STJECANJE, PROMJENA I PRESTANAK LANSTVA U TRGOVAKIM DRUTVIMA

Prirunik za polaznike/ice

Izrada obrazovnog materijala:

Vesna Buljan

Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske

Ivica Omazi

Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske

Zagreb, travanj 2016.

Copyright 2016.

Pravosudna akademija

Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, Hrvatska

TEL 00385(0)1 371 4540 FAKS 00385(0)1 371 4549 WEB www.pak.hr

http://www.pak.hr/

Sadraj

I. UVODNE NAPOMENE ............................................................................................ 5

II. LANSTVO U JAVNOM TRGOVAKOM DRUTVU ........................................... 7

1. Uvodne napomene ........................................................................................ 7

2. Stjecanje lanstva ....................................................................................... 10

3. Prestanak lanstva u drutvu ...................................................................... 11

III. LANSTVO U KOMANDITNOM DRUTVU ...................................................... 12

1. Ope napomene .......................................................................................... 12

2. Stjecanje lanstva ....................................................................................... 13

3. Prestanak lanstva ...................................................................................... 14

IV. LANSTVO U GOSPODARSKOM INTERESNOM UDRUENJU ..................... 14

1. Ope napomene .......................................................................................... 14

2. Stjecanje lanstva u udruenju .................................................................... 15

3. Prestanak lanstva ...................................................................................... 16

4. Zajednika obiljeja ..................................................................................... 17

V. LANSTVO U DIONIKOM DRUTVU .............................................................. 17

1. Uvodne napomene ...................................................................................... 17

2. Nastanak dioniko drutvo .......................................................................... 19

3. Openito o stjecanju lanstva u dionikom drutvu ..................................... 19

4. Izvorno stjecanje lanstva ........................................................................... 20

5. Izvedeno stjecanje lanstva ........................................................................ 20

6. Stjecanje lanstva sveopim sljednitvom................................................... 24

7. Prestanak lanstva u drutvu ...................................................................... 24

VI. STJECANJE, PROMJENA I PRESTANAK LANSTVA U DRUTVU S OGRANIENOM ODGOVORNOU ............................................................... 25

1. UVOD .......................................................................................................... 25

2. STJECANJE LANSTVA U DRUTVU S OGRANIENOM ...................... 26

ODGOVORNOU ........................................................................................ 26

2.1. Izvorno (originarno) stjecanje ..................................................................... 26

2.2. Izvedeno (derivativno) stjecanje ................................................................. 38

3. PROMJENA I PRESTANAK LANSTVA U DRUTVU S OGRANIENOM ODGOVORNOU .............................................................................................. 42

VJEBE .................................................................................................................... 55

SUDSKE ODLUKE .................................................................................................. 60

LITERATURA ......................................................................................................... 143

5

Vesna Buljan, sutkinja Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske

I. UVODNE NAPOMENE

U okviru Pravosudne akademije trgovako pravo je podijeljeno na vie naslovnih jedinica od kojih je iz podruja prava drutava odabrana tema znaajna za rad sudaca sudskih savjetnika i dravnih odvjetnika . Cilj strunih radionica je stjecanje vjetina za rjeavanje predmeta iz djelokruga rada sudova i dravnih odvjetnitava

Pravo drutava je posebna grana prava unutar trgovakog prava iji je osnovni pravni izvori: Zakon o trgovakim drutvima (dalje: ZTD). Pojedini posebni zakoni takoer ureuju pravo odreenih drutava (Zakon o osiguranju Zakon o kreditnim institucijama,i dr). Zakonom o trgovakim drutvima ureuje materiju trgovakih drutava i daje supsidijarna rjeenja za njihovo djelovanje. Tim su Zakonom propisani svi tipovi drutva, sva trgovaka drutva proglaava pravnim osobama, a kada je rije o njihovom nastanku i prestanku, Zakon dosljedno stoji na stajalitu konstitutivnosti upisa drutava u sudski registar. U skladu s usvojenim europskim standardima Zakon ne pravi razliku izmeu domaih i inozemnih osoba, pretpostavlja postojanje uzajamnosti sve dok se ne dokae suprotno, omoguuje osnivanje podrunica inozemnih osnivaa kako se to ini u razvijenim europskim zemljama, sadri brojna rjeenja koja tite manjine u drutvu i vjerovnike te sadri brojna rjeenja implementirana iz sekundarn ih izvora europskog prava drutava. Naziv trgovaka drutva, a i naziv za pojedina od njih, uobiajeni su i u drugim zemljama te odgovaraju nazivima koji su se koristili kod nas u propisima do 1948. Naziv glavna skuptina odnosi se samo na organ dionikog drutva

Svako trgovako drutvo, neovisno o temeljima udruivanja (kapital, osobe)

posluju i djeluje radi ostvarenja ciljeva koje su mu postavili njegovi osnivai i u opim aktima odredili djelovanje drutva u organizacijskom obliku koji mu pravni poredak priznaje. U drutvima osoba za odnose lanova mjerodavan je drutveni ugovor, za dioniko drutvo statut, a za drutvo s ogranienom odgovornou drutveni ugovor ili izjava.

lanstvo u je skup prava i obaveza koji pripadaju lanovima drutva osoba i

imateljima dionica ili poslovnih udjela. lanstvo u drutvu a stjee se originarno (preuzimanjem dionica kod osnivanja ili poveanja temeljnog kapitala, potpisivanjem ugovora) i derivativno (stjecanjem dionica ili udjela od dosadanjih lanova i sl.). Prijenosom dionica ili udjela prenose se i lanska prava ( upravljaka,imovinska) u drutvu. To znai da ne moe jedna osoba biti imatelj upravljakih a druga imateljem imovinskih prava, niti se ta prava mogu pojedinano prenositi.

lanstvo prestaj smru lan fizike osobe, prestankom lana pravne osobe,

prestankom drutva, prijenosom udjela iskljuenjem, otkazom ugovora i dr. Otvaranjem steaja nad drutvom lanska prava ne prestaju nego miruju.

6

U javnom trgovakom drutvu lanovi drutva su angairani svojim sudjelovanjem u poslovanju i upravljanju drutva, s posebnom odgovornou za obaveze drutva i to ne samo ulogom u drutvu nego i svojom imovinom. Unutarnji odnosi u drutvu ureeni su po naelima ugovorne slobode lanova (l. 71-89 ZTD) dok su odnosi prema treima ureeni prisilnim propisima, prije svega zbog zatite interesa treih (l. 90-96.ZTD). U komanditnom drutvu upravljanje i voenje poslova pripada komplementarima a komanditori su iskljueni iz upravljanja i zastupanja. U GIU svim je lanovima priznato pravo na sudjelovanje u upravljanju udruenjem. U oba drutva svaki pojedini lan nalazi se u pravnom odnosu s drugim lanovima drutva i s drutvom kao pravnom osobom. U pravnom odnosu s vjerovnicima uvijek se nalaze svi lanovi javnog trgovakog drutva i komplementari te GIU. Za obaveze drutva nastale prema vjerovnicima odgovaraju i novi lanovi drutva, time da se odgovornost u j.t.d i k.d. ne moe posve iskljuiti.

Budui da je u drutvima osoba pitanje lanstva jednako vano pri osnivanju i

kod moebitnih promjena lanova drutva, lanovi ne mogu valjano raspolagati udjelima bez suglasnosti svih ostalih lanova drutva.

U dionikom drutvu u kojem svaki organ ima funkcionalno drugaije zadae,

dioniari u glavnoj skuptini odluuju o poslovima drutva koji su u njihovoj nadlenosti i stvaraju unutarnju volju drutva. Poslove drutva samostalno vodi uprava drutva, koju uvaavajui unutarnju volju drutva imenuje i opoziva upravu, za koju je propisano vrijeme trajanja mandata. Jedna od bitnih znaajki lanstva u dionikom drutvu je slobodna prenosivost dionica

U drutvu s ogranienom odgovornou u kojem meu organima postoji

hijerarhijski odnos, skuptina drutva je najvii organ upravljanja i odluuje o bitnim pitanjima drutva. Skuptina davanjem obvezatnih uputa moe utjecati i na voenje poslova drutva od uprave. U drutvu s ogranienom odgovornou udjeli se takoer slobodno prenose, no za valjani prijenos zakonodavac je propisao strogu formu.

Struna radionica Stjecanje, promjene i prestanak lanstva u trgovakim u drutvima bavi se materijom koja je vrlo sloena i za sada nedovoljno obraena. Radionica je tematski podijeljena je na dva dijela. Prvi dio radionice posveen je upoznavanju polaznika sa stjecanjem, promjenama i prestankom lanstva u drutvima osoba i u dionikom drutvu. U tom dijelu radionice polaznicima e se ukazati razlike i slinosti izmeu orginarnog i derivativnog stjecanja lanstva u drutvima osoba i u dionikom drutvu, o lanskim pravima, o raspolaganju s udjelima u drutvu i drugim pitanjima koja valja raspraviti po ocjeni voditelja Radionice. Daljnji rad u ovom dijelu radionice nastavit e raspravom i simulacijom konkretnih sluajeva koje e polaznici nastojati sami rijeiti, pri emu e voditelji nastojat poticati polaznike da iznesu svoja miljenja i postavljaju pitanja ili da komentiraju neke primjere iz prakse. Polaznici e biti upoznati i sa relevantnim shvaanjima sudske prakse.

Drugi dio radionice posveen je upoznavanju polaznika sa osnovama stjecanja, promjene i prestanka lanstva u drutvima s ogranienom odgovornou, za koje glede izvornog stjecanja lanstva vrijede slina pravila kakva su pripisana za dioniko drutvo. Daljnji rad u ovom dijelu Radionice nastavit e raspravom i

7

simulacijom konkretnih sluajeva koje e polaznici nastojati sami rijeit, pri emu e voditelji nastojat poticati polaznike da iznesu svoja miljenja i postavljaju pitanja ili da komentiraju neke primjere iz prakse. Polaznici e biti upoznati i sa relevantnim shvaanjima sudske prakse.

