Stari Zavjet, 11, Prva Knjiga o kraljevima

7/25/2019 Stari Zavjet, 11, Prva Knjiga o kraljevima

1/88


2/88

Prva knjiga o kraljevima

. SPOR OKO DAVIDOVA

NASLJEDNIKAavidova starost i spletka Adonijina

1Kralj David bijae ostario i odmakao u godinama;

remda su ga pokrivali mnogim pokrivaima, nije semogao ugrijati. (2) Tada mu rekoe njegove sluge:Trebalo bi potraiti za gospodara mladu djevojku koja bivorila kralja i sluila mu: kad bude spavala na njegovrilu, to e ugrijati kralja gospodara." (3) Potraie, dakle,

jepu djevojku po svoj zemlji izraelskoj; i naoebiagu unamku te je dovedoe kralju. (4) Djevojka jeila izvanredno lijepa; njegovala je kralja i sluila mu, alie on ne upozna. (5) Uto se Adonija, sin Hagitin, pooholi iomisli: "Ja u biti kralj!" Zato nabavi sebi kola ionjanika i pedeset ljudi koji su ili pred njim. (6) Njegova otac za svoga ivota nikad nije ukorio niti ga kadpitao: "Zato tako ini?" Bio je, osim toga, stasit i lijep,mati ga rodila poslije Abaloma. (7) On se dogovarao s

oabom, sinom Sarvijinim, i sa sveenikom Ebjatarom, pae obojica prikljuie Adoniji. (8) Ali sveenik Sadok i

ojadin sin Benaja, prorok Natan, imej i Rei i junaciDavidovi ne pristadoe uz Adoniju. (9) Jednom nakla


3/88

donija ovaca, volova i tovljene teladi za rtvu kodoheledskog kamena, blizu izvora Rogela, te pozva svvoju brau, sinove kraljeve, i sve Judejce u kraljevojlubi; (10) ali ne pozva proroka Natana, ni Benaje, ni

stalih junaka, a ni svoga brata Salomona.pletka Natana i Bat-ebe

11) Tada ree Natan Bat-ebi, majci Salomonovoj: "Zarisi ula da je Adonija, sin Hagitin, postao kraljem, a da

David, na gospodar, o tome i ne zna? (12) Doi da teavjetujem kako bi mogla spasiti ivot svoj i svoga sinaalomona. (13) Hajde, otii kralju Davidu i reci mu: 'Zare nisi ti, gospodaru moj kralju, zakleo svojoj slubeniciovorei: Tvoj sin Salomon kraljevat e poslije mene, i

n e sjediti na mome prijestolju! Kako sada Adonijaosta kraljem?' (14) I dok ti bude ondje i razgovorala sekraljem, doi u ja za tobom i potvrditi tvoje rijei."

15) Bat-eba ode kralju u odaje - a on je bio vrlo star ibiaga unamka sluila mu. (16) Pokloni mu se Bat-eba

pade niice pred kraljem, a kralj upita: "to eli?" (17)Ona mu odgovori: "Gospodaru, ti si se zakleo slubenicivojoj Jahvom, Bogom svojim: 'Tvoj sin Salomoraljevat e poslije mene, on e sjesti na moje prijestolje.'18) A sada je, evo, Adonija postao kraljem, a ti, kralju,

ospodaru moj, nita o tome i ne zna! (19) Naklao je omnogo volova, tovljene teladi i ovaca za rtvu i pozvao jeve sinove kraljeve, sveenika Ebjatara i vojskovo


4/88

oaba, ali slugu tvoga Salomona nije pozvao. (20) U tebeu sada, gospodaru moj i kralju, uprte oi svega Izraela da

mu ti objavi tko e te naslijediti na tvome prijestolju,ralju, gospodaru moj. (21) Inae, im poine kralj,

ospodar moj, kraj svojih otaca, ja i moj sin Salomon bitemo krivci." (22) Dok je ona jo govorila s kraljem,oe prorok Natan. (23) Javie kralju: "Ovdje je proroatan." On ue kralju i pade niice pred njim. (24) Nata

ee: "Gospodaru moj i kralju, jesi li ti odredio: 'Adonijae kraljevati poslije mene i sjedit e na mome prijestolju?'25) Jer evo danas je siao i naklao volova, ugojene teladi

ovaca za rtvu i pozvao je sve sinove kraljeve,ojskovoe i sveenika Ebjatara; eno ih gdje jedu i piju sjim i kliu: 'ivio kralj Adonija!' (26) Ali mene, tvogalugu, sveenika Sadoka, a ni Benaju, sina Jojadina, ni

voga slugu Salomona nije pozvao. (27) Zar se to dogodilovoljom gospodara moga kralja, a da nisi obavijestio

voga vjernog sluge tko e biti nasljednik na prijestoljospodara moga kralja?"

avid odreuje Salomona

a svoga nasljednika

28) Tada progovori David i ree: "Pozovite mi Bat-ebu!" Ona doe kralju i stupi preda nj. (29) Kralj se tadaakle: "Tako mi Jahve ivoga koji me izbavio iz svievolja! (30) Danas u ti ispuniti kako sam ti se zakleo


5/88

ahvom, Bogom Izraelovim: tvoj e sin Salomoraljevati poslije mene, on e sjediti na momerijestolju!" (31) Nato se nakloni Bat-eba licem doemlje, pokloni se pred kraljem i ree: "Neka vjeno ivi

ospodar moj kralj David!" (32) A kralj David ree:Pozovite mi sveenika Sadoka, proroka Natana i Benaju,ina Jojadina." I dooe oni pred kralja, (33) a on iee: "Uzmite sluge svoga gospodara sa sobom, posadite

moga sina Salomona na moju mazgu i odvedite ga doGihona. (34) Ondje neka ga sveenik Sadok i proro

atan pomau za kralja nad Izraelom. Zatrubite tada ibznanite: 'ivio kralj Salomon!' (35) Zatim se uspnitemo s njim i neka ue i sjedne na moje prijestolje i nekaraljuje mjesto mene, jer moja je volja: on neka budelava nad Izraelom i nad Judom." (36) Benaja, sin Jojadin,

ee kralju: "Amen - tako neka bude! To je i rije Jahve,Gospodara kraljeva! (37) Kao to je Jahve bio s mojiospodarem kraljem, tako neka bude i sa Salomonom!eka uzvisi prijestolje njegovo jo vie nego prijestoljeralja Davida, gospodara moga!" (38) Sveenik Sadok,

rorok Natan, Jojadin sin Benaja, Kereani i Peleaniioe i posadie Salomona na kraljevu mazgu i odvedoea na Gihon. (39) Sveenik Sadok donese iz atora rog sljem i pomaza Salomona. Tada odjeknue trube i savarod povika: "ivio kralj Salomon!" (40) I sav narod

oe za njim gore i svirae puk u svirale i klicae tako dae sva zemlja tresla.


6/88

donijin strah

41) uo to Adonija i svi njegovi uzvanici. Ba su bili priraju gozbe. I Joab je uo trube pa upita: "emu ta bukaradu?" (42) Dok je on jo govorio, stie Jonatan, siveenika Ebjatara, i Adonija mu ree: "Ti si valjaovjek, zacijelo nosi dobru vijest!" (43) Jonatadgovori: "Jest, na gospodar, kralj David, uinio jealomona kraljem! (44) Kralj je poslao s njim sveenikaadoka, proroka Natana i Jojadina sina Benaju, i

Kereane i Peleane. Oni ga posadie na kraljevu mazgu,45) i sveenik Sadok i prorok Natan pomazae ga na

Gihonu za kralja. Zatim su sili radosno kliui, i sav jerad uzavreo; to je buka koju ste uli. (46) Jo vie:alomon je ve sjeo na kraljevsko prijestolje (47) i dole

u sluge kraljeve estitati naem gospodaru kralju Davidovorei: 'Neka Bog tvoj proslavi ime Salomonovo vied imena tvoga i prijestolje njegovo uzvisi vie od tvoga.'

Kralj se tada poklonio na svojoj postelji (48) i ovakoekao: 'Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji mi

ade danas da mogu vidjeti svojim oima jednoga odmojih kako sjedi na mome prijestolju.'" (49) Svi uzvanicidonijini, uplaeni, ustadoe od stola i razioe se svaki

vojim putem. (50) Adonija pak, u strahu od Salomona,sta i ode te se uhvati za rogove rtvenika. (51) Javie

alomonu: "Gle, Adonija se uplaio kralja Salomona i enoe dri za rogove rtvenika govorei: 'Neka mi se danasralj Salomon zakune da nee sluge svoga mae


7/88

ogubiti.'" (52) Salomon ree nato: "Ako se pokaeotenim ovjekom, nee mu ni vlas s glave pasti naemlju; a nae li se u zlu, poginut e." (53) Tada zapovjedialomon da ga odmaknu od rtvenika; on doe i pade

iice pred Salomonom, koji mu ree: "Poi svomeomu!"

avidova oporuka i smrt

2Kad su se dani Davidovi pribliavali svome svretku,

apovjedi David svome sinu Salomonu: (2) "Sada polazia put sviju smrtnika. Ti budi hrabar i pokai seovjekom! (3) Sluaj naredbe Jahve, Boga svoga, idijegovim stazama, dri se njegovih zakona, zapovijedi,aredaba i njegovih pouka, kako je napisano u Zakon

Mojsijevu, da bi uspio u svemu to poduzme i svagdjeamo se okrene; (4) da bi Jahve ispunio svoje obeanjeoje mi je dao: 'Ako sinovi tvoji budu pazili na svomeutu, vjerno hodei preda mnom, svim srcem svojim ivom duom svojom, uvijek e jedan od njih sjediti na

rijestolju Izraelovu.' (5) I sam zna to mi je uinio Joab,in Sarvijin, kako je uinio obojici vojskovoa Izraelovih:bneru, sinu Nerovu, i Amasi, sinu Jeterovu, kad ih jebio i time prolio krv u miru kao u ratu te omastio krvljojas oko bokova svojih i obuu na nogama svojim. (6) Ti

ostupi po svom razboru i ne daj da mu sijeda kosa mirnooine u Podzemlju. (7) A sinovima Barzilaja Gileaaninarati ljubav: neka budu meu onima koji jedu za tvoji


8/88

tolom jer su mi pomogli kad sam bjeao pred tvojiratom Abalomom. (8) Pred sobom ima imeja, sina

Gerina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me uasniletvama proklinjao onoga dana kad sam bjeao

Mahanajim. Ali mi je on siao u susret na Jordan i zaklemu se Jahvom: 'Neu te pogubiti maem.' (9) Ali mu tioga ne oprataj, jer si ovjek razborit, i ve e znatiako treba da postupi te mu sijedu kosu s krvljuodzemlje spremi." (10) I potom poinu David kraj otacavojih i bi pokopan u Davidovu gradu. (11) David jeraljevao nad Izraelom etrdeset godina: u Hebronu jeraljevao sedam godina, u Jeruzalemu je kraljevaoideset i tri godine. (12) Salomon sjede na prijestolje

Davida, svoga oca, i njegova se vlast veoma uvrsti.

donijina smrt

13) Ali Adonija, sin Hagitin, doe Bat-ebi, majcialomonovoj, i pade niice pred njom. Ona ga upita: "Je

miroljubiv tvoj dolazak?" On odgovori: "Jest,

miroljubiv je." (14) I nastavi: "Imam ti neto rei." Onaee: "Govori." (15) Tada e on: "Zna i sama da jeraljevstvo pripadalo meni i da je sav Izrael oekivao dau ja biti kralj. Ali mi je kraljevstvo izmaklo i pripalo je

mome bratu, jer mu ga je Jahve namijenio. (16) Ja te sada

amo jedno molim: nemoj me odbiti." Ona ree: "Govori."17) A on nastavi: "Reci, molim te, kralju Salomonu - jerebe nee odbiti - neka mi dade za enu Abiag


