1.UVOD ISTRAIVANJA 1.1. Osnovni zadaci uskladitenja

Skladitenje, uvanje ili spremanje proizvoda predstavlja krajnji ili zavrni zahvat u cijelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda. Za vrijeme skladitenja dolazi do promjene BIOKEMIJSKIH, FIZIKALNIH I KEMIJSKIH procesa u zrnu, a imbenici koji utjeu na uskladiteni proizvod mogu biti BIOLOKOG (disanje, insekti i grinje, tete od glodavaca, ptica, m.o., i dr.) i MEHANIKOG (ozljede, lom zrna, rasipavanje) porijekla. Djelovanjem ovih imbenika dolazi do promjena KAKVOE-KVALITETE, a u veini sluajeva i do promjene KVANTITETA-TEINE uskladitenih proizvoda. Na kakvou (kvalitetu) vie utjeu bioloki imbenici jer su nastali kao rezultat nepravilnog skladitenja. Osnovni zadaci skladitenja su:

Uskladititi proizvod bez gubitka kakvoe-kvalitete. Uskladititi proizvod bez gubitka kvantitete-teine. Povisiti kakvou proizvoda. Trokove rada i sredstava po jedinici teine proizvoda smanjiti to vie.

1.2. Svrha uvanja uskladitenih ratarskih proizvoda Prilikom uskladitenja potrebno je znati TO skladitimo, GDJE skladitimo i NA KOJI NAIN e se obaviti skladitenje (Kalinovi,1997). U svezi sa tim vano je znati: Vrstu proizvoda koji se skladiti. Namjena uskladitenih proizvoda. Vrstu i tipovi skladita za pojedini proizvod. Nain skladitenja za odreeni proizvod.

Uskladitene ratarske proizvode dijelimo na: merkantilnu i sjemensku robu, poluproizvode i gotove proizvode, a skladitimo ih u posebne tipove i vrste skladita.

1

1.3. Uskladitenje penice,kukuruza i soje Prije skladitenja robe vano je znati namjenu skladitenja, odnosno da li je sjemenska ili merkantilna roba, te koliko dugo e trajati skladitenje tih proizvoda. Svrha skladitenja je sauvati kakvou (kvalitetu) svojstva zrna. Tijekom skladitenja kulture prolaze kroz odreena fizikalna svojstva (sipkost, poroznost, raslojavanje i mehanika oteenja - Ritz,1978.g.) koja utjeu na sam tijek skladitenja. Nakon dovoza robe u silos uzimaju se uzorci pomou automatskih sondi, uzima se po 3 uzorka, od kojih se jedan plombira, drugi ide na analizu u laboratorij, a trei se uzima po elji stranke. Prijem u komore i ostalog skladinog prostora vri se putem prijemnih koeva iz kojih se zrno pomou lanastih transportera vue do elevatora, koji nosi zrno do klatnastog razdjelnika. Zatim zrno odlazi na trakaste transportere, a iz njih u skladini prostor SILO KOMORE. Prije ulaska u suare zrno se isti od primjesa, a postupak ienja obavlja se na aspiratoru. Tijekom uskladitenja, roba se redovito kontrolira, uzimanjem uzoraka, stalnim praenjem temperature i vlage, te periodinim pregledom na prisustvo tetnih insekata i grinja.

1.4. Povijest i razvoj NOVI ITAR d.o.o.

Slika 1. (foto: Internet)

Slika 2. (foto: Internet)

Odlukom Kotarske skuptine Donji Miholjac 1.lipnja.1954.g. od biveg poduzea itni fond osniva se poduzee za promet i preradu itarica itar (Slika 1 i 2) Donji Miholjac, u iji sastav ulaze i mlinovi u rnkovcima, Miholjakom Poreu i Magadenovcu. 30.lipnja.1958.g. dolazi do intergracije mlinskih poduzea iz Naica, ainaca i Donjeg Miholjca, pa itar postaje pogon kome se uprava nalazi u Naicama. Od 1. lipnja.1965.g. na podruju opine Donji Miholjac osniva se POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJSKI KOMBINAT Donji Miholjac u iji sastav ulaze Poljoprivredno dobro ljivoevci i sve poljoprivredne zadruge kao i itar koji se izdvaja iz poduzea Papuk Naice. itar u sastavu novog PIK-a djeluje najprije kao samostalni pogon, a kasnijom reorganizacijom ulazi u sastav Ratarskog pogona.