Glavna edukacijska metoda je praktian rad kroz vjebe koje se provode po

metodi okruglog stola ili u grupama koja ima svojeg glasnogovornika i koji e u ime grupe objasniti izraenu praktinu vjebu. Pripremljeni materijali temelje se na propisima koji obrauju ovo vrlo dinamino podruje prava i na tome kako se ti propisi primjenjuju u praksi prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova, te na suvremenoj hrvatskoj pravnoj knjievnosti (akademik J. Barbi Pravo drutava-sva objavljena izdanja, prof V. Gorenc i dr - Komentar Zakona o trgovakim drutvima i dr.sc. E. ulinovi Herc )

II. LANSTVO U JAVNOM TRGOVAKOM DRUTVU

1. Uvodne napomene Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. Ako lanovi drutva svoju odgovornost za obaveze drutva drugaije ugovore ili je iskljue, takve pogodbe prema treima nemaju uinka. lanom drutva moe postati svaka fizika ili pravna osoba privatnog i javnog prava. Kada je rije o pravnoj osobi kao lanu drutva valjane radnje mogu poduzimati samo osoba ovlatene za zastupanje i voenje poslova drutva. Inae nema zapreke da javno trgovako drutvo bude lanom drugog drutva osoba ili kapitala. Na javno trgovako drutvo primjenjuju se propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortatvu. Temeljni konstitutivni akt javnog trgovakog drutva je ugovor o osnivanju (drutveni ugovor). Pri ureenju unutranjih odnosa lanovi imaju punu autonomiju, osim odnosa koje ne mogu urediti drugaije od onoga kako je to ureeno ZTD-om ili ih nisu drugaije uredili od propisanog ureenja odnosa izmeu lanova drutva (l. 72-89 ZTD). Osnivaka sredstva ine ulozi u novcu, stvarima, pravima, radu te drugim uslugama i dobrima. Obaveza unosa odnosno predaje uloga nastaje sklapanjem drutvenog ugovora. Nain ispunjenja obaveze ovisi o predmetu obaveze (novci uplauju na raun drutva, stvari predaju na nain koji omoguava drutvu da postane vlasnik, obavljanje rada i sl.). Unosom udjela u drutvo ulog prestaje biti dio imovine lana i postaje dio imovine drutva. Vrijednost nenovanog uloga lanovi sporazumno odreuju u novcu, a ako veliina uloga pojedinih lanova nije odreena drutvenim ugovorom, lanovi drutva moraju pravodobno unijeti jednake uloge. lan koji pravodobno ne uplati novani

8

ulog ili koji novac primljen za drutvo ne preda na vrijeme drutvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac drutva ili zakasni s unosom drugih uloga, duan je drutvu platiti zakonske zatezne kamate, ako drutvenim ugovorom nisu ugovorene vie kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac. U ispunjenju svojih obveza lanovi drutva su duni postupati s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika. Javno je trgovako drutvo u tolikoj mjeri personalno da je svima u drutvu bitno tko je lan drutva, makar udio to ga lan ima u drutvu nije suvlasnika zajednica niti suvlasnitvo pojedinih stvari, nego je to skup lanskih prava to ih lan ima u drutvu odreen veliinom uloga. Personalno obiljeje toga oblika drutva je razlog zbog kojeg je zabranjen prijenos udjela na treega bez suglasnosti ostalih lanova drutva. Pravo i obvezu voenja poslova osigurano je po samom Zakonu svakom lanu drutva. lanovi drutva su pojedinano ovlateni i za zastupati drutva, no drutvenim ugovorom ta se prava mogu prenijeti na druge lanove. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati drutvo samo skupno, dok je kod voenja poslova drutva pored ugovorene ovlasti za voenje poslova drutva potrebno voditi rauna i o tome da postoji redovno i izvanredno poslovodstvo za koje je potrebna suglasnost svih lanova drutva. Svaki lan drutva ima pravo na udio u godinjem dobitku drutva od nastanka drutva pa do nastanka razloga za prestanak drutva. Udjeli pojedinog lana u dobitku dijele se po kapitalnom i osobnom mjerilu, a to se ini u dvije faze. Jedna treina dobiti tekue godine dijeli se na lanove drutva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva, dok se preostali dio dobiti tekue godine (dvije treine) dijeli na lanove drutva na jednake dijelove neovisno o njihovu udjelu u drutvu. Udjeli lanova u gubitku odreuju se na isti nain. Izloena pravila o odreivanju udjela lanova u dobitku i gubitku drutva mogu se valjano drugaije odrediti drutvenim ugovorom. lanom javnog trgovakog drutva moe biti netko tko je pristupio u ve postojee drutvo. Novi lan odgovara za obveze drutva kao i ostali lanovi drutva (neogranieno solidarno). Drugaiji sporazum lanova nema uinka prema treima. Promjene u osobnom sastavu drutva nastaju pristupanjem ali i istupanjem, odnosno iskljuenjem jednog ili vie lanova drutva. Te promjene zbog njihove osobne povezanosti sa drutvom su bitne i u odnosima u drutvu i mogu utjecati na prestanak drutva. lanstvo moe prestati za sve lanove i tada se radi o prestanku drutva. Ako lanstvo prestaje samo za jednog ili nekoliko lanova rije je o gubitku lanstva (pojedini lan otkae drutveni ugovor, umre ili se nad njegovom imovinom otvori steaj). Ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme svaki lan moe otkazati drutveni ugovor posljednjeg dana poslovne godine. Ako lanstvo prestane zbog smrti nekoga od lanova, njegov nasljednik mora ostale lanove drutva o tome obavijestiti bez odgode, i ako postoji opasnost od odgaanja mora nastaviti s poslovima

9

Ako lanstvo prestaje zbog istupanja iz drutva udio lana koji istupa iz drutva prirasta ostalim lanovima. lanu se u novcu isplauje ono to bi primio temeljem obrauna napravljenog kao da je u trenutku njegova istupanja drutvo prestalo postojati. Ako u trenutku istupanja lana drutva imovina drutva nije dostatna za pokrie dugova drutva i udjela lanova u kapitalu, lan koji istupa mora drutvu platiti dio nepokrivenog iznosa koji na njega otpada, razmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku drutva. Istupljeni lan odgovara vjerovnicima i za obaveze drutva koje su nastale do upisa njegova istupanja iz drutva. Stvari i prava unijete kao ulog ne vraaju se. lanu se vraaju samo predmeti dani na uporabu. S druge strane lan koji je istupio iz drutva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja jo nisu bili zavreni, no drutvo je ovlateno zavriti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije. Na kraju svake poslovne godine lan koji je istupio iz drutva moe zahtijevati da se napravi obraun o poslovima zavrenim u toj godini, da mu se isplati ono to mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji jo nisu zavreni U svrhu ouvanja trajanja drutva zakonom je propisana mogunost lanovima drutva da iskljue lana iz drutva kod kojeg su se stekli uvjeti zbog kojih se inae moe traiti prestanak drutva. Za podjelu imovine izmeu drutva i iskljuenoga lana odluno je stanje imovine drutva u vrijeme podizanja tube kojom se trai da se lan iskljui iz drutva. Ako se drutvo sastoji od samo dva lana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za iskljuenje, zbog kojega bi, kada bi drutvo imalo vei broj lanova bilo doputeno njegovo iskljuenje iz drutva, sud moe drugoga lana po njegovoj tubi ovlastiti da preuzme poslove drutva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija drutva. U svakom sluaju Zakon je pruio veliku mogunost za nastavljanje drutva, bez obzira na to to su nastali razlozi na njegov prestanak, a to je u uskoj vezi s promjenama lanova drutva. Likvidaciju javnog trgovakog drutva u pravilu provode sami lanovi. Likvidacija nije obvezatni postupak pri prestanku drutva, meutim kada lanovi drutva umjesto likvidacije ugovore neki drugi nain obrauna i diobe, u odnosu prema treima odgovarajue se primjenjuju naela o likvidaciji drutva sve dok ima nepodijeljene imovine. Napominje se da javno trgovako drutvo moe nastati preoblikovanjem dionikog drutva u javno trgovako drutvo. Dioniko drutvo se odlukom glavne skuptine moe preoblikovati u javno trgovako drutvo. Za odluku o preoblikovanju moraju glasovati svi prisutni dioniari na skuptini, a dioniari koji nisu prisustvovali glavnoj skuptini moraju se suglasiti s preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobiljenike isprave. U obliku javnobiljenike isprave lanovi dionikog drutva moraju izriito prihvatiti drutveni ugovor. Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju slijedei pravni uinci: dioniko drutvo nastavlja djelovati kao javno trgovako drutvo, lanovi javnog

10

trgovakog drutva odgovaraju osobno, neogranieno i solidarno vjerovnicima drutva i za one obveze koje su nastale prije preoblikovanja,prestaju sve ovlasti uprave, odnosno izvrnih direktora i lanova nadzornih odnosno upravnih odbora dionikog drutva. Glede preoblikovanja dionikog drutva u komanditno drutvo na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o preoblikovanju dionikog drutva u javno trgovako drutvo s time to se u odluci o preoblikovanju moraju navesti komanditori i njihovi ulozi. Glede preoblikovanja drutva s ogranienom odgovornou u javno trgovako drutvo odnosno komanditno drutvo, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila propisana za preoblikovanje dionikog drutva u javno trgovako drutvo odnosno u komanditno drutvo.

2. Stjecanje lanstva lanstvo u javnom trgovakom drutvu se stjee: - nastankom javnog trgovakog drutva (osnivanjem, preoblikovanjem) - pristupom drutvu (novog lana koji odgovara za obaveze kao i ostali lanovi), - prijenosom udjela na novog lana (ustupom-sklapanjem ugovora o prijenosu udjela uz suglasnost svih lanova), - sveopim sljednitvom ( nasljednici umrlog lana, slijednici pravne osobe) Nastanak javnog trgovakog drutva je: Preoblikovanjem iz nekog drugog drutva-lanstvo nastaje danom upisa preoblikovanja u sudski registar. Dotadanji lanovi drutva koje se preoblikuje u javno trgovako drutvo, prihvaaju prije toga drutveni ugovor i tek nakon upisa preoblikovanja u sudski registar svoje lanstvo pretvaraju u lanstvo u javnom trgovakom drutvu na koje prelazi sva imovina i sve obaveze drutva koje se preoblikovalo u javno trgovako drutvo. U ovom sluaju ne nastaje preddrutvo. Osnivanjem javnog trgovakog drutva-lanstvo nastaje kada se po pravilima obveznog prava smatra da je sklopljen ugovor o osnivanju, time da je do upisa u sudski registar rije o lanstvu u preddrutvu, a od upisa u registar rije je o lanstvu u javnom trgovakom drutvu. Pristup drutvu O ulasku u drutvo (pristupu) sklapa se ugovor izmeu osobe koja eli postati lan drutva i svih lanova drutva, time da lanove drutva mogu zastupati drugi lanovi ili tree osobe. Pitanje pristupa i stvaranja novih udjela trebalo bi se rijeiti drutvenim ugovorom. lanstvo u drutvu stjee se potpisom ugovora. Naime, premda se novi lan drutva upisuje u sudski registar nije rije o konstitutivnom upisu, jer odgovornost lana za sve obaveze drutva, pa i one nastale prije stjecanja lanstva postoji od asa kada je postao lanom drutva

11

Prijenos udjela na novog lana lanstvo se prenosi ustupom. Zakon ne propisuje poseban oblik ugovora. Potrebna je suglasnost svih lanova drutva. Stjecatelj udjela odgovara za sve obaveze drutva koje su nastale prije nego to je postao lan drutva Sveopim sljednitvom lanstvo u drutvu mogu stei na taj nain nasljednici umrlog lana odnosno pravni slijednici lana pravne osobe koja je prestala postojati statusnom promjenom. Da bi moglo doi do stjecanja lanstva sveopim sljednitvom u drutvenom se ugovoru mora predvidjeti da se drutvo nastavlja usprkos smrti lana fizike osobe odnosno prestanka lana pravne osobe l. 107/1 ZTD) Prava lanova su: Upravljaka -pravo voenja poslova i zastupanje drutva -pravo na sudjelovanje u odluivanju Imovinska -pravo na udio u dobiti

3. Prestanak lanstva u drutvu a) prijenosom udjela na drugu osobu b) otkazom lana drutva ili njegovog vjerovnika c) iskljuenjem lana iz drutva d) smru lana fizike osobe i prestankom lana drutva pravne osobe e) istupanjem lana Otkaz je valjan kada izjava o oitovanju volje o tome prispije posljednjem lanu drutva, time da se drutvenim ugovorom moe drugaije urediti Drutvenim ugovorom se moe urediti u kojim sluajevima se neki zahtjev lana smatra otkazom ugovor oblik izjave nije propisan. Istupanjem lana iz drutva njegov udio po samom zakonu prirasta ostalim lanovima razmjerno veliini njihovih udjela. Za odreivanje otpremnine lana koji je istupio mjerodavno je stanje imovine u vrijeme podizanja tube. lan odgovara za obaveze drutva nastale do dana upisa prestanka njegovog lanstva u sudski registar.(l. 105/5. ZTD). Iskljuenjem lana postoji samo kao alternativa prestanku drutva. Tubu moraju podii svi lanovi drutva protiv jednog ili vie lanova drutva. Istom tubom moe se zatraiti od suda da lanu ili lanovima koji odbijaju ustati s tubom naloi sudjelovanje u iskljuenju Smru lana fizike osobe-nasljednici umrlog lana odgovaraju za obveze drutva nastale do upisa prestanka lanstva umrlog u sudski registar samo do visine aktive koju su naslijedili odnosno koja je na njih prela sveopim sljednitvom.

