SSSTTTRRRAAATTTEEEGGGIIIJJJAAA RRRAAAZZZVVVOOOJJJAAA ZZZAAASSSNNNOOOVVVAAANNNAAA NNNAAA

PPPOOOŠŠŠTTTIIIVVVAAANNNJJJUUU LLLJJJUUUDDDSSSKKKIIIHHH PPPRRRAAAVVVAAA

222000000666---222000111555

Općinski razvojni program zasnovan na poštivanju ljudskih prava – RMAP

2

SKRAĆENICE

BDP Bruto-društveni proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

CEDAW Konvencija za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ţenama

CESCR Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava

CRC Konvencija o pravima djeteta

CSR Centar za socijalni rad

DFID Ured za meĊunarodni razvoj Vlade Velike Britanije

DZ Dom zdravlja

ECHR Evropska konvencija o ljudskim pravima

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

IBHI Nezavisni biro za humanitarna pitanja

ICCPR MeĊunarodna povelja o graĊanskim i politiĉkim pravima

ICESCR MeĊunarodna povelja o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

KM Konvertibilna marka, valuta BiH

KSC Kulturno-sportski centar

LEAP Lokalni akcioni plan za zaštitu okoliša

MAC BiH Centar za uklanjanje mina

MZ Mjesna zajednica

NVO Nevladine organizacije

ORT Općinski razvojni tim

OŠ Osnovna škola

OV Općinsko vijeće

PG Partnerska grupa

RMAP Općinski razvojni program zasnovan na poštivanju ljudskih prava

RVI Ratni vojni invalidi

SBiH Stranka za BiH

SDA Stranka demokratske akcije

SDP Socijaldemokratska partija

LDS Liberalno-demokratska stranka

UDHR Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija

ZE-DO kanton Zeniĉko-dobojski kanton

3

SADRŢAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................ 4

2. OPĆINA VISOKO DANAS ............................................................................................................... 5

2.1. Profil lokalne zajednice zasnovan na poštivanju ljudskih prava .................................................. 5

2.1.1. Javna uprava ........................................................................................................................ 7

2.1.2. Ekonomija ........................................................................................................................... 11

2.1.3. Socijalna zaštita .................................................................................................................. 30

2.1.4. Zdravstvena zaštita ............................................................................................................. 32

2.1.5. Obrazovanje ........................................................................................................................ 34

2.1.6. Infrastruktura i zaštita okoliša ............................................................................................ 36

2.1.7. Kultura i sport ..................................................................................................................... 38

2.2. Analiza prioritetnih razvojnih podruĉja ..................................................................................... 40

2.2.1. Ekonomija ........................................................................................................................... 40

2.2.2. Socijalna zaštita i zdravstvo ............................................................................................... 43

2.2.3. Obrazovanje, kultura i sport ............................................................................................... 44

2.2.4. Infrastruktura i zaštita okoliša ............................................................................................ 46

3. OPĆINA VISOKO U BUDUĆNOSTI.............................................................................................. 48

3.1. Vizija razvoja općine Visoko u 2015. godini ............................................................................. 48

3.2. Razvojni ciljevi .......................................................................................................................... 50

3.3. Godišnji akcioni plan ................................................................................................................. 54

3.4. Projektne ideje ............................................................................................................................ 60

4

1. UVOD

Glavni cilj razvojnog procesa zasnovanog na ljudskim pravima je ostvarivanje neotuĊivih prava i

sloboda svih osoba, a naroĉito pripadnika najranjivijih kategorija. Lokalni razvoj zasnovan na ljudskim

pravima koji provodi RMAP uzima prava garantirana meĊunarodnim i domaćim zakonodavnim

okvirom kao referencu i instrument za analizu stepena razvoja lokalne zajednice, kao i za

identificiranje prioriteta i definiranje razvojnih intervencija.

Odgovornost, uĉešće, nediskriminacija i vladavina zakona su kljuĉni principi razvoja zasnovanog na

ljudskim pravima. Za razliku od uobiĉajenog participativnog procesa planiranja, pristup zasnovan na

pravima promovira odgovornost transformirajući „potrebe― stanovništva u odgovarajuća prava i

zahtijevajući od vlasti kao nosioca obaveza da postupaju u skladu sa odgovarajućim zakonodavnim

okvirom. Istovremeno, pristup zasnovan na pravima daje praktiĉno znaĉenje terminu „participacije―,

koja treba biti sveobuhvatna, aktivna i znaĉajna da bi omogućila stanovništvu da efektivno utiĉe na

oblik i rezultate procesa planiranja razvoja u općini. Naglašavanjem jednakosti i nediskriminacije

naroĉita paţnja se poklanja ukljuĉenju marginaliziranih grupa u proces planiranja, sa ciljem stvaranja

odgovarajućeg foruma koji će im omogućiti iznošenje vlastitih problema.

Razvojna strategija općine Visoko je rezultat zajedniĉkog rada stanovništva Visokog i UNDP RMAP-a

na praktiĉnoj primjeni navedenih principa u periodu od januara do septembra 2006. godine.

Identificiranje razvojnih prioriteta sa stanovišta ljudskih prava i definiranje obaveza Općine su

predstavljali prvi korak u procesu planiranja. U obzir su uzeti raspoloţivi finansijski, ljudski i drugi

resursi, te je na samom poĉetku procesa svim zainteresiranim stranama prezentiran profil općine

zasnovan na ljudskim pravima.

Poštujući principe partnerstva i odgovornosti, proces planiranja su provodila posebna tijela i to

Općinski razvojni tim i Partnerska grupa. Pored naĉelnika općine i predstavnika općinskih organa,

partnersku grupu su ĉinili predstavnici graĊanskog i poslovnog sektora, kao i marginaliziranih grupa.

Otvoreno i aktivno uĉešće od samog poĉetka je doprinijelo postizanju koncenzusa i zajedniĉkom

vlasništvu nad procesom planiranja i strategijom zasnovanom na pravima.

U skladu sa zajedniĉki odabranim prioritetnim oblastima, Partnerska grupa je podijeljena u radne

grupe koje su detaljno analizirale prioritetna pitanja sa smjernicama o dostupnosti, pristupaĉnosti i

kvaliteti lokalnih usluga uzetim iz zakonodavnog okvira o ljudskim pravima. Zainteresirane strane su

bile konstantno informirane o postignutim rezultatima sastanaka radnih grupa, ĉime je osigurana

transparentnost procesa. Na sastancima partnerske i radnih grupa voĊena je diskusija i donošene su

odluke o razvojnim i operativnim ciljevima, kao i konkretnim projektima i mjerama. Ovi rezultati ĉine

jezgro razvojne strategije općine Visoko zasnovane na ljudskim pravima.

Proces planiranja je zakljuĉen pripremom godišnjeg akcionog plana i uspostavljanjem mehanizama za

implementaciju, monitoring i evaluaciju napretka i ostvarenih rezultata. Kako je strategija dinamiĉan

dokument koji postavlja smjernice za budućnost, tokom procesa implementacije potrebno je vršiti

monitoring, analiziranje i aţuriranje.

5

2. OPĆINA VISOKO DANAS

2.1. Profil lokalne zajednice zasnovan na poštivanju ljudskih prava

Općina Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) i pripada Zeniĉko-dobojskom

kantonu (ZE-DO)1 Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Zauzimajući površinu od 231 km², Visoko

graniĉi s općinama Kiseljak, Busovaĉa, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš i Ilidţa. Prirodni ambijent općine

odreĊuju doline rijeka Bosne i Fojnice, te vijenci planina Ozren, Vranica i Zvijezda. Teritorija općine

se nalazi na nadmorskoj visini izmeĊu 400 i 1.050 m i karakterizira je kontinentalna klima2.

Općina je smještena na pravcu multimodalnog transportnog koridora Vc (Šamac-Sarajevo-Ploĉe), a

cestovnom i ţeljezniĉkom komunikacijom je povezana sa većim centrima u BiH3. Mreţa magistralnih,

regionalnih i lokalnih puteva je relativno dobro razvijena. Ukupna duţina kategorizirane mreţe puteva

iznosi 97,17 km, dok je gustina ove mreţe na podruĉju općine 40,8 km/100 km², što je znatno iznad

gustine modernizirane mreţe u BiH. Na podruĉju općine nalazi se sportski aerodrom (Moštre), ĉija

lokacija prema uraĊenoj studiji omogućava razvoj internacionalnog aerodroma 4E. Općina je

smještena na glavnom tranzitnom gasovodu kroz Federaciju i BiH, tako da postoje predpostavke za

kontinuirano snabdijevanje Visokog ovim energentom. Prirodni resursi kojim raspolaţe općina su

poljoprivredno zemljište, šume, vode i odreĊene mineralne sirovine (glina, gips, ugalj i razliĉite vrste

stijena).

Općinu Visoko ĉini 88 naseljenih mjesta organiziranih u 25 mjesnih zajednica (MZ) i 4 matiĉna

podruĉja4. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 46.160 stanovnika, od ĉega

34.373 (75%) Bošnjaka, 7.471 (16%) Srba, 1.872 (4%) Hrvata i 2.444 (5%) Ostalih. Za vrijeme i

nakon rata došlo je do znaĉajnih demografskih promjena, a ukupni broj stanovnika je smanjen za oko

13% u odnosu na posljednji popis stanovništva5.

46160 46165

40157 40278 3912739962 40276

0

10000

20000

30000

40000

50000

1991 1996 2001 2002 2003 2004 2005

Kretanje broja stanovnika općine Visoko

1 Zeniĉko-dobojski kanton zauzima površinu od 3.343 km², a prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, procjenjuje se da

ovaj Kanton ima 401.401 stanovnika (Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po kantonima i općinama 30.12.2005.).

Kanton se sastoji od 12 općina (Zenica, Kakanj, Breza, Visoko, Vareš, Olovo, Maglaj, Zavidovići, Ţepĉe, Tešanj, Doboj-Jug,

Usora), a njegovo sjedište je u Zenici. 2 Grad Visoko je smješten na nadmorskoj visini od 422 m. 3 U toku je izgradnja dijela autoputa Podlugovi-Visoko, kao dionice koridora Vc. Na regionalnim putevima treba poboljšati

sve elemente puta (krivine, širinu, autobuska stajališta), a potrebno je realizirati i planiranu obilaznicu u duţini od 3.735 m

kroz grad Visoko. 4 Matiĉna podruĉja su Visoĉko, Moštransko, Buĉko i Graĉaniĉko, a mjesne zajednice Centar, Novo naselje, Rosulje, Stari

grad, Ţeljezniĉka stanica, Ĉekrekĉije, Kula Banjer, Arnautovići, Vratnica, Topuzovo polje, Porijeĉani, Dobrinje, Radovlje,

Moštre, Zimĉa, Kološići, Orašac, Liješeva, Buci, Goduša, Kralupi, Tušnjići, Bulĉići, Podvinci, Graĉanica. 5 U svrhu predstavljanja kretanja broja stanovnika na podruĉju općine Visoko korišteni su razliĉiti izvori podataka,

ukljuĉujući Popis stanovništva iz 1991. godine – Statistiĉki godišnjak SRBiH, 1992. godina, podatke kojim raspolaţu

općinski organi, publikacija Kantoni u brojkama – Federalni zavod za statistiku, Socio-ekonomski pokazatelji po općinama

FBiH – Federalni zavod za programiranje razvoja – mart 2005. godine, kao i EURED Socio-ekonomska analiza makroregije

Sarajevo – 2004. godina.

6

Procjene općinskih organa ukazuju da u općini Visoko danas ţivi 40.276 stanovnika, od ĉega 38.751

Bošnjak, 684 Srba, 537 Hrvata i 304 Ostalih6. Na podruĉju općine ţivi i jedan broj Roma, a prema

procjenama romskih udruţenja taj broj se kreće od 1.200 do 2.5607.

Ako usporedimo trenutnu strukturu stanovništva sa strukturom stanovništva 1991. godine, moţemo

zakljuĉiti da nije došlo do promjene u udjelu urbanog i ruralnog stanovništva u ukupnom stanovništvu

na podruĉju općine. Sa gustinom naseljenosti od 173 stanovnika/km², Visoko se ubraja u općine sa

srednjom gustinom naseljenosti u ZE-DO kantonu, a u FBiH je meĊu gušće naseljenim općinama8.

Starosnu strukturu stanovništva karakterizira znaĉajan procenat radno sposobnog stanovništva (od 15-

64 godina starosti), što predstavlja znaĉajan resurs za razvoj privrede. Udio stanovništva do 64 godina

starosti u ukupnom stanovništvu je veći od prosjeka koji je zabiljeţen u ZE-DO kantonu, kao i u FBiH.

Zvaniĉni podaci ukazuju da je općina 1991. godine bila na granici koja definira reproduktivnu

sposobnost stanovništva (25% stanovnika do 14 godina starosti), dok je trenutni udio populacije do 14

godina starosti u ukupnom broju stanovnika 23%.