2

1.travnja.1969.g. dolazi o integracije Poljoprivrednih kombinata iz Donjeg Miholjca, Podravske Slatine i Naica s Industrijsko poljoprivrednim kombinatom Osijek. 1.sijenja.1970.g. u sastavu IPK Osijek ulazi u poduzee za promet i preradu itarica IPK Croatia Osijek. Budui da se IPK Osijek organizirao na granskom principu osniva se Radna organizacija Croatia u iji sastav ulaze svi pogoni koji se bave prometom i preradom itarica sa podruja Osijeka, Naica, Podravske Slatine i Donjeg Miholjca. 1981.g. izvrena je teritorijalna organizacija osnivanjem RO Poljoprivreda Donji Miholjac u iji sastav ulazi i itar kao OOUR. Zakonom o ukidanju OUR-a i Radnih organizacija, itar ostaje u okviru IPK Osijek i 1990.g. registriran je kao DP itar Donji Miholjac. 1993.g. u mjesecu svibnju izvrena je pretvorba u itar d.d. Donji Miholjac. 2004.g. itar d.d. mjenja strukturu vlasnitva i prelazi u Novi itar d.o.o. Novi itar d.o.o. Donji Miholjac danas u svom satavu ima tzv. Profitabilne centre: PC MLIN PC SILOS PC SJEMENARSTVO

i organizacijske jedinice: OJ RADIONICA OJ ZAJEDNIKE SLUBE (komercijala i raunovodstvo)

PC MLIN Stari zadruni mlin kapaciteta 2 vagona izgorio je 26.sijenja.1956.g te se gradi novi mlin sa pneumatskim transportom firme MAV GANZ, Budapest, kapaciteta 2,5 vagona. Postrojenje mlina dopremljeno je iz Maarske kao ratna reparacija, a puten je u rad 2.veljae.1963.g. te radi do 1984.g. Nakon toga mlin se demontira, a u postojeu zgradu se postavlja novo postrojenje VEMOS Zagreb, kapaciteta 8 vagona/sat, koji je puten u rad 1986.g. 1989.g. u okviru PC MLIN izgraen je silos za brana, te betonsko skladite kapaciteta 46 vagona. U mlinu se proizvode sljedei finalni proizvodi: BRANO TIP 500 (50%) BRANO TIP 850 (25%) PENINE POSIJE (25%) Brano tip 500 i 850 prodaje se u rinfuzi ili strojno uvreano u pakovanju od 1 kg, 25 kg, a penine posije uvreane po 35 kg i u rinfuzi.

3

PC SILOS Djelatnost ove jedinice je prijem, skladitenje i promet itarica. itarice se skladite sa vlagom od 12-14%, a uljarice 8-10%. Ako je ona vea, prije uskladitenja obavlja se njihovo suenje u dvije postojee suare. Sadanji kapacitet uskladitenja itarica zadovoljava potrebe i iznos 68500 tona. NOVI ITAR d.o.o. Donji Miholjac kao ovlateno poduzee za otkup, preradu i promet itarica posjeduje sljedee skladine kapacitete koji su izgraeni ovim redom:

