STANJE U EUROPI I STANJE U EUROPI I ZAHTJEVI BOLONJSKE ZAHTJEVI BOLONJSKE

DEKLARACIJEDEKLARACIJE

VISOKO VISOKO ŠŠKOLSTVO U KOLSTVO U HRVATSKOJ I ZAHTJEVI HRVATSKOJ I ZAHTJEVI

EUROPSKE UNIJEEUROPSKE UNIJE

Pripremila: dr. sc. Tatjana Tušek, dr. vet. med.

GLAVNO SREDSTVO OBJEDINJAVANJA I GLAVNO SREDSTVO OBJEDINJAVANJA I REFORME VISOKOREFORME VISOKOŠŠKOLSKE NASTAVE U KOLSKE NASTAVE U EUROPI NAZIVA SE BOLONJSKI PROCES.EUROPI NAZIVA SE BOLONJSKI PROCES.EUROPA EUROPA –– u 40 zemalja ima viu 40 zemalja ima višše od 530 e od 530 sveusveuččiliiliššta s oko 100. 000 000 studenata i po ta s oko 100. 000 000 studenata i po tome je najvetome je najvećći svjetski centar znanja i svjetski centar znanja (EURIDICE/EUROSTAT, 2002).(EURIDICE/EUROSTAT, 2002).Premda visoko Premda visoko šškolstvo nije jedan od prioritetnih kolstvo nije jedan od prioritetnih sektora na kojima bi RH morala djelovati kako bi sektora na kojima bi RH morala djelovati kako bi ispunila odredbe iz Sporazuma o pridruispunila odredbe iz Sporazuma o pridružživanju i ivanju i suradnji, posve je jasno da suradnji, posve je jasno da ćće usklađivanje e usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s normama europskog hrvatskog zakonodavstva s normama europskog sustava u podrusustava u područčju visokog ju visokog šškolstva kolstva ččiniti bitnu initi bitnu okosnicu druokosnicu drušštvenog razvoja, a potom i stvarnog tvenog razvoja, a potom i stvarnog prikljupriključčenja EU.enja EU.

STANJE OBRAZOVNOG SUSTAVA U EUROPISTANJE OBRAZOVNOG SUSTAVA U EUROPI

JeziJeziččne barijere i ne barijere i zatvorenost obrazovnih zatvorenost obrazovnih sustava u nacionalne sustava u nacionalne granice granice –– glavni razlog glavni razlog ššto Europa nije to Europa nije iskoriiskori--stila sve svoje stila sve svoje konkukonku--rentne potencijale na rentne potencijale na svjetskom trsvjetskom tržžiišštu znatu zna--njanja, sve je slabiji trka, sve je slabiji trkaččna trna tržžiišštu znanja tu znanja pogopogo--tovotovo u odnosu na u odnosu na Ameriku, Aziju (Japan, Ameriku, Aziju (Japan, Kina i IndijaKina i Indija)) te zemlje te zemlje Australije i Oceanije.Australije i Oceanije.

POTICAJ EU VLADAMA DRPOTICAJ EU VLADAMA DRŽŽAVA AVA -- ČČLANICA ZA LANICA ZA PROMJENE U OBRAZOVANJU VISOKOG PROMJENE U OBRAZOVANJU VISOKOG ŠŠKOLSTVAKOLSTVA

BolonjskaBolonjska deklaracija, deklaracija, ideja o nuideja o nužžnosti međunosti među--narodne suradnje i narodne suradnje i momo--bilnostibilnosti (studenata i (studenata i nastavnog osoblja) nije nastavnog osoblja) nije dodoššla od nacionalnih la od nacionalnih vlada niti od samih vlada niti od samih sveusveuččiliiliššta, veta, većć ““odoodo--zgozgo”” od EUod EU--a. Ta a. Ta ččii--njenicanjenica upozorava i na upozorava i na potencijalne probleme: potencijalne probleme: na odupiranje drna odupiranje držžava ava ččlanica, odnosno pojelanica, odnosno poje--dinihdinih sveusveuččiliiliššta ta inin--tegracijskimtegracijskim promjenapromjena--ma. ma.

BOLONJSKI PROCES I DRUBOLONJSKI PROCES I DRUŠŠTVENA ULOGA TVENA ULOGA VISOKOG VISOKOG ŠŠKOLSTVAKOLSTVA

RAZINE I VRSTE POŠILJATELJA ULOGA

RAZINA

GLOBALNA

EUROPSKA

NACIONALNA

VANJSKI IZVOR

WTO, OECD, UNESCO

VIJEĆE EUROPE,EUROPSKA KOMISIJAMINISTARSKE KONF.

MINISTARSTVA, AGENCIJEVIJEĆA

UNUTRAŠNJI IZVOR

GLOBAL NETWORK FORINOVATION

EUAEURASHE

ESIB

REKTORSKI ZBOROVI

KRONOLOGIJA BOLONJSKOG PROCESAKRONOLOGIJA BOLONJSKOG PROCESA40 zemalja 40 zemalja ččlanica EUlanica EUKandidati: Armenija, Kandidati: Armenija, MoldavijaMoldavija, Ukrajina, , Ukrajina, Hrvatska,Hrvatska,……..KonzultantniKonzultantni ččlanovi: lanovi: CouncilCouncil ofof Europe, ESIB.Europe, ESIB.1988. 1988. MagnaMagna chartacharta observatoryobservatory ((CoECoE).).1997. 1997. LisabonskaLisabonska konvencijakonvencija ((CoECoE, UNESCO)., UNESCO).-- mobilnost studenata i nastavnog osoblja u mobilnost studenata i nastavnog osoblja u visokom visokom šškolstvu.kolstvu.1998. Sorbonska deklaracija o harmonizaciji1998. Sorbonska deklaracija o harmonizaciji(Ministri (Ministri –– 4).4).1999. 1999. BolonjskaBolonjska deklaracija o deklaracija o TrendsTrends I (EUA, I (EUA, Ministri Ministri –– 29).29).-- Smisao tih deklaracija bio je shvaSmisao tih deklaracija bio je shvaććanje da tek anje da tek ujedinjenjem resursa, Europa moujedinjenjem resursa, Europa možže konkurirati e konkurirati vrlo jakoj poziciji SADvrlo jakoj poziciji SAD--a , Australije i Azije na a , Australije i Azije na podrupodruččju znanosti i obrazovanja.ju znanosti i obrazovanja.