6 S druge strane, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku za 2005. godinu, općina Visoko broji 39.948 stanovnika.

Neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma na podruĉju općine je registrirano 7.600 raseljenih lica,

(uglavnom osobe bošnjaĉke nacionalnosti iz susjednih općina, te prognanici iz istoĉne Bosne). Prema podacima Zavoda za

statistiku FBiH (30.06.2005), u 2005. godini je registrirano 1.268 raseljenih (1.235 Bošnjaka, 13 Hrvata, 3 Srba i 17 Ostalih). 7 Prema podacima UG Roma, u općini ţivi oko 1.200 Roma, dok predstavnici UG Omladinska romska inicijativa „Budi mi

prijatelj― smatraju da je taj broj znatno veći i da iznosi 2.560. 8 Visoko se nalazi na 71 mjestu prema gustini naseljenosti od ukupno 90 mjesta, gdje višerangirane općine i kantoni imaju

veću gustinu naseljenosti (Socio-ekonomski pokazatelji po općinama FBiH – Federalni zavod za programiranje razvoja –

mart 2005. godine)

Gustina naseljenosti u 2004. godini

(stanovnika/km2)

190173

7953

315

89

129120

0

50

100

150

200

250

300

350

Breza Visoko ZE-DO

kanton

Kiseljak SBK Ilijaš SA

kanton

FBiH

Odnos urbanog i ruralnog

stanovništva 2005. godine

ruralno

71%

urbano

29%

Etnička struktura stanovništva

1991. godineOstali

5%Srbi

16%

Hrvati

4%

Bošnjaci

75%

Etnička struktura stanovništva

2005. godine

Srbi

2%

Hrvati

1%

Ostali

1%

Bošnjaci

96%

7

Starosna struktura stanovništva

2005. godine

0-14

23%

15-64

71%

65+

6%

Odnos muškaraca i žena u

ukupnom stanovništvu općine

(2005. godina)

muškarci

47%ţene

53%

U posljednjim godinama stopa prirodnog priraštaja na podruĉju općine biljeţi kontinuiran pad, da bi

2004. godine broj umrlih bio veći od broja roĊenih. Prema raspoloţivim podacima, ovakav negativni

trend se nastavio i u 2005. godini9.

Kretanje prirodnog priraštaja na 1.000 stanovnika

12.40

5.246.15

2.172.83 2.78

15.66

3.73 2.33

2.66

1.56

-0.50

10.43

6.25

-0.12-2.00

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

1996 2001 2003 2004 2005

rođeni umrli priraštaj

U posljednje ĉetiri godine prosjeĉan prirodni priraštaj je iznosio 1,8‰, što je znatno manje od prosjeka

FBiH10

. Uzimajući u obzir ovakvu prosjeĉnu stopu priraštaja, ne ukljuĉujući potencijalne promjene

broja stanovnika usljed migracija, ukupni broj stanovnika se do 2015. godine (period obuhvaćen ovom

strategijom) neće znaĉajnije promijeniti. Na osnovu toga se moţe zakljuĉiti da rast broja stanovnika

neće dovesti do znaĉajnijeg pritiska na postojeću infrastrukturu na podruĉju općine (komunalnu,

školsku, zdravstvenu, itd.).

2.1.1. Javna uprava

Javna uprava ima znaĉajnu ulogu u svakodnevnom ţivotu graĊana, te utiĉe na kvalitetu ţivota i

ostvarivanje velikog broja temeljnih prava. Osnovni elementi koji karakteriziraju dobru javnu upravu

obuhvataju efikasnost, efektivnost, odgovornost, transparentnost, participaciju graĊana, odsustvo

diskriminacije, kao i osnaţivanje ugroţenih kategorija stanovništva. S obzirom da općinska uprava

9 Prirodni priraštaj 1991. godine je iznosio 8,51 promila. 10 Prosjeĉan prirodni priraštaj stanovništva na nivou FBiH iznosi 3 promila (Izvor: Socio-ekonomski pokazatelji po općinama

FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, mart 2005).

8

ureĊuje i rukovodi znaĉajnim dijelom javnog ţivota u interesu graĊana, ona mora biti u stanju

odgovoriti svakodnevnim zahtjevima graĊana i osigurati konstantno poboljšanje kvalitete ţivota

lokalne zajednice. Stoga je općinska uprava duţna osigurati visok nivo participacije graĊana u

upravljanju javnim poslovima, obezbijediti jednak pristup zapošljavajnu u okviru javnog sektora,

osigurati efektivne i efikasne usluge, kao i pristupaĉne i transparentne mehanizme odgovornosti.

Općinsko vijeće je predstavniĉko tijelo graĊana općine Visoko i ĉini ga 25 vijećnika11

. U Općinskom

vijeću uĉestvuju Stranka demokratske akcije (SDA) sa 13 vijećnika, Stranka za BiH (SBiH) sa 5

vijećnika, Socijaldemokratska partija (SDP) sa 3 vijećnika, Stranka penzionera FBiH sa 1 vijećnikom,

Liberalno-demokratska stranka (LDS) i Evropska ekološka stranka-E5 sa po jednim vijećnikom, te

jedan samostalni kandidat. U radu OV uĉestvuje sedam ţena.

Naĉelnik rukovodi općinskom administracijom i direktno je odgovoran za provedbu općinskih politika

i izvršavanje općinskih propisa, te obavljanje poslova koje na Općinu prenesu kantonalna i federalna

vlast. U decembru 2005. godine je usvojen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji općinskog organa

uprave i posebnih sluţbi Općine Visoko po kojem poslove općinskog organa uprave vrše 4 sluţbe

uprave (Sluţba za privredu, razvoj, budţet i finansije, Sluţba za prostorno ureĊenje, imovinsko-

pravne, geodetske, stambeno-komunalne poslove i zaštitu okoliša, Sluţba za opću upravu, poslove

mjesnih zajednica i inspekcijske poslove, Sluţba za društvene djelatnosti, boraĉko-invalidsku zaštitu i

raseljena lica) i 3 posebne sluţbe (Sluţba za poslove Općinskog vijeća i općinskog naĉelnika, Sluţba

za komunalne djelatnosti i Sluţba civilne zaštite)12

.

U 2003. godini Općina je usvojila Prostorni plan općine Visoko koji tretira sve razvojne oblasti i

odreĊuje prostornu dispoziciju sadrţaja na naĉin kako bi se obezbijedilo racionalno funkcioniranje i

razvoj grada i općinskih podruĉja u cjelosti. Prostorni plan vodi raĉuna o potrebama stanovnika,

privrede i drugih korisnika prostora, planira nove površine za privredu i druge investicije uzimajući u

obzir zaštitu kvalitetnih poljoprivrednih površina. Osim Prostornog plana uraĊen je i Regulacioni plan

gradskog jezgra, Regulacioni plan stambenog naselja Prijeko, Regulacioni plan Ĉekrekĉije sa

kombiniranom zonom male privrede i stanovanja, Regulacioni plan privredne zone IGM Moštre,

Regulacioni plan sekundarnog centra Šareni Hanovi, te Urbanistiĉki projekti: sportsko-rekreacioni

centar Luka i poslovno-stambeni objekti Musala, Sebilj II i Dahirovac.

Općina Visoko u saradnji s Regionalnom razvojnom agencijom SERDA-Sarajevo radi na uvoĊenju

ISO 9001-2000 standarda kojim će se regulirati općinske procedure (upravni postupak, budţet,

uredsko poslovanje, i sl.)13

. U saradnji s OSCE-om provodi se projekat UGOVOR i to u dva modula:

Modul I – Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama – koji je završen, i Modul II –

Implementacija Etiĉkog kodeksa za izabrane duţnosnike – ĉija izrada je u toku.

Ljudski resursi i javne finansije: Općinska uprava, ukljuĉujući naĉelnika i općinskog pravobranioca14

,

zapošljava 115 osoba, od ĉega je 71 ţena15

. Od ukupnog broja zaposlenih, 30 ih je sa VSS, 17 sa VŠS,

45 sa SSS, 4 sa NSS, 3 VKV radnika, 4 KV-PK i 12 NKV radnika16

. U poreĊenju sa potrebnom

struĉnom spremom koja je definirana sistematizacijom radnih mjesta u općinskoj upravi, trenutna

kvalifikaciona struktura zaposlenih nije u potpunosti zadovoljavajuća, posebice kada se radi o radnim

11 Stalna radna tijela OV su: Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za

predstavke i prituţbe, Komisija za društveni nadzor, Komisija za estetsko ureĊenje i zaštitu ĉovjekove okoline, Komisija za

odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za odlikovanja, javna priznanja i obiljeţavanja historijskih dogaĊaja i liĉnosti,

Mandatno-imunitetska komisija, Komisija za ravnopravnost spolova i Komisija za mlade. 12 Javna preduzeća i ustanove u nadleţnosti Općine su: JKP Gradska groblja, JKP „Visoĉica―, JP Veterinarska stanica, JP

RTV „Visoko―, JP Aerodrom Visoko, JU Centar za socijalni rad, JU za predškolski odgoj i obrazovanje, JU „Zaviĉajni

muzej―, JU Centar za kulturu i edukaciju, JU Gradska biblioteka, JU KSC „Mladost― i JU Dom zdravlja sa poliklinikom. 13 U 2005. godini za implementaciju ovog projekta utrošeno je 3.000 KM. 14 Naĉelnik i pravobranilac po Zakonu nemaju status drţavnog sluţbenika, nego su namještenici. 15 Od ukupno zaposlenih ţena, jedna vrši funkciju sekretara OV, dvije su pomoćnice naĉelnika, a njih 12 struĉne saradnice. 16 Općina zapošljava 110 Bošnjaka, 2 Hrvata i 3 Srba. U općinskoj administraciji radi i jedan broj pripadnika boraĉke

populacije, ĉlanova šehidskih porodica i invalidnih osoba (podaci za februar 2006. godine).

9

mjestima koja zahtijevaju visoku struĉnu spremu. Trenutno u javnoj administraciji radi 30 djelatnika

sa VSS, a prema sistematizaciji radnih mjesta trebalo bi ih biti 42.

Od posljednjih općinskih izbora do danas broj zaposlenih u općinskoj upravi se smanjio sa 125 na 115,

s obzirom da nije zaposlen nijedan novi radnik, a jedan broj djelatnika je penzionisan ili je promijenio

posao. Stupanjem na snagu Zakona o drţavnoj sluţbi FBiH, zapošljavanje drţavnih sluţbenika će se

vršiti javnim konkursom koji raspisuje Agencija za drţavnu sluţbu FBiH. Do decembra 2005. godine

u Općini Visoko nije postojao kriterij za ocjenjivanje rada zaposlenih, ali usvajanjem Pravilnika o

unutrašnjoj organizaciji (ĉlan 4) Općina je predvidjela ocjenjivanje i unapreĊivanje u sluţbi u skladu

sa Zakonom o drţavnoj sluţbi FBiH.

Općinskim budţetom za 2005. godinu planirani su ukupni prihodi od 5.757.000 KM, a ostvareni su u

iznosu 5.482.460 KM (95% od planiranih prihoda). Uz poreske prihode koji su u ukupnim općinskim

prihodima iznosili 64,1%, neporezni prihodi su saĉinjavali 28,9% prihoda, a ostatak su ĉinili

grantovi17

. U odnosu na 2004. godinu ostvareni prihodi su veći za 12%. Ukupno ostvareni rashodi-

izdaci u 2005. godini su iznosili 5.383.195 KM, odnosno 93,5% od planiranog godišnjeg budţeta. U

ukupnim rashodima u 2005. godini tekući izdaci su iznosili 57,8% (plate, naknade, doprinosi

poslodavaca, materijal i usluge 44,5% i tekući grantovi mjesnim zajednicama i neprofitnim

organizacijama 13,3%). Kapitalni grantovi i kapitalni izdaci iznosili su 18%18

. Na ostale izdatke

otpada 24,3% od ukupno izvršenih izdataka (sudska izvršenja i poravnanja19

, rezerva naĉelnika, grant

za spomen obiljeţja i osnivaĉko ulaganje). Prihodi po glavi stanovnika ostvareni u općini Visoko u

2005. godini iznosili su 136,12 KM, dok je razvojna komponenta budţeta (ostvareni kapitalni grantovi

i izdaci) po glavi stanovnika iznosila 24,02 KM.

Budţet za 2006. godinu je planiran u iznosu od 6.442.000 KM (uvećan za 12% u odnosu na plan

budţeta za 2005. godinu)20

. Tekući izdaci u ukupno planiranom budţetu uĉestvuju sa 63,8%, kapitalni

grantovi i nabavka stalnih sredstava sa 25,9%, dok 10,3% predstavljaju ostali izdaci, od ĉega glavninu

ĉine sudska izvršenja i poravnanja21

. Plate, naknade, doprinosi poslodavaca i izdaci za materijal i

usluge kao dio tekućih izdataka ĉine 47,3% od ukupno planiranih rashoda, što predstavlja neznatno

smanjenje u odnosu na plan istih stavki u 2005. godini.