9/88

unamku!" (18) A Bat- eba odgovori: "Dobro, govorit ralju o tebi." (19) Kada dakle ue Bat-eba kraljalomonu da govori o Adoniji, ustade kralj i poe jojusret, pokloni se pred njom, zatim sjede na svoje

rijestolje i zapovjedi te namjestie sjedalicu za kraljicmajku, i ona mu sjede s desne strane. (20) Tada mu ree:Neto bih zaiskala od tebe, nemoj me odbiti." Kralj jojdgovori: "Trai, majko, jer te neu odbiti." (21) Onaastavi: "Neka se dade Abiaga unamka tvome bratdoniji za enu." (22) Kralj Salomon odgovori i ree

vojoj majci: "Zato trai Abiagu unamku za Adoniju?rai odmah i kraljevstvo za njega! Jer on je moj starijirat, a uz njega je sveenik Ebjatar i Joab, sin Sarvijin!"23) Tada se kralj Salomon zakle Jahvom: "Neka mi Bogini ovo zlo i neka mi doda drugo ako Adonija nije to

zrekao danas po cijenu svoga ivota! (24) ivoga miahve, koji me potvrdio i posadio na prijestolje oca moga

Davida i koji mi je dao dom kako je obeao: jo danas edonija umrijeti." (25) I kralj Salomon posla Benaju, sina

ojadina, koji ga udari te Adonija umrije.

udbina Ebjatara i Joaba

26) Sveeniku Ebjataru kralj zatim naredi: "Idi u Anatota svoj posjed. Zasluio si smrt, ali te neu pogubiti danas

er si nosio Jahvin Koveg pred ocem mojim Davidom iodijelio si sve patnje s mojim ocem." (27) I Salomoskljui Ebjatara iz sveenstva Jahvina da tako ispuni


10/88

ahvinu rije koju je izrekao protiv doma Elijeva u ilu.28) Kada je glas stigao Joabu - Joab bijae pristao uzdoniju, premda se nije prikljuio Abalomu - on uteeator Jahvin i uhvati se za rogove rtvenika. (29) I

ojavie kralju Salomonu: "Joab je pobjegao u atorahvin, eno ga pokraj rtvenika." Tada Salomon poruioabu: "to se dri rtvenika?" Joab odgovori: "Uplaioam se tebe i pobjegao sam pred Jahvu." Tada Salomoaredi Benaji, sinu Jojadinu: "Idi i ubij ga!" (30) Benajade u ator Jahvin i ree Joabu: "Po naredbi kraljevoj:zii!" On odgovori: "Neu, elim ovdje umrijeti!" Benajaavi kralju: "Eto to mi je rekao Joab i to mi jedgovorio." (31) Kralj mu ree: "Uini kako je rekao: ubija, zatim pokopaj. Tako e danas skinuti s mene i domaca moga nevinu krv koju je Joab prolio. (32) Jahve e

initi da krv njegova padne na njegovu glavu, jer je ubiova ovjeka pravednika i bolja od sebe; ubio ih je maeez znanja moga oca Davida: Abnera, sina Nerova, voojske Izraelove, i Amasu, sina Jeterova, vojvodudejskoga. (33) Neka njihova krv padne na glavu Joaba i

jegova potomstva dovijeka, a Davidu, njegovotomstvu, vladalakoj kui i prijestolju neka od Jahveude trajan mir." (34) I ode Benaja, sin Jojadin, obori sea Joaba i usmrti ga. Pokopali su Joaba u njegovu domuustinji. (35) Mjesto njega postavi kralj na elo vojske

enaju, sina Jojadina, a na mjesto Ebjatara postaviveenika Sadoka.


11/88

imejev neposluh i smrt

36) Salomon pozva imeja i ree mu: "Sagradi sebi kuJeruzalemu: tu stanuj, i nikamo odatle ne izlazi. (37)

Onoga dana kad izie i prijee potok Kidron, znaj dobroa e umrijeti. Krv tvoja na glavu tvoju." (38) imejdgovori kralju: "Dobro. Kako moj gospodar kralj kae,ako e uiniti sluga tvoj." I imej dugo ivljaeeruzalemu. (39) Ali poslije tri godine dogodi se teimeju pobjegoe dvojica slugu k Akiu, sinu Maakinu,

ralju gatskom. I dojavie imeju: "Eno ti slugu u Gatu."40) Tada usta imej, osedla magarca i ode u Gat,kiu, da trai svoje sluge. I vratio se imej i doveo svoje

luge iz Gata. (41) I javie Salomonu: "imej otiao izeruzalema u Gat i vratio se." (42) Kralj pozva imeja i

ee mu: "Nisam li ti se zakleo Jahvom i strogo tepomenuo: 'Onoga dana kad bude iziao i poao biloamo, znaj dobro da e umrijeti!' A ti si mi tadadgovorio: 'Dobra je rije koju sam uo.' (43) Zato nisidrao zakletvu Jahvinu i zapovijed koju sam ti dao?"

44) Jo ree kralj imeju: "Ti zna sve zlo koje si uiniomome ocu Davidu. Tvoje je srce toga svjesno. Jahve nekaini da se tvoja zloa obori na tvoju glavu. (45) Alagoslovljen je kralj Salomon, i prijestolje e Davidovoiti vrsto pred Jahvom dovijeka." (46) I zapovjedi kralj

enaji, sinu Jojadinu, te on izie i udari imeja i takoimej umrije. Tako se uvrstilo kraljevstvo u rucialomonovoj.


12/88

I. POVIJEST SALOMONOVESLAVE

1. SALOMON MUDRACUvod

3Salomon se sprijatelji s faraonom, kraljem egipatskim:eni se kerju faraonovom i uvede je u Davidov gradokle ne dovri gradnju svoga dvora, Hrama Jahvina iidova oko Jeruzalema. (2) Narod je pak prinosio rtve nazviicama, jer jo nije bio sagraen do toga vremenaom imenu Jahvinu. (3) A Salomon je ljubio Jahvu:avnao se prema naredbama svoga oca Davida, samo jerinosio klanice i kaenice na uzviicama.

alomon moli za dar mudrosti

4) Kralj ode u Gibeon da prinese rtvu, jer ondje bijaeajvea uzviica. Salomon prinese tisuu paljenica na tortveniku. (5) U Gibeonu se Jahve javi Salomonu nounu. Bog ree: "Trai to da ti dadem." (6) Salomodgovori: "Veoma si naklon bio svome sluzi Davidu,

mome ocu, jer je hodio pred tobom u vjernosti,ravednosti i potenju srca svoga; i sauvao si mu t


13/88

eliku milost i dao si da jedan od njegovih sinova sjedi najegovu prijestolju. (7) Sada, o Jahve, Boe moj, ti siinio kraljem slugu svoga na mjesto moga oca Davida, aa sam jo sasvim mlad te jo ne znam vladati. (8) Tvoj je

luga usred naroda koji si izabrao; naroda brojnog, koji see da izbrojiti ni popisati. (9) Podaj svome sluzironicavo srce da moe suditi tvom narodu, razlikovatiobro od zla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodooji je tako velik!" (10) Bijae milo Jahvi to je Salomoo zamolio. (11) Zato mu Jahve ree: "Jer si to traio, aisi iskao ni duga ivota, ni bogatstva, ni smrti svojieprijatelja, nego pronicavost u prosuivanju pravice,12) evo u uiniti po rijeima tvojim: dajem ti srce

mudro i razumno, kakvo nije imao nitko prije tebe niti ea imati itko poslije tebe, (13) ali ti dajem i to nisi

aio: bogatstvo i slavu kakve nema nitko meraljevima. (14) I ako bude stupao mojim putovima iude se drao mojih zakona i zapovijedi, kao to je iniovoj otac David, umnoit u tvoje dane." (15) Salomon serobudi, i gle: bijae to san. On se vrati u Jeruzalem i

tade pred Koveg saveza Jahvina; prinese paljenice irtve priesnice i priredi gozbu svim slugama svojim.

alomonova presuda

16) Tada dooe dvije bludnice kralju i stadoe preda nj.17) I ree jedna ena: "Dopusti, gospodaru moj! Ja i ovaena u istoj kui ivimo i ja sam rodila kraj nje u kui.


14/88

18) A treega dana poslije moga poroaja rodi i ovaena. Bile smo zajedno i nikoga stranog s nama; samo nasvije u kui. (19) Jedne noi umrije sin ove ene jerijae legla na njega. (20) I ustade ona usred noi, uze

moga sina o boku mojem, dok je tvoja slukinja spavala, itavi ga sebi u naruje, a svoga mrtvog sina stavi krajmene. (21) A kad ujutro ustadoh da podojim svoga sina,le: on mrtav! I kad sam paljivije pogledala, razabrah:ije to moj sin koga sam ja rodila!" (22) Tada ree drugaena: "Ne, nije tako. Moj je sin onaj ivi, a tvoj je onajoji je mrtav!" A prva joj odvrati: "Nije istina! Tvoj je sinaj koji je mrtav, a moj je onaj koji ivi!" I tako serepirahu pred kraljem. (23) A kralj onda progovori:Ova kae: 'Ovaj ivi moj je sin, a onaj mrtvi tvoj'; drugaak kae: 'Nije, nego je tvoj sin mrtav, a moj je onaj ivi.'

24) Donesite mi ma!" naredi kralj. I donesoe ma predralja, (25) a on ree: "Rasijecite ivo dijete nadvoje iajte polovinu jednoj, a polovinu drugoj." (26) Tada enu,

majku ivog djeteta, zabolje srce za sinom i povika onaralju: "Ah, gospodaru! Neka se njoj dade dijete, samo ga

emojte ubijati!" A ona druga govorae: "Neka ne bude nimeni ni tebi: rasijecite ga!" (27) Onda progovori kralj iee: "Dajte dijete prvoj, nipoto ga ne ubijajte! Ona me majka." (28) Sav je Izrael uo presudu koju je izrekaoralj i potovali su kralja, jer su vidjeli da je u njem

oanska mudrost u izricanju pravde.

alomonovi odlinici


15/88

4Kralj Salomon bio je kralj nad svim Izraelom, (2) a evojegovih odlinika: Azarja, sin Sadokov, sveenik; (3)lihoref i Ahija, sinovi iini, biljenici; Joafat, sihiludov, savjetnik; (4) Benaja, sin Jojadin, vojskovoa;

adok i Ebjatar, sveenici. (5) Azarja, sin Natanov, bio jead namjesnicima; Zabud, sin Natanov, prijatelj kraljev;6) Ahiar, upravitelj dvora; Eliab, sin Joabov,apovjednik vojske; Adoram, sin Abdin, nadstojnik zaaku.

alomonovi namjesnici

7) Salomon je imao po svem Izraelu dvanaest namjesnikaoji su opskrbljivali kralja i njegov dom; za svakoga jeolazio red da po jedan mjesec u godini podmiruje to

zdravanje. (8) Evo njihovih imena: ...sin Hurov, u gorifrajimovoj; (9) ...sin Dekerov, u Makasu, aalbimu, Betemeu, Elonu do Bet Hanana; (10) ...sin Hesedov,rubotu; pod njim bijae Soho i sav kraj heferski; (11).sin Abinadabov, nad svim okrujem dorskim; ena mu je

ila Tafata, ki Salomonova; (12) Baana, sin Ahiludov,anaku i Megidu i u svem Bet eanu, koji je pokrajaretana nie Jizreela, od Bet eana do Abel Mekole, ireko Jokmeama. (13) ...sin Geberov, u Ramot

Gileadskom; njegova su bila Sela Jaira, sina Manaeova,

oja su u Gileadu; imao je i podruje Argob koje leiaanu, ezdeset tvrdih gradova, opasanih zidovima irijevornicama od tua; (14) Ahinabad, sin Idov,


16/88

Mahanajimu; (15) Ahimaas u Naftaliju; i on se oenioednom Salomonovom keri - Bosmatom. (16) Baana, si

Huajev, u Aeru i na visoravnima; (17) Joafat, siaruahov, u Jisakaru; (18) imej, sin Elin, u Benjaminu;

19) Geber, sin Urijin, u zemlji Gileadu, zemlji Sihona,ralja amorejskoga, i Oga, kralja baanskoga. Povrh togaio je jo jedan namjesnik u zemlji. (20) Juda i Izrael biliu mnogobrojni, bijae ih kao pijeska na obali morskoj.eli su i pili i bili sretni. #5 Salomon je proirio svojlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemljelistejske i do mee egipatske. Ona su donosila svojanak i sluila Salomonu sve dane njegova ivota. (2)vakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset koranoga brana i ezdeset kora obinog brana, (3) desetgojenih volova, dvadeset volova s pae, stotinu ovaca,

sim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. (4) Jer on jeladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nadvim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir povim granicama naokolo. (5) Juda i sav Izrael ivjeli sez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojo

mokvom, od Dana sve do Beer ebe, svega vijekaalomonova. (6) Salomon je imao etrdeset tisua konjaa vuu i dvanaest tisua za jahanje. (7) Ti su seamjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju kojiu imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana;

nisu doputali da iega ponestane. (8) I jeam i slamu zaonje i tegleu marvu donosili su na mjesto gdje se


17/88

adravao, svaki kako bi ga zapalo.

alomonova slava

9) Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i

rce iroko kao pijesak na obali morskoj. (10) Mudrost jealomonova bila vea od mudrosti svih sinova Istoka i odve mudrosti Egipta. (11) Bio je mudriji od svih ljudi, odtana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova

Maholovih; njegovo se ime pronosilo meu svi

arodima unaokolo. (12) Izrekao je tri tisue mudrizreka, a njegovih je pjesama bilo tisuu i pet. (13) Zborioe o drveu: od cedra to je na Libanonu pa do izopa tolija na zidu; raspravljao je o ivotinjama, o pticama, omazovima i o ribama. (14) Dolazili su od sviju naroda da

uju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljevaoji su uli glas o njegovoj mudrosti.