2001. Prag na Ministarskoj konferenciji (32) o 2001. Prag na Ministarskoj konferenciji (32) o stvaranju Europskog prostora visokog obrazovastvaranju Europskog prostora visokog obrazova--njanja (EHEA). (EHEA). 2001. 2001. SalamankaSalamanka na Rektorskoj konferenciji o na Rektorskoj konferenciji o trendovima (trendovima (TrendsTrends II) usvojena je Deklaracija o II) usvojena je Deklaracija o oblikovanju Europskog istraoblikovanju Europskog istražživaivaččkog prostora kog prostora (ERA) kojom se poti(ERA) kojom se potičču napori vezani za u napori vezani za objedinjavanje druobjedinjavanje drušštvenih resursa na podrutvenih resursa na područčju ju znanosti i visokog znanosti i visokog šškolstva.kolstva.2001. Konvencija europskih studenata o njihovoj 2001. Konvencija europskih studenata o njihovoj mobilnosti u europskom prstenumobilnosti u europskom prstenu (ESIB).(ESIB).2003. 2003. GrazGraz na Ministarskoj konferenciji (EUA) na Ministarskoj konferenciji (EUA) donesena Deklaracija o vradonesena Deklaracija o vraććanju uporianju uporiššta visokota visoko--šškolskim ustanovama.kolskim ustanovama.2003. 2003. BristolskoBristolsko prioppriopććenje o ulozi sveuenje o ulozi sveuččiliiliššta u ta u Europi znanjaEuropi znanja (EUA).(EUA).2003. Berlinsko priop2003. Berlinsko priopććenje enje TrendsTrends IIIIII (EUA (EUA --33).33).

2003. 2003. LeuvenLeuven izjava o ulozi sveuizjava o ulozi sveuččiliiliššta do 20ta do 2010. i10. i iza toga, tiza toga, te ideja o profesionalizaciji vođenja e ideja o profesionalizaciji vođenja sveusveuččiliiliššta (EUA).ta (EUA).2004. Li2004. Lièègege izjava o istraizjava o istražživaivaččkoj ulozi sveukoj ulozi sveuččiliiliššta ta –– Europa Europa ofof knowledgeknowledge 2020.2020. ((CoECoE).).-- Europski sustav obrazovanja kao referentna Europski sustav obrazovanja kao referentna totoččka u svijetu do 2010.ka u svijetu do 2010.-- popošštujutujućći razlii različčitosti itosti žželimo ukloniti prepreke i elimo ukloniti prepreke i razviti okvir za urazviti okvir za uččenje i prouenje i prouččavanje koji avanje koji ćće e poticati pokretljivost i blisku suradnju.poticati pokretljivost i blisku suradnju.

NaNaččela: ela: -- autonomija i javna odgovornostautonomija i javna odgovornost (Ministri (Ministri potvrđuju da je visoko obrazovanje potvrđuju da je visoko obrazovanje javno dobro i javna odgovornost.javno dobro i javna odgovornost.

SuprostavljeniSuprostavljeni trendovi (trendovi (TrendsTrends I):I):

a)a) Sve veSve većće upisne kvote e upisne kvote –– u zadnjem desetljeu zadnjem desetljećću 20. st. broj u 20. st. broj upisanih studenata u Europi porastao je za viupisanih studenata u Europi porastao je za višše od 20 % e od 20 % (OECD, 2 000).(OECD, 2 000).

b)b) Manja ulaganja drManja ulaganja držžavnog sektora u podruavnog sektora u područčje visokog je visokog obrazovanja tj. obrazovanja tj. pragmatizacijapragmatizacija drdržžave u odnosu prema ave u odnosu prema institucijama visokog institucijama visokog šškolstva.kolstva.b.1. manja prorab.1. manja proraččunska sredstva,unska sredstva,b.2. veb.2. većći imperativi dri imperativi držžave prema sveuave prema sveuččiliilišštima (umjesto tima (umjesto tradicionalne ideje tradicionalne ideje ““HumboldtovskogHumboldtovskog sveusveuččiliilišštata”” koje koje istiističče obrazovanje pojedinca i autonomiju znanja).e obrazovanje pojedinca i autonomiju znanja).

c)c) Pojavljuje se potreba za vePojavljuje se potreba za veććom odgovornoom odgovornoššćću obrazovnih u obrazovnih subjekata prema izvorima financiranja tj. prema subjekata prema izvorima financiranja tj. prema potrebama javnosti i poreznih obveznika.potrebama javnosti i poreznih obveznika.

d)d) Liberalizacija domaLiberalizacija domaććih sveuih sveuččiliiliššnih prostora nih prostora –– osnivanje osnivanje novih institucija kao podrunovih institucija kao podružžnica međunarodnih nica međunarodnih sveusveuččiliiliššta; privatnih domata; privatnih domaććih obrazovnih ustanova. ih obrazovnih ustanova.

e)e) Uvođenje Uvođenje šškolarina kolarina –– financijski teret prebacuje se na financijski teret prebacuje se na korisnike javnih usluga.korisnike javnih usluga.

f)f) Krajem 2003. pozicija zemalja EUKrajem 2003. pozicija zemalja EU--a tj. njihovih a tj. njihovih predstavnika na podrupredstavnika na područčju visokog ju visokog šškolstva, jokolstva, jošš je posve je posve nejasna s obzirom na pregovore koji se vode unutar nejasna s obzirom na pregovore koji se vode unutar Svjetske trgovinske organizacije tj. OpSvjetske trgovinske organizacije tj. Opććeg sporazuma o eg sporazuma o trgovini na podrutrgovini na područčju usluga (GATS).ju usluga (GATS).

g)g) Stavljanje znanja na raspolaganje gospodarskim Stavljanje znanja na raspolaganje gospodarskim subjektima u kontekstu vesubjektima u kontekstu većće odgovornosti obrazovnih e odgovornosti obrazovnih subjekata prema izvorima financiranja, sve vesubjekata prema izvorima financiranja, sve većće tre tržžiiššne ne konkurencije znanja i rjekonkurencije znanja i rješšavanja problema nezaposlenoavanja problema nezaposleno--stisti..g.1. skrag.1. skraććivanje studija,ivanje studija,g.2. sve veg.2. sve veććim isticanjem tehniim isticanjem tehniččke osposobljenosti ke osposobljenosti studenata,studenata,g.3. isticanjem g.3. isticanjem cjelocjeložživotnogivotnog obrazovanja, tj. zahtjevom obrazovanja, tj. zahtjevom dodošškolovanja vekolovanja većć osposobljenih kadrova. osposobljenih kadrova.

