Uvod u projekt Semestralni zadatak za kolegij Kreativni proces bio je predstavljanje samog sebe kroz neku vizualnu formu koju je moguće reproducirati. Inicijalno, svaki student je trebao donijeti neki predmet/vizual koji ga predstavlja.

Sebe sam odlučio predstaviti kroz crno slovo X na a3 papiru, koje predstavlja Straight Edge subkulturu čijim se pobornikom smatram. Pripadnici Straight Edge subkulture ne konzumiraju alkohol, a kroz istu se proteže niz moralnih načela kao što je protivljenje homofobiji, rasizmu, seksizmu ili nekom drugom obliku ugnjetavanja. Straight Edge utječe na sve aspekte mog života pa tako i na moj dizajnerski rad. Naprimjer, nikad ne bi uzeo projekt kao što je vizualni identitet neke vinarije ili ambalaža za cigarete budući da se to kosi s mojim načelima.

Ova mala publikacija stvorena je kao objedinjenje cijelog zadatka. Sadrži cijeli proces kroz koji sam prošao, od inicijalne inspiracije slovom X pa do serije plakata koju sam naposljetku dizajnirao. Bavi se i mojim istraživanjem Straight Edge subkulture, manifestacijom slova X kroz istu.Cijeli projekt je mentoriran od strane dvoje mentora—Lane Cavar i Damira Bralića. Kroz upoznavanje njihova dva potpuno različita pristupa radu, nastojao sam pronaći vlastiti pristup procesu dizajna. Na tom putu sam po prvi puta shvatio koliko je toga zapravo uključeno u sam dizajn, da je sama realizacija dolazi tek pri kraju jednog procesa koji traje dok se ne udovolji zadanim smjernicama, odnosno briefu.

2

XSlovo X koje je poslužilo kao inicjalna inspiracija

Straight Edge/X Straight edge je subkultura koja se javlja osamdesetih godina dvadesetog stoljeća na hardcore punk sceni u Sjedinjenim Američkim Državama. Pripadnici subkulture ne konzumiraju alkohol, cigarete, droge i promiskuitetne seksualne odnose. Pokret se javio kao direktni odgovor na hedonizam i nihilizam koji su vladali punk scenom i glazbom. Cijela ideja bazira se na pozitivnom stanju uma koje ne treba neke supstance kako bi se nosilo s izazovima svakodnevnog života.

Izraz ‘Straight edge’ prvi puta se javlja u istoimenoj pjesmi Washingtonskog benda Minor Threat. Bend je na čelu s pjevačem Ianom Mackayeom odbijao pasti pod pritiske društva te konvencije punk scene koje se uvelike sastoje od protivljenja sistemu kroz uništavanje vlastitog tijela. Edgeri su se odlučili na ‘borbu sa sistemom’ na jedan drugi način — zašto bi morali odrasti na silu i ponašati se kao hrpa drugih klinaca koji nemaju svoje ja? Sama ideja brzinom munje proširila se diljem sad-a te su se ubrzo počeli javljati drugi bendovi koji su širili tu filozofiju.

U mnogim američkim državama bila je zabranjena konzumacija alkohola maloljetnicima, a kako bi ušli na koncerte po raznim barovima morali su biti nekako obilježe-ni. Na ulazu su im crtali slovo X na ruke kako bi ih osoblje moglo razlikovati od ostalih. Straight Edgeri su preuzeli slovo X te su ga sami počeli crtati na svoje ruke prije koncerata uz jasnu filozofiju — ne želiš mi posluživati alkohol? Pa ja uopće ne želim biti i ne želim biti dio tvojih društvenih normi! Ubrzo je slovo X postalo glavni simbol cijele scene, te se pojavljuje na raznim omotima albuma, na tetovažama, kroz grafite, na majicama, prišivkama.Straight edge mnogi krivo interpretiraju misleći da je to set pravila koji nameće način života. Radi se zapravo samo o ideji, filozofiji i načinu života koji naravno nije za svakoga, a svaki pravi pripadnik uvijek će poštivati tuđe odluke neovisno o tome smatra li da su dobre ili loše.