18/88

2. SALOMON GRADITELJripreme za gradnju Hrama

15) Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jerijae uo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegovaca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov. (16) Tadaalomon porui Hiramu: (17) "Ti zna dobro da moj otac

David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svogaoga, zbog ratova kojima su ga okruili neprijatelji savih strana, sve dok ih Jahve nije poloio pod stopalaogu njegovih. (18) Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mirosvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa. (19)

amjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Bogavoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sioga u mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on eagraditi Dom mome Imenu.' (20) Stoga sada zapovjedi da

mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje e sluge biti sa

lugama tvojim, i ja u platiti nadnicu tvojim slugamarema svemu kako mi odredi. Ti zna dobro da u nasema ljudi koji umiju sjei drva kao Sidonci." (21) Kadae Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradovaree: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao

mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom."22) I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku.spunit u u svemu tvoju elju glede drva cedrova i drva


19/88

empresova. (23) Moje e ih sluge dopremiti s Libanonaa more, sloit u ih u splavi i pustiti ih morem do mjestaoje e mi oznaiti; ondje u ih razloiti i ti e ih uzeti.i e pak ispuniti moju elju i dati hranu mojoj eljadi."

24) Hiram je davao Salomonu drva cedrova iempresova koliko je htio, (25) a Salomon je davaoHiramu dvadeset tisua kora penice za hranu ljudstvu, ivadeset tisua kora ulja od tijetenih maslina. Toliko jealomon davao Hiramu godinu za godinom. (26) Jahve jeao mudrost Salomonu, kako mu bijae obeao; izme

Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopie savez.27) Tada die kralj Salomon kuluare iz svega Izraela;uluara je bilo u svemu trideset tisua ljudi. (28) Slao ie naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuaudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod

ue. Adoniram je bio nad svim kuluarima. (29) Salomoe imao i sedamdeset tisua nosaa tereta, osamdesetsua kamenorezaca u gori, (30) ne raunajui glavaralubenikih koji su upravljali poslovima; njih je bilo trisue i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na

adovima. (31) Kralj je zapovjedio da lome gromadeiranog kamena i da ih kleu za temelje Hrama. (32)

Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesaliu i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama.

Gradnja Hrama6etiri stotine i osamdesete godine poslije izlaska


20/88

zraelaca iz zemlje egipatske, etvrte godine kraljevanjavoga nad Izraelom, mjeseca Ziva - to je drugi mjesec -oeo je Salomon graditi Dom Jahvin. (2) Hram to ga jeralj Salomon gradio Jahvi bio je dug ezdeset lakata,

irok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata. (3) Trijered Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, premairini Hrama, a deset lakata irok, prema duini Hrama.4) Na Hramu je napravio prozore zatvorene reetkama.5) Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio jerigradnju na katove, sve unaokolo. (6) Donji kat bio jeet lakata irok, srednji est, a trei sedam lakata, jer jeasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ie bi morao ugraivati u hramske zidove. (7) Hram jeraen od kamena koji je ve u kamenolomu bio oklesan,ako da se za gradnje nije uo ni eki ni dlijeto, ni ikakvo

eljezno orue. (8) Ulaz u donji kat bio je s desne straneHrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sarednjega na trei. (9) Sagradio je tako Hram i dovrio ga;pokrio ga cedrovim gredama i daskama. (10) I sagradi

o prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata

isoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama. (11) Ije Jahvina stie Salomonu: (12) "To je Dom to garadi ... Ako bude hodio prema naredbama mojim, akoude vrio naredbe moje i drao se mojih zapovijedi,ada u ispuniti tebi obeanje to sam ga dao tvome oc

Davidu: (13) prebivat u meu sinovima Izraelovim i nestaviti naroda svoga Izraela." (14) I tako Salomon sazida


21/88

Hram i dovri ga.

Ureenje unutranjosti Hrama

vetite i Svetinja nad svetinjama

15) I obloi iznutra zidove Hrama cedrovim daskama -d poda do stropa obloi ih drvetom iznutra - a daskamaempresovim obloi pod Hrama. (16) I naini pregradu odvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i

dijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju nadvetinjama. (17) A Hekal - Svetite, dio Hrama ispred

Debira - imae etrdeset lakata. (18) A po cedrovininutar Hrama bijahu urezani ukrasi - pleteri od pupoljaka ivijea; sve je bilo od cedrovine i nigdje se nije vidio

amen. (19) Debir je uredio unutra u Hramu da onamomjesti Koveg saveza Jahvina. (20) Debir bijaevadeset lakata dug, dvadeset lakata irok i dvadesetakata visok, a obloio ga je istim zlatom. Napravio je irtvenik od cedrovine, (21) pred Debirom, i obloio ga

istim zlatom. (22) I sav je Hram obloio zlatom, savHram i sav oltar koji je pred Debirom obloio je zlatom.

erubini

23) U Debiru naini dva kerubina od maslinova drveta.

ili su visoki deset lakata. (24) Jedno je krilo u kerubinailo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata;


22/88

eset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga.25) I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera iednak oblik obaju kerubina. (26) Visina jednog kerubinaila je deset lakata, tako i drugoga. (27) Smjestio je

erubine usred nutarnje prostorije; irili su svoja krila,ako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugogacalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu.28) I kerubine je obloio zlatom. (29) Po svim zidovima

Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likoveerubina, palma i rastvorenih cvjetova, (30) zlatom jeokrio i pod Hramu iznutra i izvana.

Vrata i predvorje

31) A za ulaz u Debir naini dvokrilna vrata od

maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova.32) Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasikovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ibloi zlatom; listiima zlata oblijepi kerubine i palme.33) Tako i za ulaz u Hekal naini vrata od maslinova

rveta, sa etverokutnim dovracima. (34) Oba krila naratima bijahu od empresova drveta i oba se otvarahu naednu i na drugu stranu. (35) Urezao je na njima kerubine,alme i rastvorene cvjetove i obloio zlatom sve toijae urezano. (36) Potom je sagradio unutranje

redvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga redaesanih greda cedrovih. (37) Temelji su Hramu Jahvinili poloeni etvrte godine, mjeseca Ziva; (38) a


23/88

edanaeste godine, mjeseca Bula - to je osmi mjesec -Hram je dovren sa svim dijelovima i sa svim to m

ripada. Salomon ga sagradi za sedam godina.

alomonov dvor

7Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godinaotpuno dovrio. (2) Sagradio je dvor od libanonskeume: stotinu lakata dug, pedeset irok i trideset lakataisok, na etiri reda cedrovih stupova, a na stupovima

ijahu cedrove grede. (3) Bio je pokriven cedrovinoznad soba koje su poivale na stupovima. Ovih je biloetrdeset i pet: petnaest u svakom redu. (4) Bila su tri redarozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome.5) Sva vrata s dovratnicima bila su etverokutna i po tri

u prozora stajala jedan prema drugome. (6) Nainio jeijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset irok. (7)atim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; iudaki trijem, obloen cedrovinom od poda do stropa.8) Njegovo prebivalite, u drugom dvoritu i unutar

redvorja, bilo je istoga oblika. Sagradio je i kuu, nalia onaj trijem, faraonovoj keri, kojom se bijae oenio.9) Sve su te graevine bile od biranog kamena, sjeenao mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve dorvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja. (10)

emelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset id osam lakata, (11) a nadgradnja od birana, po mjerilesana kamena i od cedrovine. (12) A tri su reda


24/88

lesanog kamena i red cedrovih greda okruivali velikoredvorje, a tako i unutranje predvorje Doma Jahvina.

iram, ljeva tua

13) Salomon posla po Hirama iz Tira. (14) Bio je to sidovice iz plemena Naftalijeva, ali mu otac bijae iz Tira,ova tua. Bio je pun vjetine, umijea i znanja da svatazrauje od tua. Doe on kralju Salomonu i sav mu posaozradi.

tupovi od tua

15) Salio je dva stupa od tua; jedan je stup bio visosamnaest lakata, a koncem mjeren unaokolo imao je

vanaest lakata, isto tako i drugi. (16) I naini dvijelavice od tua da se stave povrh stupova; jedna jelavica bila visoka pet lakata i druga je bila pet lakataisoka. (17) Naini dva opleta u obliku pletera i lanasteice da pokriju glavice na vrhu stupova; sedam za jednlavicu i sedam za drugu. (18) Onda izradi mogranje: biliu u dva reda oko svake mree. (19) Glavice na vrhtupova pred trijemom imale su oblik ljiljana, od etiriakta. (20) Stajale su na oba stupa kod izboine to je bilarema lanancu. Dvije stotine mogranja bilo je oko prvelavice i dvije stotine oko druge. (21) Podie stupovered trijemom Hekala; jedan postavi na desnu stranu iazva ga Jahin; postavi drugi stup na lijevu stranu i dade


25/88

mu ime Boaz. (22) Na samom vrhu stupova postavizraene ljiljane. I tako dovri stupove.

jedeno more

23) Tada od rastaljene kovine izli more koje je od rubao ruba mjerilo deset lakata; bilo je okruglo naokolo, petakata visoko, a u opsegu, mjereno vrpcom, imalo jeideset lakata. (24) Pod rubom mu bijahu uresi kaovjetne ake koje su ga optakale sasvim: po deset na

akat optakale su more unaokolo; cvjetne su ake bileva reda i salivene s njim. (25) Poivalo je na dvanaestolova: tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug, ai na istok; more je stajalo na njima i svi su stranjiijelom bili okrenuti unutra. (26) Bilo je debelo pedalj,

ub mu kao rub u ae, kao cvijet, a moglo je primiti trisue bata.

Tuana podnoja i umivaonici

27) Nainio je deset tuanih podnoja; svako je podnojeilo etiri lakta dugo, etiri lakta iroko, a tri lakta visoko.28) Podnoja su bila ovako izraena: imala su okvire, akviri su stajali meu preponama. (29) Na okvirima mereponama bili su lavovi, volovi i kerubini; a na samireponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima,ijahu ukrasi poput vijenaca. (30) Svako je podnojemalo etiri tuana toka i osovine od tua; etiri s


26/88

jihove noge imale drae; pod umivaonikom bijahrai sliveni s ukrasima. (31) Gore, gdje su se draiastavljali, bio je otvor podnoja; imao je lakat i pol;tvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njem

u bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu etvrtaste, a nekrugle. (32) etiri su toka bila pod preponom. Osovinem izlazile na podnoju; svaki toak bijae visok lakat iol. (33) Tokovi su bili slini tokovima obinih kola:jihove osovine, naplaci, paoci i glavine - sve bijaeveno. (34) Bila su etiri draa na etiri ugla svakogodnoja; podnoje i drai sainjavahu jednu cjelinu.35) Pri vrhu podnoja bio je sve unaokolo krug visok polakta; povrh podnoja bili su klinovi; prepone su s njimaainjavale cjelinu. (36) Po oplojima klinova i preponarezao je kerube, lavove i palme, ve prema veliini

raznog oploja i vijenaca naokolo. (37) Tako naini desetodnoja: jednako salivenih, jednake veliine i oblika.38) I naini deset umivaonika od tua. Svaki jemivaonik sadravao etrdeset bata, a svaki je umivaoniio od etiri lakta; na svako od deset podnoja doao je

o jedan umivaonik. (39) Postavi pet podnoja na desnojtrani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi sesne strane Hrama, prema jugoistoku.

itni namjetaj

40) Hiram naini lonce, lopate i kotlie. Dovri on savosao to ga je obavljao kralju Salomonu za Dom Jahvin:


27/88

41) dva stupa, okrugle glavice to su bile navrh stupova;va opleta da pokriju dvije glavice to bijahu navrtupova; (42) etiri stotine mogranja za oba opleta; dvaeda mogranja za svaki oplet da prekriju dvije glavice

avrh stupova; (43) deset podnoja i deset umivaonika naodnojima; (44) jedno more i dvanaest volova pod njim;45) lonce, lopate i kotlie. Svi ti predmeti koje je Hiraainio kralju Salomonu za Dom Jahvin bili su od sjajnogua. (46) Kralj je zapovjedio da sve to lijevajualupima od gline, u Jordanskoj dolini, izmeu Sukota iartana. (47) Na koncu je Salomon odredio da rasporedeve te predmete, a bijae ih toliko da se nije moglabraunati teina tua. (48) Salomon naini sve predmeteoji su bili u Domu Jahvinu: zlatni rtvenik i zlatni stol naojemu su stajali prineseni hljebovi; (49) pet svijenjaka s

esne i pet s lijeve strane pred Debirom, od istoga zlata;vjetove, svjetiljke, usekae od zlata; (50) vreve,oeve, kotlie, plitice i kadionice od istoga zlata;toere za vrata nutarnje dvorane - to je Svetinja nadvetinjama - i za vrata Hekala - to jest Hrama - sve od

lata.

akljuak

51) Tako bi priveden kraju sav posao to ga Salomo

bavi za Dom Jahvin. Salomon unese sve svete daroveca svoga Davida - srebro, zlato i posue - i stavi ihznicu Doma Jahvina.