BolonjskuBolonjsku deklaraciju potpisalo je 29. lipnja 1999. 29 europskih deklaraciju potpisalo je 29. lipnja 1999. 29 europskih zemalja. U njoj se istizemalja. U njoj se ističče da je podrue da je područčje visokog obrazovanja je visokog obrazovanja drudrušštveno podrutveno područčje koje moje koje možže stvoriti e stvoriti ““savrsavrššeniju i eniju i utjecajniju Europuutjecajniju Europu””..Njezini ciljevi su:Njezini ciljevi su:

A.A. PrihvaPrihvaććanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih anje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i struakademskih i struččnih stupnjeva te uvođenje dodatka diplomi nih stupnjeva te uvođenje dodatka diplomi radi brradi bržžeg i lakeg i lakššeg zapoeg zapoššljavanja i međunarodne konkurentnosti ljavanja i međunarodne konkurentnosti EHEA.EHEA.

B.B. PrihvaPrihvaććanje jedinstvenog sustava dvaju ciklusa studiranja. anje jedinstvenog sustava dvaju ciklusa studiranja. TrogodiTrogodiššnji je studij nunji je studij nužžan uvjet kvalifikacije na an uvjet kvalifikacije na europskom treuropskom tržžiišštu radatu rada, a, a drugi vodi magisteriju ili drugi vodi magisteriju ili doktoratu.doktoratu.

C.C. Uvođenje bodovnog sustava Uvođenje bodovnog sustava (ECTS), a bodovi se mogu (ECTS), a bodovi se mogu akumulirati i izvan visoko akumulirati i izvan visoko šškolskog obrazovanja, tzv. kolskog obrazovanja, tzv. lifelife longlonglearninglearning (LLL) programima.(LLL) programima.

D.D. Promicanja mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom Promicanja mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika.kretanju studenata i nastavnika.

E.E. Promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete.Promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete.F.F. Promicanje potrebne europske dimenzije u podruPromicanje potrebne europske dimenzije u područčju visokog ju visokog

šškolstva.kolstva.

POSTIZANJE CILJEVA EUROPSKOG VISOKOPOSTIZANJE CILJEVA EUROPSKOG VISOKO--ŠŠKOLSKOG PROSTORAKOLSKOG PROSTORA

Usklađivanje mjera i predviđenih ciljeva Usklađivanje mjera i predviđenih ciljeva (tzv. (tzv. monitoringmonitoring deklaracije) trajno prati: Europska deklaracije) trajno prati: Europska komisija tj. Generalni komisija tj. Generalni direktoratdirektorat za obrazovanje za obrazovanje i kulturu, a pri izradi izvjei kulturu, a pri izradi izvješšćća kontaktiraju se:a kontaktiraju se:

a)a) EuropeanEuropean UniversityUniversity AssociationAssociation (EUA),(EUA),b)b) EuropeanEuropean AssociationAssociation ofof InstitutionesInstitutiones inin HigerHiger

EducationEducation (EURASHE),(EURASHE),c)c) NationalNational UnionsUnions ofof StudentsStudents inin Europa (ESIB),Europa (ESIB),d)d) VijeVijećće Europe. e Europe.

VISOKO VISOKO ŠŠKOLSTVO U HRVATSKOJKOLSTVO U HRVATSKOJ

Hrvatska nije bila na ministarskom sastanku u Hrvatska nije bila na ministarskom sastanku u BologniBologni jer nije bila pozvana. Tek je na jer nije bila pozvana. Tek je na ministarskom sastanku u Pragu 2001. Hrvatska, ministarskom sastanku u Pragu 2001. Hrvatska, PraPrašškom izjavom kao jedina zemlja regije, kom izjavom kao jedina zemlja regije, pristupila pristupila BolonjskomBolonjskom procesu. U ime Vlade RH tu procesu. U ime Vlade RH tu izjavu potpisao je tadaizjavu potpisao je tadaššnji ministar MZ i Tnji ministar MZ i T--e prof. e prof. dr. dr. scsc. Hrvoje Kraljevi. Hrvoje Kraljevićć..

Tablica 1: Pristup visokome obrazovanju (Tablica 1: Pristup visokome obrazovanju (numerusnumerus claususclausus)) ((TrendsTrends II., 75II., 75--78.)78.)

ZemljaZemlja Upisi u institucijeUpisi u institucije OgraniOgraniččenje upisaenje upisa

HrvatskaHrvatska

OpOpćći je uvjet zavri je uvjet završšna svjedodna svjedodžžba ba srednje srednje šškole i prijemni ispit koji kole i prijemni ispit koji organizira visokoorganizira visokošškolska ustakolska usta--nova.nova.

Upisne kvote za redoviti Upisne kvote za redoviti studij određuje ministarstvo studij određuje ministarstvo znanosti, za osobne potrebe znanosti, za osobne potrebe institucije visokoga institucije visokoga šškolkol--stvastva..

ČČeešškaka

OpOpćći zahtjev (priznati certifikat i zahtjev (priznati certifikat srednje srednje šškole) i posebni uvjet kole) i posebni uvjet (prijemni ispit koji organizira (prijemni ispit koji organizira ustanova visokoga ustanova visokoga šškolstva).kolstva).

Nema. Upisna je politika Nema. Upisna je politika decentralizirana.decentralizirana.

MađarskaMađarska

OpOpćći zahtjev (priznati certifikat i zahtjev (priznati certifikat srednje srednje šškole) i posebni uvjet kole) i posebni uvjet (prijemni ispit koji organizira (prijemni ispit koji organizira ustanova visokoga ustanova visokoga šškolstva iz dva kolstva iz dva predmeta prema izboru studijskog predmeta prema izboru studijskog programa).programa).