Straight edge scena je danas dalje aktivna, u još većem broju nego prije. To se naravno odnosi prvenstveno na Ameriku gdje se pojavila, dok je u hrvatskoj svega nekoliko pripadnika pa bi se moglo reći da scena zapravo u nas ne postoji. U ranim 2000-im postojao je bend Vaseline Children čiji su članovi bili straight edgeri.

3

Prva verzija plakata Prva verzija plakata koju sam donio bazirala se na mojoj stisnutoj šaci sa slovom X na dlanu. Na dlanu su osim slova X pisali stavovi koje dijelim s drugim pripadnicima subkultu-re — ne drograma, ne alkoholu, ne nasilju, ne homofobiji, ne seksizmu. Cijeli plakat je u do-it-yourself duhu i fanzinskoj punk estetici. Korištena tipografija je neko gotovo pismo koje nastoji imitirati rukopis, odnosno potez kistom.

Nakon predstavljanja plakata, mentorica mi savjetuje da odaberem neku gotovu blok tipografiju ili da napravim hand lettering sa svojim rukopisom. Tipografije koje imitiraju ljudski rukopis su većinom loše rješenje kojem ne dostaje autentičnosti. Drugi prijedlog koji sam dobio je da napravim cijelu seriju plakata koja se također bazira na šaci sa slovom X te već navedenoj estetici, no kod serije bi svaki plakat imao različitu poziciju šake koja bi se zatim pripojila s određenom porukom.

Lekcije naučene u ovoj fazi:Korištenje tipografije koja imitira ljudski rukopis je često loš izbor zbog slabe autentičnosti

5

Proces letteringa Sa procesom ručnog letteringa se nisam do sad susretao na ovakvoj razini, odnosno nikad nisam imao potrebu implementirati rukopis unutar dizajna. Pregledavajući stare punk fanzinove, shvatio sam da je ručno ispisivanje slova bilo jedno od glavnih sredstava koje se koristilo u stvaranju tih publikacija. U sedamdesetim i osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća nije bilo alata poput Photoshopa ili Indesigna za prijelom, sve se radilo ručno. Većina punkera nije ni imala pristup pisaćim mašinama ili nekim drugim sredstvima koja bi mogla poslužiti za stvaranje do-it-your-self publikacija pa su bili primoreni koristiti flomastere i markere. Isto tako to se često vidi i na plakatima te flyerima za koncerte iz tog razdoblja.

Isprobao sam nekoliko tehnika hand letteringa. Prvo s crnim flomasterom, no nisam dobivao rezultat kakav sam očekivao, slovni znakovi nisu izgledali dovoljno prirodno. Korištenje tempera bilo mi je preteško budući da su nanosi bili pregusti pa nisam mogao s lakoćom vladati kistom. Kaligrafska pera nisu dolazila u obzir budući da nemam znanje pisanja tim alatima. Na kraju sam se odlučio za tehniku vodenih boja koja mi je u tom trenutku bila najlakša. Ispisivao sam pojedinačne riječi na a4 papire, te je u cijelom procesu ispisano oko 50 papira. Kod riječi straight dodao napravio sam ‘st’ ligaturu. Takve ligature nisu baš uobičajena pojava kod hand letteringa, no smatram da je time dodan fini detalj cijelom projektu.

Sljedeći izazov s kojim sam se suočio je digitalizacija slova. Vektoriziranje mi se nije činilo kao dobra opcija jer bi vjerojatno izgubio na tom potezu kistom koji sam imao. Nemam skener, pa sam riječi fotografirao te obrađivao u Photoshopu kako bi ih pripremio za korištenje na plakatima.

Lekcije naučene u ovoj fazi:Hand lettering je odličan izbor za osobne projekte jer unosi au-tora u sam projekt na više razina

7

Fotografiranje šake Prema savjetu danom od strane mentorice, krenuo sam u vizualno studiranje šake. Nacrtao sam X na lijevu ruku i fotografirao je u nizu različitih gestikulacija. U procesu je nastalo oko 30 fotografija.

Selekciju fotografija za korištenje na plakatima napravio sam prema vlastitom osjećaju što smatram opravdanim budući da se ipak radi o projektu koji predstavlja mene i moje vrijednosti. Fotografije sam obrađivao u Photoshopu kako bi ih pripremio za korištenje na plakatima.