Pored budţetskih prihoda u 2006. godini su planirani i vanbudţetski prihodi u iznosu od 235.000 KM,

i to na osnovu prihoda od naknada za zaštitu okoline i naknada za koncesiju. Općina je u 2005. godini

ostvarila vanbudţetske prihode u iznosu od 148.870 KM, a utrošak ovih sredstava se vršio u skladu sa

programima koje je usvojilo Općinsko vijeće 22

.

Informiranje i učešće građana u javnim poslovima: U cilju unapreĊenja komunikacije s graĊanima i

osiguranja slobode pristupa informacijama, informiranje graĊana se vrši putem internog oglašavanja

na oglasnoj ploĉi, štampanja Sluţbenog glasnika Općine Visoko23

, te svakodnevnim prijemom graĊana

kod naĉelnika. Općina pruţa informacije i preko lokalnih medija (JP RTV „Visoko―, Radio „Q―, Radio

„Naba―), organiziranjem press-konferencija, okruglih stolova, javnih rasprava i tribina, a u pripremi je

i zvaniĉna web stranica Općine24

. Poĉetkom 2006. godine općinske vlasti su izradile Strategiju

17 Poreski prihodi su u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu povećani za 53%. 18 Radi se o kapitalnim grantovima mjesnim zajednicama, grantovima ĉlanovima boraĉke populacije (nabavka graĊevinskog

materijala), grantovima iz oblasti društvenih djelatnosti, te grantovima za sanaciju šteta nastalih elementarnim nepogodama.

U kapitalne izdatke se ubrajaju grantovi za rekonstrukciju i investiciono odrţavanje, nabavku opreme i stalna sredstva u

obliku prava. 19 Sudska izvršenja i poravnanja uĉestvuju sa 23,2% u ukupnim rashodima za 2005. godinu, što se najevećim dijelom odnosi

na izmirenje obaveza vezano za izgradnju aerodroma Visoko. 20 U ukupnim planiranim prihodima za 2006. godinu, planirani poreski prihodi iznose 59,2%, neporeski prihodi 29,6%, dok

ostatak ĉine grantovi od ostalih nivoa vlasti i prenesena sredstva iz prethodne godine. 21 Budţetom za 2006. godinu je u ovu svrhu planirano 500.000 KM ili 7,7% od ukupnih rashoda. 22 U 2004. i 2005. ova sredstva su bila utrošena za sanaciju ilegalnih deponija i zaštitu okoliša. 23 Sluţbeni glasnik štampa se u 150 primjeraka i dostavlja politiĉkim strankama, JU, JP, NVO, Udruţenjima graĊana,

medijima i MZ. 24 Trenutno postoje dvije web stranice koje pruţaju informacije o općini: www.visocko-oko.co.ba i www.visoko.co.ba.

10

unapreĊenja komuniciranja s javnošću, ĉija implementacija se planira u 2006. godini. U cilju

unapreĊenja komunikacije izmeĊu NVO-a i općinskih vlasti, kao i izmeĊu samih NVO-a, Općina je uz

podršku OSCE-a pripremila brošuru „Liĉna karta nevladinih organizacija općine Visoko―.

Budţet Općine se kao javan i transparentan dokument, štampa i objavljuje u Sluţbenom glasniku

Općine, objavljuje se na oglasnoj ploĉi u zgradi Općine, a o njemu se graĊani informiraju i preko

lokalnih radio stanica i lokalne televizije. Pri raspodjeli grantova pojedincima, drugim nivoima vlasti i

neprofitnim organizacijama, korisnici grantova imaju direktno uĉešće tako što daju svoje prijedloge u

toku izrade nacrta budţeta, a ti prijedlozi se uzimaju u obzir prilikom kreiranja budţeta.

Komunikacija s graĊanima se ostvaruje i kroz rad mjesnih zajednica. Poĉetkom 2005. godine

provedeni su izbori u mjesnim zajednicama, uspostavljeni su savjeti mjesnih zajednica, ali je kroz

kontakte s graĊanima zabiljeţeno da funkcioniranje mjesnih zajednica nije na zadovoljavajućem

nivou, te da se zborovi graĊana organiziraju veoma rijetko. U 2005. godini finansijska podrška

osigurana za rad mjesnih zajednica je iznosila 43.515 KM, dok je za ovu svrhu u 2006. godini

planirano 45.000 KM (30.000 KM za tekuće, a 15.000 KM za kapitalne grantove25

). Osim toga,

projekti po mjesnim zajednicama se podrţavaju u okviru kapitalnih izdataka pod budţetskom stavkom

rekonstrukcija i investiciono odrţavanje26

. U Općini ne postoji Komisija za planiranje kapitalnih

ulaganja, pa se raspodjela općinskih sredstava vrši na osnovu liste prioritetnih projekata koju

pripremaju nadleţne općinske sluţbe u saradnji s predstavnicima mjesnih zajednica, a usvaja je

Općinsko vijeće. Kriteriji za odabir nisu jasno definirani, a odabir projekata za kapitalna ulaganja se

vrši vodeći raĉuna da se podrţe projekti u onim mjesnim zajednicama kojima u ranijem periodu nije

pruţena finansijska podrška.

Na podruĉju općine djeluje 35 organizacija graĊanskog društva, ukljuĉujući i brojna sportska

udruţenja27

. Znaĉajan broj organizacija je uspostavljen za zaštitu boraĉke populacije i ĉlanova njihovih

porodica28

. Na podruĉju općine djeluje Omladinsko vijeće29

, a pri OV formirana je Komisija za pitanje

mladih koja ukljuĉuje samo politiĉki orijentirane organizacije. Organizacije graĊanskog društva

uglavnom nisu samoodrţive, već se oslanjaju na finansijsku potporu meĊunarodnih organizacija i

donatora, kao i na pomoć domaćih vlasti. Za podršku neprofitnim organizacijama u 2005. godini iz

općinskog budţeta izdvojeno je 208.826 KM, dok je budţetom za 2006. godinu za ovu svrhu planirano

280.000 KM30

. Samo na ime udruţenja graĊana prošle godine je izdvojeno 15.000 KM31

, dok je u

25 Suma od 15.000 KM namijenjena je samo za manje intervencije po MZ. 26 U 2005. godini u ovu svrhu je utrošeno 462.128 KM, dok je budţetom za 2006. planirano 903.500 KM. 27 To su: Forum graĊana Visoko, Organizacija porodica šehida i poginulih boraca Visoko, UG „Zlatni ljiljan i zlatna

policijska znaĉka―, UG RVI, UG JOB „Unija veterana― Visoko, Crveni kriţ, UG „Bedem― Donje Moštre, UG „Uĉenici i

studenti―, UG „Budi mi prijatelj―, UG „ARS tragovi―, UG „Teatar Total―, UG pravnika „PARAGRAF―, UG „Roditelji u

borbi protiv droge―, UG Ţene muslimanke „Sumejja―, UG BHŢEM, UG „Visoĉko udruţenje taksista―, UG Roma, UG

Likovnih umjetnika „Likum 76―, UG „Radio klub―, UG „Streljaĉki klub―, UG „Invalidi rada―, UG Bolesnika hemodijaliznog

centra Visoko, Društvo ―Josip Broz Tito―, UG poljoprivrednika „IDE-AL― Donje Moštre, UG Odred izviĊaĉa, UG Lovaĉko

društvo „Srndaĉ―, UG Sportskih ribolovaca, UG Planinarsko društvo „Visoĉica―, SUBNOR BiH, UG „Penzionera―, SGV-

GPR Srpsko graĊansko vijeće, Udruţenje penzionera „Solidarnost Vi―, Udruţenje slijepih, Udruţenje Eko Viking, Sportski

savez, NK „Bosna―, „Visoko―, „Ljiljan― i „Moštre―, RK „Bosna―, Avio klub „Izet Kurtalić―, Kuglaški klub „Bosna―, Karate

klub „Visoko―, Tekvando akademija „Visoko―, Košarkaška škola „XXL Basket―, Školski rukometni klub „Novi val―,

Stonoteniski klub „Bosna―, i Šahovski klub „Visoko―. 28 UG RVI, UG JOB, UG „Zlatni ljiljan i zlatna policijska znaĉka―, UG Porodica šehida i poginulih boraca. Ove organizacje

dobro saraĊuju i imaju svoj koordinacioni odbor koji rješava sva zajedniĉka pitanja ove populacije. U općinskom budţetu

predviĊena je i posebna stavka za pomoć pripadnicima boraĉke populacije i za 2006. godinu planirano je 52.500 KM. 29 Omladinsko vijeće Visoko broji 7 udruţenja: Podmladak SDU, Udruţenje uĉenika i studenata Visoko, Omladinsko

udruţenje ―Bedem‖, Forum mladih SDP, Podmladak SDA, Ekološka 5 i Mladi liberali. 30 Grantovi za organizacije boraĉke populacije – 60.000 KM, grantovi iz oblasti kulture i sporta – 98.000 KM, grantovi

politiĉkim partijama – 60.000 KM, grant Izbornoj komisiji – 30.000 KM, grantovi udruţenjima graĊana 22.000 KM i grant za

aktivnosti omladine – 10.000 KM. 31 UG kojima su dodijeljeni grantovi: UG Bolesnika hemodijaliznog centra, UG „Radio klub―, UG „Invalidi rada―, Crveni

kriţ, Udruţenje slijepih, UG Planinarsko društvo „Visoĉica―, UG Sportskih ribolovaca, UG za zaštitu i uzgoj golubova, ptica,

peradi i kunića, UG Roma „Budi mi prijatelj―, UG Roma, UG „Roditelji u borbi protiv droge―, Forum graĊana, UG

Penzionera, Udruţenje penzionera „Solidarnost Vi―, UG „Teatar Total―, UG „ARS tragovi―, Udruţenje dijabetiĉara, Društvo

―Josip Broz Tito―, UG poljoprivrednika „IDE-AL―, UG Motorista „Karo―, UG „Sumejja―, UG Lovaĉko društvo „Srndaĉ―,

11

2006. planirano 22.000 KM. Raspodjela budţetskih sredstava NVO-ima vrši se na osnovu Odluke o

izvršenju budţeta kojom je definiran naĉin i kriterij dodjele sredstava, a prednost imaju projekti koji

pospješuju razvoj civilnog društva. U 2005. godini realiziran je grant za omladinske aktivnosti u visini

od 10.000 KM, a predstavnici mladih smatraju da je neophodno definirati i kriterije za dodjelu

prostorija za rad udruţenja32

.

Iako je vidljiv napredak u razvoju graĊanskog društva u visoĉkoj općini, organizacije graĊanskog

društva nemaju dovoljan uticaj na javne poslove i razvojne procese. Za svega nekolicinu organizacija

se moţe reći da aktivno uzimaju uĉešće u procesu donošenja odluka, a jedna od njih je „Forum

graĊana―. Postojeći mehanizmi za informiranje i direktno ukljuĉivanje graĊana33

u javne poslove se

nedovoljno koriste, što ukazuje na nedostatak zainteresiranosti i nerazvijenu svijest graĊana o pravima

i obavezama, naroĉito onim koja se tiĉu uĉešća u upravljanju javnim poslovima34

. Uĉešće graĊana u

upravljanju javnim poslovima i u procesu donošenja odluka je vaţno, jer aktivno, slobodno i znaĉajno

uĉešće graĊana predstavlja jednu od osnovnih komponenti prava na razvoj35

.

Iako Općina Visoko, kao nosilac duţnosti, ulaţe velike napore da kroz formalne i neformalne

mehanizme omogući uĉešće graĊana u javnim poslovima, neophodno je poduzeti i dodatne napore za

unapreĊenje komunikacije i saradnje izmeĊu lokalnih vlasti i graĊana, kao i za stvaranje boljeg okruţja

za graĊansko djelovanje.

2.1.2. Ekonomija

Ravnomjeran ekonomski rast i stvaranje uslova za odrţiv ekonomski razvoj trebaju biti praćeni

mjerama koje vlasti poduzimaju kako bi se osiguralo puno uţivanje prava na rad i garantirao pristojan

ţivot svakom pojedincu. Pravo na rad podrazumijeva pravo svakoga na mogućnost da zaradi dovoljno

za ţivot slobodno izabranim ili prihvaćenim radom, pravo pristupa sistemu zaštite koji svakom

zaposlenom garantira pristup zaposlenju, pravo na sigurne radne uslove i pravo na formiranje

sindikata, te pravo zaposlenog da ne bude nepraviĉno lišen zaposlenja. Pravo na rad se ne treba

shvatati kao apsolutno i bezuslovno pravo na zaposlenje, ali drţave koje priznaju pravo na rad moraju

poduzeti niz koraka da osiguraju ispunjenje navedenih uslova kako bi svakom pojedincu omogućile da

materijalno obezbijedi sebe i porodicu.