Postoji Postoji numerusnumerus claususclausus za za upisnike koje financira upisnike koje financira drdržžava. Ustanove visokoga ava. Ustanove visokoga šškolstva mogu upisati dokolstva mogu upisati do--datnedatne studente uz plastudente uz plaććanje.anje.

SlovenijaSlovenija

Uvjet za pristup akademskim Uvjet za pristup akademskim programima jest zavrprogramima jest završšena srednja ena srednja šškola (matura ili, u budukola (matura ili, u buduććnosti, nosti, poklipokliččnana matura) i ispit iz dodatnog matura) i ispit iz dodatnog predmeta. Uvjet pristupanju predmeta. Uvjet pristupanju profesioprofesio--nalnimnalnim programima također je matura programima također je matura ili ili poklipokliččnana matura).matura).

Nema, ali ustanova moNema, ali ustanova možže e uvesti lokalna ograniuvesti lokalna ograniččenja enja uz druz držžavnu autorizaciju (na avnu autorizaciju (na podrupodruččju medicine, prava i ju medicine, prava i ekonomije).ekonomije).

Tablica 2: Sustavi transfera kreditnih bodovaTablica 2: Sustavi transfera kreditnih bodova

ZemljaZemlja Kreditni sustavKreditni sustav

BugarskaBugarskaNema nacionalnog kreditnog sustava. Dosad su ga koristila samo dNema nacionalnog kreditnog sustava. Dosad su ga koristila samo dva va sveusveuččiliiliššta. Opta. Općće uvođenjee uvođenje, predmet je rasprave, kao srednjoro, predmet je rasprave, kao srednjoroččni ni prioritet.prioritet.

HrvatskaHrvatska Nema nacionalnog sustava kreditnih bodova. Od srpnja 2003. uvedeNema nacionalnog sustava kreditnih bodova. Od srpnja 2003. uveden n ECTS.ECTS.

ČČeešškakaNema nacionalnog kreditnog sustava. Postoji opNema nacionalnog kreditnog sustava. Postoji općći trend uvođenja ECTSi trend uvođenja ECTS--a vea većć i na temelju programa i na temelju programa SocratusSocratus//ErasmusErasmus, koji bi se uveo i za , koji bi se uveo i za domadomaćće, a ne samo za strane studente.e, a ne samo za strane studente.

MađarskaMađarska

Uveden je Zakonom iz 1998., obvezan je za sve ustanove, a primjeUveden je Zakonom iz 1998., obvezan je za sve ustanove, a primjenjuje njuje se od rujna 2002. i nadzire ga Nacionalni savjet za akreditacijuse od rujna 2002. i nadzire ga Nacionalni savjet za akreditaciju. Bit . Bit ćće e kompatibilan ECTSkompatibilan ECTS--u. Institucije u. Institucije ćće imati određen stupanj autonomije u e imati određen stupanj autonomije u definiranju definiranju operacionalnihoperacionalnih detalja.detalja.

PoljskaPoljska Nema nacionalnog kreditnog sustava. Neke su institucije poNema nacionalnog kreditnog sustava. Neke su institucije poččele uvoditi ele uvoditi ECTS u posebnim disciplinama.ECTS u posebnim disciplinama.

RumunjskaRumunjska Godine 1998/99. uveden je decentraliziran sustav transfera krediGodine 1998/99. uveden je decentraliziran sustav transfera kredita na ta na dobrovoljnoj osnovi. Kompatibilan je s ECTSdobrovoljnoj osnovi. Kompatibilan je s ECTS--om.om.

SlovaSlovaččkaka

Nema nacionalnog sustava. Oba sveuNema nacionalnog sustava. Oba sveuččiliiliššta uvode kreditni sustav i ta uvode kreditni sustav i koriste se ECTSkoriste se ECTS--om za razmjenu studenata u sklopu programa om za razmjenu studenata u sklopu programa SocratusSocratus//ErasmusErasmus, ali ne na temelju optere, ali ne na temelju optereććenja studenata veenja studenata većć prema prema satima nastave.satima nastave.

Izvor: Trends II. (full report), 78-80.

PREPORUKE:PREPORUKE:

Umjesto osnivanja Umjesto osnivanja ““centara izvrsnosticentara izvrsnosti”” regionalno regionalno pravilnije rasporediti kvalitetu preko kvalificiranih pravilnije rasporediti kvalitetu preko kvalificiranih institucija, pozitivno ocjenjenih programa i institucija, pozitivno ocjenjenih programa i nastavnastav--nognog osoblja.osoblja.Potrebno je otvoriti domaPotrebno je otvoriti domaćće tre tržžiiššte stranim te stranim sveusveuččiliilišštima, kako bi natima, kako bi našši studenti imali mogui studenti imali moguććnost nost usporedbe kvalitete.usporedbe kvalitete.Uvođenje novihUvođenje novih, interdisciplinarnih programa koji bi , interdisciplinarnih programa koji bi odgovorili suvremenim i promjenljivim zahtjevima odgovorili suvremenim i promjenljivim zahtjevima domadomaććega i stranoga gospodarstva.ega i stranoga gospodarstva.TrendsTrends III spominje nuIII spominje nužžnost formiranja nost formiranja međunarodnih komisija za dodjelu doktorata ili međunarodnih komisija za dodjelu doktorata ili osnivanje međunarodnih doktorskih studija kako bi osnivanje međunarodnih doktorskih studija kako bi se izbjegao se izbjegao ““mentorski radmentorski rad”” koji se svodi na koji se svodi na mentorovo mentorovo ččitanje teze.itanje teze.