28/88

rijenos Kovega saveza

8Tada Salomon sazva u Jeruzalem sve starjeinezraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji da serenese Koveg saveza Jahvina iz grada, Davidova grada,o jest sa Siona. (2) Svi se ljudi Izraelovi sabrae predraljem Salomonom na blagdan u mjesecu Etanimu (to jeedmi mjesec). (3) I kad su dole Izraelove starjeine,veenici ponesoe Koveg (4) i ator sastanka sa sviosveenim priborom to bjee u atoru. Prenosili su i

veenici i leviti. (5) Kralj Salomon i sva zajednicazraelova koja se sabrala oko njega rtvovali su pred

Kovegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahrebrojiti ni procijeniti. (6) Sveenici donesoe Kovegaveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest

vetinju nad svetinjama, pod krila kerubina. (7) Kerubiniu, naime, imali rairena krila nad mjestom gdje stajae

Koveg i zaklanjahu odozgo Koveg i njegove motke. (8a)Motke su bile tako dugake da su im se krajevi vidjeli iz

vetita nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana. (9)

Kovegu nije bilo nita, osim dviju kamenih ploa kojemetnu Mojsije na Horebu, gdje Jahve sklopi Savez szraelcima poto izioe iz Egipta. Ondje su ostaleo danas.

og ulazi u svoj Dom10) A kad su sveenici izali iz Svetita, oblak ispuni


29/88

Dom Jahvin, (11) i sveenici ne mogoe od oblakaastaviti slube: slava Jahvina ispuni Dom Boji! (12)ada ree Salomon: "Jahve odlui prebivati u tmastblaku, (13) a ja ti sagradih uzvien Dom da u njem

rebiva zauvijek."alomonov govor puku

14) I, okrenuvi se, kralj blagoslovi sav izraelski zbor, aav je izraelski zbor stajao. (15) Ree on: "Neka je

lagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji je svojom rukopunio obeanje to ga na svoja usta dade ocu mome

Davidu, rekavi: (16) 'Od dana kad izvedoh svoj narod izemlje egipatske, nisam izabrao grada ni iz kojegazraelova plemena da se u njemu sagradi Dom gdje bi

rebivalo moje Ime, nego sam izabrao Davida da oapovijeda mojim narodom Izraelom.' (17) Otac mi Davidaumi podii Dom Imenu Jahve, Boga Izraelova, (18) ali

mu Jahve ree: 'Naumio si podii Dom mojem Imenu, iobro uini, (19) ali nee ti podii toga Doma, nego si

voj koji izae iz tvoga krila, on e podii Dom mojemenu.' (20) Jahve ispuni obeanje svoje: naslijedio savoga oca Davida i sjeo na prijestolje Izraelovo, kakobea Jahve, i podigao Dom Imenu Jahve, Boga Izraelova,21) i odredio sam da ondje bude mjesto Kovegu u koje

e Savez to ga Jahve sklopi s naim ocima kad ih je izveoz zemlje egipatske."


30/88

alomonova molitva

22) Tada Salomon stupi, u nazonosti svega zborazraelova, pred rtvenik Jahvin, rairi ruke prema neb23) i ree: "Jahve, Boe Izraelov! Nijedan ti bog nijelian ni na nebesima ni dolje na zemlji, tebi koji driavez i ljubav svojim slugama to kroe pred tobom savim svojim srcem. (24) Sluzi svome Davidu, mome ocu,si ispunio to si mu obeao. to si obeao na svoja usta,

spunio si svojom rukom upravo danas. (25) Sada, Jahve,

oe Izraelov, ispuni svome sluzi, ocu mome Davidu, toi obeao kad si rekao: 'Nee ti preda mnom nestatiasljednika koji bi sjedio na izraelskom prijestolju, samoko tvoji sinovi budu uvali svoje putove hodei po

mojem zakonu kako si ti hodio preda mnom.' (26) Sada,

akle, Jahve, Boe Izraelov, neka se ispuni tvoje obeanjeoje si dao svome sluzi Davidu, mome ocu! (27) Ali zare Bog doista boraviti s ljudima na zemlji? Ta nebesa niebesa nad nebesima ne mogu ga obuhvatiti, a kamoli ovaj

Dom to sam ga sagradio! (28) Pomno pouj molitvu i

apaj svoga sluge, Jahve, Boe moj, te uslii vapaj imolitvu to je tvoj sluga tebi upuuje! (29) Neka tvoje oibdan i obno budu otvorene nad ovim Domom, nad ovi

mjestom za koje ree: 'Tu e biti moje Ime.' Uslii molitvoju e sluga tvoj izmoliti na ovome mjestu.

olitva za narod


31/88

30) I uslii molitvu sluge svoga i naroda svojegazraelskog koju bude upravljao prema ovome mjestu.

Uslii s mjesta gdje prebiva, s nebesa; uslii i oprosti.31) Ako tko zgrijei protiv blinjega i naredi mu se da se

akune, a zakletva doe pred tvoj rtvenik u ovom Domu,32) tada je ti uj u nebu i postupaj i sudi svojim slugama,sudi krivca okreui njegova djela na njegovu glavu, aevina oslobodi postupajui s njime po nevinostijegovoj. (33) Ako narod tvoj bude potuen odeprijatelja jer se ogrijeio o tebe, ali se ipak k tebi obratiproslavi Ime tvoje i u ovom se Domu pomoli, (34) ondauj to s neba, oprosti grijehe svome narodu izraelskom i

ovedi ga natrag u zemlju koju si dao njihovim oevima.35) Kad se zatvori nebo i ne padne kia jer su segrijeili o tebe, pa ti se pomole na ovome mjestu i

roslave Ime tvoje i obrate se od svojega grijeha kad ih tionizi, (36) tada ti uj na nebu i oprosti grijeh svojilugama i svojem izraelskom narodu, pokazujui im valjaut kojim e ii, i pusti kiu na zemlju koju si svojearodu dao u batinu. (37) Kad u zemlji zavlada glad,

uga, snijet i ra i kad navale skakavci, gusjenice, kadeprijatelj ovoga naroda pritisne koja od njegovih vrata,i kad bude kakva druga nevolja ili boletina, (38) akooji ovjek, ili sav tvoj narod, Izrael, osjeti tjeskobvoga srca pa upravi molitvu ili pronju te rairi ruke

rema ovom Hramu, (39) ti uj s neba, s mjesta gdjerebiva, i oprosti i postupi; vrati svakome ovjeku prema


32/88

utu njegovu, jer ti poznaje srce njegovo - ti jedinioznaje srce sviju - (40) da te se uvijek boje sve daneokle ive na zemlji to je ti dade naim oevima.

opune

41) Pa i tuinca, koji nije od tvojega naroda izraelskog,ego je stigao iz daleke zemlje radi Imena tvoga (42) jere uo za veliko Ime tvoje, za tvoju snanu ruku i za tvoj

miicu podignutu - ako doe i pomoli se u ovom Hramu,

43) uslii ga s neba gdje prebiva, uslii sve vapajejegove da bi upoznali svi zemaljski narodi Ime tvoje iojali se tebe kao narod tvoj Izrael i da znaju da je tvojeme zazvano nad ovaj Dom koji sam sagradio. (44) Akoarod tvoj krene na neprijatelja putem kojim ga ti uputi i

omoli se Jahvi, okrenut k ovom gradu to si ga izabrao irema Domu koji sam podigao tvojem Imenu, (45) usliimu s neba molitvu i pronju i uini mu pravdu. (46) Kad tiagrijee, jer nema ovjeka koji ne grijei, a ti ih, rasrdive na njih, preda neprijateljima da ih zarobe i odvedu kao

oblje u daleku ili blizu zemlju, (47) pa ako se pokajrcem u zemlji u koju budu dovedeni te se obrate i pone moliti za milost u zemlji svojih osvajaa govorei:Zgrijeili smo, bili smo zli i naopaki', (48) i tako sebrate k tebi svim srcem i svom duom u zemlji svoga

opstva u koju budu dovedeni kao roblje, i pomole sekrenuti k zemlji to je ti dade njihovim oevima, i premaradu koji si izabrao, i prema Domu to sam ga podigao


33/88

vom Imenu, (49) uslii s neba, gdje prebiva, njihovmolbu i njihove pronje, (50) uini im pravdu i oprostivome narodu to je zgrijeio protiv tebe, oprosti svevrede koje ti je nanio, uini da mu se smiluju osvajai i

a budu milostivi prema njemu, (51) jer su oni tvoj narodbatina tvoja, njih si izveo iz Egipta, iz uarenog kotla.

vretak molitve i blagoslov puka

52) Neka oi tvoje budu otvorene na pronju tvoga sluge

na pronju naroda tvoga Izraela da uje sve njihovemolbe to e ih tebi uputiti. (53) Jer ti si ih odvojio odvih naroda na zemlji sebi za batinu, kako si objavio povome sluzi Mojsiju, kada si izveo oce nae iz Egipta, o

Gospode, Jahve!" (54) Poto je Salomon dovrio svu ov

molitvu i pronju pred Jahvom, die se s mjesta gdje jeleao, rairenih ruku prema nebu, pred rtvenikoahvinim, (55) pa istupi te blagoslovi sav zbor Izraelovovorei jakim glasom: (56) "Blagoslovljen Jahve, koji jearodu svome Izraelu dao mir u svemu kako je obeao;

ije propalo nijedno od njegovih lijepih obeanja koja jeao sluzi svome Mojsiju. (57) Neka Jahve, Bog na, budenama kao to je bio s ocima naim i neka nas ne napusti ie odbaci. (58) Neka prikloni naa srca k sebi da bismoodili svim njegovim putovima i drali njegove

apovijedi, zakone i uredbe koje je dao ocima naim. (59)ile ove moje rijei, koje sam smjerno iznio pred Jahvu,anju i nou nazone pred Jahvom, Bogom naim, eda bi


34/88

an za danom inio pravdu sluzi svomu i pravicu narodvome Izraelu, (60) ne bi li tako svi narodi zemljepoznali da je Jahve jedini Bog i da nema drugoga. (61) Aae srce neka bude potpuno odano Jahvi, Bogu naemu,

rei se njegovih zakona i obdravajui njegoveapovijedi kao danas!"

osveta Hrama i prve pobonosti

62) Kralj i sav Izrael s njim prinesu rtvu Jahvi. (63) Kao

rtvu priesnicu, koju je prikazao Jahvi, Salomon prinesevadeset i dvije tisue volova i stotinu i dvadeset tisuavaca; time kralj i svi Izraelci posvete Dom Jahvin. (64)oga dana posveti kralj sredite predvorja, koje je ispred

Doma Jahvina, jer ondje je prinio paljenice, prinosnice i

retiline priesnica, jer je tuani rtvenik pred Jahvom bioremalen da primi paljenice, prinosnice, pretilineriesnica. (65) Tu je sveanost u ono vrijeme Salomolavio sedam dana, sa svim Izraelcima, zborom velikim od