12

III. LANSTVO U KOMANDITNOM DRUTVU

1. Ope napomene Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor). Svi odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom. Drutvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva, niti se mogu usprotiviti odlukama ili postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja drutva. lanstvo u komanditnom drutvu razlikuje se od lanstva u javnom trgovakom drutvu samo po drukijem poloaju komanditora. lanstvo u komanditnom drutvu se stjee osnivanjem komanditnog drutva, pristupom drutvu, prijenosom udjela na novog lana i sveopim sljednitvom. Za drutvo nije propisan najmanji ulog. Odredbe koje se odnose na sudjelovanje u dobiti i snoenju gubitka lanova javnog trgovakog drutva, primjenjuju se i na komanditore. Dobit se komanditoru isplauje ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao. Ako to nije uinio, dobit tekue godine pripisuje se komanditorovu ulogu u kapital drutva sve dok on ne dosegne iznos koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. Komanditor sudjeluje i u snoenju gubitka nastalog poslovanjem drutva, ali samo do visine svoga udjela u kapitalu drutva. Ako nije uplatio ugovoreni ulog u cijelosti, sudjeluje u gubitku i neuplaenim dijelom iznosa koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. Obraun udjela u dobiti i gubitku provodi se na isti nain kao i kod javnog trgovakog drutva. U drutvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 408. ovoga Zakona tako da ono to se odnosi na lana drutva s ogranienom odgovornou vrijedi za lanove komanditnog drutva koji osobno odgovaraju i za komanditore. To se ne primjenjuje ako su lanovi drutva koji osobno odgovaraju javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo kod kojih je lan koji osobno odgovara fizika osoba Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka drutva. Komanditno drutvo moe nastati i preoblikovanjem dionikog drutva u komanditno drutvo. Glede preoblikovanja dionikog drutva u komanditno drutvo na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o preoblikovanju dionikog drutva u javno trgovako drutvo s time to se u odluci o preoblikovanju moraju navesti komanditori i njihovi ulozi. Glede preoblikovanja drutva s ogranienom odgovornou u javno trgovako drutvo odnosno komanditno drutvo, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila

13

propisana za preoblikovanje dionikog drutva u javno trgovako drutvo odnosno u komanditno drutvo. Javno trgovako drutvo i komanditno drutvo mogu se odlukom svih lanova drutva preoblikovati dioniko drutvo. S odlukom o preoblikovanju moraju se usuglasiti svi lanovi javnog trgovakog drutva odnosno svi komplementari komanditnog drutva i to izjavom danom u obliku javnobiljenikog akta. Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju slijedei pravni uinci: javno trgovako drutvo, odnosno komanditno drutvo nastavljaju djelovati kao dioniko drutvo, lanovi javnog trgovakog drutva odnosno komplementari i komanditori u komanditnom drutvu postaju dioniari razmjerno svojim dotadanjim udjelima u drutvu, preoblikovanje ne utjee na odgovornost lanova javnog trgovakog drutva, odnosno komplementara komanditnoga drutva za obveze koje je to drutvo preuzelo. Na preoblikovanje javnog trgovakog drutva ili komanditnog drutva u drutvo s ogranienom odgovornou na odgovarajui se nain primjenjuju pravila kojima je ureeno preoblikovanje javnog trgovakog drutva odnosno komanditnog drutva u dioniko drutvo.

2. Stjecanje lanstva lanstvo u komanditnom drutvu se stjee : - nastankom komanditnog drutva - pristupanjem - prijenosom udjela - sveopim sljednitvom Pretvaranjem komplementara u komanditora i obrnuto ne smatra se stjecanjem lanstva, nego promjenom steenog lanstva u istom drutvu Nastanak komanditnog drutva Komanditno drutvo nastaje preoblikovanjem i osnivanjem. U oba sluaja mjerodavno je vrijeme upisa u sudski registar. Da bi komanditori stekli lanstvo u sluaju preoblikovanja drutva u odlukama moraju se naznaiti poimence i uz naznaku uloga. Inae vrijede ista pravila kao za J.t.d. Pristupanjem Kada se radi o pristupanju komanditora ugovorom mora preuzeti obavezu unosa uloga u drutvo. Prijenos udjela Za obaveze drutva komanditor koji je prijenosom udjela istupio iz drutva i onaj koji je postao lan drutva odgovaraju za obaveze drutva solidarno samo ako prije prijenosa udjela bio ulog neuplaen i to do neuplaenog uloga.

14

Sveope sljednitvo Prijenosom udjela na nasljednike oni ulaze u sva prava i sve obaveze koje je imao njihov prednik.

3. Prestanak lanstva a) prijenosom udjela na drugu osobu (razlike u odnosu na j.t.d. su kada komplementar prenosi svoj udio na komanditora i obrnuto b) istupom lana iz drutva( nije posebno ureen u ZTD) c)iskljuenjem lana iz drutva d) smru lana fizike osobe i prestankom lana drutva pravne osobe Kod prestanka lanstva treba uvaiti razliitosti koje proizlaze iz razliitog poloaja lanova drutva

IV. LANSTVO U GOSPODARSKOM INTERESNOM

UDRUENJU

1. Ope napomene Gospodarsko interesno udruenje je ustrojstveni oblik koji je u na pravni sustav unesen ve u izvornom tekstu ZTD-a po uzoru na europsko gospodarsko interesno udruenje ureeno uredbama EZ. Ureen je odredbama lanka 583 do 610 ZTD. Zakon definira udruenje kao pravnu osobu koju osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja te da bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit. Udruenje se osniva bez temeljnoga kapitala, a dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti pripada lanovima udruenja. Djelatnost udruenja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih lanova kao pomona djelatnost njihovim djelatnostima. Prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Drugaija odredba ugovora o osnivanju ili odluka lanova udruenja je nitetna.( l.583) Prema izriitoj odredbi lanka 586 ZTD lanovi udruenja mogu biti osobe( fizike i pravne) koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u udruenje se mogu ulaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima ureenim posebnim propisima( odvjetnike,samostalne umjetnike, arhitekte i sl).. U odredbi lanka 584 ZTD propisano je da predmet poslovanja udruenja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju lanovi udruenja s time da uz to moe obavljati samo pomonu djelatnost. Propisana su i ogranienja u odnosu na djelatnosti i poslove sa kojima se ne moe baviti udruenje

15

Ugovor o osnivanju udruenja sklapa se u obliku javnobiljenike isprave i predstavlja temeljni akt drutva. Sklapanjem tog ugovora nastaje preddrutvo. Gospodarsko interesno udruenje nastaje upisom u sudski registar. Prema izriitoj odredbi lanka 601. ZTD organe udruenja ine lanovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili vie lanova, s time da se ugovorom o osnivanju udruenja mogu predvidjeti drugi organi, uz ureenje njihove ovlasti. Iz navedene formulacije proizlazi da lanovi udruenja mogu prema svojim potrebama urediti unutranji ustroj udruenja, s time da pri ureenju ovlasti pojedinih organa trebaju voditi rauna o ovlastima koje su za pojedine organe propisane zakonom.

2. Stjecanje lanstva u udruenju Kako je gospodarsko interesno udruenje podvrsta javnog trgovakog drutva, za pojam lanstva u drutvu, njegovo stjecanje vrijede pravila kakva su odreena za javno trgovako drutvo lanstvo se stjee: - nastankom udruenja - pristupom novog lana udruenju - prijenosom udjela na novog lana - sveopim sljednitvom Nastanak udruenja Udruenje nastaje sklapanjem ugovora o osnivanju udruenja. Od sklapanja ugovora pa do upisa udruenja u sudski registar udruenje ima status preddrutva, tako da se na odnose lanova udruenja u preddrutvu na odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 6 ZTD (l.591). Upisom udruenja u sudski registar preddrutvo prestaje, a prava i obveze preuzete djelovanjem udruenja kao preddrutva u ime udruenja postaju prava i obaveze udruenja. Pristupanje novog lana O primanju novog lana udruenja odluuju svi lanovi udruenja. To drugim rijeima znai da ugovorom nije doputeno propisati drugaiji nain odluivanja lanova o primanju novog lana niti je doputeno donoenje odluke kojom o novom lanu ne bi odluili svi lanovi udruenja. Primanje novog lana se pored jednoglasne odluke lanova udruenja ostvaruje pristupanjem ugovoru o osnivanju udruenja, koji se iz tih razloga mora promijeniti u obliku javnobiljenike isprave. Novi lan udruenja odgovara i za obaveze udruenja koje su nastale prije njegovog pristupanja udruenju. Ako se novog lana eli osloboditi odgovornosti za obaveze udruenja koje su nastale prije njegovog pristupanja udruenju to se mora posebno ugovoriti ili utvrditi u odluci kojom se prima novi lan.( l.592/4) Prijenos udjela na novog lana lanovi udruenja mogu djelomino ili u cjelini ustupiti svoj udio u udruenju drugome lanu ili treoj osobi samo ako se s time suglase svi ostali lanovi udruenja. Kako se radi o kogentnoj zakonskoj odredbi lanovi ustup udjela ne

16

mogu drugaije odrediti ugovorom. Zakon ne propisuje poseban oblik ustupa udjela nego iz propisanih priloga uz prijavu za upis (l.588 st.5.t.6), proizlazi da se ustupanje udjela obavlja izjavom. Bez suglasnosti svih lanova udruenja lan udruenja ne moe svoje sudjelovanje u udruenju koristiti za davanje osiguranja, niti onaj kome je dano osiguranje ne moe na temelju toga postati lanom udruenja. Za davanje osiguranja mogue je ugovorom urediti da suglasnost ne moraju dati svi lanovi udruenja.Za posao prijenosa udjela ne trai se neki poseban oblik. Stjecanje lanstva sveopim sljednitvom U ZTD (l. 598/2) je odreeno da nasljednici umrlog lana u pravilu ne mogu naslijediti njegovo lanstvo, osim pod uvjetom predvienim drutvenim ugovorom, a ako u njemu nema takve odredbe, uz suglasnost svih ostalih lanova udruenja. Zakon ne predvia sljednitvo lana pravne osobe, no to se pitanje moe rijeiti drutvenim ugovorom. Kod toga bi trebala vrijediti ista pravila kakva vrijede za sljednitvo iz smrti lana udruenja fizike osobe.