Koraci i mjere koje su vlasti duţne poduzeti za osiguranje punog uţivanja prava na rad obuhvataju

tehniĉko i struĉno usmjeravanje i obrazovanje, zakonske i druge mjere u cilju osiguranja fiziĉkog i

mentalnog integriteta radnika u ostvarivanju prava na zaposlenje, te dostupnost usluga za podršku

pojedincima da naĊu odgovarajuće zaposlenje. Pored toga, graĊani moraju imati pristup uslugama, bez

diskriminacije, kao i pristup relevantnim informacijama36

. Vlasti takoĊer moraju poduzeti aktivnosti u

cilju smanjenja broja radnika zaposlenih izvan formalne ekonomije, koji su kao takvi izvan sistema

zaštite. Iako sve ovo ukazuje na znaĉajnu ulogu svih nivoa vlasti u poštivanju, zaštiti i promoviranju

prava iz oblasti zaposlenja, takoĊer je jasno da postoje strukturne i druge prepreke koje nastaju kao

UG pravnika „PARAGRAF―, UG Humanitarna pomoć, KUD, Fondacija Omera Pobrića, UG Majke Srebrenice i Podrinja i

UG „Tekvando―. 32 Jedan od problema omladinskih udruţenja je nedostatak prostorija za rad. Nekadašnji Dom kulture je dodijeljen na

korištenje RTV „Visoko―, politiĉkim organizacijama i još nekim udruţenjima graĊana, dok omladinska udruţenja nemaju

dovoljno prostora za svoje aktivosti. 33 Mogućnost prisustvovanja sjednicama OV, uĉešća na okruglim stolovima, javnim raspravama i tribinama. Osim toga,

primijećena je i velika nezainteresiranost graĊana za indirektno uĉešće u javnim poslovima, jer je odziv glasaĉa na općinskim

izborima u 2004. godini bio samo 42,2%. 34 Pravo na uĉešće u javnim poslovima osigurava pravo i mogućnost svim graĊanima da uĉestvuju, direktno i indirektno,

putem slobodno izabranih predstavnika, u upravljanju javnim poslovima, kao i da imaju pristup javnim poslovima - ĉlan 25

ICCPR, ĉlan 21 UDHR, ĉlan 3 ECHR, Protokol 1, ĉlanovi 12 i 14 Konvencije o eliminaciji svih vidova diskriminacije nad

ţenama (CEDAW); 35 Ĉovjek je u samom centru razvojnog procesa i kao takav on treba biti aktivni uĉesnik i uţivalac prava na razvoj – ĉlan 2

Deklaracije o pravu na razvoj. 36

MeĊunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), ĉlanovi 6, 7.

12

posljedica faktora koji su van kontrole pojedinaĉnih vlada i koje mogu ugroziti potpuno ostvarivanje

prava na rad.

Prijeratna privreda općine Visoko je u periodu od 1952. do 1990. godine ostvarivala nadprosjeĉan rast

u poreĊenju sa prosjekom BiH. Na godišnjem nivou biljeţila je prosjeĉnu stopu rasta od 5,9%37

, ĉime

je Visoko svrstavala u red općina koje su biljeţile intenzivni rast i razvoj. U tom periodu bruto domaći

proizvod (BDP) je od 1952. godine (13,9 mil.US$) do 1990. godine (124,4 mil. US$) povećan za oko

devet puta. Mjereno po BDP-u po glavi stanovnika, općina Visoko je u 1990. godini imala BDP po

glavi stanovnika za 10% (2.965 US$) veći od tadašnjeg prosjeka BiH.

BDP po glavi stanovnika u 2004. godini (KM)

3,531

1,278

2,5122,861

3,8103,574

3,4783,1252,982

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

Breza Ilijaš Kiseljak Olovo Visoko Kakanj FBiH

Statistički podaci Općinski podaci

Ako pogledamo iznos BDP po glavi stanovnika u 2004. godini, vidimo da je BDP po glavi stanovnika

manji od prosjeka FBiH za 18%38

. Neophodno je napomenuti da postoje znaĉajne razlike u procjeni

iznosa BDP po glavi stanovnika ovisno o izvoru podataka. Kako se podaci općinskih sluţbi u

znaĉajnoj mjeri razlikuju od podataka Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u gornjem

dijagramu su prikazani i jedni i drugi.

Prijeratni privredni razvoj i investicijska ulaganja su rezultirala i sa solidnom stopom zaposlenosti

stanovništva, koja u 1990. godini iznosi 24%.

Stopa zaposlenosti stanovništva

20%

24%

0

5

10

15

20

25

1990 2005

Iz gornjeg dijagrama moţemo vidjeti da je stopa zaposlenosti stanovništva u 2005. godini u odnosu na

1990. godinu pala za 4%, što je u apsolutnim brojevima gubitak od 3.023 radna mjesta. Ovakva

37 Izvor: Strategijske odrednice razvoja općine Visoko, mart 2000. godine. 38 Izvor: Općina Visoko

13

promjena ekonomske situacije na podruĉju općine Visoko je prouzrokovana ratnim razaranjima i

nastalim diskontinuitetom u privrednom razvoju. Nakon rata, u 1996. godini, privreda Visokog je

radila sa 20% prijeratnih kapaciteta, a iste godine je ostvarila BDP u iznosu od 24,9 miliona US$, što

je 20% BDP-a iz 1990. godine.

Podaci o prijeratnoj strukturi privrede općine Visoko ukazuju da je u preraĊivaĉkoj industriji bilo

zaposleno oko 60% od ukupnog broja zaposlenih. U djelatnosti trgovine zaposlenje je pronašlo 20%

od ukupnog broja zaposlenih, dok su graĊevinarstvo, saobraćaj i komunikacije uĉestvovali sa znaĉajno

manjim udjelom u ukupnoj zaposlenosti. Ako razmotrimo strukturu zaposlenosti u 2005. godini,

vidimo da je udio preraĊivaĉke industrije porastao za 6,5% u odnosu na 1990. godinu, dok se udio

trgovine smanjio sa 20% na oko 10%. Javni sektor takoĊer zapošljava oko 10% od ukupnog broja

zaposlenih.

Procentualno učešće pojedinih djelatnosti u ukupnoj

zaposlenosti (2005.)

Prerađivačka

industrija

66,5%

Polj, lov, šumarstvo

0,4%

Ostalo

2,4%

El.energija, gas i voda

1,1%

Trgovina

9,7%

Ugostiteljstvo

0,4%

Javna uprava

2,9%Poslovne usluge

1,5% Zdravstvo i socijalni

rad

2,2%

Fin. poslovanje

0,2%

Transport

1,9%

Obrazovanje

5,1%

Građevinarstvo

5,7%

U posljednje tri godine prema zvaniĉnim statistiĉkim podacima zaposlenost raste u preraĊivaĉkoj

industriji (povećanje od 387 zaposlenih), graĊevinarstvu (28 zaposlenih), finansijskom posredovanju

(12 zaposlenih), poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (50 zaposlenih) i

ugostiteljstvu (8 zaposlenih). U ovim djelatnostima ukupno je povećan broj zaposlenih za 485 radnika.

Pad zaposlenosti biljeţimo u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (18), transportu, skladištenju i vezama

(34), trgovini (74) i ostalim javnim, društvenim i liĉnim usluţnim djelatnostima (37). U ovim

djelatnostima imamo ukupan gubitak od 163 radna mjesta.

14

Broj zaposlenih po SKD

52 23 734

5224

450766

31 150 19 119 18722469184840

422

4846

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Poljop, lo

v,

šum

arst

vo

Pre

rađiv

ačka

ind.

Gra

đev

inar

stvo

Trg

ovin

a

Ugost

itel

jstv

o

Tra

nsp

ort

Fin

. posl

ovan

je

Posl

ovne

usl

uge

Ost

ale

usl

uţn

e

dje

l.

2003 2005

Povećanju broja zaposlenih najviše doprinosi preraĊivaĉka industrija, i to djelatnosti proizvodnje

tekstila i tekstilnih proizvida i proizvodnje koţe i koţnih proizvoda, meĊutim kao što vidimo iz donjeg

dijagrama uglavnom se radi o nisko plaćenim poslovima.

Prosječna neto plaća (KM) po SKD

632

267

832

450

1033

288

590

413

412

501396

329306

224

409

255

357425

534

369

482

287228

242282

351

464540

310259

480

312

298

0

200

400

600

800

1000

1200

Po

ljo

p, lo

v,

šum

ars

tvo

Pre

rađ

ivačk

a i

nd

.

Sn

ab

dij

ev

an

je e

l.

en

erg

ijo

m,g

aso

m,

vo

do

m

Gra

đev

inars

tvo

Trg

ov

ina

Ug

ost

itelj

stv

o

Tra

nsp

ort

Fin

. p

osl

ov

an

je

Po

slo

vn

e u

slu

ge

Zd

rav

, so

c. ra

d

Ost

alo

2003 2004 2005

Naime, radna mjesta u preraĊivaĉkoj industriji spadaju meĊu najniţe plaćene poslove. Manje plaćeni

poslovi su jedino u djelatnostima trgovine, odrţavanja i ugostiteljstva. Javni sektor i javna preduzeća

imaju znaĉajno više neto plaće nego privatni sektor.

Pri analizi strukture ekonomije na podruĉju općine Visoko, koristili smo se tehnikom lokacijskog

kvocijenta koja usporeĊuje koncentraciju zaposlenosti po djelatnostima na podruĉju općine Visoko sa

koncentracijom zaposlenosti u tim djelatnostima na podruĉju FBiH. Ova tehnika analize nam

omogućava odreĊivanje baziĉnih i nebaziĉnih djelatnosti na podruĉju općine Visoko. Baziĉne

djelatnosti su one koje su u potpunosti ovisne od eksternih faktora i koje uglavnom plasiraju robe i

usluge van granica općine. Ove „izvozne djelatnosti― se ujedno smatraju i glavnom pokretaĉkom

snagom lokalne ekonomije. Nebaziĉne djelatnosti su one koje uglavnom plasiraju robe i usluge na

lokalnom trţištu i njihovo poslovanje ovisi uglavnom od lokalnih uvjeta. Teorija ekonomskog razvoja

se uglavnom fokusira na razvoj baziĉnih djelatnosti smatrajući ih osnovom za rast lokalne ekonomije.

Kada je u pitanju struktura ekonomije općine, poreĊenjem koncentracije zaposlenosti po djelatnostima

vidimo da Visoko ima znaĉajno veću koncentraciju zaposlenih u preraĊivaĉkoj industriji od prosjeka

15

FBiH. Lokacijski kvocijent vrijednosti 2,56 ukazuje da je preraĊivaĉka industrija uglavnom izvozno

orijentirana i predstavlja glavni motor ekonomskog razvoja općine. Analiza posljednje tri godine

takoĊer ukazuje da preraĊivaĉka industrija biljeţi rast.

Lokacijski kvocijent za pojedine djelatnosti na području općine Visoko (2005.)

0.14

2.56

0.03

0.800.59

0.08 0.22 0.100.50

0.250.56

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

Po

ljo

p,l

ov

,

šum

ars

tvo

Pre

rađ

.

ind

ust

rija

El.

en

erg

ija,

gas

i v

od

a

Gra

đev

inars

tvo

Trg

ov

ina

Ug

ost

itelj

stv

o

Sao

bra

caj

Fin

an

sije

Nek

retn

ine

Zd

rav

stv

o i

soc. Z

ašt

ita

Ost

ale

dje

latn

ost

i

MeĊutim, visoka vrijednost lokacijskog kvocijenta ne mora nuţno znaĉiti da je djelatnost preraĊivaĉke

industrije konkurentna i biljeţi zdrav rast. Visoka vrijednost lokacijskog kvocijenta moţe znaĉiti da

preduzeća koja posluju u ovoj djelatnosti jednostavno nisu efikasna i zapošljavaju više radnika nego

što je prosjek na nivou FBiH da bi imala isti output. Ovo djelomiĉno vrijedi i za općinu, posebno kada

su u pitanju preduzeća KTK i VITEX.

U svakom sluĉaju djelatnosti proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnja koţe i koţnih

proizvoda i prerada mesa i mesnih proizvoda su djelatnosti koje predstavljaju okosnicu ekonomije i

ekonomskog razvoja općine Visoko. Samo preduzeće Prevent Sarajevo d.o.o. Visoko zapošljava oko

30% od ukupnog broja zaposlenih na podruĉju općine.

Ostale djelatnosti imaju nizak lokacijski kvocijent i koncentracija zaposlenosti ukazuje da su ovo

„lokalne― djelatnosti ĉije robe i usluge zadovoljavaju potrebe uglavnom lokalnog stanovništva.