Ulaza u Hamat do Potoka Egipatskog, pred Jahvom,

ogom naim. (66) Zatim je osmoga dana otpustio ljude;ni su blagosivljali kralja i odlazili svojim kuama, veselizadovoljna srca zbog svega dobra to ga je Jahve uiniovome sluzi Davidu i narodu svome Izraelu.

ovo ukazanje

9Kad je Salomon dovrio gradnju Doma Jahvina,


35/88

raljevskog dvora i svega to je namislio graditi, (2) javie Jahve i drugi put Salomonu, kao to mu se bio javio

Gibeonu. (3) Jahve mu ree: "Usliio sam molitvu ironju koju si mi uputio. Posvetio sam ovaj Dom, koji si

agradio da u njemu prebiva Ime moje dovijeka; moje ei i srce biti ovdje svagda. (4) A ti, ako bude hodioreda mnom kako je hodio tvoj otac David, u nevinostirca i pravednosti, postupao u svemu kako sam tiapovjedio i ako bude drao moje zakone i moje naredbe,5) ja u uvrstiti zauvijek tvoje kraljevsko prijestolje nadzraelom, kako sam obeao tvome ocu Davidu kad saekao: 'Nikada ti nee nestati nasljednika na prijestoljzraelovu.' (6) Ali ako me ostavite, vi i vai sinovi, ako neudete drali mojih zapovijedi i zakona koje sam vaao, ako se okrenete bogovima i budete im sluili i

lanjali im se, (7) tada u istrijebiti Izraela iz zemlje kojam mu dao; ovaj u Dom, koji sam posvetio svomemenu, odbaciti od sebe, i Izrael e biti poruga iodsmijeh svim narodima. (8) Ovaj je Dom uzvien, alivi koji budu uza nj prolazili bit e zaprepateni; zvidat

e i govoriti: 'Zato je Jahve tako uinio s ovom zemljom iovim Domom?' (9) A rei e im se: 'Jer su ostavili

ahvu, Boga svoga, koji je izveo oce njihove iz Egipta, ariklonili se drugim bogovima, astili ih i sluili im, zatoe Jahve pustio na njih sva ova zla.'"

uradnja s Hiramom


36/88

10) Poslije dvadeset godina, za kojih je Salomoagradio obje zgrade, Dom Jahvin i kraljevski dvor, (11) a

Hiram, kralj Tira, dobavljao mu drvo cedrovo iempresovo i zlata koliko je god elio, dade tada kralj

alomon Hiramu dvadeset gradova u zemlji galilejskoj.12) Hiram izae iz Tira da vidi gradove koje mu jealomon darovao, ali mu se nisu svidjeli. (13) I ree:Kakvi su to gradovi to si mi ih dao, brate?" I od tada iovu "zemlja Kabul" do dananjega dana. (14) A Hiraijae poslao kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata.

abota

15) Ovako je bilo s rabotom koju je kralj Salomon digaoa sagradi Dom Jahvin, svoj dvor, Milo i zidove

eruzalema, Hasor, Megido i Gezer. (16) Faraon, kraljgipta, krenu u vojni pohod, osvoji Gezer, popali ioubija Kanaance koji su ondje ivjeli, zatim dade grad

miraz svojoj keri, eni Salomonovoj, (17) a Salomobnovi Gezer, Bet Horon Donji, (18) Baalat, Tamar

ustinji u zemlji, (19) sve gradove-skladita koje jealomon imao, gradove za bojna kola i gradove zaonjicu, i sve to je Salomon elio sagraditi u Jeruzalemu,a Libanonu i u svim zemljama koje su mu bile podlone.20) Svim preostalim Amorejcima, Hetitima, Perianima,

Hivijcima i Jebusejcima, koji nisu bili Izraelci, (21)inovima njihovim koji ostadoe iza njih u zemlji i kojezraelci nisu zatrli, Salomon nametnu teku tlaku do


37/88

ananjega dana. (22) Sinove Izraelove nije Salomoretvarao u robove, nego su mu oni bili vojnici, dvorani,ojskovoe, tridesetnici, zapovjednici njegovih bojniola i konjice. (23) A evo nadzornika koji su upravljali

alomonovim radovima: njih pet stotina i pedeset koji sapovijedali puku zaposlenu na radovima. (24) im jearaonova ki ula iz Davidova grada u kuu koju jojalomon bijae sagradio, tada on podie Milo.

luba u Hramu

25) Salomon je tri puta u godini prinosio paljenice iriesnice na rtveniku koji je podigao Jahvi i palio jead pred Jahvom. Tako je dovrio Hram.


38/88

3. SALOMONVELETRGOVACalomonovo brodovlje

26) Kralj Salomon je sagradio brodovlje u Esjon-Geberu, koji je kralj Elata, na obali Crvenoga mora,

emlji edomskoj. (27) Hiram je poslao na tim laamavoje sluge, mornare koji su poznavali more, sa slugamaalomonovim. (28) Oni otplovie u Ofir, uzee odandeetiri stotine i dvadeset talenata zlata i donesoe ih kraljalomonu.

osjet kraljice od Sabe

10Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro jeo kraljice od Sabe; zato ona doe da Salomona iskuaagonetkama. (2) Dola je u Jeruzalem s golemo

ratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlatodrago kamenje. Doavi k Salomonu, porazgovori se sjim o svemu to joj bijae na srcu. (3) Salomon jojdgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno nita da joje bi umio objasniti. (4) Kad kraljica od Sabe vidje

mudrost Salomonovu, dvor koji bijae sagradio, (5) jelaa njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost


39/88

jegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike ialjenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah.6) Tada ree kralju: "Istina je bila to sam u svojoj zemljiula o tebi i o tvojoj mudrosti. (7) Ali nisam htjela

jerovati to se pripovijeda dokle god nisam dola iidjela na svoje oi; i doista, ni pola mi nije bilo reeno:nadvisuje u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sa

ula. (8) Blago tvojim enama, blago ovim tvojim slugamaoji su neprestano pred tobom i sluaju tvoju mudrost! (9)eka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si takomilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato toahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da iniravo i pravicu." (10) Dade tada kralju stotinu i dvadesetlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad vieije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala

ralju Salomonu. (11) Pa i Hiramovo brodovlje, koje jeonosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogoandalovine i dragulja. (12) Kralj je od sandalovineapravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, iitre i harfe za pjevae; nikada se vie nije dovezlo toliko

andalova drveta niti se vidjelo do danas. (13) Kraljalomon dade kraljici od Sabe to je god zaeljela iatraila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom onarenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju.

alomonovo bogatstvo14) Zlato to je dolazilo Salomonu svake godine bilo je


40/88

eko est stotina ezdeset i est zlatnih talenata, (15) osinoga to je dolazilo od trgovaca i prodavaa-potukaa id svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. (16)

Kralj Salomon naini tri stotine velikih titova od kovanog

lata; za svaki je tit upotrijebio est stotina zlatnih ekela;17) i naini trista titia od kovanog zlata; za svaki jetiti utroio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuu zvanibanonska uma. (18) Kralj je jo napravio velikorijestolje od bjelokosti i obloio ga istim zlatom. (19)rijestolje je imalo est stepenica, straga je na njemu bila

elea glava, a s obje strane sjedala bile su ruice, a krajuica stajala dva lava. (20) Dvanaest je lavova stajalo sbje strane onih est stepenica. Takvo to nije bilozraeno ni u jednom kraljevstvu. (21) Sve posude iz kojie pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posue u kui

vanoj Libanonska uma bijae od suhoga zlata; nita nijeilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednimalomonovo vrijeme. (22) Kralj je imao tarikorodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, ivake tree godine dolazilo je tariko brodovlje donosei

lato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. (23) Tako jeralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvomudrou. (24) Sav je svijet elio vidjeti Salomona i

uti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. (25) Svatko mu jeonosio dar: srebro i zlatno posue, haljine, oruje,

miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

alomonovo bogatstvo u kolima


41/88

konjima

26) Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika;mao je tisuu i etiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuaonja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kodralja u Jeruzalemu. (27) Salomon je uinio daeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kaoivljih smokava to rastu u efeli. (28) Salomon je uvozioonje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljai uvozili su ih iz

Koe za odreenu svotu. (29) Kola se dovozila iz Egipta

o est stotina srebrnih ekela; a konj se plaao po stotinpedeset. Tako ih preko nabavljaa dobivahu svi kraljevietitski i aramejski.


42/88

4. PROPADANJESALOMONOVAKRALJEVSTVAalomonove ene

11Kralj je Salomon - uz ker faraonovu - volio mnogeene tuinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke iHetitkinje, (2) od svih naroda za koje je Jahve rekaozraelcima: "Neete odlaziti k njima i oni nee dolazitiama; oni e zacijelo okrenuti vaa srca svoji

ogovima." Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.3) Imao je sedam stotina kneevskih ena i tri stotinenoa. Njegove su ene zavodile njegovo srce. (4) I kadae Salomon ostario, njegove su mu ene okrenule srcerema drugim bogovima, i srce njegovo nije vie potpunoripadalo Jahvi kao to je pripadalo srce njegova oca

Davida. (5) Salomon je iao za Atartom, boginjoidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca. (6) inio jeno to ne bijae pravo u oima Jahvinim i nije se sasviokoravao Jahvi kao to se pokoravao njegov otac David.7) Tako sagradi Salomon uzviicu Kemou, sramoti

Moaba, na gori istono od Jeruzalema, i Milkomu, sramotimonaca. (8) To uini za sve svoje ene tuinke, koje s


43/88

rinosile kad i rtve svojim bogovima. (9) Jahve seazgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve,oga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio (10) i koji m

e ba tada zabranio tovati druge bogove, ali on nije

drao te zapovijedi. (11) Tada Jahve ree Salomonu:Kada je tako s tobom te ne dri moga Saveza i naredabaoje sam ti dao, ja u sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo iat u ga jednom od tvojih slugu. (12) Ali neu to uinitia tvoga ivota, zbog oca tvojega Davida; uzet u ga izuke tvoga sina. (13) Ipak neu od njega uzeti svegaraljevstva: ostavit u jedno pleme tvome sinu, zbog sluge

mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah."

Vanjski neprijatelji Salomonovi

14) Tada die Jahve protivnika Salomonu: EdomcaHadada, iz kraljevske kue Edomaca. (15) Jer kada jeDavid tukao Edomce i kad je Joab, vojskovoa, otiao da

okopa ubijene i dao pogubiti sve mukarce u Edomu -16) Joab i sav Izrael ostadoe ondje est mjeseci do

isu istrijebili sve mukarce u Edomu - (17) Hadad jetekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u slubi njegovaca. Hadad je bio tada mladi djeak. (18) Otili su iz

Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude izarana i otili u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji

mu dade kuu, odredi mu hranu i dodijeli zemlje. (19)Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dadeestru svoje ene, sestru velike kneginje Tafnese. (20)


44/88

estra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesadgoji u kraljevskoj palai, i Genubat je ostao u palai

meu faraonovom djecom. (21) Kada je Hadad doznaogiptu da je David poinuo kod svojih otaca i da je

ojskovoa Joab umro, ree faraonu: "Dopusti mi dadem u svoju zemlju!" (22) Faraon mu ree: "to tiedostaje u mene te eli poi u svoju zemlju?" A on mdgovori: "Nita, ali me pusti da odem!" To je bilolo to ga je uinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao jedomom. (23) Bog je protiv Salomona podigao protivnika

mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svogaospodara Hadadezera, kralja sopskoga; (24) Rezon jekupio ljude oko sebe i postao im etovoa kada ih Davidbijae. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada

Damaskom. (25a) On je bio protivnik Izraelov za ivota

alomonova.

obuna Jeroboamova

26) Jeroboam bijae sin Efraanina Nebata, iz Sareda, a

majka mu bijae udovica imenom Serva. On je biolubi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja. (27)vo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo daatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga. (28) Tajeroboam bijae valjan ovjek; Salomon opazi kako se

mladi ovjek prihvaa posla i postavi ga nad svoabotom kue Josipove. (29) Tada se dogodi te Jeroboade iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz


45/88

ila, ogrnut novim platem; bijahu sami njih dvojicaolju. (30) Ahija uze novi plat koji je imao na sebi iazdrije ga na dvanaest komada. (31) I ree Jeroboamu:Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog

zraelov: 'Evo u istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonovedat u tebi deset plemena. (32) On e imati jedno pleme,bog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sazabrao izmeu svih plemena Izraelovih. (33) To je zatoto me ostavio i poklonio se Atarti, boginji Sidonaca,

Kemou, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i neodi vie mojim putovima; ne ini to je pravo u mojiima, niti izvrava moje zakone i naredbe kao to jeinio njegov otac David. (34) Ali mu neu iz ruke uzetive kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za svegjegova ivota, zbog sluge svoga Davida, koga sa

zabrao i koji je drao moje zapovijedi i moje zakone.35) Ali u uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi a dati, to jest deset plemena. (36) A njegovu u sinstaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijevjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sa

zabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje. (37) Tebe zeti da kraljuje nad svim to bude elio i da bude kraljad Izraelom. (38) Ako bude posluao sve to tiapovjedim i stupao bude putovima mojim te inio to jeravedno u oima mojim drei moje zakone i zapovijedi

moje, kako je to inio moj sluga David, tada u ja biti sobom i sagradit u ti trajan dom, kao to sam sagradio


46/88

Davidu, i dat u ti Izraela. (39) Ponizit u potomkeDavidove; ali ne zauvijek.'" (40) Salomon je zato traioa ubije Jeroboama, ali on pobjee u Egipat k iaku istade u Egiptu do smrti Salomonove.

vretak kraljevanja

41) Ostala povijest Salomonova, sve to je uinio ijegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijestialomonove? (42) A kraljevae Salomon u Jeruzalem

ad svim Izraelom etrdeset godina. (43) Onda poinalomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.