3. Prestanak lanstva lanstvo u udruenju prestaje: - na temelju zakona (smru lana udruenja ili prestankom lana udruenja zbog statusne promjene, neispunjenjem uvjeta propisanih za lanstvo otvaranjem steajnog postupka nad lanom pravnom osobom odnosno nad imovinom lana fizike osobe, - prijenosom udjela( uz suglasnost lanova), - otkazom ugovora (redoviti,izvanredni i otkaz od strane vjerovnika), - iskljuenjem iz udruenja (zbog razloga predvienih ugovorom, grube povrede obaveze, prouzroene smetnje u radu udruenja zbog tetne radnje, ako postoji opasnost da e se te smetnje prouzroiti). lan udruenja moe otkazati lanstvo u udruenju po odredbama sadranim u ugovoru o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih lanova udruenja(l.596/1). Zakon dakle preputa lanovima udruenja da u ugovoru urede uvjete i nain otkaza lanstva u udruenju, a ako ugovor ne sadri odredbe o tome propisano je da se lanstvo moe otkazati samo uz suglasnost svih lanova. Svaki lan moe otkazati lanstvo iz vanog razloga koje oito valja prosuivati od sluaja do sluaja. lana se moe iskljuiti iz udruenja iz razloga sadranih u ugovoru o osnivanju udruenja, a u svakome sluaju onda ako grubo povrijedi svoje obveze, ako prouzroi teke smetnje u radu udruenja ili ako postoji opasnost da e te smetnje prouzroiti. U lanku 597 ZTD izriito su navedeni razlozi zbog kojih se lan iskljuuje iz udruenja, s time da se u ugovoru mogu utvrditi i dopunski razlozi za iskljuenje lana. lana se moe iskljuiti odlukom suda u povodu tube veine ostalih lanova udruenja, osim ako ugovor o osnivanju udruenja ne odreuje neto drugo. U sluaju sudskog iskljuenja, iskljuenje proizvodi pravni uinak nakon pravomonosti odluke suda. lan istupa iz udruenja u sluaju smrti, ako vie ne ispunjava uvjete iz lanka 586. ZTD, odnosno ne obavlja vie djelatnost ,ako lanstvo otkae njegov vjerovnik

17

zbog trabine prema lanu udruenja (l 101) ili ako je nad lanom otvoren steajni postupak. U sluaju smrti lana drutva, njegovi nasljednici u pravilu ne mogu naslijediti lanstvo, osim pod uvjetima predvienim ugovorom o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba, samo uz suglasnost svih ostalih lanova. Propisana je dunost uprave da o istupanju lana izvijesti ostale lanove udruenja. Osim toga, uprava je duna registarskome sudu podnijeti prijavu za upis istupanja lana u sudski registar, iz ega treba zakljuiti da se lanovi udruenja upisuju u sudski registar. Obavezu izvjetavanja lanova udruenja o istupanju mogu ispuniti i lan koji je istupio te svaki drugi lan udruenja. Nakon istupanja lana udruenje i dalje postoji pod uvjetom da su u udruenju ostala najmanje dva lana. Istupanje u pravilu ne dovodi u pitanje ni davanje osiguranja na sudjelovanje u udruenju, pod uvjetima predvienima u ugovoru o osnivanju ili odreenima jednoglasnom ili ugovorom predvienih drugaijih odluka lanova udruenja. Ako lan istupi iz udruenja zbog otkaza njegova vjerovnika ne primjenjuju se odredbe lanka 109. ZTD-a. Izae li lan iz udruenja, osim u sluaju ustupanja udjela, njegova prava i obveze u odnosu na udruenje odreuju se na temelju stanja imovine udruenja kakvo je bilo u vrijeme njegova izlaska iz udruenja. Vrijednost prava i obveza lana ne moe se unaprijed odrediti u paualnom iznosu. lan koji izae iz udruenja odgovara za obaveze udruenja neogranieno cijelom svojom imovinom.(l.600).

4. Zajednika obiljeja lanovi drutava osoba uglavnom stjeu lanska prava u drutvu unato tome to nemaju obavezu ulaganja neke imovinske vrijednost. Zajedniko obiljeje je povezanost lanova s voenjem poslova i zastupanjem drutva. U smislu zakona svi lanovi imaju jednaka prava po sadraju i po opsegu. Odnos izmeu lanova ureen je dispozitivnim pravilima, pa te odnose lanovi mogu i drugaije urediti. Pravni odnosi lanova drutva prema treima ureen je prisilnim pravilima. Relevantnost osobnih svojstava lanova za drutvo i ostale lanove odraava se u ogranienjima raspolaganja s udjelima i mogunost ulaganja vlastitog rada u drutvo.

V. LANSTVO U DIONIKOM DRUTVU

1. Uvodne napomene Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Za dioniko drutvo nije bitno tko je lan (dioniar) drutva jer se lanstvo manifestira kroz dionice kao udjele u temeljnom kapitalu, a ne kroz osobna svojstva lanova kao to je sluaj kod javnog trgovakog. drutva.Za razliku od drutava osoba dioniko drutvo moe imati samo jednog lana (dioniara). Temeljni akt dionikog drutva je statut.

Dionice su dio temeljnog kapitala drutva i imatelju daju pravo lanstva u drutvu, odnosno prava i obaveze koje iz toga lanstva proizlaze. Prijenosom dionica prenose se i lanska prava u drutvu.

18

U dionikom drutvu vrijedi naelo slobodne prenosivosti dionica, meutim statutom se moe propisati da je za prijenos dionica potrebna suglasnost drutva (vinkulacija). Ona se ne daje na obvezno pravni posao, niti drutvo na bilo koji nain moe utjecati na njegovo sklapanje. Vinkulacija se odnosi na prijenos dionica i to samo dionice koje glase na ime i koje nisu izdane u nematerijaliziranom obliku (l. 227/2 ZTD). Statutom se moe propisati da je vinkulacija potrebna i za prijenos dionica nasljeivanjem. U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se moe odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice. Ako u statutu nisu odreeni spomenuti razlozi, davanje suglasnosti za prijenos dionice moe se odbiti samo kada je to u interesu drutva, a naroito kada bi se s obzirom na strukturu dioniara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja drutva ili njegovu gospodarsku opstojnost.

Drutvo moe od osobe koja treba stei dionicu zahtijevati da se izjasni stjee li je u svoje ime i za svoj raun ili za raun nekoga drugog. Davanje suglasnosti za prijenos dionice moe se odbiti, ako se stjecatelj o tome odbije izjasniti ili izjavi da dionice stjee za tui raun. Stjee li se dionica nasljeivanjem, sveopim sljednitvom pravne osobe ili prodajom u ovrnom ili steajnom postupku, drutvo moe odbiti davanje suglasnosti za prijenos iz nekog od navedenih razloga samo ako stjecatelju ponudi da e je otkupiti po trinoj vrijednosti. Ako stjecatelj dionice u roku od mjesec dana od dana primitka ponude ne izjavi drutvu da ju odbija, smatra se da je ponudu prihvatio.

Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice njen stjecatelj ne moe u drutvu ostvarivati lanska prava, a ako je dionica steena nasljeivanjem, sveopim sljednitvom pravne osobe ili prodajom u ovrnom ili steajnom postupku, stjecatelj ne moe ostvarivati upravljaka prava u drutvu. Ako drutvo u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva ne odlui o davanju suglasnosti ili je odbije dati iz razloga koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga lanka, smatra se da je suglasnost dana.

Poloaj lana u dionikom drutvu odreuje se prema dijelu kapitala koji odreuje dionice. Jedna od specifinosti dionikog drutva je mogunost da dionice izrazi kao vrijednosni papir.

lanstvo u drutvu stjee se originarno (preuzimanjem dionica pri osnivanju drutva ili poveanja temeljnog kapitala) i derivativno (stjecanje dionica od dotadanjeg dioniara, na temelju valjanog pravnog posla usmjerenog na stjecanje dionica, odluke suda ili druge nadlene vlasti, nasljeivanjem i na temelju zakona, a gubi se prestankom drutva, iskljuenjem i prijenosom dionica.

lanska prava dijele se na upravljaka prava (pravo sudjelovanja u glavnoj skuptini; pravom dioniara da bude obavijeten; pravo glasa; pravo na pobijanje odluka Glavne skuptine) i imovinska prava (pravo na isplatu dividenda;-prvenstveno pravo upisa novih dionica;-pravo na isplatu ostatka likvidacijske ili steajne mas; pravo vanjskog dioniara na primjerenu naknadu).

Kako je dionica kao skup lanskih prava i obaveza u dionikom drutvu nedjeljiva, ne moe jedna osoba biti imatelj upravljakih, a drugi imatelj imovinskih prava, niti se ta prava mogu pojedinano prenositi u pravnom prometu.

19

2. Nastanak dioniko drutvo Dioniko drutvo nastaje:

1. Osnivanjem (simultano, sukcesivno) O simultanom osnivanju je rije kada osnivai drutva preuzimaju sve dionice, usvajaju i potpisuju statut i daju izjavu da osnivaju dioniko drutvo, to potvruje javni biljenik.

Kod sukcesivnog osnivanja osnivai usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upuuju javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se dionice upisuju na temelju tog poziva

2.preoblikovanjem nekog drugog drutva u dioniko drutvo (npr.d.o.o.)

3.spajanjem dionikih drutava

4.podjelom dionikog drutva, kako je odreeno planom podjele

5.pretvorbom drutvenog poduzea u dioniko drutvo( ako je nastalo trgovako drutvo u smislu odredaba ZTD)

Odnos izmeu dioniara i drutva temelji se na naelu jednakosti, odnosno da pod jednakim uvjetima dioniari imaju isti poloaj.

Osnovna obaveza dioniara je uplata dionica i ispunjenju te obveze. Zakon izriito zabranjuje odgodu plaanja pojedinim dioniarima, oslobaanje od plaanja ili primanje neeg drugog umjesto uplate. Jednom uplaeni iznos ne moe se vratiti dioniaru. Sankcije nepravodobnog plaanja su iskljuenje iz drutva, a to se ostvaruje oduzimanjem dionica i onoga to su dioniari do tada uplatili, time da se dioniarima treba dati naknadni rok za uplatu, to se objavljuje u glasilu drutva.

3. Openito o stjecanju lanstva u dionikom drutvu lanstvo u dionikom drutvu oznaava se dionicom, a lanska prava ravnaju se u pravilu prema visini sudjelovanja u temeljnom kapitalu i ona se ne mogu potpuno odvojiti od imatelja dionice. Prijenosom dionice prenose se i lanska prava u drutvu

lanstvo u drutvu stjee se:

A) izvorno (originarno)

-sudjelovanjem u osnivanju drutva u svojstvu osnivaa, a pri sukcesivnom osnivanju sudjelovanjem u osnivanju kao osniva ili kao osoba kojoj su dionice rasporeene nakon zavrenog upisa dionica

-sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima, izdavanjem novih dionice, osim kada to drutvo ini iz vlastitih sredstava.