1961.g. izgraen je betonski silos skladinog kapaciteta 4500 tona 1967.g. betonsko podno skladite od 10000 tona 1969.g. podno skladite ACG 20000 tona 1981.g. betonski silos kapaciteta 15500 tona 1985.g. betonski silos kapaciteta 18500 tona Za zadovoljavanje potreba suenja izraena je 1967.g. suara tipa CAMPELL, s prosjenim uinkom od 25t/h. 1980.g. izraena je suara TEB Poega, a 1985.g. izgraena je druga suara istog tip. Obje imaju kapacitet 600 t na dan. Suara TEB izgraena 1980.g. demontirana je 2007.g., a na njeno mjesto postavljena je nova suara tipa CIMBRIA HEID kapaciteta cca 30t/h. Uskladiteni proizvodi kojima se manipulira u NOVOM ITARU d.o.o. su: penica, jeam, zob, kukuruz, uljana repica, soja i suncokret. U okviru PC SILOS, izgraen je 1980-te god. pogon za doradu sjemenske robe talijanske proizvodnje BALLARINI. PC SJEMENARSTVO 1993.g. puten je u rad novi pogon za doradu sjemenske robe talijanskog proizvoaa BALLARINI. Kapacitet linije dorade je 5-7 tona na dan. OJ RADIONA Slui za tehniko odravanje postrojenja i voznog parka. OJ ZAJEDNIKE SLUBE d.o.o. Obavljaju poslove od zajednikog interesa za poslovanje NOVI ITAR Donji Miholjac. U zajednikim slubama ukljuena je financijsko

4

raunovodstvena, komercijalna i sluba opih poslova. U NOVI ITAR d.o.o. Donji Miholjac uposleno je 48 djelatnika. .

5

2. CILJ ISTRAIVANJA Cilj istraivanja je praenje broja tetnika u uskladitenoj penici, kukuruzu i soji tijekom tri mjeseca: listopada, studenog i prosinca u 2009. godini. Zbog prisutnosti tetnika vano je vriti analizu uskladitenog proizvoda koja se due ili krae zadrava u silosima, odnosno skladitima. Prema dobivenim rezultatima analize, vri se zatitna mjera za suzbijanje tetnika. Pri veem napadu, potrebno je izvriti kurativnu mjeru zatite i ienje FUMIGACIJU, kao i pri svakom pranjenju silo komora.

3. MATERIJAL I METODA RADA 3.1. Materijal rada Analiza se vrila na uzorcima penice, kukuruza i soje koji su bili uzeti iz silosa NOVI ITAR d.o.o. Donji Miholjac tijekom listopada, studenog i prosinca 2009. godine. Mjeseno se uzimalo 4 x 250 grama, a ukupno je uzeto 36 uzoraka u tri mjeseca. Uzorci su pakovani u polietilenske vreice sa naznaenom vrstom proizvoda, mjestom uzimanja, te starosti proizvoda (odnosno kada je taj proizvod zaprimljen u silos).

3.2. Metoda rada Uzorci su analizirani u laboratoriju Zavoda za zatitu bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Svakom uzorku od 250 grama odreena je temperatura, vlaga i hektolitarska masa pomou ureaja Dickey John GAC 2100. Nakon toga je vreno automatsko prosijavanje kroz sita promjera 0,2-0,5 mm, te slijedi izdvajanje, prebrojavanje i determinacija tetnih kukaca po kljuu za determinaciju (Koruni, 1990.).

6

4. BIOLOGIJA NAENIH TETNIKA

U skladitima ratarskih proizvoda djeluju povoljni uvjeti za ivot i razmnoavanje brojnih tetnika. Oni nanose raznovrsne tete koje se nepovoljno odraavaju na uskladitenu robu. Prema nainu ishrane razlikujemo:

Primarni tetnici oteuju neoteeno, zdravo zrno Sekundarni tetnici ne mogu otetiti zdravo zrno, ve se hrane oteenim zrnom. Mikrofagne vrste hrane se skladinim gljivicama koje mogu i prenositi. Ovi tetnici nisu izravno tetni, jer ne napadaju uskladitenu robu, ali su indikatori kvarenja robe. Sluajne vrste sluajno su uneseni i mogu se hraniti uginulim tetnicima, ali ne tete i ne razvijaju se u uskladitenoj robi. (Maceljski,2002.g.)