47/88

II. POLITIKI I VJERSKIRASKOL

bor u ekemu

12Roboam ode u ekem, jer su u ekem doli svizraelci da ga zakralje. (2) im to u Nebatov sieroboam - koji jo bijae u Egiptu, kamo je pobjegao

red kraljem Salomonom - vrati se iz Egipta, jer (3)ijahu poslali po nj i dozvali ga. Kad dooe Jeroboam iav zbor Izraelov, rekoe Roboamu: (4) "Tvoj nam je otacametnuo teki jaram. Ti nam sada olakaj teku slubvoga oca, teki jaram koji metnu na nas, pa emo ti

luiti!" (5) A on im odgovori: "Za tri dana doite opetmeni." I narod ode. (6) Tada se kralj Roboam posavjetovaa starcima koji su sluili njegovu ocu Salomonu dok jeio iv i upita ih: "to savjetujete da odgovorim ovomearodu?" (7) Oni mu odgovorie: "Ako danas udovoljim ljudima, bude im blagonaklon i odgovori im lijepijeima, oni e ti uvijek ostati sluge." (8) Ali on odbaciavjet to mu ga dadoe starci i posavjetova se s

mladiima koji su odrasli s njim i bili mu u slubi. (9)Upita ih: "to savjetujete da odgovorim ovome narodoji mi ree: 'Olakaj jaram to nam ga nametnu tvojtac?'" (10) Mladii koji bijahu s njime odraslidgovorie mu: "Narodu koji ti ree: 'Tvoj nam je otac


48/88

ametnuo jaram, a ti nam ga olakaj', uzvrati ovako: 'Moje mali prst deblji od bedara moga oca! (11) Eto, moj vae otac nametnuo teki jaram, a ja u jo oteati va jaram;

moj vas je otac ibao bievima, a ja u vas ibati

ievima sa eljeznim tipavcima.'" (12) A trei dan doeav narod k Roboamu, kako im bijae zapovjedio kraljekavi im: "Vratite se k meni treega dana." (13) Kralj itro odgovori, odbacivi savjet koji mu dadoe stariji.14) I ree im po savjetu mladih: "Moj je otac oteao vaaram, a ja u jo dodati na nj; moj vas je otac ibaoievima, a ja u vas ibati bievima sa eljeznitipavcima." (15) Kralj dakle ne htjede posluati naroda,er tako uprilii Jahve da se ispuni rije to je preko Ahijez ila kaza Nebatovu sinu Jeroboamu. (16) Kad Izraelciidjee gdje se kralj ogluio, odgovori mu narod: "Kakav

io mi imamo s Davidom? Mi nemamo batine s Jiajeviinom. U atore, Izraele! A sad se, Davide, brini za svojom!" I sav Izrael ode pod svoje atore. (17) Roboaavlada samo nad Izraelovim sinovima koji su ivjeli poudejskim gradovima. (18) Potom kralj Roboam posla

dorama, nadstojnika za tlaku, ali ga Izraelci kamenovaeon umrije; a kralj se Roboam bre-bolje pope na kola iobjee u Jeruzalem. (19) Tako se Izrael odijelio od doma

Davidova sve do danas.

olitiki raskol20) Kada su Izraelci doznali da se vratio Jeroboam,


49/88

ozvae ga u zajednicu i postavie ga kraljem nad svizraelom. Uz kuu Davidovu nije pristajao nitko, osiamoga plemena Judina. (21) Doavi u Jeruzalem,

Roboam skupi sav dom Judin i pleme Benjaminovo, sto i

samdeset tisua vrsnih ratnika, da udare na dom Izraelovda vrate kraljevstvo Roboamu, sinu Salomonovu. (22)li doe Jahvina rije Bojem ovjeku emaji: (23)

Kai Salomonovu sinu Roboamu, judejskom kralju, ivem domu Judinu i Benjaminovu i ostalom narodu: (24)

Ovako veli Jahve: 'Ne idite se tui s braom, djecozraelovom! Neka se svatko vrati svojoj kui, jer je ovooteklo od mene.'" I oni posluae rije Jahvinu i vratiee kako im ree Jahve. (25) Jeroboam utvrdi ekemfrajimovoj gori i ondje se nastani. Poslije izae odatle itvrdi Penuel.

Vjerski raskol

26) Jeroboam ree u svom srcu: "Sad bi se kraljevstvomoglo vratiti domu Davidovu. (27) Ako ovaj narod bude

astavio uzlaziti u Dom Jahvin u Jeruzalemu da prinosirtve, srce e se naroda vratiti svome gospodaru,Roboamu, kralju judejskome, i mene e ubiti." (28) Potoe kralj posavjetovao, naini dva zlatna teleta i reearodu: "Dosta ste uzlazili u Jeruzalem! Evo, Izraele,

voga boga koji te izveo iz zemlje egipatske." (29) Zatiostavi jedno tele u Betelu, a drugo smjesti u Dan. (30) Toe bila prigoda za grijeh: narod je odlazio jednome u Betel


50/88

drugome u Dan. (31) I podie Jeroboam hram nazviicama i postavi iz puka sveenike koji nisu biliinovi Levijevi. (32) Zatim je Jeroboam uveo blagdansmom mjesecu, petnaestoga dana tog mjeseca, kao to je

lagdan koji se slavi u Judeji, i uzae k rtveniku. Tako jeinio u Betelu, rtvujui teocima koje je nainio.etelu je postavio i sveenike uzviica to ih bijaeodigao. (33) I uzae k rtveniku koji je nainio,etnaestoga dana osmog mjeseca, mjeseca koji je sazabrao; i ustanovi blagdan za Izraelce i uzae k rtvenika prinese kad.

Osuda rtvenika u Betelu

13A neki ovjek Boji doe na rije Jahvinu iz Judeje

etel kada Jeroboam stajae pred rtvenikom da prinesead. (2) I po Jahvinoj zapovijedi povika onaj premartveniku: "rtvenie, rtvenie! Ovako veli Jahve: 'Evoe se roditi u kui Davidovoj sin po imenu Joija. On ea tebi rtvovati sveenike uzviica, te koji na tebi prinose

ad, i on e na tebi spaliti ljudske kosti!'" (3) U isto irijeme dade znak: "Ovo je znak da je Jahve govorio: gle,rtvenik e se raspuknuti i prosut e se pepeo to je najemu." (4) Kada je kralj uo to je ovjek Boji rekaorotiv rtvenika u Betelu, prui ruku odande od rtvenika i

ee: "Uhvatite ga!" Ali se osuila ruka koju je ispruiorema ovjeku i nije je mogao vratiti k sebi. (5) rtvenie raspuknuo i pepeo se prosuo sa rtvenika, prema znak


51/88

to ga je dao ovjek Boji po naredbi Jahvinoj. (6) Kraljrogovori i ree ovjeku Bojem: "Umilostivi Jahvu,oga svoga, da bih mogao vratiti ruku k sebi." Bojiovjek umilostivi Jahvu i ruka se kraljeva vrati k njemu i

ila je kao prije. (7) Kralj onda ree ovjeku Bojem:Hodi sa mnom kui da se okrijepi. I dat u ti dar." (8)li ovjek Boji odgovori kralju: "Da mi dade polovin

voje kue, ne bih poao s tobom. Ni jeo ni pio ne bih navom mjestu, (9) jer mi je ovako zapovjeeno rijejahvinom: 'Ne jedi kruha i ne pij vode, niti se vraaj istiutem kojim si doao.'" (10) I otiao je drugim putem, nijee vraao putem kojim je doao u Betel.

oji ovjek i prorok

11) A u Betelu ivio star prorok. Doli njemu njegoviinovi te mu pripovjedili sve to je onoga dana uinioovjek Boji u Betelu; i rijei to ih je onaj kazao kraljripovjedie sinovi ocu. (12) A on ih upita: "Kojim jeutem otiao?" Sinovi pokazae put kojim je otiao ovje

oji to bijae doao iz Judeje. (13) Prorok e natoinovima: "Osamarite mi magarca!" I osamarie mmagarca, a on uzjaha. (14) Krenuo je za ovjekom Boji

naao ga gdje sjedi pod hrastom; i upita ga: "Jesi li tiovjek Boji koji je doao iz Judeje?" A on mu odgovori:

Jesam." (15) Prorok mu ree: "Hodi sa mnom momeomu da togod pojede." (16) Ali on odgovori: "Nemijem se vratiti s tobom, niti smijem jesti kruha ni piti


52/88

ode na ovome mjestu, (17) jer mi je Jahvinom rijejareeno ovo: 'Ne jedi ondje kruha, ne pij vode, niti seraaj putem kojim si onamo poao'." (18) Nato e mnaj: "I ja sam prorok kao i ti, i aneo mi je rijej

ahvinom rekao: 'Povedi ga sa sobom kui da jede kruha iije vode.'" Slagao mu je. (19) Boji ovjek vrati se sjim, u njegovoj je kui jeo kruha i pio vode. (20) Dok sedili za stolom, doe rije Jahvina proroku koji ga jeatrag doveo (21) i povika on ovjeku Bojem koji jeoao iz Judeje: "Ovako veli Jahve: zato to nisi posluaoapovijedi Jahvine i nisi drao naredbe koju ti je daoahve, Bog tvoj, (22) nego si se vratio, jeo kruha i pioode na mjestu gdje sam ti rekao da ne jede kruha i neije vode, zato tijelo tvoje nee lei u grob otaca tvojih."23) Poto se onaj koga bijae doveo najeo kruha i napio

ode, osedla mu magarca. (24) I ode onaj. A na putu gaaskoi lav i usmrti ga. I tako je mrtvo tijelo lealoprueno na putu, magarac stajao kraj njega, a i lav

tajae kraj tijela. (25) Ljudi prolazei vidjee mrtvojelo isprueno na putu i lava gdje stoji kraj njega; i

doe i javie to u gradu gdje je ivio stari prorok. (26)Kad je to uo prorok koji bijae onoga vratio s puta, ree:To je ovjek Boji koji se usprotivio rijei Jahvinoj! Iahve ga je predao lavu, koji ga je napao i ubio, premajei koju je Jahve rekao." (27) I ree svojim sinovima:

Osamarite mi magarca!" I oni mu ga osamarie. (28) Oden i nae mrtvo tijelo baeno na putu i magarca i lava gdje


53/88

toje pokraj tijela: lav nije poderao tijelo niti je rastrgaomagarca. (29) Tada prorok podie mrtvo tijelo ovjeka

ojeg i prebaci ga na magarca; i vrati se u grad gdje jeivio da mrtvoga oali i pokopa. (30) Poloio je mrtvo

jelo u svoju grobnicu i jecao je nad njim: "Jao, bratemoj!" (31) A kad ga je pokopao, ree svojim sinovima:Poslije moje smrti sahranite me u istu grobnicu gdje jeokopan ovjek Boji; stavite moje kosti kraj njegovih.32) Jer e se sigurno ispuniti rije koju je po zapovijediahvinoj objavio protiv rtvenika u Betelu i protiv svivetita na uzviicama u gradovima Samarije." (33) Nioslije ovoga dogaaja ne obrati se Jeroboam za svogalog puta, nego je i dalje priproste ljude postavljao zaveenike na uzviicama: tko je elio, davao mu je darovea postane sveenik uzviica. (34) Takvim je postupko

adala u grijeh kua Jeroboamova, ruila se i nestajala sca zemlje.