Posebno je interesantan nizak lokacijski kvocijent djelatnosti trgovine i ugostiteljstva. Iako je Visoko

tradicionalno trgovaĉko mjesto, lokacijski kvocijent od 0,59 je iznimno nizak, a ono što dodatno

zabrinjava je njegov pad u odnosu na prethodne godine (0,67). Djelatnost ugostiteljstva je iznimno

nerazvijena (LK = 0,08). Ovo je posebno bitno zbog nedavnih dešavanja i mogućnosti za razvoj

turizma koje su se otvorile pred općinom Visoko.

Vrijednost lokacijskih kvocjenta i njihova promjena po djelatnostima

LK Visok Nizak

Rastući PreraĊivaĉka industrija GraĊevinarstvo

Ugostiteljstvo

Finansijsko posredovanje

Poslovanje nekretninama,

iznajmljivanje i poslovne usluge

Opadajući Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Trgovina

Transport, skladištenje i veze

Ostale javne, društvene, socijalne i

liĉne usluţne djeltnosti

Iz prethodne tabele vidimo da razliĉite djelatnosti imaju razliĉite vrijednosti lokacijskih kvocijenata, te

razliĉitu promjenu njihove vrijednosti u posljednje tri godine. Ovo upućuje na to da razliĉite djelatnosti

16

zavrjeĊuju i razliĉite politike s ciljem bilo odrţanja postojećih trendova rasta ili unapreĊenja stanja

unutar pojedinih djelatnosti. Oĉito je da je preraĊivaĉka industrija od kljuĉnog znaĉaja za ekonomiju

općine Visoko i gubitak ovih djelatnosti ili negativni trendovi u ovoj djelatnosti bi prouzrokovli

znaĉajne probleme u ekonomiji općine. Stoga lokalna zajednica mora usmjeriti napore na zadrţavanje,

odrţavanje i omogućavanja daljnjeg rasta u ovoj djelatnosti. To se posebice odnosi na proizvodnju

tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnju koţe i koţnih proizvoda i prehrambenu industriju.

Djelatnosti sa niskim i rastućim lokacijskim kvocijentom39

, iako po definiciji spadaju u djelatnosti koje

nisu „izvozne―, nego su uglavnom fokusirane na zadovoljenje lokalnih potreba, ostavljaju prostor za

daljnji rast, te im takoĊer treba posvetiti znaĉajnu paţnju. Za ostale djelatnosti sa niskim i opadajućim

lokacijskim kvocijentom40

potrebno je detaljno analizirati uzroke takvog stanja i kreirati politike i

programe koji će zaustaviti daljnji pad u ovim djelatnostima.

Prema inicijalnim kalkulacijama, oko 3.150 radnika zaposlenih u preraĊivaĉkoj industriji proizvode

robe i usluge koji se prodaju van podruĉja općine. TakoĊer, baziĉni multiplikator od 2,26 ukazuje da

svako novootvoreno radno mjesto u baziĉnim djelatnostima otvara mogućnost za 1,26 novih radnih

mjesta u nebaziĉnim djelatnostima.

Znaĉaj preraĊivaĉke industrije, trgovine i graĊevinarstva za ekonomiju općine Visoko se ogleda i kroz

finansijske pokazatelje.

Prihodi i rashodi u 2005. godini po SKD

Djelatnost Br. pravnih lica Ukupni prihod Ukupni rashod

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 8 796.682 779.292

PreraĊivaĉka industrija 282.307.810 292.226.611

Snabdijevanje el. energijom, gasom i

vodom

2.685.925 2.197.766

GraĊevinarstvo 45.371.510 44.679.230

Trgovina 131.839.655 131.258.247

Ugostiteljstvo 482.323 486.192

Saobraćaj, skladištenje i veze 13.609.192 13.498.089

Finansijsko posredovanje 1.485.643 1.212.945

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje

i poslovne usluge

9.086.908 8.785.099

Obrazovanje 150.140 150.013

Zdravstvena i socijalna zaštita 3.433.614 3.623.017

Ostale javne, društvene, socijalne i liĉne

usluţne djelatnosti

6.332.487 6.289.163

Ukupno: 497.581.889 505.185.664

Kao što vidimo iz narednog dijagrama preraĊivaĉka industrija (57,1%), trgovina i odrţavanje motornih

vozila (26,7%) i graĊevinarstvo (9,2%) uĉestvuju sa 93% u ukupno ostvarenim prihodima na podruĉju

općine Visoko.

39 GraĊevinarstvo, ugostiteljstvo, finansijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. 40 Poljoprivreda, lov i šumarstvo, trgovina, transport, skladištenje i veze i ostale javne, društvene, socijalne i liĉne usluţne

djelatnosti.

17

Udjeli pojedinih djelatnosti u ukupno ostvarenim prihodima (2005.)

Ugostiteljstvo

0.1%

Poljop, lov i

šumarstvo

0.2%

Finansijsko

posredovanje

0.3%

Saobraćaj,skladištenje i

veze

2.8%

Nekretnine i poslovne

usluge

1.8%

Ostale djelatnosti

1.3%

Trgovina

26.7%

Građevinarstvo

9.2%El.energija, gas i voda

0.5%

Prerađivačka industrija

57.1%

Uĉešće ostalih djelatnosti u ukupnim ostvarenim prihodima je minorno. MeĊutim, ako analiziramo i

udjele pojedinih djelatnosti u ukupno ostvarenim rashodima, vidimo da situacija nije znaĉajno

promijenjena osim što preraĊivaĉka industrija ima veći udio u ukupnim rashodima (58,3%).

PreraĊivaĉka industrija biljeţi i znaĉajno veći ukupni gubitak od ukupno ostvarene dobiti. Samo ova

djelatnost je proizvela ukupne gubitke od 14.751.958 KM, što iznosi 86,8% od ukupno ostvarenih

gubitaka na podruĉju općine Visoko. Istovremeno, preraĊivaĉka industrija je ostvarila neto dobit u

iznosu od 4.676.938 KM ili 53,5% od ukupno ostvarene dobiti na podruĉju općine. U odnosu na 2004.

godinu, kada je preraĊivaĉka industrija uĉestvovala sa 90% u ukupno ostvarenom gubitku biljeţimo

pad procentualnog uĉešća u ukupno ostvarenom gubitku za 3,2% u 2005. godini. MeĊu preduzećima

koja biljeţe najveći gubitak na podruĉju općine Visoko su preduzeća KTK „Visoko― i „Vitex―

Visoko41

.

Ukupni finansijski pokazatelji poslovanja privrednih društava u milionima KM

372.0413.6

497.6

368.6

419.1

505.2

8.7 1716.5

15.6 12.5 22.5

0.0

100.0

200.0

300.0

400.0

500.0

600.0

2003 2004 2005

Ukupni prihod Ukupni rashod Neto dobit Gubitak

Privredna društva registrirana na podruĉju općine su u 2003. godini iskazala neto dobit u ukupnom

iznosu od oko 15,6 miliona KM, dok su ukupni iskazani gubici iznosili oko 12,5 miliona KM. U 2004.

godini je evidentno povećanje ukupnog iznosa prijavljene neto dobiti koja je iznosila 16,5 miliona

KM, a znaĉajno su porasli ukupni iskazani gubici doseţući 22,5 miliona KM. U 2005. godini privreda

41 Preduzeće „Vitex― je i 1998. godine ostvarilo najveći gubitak na podruĉju općine, a gubici „Vitexa― u toj godini su iznosili

56,8% ukupnih gubitaka privrede općine.

18

općine Visoko biljeţi daljnji rast obima proizvodnje, meĊutim, ukupno iskazani gubici (17 miliona

KM) su i dalje znaĉajno veći od iskazane neto dobiti (8,7 miliona KM).

Privreda općine Visoko je uvijek bila izvozno orijentirana. Prije rata pokrivenost uvoza izvozom je

iznosila 200%. Nakon rata, u 1998. godini, privreda općine uspijeva dosegnuti jedva ĉetvrtinu

prijeratnog izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi jedva 50%.

Ostvareni uvoz i izvoz sa područja općine Visoko (2005. godina)

UVOZNICI Uvoz (KM) IZVOZNICI Izvoz (KM)

5 najvećih uvoznika 33.673.762 5 najvećih izvoznika 48.031.704

10 najvećih uvoznika 48.983.381 10 najvećih izvoznika 52.398.828

15 navećih uvoznika 57.472.762 15 najvećih izvoznika 53.860.668

UVOZ UKUPNO 77.544.868 IZVOZ UKUPNO 55.938.681

Kao što vidimo iz prethodne tabele, pokrivenost uvoza izvozom je nešto bolja u odnosu na 1998.

godinu i iznosi 72,14%. U svakom sluĉaju, situacija je znaĉajno bolja od prosjeka FBiH (33,74%) i

BiH (34,52%). MeĊu najveće izvoznike sa podruĉja općine spadaju: ―Prevent Sarajevo‖ d.o.o. Visoko,

―Albex-groupe‖, ―Secom‖ d.o.o., ―KTK‖ d.d., ―Vispak‖ d.d., ―Sirĉo export-import‖ d.o.o., ―Mondo-

erre‖ d.o.o., ―Antesil‖ d.o.o., ―Ekosirovina‖ d.o.o., ―UNIS Kovina‖ d.d.

Procentualno učešće općina u ukupnom izvozu i uvozu sa ZE-DO kantona

(2004. godina)

28.425.21

16.68

8.76.3

0.022.7 3.7

13.210.4

0.9

7.5

0.6 0.92.23.71

0.220.51.88

6.55

1.0

31.9

0.5

26.7

0

5

10

15

20

25

30

35

Zenica Tešanj Zavidovići Maglaj Ţepče Visoko Olovo Vareš Kakanj Usora Breza Doboj-Jug

Izvoz Uvoz

Ako posmatramo podatke o uvozu i izvozu na podruĉju ZE-DO kantona, moţemo vidjeti da općina

Visoko u ukupnom izvozu sa podruĉja ZE-DO kantona uĉestvuje sa 6,3%, dok istovremeno uĉestvuje

sa 10,37% u ukupnom uvozu na podruĉju ZE-DO kantona.

19

Procentualno učešće pojedinih djelatnosti u ukupnom broju

registriranih pravnih lica (2005.)

Ostale djelatnosti

3%

Poljoprivreda, lov i

šumarstvo

3%

Prerađivačka

industrija

28%

El. energija, gas i

voda

0%

Građevinarstvo

4%

Nekretnine

7%

Transport

10%

Finansijsko

posredovanje

1%

Trgovina

43%

Ugostiteljstvo

1%

Prema podacima općinskih sluţbi, na podruĉju Visokog djeluje 300 registriranih privrednih

subjekata42

. Iz gornjeg dijagrama vidimo da je najveći broj privrednih lica registriran u djelatnosti

trgovine, a zatim u djelatnosti preraĊivaĉke industrije. I ovdje je potrebno naglasiti da se podaci kojima

raspolaţe Općina znaĉajno razlikuju od podataka Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda

za programiranje razvoja. Dovoljno je reći da prema podacima Federalnog zavoda za programiranje

razvoja na podruĉju općine Visoko djeluje 748 registriranih privrednih lica43

.

Broj registriranih MSP-a i obrta na 1.000 stanovnika

3936

34 35

24

44

30

0

10

20

30

40

50

Breza Ilijaš Vareš Visoko Kakanj Kiseljak Olovo

Ako uporedimo podatke o broju registriranih preduzeća i obrta na 1.000 stanovnika, vidimo da općina

Visoko ne odskaĉe znaĉajno od drugih općina. Ovakvi nalazi su u kontradikciji sa generalno

usvojenom percepcijom o općini Visoko kao izrazito poduzetniĉkoj općini.

42 Od ukupno 329 privrednih društava registriranih na podruĉju općine, u 2004. godini njih 295 je sukladno zakonskoj

obavezi predalo završne raĉune Agenciji za informatiĉke i posredniĉke usluge (AFIP). 43 Index socioekonomskog razvoja lokalnih zajednica u FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, mart 2005. godine.

20

Preduzeća klasificirana po broju zaposlenih

Mikro (do 5

zaposlenih)

60%

Srednja (50 -

250 zaposlenih)

5%

Mala (5 - 50

zaposlenih)

34%

Velika (preko

250 zaposlenih)

1%

Ukoliko posmatramo broj registriranih preduzeća, većinu registriranih pravnih lica na podruĉju općine

ĉine mikro preduzeća (60%), koja zajedno sa malim preduzećima predstavljaju 94% od svih

registriranih preduzeća. U općini djeluju samo 5 do 6 velikih preduzeća (sa preko 250 zaposlenih).

MeĊutim, ono što općinu Visoko razlikuje od ostalih općina je broj registriranih fiziĉkih lica (obrta). U

poreĊenju sa susjednim općinama, općina Visoko ima dvostruko više registriranih obrta od Kaknja,

koji je meĊu navedenim općinama zauzima drugo mjesto po broju registriranih fiziĉkih lica. Ukoliko

po općinama uporedimo broj registriranih fiziĉkih lica na 1.000 stanovnika, vidimo da je obrtništvo na

podruĉju općine Visoko razvijenije nego u drugim općinama, a jedina susjedna općina koja se po

uspješnosti u obrtništvu moţe porediti sa općinom Visoko je Kiseljak.