B) derivativno (izvedeno)

-pravnim poslom

20

-sljednitvom zbog smrti dioniara fizike osobe ili statusne promjene dioniara pravne osobe.

4. Izvorno stjecanje lanstva Radi se o neposrednom stjecanju lanstva ,odnosno dionica od drutva u vrijeme njihovog izdavanja.

Stjecanje dionica od drutva prijenosom vlastitih dionica koje je drutvo steklo nije izvorno stjecanje dionica, nego je rije o prijenosu dionica koje su ve prije bile izdane.

Do upisa dionikog drutva u sudski registar osnivai drutva, kada se radi o simultanom osnivanju, odnosno osnivai i osobe na koje su rasporeene dionice nakon upisa, kod sukcesivnog osnivanja, lanovi su preddrutva dionikog drutva.

Izvorno lanstvo u drutvu stjee se i kod poveanja temeljnog kapitala drutva izdavanjem novih dionica .lanstvo stjeu one osobe koje uplauju novac, stvari ili prava za nove dionice, a do tada nisu bile lanovi drutva. Dotadanji lanovi drutva samo imaju pravo prioriteta

5. Izvedeno stjecanje lanstva Radi se o stjecanju lanstva od prijanjeg lana ili drutva kada ono prenosi vlastite dionice koje je samo steklo. Dionice, a time i lanstvo, u pravilu se slobodno prenose.

Stjecanjem lanstva u drutvu na izvedeni nain novi dioniar stjee sva prava i preuzima sve obaveze prethodnog dioniara u stanju kakvo je zateeno u vrijeme prijenosa lanstva.

lanstvo se prenosi onako kako se prenose dionice. Nain na koji e se prenijeti dionice ovisi o vrsti dionica, jesu li one izdane kao vrijednosni papir i ako jesu, je li za njih izdana isprava o dionici.

A) Stjecanje pravnim poslom

Kako se lanstvo u drutvu prenosi pravnim poslom, novi dioniar se uz odnos prema drutvu koje proizlazi iz njegovog lanstva nalazi i u odvojenom pravnom odnosu s prethodnim dioniarom na temelju kojeg se prenosi lanstvo u drutvu. Taj se pravni odnos prosuuje po pravilima obveznog prava, a na temelju njega obavlja se i pravni posao prijenosa dionica. Prema tome rije je o dva pravna posla pod a) pravnom poslu kojim se dioniar obvezuje prenijeti dionicu, i pod b) pravnom poslu kojim se prenosi dionica, bez obzira to se oba posla najee obavljaju istodobno i obino su sadrana i u istoj ispravi (VS RH Revt-196/02).

Dionica koja glasi na ime za koju je izdana isprava o dionici prenosi se indosamentom. Za oblik indosamenta vrijede pravila Zakona o mjenici.

21

Dionice koje glase na ime a za koje nije izdana isprava o dionici mogu se prenijeti ustupom, osim dionica izdanih u nematerijaliziranom obliku za koje je Zakonom o tritu kapitala propisan oblik prijenosa dionica.

Ako se radi o dionicama koje glase na ime i za koje nije izdana isprava o dionicama, niti je elektroniki zabiljeena u raunu vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija, za prijenos je dovoljna cesija i o tome se treba obavijestiti uprava drutva koja vodi registar dionica.

Upis u Registar dionica nije bitan za stjecanje dionica, koji je to se toga tie deklaratorne prirode. On ima konstitutivan uinak na stjecanje prava dioniar prema drutvu. Upis u Registar mjerodavan je i za ostvarenje prava glasa.

Odredbom l. 226. st. 2. ZTD propisano je da kao dioniar koji ima dionicu to glasi na ime, vrijedi samo onaj koji je upisan u Knjigu dionica ( VS RH Rev 59/05).

Registar dionica sadri podatke o osobama koje ostvaruju lanska prava, o dionicama i druge podatke (zaloga, plodouivanja i dr.). Obaveza upisa nastaje s izdavanjem (osnivakih) dionica, a nakon toga se provodi na zahtjev dioniara.

Upis u Registar dionica nema znaaja ni za prijenos dionica, jer se dionice prenose radnjama izvan upisa u registar.

Brisanje iz Registra provodi se po propisanom postupku (davanje primjerenog roka dioniaru za izjavljivanje prigovora.

B) Stjecanje dionica koje su kao nematerijalizirani vrijednosni papiri ubiljeene u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija

Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD) je drutvo koje posluje kao sredinji depozitorij odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira, gdje se, u obliku elektronikih zapisa, vode podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima i vlasnicima tih vrijednosnih papira, kao i drugi podaci predvieni zakonom. SKDD, osim usluga depozitorija, prua i usluge prijeboja i namire za transakcije s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima.

SKDD primarno posluje na temelju Zakona o tritu kapitala (NN 88/08; NN 146/08), a njezin rad nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, sukladno Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05).

Raun vrijednosnih papira Vam SKDD, kao investitoru, moe otvoriti na vie naina:

a) prijenosom podataka iz registra (knjige dionica i sl.) izdavatelja vrijednosnih papira,

b) na temelju naloga lana SKDD-a, posredstvom kojeg ostvarujete stjecanje vrijednosnih papira,

c) provedbom dokumentacije zaprimljene u SKDD, iz koje proizlazi da ste stjecatelj dionica (kupnja, nasljeivanje, darovanje i sl.).

Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija kojim se njegov

22

izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadranu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.

Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koji se izdaju ili nude javnom ponudom na podruju Republike Hrvatske, moraju se izdati, odnosno nuditi kao nematerijalizirani

Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ogranienja, tako da bilo koja obveza moe biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa vjerovnik ne moe potraivati pojedinano odreene nematerijalizirane vrijednosne papire.(l.490.Zakona o tritu kapitala Narodne novine br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15 i 110/15)

Potraivanje, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira pripada njegovom zakonitom imatelju, odnosno osoba na ije ime glasi raun vrijednosnih papira u sredinjem depozitoriju na kojem je ubiljeen nematerijalizirani vrijednosni papir, osim ako je upis nematerijaliziranog vrijednosnog papira izvren u njegovu korist bez naloga izdavatelja, prijanjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove.

Zakon propisuje da je za raspolaganje dionicama potreban nalog osobe na koju glasi raun vrijednosnih papira. Nalog izdavatelja nije potreban ako je osoba u iju je korist nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u sredinji depozitorij postupala u dobroj vjeri i smatra se zakonitim imateljem. Smatra se da je stjecanje izvreno u dobroj vjeri kada je nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u korist pojedine osobe na temelju transakcije sklopljene na ureenom tritu ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi. Teret dokaza je na onom tko tvrdi suprotno.

Glede naina stjecanja (modus)-nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stjeu se u trenutku njegova upisa na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja dri nematerijalizirani vrijednosni papir za raun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugaije utvren posebnim propisom

Tako u postupku prijenosa dionica manjinskih dioniara na glavnog dioniara ( squeeze out) glavni dioniar stjee dionice upisom odluke u sudski registar. Upis u registar ima konstitutivni uinak jer su nakon upisa odluke sve dionice manjinskih dioniara prenesene na glavnog dioniara i glavni dioniar postaje jedini dioniar u drutvu. Od dana valjane objave upisa odluke u sudski registar manjinski dioniari mogu podnijeti zahtjev nadlenom sudu za ispitivanje primjerenosti otpremnine

Isto tako upisom prikljuenja u sudski registar sve dionice odnosno udjeli koje ne dri glavno drutvo prelaze na to drutvo na temelju zakona i ima konstitutivan uinak, kao izuzetak od uobiajenog trenutka stjecanja lanstva propisanog l. 226. i l. 411. ZTD-a

Pravna osnova stjecanja (titulus) je

1.valjani pravni posao prijenosa dionica

2.odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti,

23

3. nasljeivanje

4 zakona.

Na raunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira upisuju se i ograniena stvarna prava na dionica (zalono pravo ).

Prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s rauna prenositelja na raun stjecatelja provodi se odgovarajuom preknjibom. Suglasnost na preknjibu dionica u Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu sa imena dotadanjeg dioniara na ime i vlasniku poziciju novog dioniara ima znaenje klauzule intabulandi. Ako je drutvo izdalo dionice u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na raunu dioniara kojega za dioniare drutva vodi zakonom za to ovlatena pravna osoba. (Revt-93/10)

C) Stjecanje i prijenos dionica u postupku pretvorbe

Poseban oblik i sadraj pravnog posla dionica koje su steene u postupku pretvorbe uz popust i otplatu cijene HFP propisani u l. 21.c,d. i f. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea.

Naime,prema tim odredbama,neotplaene dionice kupljene na obronu otplatu na temelju lanka 5. stavka 1. toke 1., 2. i 2a. lanka 19.. 21a. i 21b. Zakona o pretvorbi njihov imatelj ( prenositelj) moe prenijeti na druge osobe ( stjecatelj) sukladno uvjetima propisanima Zakonom i statutom dionikog drutva. Neotplaene dionice nisu se mogle prenositi prije upisa dionikog drutva u sudski registar .Onda kada je bio doputen prijenos neotplaenih dionica one su se prenosile ugovorom koji se u obliku javno ovjerene isprave sklapao izmeu prenositelja i stjecatelja. Zakonom je bio propisan i sadraj ugovora.

U postupku pretvorbe Poduzee se moglo pretvoriti u dioniko drutvo ;

. 1.prodajom poduzea ili idealnog dijela poduzea;

2. ulaganjem kapitala u poduzee;

3. pretvaranjem ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzee i potraivanja prema poduzeu u ulog;

4. prijenosom svih dionica odnosno udjela Fondovima i Hrvatskom fondu za razvoj, bez naknade.

Dioniko drutvo je nastalo upisom u sudski registar. Tako nastalo drutvo pravni je slijednik poduzea koje je pretvorbom prestalo postojati. Potencijalni dioniari sklapali su ugovore s Hrvatskom fondu za privatizaciju (ranije Agencijom).

Imalac dionica stekli su pravo na udio u dobiti poduzea razmjerno uplaenom dijelu vrijednosti tih dionica, uveanom za razmjerni iznos odobrenog popusta, a pravo na sudjelovanje u upravljanju poduzeem razmjerno nominalnoj vrijednosti tih dionica. Ne uplati li imalac dionica njihovu vrijednost u cjelini u roku odreenom programom pretvorbe, gubi pravo na onaj dio dionica vrijednost kojih nije uplatio i odgovarajui dio popusta.

24

Prema l. 21. c) Zakona o dopuni Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea ("Narodne novine", broj: 94/93) neotplaene dionice kupljene na obronu otplatu mogle su se prenositi na druge osobe (stjecatelje), sukladno uvjetima propisanim tim Zakonom. Prema l. 21. d) neotplaene dionice prenose se ugovorom koji se u obliku javno ovjerene isprave sklapa izmeu prenositelja i stjecatelja(tree osobe). Ugovor je morao sadravati, tvrtka i sjedite dionikog drutva ije se neotplaene dionice prenose, broj pod kojim je drutvo upisano u sudski registar (broj reg. uloka), nominalna vrijednost neotplaenih dionica, ukupan broj neotplaenih dionica koje se prenose s naznakom ukupne nominalne vrijednosti tih dionica, serijske i kontrolne brojeve dionica koje se prenose, broj ugovora sklopljenog s Hrvatskim fondom za privatizaciju, na temelju kojih je u postupku pretvorbe drutvenog poduzea prvi imatelj dionica izvorno stekao neotplaene dionice koje su predmet prijenosa. Nepridravanje gore navedenih odredbi imalo je za posljedicu nitavost ugovora o prijenosu neotplaenih dionica .