54/88

V. OBA KRALJEVSTVA DO ILIJE

vretak kraljevanja Jeroboama I.

14U ono se vrijeme razbolje Abija, sin Jeroboamov, (2)Jeroboam ree svojoj eni: "Ustani i preobuci se da te nei prepoznali da si ena Jeroboamova; i idi u ilo. Ondjee prorok Ahija: onaj koji mi je prorokovao da u bitiraljem ovoga naroda. (3) I ponesi deset hljebova, kolaaposudu meda i otii k njemu! On e ti rei to e biti sjeakom." (4) I uini tako ena Jeroboamova: ustade, odeilo i ue u kuu Ahijinu. A on nije vie vidio, oslabile

mu oi od duboke starosti. (5) Ali mu je Jahve rekao:Evo dolazi ena Jeroboamova da od tebe trai savjeta za

voga sina jer je bolestan; a ti e joj rei tako i tako. Kadude ulazila, pretvarat e se kao da je druga." (6) Kadhija u um njenih koraka na vratima, ree joj: "Ui,

eno Jeroboamova! to se pretvara da si druga, kad imaeku vijest za tebe? (7) Idi, reci Jeroboamu: 'Ovako kae

ahve, Bog Izraelov: Podigao sam te isred naroda i uinioam te knezom nad mojim narodom Izraelom, (8) istrgnuoam kraljevstvo iz kue Davidove i dao ga tebi. Ali ti nisiio kao moj sluga David, koji je drao moje zapovijedi ioji me slijedio svim srcem svojim i inio samo ono to je

ravedno u mojim oima. (9) Ti si radio kudikamo gored svojih prethodnika, otiao si i nainio sebi druge


55/88

ogove, salio si im likove da me drai, mene si bacio zaea. (10) Zato, evo, putam zlo na kuu Jeroboamovu,strijebit u iz obitelji Jeroboamove sve to mokri uza zid,obove i slobodnjake u Izraelu; ja u netragom pomesti

uu Jeroboamovu kao to se mete neist, da ga nita nestane. (11) One koji iz Jeroboamove obitelji umruradu, prodrijet e psi, a one koji umru u polju, pojest etice nebeske.' - Eto tako je Jahve rekao. (12) A ti ustani ioi svome domu: tek to nogama stupi u grad, djeak emrijeti. (13) Sav e ga Izrael oplakati i pokopat e ga.

On e biti jedini iz obitelji Jeroboamove poloen u grob,er se jedino na njemu nalo neto to se u kuieroboamovoj svidjelo Jahvi, Bogu Izraelovu. (14) Jahvee sebi postaviti kralja nad Izraelom i taj e istrijebitiuu Jeroboamovu. Evo dana! to? ak i trenutka! (15)

ahve e udariti Izraela te e se njihati kao trska u vodi.upat e Izraela iz ove dobre zemlje koju je daojihovim ocima i rasijat e ih s onu stranu Rijeke, jer sainili sebi aere koje srde Jahvu. (16) Odbacit ezraela kao smee, zbog grijeha to ih je uinio Jeroboam i

a koje je navodio Izraela." (17) ena Jeroboamovastade i ode. Stigla je u Tirsu, a kad je prelazila kunirag, djeak bijae mrtav. (18) Pokopali su ga i sav ga jezrael oplakao prema rijei koju je Jahve rekao po sluzivome proroku Ahiji. (19) Ostala povijest Jeroboamova,

ako je ratovao i kraljevao, to je zapisano u knjizijetopisa kraljeva izraelskih. (20) Jeroboamovo


56/88

raljevanje trajalo je dvadeset i dvije godine, zatim jeeroboam poinuo kraj otaca svojih, a sin mu Nadabakraljio se mjesto njega.

raljevanje Roboamovo

21) Roboam, sin Salomonov, bio je kralj Judejaca; bijaemu etrdeset i jedna godina kad je postao kraljem, aedamnaest je godina kraljevao u Jeruzalemu, u gradu kojiahve izabra izmeu svih izraelskih plemena da ondje

ostavi svoje Ime. Majka mu se zvala Naama, a bila jemonka. (22) I Juda uini zlo u oima Jahvinim.

Grijesima koje su poinili razjarili su ga vie od svega tou uinili njihovi oci. (23) Jer su i oni podigli uzviice,tupove i aere na svakom breuljku i pod svakim zeleni

rvetom. (24) Bilo je ak posveenih bludnica u zemlji.Oponaao je sve grozote naroda to ih je Jahve otjeraospred sinova Izraelovih. (25) Pete godine Roboamovaraljevanja egipatski kralj iak navali na Jeruzalem. (26)

Opljaka sve blago iz Doma Jahvina i riznicu kraljevskog

vora; sve je uzeo; uze i sve zlatne titove to ih bijaeapravio Salomon. (27) Namjesto njih kralj Roboaapravi tuane titove i povjeri ih zapovjednicima straeoja je uvala vrata kraljevskog dvora. (28) Kad je godralj iao u Jahvin Dom, straari su ih uzimali, a poslije i

raali u straaru. (29) Ostala povijest Roboamova, sveto je uinio, zar nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljevaudejskih? (30) Za sve vrijeme bio je rat izmeu Roboama


57/88

Jeroboama. (31) Roboam je poinuo sa svojim ocima ii sahranjen sa svojim ocima u Davidovu gradu. Majka

mu se zvala Naama, a bila je Amonka. Na njegovo semjesto zakraljio sin mu Abijam.

bijamovo kraljevanje u Judeji

15Osamnaeste godine kraljevanja Jeroboama, sinaebatova, zakraljio se Abijam u Judeji. (2) Tri je godineraljevao u Jeruzalemu; njegova se majka zvala Maaka, a

ila je ki Abalomova. (3) On je hodio u svim grijesimato ih je njegov otac inio prije njega, i njegovo srce nijeilo potpuno odano Jahvi, Bogu svome, kao srce njegovaraoca Davida. (4) Ipak, zbog Davida, dao mu je Jahve,og njegov, svjetiljku u Jeruzalemu, podigavi sinove

jegove poslije njega i sauvavi Jeruzalem. (5) Jer jeDavid inio sve to je pravo u oima Jahvinim i za svegavoga ivota nije odstupio ni od ega to mu jeapovjedio, osim onog to je uinio Uriji Hetitu. (6) # (7)

Ostala povijest Abijamova, sve to je uinio, zar to nije

apisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? A bijaeat izmeu Abijama i Jeroboama. (8) Potom je Abijaoinuo sa svojim ocima. Sahranie ga u Davidovu gradu;a njegovo se mjesto zakralji sin mu Asa.

raljevanje Asino u Judeji

9) Dvadesete godine Jeroboamova kraljevanja nad


58/88

zraelom postade Asa kraljem Judeje. (10) Kraljevao jeetrdeset i jednu godinu u Jeruzalemu; njegova se bakavala Maaka, a bila je ki Abalomova. (11) Asa je inioto je pravo u oima Jahvinim, kao i njegov praotac

David. (12) Protjerao je iz zemlje posveene bludnice iklonio sve idole koje njegovi oci bijahu nainili. (13)am je uklonio svoju baku s dostojanstva velike kneginje,

er bijae nainila gada Aeri. Asa je sasjekao njezinaada i spalio ga u potoku Kidronu. (14) Ali uzviice nisile uklonjene; ipak je Asino srce bilo privreno Jahvivega njegova ivota. (15) Unio je u Dom Jahviosveene darove svoga oca i svoje: srebro, zlato iosue. (16) Bio je rat izmeu Ase i Bae, kraljazraelskoga, u sve njihove dane. (17) Izraelski kralj Baaavali na Judeju i stade utvrivati Ramu da sprijei svako

retanje judejskom kralju Asi. (18) Asa tada uze srebra ilata koje je preostalo u riznicama Doma Jahvina iznicama kraljevskog dvora i dade ga svojim slugama te

h posla Ben-Hadadu, sinu Tabrimonovu, sinu Hezjonovu,ramejskom kralju, koji je stolovao u Damasku, i porui

mu: (19) "Neka bude savez izmeu mene i tebe, izmemoga i tvoga oca; evo, aljem ti na dar srebra i zlata:ajde, raskini savez s izraelskim kraljem Baom da bitiao od mene." (20) Ben-Hadad poslua kralja Asu iosla svoje vojskovoe na izraelske gradove te oni

okorie Ijon, Dan, Abel Bet-Maaku, sav Kineret i svemlju Naftali. (21) A kada to Baa dozna, presta


59/88

tvrivati Ramu i vrati se u Tirsu. (22) Kralj Asa sazvave Judejce, bez izuzetka, i oni odnesoe kamenje i drvoojima je Baa utvrivao Ramu, i kralj Asa utvrdi time

Gebu Benjaminovu i Mispu. (23) Ostala povijest Asina,

ve njegove pobjede i sve to je uinio i gradovi koje jetvrdio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljevaudejskih? A u starosti bolovao je od nogu. (24) Asa jeoinuo sa svojim ocima i sahranjen je sa svojim ocimaradu Davida, svoga praoca. Njegov sin Joafat zakraljie mjesto njega.

adabovo kraljevanje u Izraelu

25) Nadab, sin Jeroboamov, postade kraljem Izraelaruge godine Asina kraljevanja Judejom i vladao je dvije

odine Izraelom. (26) inio je zlo u oima Jahvinim.Hodio je putem svoga oca i oponaao njegov grijeh naoji je navodio Izraela. (27) Baa, sin Ahijin, iz kueisakarove, uroti se protiv njega i ubi ga u Gibetonu, kojiripada Filistejcima i koji su opsjedali Nadab i sav

zrael. (28) Baa ga ubi tree godine Asina kraljevanjaudejom i zavlada mjesto njega. (29) Kad je postaoraljem, pobi svu kuu Jeroboamovu i ne potedi nikogad Jeroboamovih dokle sve ne istrijebi po rijei koju jeahve rekao preko sluge svoga Ahije iz ila. (30) Zbog

rijeha to ih je uinio i na koje je naveo Izraela i zbognjeva kojim je raspalio Jahvu, Boga Izraelova. (31)Ostala povijest Nadabova, i sve to je uinio, zar to nije


60/88

apisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (32)zmeu Ase i Izraelova kralja Bae vladao je rat u svejihove dane.

aino kraljevanje u Izraelu

33) Tree godine Asina kraljevanja Judejom postadeaa, sin Ahijin, kraljem nad svim Izraelom u Tirsi iladao je dvadeset i etiri godine. (34) inio je zloima Jahvinim i hodio je putem Jeroboama i njegovi

rijeha kojima je zavodio Izraelce. #16Tada bi upuenaje Jahvina Jehuu, sinu Hananijevu, protiv Bae: (2) "Izraha sam te podigao i postavio knezom nad mojiarodom Izraelom, ali si ti krenuo Jeroboamovim putem iavodi narod moj Izrael na grijehe te me razjaruje

jihovim grijesima; (3) zato u netragom pomesti Bau iuu njegovu: uinit u s tvojom kuom kao i s kuoeroboama, sina Nebatova. (4) Tko iz obitelji Bainemre u gradu, pojest e ga psi, a tko im umre u polju,ojest e ga ptice nebeske." (5) Ostala povijest Baina,

to je uinio, njegova djela, zar sve to nije zapisanonjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (6) Baa je poinuoa svojim ocima i sahranjen je u Tirsi. Sin njegov Elaakraljio se mjesto njega. (7) Ali rije Jahvina po Jehuroroku, sinu Hananijevu, nije bila upravljena protiv Bae

njegove kue samo zbog toga to je inio zlo u oimaahve i ljutio ga djelima svojih ruku te bio kao i kuaeroboamova nego i zbog toga to je i nju istrijebio.