ZAKLJUZAKLJUČČAKAK

Primarni ciljevi Primarni ciljevi BolonjskeBolonjske deklaracije nisu deklaracije nisu prisiljavanje zemalja prisiljavanje zemalja ččlanica ili potpisnica da djeluju lanica ili potpisnica da djeluju u nekom smjeru koji same ne u nekom smjeru koji same ne žžele, veele, većć da potaknu da potaknu na razmina razmiššljanje o tome ljanje o tome ššto pridonosi opto pridonosi opććoj oj atraktivnosti nekog obrazovnog sustava, kao i na atraktivnosti nekog obrazovnog sustava, kao i na djelovanje u tome smjeru.djelovanje u tome smjeru.PoPošštujutujućći razlii različčitosti (socioloitosti (sociološške, kulturoloke, kulturološške,ke,……) ) razlirazliččitih zemalja itih zemalja žželja je uklanjanje prepreka i elja je uklanjanje prepreka i stvaranje okvira za ustvaranje okvira za uččenje i prouenje i prouččavanje koji avanje koji ćće e poticati pokretljivost i blisku suradnju (Kopenhagen poticati pokretljivost i blisku suradnju (Kopenhagen TrendsTrends III III 2003. 2003. -- prepoznata potreba uvođenja QF prepoznata potreba uvođenja QF--QualificationeQualificatione FrameworksFrameworks za olakza olakššavanje usporeavanje uspore--divostidivosti). ). Okvir je put od druOkvir je put od drušštva znanja prema drutva znanja prema drušštvu tvu mudrosti!mudrosti!Cilj je jasan, a Cilj je jasan, a puteviputevi ostvarenja istog, izraz su ostvarenja istog, izraz su vlastitog umijevlastitog umijećća i kreativnog izraa i kreativnog izražžaja.aja.

PROVEDBA BOLONJSKOG PROCESA NA HRVATSKIM PROVEDBA BOLONJSKOG PROCESA NA HRVATSKIM SVEUSVEUČČILIILIŠŠTIMATIMA

10 RAZGOVORA (16. 9. 10 RAZGOVORA (16. 9. –– 14. 12. 2004.)14. 12. 2004.)

1993. zapo1993. započčeo eo BolonjskiBolonjski proces u RH!proces u RH!

Rasprava o jamstvu kvalitete obuhvatila je indikatore Rasprava o jamstvu kvalitete obuhvatila je indikatore uuččinka (kvalitete):inka (kvalitete):

a) anketiranje studenata i javnosti,a) anketiranje studenata i javnosti,b) kvalitetan informacijski sustav (nacionalni, sveub) kvalitetan informacijski sustav (nacionalni, sveuččiliiliššni, ni, fakultetski),fakultetski),c) interna i eksterna evaluacija (ocjena),c) interna i eksterna evaluacija (ocjena),d) samo analiza i d) samo analiza i e) institucijske jedinice za osiguranje kvalitete.e) institucijske jedinice za osiguranje kvalitete.

Svrha indikatora uSvrha indikatora uččinka (kvalitete):inka (kvalitete):

a)a) Razvoj druRazvoj drušštva,tva,b)b) donodonoššenje odluka i upravljanje,enje odluka i upravljanje,c)c) mogumoguććnost usporedivosti,nost usporedivosti,d)d) transparentnost i mobilnost studenata,transparentnost i mobilnost studenata,e)e) konstruktivni dijalog o financiranju visokog konstruktivni dijalog o financiranju visokog

obrazovanja s drobrazovanja s držžavnom upravom,avnom upravom,f)f) odgovornost prema javnosti iodgovornost prema javnosti ig)g) natjecanje na trnatjecanje na tržžiišštu znanja i obrazovanja.tu znanja i obrazovanja.

ZakljuZaključčak:ak:

1.1. Izgraditi funkcionalno i integrirano sveuIzgraditi funkcionalno i integrirano sveuččiliiliššte.te.2.2. Osnovati Agenciju za znanost i visoko obrazovanje Osnovati Agenciju za znanost i visoko obrazovanje

(Nacionalna agencija za osiguranje kvalitete) (Nacionalna agencija za osiguranje kvalitete) –– osnovana osnovana 15. 7. 2004., zapo15. 7. 2004., započčela s radom krajem 2004. na ela s radom krajem 2004. na ččelu s elu s prof. dr. prof. dr. scsc. Jasminom . Jasminom HavranekHavranek..

3.3. Profesionalizacija sluProfesionalizacija služžbi za kvalitetu.bi za kvalitetu.4.4. RijeRiješšiti financiranje i legislativu.iti financiranje i legislativu.

USPOREDLJIVOST KVALIFIKACIJA I USPOREDLJIVOST KVALIFIKACIJA I STRUSTRUČČNI NAZIVINI NAZIVI

Usporedivost kvalifikacija Usporedivost kvalifikacija –– preduvjet za preduvjet za mobilnost.mobilnost.PovePoveććanje stupnja priznatosti EHEA u anje stupnja priznatosti EHEA u svijetu tj. usporedivost europske svijetu tj. usporedivost europske kvalifikakvalifika--cijecije izvan Europe.izvan Europe.

ZNAZNAČČAJ USPOREDIVOSTI I KVALIFIKACIJA PODRAZUMJEVA:AJ USPOREDIVOSTI I KVALIFIKACIJA PODRAZUMJEVA:

Sustav jasno usporedivih obrazovnih stupnjeva,Sustav jasno usporedivih obrazovnih stupnjeva,Uspostavljanje sustava temeljenih na dva glavna ciklusa,Uspostavljanje sustava temeljenih na dva glavna ciklusa,Promoviranje mobilnosti,Promoviranje mobilnosti,Promoviranje Europske suradnje u podruPromoviranje Europske suradnje u područčju osiguranja ju osiguranja kvalitete,kvalitete,Promoviranje Europske dimenzije u visokom obrazovanju,Promoviranje Europske dimenzije u visokom obrazovanju,CjeloCjeložživotnoivotno obrazovanje (LLL),obrazovanje (LLL),Promoviranje privlaPromoviranje privlaččnosti EHEA,nosti EHEA,ECTS bodovni sustav,ECTS bodovni sustav,EuropenEuropen diploma diploma supplementsupplement,,MoguMoguććnost zaponost zapoššljavanja (ljavanja (employbilityemploybility),),Legislativa:Legislativa:

1. akademska i1. akademska i2. profesionalna.2. profesionalna.

ZdruZdružženi studij eni studij –– dvociklusnidvociklusni sustav (diploma na sustav (diploma na nacionalnoj razini):nacionalnoj razini):

ZAKON O STRUZAKON O STRUČČNIM NAZIVIMA I AKADEMSKIM STUPNJEVIMA NIM NAZIVIMA I AKADEMSKIM STUPNJEVIMA (XI 1999.)(XI 1999.)