6. Stjecanje lanstva sveopim sljednitvom Sveopim sljednitvom stjee se lanstvo;

1.Smru lana drutva

2.Statusnom podjelom drutva (spajanje pripajanje, podjela razdvajanjem ili odvajanjem).

Smru lana drutva dionice prelaze na njegove nasljednike .Nasljednici se smatraju dioniarima od trenutka smrti lana drutva,odnosno dioniara. U odnosu na njih ne vrijedi pravilo po kojem se smatra dioniarom onaj koji je upisan u registar dionica.

Podjelom nasljednike zajednice nasljednici stjeu dionice samostalno ili kao imatelji ovlatenja na odreenim dionicama. Potrebno je nakon podjele zatraiti upis u registar dionica , odnosno u raunu vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija, Pravna osnova za provedbu upisa je rjeenje o nasljeivanju.

Kada je rije o statusnim promjenama spajanja ili pripajanja dionice prelaze na pravnu osobu preuzimatelja, a time i lanska prava dioniara u tom drutvu, nakon upisa statusne promjene u sudski registar.

Kod drutva koja se dijele stjecanje lanskih prava odreeno je i planom podjele.

7. Prestanak lanstva u drutvu

lanstvo u drutvu prestaje

1.smru dioniara

2.prestankom drutva dioniara

3 otuenjem dionica

4.iskljuenjem dioniara( kaduciranjem)

25

5.prestankom drutva

6.povlaenjem dionica smanjenjem temeljnog kapitala

Otvaranjem steaja ne prestaje lanstvo u drutvu samo dolazi do smanjenja prava dioniara s obzirom da ovlasti svih organa drutva preuzima steajni upravitelj

Ivica Omazi, sudac Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske

VI. STJECANJE, PROMJENA I PRESTANAK LANSTVA U

DRUTVU S OGRANIENOM ODGOVORNOU

1. UVOD

Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo kapitala u kojem je temeljni kapital podijeljen na poslovne udjele. Zbroj svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drutva.

Obiljeja drutva s ogranienom odgovornou u velikom su dijelom ona koja ima dioniko drutvo i to: a) da je trgovako drutvo kapitala b) da je pravna osoba (stjee upisom u sudski registar) c) lanovi ne odgovaraju za obveze drutva d) ima temeljni kapital e) osnivai drutva mogu biti iste osobe f) osniva drutva moe biti jedna osoba g) mogu se unijeti ulozi u novcu ,stvarima ili pravima

Osnovna obiljeja drutva s ogranienom odgovornou po kojima se razlikuje od dionikog drutva su: a) da je temeljni kapital podijeljen na poslovne udjele koji se moraju imati nominalni iznos i ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima. b) temeljni ustrojbeni akt je drutveni ugovor, a ne statut drutva c) vea je autonomija ureenja odnosa u drutvu d) nadzorni odbor u drutvu je fakultativan, osim kada je posebnim propisom obavezan. Uprava drutva vodi poslove po uputama lanova nadzornog odbora i skuptine e) ne postoji mogunost monistikog ustroja drutva i dr. f) nema sukcesivnog osnivanja drutva g) nema posebnog preuzimanja poslovnog udjela kod osnivanja drutva

26

2. STJECANJE LANSTVA U DRUTVU S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Stjecanje lanstva u drutvu s ogranienom odgovornou mogue je stei na

dva osnovna naina: izvorno (originarno) ili izvedeno (derivativno).

Izvorno stjecanje lanstva u drutvo s ogranienom odgovornou, kao i u dionikom drutvu, ostvarivalo bi se: -sudjelovanjem u osnivanju drutva i -sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima, dok bi se izvedeno stjecanje, kao i u dionikom drutvu, ostvarivalo: -pravnim poslom -sljednitvom zbog smrti lana fizike osobe ili statusne promjene pravne osobe.

Meutim jedina razlika je u tome to kod izvornog stjecanja u dionikom drutvu stjeu dionice a u drutvu s ogranienom odgovornou poslovni udjeli i to se kod stjecanja lanstva u drutvu s ogranienom odgovornou ono ne moe stei sukcesivnim osnivanjem jer takvog osnivanja kod drutva s ogranienom odgovornou nema.

Kada se stekne prvi poslovni udjel tada se stjee i lanstvo u drutvo, pa naknadno stjecanje drugog poslovnog udjela uz postojei ili kada se poveanjem temeljnog kapitala poveava postojei poslovni udjel, ne moemo govoriti u stjecanju lanstva jer je stjecatelj tog novog pored postojeeg poslovnog udjela ili njegovog poveanja ve postao lan drutva stjecanjem prvog poslovnog udjela. Postojei lan drutva na taj nain je samo poveao svoja lanska prava.

2.1. Izvorno (originarno) stjecanje

Osnovna karakteristika izvornog stjecanja je da se tu radi o prvom stjecanju

lanstva na temelju poslovnog udjela kojeg drutvo izdaje a koji udio nastaju upisom drutva u sudski registar odnosno upisom poveanja temeljnog kapitala u sudski registar. Taj upis u sudski registar je trenutak kada lanom drutva postaje osoba koja ga izvorno stjee, naravno ako prije toga nema drugih poslovnih udjela. A) Izvorno stjecanje lanstva - sudjelovanjem u osnivanju

Drutvo s ogranienom odgovornou moe osnovati svaka fizika i pravna osoba. Da bi fizika osobu sama ili s drugom fizikom ili pravnom osobom osnovala drutvo bitno je da ima poslovnu sposobnost i da je volju izjavila slobodno i valjano. Radnje osnivanja mogu se poduzeti i preko punomonika s tim da potpis na punomoi mora biti ovjeren od javnog biljenika1. U punomoi se mora poblie odrediti pojedinosti potrebne za osnivanje drutva kao npr: tvrtka drutva koje se osniva, sjedite, tip drutva, lanove s kojima se osniva drutvo i sl.

1 l. 387. st. 4. ZTD-a

27

Kod pravne osobe kao osnivaa bitno je da je odluku o osnivanju s potrebnim elementima donijelo tijelo te pravne osobe nadleno za donoenje takve odluke prema drutvenom ugovoru ili statutu te pravne osobe, te da ju u postupku osnivanja novog drutva zastupa ovlatena osoba.

Osnivai drutva s ogranienom odgovornou mogu biti i strane fizike i pravne osobe pod uvjetima odreenim zakonom2.

Drutvo s ogranienom odgovornou mogu osnovati jedna ili vie osoba3.

Drutvo s ogranienom odgovornou i mogu osnovati i trgovako drutvo u likvidaciji ili u steaju, kao npr. kod provoena steajnog plana.

Kako se osnivanjem stjee lanstvo u drutvu i u zakonu se rabi termin (pojam) osniva i lan drutva radi jasnijeg razumijevanja potrebno je ukazati na znaenje i razlikovanje ova dva pojma.

Osniva je ona osoba koja sudjeluje u poetku stvaranja drutva, njegovu raanju i na taj nain postaje lanom drutva. Ta osoba je dakle osniva i lan drutva. Dakle, svaki osniva ujedno je i lan drutva, ali svaki lan drutva ne mora ujedno biti i osniva, to je est sluaj, jer se lanom drutva postaje ne samo osnivanjem nego, kako je ranije navedeno i sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala drutva te na neki od naina izvedenog (derivatnog) stjecanja lanstva, kao npr.: stjecanjem poslovnog udjela od osnivaa ili prethodnog lana drutva, nasljeivanjem, kupnjom od drutva udjela onog lana koji je iskljuen ili istupio, preuzimanjem temeljnog uloga u sluaju poveanja temeljnog kapitala, kupnjom udjel i sl.

Prema tome osniva je ona osoba koja je osnovala drutvo ( sama ili s drugim

osobama) te je ujedno i lan drutva, dok osoba koja nije osnovala drutvo, nego je lanstvo stekla na neki od naprijed navedenih naina, ona je samo lan drutva ne i osniva.

B) Osnivanje drutva s ogranienom odgovornou Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se na temelju ugovora kojega

sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni biljenik4.

Meutim, ako drutvo osniva jedan osoba (jedan osniva), drutveni ugovor

zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika.

2 l. 619.i l. 620. ZTD-a

3 l. 386. ZTD-a

4 l. 387. st. 1. ZTD-a

28

Mogue je osnovati drutvo s ogranienom odgovornou i na pojednostavljeni nain ako ima najvie tri lana i jednog lana uprave. Za takvo osnivanje drutva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni biljenik, a koji su prilozi zakonu i ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis lanova drutva, popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva, te sadri izjavu kojom lan uprave prihvaa imenovanje te potpis lana uprave koji se pohranjuje u sudski registar. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o drutvenom ugovoru5. Takvo drutvo osniva se kao jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou6, poznatije kao drutvo za 10,00 kn, jer je za takvo drutvo najnii iznos temeljnog kapitala 10.00 kn, dok je najnii iznos poslovnog udjela 1,00 kn.

Dakle, zakonodavac je izriito propisao sadraj obrazaca kod

pojednostavljenog osnivanja i ti obrasci su sastavni dio zakona i u njihovom sadraju jasno su navedeni elementi koje treba sadravati to doista pojednostavljuje i olakava osnivanje drutva s malim brojem lanova.

C) Drutveni ugovor- izjava o osnivanju

Iz naprijed navedenih obrazaca jasno je i razvidno to sve treba i kako se

osniva jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou i to ne treba posebno pojanjavat.

Meutim, temeljni pravni posao za osnivanje i nastanak drutvo s

ogranienom odgovornou je ugovor o osnivanju tog drutva - drutveni ugovor, odnosno izjava, ukoliko je jedan osniva. Da ne bi bilo zabune i kod osnivanja jednostavnog drutvo s ogranienom odgovornou pomou obrazaca pravni posao je ugovor o osnivanju, odnosno izjava, to je uostalom i navedeno u obrascima.

Za drutveni ugovor kao pravni posao koji je temelj nastanka drutva s

ogranienom odgovornou propisana je posebna forma. ZTD (l. 387. st. 1.) propisuje da se drutveni ugovor sklapa u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvrdi (solemnizira) javni biljenik. I solemnizirana privatna isprava ima snagu javnobiljenikog akta7. Tako strogo propisana forma uvjet je valjanosti drutvenog ugovora i ona je svojevrsna pomo buduim lanovima drutva kod sklapanja ugovora i kontrola garancija i kontrola ispravnosti pravnog posla kojeg poduzimaju. Valja naglasiti da sve izmjene drutvenog ugovora moraju biti u istoj formi kao i drutveni ugovor.