Analizom uzoraka na penici, kukuruzu i soji naeno je nekoliko vrsta tetnika, a oni su: Red: COLEOPTERA Porodica: Curculionidae Vrsta: Sitophilus oryzae (Linnaeus) - riin iak

Slika 4. Liinka Sitophilus oryzae L. ( www.agmarknet.nic.in )

7

Slika 3. Imago - Sitophilus oryzae L. ( www.zin.ru )

Slika 5. Razvojni stadij Sitophilus oryzae L. u zrnu penice( www.agric.nsw.gov.au )

Imago (slika 3, 5) je slian peninom iku, samo je neto manji, dugaak je 2,5-4 mm. Na pokrilju se nalaze po dvije iroke crvenkaste pjege, a ispod se nalazi drugi par krila i moe letjeti. Optimalna temperatura za razvoj je 24-28 C. u naim uvijetima ima najvie 3-4 generacije godinje Mortalitet liinki (slika 4, 5) ovisi o vlazi zrna, odnosno pri vlazi od 14 % i temp. 25,5 C mortalitet je najmanji. Donja temperaturna granica za njezin razvoj je oko 13 C (Koruni, 1990).

Red: COLEOPTERA kornjai Porodica: Cucujidae - plonjaci Vrsta: Cryptolestes ferrugineus Steph. rasti itar Imago je mali tetnik, veliine 1-2 mm., crveno smee boje i dosta dugaka ticala (slika 6). Liinke su bjeliaste boje, dok starenjem tamni. Liinke ulaze u oteena zrna i izjedaju klicu i endosperm, ali pri visokoj vlazi zrnja i povoljnoj temperaturi od 25-30 C mogu napasti i zdrava zrna, to znai da spada i u primarne i sekundarne tetnike, a napada sve vrste ita i mljevenih proizvoda. Povoljna temperatura za razvoj je 25-30 C i vlanost zrna 13 % i pri tim uvjetima razvoj traje mjesec dana. Imaju vie generacija godinje (Koruni, 1990.g.)Slika 6.Imago C.ferrugineus Steph. ( izvor: www.ento.csiro.au )

8

Red: COLEOPTERA Porodica: Cucujidae Vrsta: Oryzaephilus surinamensis (Linnaeus) surinamski branar

Slika 7. Imago O. Surinamensis L. ( www.insectslimited.com/food.htm )

Slika 8. Imago O. Surinamensis L. na zrnu penice ( www.scienceimage.csiro.au )

Imago (slika 7, 8) ima izdueno tijelo smee boje, dugo 2-3 mm. Sa svake strane vratnog tita ima po 6 izrataja (zuba), te se po tome moe lako prepoznati. enka odloi 100-250 jaja,moe imati godinje 6-7 generacija, ali u naim uvijetima oko 2-4 generacije. Optimalni uvijeti za razvoj su pri temperaturi oko 32,5 C. Liinka je blijedoute boje, sa smeim pjegama po leima, duga 3,5-4 mm. Razvoj liinke traje kod 27 C samo 12 dana Jedan surinamski branar pojede 8-9 mg brana, a potomstvo jednog para oko 8-9 kg (Koruni, 1990)

Red: PSOCOPTERA Porodica: Trogidae Vrsta: Liposcellis spp. - prane ui Odrasli (slika 9.) su svijetlo ute boje,dugi 1,2-1,7 mm. Krila im sa vremenom nestaju. Imaju tanka duga ticala i dosta duge noge. Femuri zadnjih nogu su zadebljani. Ovaj rod ima oko 20 vrsta koje se meusobno teko determiniraju. Liinke (slika 9.) su sline odraslim insektima. Hrane se plijesnima, te raznim proizvodima biljnog i animalnog porijekla. Jaa pojava ovih insekata upozorava na loe stanje robe (Koruni, 1990.g.; Kalinovi, 1997.g.).Slika 9. Liinka i imago Liposcellis spp. ( izvor: www.wikipedia.org/wiki/psocoptera )

9

Red: ACARINAE grinjeSlika 9. Vrste imaga ACARINAE. ( www.mblwhoilibrary.org )

Imago (slika 9) je jajastog oblika, obavijen kutikulom. Ima 4 para nogu, a skladine grinje nemaju na glavi oi. Duljine su 0,4-0,7 mm (Acarus siro - branena grinja je oko 0,2 mm). Optimalna temp. je izmeu 18-25 C, a opt. vlaga je od 14-17 %. Godinje mogu imati desetak i vie generacija. Ubuuju se u zrno gdje najprije pojede klicu, a zatim endosperm (Koruni, 1990).