Struktura registriranih obrta (2005.)

Trgovačke radnje

24%Taksi

prijevoznici

18%

Tezge na pijaci

1%

Ostali

15%

Auto - škole

1%

Zanatske radnje

23%

Ugostiteljske

radnje

10%

Prijevoznici

5%Poljoprivredna

djelatnost

3%

Broj registriranih fizičkih lica (obrta)

263 266186

1155

585521

133

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Breza Ilijaš Vareš Visoko Kakanj Kiseljak Olovo

Broj registriranih fizičkih lica (obrta) na

1.000 stanovnika

1917 16

13

24

12

29

0

5

10

15

20

25

30

Breza Ilijaš Vareš Visoko Kakanj Kiseljak Olovo

21

U strukturi registriranih fiziĉkih lica vidimo da je najveći broj registriranih trgovaĉkih radnji (24%), a

nakon toga najveći udio imaju zanatske radnje (23%), taksi prijevoznici (18%), te ugostiteljske radnje

(10%).

Poljoprivreda: U ukupno raspoloţivom zemljištu na podruĉju općine Visoko, pod šumama se nalazi

53% zemljišta (12.497 ha)44

, a poljoprivredno zemljište ĉini 38,5% (8.994 ha).

Prema podacima iz katastra nekretnina, poljoprivredno zemljište zauzima 8.994 ha, od ĉega je

obradivog 8.225 ha (oranice i bašte 5.649 ha, voćnjaci 1.076 ha, livade 1.500 ha) i pašnjaka 769 ha.

Ako se uzme u obzir površina raspoloţivog obradivog zemljišta i procjena trenutnog broja stanovnika,

općina Visoko ima oko 0,2 ha obradivog zemljišta po glavi stanovnika, što je dostatno za proizvodnju

koja zadovoljava prehrambene potrebe stanovništva općine.

Kvalitetna poljoprivredna zemljišta su smještena u ravniĉarskim dijelovima općine i 90% ih je u

privatnom vlasništvu. Na podruĉju općine nalazi se oko 1.800 ha najkvalitetnijeg zemljišta prve

kategorije, koje je koncentrirano uz dolinu rijeka Bosne, Fojnice i njenih pritoka i otvoreno prema

primarnim i sekundarnim saobraćajnicama, što ĉini osnovu za intenziviranje poljoprivredne

proizvodnje. Bavljenje poljoprivredom za većinu stanovnika općine je dopunska djelatnost, a odlika

poljoprivredne proizvodnje je mala primjena agrotehniĉkih mjera i usitnjenost posjeda. Uz

komasacione i druge radove poljoprivredno zemljište se moţe pripremiti za savremenu poljoprivrednu

proizvodnju. U sjetvenoj strukturi na podruĉju općine preovladava proizvodnja stoĉne hrane sa 3.677

ha, ţitarica (pšenica i kukuruz) sa 808 ha i povrtnog bilja (krompir, grah, paradajz i kupus) sa 956 ha.

Na podruĉju općine, a ni u bliţoj okolini nema preraĊivaĉkih kapaciteta za poljoprivredne proizvode,

koji se uglavnom plasiraju na pijace u Visokom, Sarajevu i Zenici.

Prema podacima JP Veterinarska stanica, na podruĉju općine registrirano je 86 fiziĉkih lica koja se

bave uzgojem ovaca. Brojno stanje grla ovih domaćinstava je 4.300, a procjenjuje se da na podruĉju

općine ima 8.500 grla sitne stoke. Osim toga, registrirano je 6 fiziĉkih lica koja vrše tov junadi, a bitni

pomaci u oblasti stoĉarstva su izgradnja farme „SUŠA COMERC― koja se bavi tovom junadi.

Tržište rada: U 2004. godini, na podruĉju općine Visoko, broj stanovnika u radnoj dobi (15-64

godina) je iznosio 27.120. MeĊutim, od ukupnog broja stanovnika u radnoj dobi, samo 14.610 su

aktivni na trţištu rada, odnosno ili su zaposleni ili aktivno traţe posao (registrirani na Birou za

zapošljavanje). Kada uporedimo procenat stanovništva aktivnog na trţištu rada u općini Visoko sa

susjednim općinama, vidimo da Visoko zajedno sa općinom Ilijaš ima najveći procenat radno aktivnog

stanovištva u odnosu na ukupan broj stanovnika u radnoj dobi.

44 Šumskim zemljištem i šumom gazduje Šumsko-privredno društvo ZE-DO kantona sa sjedištem u Zavidovićima i

Kantonalna uprava za šumarstvo sa sjedištem u Zenici. Struktura i kvalitet šumskog fonda nisu povoljni. Od ukupnih šumskih

površina na visoke šume otpada 28%, izdanaĉke šume 66% i neproduktivne šume ostatak. Tako neadekvatnoj strukturi

šumskog zemljišta treba dodati i loš kvalitet šuma. Nosioci razvoja šumarstva i prerade drveta u Visokom su JP „Šumska

uprava― i „Bosnafurnir― Visoko.

Struktura zemljišta na području općine

Poljopri-

vredno

zemljište

39%

Ostalo

8%

Šume

53%

Struktura poljoprivrednog zemljišta na

području općine

Oranice i

bašte

62%

Voćnjaci

12%Livade

17%

Pašnjaci

9%

22

Procenat radno aktivnog stanovništva u odnosu na radno

sposobno stanovništvo (2004.)

46%

38%

46%42%

54% 54%

35%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Breza Kakanj Olovo Vareš Visoko Ilijaš Kiseljak

Uzimajući u obzir procjene Biroa za zapošljavanje da se oko 30% registriranih na Birou prijavljuje

samo zbog zdravstvenog osiguranja, stopa radno aktivnog stanovništva bi vjerojatno bila i manja.

MeĊutim, bez obzira na gornju usporedbu, procenat radno aktivnog stanovništva je jako nizak bilo u

poreĊenju sa drugim tranzicijskim zemljama, bilo u poreĊenju s ĉlanicama EU45

. Ovako nizak

procenat radno aktivnog stanovništva oslikava sve poteškoće lošeg ekonomskog stanja, nedostatak

mogućnosti zapošljavanja i obeshrabrenost stanovništva vezano za mogućnost zapošljavanja. Procenat

ţena u aktivnoj radnoj snazi je manji za 14% od procenta muškaraca (uĉešće ţena u aktivnoj radnoj

snazi je 43%, a uĉešće muškaraca 57%).

Nezaposlenost: Sluţbeni podaci o registriranoj nezaposlenosti na podruĉju općine Visoko ukazuju na

visoku stopu nezaposlenosti koja skoro kontinuirano raste u posljednjih osam godina.

37% 37% 36% 37%

43% 43% 44%46%

0

10

20

30

40

50

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Promjena stope nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti u 2005. godini doseţe vrijednost od 46%, što predstavlja porast od 10% u odnosu

na najniţu stopu nezaposlenosti registriranu u 2000. godini. Podatke o registriranoj nezaposlenosti

treba uzeti s rezervom zbog velikog obima sive ekonomije, kao i zbog velikog broja registriranih na

Birou za zapošljavanje koji aktivno ne traţe zaposlenje, već se registriraju zbog zdravstvenog

osiguranja.

U 2003. godini 515 radnika je izgubilo posao, a u 2004. godini, novih 616 radnika je ostalo bez

zaposlenja.

45 Procent aktivnosti radne snage u odnosu na radno sposobno stanovništvo u EU-15 zemalja iznosi u prosjeku 64,4%, a u

novim ĉlanicama EU-25 zemalja, prosjek iznosi 62,9% (2003. godina).

23

34%

42% 47%

38%44% 47%

76%

55%48% 46%

0

20

40

60

80

Breza Kakanj Olovo Vareš VisokoBanovići Ilijaš KiseljakZE-DO

kanton

FBiH

Usporedba stope nezaposlenosti po općinama (2004.)

U poreĊenju s drugim općinama, ZE-DO kantonom i FBiH, vidimo da je stopa nezaposlenosti na

podruĉju općine Visoko nešto niţa od prosjeka u FBiH.

Ako analiziramo spolnu strukturu nezaposlenih, vidimo da je veći broj nezaposlenih muškaraca u

odnosu na broj nezaposlenih ţena. MeĊutim, moţemo vidjeti da se broj registriranih nezaposlenih ţena

znatno brţe povećava od broja registriranih nezaposlenih muškaraca. Od 2001. godine, kada su u

ukupnom broju nezaposleni muškarci ĉinili 61,7%, a ţene 38,3%, do 2006. godine procenat

nezaposlenih ţena u ukupnom broju nezaposlenih se povećao za 21,7%.

Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih, 3.536 ili 54,89% su osobe koji prvi put traţe zaposlenje.

Promjena broja nezaposlenih po starosnoj strukturi

337

553

1297

870

403536

59

229

1422

959 920

642776

89

553528

787

1174

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-59 60+

2001 2002 2005 2006

Broj nezaposlenih po spolnoj strukturi

3167 32333603 3852

1969 2135

2907 3146

0

1000

2000

3000

4000

5000

2001 2002 2005 2006

Muškarci Ţene

Procentualno učešće žena i

muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti

55.0%55.3%60.2%61.7%

45.0%44.7%39.8%38.3%

0.0

20.0

40.0

60.0

80.0

2001 2002 2005 2006

Muškarci Ţene

24

Najveći broj registriranih nezaposlenih je u starosnim grupama od 20 do 24 godine i 25 do 29 godina.

Skoro sve starosne grupe imaju kontinuirani rast broja registriranih nezaposlenih. Starosna grupa od 20

do 24 godine, zajedno sa starosnom grupom od 35 do 39 godina, ima najveći rast broja registriranih

nezaposlenih.

U 2001. godini mladi od 15 do 29 godina su ĉinili 43% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih, a

u 2006. godini procenat nezaposlenih mladih je iznosio 41%. Ukoliko se uporedi starosna struktura

nezaposlenih u 2001. i 2006. godini, primjetno je znaĉajnije povećanje stope nezaposlenosti starosne

grupe od 20 do 24 godine (6%) i starosne grupe od 35 do 39 godina (3%). Smanjenje biljeţe starosna

grupa od 15 do 19 godina (4%), od 25 do 29 godina (4%) i 30 do 34 godine (3%).

Ako podatke o nezaposlenosti i starosnim grupama razloţimo i na spolnu strukturu nezaposlenih,

vidjet ćemo da postoje znaĉajne razlike u procentualnom udjelu muškaraca i ţena u istim starosnim

grupama.

Kada se radi o muškarcima, mladi (starosna grupa od 15 do 29 godina) uĉestvuju sa 36% u ukupnom

broju nezaposlenih muškaraca. U odnosu na 2001. godinu ova starosna grupa je smanjila procentualno

uĉešće u ukupnoj nezaposlenosti muškaraca za 11%. Kada su u pitanju ţene, ova starosna grupa

uĉestvuje sa 45% u ukupnom broju nezaposlenih ţena. U istom vremenskom razdoblju (od 2001. do

2006. godine), uĉešće mladih ţena u ukupnoj nezaposlenosti ţena se povećalo za 10%. Znaĉajnija

razlika postoji još u starosnoj grupi od 50 do 59 godina, gdje kod muškaraca ova grupa uĉestvuje sa

14% u ukupnoj nezaposlenosti muškaraca, dok kod ţena ova starosna grupa uĉestvuje sa dvostruko

manjim procentom (7%) u ukupnoj nezaposlenosti ţena.

Procentualno učešće pojedinih starosnih

grupa u ukupnom broju nezaposlenih

(2001.)

20-24

11%45-49

8%

50-59

10%

60+

1%

40-44

11% 35-39

10%30-34

17%

25-29

25%

15-19

7%

Procentualno učešće pojedinih starosnih grupa

u ukupnom broju nezaposlenih (2006.)

25-29

21%

30-34

14%

45-49

9%

50-59

11%

60+

1%

40-44

11% 35-39

13%

20-24

17%

15-19

3%

Učešće pojedinih starosnih grupa u ukupnoj

nezaposlenosti muškaraca (2006.)

15-19

3%

25-29

18%

30-34

14%

35-39

13%

40-44

11%

45-49

10%

50-59

14%

60+

2%20-24

15%

Učešće pojedinih starosnih grupa u

ukupnoj nezaposlenosti žena (2006.)