A.A. SveuSveuččiliiliššni studij:ni studij:I. st. I. st. –– bakalaureatbakalaureat za preddiplomski za preddiplomski

studij ili sveustudij ili sveuččiliiliššni ni prvostupprvostup--niknik određene struke određene struke (3 god.),(3 god.),

II. st. II. st. –– dr. struke za dr. struke za biomedicinarebiomedicinare, , ostali mr. struke diplomskog ostali mr. struke diplomskog sveusveuččiliiliššnog studija (2 god.),nog studija (2 god.),

III st. III st. -- Dr. Dr. scsc. ili dr. umjetnosti i . ili dr. umjetnosti i zvanje zvanje specijalista određene struke specijalista određene struke (3 god.).(3 god.).

B.B. StruStruččni studij:ni studij:a.a. Manje od 180 bodova Manje od 180 bodova –– naziv u naziv u

skladu sa zakonom,skladu sa zakonom,b.b. 180 bodova 180 bodova –– strustruččni ni prvostupnikprvostupnik i i c.c. ViVišše od 180 bodova e od 180 bodova –– specijalist specijalist

određene struke određene struke (specijalist (specijalist professionaleprofessionale))..

PRIKAZ UTVRĐIVANJA ECTS BODOVANJA KOLEGIJAPRIKAZ UTVRĐIVANJA ECTS BODOVANJA KOLEGIJA

Broj sati koji Broj sati koji ččini 1 ECTS bodini 1 ECTS bodUkupan broj sati studijskog optereUkupan broj sati studijskog optereććenja koji enja koji ččini jedan ECTS bod ini jedan ECTS bod određuje se na temelju ukupnoga broja određuje se na temelju ukupnoga broja "radnih sati" akademske "radnih sati" akademske godine. U biotehnigodine. U biotehniččkom znanstvenom podrukom znanstvenom područčju akademska godina ju akademska godina traje 44 tjedana (realna pretpostavka), a iz toga proizlazi brojtraje 44 tjedana (realna pretpostavka), a iz toga proizlazi broj sati koji sati koji ččini jedan ECTS bod, a to je 29 sati, dakleini jedan ECTS bod, a to je 29 sati, dakle

1 ECTS = 29 sati1 ECTS = 29 sati, a prikazuje ukupno zadu, a prikazuje ukupno zadužženje studenta, a u enje studenta, a u ššto je to je ukljuuključčena i aktivnost nastavnika. ili, bolje reena i aktivnost nastavnika. ili, bolje reččeno, dio boda predstavlja eno, dio boda predstavlja zajednizajedniččku aktivnost studenta i nastavnika (predavanja, vjeku aktivnost studenta i nastavnika (predavanja, vježžbe, be, terenska nastava, seminarski radovi, struterenska nastava, seminarski radovi, struččne aktivnosti itd.), dok ne aktivnosti itd.), dok drugi dio predstavlja tzv. ostale aktivnosti studenata (udrugi dio predstavlja tzv. ostale aktivnosti studenata (uččenje; enje; korikorišštenje strutenje struččne literaturene literature--laklakšša na hrvatskom jeziku ili skripta te a na hrvatskom jeziku ili skripta te tetežže na stranom jeziku ili korie na stranom jeziku ili korišštenje elektronske literaturetenje elektronske literature--internetski internetski pristupapristupaččni materijali iz određenih struni materijali iz određenih struččnih podrunih područčja; seminarski rad u ja; seminarski rad u pisanom obliku; izvjepisanom obliku; izvješšćća u pisanom obliku s terenske nastave, a u pisanom obliku s terenske nastave, strustruččnih posjeta, snih posjeta, studijskog boravka, urtudijskog boravka, uređenje internetske studentske eđenje internetske studentske stranice; kolokvij u pisanom ili usmenom obliku, ispiti pismeni stranice; kolokvij u pisanom ili usmenom obliku, ispiti pismeni ili ili usmeni; kulturna aktivnost studenatausmeni; kulturna aktivnost studenata--posjeti knjiposjeti knjižžnicama, odlazak na nicama, odlazak na koncerte, izlokoncerte, izložžbe, promocije knjiga, odlazak u kazalibe, promocije knjiga, odlazak u kazališšte; studijski te; studijski boravci u RH i inozemstvu, ocjena u rasponu od 1boravci u RH i inozemstvu, ocjena u rasponu od 1--5).5).

PRIKAZ UTVRĐIVANJA ECTS BODOVANJA KOLEGIJAPRIKAZ UTVRĐIVANJA ECTS BODOVANJA KOLEGIJA

U konkretnom sluU konkretnom sluččajuaju, od ukupno 5 ECTS bodova , od ukupno 5 ECTS bodova (uz (uz pretpostavku ekvivalenta 1 ECTS =15 sati, 5 ECTSpretpostavku ekvivalenta 1 ECTS =15 sati, 5 ECTS--a=75 a=75 satisati)) 2,58 ** ECTS2,58 ** ECTS--a a (ili 51,6%)(ili 51,6%) obuhvaobuhvaćća zajednia zajedniččke ke nastavne aktivnosti nastavnika i studenata, a 2,42 *** nastavne aktivnosti nastavnika i studenata, a 2,42 *** ECTSECTS--a a (ili 48,4%)(ili 48,4%) ččine tzv. ostale aktivnosti studenata ine tzv. ostale aktivnosti studenata (u(uččenje; ; korienje; ; korišštenje strutenje struččne literaturene literature--laklakšša na hrvatskom a na hrvatskom jeziku ili skripta te tejeziku ili skripta te težže na stranom jeziku ili korie na stranom jeziku ili korišštenje tenje elektronske literatureelektronske literature--internetski pristupainternetski pristupaččni materijali iz ni materijali iz određenih struodređenih struččnih podrunih područčja; seminarski rad u pisanom ja; seminarski rad u pisanom obliku; izvjeobliku; izvješšćća u pisanom obliku s terenske nastave, a u pisanom obliku s terenske nastave, strustruččnih posjeta, snih posjeta, studijskog boravka, urtudijskog boravka, uređenje internetske eđenje internetske studentske stranice; kolokvij u pisanom ili usmenom obliku, studentske stranice; kolokvij u pisanom ili usmenom obliku, ispiti pismeni ili usmeni; kulturna aktivnost studenataispiti pismeni ili usmeni; kulturna aktivnost studenata--posjeti knjiposjeti knjižžnicama, odlazak na koncerte, izlonicama, odlazak na koncerte, izložžbe, promocije be, promocije knjiga, odlazak u kazaliknjiga, odlazak u kazališšte; studijski boravci u RH i te; studijski boravci u RH i inozemstvu, ocjena u rasponu od 1inozemstvu, ocjena u rasponu od 1--5) 5)