Po svojoj pravnoj naravi moglo bi se rei da je drutveni ugovor i organizacijski ugovor koji ureuje pitanja ustroja i unutarnjeg djelovanja drutva8. Za razliku od obveznopravnog ugovora u kojem se dvije ili vie strana obvezuju na inidbe i protuinidbe, u drutvenom ugovoru se svaki lan drutva obvezuje na inidbe u drutvu djelujui u interesu koji mu je zajedniki s ostalim lanovima.

5 l. 387. st. 2. ZTD-a

6 l. 390.a st. 1. ZTD-a

7 l. 59. st. 1. Zakona o javnom biljenitvu

8 (J. Barbi, Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, Zagreb, 2005., str. 1023.)

29

Da bi se osnovalo drutvo s ogranienom odgovornou potrebno je poduzeti slijedee radnja:

-sklopiti drutveni ugovor, odnosno dati izjavu o osnivanju drutva u obliku

javnobiljenike isprave -uplatiti uloge najmanje onoliko koliko propisuje zakon i u skladu s obvezama

preuzetim drutvenim ugovorom, odnosno izjavom - imenovati lanove uprave, a ako je predvieno u drutvenom ugovoru da

drutvo ima i nadzorni odbor, onda i lanove tog odbora -obaviti reviziju osnivanja, odnosno procjenu ako je rije o kvalificiranom

osnivanju -upisati drutvo u sudski registar. Zakonom je propisan obvezan sadraj drutvenog ugovora (l. 388. ZTD-a).

Drutveni ugovor, mora sadravati: 1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, ako je osniva fizika osoba i njen osobni identifikacijski broj, a ako je osniva pravna osoba i matini broj subjekta, odnosno odgovarajue podatke ako je rije o stranoj osobi, 2. tvrtku i sjedite drutva, 3. predmet poslovanja drutva, 4. ukupni iznos kapitala, te iznos svakog pojedinanog temeljnog uloga osnivaa, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima svaki osniva, 5. odredbu o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme, 6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje drutvo ima prema lanovima. Nitetne su odredbe drutvenog ugovora, koje su protivne odredbama ZTD-a.

D) Sklapanje drutvenog ugovora Drutveni ugovor moraju potpisati svi osnivai drutva. Oni to ne moraju uiniti

istodobno i ne moraju se istodobno nai kod javnog biljenika. To mogu uiniti i odvojeno ali e ugovor biti sklopljen kada to uine i posljednji osniva. Osnivai bi svoje potpise mogli dati kod razliitih biljenika ili bi to morali uiniti na istoj ispravi ili dati izjave o pristupanju toj ispravi ali bi zbog pravne sigurnosti trebalo inzistirati da se to uini na jednoj ispravi.

Sklapanje drutvenog ugovora odnosno davanje izjave o osnivanju mogue je

i preko punomonika. Punomo za sklapanje drutvenog ugovora mora biti ovjerena kod javnog biljenika9.

Kako kod drutva s ogranienom odgovornou nema sukcesivnog osnivanja

to se ne moe dogoditi da ugovor sklope samo neki osnivai a da takvom ugovoru

9 l. 387. st. 3. ZTD-a

30

kasnije pristupe drugi. Ugovor bi vrijedio i bio bi drutveni ugovor sklopljen samo s onima koji su ga potpisali a ne i s onim koji bi naknadno pristupio samo, jer je kasnije ulaenje u drutvo mogue na druge naine (prijenosom poslovnog udjela, poveanjem kapitala).

Iz navedenog kao i obveznog sadraja drutvenog ugovora, usporeujui

osnivanja drutva s ogranienom odgovornou i dionikog drutva, proizlazi da ima puno slinosti ali se uoavaju znaajne razlike po tome to pri osnivanju drutva s ogranienom odgovornou nema:

1. posebnog preuzimanja temeljnih uloga koje bi odgovaralo preuzimanju

dionica dionikog drutva (iako osnivai dionikog drutva kod javnog biljenika

daju izjave o preuzimanju svih dionica u istoj ispravi u kojoj se daju i izjave o

usvajanju statuta, rije je o dva razliita pravna posla). Preuzimanje temeljnog

uloga se ini preuzimanjem te obveze drutvenim ugovorom odnosno izjavom o

osnivanju drutva s ogranienom odgovornou;

2. imenovanja lanova nadzornog odbora, osim ako drutvo ima taj organ;

3. imenovanja revizora, revizije osnivanja ni izvjea o osnivanju drutva, osim

ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulau stvari ili prava.

Samim sklapanjem drutvenog ugovora nije nastalo drutvo niti su osnivai

postali lanovima drutva nego je to tek samo jedna od radnji ka nastanku drutva i postajanju lanom drutva. Sklapanjem drutvenog ugovora nastaje preddrutvo10 i odredbe ugovora se primjenjuju na odnose izmeu osnivaa do upisa drutva u sudski registar. Prava steena u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski registar su zajednika nepodijeljena imovina osnivaa. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju oni koji su ih preuzeli u ime drutva i osnivai. Preuzme li ih vie osoba, one odgovaraju solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom11. Upisom trgovakoga drutva u sudski registar te osobe se oslobaaju odgovornosti koja je tamo propisana12.

Upisom trgovakoga drutva u sudski registar preddrutvo prestaje. Prava steena i obveze preuzete djelovanjem preddrutva u ime trgovakoga drutva prava su i obveze trgovakoga drutva13.

E) Uplata uloga

Nakon sklapanja drutvenog ugovora slijedea nuna radnja u nastanku drutva i stjecanju lanstva u drutvu je da osnivai, lanovi preddrutva, uplate svoje uloge u skladu s obvezama koje su preuzeli drutvenim ugovorom. Sklapanjem drutvenog ugovora svaki osniva preuzima jedan ili vie temeljnih uloga, to znai

10

l. 6. ZTD-a 11

l. 6. st. 2. ZTD-a 12

l. 6. st. 3. ZTD-a 13

l. 6. st. 6. ZTD-a

31

da se obvezuje uplatiti, dati drutvu vrijednosti, koje odgovaraju iznosu preuzetog temeljnog uloga. Za razliku od dionikog drutva kod drutva s ogranienom odgovornou nema posebnog preuzimanja temeljnih uloga koje bi odgovaralo postupku preuzimanja dionica nego se to ini preuzimanjem te obveze drutvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju.

Prije upisa drutva u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio kojega uplauje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00 kuna14, kao dio temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 20.000,00 kuna15 ako zakonom nije drugaije odreeno, kao kod jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou16, s tim da nominalni iznos poslovnog udjela ne moe biti manji od 200,00 kuna, koji mora biti izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Uloge se mora uplatiti tako da drutvo moe s njima slobodno raspolagati17. Uplati li se temeljni ulog u veoj svoti temeljnog kapitala od one na koju glasi, vrijednou temeljnog kapitala smatra se samo vrijednost uplate koja odgovara svoti temeljnog uloga, dok se preostala svota smatra dodatnim inidbama lana drutva utvrenim drutvenim ugovorom i unosi u kapitalnu dobit (kapitalnu priuvu) drutva.

Ulog u drutvo moe se unijeti i ulaganjem stvari i prava ali u tom sluaju ulog se mora u cjelini unijeti prije upisa drutva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulae, razlika do visine tako izraenoga uloga mora se uplatiti u novcu18.

Kod unosa temeljnog uloga u stvarima i pravima: -u drutvenom ugovoru mora se navesti detaljni opis stvari i prava19, -sklopiti ugovor o prijenosu stvari i prava na drutvo20 -uloge je potrebno unijeti tako da drutvo moe s njima slobodno raspolagati nakon to bude upisano u sudski registar -osnivai moraju sastaviti izvjee o provedenom osnivanju, u kojemu treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost inidbi za ulaganje stvari i prava i za njihovo preuzimanje -obaviti reviziju putem jednog ili vie revizora osnivanja, koje imenuje sud prijavi za upis treba priloiti ugovore kojima se utvruje i provodi ulaganje odnosno preuzimanje stvari i prava, dokaz o unosu stvari i prava i o tome da drutvo moe slobodno s njima raspolagati, te izvjee o provedenom osnivanju i reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priloena

Valja napomenuti da kada se ulozi uplauju ulaganjem stvari ili prava da se

ugovor o prijenosu stvari i prva sklapa izmeu, osnivaa, lana predrutva (osobe koja ulae stvar ili prava) i preddrutva. Ugovor o prijenosu stvarnog prava npr. na

14

l. 3990. st. 2. ZTD-a 15

l. 389. ZTD-a 16

l. 390.a st. 3. ZTD-a 17

l. 390. st. 5. ZTD-a 18

l. 390. st. 3. ZTD-a 19

l. 388. st. 1. t .4. ZTD-a 20

l. 390. st. 4. u svezi s l. 176. st. 3. i l. 187. st. 2. t. 2. ZTD-a

32

nekretnini treba biti sadrajno i po obliku podoban za upis u zemljine knjige. To znai u pisanom obliku sklopljen s preddrutvom u ime budueg drutva pravne osobe na nain da sadri podatke iz kojih se vidi da se radi o prijenosu stvarnog prava na drutvo kao uloga koji se unosi radi preuzimanja temeljnog uloga, ugovor mora sadravati tono oznaene podatke o nekretnini i podatke o osobi koja je u ime buduega drutva bila ovlatena ugovor potpisati i pred javnim biljenikom ovjeriti te valjanu clausulu intabulandi u korist drutva da bi drutvo kao pravna osoba moglo upisati svoje pravo u zemljinoj knjizi. F) Imenovanje lanova u prave i nadzornog odbora

Prije upisa drutva u sudski registar kao jo jedna od nunih radnju je imenovanje lanove uprave, a ako je predvieno u drutvenom ugovoru da drutvo ima i nadzorni odbor, onda i lanova tog odbora, sve prama pravilima kako je to propisano odredbama zakona o imenovanju tih organa drutva21. Odluka o imenovanju, odnosno izboru mora se priloiti prijavi za upis u sudski registar.

G) Izvjee o osnivanju

Unose li se ulozi u stvarima i pravima, rije je o kvalificiranom osnivanju, zbog ega se mora obaviti revizija osnivanja i podnijeti izvjee o osnivanju. U izvjeu o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost inidaba za ulaganje stvari ili prava, pri emu se moraju navesti:

-pravni poslovi s kojima drutvo namjerava stei ulog u stvarima i pravima, -trokovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulau, -ako je u drutvo uneseno poduzee, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godinja financijska izvjea toga poduzea, -jesu li i u kojem opsegu pri osnivanju bili preuzeti temeljni ulozi za raun lanova uprave ili nadzornog odbora, -jesu li i na koji nain neki lan uprave ili nadzornog odbora, ako drutvo ima taj odbor, dobio posebnu pogodnost ih je za pripremu osnivanja dobio obeteenje ili naknadu.

Osim navedene unutarnje provjere osnivanja, zakon predvia i obveznu

provedbu posebne vanjske revizije osnivanja od strane jednoga ih vie revizora osnivanja u sluaju kvalificiranog osnivanja drutva. Revizore osnivanja na zahtjev drutva imenuje registarski sud koji e provesti upis drutva u sudski registar 22. H) Upis u sudski registar

Nakon to se obave radnje potrebne za osnivanje drutvo se upisuje u sudski

registar. Upisom u sudski registar preddrutvo postaje drutvo s ogranien odgovornou ime stjee pravnu osobnost23.