25-29

22%30-34

14%

35-39

14%

40-44

12%

45-49

8%

50-59

7%

60+

0% 20-24

20%

15-19

3%

25

NKV PKV KV VKV NS SSS VŠS VSS

2003 M

2003 Ţ

2005 M

2005 Ţ

1011

51

1166

2 3

826

28 45

1519

32

1626

14 3

507

17 26

883

53

1027

43

628

15 28

1467

33

1537

213

391

16 24

Kvalifaciona i spolna struktura nezaposlenih

Većinu nezaposlenih bez obzira na spolnu strukturu ĉine NKV (37%) i KV (41%) radnici, te oni sa

srednjom struĉnom spremom (19%). Broj nezaposlenih sa srednjom struĉnom spremom kontinuirano

raste, a broj nezaposlenih ţena sa srednjom struĉnom spremom je znaĉajno veći od broja nezaposlenih

muškaraca s istom struĉnom spremom. Što se tiĉe NKV i KV struĉne spreme, broj nezaposlenih

kontinuirano raste, meĊutim broj nezaposlenih muškaraca sa ovom struĉnom spremom je znaĉajno

veći od broja nezaposlenih ţena sa ovom struĉnom spremom.

NK PK KV VKV NSS SSS VŠS VSS

15-27

28-35

35-44

45-50

50-60

60+

63

1

11

10 4

0 0

502

24

181

10 144

8 4

333

13176

4 183

7 7

665

34

655

0 1

332

9 10

608

5

672

1 3

227

14 30

359

6

1097

0 0

643

7 20

Nezaposlenost po obrazovnoj i starosnoj strukturi

h

Ako uporedimo podatke o nezaposlenosti po kvalifikacionoj i dobnoj strukturi, vidimo da od tri

obrazovne grupe (NK, KV i SSS), koje ĉine 97% svih nezaposlenih, u dvije (KV i SSS) meĊu

mladima od 15 do 27 godina je najveći broj nezaposlenih46

.

U općini Visoko 67% nezaposlenih je registrirano na Birou za zapošljavanje duţe od dvije godine, a

oko 36% registriranih nezaposlenih je nezaposleno duţe od 5 godina.

46 Kod nezaposlenih sa KV struĉnom spremom, mladi od 15 do 27 godina ĉine 47% svih nezaposlenih sa KV struĉnom

spremom, dok kod nezaposlenih sa SSS ova starosna grupa ĉini 49% svih nezaposlenih.

26

Dugotrajna nezaposlenost, odnosno nezaposlenost duţa od dvije godine se znaĉajno povećala u

posljednih šest godina. U 2001. godini duţe od dvije godine je bilo nezaposleno 34%, da bi se u 2006.

godini udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih povećao na 67%. Kada je u

pitanju duţina ĉekanja na zaposlenje, nema znaĉajnih razlika izmeĊu muškaraca i ţena. Naime, 66%

ţena je nezaposleno duţe od dvije godine, dok taj procent kod muškaraca iznosi 69%.

Zaposlenost: Stopa nezaposlenosti na podruĉju općine je kontinuirano rasla, a u aposolutnim

brojkama, od 1998. do 2005. godine, broj registriranih nezaposlenih se povećao za 1.865 radnika, ili za

oko 27%. Istovremeno, ukupan broj zaposlenih kontinuirano raste od 1998. do 2001. godine, da bi u

2002. godini doţivio nagli pad uz gubitak od 864 radna mjesta (pad broja zaposlenih za oko 10%). U

narednim godinama broj zaposlenih se kreće oko 8.00047

.

5,011

8,398

5,018

8,455

4,860

8,631

5,226

8,774

5,904

7,910

6,133

8,009

6,442

8,168

6,876

7,934

0100020003000400050006000700080009000

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Kretanje broja nezaposlenih i zaposlenih

Nezaposleni Zaposleni

U odnosu na 1991. godinu, kada je na podruĉju općine bilo zaposleno 11.262 radnika, u 2005. godini

ih je zaposleno 7.934 (smanjenje broja zaposlenih za 29,6%). U poslijeratnom periodu najveći broj

zaposlenih je zabiljeţen u 2001. godini (8.774), da bi broj zaposlenih u 2005. godini u odnosu na 2001.

godinu opao za oko 10%.

U ukupnom broju zaposlenih u 2004. godini, muškarci uĉestvuju sa 56%, dok je procentualno uĉešće

ţena manje za 12%.

47 Prema izvještaju Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, tokom redovnih kontrola na podruĉju općine Visoko kod 28

pravnih lica je registrirano 125 neprijavljenih radnika, a kod obrtnika (fiziĉkih lica) 97 neregistriranih radnika.

Trajanje nezaposlenosti u 2001. godini

9 god. +

1%

5-7 god.

5%

2-3 god.

12%

3-5 god.

14%7-9 god

2%

do 6 mj.

11%

6-9 mj.

14%

9-12 mj.

15%

12-18 mj.

12% 18-24 mj.

14%

Trajanje nezaposlenosti u 2006. godini

5-7 god.

13%

2-3 god.

14%

6-9 mj.

6%

12-18 mj.

7%

do 6 mj.

9%

18-24 mj.

7%9-12 mj.

4%

7-9 god

13%

9 god. +

10%

3-5 god.

17%

27

U 2004. godini, ukupno 667 registriranih na Birou za zapošljavanje je pronašlo zaposlenje48

. Od tog

broja 355 ih je pronašlo stalno zaposlenje (na neodreĊeno vrijeme), dok je 312 zaposleno na odreĊeno

vrijeme. Od ukupnog broja zaposlenih sa evidencije Biroa, za njih 283 ili 42,4%, to je bilo prvo

zaposlenje. Za novozaposlene radnike sa SSS karakteristiĉno je da se 50% od ukupnog broja

zaposlenih sa ovom struĉnom spremom zapošljava na radna mjesta za koja se traţi niţa kvalifikacija

(KV ili ĉak NKV). Od 667 zaposlenih sa evidencije Biroa, njih 30% ima radno iskustvo od 6 do 18

mjeseci. Prema informacijama Biroa za zapošljavanje, poslodavci su uglavnom zainteresirani za

zapošljavanje osoba mlaĊih od 30 godina, bez radnog iskustva ili sa minimalnim iskustvom.

Radnici sa SSS, NSS i KV radnici ĉine 71% svih zaposlenih u 2004. godini. U odnosu na 2003.

godinu, uĉešće KV struĉne spreme se smanjilo za 8%, sa istovremenim povećanjem procentualnog

uĉešća NSS struĉne spreme za 8%. U ukupnom broju zaposlenih sa VSS i VŠS, ţene uĉestvuju sa

51%, odnosno 63%. Procentualno uĉešće ţena u ukupnom broju zaposlenih je veće i unutar grupe sa

NSS (61%). Znaĉajno manje procentualno uĉešće u ukupnom broju zaposlenih po struĉnoj spremi

ţene ostvaruju u grupama zaposlenih sa VKV, PKV i NKV struĉnom spremom.

48 Zaposleni sa evidencije Biroa za zapošljavanje su dobili posao u slijedećim djelatnostima: trgovina - 68 radnika,

proizvodnja cigle - 52 radnika, proizvodnja koţne galanterije - 42 radnika, proizvodnja obuće - 28 radnika, tekstilna industrija

-28 radnika, niskogradnja - 27 radnika, proizvodnja keksa - 25 radnika, proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa - 21 radnik,

privatna domaćinstva sa zaposlenim licima -11 radnika.

Obrazovna struktura zaposlenih

(2004. godina)

VSS

6%

VSŠ

5%SSS

25%

NSS

16%VKV

3%

KV

30%

NKV

11%PKV

4%

Procentualno učešće žena u ukupnoj

zaposlenosti po obrazovnoj strukturi

35%

23%

43%

9%

48%51%49%

59%

36%29%

40%

3%

61%

44%

51%

63%

0

20

40

60

80

VSS VSŠ SSS NSS VKV KV PKV NKV

2003 2004

Procentualno učešće žena i muškaraca u

ukupnoj zaposlenosti (2004. godina)

Muškarci

56%

Ţene

44%

Zapošljavanje nezaposlenih na evidenciji

Biroa za zapošljavanje (2004.)

149

355

134

312

0

100

200

300

400

Prvo zaposlenje Ukupno

Na neodređeno Na određeno

28

Broj zaposlenih po starosnim grupama

1359

947

440

967

1138

966

12

825

319

1352

11311079

1282

1010

490

905

1288

941

409

24

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

do 19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65+

2003 2004

Vidimo da je najveći broj zaposlenih srednje starosne dobi (od 30 do 49 godina). U skoro svim

grupama biljeţimo pad broja zaposlenih u odnosu na 2003. godinu. Izuzetak su mladi gdje u sve tri

starosne grupe imamo rast broja zaposelnih u odnosu na 2003. godinu.

Uĉešće mladih u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 18%, kao i uĉešće starijih od 50 godina. U starosnim

grupama od 25 do 29 godina, od 30 do 34 godine, od 35 do 39 godina i od 40 do 44 godine, uĉešće

ţena u ukupnoj zaposlenosti je skoro jednako uĉešću muškaraca. Najmanje uĉešće ţena je u starosnim

grupama od 50 do 65 godina.

Prosječne neto plaće: Prosjeĉna neto plaća na podruĉju FBiH u 2004. godini je iznosila 544,96 KM, a

u odnosu na 2003. godinu se povećala za 2.73%.

Procentualno učešće starosnih grupa u

ukupnoj zaposlenosti (2004.)

60-64

1%do 19

0%

65+

0%

55-59

5%20-24

6%

40-44

18% 45-49

18%

35-39

15%

30-34

13%

25-29

12%

50-54

12%

Procentualno učešće žena u ukupnoj zaposlenosti

u pojedinim starosnim grupama

43%

19%

23%31%

41%45%46%

57%54%

35%

83%

33%21%

32%32%

42%46%

51%55%

47%40%

8%

0

20

40

60

80

100

do 19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65+

Ţene 2003 Ţene 2004

29

Usporedba neto prosječnih plaća

544

400

480 459

409

363

545

336

413

500

411

530

405361354

422

392

461

354365

358

402400

465

348

499

0

100

200

300

400

500

600

Breza Doboj-JugKakanj Olovo Vareš Visoko Zavidovići Ţepče Zenica Tešanj Maglaj Usora FBiH

2003 2004

Prosjeĉna neto plaća na podruĉju ZE-DO kantona u 2004. godini je iznosila 426,83 KM, što je najniţa

prosjeĉna plaća u poreĊenju s ostalim kantonima u FBiH. Prosjeĉna neto plaća na podruĉju općine

Visoko je znaĉajno ispod prosjeka FBiH, i nešto manja od prosjeka na podruĉju ZE-DO kantona.

Promjena iznosa prosječne neto plaće na području općine (KM)

206

352326

359393

433 415

483

0

100

200

300

400

500

600

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Prosjeĉna neto plaća na podruĉju općine Visoko gotovo kontinuirano raste, a u odnosu na 1998.

godinu se povećala 2,3 puta. MeĊutim, prema podacima za 2004. godinu, prosjeĉna plaća na podruĉju

općine Visoko nije bila dovoljna niti za osnovnu potrošaĉku korpu, koja je na ZE-DO kantonu iznosila

425,19 KM, a na podruĉju FBiH 451,36 KM.

U toku 2003. i 2004. godine, kroz projekte zapošljavanja mladih sa VSS i VŠS kvalifikacijama

Federalnog zavoda za zapošljavanje i Vlade ZE-DO kantona zaposleno je 46 lica sa VSS i 20 lica sa

VŠS kvalifikacijom. Od ovih 66 radnika, nakon završenog pripravniĉkog staţa, 57 ih je zasnovalo

stalni radni odnos. Biro za zapošljavanje je putem aktivnih mjera za zapošljavanje na podruĉju općine

Visoko u 2006. godini planirao zaposliti 71 radnika49

.

Kao što je naprijed prezentirano, trenutno stanje privrede u općini Visoko onemogućava ostvarivanje

prava na rad i pristojnu zaradu, a istovremeno se negativno odraţava i na ostvarivanje ostalih ljudskih

prava kao što su pravo na socijalnu sigurnost, pravo na pristojan ţivotni standard, pravo na razvoj.

Iako je drţava (na razliĉitim nivoima) duţna da garantira svojim graĊanim pravo na rad, formalna

49 Planirane aktivne mjere zapošljavanja se odnose na: (i) subvencioniranje zapošljavanja i struĉnog osposobljavanja

pripravnika, (ii) javne radove, (iii) subvencioniranje zapošljavanja invalida i (iv) subvencioniranje poslodavaca za novo

zapošljavanje.

30

stopa nezaposlenosti u Visokom iznosi 46% i u porastu je prethodnih pet godina, posebno pogaĊajući

ţene i mlade. Pored toga, ne postoji tehniĉko i struĉno usmjeravanje i obrazovanje niti programi

edukacije za usvajanje dodatnih vještina za osobe koje su izgubile svoja radna mjesta kolapsom ranijih

industrija i koje se trebaju prilagoditi novim zahtjevima trţišta rada. Široko rasprostranjena siva

ekonomija i neusklaĊenost sa zakonima o radu, posebno s obzirom na neredovno plaćanje

zdravstvenih i socijalnih doprinosa, ugroţavaju realizaciju prava na povoljne radne uslove i socijalnu

sigurnost, i prema tome ozbiljno utiĉu na dostojanstvo i samopoštovanje pojedinaca, ometajući ih u

nastojanjima da osiguraju pristojan ţivot za sebe i svoje porodice.