IZRAIZRAČČUN OSTALIH AKTIVNOSNI STUDENATA U ECTSUN OSTALIH AKTIVNOSNI STUDENATA U ECTS--uu

ECTS bodovi, ECTS bodovi,

ukupnoukupno 441 ECTS 1 ECTS

(44 tj. (44 tj. akadakad. god.). god.)29 sati29 sati

ECTS nastavaECTS nastava2,062,06 (1,03+1,03) (1,03+1,03)

51,5 %51,5 %

ECTS, ostale ECTS, ostale

aktivnostiaktivnosti 1,941,94/48,5 %/48,5 %

Ostale aktivnosti:Ostale aktivnosti:1,941,94 (56 sati (56 sati

ukupno*): ukupno*):

Obvezatna literatura: Obvezatna literatura: 40 %40 %Dopunska literatura: Dopunska literatura: 30 %30 %

Kolokvij: Kolokvij: 5 %5 %Ispit: Ispit: 10 %10 %

Seminar: Seminar: 10 %10 %Ocjena: Ocjena: 55 %%

0,776 ECTS0,776 ECTS--aa0,582 ECTS0,582 ECTS--aa0,097 ECTS0,097 ECTS--aa0,194 ECTS0,194 ECTS--aa0,194 ECTS0,194 ECTS--aa0,097 ECTS0,097 ECTS--aa

Ukupni angaUkupni angažžman man

studenta:studenta:

ECTSECTS--a = 4 (116 sati)**a = 4 (116 sati)**

(20,6+1,94 = 4)(20,6+1,94 = 4) 100 % = 1,94 ECTS100 % = 1,94 ECTS--aa ∑∑ 1,94 ECTS1,94 ECTS--aa

Legenda: * Legenda: * -- 29x1,94=56 sati;29x1,94=56 sati;** ** -- 29x4=116 sati;29x4=116 sati;

svi ECTS bodovi u primjeru izrasvi ECTS bodovi u primjeru izraččunati su na bazi modula koji nosi 4 ECTS boda pri unati su na bazi modula koji nosi 4 ECTS boda pri ččemu emu ostale aktivnosti ostale aktivnosti ččini ostatak od 1,94 ECTSini ostatak od 1,94 ECTS--a koji se u ovom slua koji se u ovom sluččaju promatraju kao 100 %.aju promatraju kao 100 %.

IZRAIZRAČČUN OSTALIH AKTIVNOSNI STUDENATA U ECTSUN OSTALIH AKTIVNOSNI STUDENATA U ECTS--uu

Napomena:Napomena: Postotak obvezatne i dopunske literature je promjenljiv i izvorPostotak obvezatne i dopunske literature je promjenljiv i izvor je je postotka za sljedepostotka za sljedećće aktivnosti (e aktivnosti (ovisno o kolegiju koji programom ima ovisno o kolegiju koji programom ima predviđene neke ili sve dolje navedene aktivnostipredviđene neke ili sve dolje navedene aktivnosti::

izvjeizvješšćće u pisanom obliku s terenske nastave = 10 % = 0,194 ECTSe u pisanom obliku s terenske nastave = 10 % = 0,194 ECTS--a;a;izvjeizvješšćća u pisanom obliku s strua u pisanom obliku s struččnih posjeta = nih posjeta = 5 5 % = 0% = 0,097 ,097 ECTSECTS--a;a;

uređenje studentske internetske stranice uređenje studentske internetske stranice = 10 % = 0,194 ECTS= 10 % = 0,194 ECTS--a;a;korikorišštenje elektronske literature = 15 % = 0,291 ECTStenje elektronske literature = 15 % = 0,291 ECTS--a;a;

kulturna aktivnost studenta = 10 % kulturna aktivnost studenta = 10 % = 0,194 ECTS= 0,194 ECTS--a;a;izvjeizvješšćća u pisanom obliku s studijskog boravka u RHa u pisanom obliku s studijskog boravka u RH = 15 % = 0,291 ECTS= 15 % = 0,291 ECTS--a;a;

izvjeizvješšćća u pisanom obliku s studijskog boravka izvan RHa u pisanom obliku s studijskog boravka izvan RH = 20 % = 0,388 ECTS= 20 % = 0,388 ECTS--a.a.__________________________________________________________________________________________________________________________IzraIzraččun ECTSun ECTS--a po formuli:a po formuli:

100 % = 1,94 ECTS100 % = 1,94 ECTS--aa10 % = X ECTS10 % = X ECTS--aa

----------------------------------------------------X = (1,94x10) : 100 = 0,194 ECTSX = (1,94x10) : 100 = 0,194 ECTS--a.a.

SVEUSVEUČČILIILIŠŠTE U ZAGREBUTE U ZAGREBU

Fakultet elektrotehnike i raFakultet elektrotehnike i raččunalstva (3+2 god.).unalstva (3+2 god.).-- studenti nestudenti nećće polagati klasie polagati klasiččne predmetne ispite ne predmetne ispite vevećć samo jedan zavrsamo jedan završšni ispit, a potreban broj ni ispit, a potreban broj bodova za godinu studija (60 ECTSbodova za godinu studija (60 ECTS--a) skupit a) skupit ćće e redovitim pohađanjem nastave i rjeredovitim pohađanjem nastave i rješšavanjem avanjem domadomaććih zadataka i testova na raih zadataka i testova na raččunalu.unalu.Arhitektonski fakultet (3+2 god.) Arhitektonski fakultet (3+2 god.) –– sveusveuččiliiliššni ni prvostupniciprvostupnici momoćći i ćće raditi kao suradnici u timu, a e raditi kao suradnici u timu, a mr. struke vodit mr. struke vodit ćće projekte,e projekte, definirati temeljne definirati temeljne koncepte i razrađivati ih sa suradnicima koncepte i razrađivati ih sa suradnicima (isto (isto vrijedi i za studij dizajna).vrijedi i za studij dizajna).Akademija dramskih umjetnosti (3+2 god.).Akademija dramskih umjetnosti (3+2 god.).MuziMuziččka akademija (4+1 god.), studij ka akademija (4+1 god.), studij kompozicije (5+0 god.).kompozicije (5+0 god.).PrirodoslovnoPrirodoslovno--matematimatematiččki fakultet (3+2 god.).ki fakultet (3+2 god.).Agronomski fakultet (3+2 god.).Agronomski fakultet (3+2 god.).