21

l. 423. te l. 434. i 437. ZTD-a 22

l. 390. st. 4. u svezi s l. 182. st. 2. ZTD-a 23

l. 4. ZTD-a

33

Prijavu za upis drutva podnose svi lanovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik tog odbora24 u roku od 15 dana od dana kada se ispune navedene pretpostavke za upis drutva u sudski registar i to trgovakom sudu na ijem je podruju sjedite drutva25.

U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti: 1. tvrtka, sjedite, adresa drutva u Republici Hrvatskoj i predmet poslovanja drutva, 2. iznos temeljnoga kapitala drutva, 3. prema okolnostima podaci i izjave iz lanka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona, 4. izjava lanova uprave da su upoznati s obvezom izvjetavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi lanka 239. stavka 2. ovoga Zakona, 5. imena i prezimena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, ako ga drutvo ima, te njihovo prebivalite i osobni identifikacijski broj, 6. imena i prezimena odnosno tvrtke lanova drutva, ako su lanovi drutva fizike osobe i njihovi osobni identifikacijski brojevi, a ako su lanovi pravne osobe, njihovi matini brojevi subjekta odnosno odgovarajui podaci ako je rije o stranoj osobi26.

Prijavi se moraju priloiti:

1. primjerak drutvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva sa svim prilozima ukljuujui punomoi punomonika, ovjerene od javnog biljenika, 2. popis lanova osnivaa koji sadrava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalite, odnosno tvrtku i sjedite s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnoga kapitala drutva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivaa i uinjenih uplata, 3. potvrdu kreditne institucije o ulozima uplaenima u novcu, 4. osiguranje iz stavka 2. ovoga lanka, ako drutvo osniva jedan osniva a ne uplauje ulog u cjelini prije upisa drutva u sudski registar, 5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulau stvari i prava, izvjea o osnivanju drutva i o reviziji osnivanja, odnosno isprave i elaborat iz lanka 187.a stavka 3. ovoga Zakona, 6. popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva, njihova imena i prezimena, osobni identifikacijski broj, prebivalite, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaaju postavljenja dane pred javnim biljenikom, 7. ako drutvo ima nadzorni odbor, popis predsjednika i lanova toga odbora s navoenjem datuma roenja i prebivalita, 8. dozvola dravnog organa, ako se propisom trai za osnivanje i upis drutva u sudski registar, 9. potpis lanova uprave ovjeren kod javnog biljenika koji se pohranjuje u sudskom registru27.

24

l. 62. st. 4. ZTD-a 25

l. 67. ZTD-a 26

l. 394. st. 4. ZTD-a 27

l. 394. st. 4. ZTD-a

34

U prijavi se mora pruiti dokaz da su ispunjene (dodatne) inidbe iz lanka

391. ZTD-a, ako ih se po drutvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa drutva u sudski registar i da s njihovim predmetom drutvo slobodno raspolae.

Nakon to primi prijavu sud je duan ispitati je li drutvo uredno osnovano, sadrava li prijava zakonom propisani sadraj te jesu li joj priloene propisane isprave28. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke za upis upisat e drutvo u sudski registar.

U sudski registar prema ZTD-u upisuju se: 1. tvrtka, sjedite, adresa drutva u Republici Hrvatskoj i predmet poslovanja drutva, 2. ukupni iznos temeljnoga kapitala, 3. dan sklapanja drutvenog ugovora, 4. vrijeme trajanja drutva ako je ono odreeno drutvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju drutva, 5. imena i prezimena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, ako ga drutvo ima, njihovo prebivalite i osobni identifikacijski broj, 6. ovlasti za zastupanje drutva, 7. ako je za primanje oitovanja volje i pismena u ime drutva s navoenjem adrese u Republici Hrvatskoj ovlatena neka osoba, upisuje se i taj podatak; za tree spomenuta je osoba za to ovlatena sve dok ju se ne izbrie iz sudskog registra i objavi upis brisanja, osim ako je treemu bilo poznato da ta osoba vie nema ovlast o kojoj je ovdje rije, 8. ime i prezime, prebivalite i osobni identifikacijski broj, odnosno tvrtka i sjedite jedinoga osnivaa i lanova drutva29.

Pored ovih podataka objavljuju se i odredbe drutvenoga ugovora ili izjave o

osnivanju drutva o nainu kako drutvo objavljuje svoja priopenja, ako ugovor, odnosno izjava sadravaju te odredbe30.

Podaci koji se upisuju u sudski registra propisano je i odredbama Zakona o sudskom registru (Narodne novine", broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14 i 110/15, dalje: ZSR)31. Ovdje emo samo spomenuti da se u sudski registar upisuje ime i prezime, prebivalite i OIB lanova drutva a ne kao nekada kada se upisivao lan samo kada je bio jedan (do 2009.).

Upis osnivanja drutva s ogranienom odgovornou javno se objavljuje na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar32.

Prema odredbi l. 18. st. 2. ZSR podaci o upisu u registar po pravomonosti rjeenja o upisu u registar objavljuju se bez odgaanja na internetskoj stranici na

28

l. 395. ZTD-a 29

l. 396. ZTD-a 30

l. 396. ZTD-a 31

l. 24. i 31.c ZSR 32

l. 31.c st. 3. ZSR

35

kojoj se nalazi registar. Smatra se da je upis objavljen istekom dana objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar (st. 3).

S druge strane prema odredbi l. 15. st. 1. ZSR rjeenje o upisu provodi se nakon to ga registarski sudac sudski savjetnik ili ovlateni registarski referent elektroniki potpie u glavnoj knjizi voenoj na raunalu i vlastoruno potpie ispis za glavnu knjigu voenu u pisanom obliku, osim ako se rjeenjem izriito ne odredi da e se rjeenje provesti tek nakon pravomonosti ili ako je zakonom propisano da se upis u registar obavlja po pravomonosti rjeenja.

Dakle, iz navedenog bi proizlazilo da je drutvo upisano u sudski registra kada je proveden upis i tada je nastalo drutvu i steklo pravnu osobnost, ime su tada i osnivai drutva postali lanovi drutva.

Naprijed je navedeno osnivanja drutva s ogranienom odgovornou kada drutvo osniva dva ili vie osnivaa, u kojem sluaju se sklapa drutveni ugovor koji je detaljnije i opisan. Meutim, kada drutvo osniva samo jedan osniva onda je akt o snivanju izjava o osnivanju za koju vrijedi sve to je reeno za drutveni ugovor, naravno osim specifinosti koje vrijede samo za ugovore a ne za izjavu o osnivanju kao jednostrano oitovanje volje.

S druge strane kada je samo jedan osniva postoje i neke razlike u obvezama u odnosu na to kada je vie osnivaa. Tako ako drutvo osniva samo jedan osniva, on mora prije podnoenja prijave dati primjereno osiguranje za to da e dio uloga u novcu koji nije uplaen biti uredno plaen33. Tu su i ogranienja oko sklapanja ugovora 34 (sklapanje ugovora sa samim sobom).

U sluaju da doe do sjedinjena poslovnih udjela u jednom lanu nema potrebe da se drutveni ugovor zamjenjuje sa izjavom jer on i dalje ostaje a eventualne izmjene drutvenog ugovora jedini lan drutva e odluiti kao skuptina, jer kao jedini lan drutva ini skuptinu sa svim pravima i ovlastima koje skuptina ima35.

Kada se stekne lanstvo u drutvu podaci o lanovima drutva upisuju se u knjigu poslovnih udjela koju vodi uprava drutva 36.

U knjigu poslovnih udjela drutva unose se: tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedite i adresa, odnosno prebivalite svakoga lana drutva, ako je lan drutva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajuem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i to je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne inidbe koje je duan ispuniti prema drutvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donoenju odluka lanova drutva. U knjigu se upisuju optereenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene.

33

l. 394. st. 2.ZTD-a 34

l. 41. st. 3. i l. 426. st. 8. ZTD-a 35

l. 441. i dr. ZTD-a 36

l. 410. ZTD-a

36

Da je nuan upis u knjigu poslovnih udjela proizlazi i iz odredbe l. 411. ZTD-a (ne pravei razliku o nainu stjecanja poslovnog udjela), prema kojoj je u odnosu na drutvo lan drutva samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o ijem je lanstvu u drutvu obavijeten registarski sud. Sam upis u knjizi poslovnih udjela smatra se da je obavljen s danom kada drutvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se trae za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

I) Izvorno stjecanje lanstva - sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima

Drugi oblik na kojim se izvorno moe stei lanstvo u drutvu s ogranienom odgovornou je sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima. Kako je naprijed reeno lanstvo se nee stei ako u poveanju sudjeluju samo ve postojei lanovi drutva jer su oni ve lanovi drutva i sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala oni mogu stei nove poslovne udjele ili poveati postojee ime poveavaju i svoja prava koja iz toga proizlaze ali oni ne postaju novi lanovi drutva ve oni to jesu od ranije. Sudjelovanjem u poveanju temeljnog kapitala lanstvo e stei samo osobe koje prvi puta na taj nain stjeu poslovne udjele.

Poveanje temeljnog kapitala drutva provodi se uplatama novih ili poveanjem postojeih temeljnih uloga.

Da bi se na taj nain poveao temeljni kapital potrebno je:

-donijeti odluku o poveanju temeljnog kapitala, -dati izjave o preuzimanju temeljnog kapitala i sklopiti ugovore o unosu stvari ili prava, ako se temeljni ulozi uplauju njihovim unosom u drutvo, -uplatiti temeljne uloge najmanje onoliko koliko je to propisano ZTD-om (prije upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar mora se uplatiti najmanje jedna etvrtina u novcu, a stvari ili prava moraju se u cjelini unijeti u drutvo, osim kad je samo preuzeta obveza da e se to uiniti), -upisati poveanje temeljnog kapitala u sudski registar i objaviti upis.

Odluka o poveanju temeljnog kapitala ujedno je odluka o izmjeni drutvenog

ugovora i donosi se u obliku javnobiljenikog akta, privatne isprave koju potvrdi javni biljenik ili javnobiljenikog zapisnika 37 i to veinom od najmanje tri etvrtine od danih glasova38, ako drutvenim ugovorom nije propisana vea veina. Odluka o izmjeni nema uinka dok se ne upie u sudski registar.

Odluka lanova o poveanju temeljnog kapitala uplatama novih uloga mora sadravati svotu za koju se temeljni kapital poveava te iznose novih temeljnih uloga ili poveanja postojeih temeljnih uloga. Ako se temeljni kapital poveava unosom stvari ili prava, u odluci o poveanju temeljnog kapitala to se mora izriito navesti i odrediti rok u kojemu e se u drutvo unijeti stvari ili prava, to mora biti prije nego to se registarskom sudu podnese prijava za upis poveanja temeljnog kapitala u sudski registar39. Naravno i kod poveanja temeljnog kapitala novim ulozima mora se

37

l. 454 .st. 1. ZTD-a 38

l. 455. st. 1. ZTD-a 39

l. 457. st. 7. re. 2. i 3. ZTD-a

37

voditi rauna da zbroj nominalnih iznosa novih temeljnih uloga mora odgovarati svoti za koj