10

5.REZULTAT ISTRAIVANJA S DISKUSIJOMTablica 1. Temperature,vlaga i hektolitarska teina uzoraka penice,kukuruza i soje za mjesec listopad 2009.

LISTOPAD 2009. Broj uzorka pojedine kulture Penica 1. 2. 3. 4. Kukuruz 1. 2. 3. 4. Soja 1. 2. 3. 4. 20,4 20,5 20,9 21,3 11,0 11,0 11,1 11,0 66,0 73,0 65,4 61,1 20,1 20,3 20,5 20,5 13,0 13,3 13,1 13,2 73,8 70,7 69,6 70,7 19,7 19,4 20,1 19,6 12,8 12,9 12,8 12,9 72,9 61,6 74,7 68,4 Temperatura C Vlaga % Hektolitarska teina kg/hl

Uzorak penice za listopad uzet je iz komore 8 (sa navodnicima () je novi dio silosa, bez navodnika je stari dio silosa). Uzorak kukuruza za listopad je uzet iz komore 1. Uzorak soje za listopad uzet je iz komore 6.

11

Tablica 2. Temperature,vlaga i hektolitarska teina uzoraka penice,kukuruza i soje za mjesec studeni 2009.

STUDENI 2009. Broj uzorka pojedine kulture Penica 1. 2. 3. 4. Kukuruz 1. 2. 3. 4. Soja 1. 2. 3. 4. 22,8 22,9 22,9 22,9 10,5 10,5 10,5 10,5 67,0 67,6 69,5 70,0 22,3 22,3 22,0 22,2 13,4 13,6 13,3 13,4 69,6 65,0 71,4 67,0 23,0 23,2 23,0 22,9 12,5 12,5 12,4 12,5 78,0 78,4 75,5 75,0 Temperatura C Vlaga % Hektolitarska teina kg/hl

Uzorak penice za studeni uzet je iz komore 9 (roba je prebaena iz komre 8 u 9 zbog pojave tetnika). Uzorak kukuruza za studeni je uzet iz komore 8 (koji je prebaen iz komore 1 u komoru 8 zbog poveane temperature). Uzorak soje za studeni uzet je iz komore 3 (koji je prebaen iz komore 6 u komoru 3 zbog manipulativnog prostora).

12

Tablica 3. Temperature,vlaga i hektolitarska teina uzoraka penice,kukuruza i soje za mjesec prosinac 2009.

PROSINAC 2009. Broj uzorka pojedine kulture Penica 1. 2. 3. 4. Kukuruz 1. 2. 3. 4. Soja 1. 2. 3. 4. 22,8 22,7 21,9 22,3 10,3 10,5 10,1 10,4 68,0 70,3 66,9 67,2 17,6 18,4 18,7 19,1 13,3 13,0 13,1 13,7 71,2 67,4 68,0 73,5 17,9 16,8 18,6 19,4 12,7 12,8 12,7 12,6 78,1 74,3 79,9 70,9 Temperatura C Vlaga % Hektolitarska teina kg/hl

Uzorak penice za prosinac uzet je iz komore 21 (roba je prebaena iz komore 9 zbog poviene temp). Uzorak kukuruza za prosinac uzet je iz komore 13 (roba je prebaena 7.12.2009 iz komore 8 zbog poviene temp). Uzorak soje za prosinac uzet je iz komore 3 (nema promjena u temp. ni pojava tetnika)

5.1. tetni nametnici u penici, kukuruzu i soji

13

Tablica 4: tetna entomofauna u penici, kukuruzu i soji - 1.analiza 13.10. 2009. Redni broj uzorka 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Vrsta proizvoda Penica Penica Penica Penica Kukuruz Kukuruz Kukuruz Kukuruz Soja Soja Soja Soja Oznaka silo komore 8 8 8 8 1 1 1 1 6 6 6 6 T (C) Vlanost (%) 12,8 12,9 12,8 12,9 13,0 13,3 13,1 13,2 11,0 11,0 11,1 11,0 Naziv tetnika Stadij razvoja Imago Imago Imago Broj ivih tetnika 2 4 1 Broj uginulih tetnika -