61/88

lino kraljevanje u Izraelu

8) Dvadeset i este godine kraljevanja Ase u Judejiostade Ela, sin Bain, kraljem Izraela u Tirsi; vladao jevega dvije godine. (9) Njegov dvoranin Zimri,apovjednik polovine bojnih kola, uroti se protiv njega.

Kad je bio u Tirsi, opio se u kui Arse, upravitelja dvoraTirsi. (10) Tada provali Zimri, udari na njega i ubi ga,

vadeset i sedme godine Asina kraljevanja Judejom, teavlada mjesto njega. (11) im je zavladao i sjeo na

rijestolje, poubija svu obitelj Bainu; nije mu potedio nito uza zid mokri, ni njegovih roaka ni prijatelja. (12)ako Zimri iskorijeni svu kuu Bainu po rijei koju jeahve rekao protiv Bae preko sluge svoga proroka Jehua,13) zbog sviju grijeha to su ih inili Baa i sin mu Ela i

ako zavodili Izraela, srdei Jahvu, Boga Izraelova,vojim krivim bogovima. (14) Ostala povijest Elina, sveto je uinio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisaraljeva izraelskih?

imrijevo kraljevanje u Izraelu

15) Dvadeset i sedme godine Asina kraljevanja Judejoostade Zimri kraljem u Tirsi i vladao je sedam dana.arod je tada opsjedao Gibeton, koji je pripadaoilistejcima. (16) Kad je utaboreni narod uo da se Zimriobunio i ubio kralja, sav Izrael istoga dana u taborroglasi kraljem nad Izraelom zapovjednika vojske


62/88

Omrija. (17) Zatim Omri i sav Izrael s njime odoe odGibetona i opsjedoe Tirsu. (18) Kad je Zimri vidio da erad biti osvojen, ue u utvrdu kraljevskoga dvora, zapaliad sobom kraljevski dvor i tako pogibe. (19) To je bilo

bog grijeha koje je poinio radei to je zlo u oimaahvinim i hodei putem Jeroboama i njegovih grijehaojima je zavodio Izraela. (20) Ostala povijest Zimrijevanjegova urota koju je skovao, zar sve to nije zapisanonjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (21) Tada se Izraelovarod razdijelio: polovica se odluila za Tibnija, sina

Ginatova, da ga uini kraljem, a druga polovica zaOmrija. (22) Ali pristae Omrijeve nadjaae pristae

ibnija, sina Ginatova, pa kad Tibni umrije, postade Omriraljem.

Omrijevo kraljevanje u Izraelu

23) Trideset i prve godine Asina kraljevanja Judejoostade Omri kraljem Izraela za dvanaest godina. U Tirsie kraljevao est godina. (24) Tada kupi od emera za dva

alenta srebra brdo Samariju; sagradi grad koji po imenemera, vlasnika brijega, nazva Samarija. (25) Ali jeOmri inio zlo u oima Jahvinim i bio je gori od svoji

rethodnika. (26) U svemu je slijedio Jeroboama, sinaebatova, i njegove grijehe kojima je zavodio Izraela i

rdio Jahvu, Boga Izraelova, svojim lanim bogovima.27) Ostala povijest Omrijeva, sve to je uinio, njegoviothvati koje je izveo, zar to nije zapisano u knjizi


63/88

jetopisa kraljeva izraelskih? (28) Omri poinu sa svojicima i sahranjen je u Samariji. Njegov sin Ahab postaderaljem mjesto njega.

Uvod u Ahabovo kraljevanje

29) Ahab, sin Omrijev, postade izraelskim kraljemideset i osmoj godini Asina kraljevanja Judejom iladao je dvadeset i dvije godine nad Izraelom u Samariji.30) Ahab, sin Omrijev, inio je u oima Jahvinim vie zla

d svih svojih prethodnika. (31) I malo mu bijae to jeodio u grijesima Jeroboama, sina Nebatova, nego se joeni Izebelom, kerju Etbaala, kralja sidonskog, i poeluiti Baalu i klanjati mu se; (32) Baalu podie rtvenikaalovu hramu to ga bijae sagradio u Samariji. (33)

hab je podigao i Aeru i uinio druga zlodjela i razljutioahvu, Boga Izraelova, vie od svih kraljeva izraelskioji bijahu prije njega. (34) Za njegova je vremena Hiel izetela sagradio Jerihon; uz rtvu svoga prvoroencabirama podigao je temelje, a uz rtvu svoga mezimca

eguba postavio je gradska vrata, po rijei koju je Jahveekao po svome sluzi Joui, sinu Nunovu.


64/88

V. ILIJINO DOBA

1. VELIKA SUAavjetaj Boje kazne17Ilija Tibijac, iz Tibe Gileadske, ree Ahabu:ivoga mi Jahve, Boga Izraelova, komu sluim, nee ovi

odina biti ni rose ni kie, osim na moju zapovijed."

a potoku Keritu

2) Upuena mu je rije Jahvina ovako: (3) "Idi odavde i

reni na istok i sakrij se na potoku Keritu, koji je nasuprotordanu. (4) Pit e iz potoka, a gavranima saapovjedio da te ondje hrane." (5) Ode on i uini po rijeiahvinoj i nastani se na potoku Keritu, nasuprot Jordanu.6) Gavrani su mu jutrom donosili kruha, a veerom mesa;

z potoka je pio.U Sarfati - udo s kruhom i uljem

7) Ali poslije nekog vremena presui potok, jer nije biloie u svoj zemlji. (8) Tada Iliji doe rije Jahvina: (9)

Ustani, idi u Sarfatu Sidonsku i ondje ostani. Evo, ondjeam zapovjedio jednoj udovici da te hrani." (10) Ustade


65/88

n i krenu u Sarfatu. Kada je stigao do gradskih vrata,eka je udovica onuda skupljala drva; on joj se obrati iee: "Donesi mi malo vode u vru da pijem!" (11) Kad jeola da donese, on viknu za njom i ree joj: "Donesi mi i

malo kruha u ruci!" (12) Ona odgovori: "ivoga mi Jahve,voga Boga, ja nemam peena kruha, nemam do pregrtirana u upu i malo ulja u vru. I evo kupim drva, pa tii i ono pripremiti sebi i svome sinu da pojedemo i damremo." (13) Ali joj Ilija ree: "Nita se ne boj. Idi iradi kako si rekla; samo najprije umijesi meni kolai, pa

mi donesi; a onda zgotovi za sebe i za svoga sina. (14) Jervako govori Jahve, Bog Izraelov: 'U upu nee branaestati ni vr se s uljem nee isprazniti sve dokle Jahve neusti da kia padne na zemlju.'" (15) Ode ona i uini kakoe rekao Ilija; i za mnoge dane imadoe jela, ona, on i nje

in. (16) Brano se iz upa nije potroilo i u vru nijeestalo ulja, po rijei koju je Jahve rekao preko svogaluge Ilije.

Uskrisenje udoviina sina

17) Poslije ovih dogaaja razbolio se sin domaiin iolest se njegova jako pogorala, tako te u njemu nijestalo daha. (18) Tada ona ree Iliji: "to ja imam sobom, ovjee Boji? Zar si doao k meni da me

odsjeti na moj grijeh i da mi usmrti sina!" (19) On jojee: "Daj mi svoga sina!" Tada ga uze iz njezina naruja,dnese ga u gornju sobu gdje je stanovao i poloi ga na


66/88

voju postelju. (20) Tada zavapi Jahvi i ree: "Jahve,oe moj, zar zaista eli udovicu koja me ugostila uvalititugu umorivi joj sina?" (21) Zatim se tri puta pruio nadjeakom zazivajui Jahvu: "Jahve, Boe, uini da se

vo dijete vrati dua njegova!" (22) Jahve je usliiomolbu Ilijinu, u dijete se vratila dua i ono oivje. (23)ija ga uze, sie iz gornje sobe u kuu i dade ga njegovoj

materi; i ree Ilija: "Evo, tvoj sin ivi!" (24) ena mee: "Sada znam da si ti ovjek Boji i da je rijeahvina u tvojim ustima istinita!"

usret Ilije i Obadije

18Prolo je mnogo vremena i rije Jahvina bi upravljenaee godine Iliji: "Idi, pokai se Ahabu, jer elim pustiti

iu na lice zemlje." (2) I ode Ilija da se pokae Ahabu.Kako je glad u Samariji bivala tea, (3) pozva Ahabvorskog upravitelja Obadiju. Taj se Obadija veomaojao Jahve; (4) jer kad je Izebela poubijala prorokeahvine, on je uzeo stotinu proroka i sakrio ih po pedeset

ednu spilju, gdje ih je hranio kruhom i pojio vodom. (5) Iee Ahab Obadiji: "Hajde, obii emo svu zemlju, svezvore i sve potoke, moda emo nai trave da sauvamoivotu konje i mazge i da nam ne propadne stoka." (6)odijelili su zemlju koju e pretraiti: Ahab je sam otiao

ednim putem, a Obadija je poao sam drugim putem. (7) Iad je Obadija bio na putu, eto mu u susret Ilije; poznavia, pade niice i ree: "Jesi li to ti, gospodaru Ilija!" (8)


67/88

On mu odgovori: "Ja sam! Idi i reci svome gospodaru:Evo Ilije!'" (9) Odgovori mu Obadija: "to sam sagrijeioe slugu svojega predaje u ruke Ahabu da me ubije? (10)ivoga mi Jahve, tvoga Boga, nema naroda ili kraljevstva

amo moj gospodar nije slao da te trae. I kad su mu rekli:Nema ga!' zakleo je kraljevstvo i narod to te nisu nali.11) I sada mi nareuje: 'Idi, reci svome gospodaru: Evoije!' (12) Ali kad ja odem od tebe, Duh Jahvin odnijet e

e ne znam kamo, a ja u doi i obavijestiti Ahaba. Pa kade ne nae, ubit e me! A tvoj se sluga boji Jahve od

mladosti svoje! (13) Zar nije poznato mome gospodaru toam uinio kad je ono Izebela poubijala proroke Jahvine?akrio sam stotinu proroka, po pedeset u jednu spilju, iruhom ih uzdravao i vodom. (14) I sada ti nareuje:di, reci svome gospodaru: Evo Ilije!' Pa on e me ubiti!"

15) Ilija mu odgovori: "ivoga mi Jahve Sebaota, komluim, jo u mu se danas pokazati."

lija i Ahab

16) Obadija poe u susret Ahabu i donese mu vijest, ahab poe u susret Iliji. (17) Kad Ahab ugleda Iliju, reemu: "Jesi li ti onaj koji upropauje Izraela?" (18) Ilijadgovori: "Ne upropaujem ja Izraela, nego ti i tvojabitelj, jer ste ostavili Jahvu, a ti si sljedbenik Baala. (19)

ada sakupi sav Izrael preda me na gori Karmelu i etiritotine pedeset proroka Baalovih koji jedu za stolozebelinim."


68/88

rtva na Karmelu

20) Ahab pozva sve sinove Izraelove i sakupi proroke naori Karmelu. (21) Ilija pristupi svemu narodu i ree:Dokle ete hramati na obje strane? Ako je Jahve Bog,lijedite ga; ako je Baal, slijedite njega." A narod mu nijeita odgovorio. (22) Ilija nastavi: "Ja sam jo jedinistao kao prorok Jahvin, a Baalovih je proroka etiritotine i pedeset. (23) Dajte nam dva junca. Neka onizaberu sebi jednoga, neka ga sasijeku i stave na drva, ali

eka ne podmeu ognja. Ja u spremiti drugoga junca ieu podmetati ognja. (24) Vi zazovite ime svoga boga, aa u zazvati ime Jahvino: bog koji odgovori ognjem pravie Bog." Sav narod odgovori: "Dobro!" (25) Potom reeija prorocima Baalovim: "Izaberite sebi jednoga junca i

onite, jer vas je mnogo vie. Zazovite ime svoga boga,li ne stavljajte ognja." (26) Oni uzee junca koji je njimaripao i pripremie ga. Zazivali su ime Baalovo od jutrao podne govorei: "O Baale, uslii nas!" Ali nije bilo nilasa, ni odgovora. I skakahu i prigibahu koljena pred

rtvenikom koji su nainili. (27) U podne im se Ilijaaruga i ree: "Glasnije viite, jer on je bog; zauzet je, ilima posla, ili je na putu; moda spava, pa ga trebarobuditi!" (28) A oni okrenue vikati jo glasnije i paratie

Documents

Stari Zavjet, 11, Prva Knjiga o kraljevima