PrehrambenoPrehrambeno--biotehnolobiotehnološški fakultet (3+2 god.).ki fakultet (3+2 god.).Humana medicina, veterinarska medicina, Humana medicina, veterinarska medicina,

stomatologija (6+0 god.) stomatologija (6+0 god.) –– jednosemestralni ispiti jednosemestralni ispiti radi olakradi olakššanja uvjeta studiranja.anja uvjeta studiranja.

Farmacija (5+0 god.) Farmacija (5+0 god.) –– jednosemestralni ispiti.jednosemestralni ispiti.Studij novinarstva po novom studij Studij novinarstva po novom studij komunikologijekomunikologije(3+2 god.).(3+2 god.).

Fakultet strojarstva i brodogradnje po Fakultet strojarstva i brodogradnje po BolonjiBolonji radi radi vevećć dvije godine, a organizira tri studija: strojarstvo, dvije godine, a organizira tri studija: strojarstvo, brodogradnju i zrakoplovstvo.brodogradnju i zrakoplovstvo.

Nema promjena na klasifikacijskim ispitima Nema promjena na klasifikacijskim ispitima koji koji ćće se odre se održžati u prvoj polovici mjeseca ati u prvoj polovici mjeseca srpnja 2005.srpnja 2005.

ESIBESIBPokretljivost studenata je omoguPokretljivost studenata je omoguććena po horizontali i vertikali ena po horizontali i vertikali smjernicama smjernicama BolonjskogBolonjskog procesa.procesa.1010--20 % studenata s odli20 % studenata s odliččnim rezultatima rada mogu prenim rezultatima rada mogu prećći s i s profesionalnog na sveuprofesionalnog na sveuččiliiliššni studij (vertikala).ni studij (vertikala).Studenti sveuStudenti sveuččiliiliššnog studija koji iz određenih razloga nog studija koji iz određenih razloga odustanu od sveuodustanu od sveuččiliiliššnog studija mogu prenog studija mogu prećći na profesionalni i na profesionalni studij (vertikala).studij (vertikala).Studenti biraju samoinicijativno kolegije izvan smjerova i Studenti biraju samoinicijativno kolegije izvan smjerova i obveznih modula na drugim smjerovima ili fakultetskim i obveznih modula na drugim smjerovima ili fakultetskim i profesionalnim jedinicama na nacionalnoj razini, a u profesionalnim jedinicama na nacionalnoj razini, a u budubuduććnosti ovisno o primitku RH u EU i na globalnoj, nosti ovisno o primitku RH u EU i na globalnoj, europskoj razini (horizontale).europskoj razini (horizontale).Pokretljivost studenata u vertikali i horizontali rjePokretljivost studenata u vertikali i horizontali rješšavat avat ćće se e se između visoko obrazovnih institucija opizmeđu visoko obrazovnih institucija opććim aktima.im aktima.Do 2015. god. umjesto studentskog indeksa kolegija (INDEKS Do 2015. god. umjesto studentskog indeksa kolegija (INDEKS LECTIONUM) uvodi se LECTIONUM) uvodi se ččipip kartica sa svim podacima o kartica sa svim podacima o kolegijima obveznih i izbornih modula, redovitokolegijima obveznih i izbornih modula, redovitom pohađanju i m pohađanju i sakupljenim ECTS bodovima. sakupljenim ECTS bodovima.

UVJETI UPISA NA STUDIJUVJETI UPISA NA STUDIJI NAI NAČČIN IZBORA STUDENATA IN IZBORA STUDENATA

ZA UPIS ZA UPIS NANA UUČČILIILIŠŠTETE

ZavrZavrššenaena ččetverogodietverogodiššnjanja srednjasrednjašškolakola..RazredbeniRazredbeni postupakpostupak –– vrednovanjevrednovanje

uspjehauspjeha svihsvih razredarazreda srednjesrednje šškolekole i i uspjehauspjeha zavrzavrššnognog ispitaispita kaokao i i posebnihposebnihuspjehauspjeha postignutihpostignutih tijekomtijekom srednjegsrednjegobrazovanjaobrazovanja..

V i s o k o g o s p o d a r s k o u č i l i š t e u K r i ž e v c i m a

STRUSTRUČČNI STUDIJ NI STUDIJ POLJOPRIVREDEPOLJOPRIVREDE Trajanje studija: 3 Trajanje studija: 3

godine godine -- 6 semestara 180 ECTS 6 semestara 180 ECTS bodovabodova

TEMELJI STUDIJA I. i II. semestar, 60 ECTS bodovaI. i II. semestar, 60 ECTS bodova

B I L I N O G O J S T V O,III., IV. I V. III., IV. I V. semsem. . 90 ECTS bodova90 ECTS bodova

Z O O T E H N I K A,,III., IV. I V. III., IV. I V. semsem. . 90 ECTS bodova90 ECTS bodova

MENADŽMENT FARMEIII., IV. I V. III., IV. I V. semsem. . 90 ECTS bodova90 ECTS bodova

STRUSTRUČČNA PRAKSANA PRAKSA –– tuzemstvo, inozemstvotuzemstvo, inozemstvoIIzrada zavrzrada završšnoga rada noga rada (studija, elaborat)(studija, elaborat)

VI. semestarVI. semestar, , 30 ECTS bodova30 ECTS bodova

STRUKTURA NASTAVESTRUKTURA NASTAVE

Predavanja Predavanja -- 39%39%

VjeVježžbe i seminari be i seminari -- 36%36%

StruStruččna praksa na praksa -- 25%25%

STRUČNI NAZIV:BACCALAUREUS (ing.)

POLJOPRIVREDE• Bilinogojstva• Zootehnike• Menadžmenta farme

I. STRUČNI STUDIJ (180 ECTS-a)

II. SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ (120 ECTS-a)

STRUČNI NAZIV:SPECIJALIST (mag.)

POLJOPRIVREDE

• Održive i ekološke poljoprivrede