19,7 19,4 20,1 19,6 20,2 20,3 20,5 20,5 20,4 20,5 20,9 21,3

Psocoptera spp. Psocoptera spp. Psocoptera spp. -

U tablici 4. prikazane su vrste i brojnost tetnih kukaca u uzorcima penice, kukuruza i soje, utvrenih u mjesecu listopadu. Ukupno je pronaeno u tri uzorka kukuruza i jednom uzorku soje 7 ivih imaga mikofagnih tetnika Psocoptera spp., to ukazuje na problem zaraze ovih kultura skladinim gljivicama. U uzorcima penice nisu pronaeni skladini tetnici u niim i viim razvojnim stadijima.

14

Tablica 5: tetna entomofauna u penici, kukuruzu i soji - 2.analiza 18.11.2009. Redni broj uzorka 1. 2. 3. 4. Vrsta proizvoda Penica Penica Penica Penica Oznaka silo komore 9 9 9 9 T (C) Vlano st (%) 12,5 12,5 12,4 12,5 Naziv tetnika Stadij razvoja Imago Broj ivih tetnika Broj uginulih tetnika 1

23,0 23,2 23,0 22,9

Cryptolestes ferrugineus (Steph.) -

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Kukuruz Kukuruz Kukuruz Kukuruz Soja Soja Soja Soja

8 8 8 8 3 3 3 3

22,3 22,3 22,0 22,2 22,8 22,9 22,9 22,9

13,4 13,6 13,3 13,4 10,5 10,5 10,5 10,5

-

-

-

U tablici 5. prikazane su vrste i brojnost tetnih kukaca u uzorcima penice, kukuruza i soje, utvrenih u mjesecu studenom. Samo u jednom uzorku penice pronaen je 1 uginuli imago rastog branara Cryptolestes ferrugineus (Steph.), dok su uzorci kukuruza i soje bili bez infestacije sa skladinim tetnicima.

15

Tablica 6: tetna entomofauna u penici, kukuruzu i soji - 3 .analiza 14.12.2009. Redni broj uzorka 1. 2. Vrsta proizvoda Penica Penica Oznaka silo komore 21 21 T (C) Vlano st (%) 12,7 12,8 Naziv tetnika Stadij razvoja Imago ImagoImago Imago

Broj ivih tetnika 8 471 -

Broj uginulih tetnika 2 41

17,9 16,8

Oryzaephilus surinamensis Oryzaephilus surinamensis Acarina Sitophilus oryzae

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Penica Penica Kukuruz Kukuruz Kukuruz Kukuruz Soja Soja Soja Soja

21 21 13 13 13 13 3 3 3 3

18,6 19,4 17,6 18,4 18,7 19,1 22,8 22,7 21,9 22,3

12,7 12,6 13,3 13,0 13,1 13,7 10,3 10,5 10,1 10,4

Oryzaephilus surinamensis Oryzaephilus surinamensis

Imago Imago Imago Imago Imago -

64 22 3 2 1 -

9 5 1 1 -

Oryzaephilus surinamensis Oryzaephilus surinamensis Oryzaephilus surinamensis

-

U tablici 6. prikazane su vrste i brojnost tetnih kukaca u uzorcima penice, kukuruza i soje, utvrenih u mjesecu prosincu. U odnosu na analizirane uzorke tijekom listopada i studenog 2009. godine, u ovoj anailizi uoen je znatno vei broj tetnika. Vrsta surinamski branar - Oryzaephilus surinamensis determinirana je u sva 4 uzorka penice, te u tri uzorka kukuruza s bronjou populacije od 147 ivih i 22 uginula imaga. U jednom uzorku penice determiniran je 1 uginuli imago riinog ika Sitophilus oryzae L., te 1 ivi imago skladine grinje Acarina sp. Do pojave tetnika je dolo zbog poviene temperature i ukazuje na loe stanje uskladitene robe. Zbog pojave velikog broja tetnika (fumigacija). u komori je izvrena zatitna mjera