9

Prva serija plakata Nakon procesa letteringa i fotografiranja šake, krenuo sam u dizajn prvih verzija plakata. Susreo sam se pitanjima kako pozicionirati sadržaj na plakatu, koja poravnanja koristiti, kojim se bojama služiti. Odlučio sam se za centrira-nje sadržaja jer je optički izgledalo najugodnije. Dodao sam tekst koji Straight edge objašnjava pobliže nekome tko nije upućen. Pismo koje sam odabrao je Template Gothic jer ga na neki način povezujem s aktivizmom. Boje sam birao prema intuiciji.

Nakon predstavljanja plakata mentorima, dobio sam neke opaske i niz korisnih savjeta kako bi seriju poboljšao. Upotrijebio sam različite veličine šaka, što je rezultiralo optičkim disbalansom ako gledamo sve plakate zajedno. Mentor prof. Bralić savjetovao me da šake budu u 1:1 veličini ili ako su uvećane, neka budu sve jednake. Što se tiče odabira pisma, Template Gothic je previše kaligrafski orijentiran te nije u dovoljno velikom kontrastu s mojim ručnim letteringom. Izbor boja je bio pogrešan na 2 od 4 plakata pa je trebalo napraviti korekciju. Također, neke od šaka nisu dovoljno jasno komunicirale poruke s kojima su bile povezane. Lettering je prihvaćen, trebao je samo neke sitne optičke korekcije u vidu razmaka između riječi.

11

Lekcije naučene u ovoj fazi:Detalji su jednako bitni kao i cijela priča

Intuicija je dobra stvar, no ne znači ništa bez općeg poza-dinskog znanja

Kod serije plakata, često je situacija da je jedan super, dva prosječna, zadnji loš

Završen projekt Uzimajući u obzir smjernice koje sam dobio od mentorice i mentora, prepravio sam plakate. Siva boja povezana je sa prvim plakatom koji predstavlja jednakost. Šake su složene jedna do druge u ujednačen odnos te istovreme-no i tvore znak jednakosti.Drugi plakat predstavlja otpor te je okarakteriziran crvenom bojom i stisnutom šakom. Treći plakat je zelene boje koja predstavlja zdravlje, u kombinaciji s gestikulacijom koja simbolizira ‘ok’. Četvrti plakat, plave boje, stavlja šake u odnos međusobnog udaranja, što je ‘na ulici’ univerzalni znak poštovanja, čime se ovaj plakat i bavi. Pismo koje sam odabrao za informaciju o straight edgeu je Neutra iz razloga jer potječe iz Amerike od kuda i sama subkultura vuče korijene.

Plakati su dobili pozitivne komentare od mentora ali i kolega sa godine. Projekt do šire publike dopire kroz predstavljanje u kategoriji ‘Studentarije’, popularnog domaćeg portala Vizkultura (vizkultura.hr/straight-edge). Kroz cijeli projekt stekao sam kroz koje svaki ozbiljan dizajner prolazi tijekom svog rada. Smatram da je sve zajedno bilo dobar uvod u razvoj moje vlastite dizajnerske prakse, mog procesa i pristupa dizajnu. Naučio sam da svaka ideja može otići u sto različitih smjerova te da sve ovisi o pojedincu samom. Nema univerzalnog rješenja nekog dizajnerskog zadatka.

Možda najvažnije od svega, stvaranje ovih plakata bilo je izrazito zanimljivo, ali i zabavno iskustvo koje mi je pokazalo da je dizajn zvanje koje može pozitivno ispuniti čovjeka.

13

Lekcije naučene u ovoj fazi:Detalji su jednako bitni kao i cijela priča

Intuicija je dobra stvar, no ne znači ništa bez općeg poza-dinskog znanja

Kod serije plakata, često je situacija da je jedan super, dva prosječna, zadnji loš

Informacije autor:Mihael Miklošić

mentori:Lana CavarDamir Bralić

kolegij:Kreativni proces

smjer:Medijski dizajn(Sveučilište Sjever)

akademska godina:2013/14

tisak:Copy Centar Habulan

18