16

6. MJERE SUZBIJANJA TETNIKA U SILOSU

Tijekom tromjesenog praenja tetnika u uskladitenom zrnu penice, kukuruza i soje, izvrena je fumigacija na penici i kukuruzu. Fumigacija je izvrena 11.12.2009., a izvrila ju je tvrtka Sanitacija d.d. Petrijevci. Fumigacija je izvrena Phostoxin peletama, koje sadre 56,7 % aluminij fosfida iz kojega se uz prisutnost vlage iz zraka oslobaa plin, fosforovodik (PH3). Fumigacija se obavlja pri optimalnoj temperaturi od 15-25 C i relativnoj vlazi zraka od 60-70 %, ali u obzir moramo uzeti naselja i gospodarske objekte koji moraju biti udaljeni najmanje 200 metara. Fumigacija se obavlja na sljedei nain: U SILO ODJELJKE SE POMOU DOZATORA NA TRANSPORTNOJ TRACI UBACUJU PHOSTOXIN PELETE (0,6 grama), A MOGUE JE I UBACIVANJE PELETA I RUNO U MASU ZRNA. Za uspjeno suzbijanje tetnika potrebna je ekspozicija sredstava 4-5 dana i roba mora biti hermetiki zatvorena.

17

7. ZAKLJUAK

1. Temperatura

zrna penice, kukuruza i soje u sva tri mjeseca bila je znatno poviena to je uzrokovalo pojavom tetnika, koja je utvrena analitikimum postupcima. Porast temperature i vlage se moe sprijeiti hlaenjem robe (da se sprijei daljnje disanje zrna). vlanost zrna penice, kukuruza i soje je ispod kritine vlage za skladitenje. Ovakvo stanje vlage je odraz povienih temperatura zrna istih kultura. uzorcima je determinirano 5 vrsta tetnika i to: Cryptolestes ferrugineus Steph., Sitophilus oryzae, Oryzaephilus surinamensis, ACARINAE, Liposcelis spp. fumigacija je izvrena 11.12.2009, a izvrila ju je tvrtka Sanitacija d.d. iz Petrijevaca. Tretiranje je obavljeno Phostoxin peletama koje sadre 56,7 % aluminij fosfida. tim, jer se analizom utvrdio 1 uginuli tetnik. Nakon toga dolo je do poveanja temperature, to je izazvalo veliku pojavu tetnika. Prilikom analize utvreno je 148 tetnika, a od toga je 125 ivih i 23 uginulih. Nakon analize u komori je izvrena fumigacija.

2. Prosjena 3. U

4. Zadnja

5. Poslije 2. analize nije izvrena zatitna mjera, jer nije bilo potrebe za

6. Ukupan broj tetnika prilikom praenja i analize uskladitene robe za listopad, studeni i prosinac je 132 iva i 24 uginula imaga.

18

8. LITERATURA

a. Kalinovi,

Irma (1997): SKLADITENJE I OSNOVI TEHNOLOGIJE RATARSKIH PROIZVODA, (Interna skripta, Poljoprivredni fakultet, Osijek)

b. Koruni,

Zlatko (1990): TETNICI USKLADITENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA (biologija, ekologija i suzbijanje), Zagreb

c. Ivezi,

Marija (2003): ENTOMOLOGIJA KUKACA I TETOINE U RATARSTVU (Interna skripta, Poljoprivredni fakultet, Osijek)

d. Maceljski, Milan (2002):ENTOMOLOGIJA, akovec

POLJOPRIVREDNA

e. XXX

2009: Interni podaci NOVI ITAR d.o.o za preradu i promet itarica, Donji Miholjac, Kolodvorska 105.

f.

Internet, 2009: www.ento.csiro.au; www.agmarknet.nic.in; www.zin.ru; www.agric.nsw.gov.au; www.insectslimited.com/food.htm; www.scienceimage.csiro.au; www.mblwhoilibrary.org; www.wikipedia.org/wiki/psocoptera

19