2.1.3. Socijalna zaštita

Pravo na socijalnu sigurnost, ukljuĉujući pravo na socijalno osiguranje, je meĊunarodno priznato kao

jedno od temeljnih ljudskih prava50

. Druga prava iz ove oblasti obuhvataju pravo svake osobe na

adekvatan ţivotni standard, ukljuĉujući i primjerenu ishranu, odjeću i smještaj, kao i pravo na stalno

poboljšanje ţivotnih uslova. Ostvarivanje ovog prava usko je vezano za inkluzivni humani razvoj,

smanjenje siromaštva i društveni napredak. Drţava je obavezna osigurati efikasne mehanizme za

ostvarivanje prava iz ove oblasti putem sistema socijalne zaštite koji će sluţiti svim njenim graĊanima

i koji će biti zasnovan na jasnim i transparentnim procedurama gdje je osnovni kriterij stvarna potreba

korisnika za socijalnom zaštitom.

Trenutni sistem socijalne zaštite u FBiH je takav da se socijalna politika utvrĊuje i donosi na višem

nivou vlasti, dok je finansiranje i implementacija utvrĊene politike obaveza niţeg nivoa vlasti.

GraĊanima se tako na temelju Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih ţrtava rata i zaštiti porodica s

djecom FBiH deklarativno priznaje veliki broj socijalnih beneficija, koje oni ostvaruju ili ne, ovisno o

kantonu, odnosno općini u kojoj ţive. Iako su nadleţni kantonalni organi u roku od tri mjeseca od

stupanja na snagu Federalnog zakona bili duţni donijeti kantonalne propise i opće akte za ovu oblast,

ni sedam godina kasnije nije donesen kantonalni provedbeni zakon51

. Trenutno se u ovom Kantonu

primjenjuje Federalni zakon uz odluke Vlade Kantona, kojima se regulira pravo na porodiljsko

odsustvo ţena u radnom odnosu i ţena koje nisu u radnom odnosu, privremene i jednokratne novĉane

pomoći, naknada za smještaj djece bez roditeljskog staranja u druge porodice, prava civilnih ţrtava

rata, naknada na ime tuĊe njege i pomoći, smještaj lica u socijalno-medicinske ustanove, zdravstvena

zaštita za ovu populaciju i troškovi sahrane za umrla-raseljena lica. Osim toga, općine mogu u skladu

sa svojim mogućnostima izdvojiti budţetska sredstva za sve dodatne kategorije korisnika socijalne

pomoći i socijalne beneficije koje su priznate Federalnim zakonom. MeĊutim, kako je ekonomska moć

općina razliĉita, tako na podruĉju Kantona postoje znaĉajne razlike u ostvarivanju socijalnih prava

kako po sadrţaju, tako i po obimu.

Uz prava koja su priznata kantonalnim odlukama, Općina Visoko osigurava i stalnu i povremenu

novĉanu pomoć. Kriteriji koji se primjenjuju su sukladni s Federalnim zakonom, a visina beneficija je

regulirana općinskim odlukama. Djeĉiji dodatak nije reguliran ni kantonalnom ni općinskom odlukom,

te se ova socijalna beneficija ne isplaćuje na podruĉju općine. Nosilac socijalne zaštite na podruĉju

općine je Centar za socijalni rad (CSR)52

, ĉija se djelatnost finansira iz općinskog, odnosno

kantonalnog budţeta. U 2005. godini je za djelatnost CSR doznaĉeno 1.265.147 KM, sa uĉešćem

Kantona od 72,8%. Iz općinskog budţeta u 2005. godini je izdvojeno 201.410 za grantove pojedincima

u oblasti socijalne zaštite (grantovi socijalne pomoći preko CSR, socijalna davanja i alternativni

smještaj), a za tekuće izdatke Centra utrošeno je 144.603 KM. Izdvajanja iz općinskog budţeta za

50

Pravo na socijalnu sigurnost – ĉlan 9. ICESCR; ĉlanovi 13(a), 14(c) CEDAW, ĉlan 26 CRC i ĉlan 22. UDHR. Prema ĉlanu

11. Ustava FBiH, socijalna zaštita je aktivnost organizirana na nivou FBiH, u cilju obezbjeĊivanja socijalne sigurnosti za sve

graĊane i njihove porodice koje su u stanju socijalne potrebe. 51 Nacrt Zakona je pripremljen, a njegovo usvajanje se oĉekuje u septembru 2006. godine. 52 CSR zapošljava 10 djelatnika: direktor, šef raĉunovodstva, upravni-pravnik, pet socijalnih radnika, ĉistaĉica i

administrativni radnik na protokolu.

31

potrebe socijalne zaštite su u porastu, a pored grantova za socijalnu pomoć, predviĊena je i posebna

stavka za socijalna davanja53

.

Teška ekonomska situacija na podruĉju općine ima za posljedicu visoku stopu nezaposlenosti i porast

siromaštva. Prema zvaniĉnim podacima stopa nezaposlenosti na podruĉju općine iznosi 46%. Iako

nema podataka na lokalnom nivou, istraţivanja provedena po pitanju siromaštva na nivou BiH ukazuju

da se veliki dio stanovništva nalazi tek iznad granice općeg siromaštva54

. Nezaposleni55

, naroĉito

srednjih godina i ţene, zatim radnici s neriješenim statusom, radnici s malim i neredovnim plaćama,

kojima se ne uplaćuju doprinosi, spadaju meĊu ugroţene kategorije stanovništva. MeĊu ugroţenim

kategorijama su i osobe s posebnim potrebama, civilne ţrtve rata56

, raseljene osobe57

, penzioneri,

naroĉito oni sa najniţim penzijama58

, veliki dio romske populacije59

, invalidi rada60

, demobilizirani

vojnici61

, ratni vojni invalidi62

i korisnici porodiĉne invalidnine63

. Zbroj pripadnika naprijed pomenutih

kategorija ĉini više od 40% stanovništva općine. Ovo ukazuje da znaĉajn broj stanovnika općine treba

neki vid socijalne zaštite, a taj broj je u stalnom porastu.

Ukupan broj korisnika socijalne pomoći na evidenciji CSR u 2005. godini je iznosio 2.735 osoba64

,

dok je broj korisnika 2004. godine iznosio 1.914. MeĊutim, ovaj broj korisnika socijalne zaštite ne

predstavlja stvarnu sliku stanja, jer Centar ne radi procjenu stanja na terenu, već uglavnom registrira

one koji se sami prijave. U poslijeratnom periodu u općini nije provedeno sistematiĉno prikupljanje

podataka o socijalnom statusu i stvarnim potrebama stanovništva, te ne postoji izraĊena socijalna

karta. Centru za socijalni rad nedostaje struĉni kadar, i to psiholog, pravnik i sociolog. U 2004. godini,

Centar za socijalni rad je sa predstavnicima mjesnih zajednica u okviru DFID-ovog (Odjel za

meĊunarodnu pomoć Vlade Velike Britanije) projekta ―Razvoj mješovitog sistema brige u zajednici‖

poduzeo korake na informiranju graĊana o naĉinima ostvarivanja prava na socijalnu zaštitu.

Provedbom ovog projekta znaĉajno se povećao broj korisnika socijalne pomoći, što ukazuje na stalnu

potrebu informiranja graĊana, kako bi se sprijeĉilo da jedan dio ugroţene populacije bude izostavljen

iz lokalne mreţe socijalne pomoći.

Ne zna se taĉan broj djece s posebnim potrebama65

. Roditelji djece s posebnim potrebama se suoĉavaju

s društvenom stigmom i ĉesto nemaju dovoljno razvijenu svijest o potrebama djece, tako da se

nerijetko ova djeca ne kategoriziraju, pa ĉak ni ne registriraju. U takvim sluĉajevima djeca nisu

53 Za grantove pojedincima u oblasti socijalne zaštite općinskim budţetom za 2006. godinu je predviĊeno 248.500 KM

(ukljuĉujući 230.000 KM za grantove socijalne pomoći preko CSR, 12.500 KM za socijalna davanja i 6.000 KM za

alternativni smještaj). PredviĊena stavka za socijalna davanja je 6 puta veća u odnosu na planirana i realizirana sredstva u

2005. godini. Za tekuće izdatke CSR (plate, materijal i usluge) općinskim budţetom je planirano 178.000 KM. 54 Prema Panel anketi „Ţivjeti u BiH – talas 4―, sprovedenoj 2004. godine od strane Statistiĉkih zavoda u BiH uz podršku

Ureda za meĊunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID), 17,8% stanovništva u BiH (15 % u FBiH) se nalazi ispod

granice siromaštva koja iznosi 2.223 KM po osobi na godišnjoj osnovi ili oko 6 KM dnevno. 55 Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u februaru 2006. godine bilo je 6.954 nezaposlenih osoba, od ĉega 3.135 ţena. Od

ukupnog broja nezaposlenih, 3.708 su oni koji prvi put traţe zaposlenje, 1.382 su demobilizirani borci, 101 su ratni vojni

invalidi, a 80 su ĉlanovi porodica poginulih boraca. Samo 105 osoba sa evidencije Biroa za zapošljavanje su korisnici

novĉane naknade. 56 Broj registriranih civilnih ţrtava rata je u 2005. godini bio 44, a njihova primanja su se kretala izmeĊu 18 i 100 KM. 57 U općini ţivi 1.235 raseljenih osoba. 58 Ukupan broj penzionera u općini Visoko u 2005. godini bio je 5.800, sa prosjeĉnom penzijom od 230 KM. 59 Procjene broja Roma koji ţive na podruĉju općine se kreću izmeĊu 1.200 i 2.560. 60 U općini je registrirano 1.520 invalida rada. 61 Broj nezaposlenih demobiliziranih vojnika registriranih na Birou za zapošljavanje je 1.382. 62 U 2005. godini od ukupno 563 RVI, 386 su invalidi VII, VIII, IX i X kategorije, sa invalidninom izmeĊu 35 i 90 KM. 63 Prema sluţbenim evidencijama, na staranju kod Sluţbe za boraĉko-invalidsku zaštitu nalazi se 566 korisnika porodiĉne

invalidnine. To su porodice šehida, poginulih branitelja i umrlih vojnih invalida. 64 Radi se o 237 korisnika stalne novĉane pomoći (iznos 45 KM), 568 korisnika novĉane naknade za pomoć i njegu drugog

lica (iznos od 30 do 70 KM), 24 korisnika naknade za smještaj djece u drugu porodicu (naknade 100 KM), 16 korisnika

smještaja u ustanove socijalne zaštite, 131 korisnik jednokratne novĉane pomoći (iznos od 100 do 300 KM), 12 korisnica

naknade umjesto plaće ţeni-majci koja je u radnom odnosu (iznos od 150-440 KM), 15 korisnica naknade umjesto plaće ţeni-

majci koja nije u radnom odnosu (iznos od 150 KM), 6 korisnika osposobljavanja za ţivot i rad, 1.600 korisnika usluga

socijalnog rada i drugog struĉnog rada i 126 korisnika zdravstvenog osiguranje. 65 U CSR je registrirano 37 djece, koja su i kategorizirana, dok se smatra da je stvarni broj djece s posebnim potrebama

znatno veći.

32

obuhvaćena kroz sistem socijalne zaštite, nemaju ni odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, a ĉesto na

odgovarajući naĉin ne ostvaruju ni pravo na obrazovanje. U općini ne postoji udruţenje koje bi

okupljalo ovu djecu i njihove roditelje, te zastupalo njihove interese i potrebe.

U općini djeluje i Udruţenje invalida rada66

, koje radi na socijalnoj zaštiti invalidnih lica, penzionera i

ostalih socijalno ugroţenih kategorija, te Udruţenje slijepih graĊana općine Visoko67

, koje podstiĉe i

radi na koordiniranju društvene brige o slijepim licima. Jedna od ideja Udruţenja bila je aktivnost na

evidentiranju slijepih i slabovidih osoba, zajedno s mjesnim zajednicama i ljekarima. Ova aktivnost

nije dobila podršku roditelja djece, jer roditelji ili ne prepoznaju potrebu svoje djece ili ne ţele da

priznaju da njihova djeca spadaju u kategoriju osoba s invaliditetom.

Predstavnici Centra za socijalni rad, Doma zdravlja i graĊani smatraju da je u općini u porastu

konzumiranje opojnih droga. Iako su u Domu zdravlja registrirana samo 4 ovakva sluĉaja, smatra se da

je stvarni broj mnogo veći. Pri Centru za socijalni rad postoji Savjetovalište, koje bi izmeĊu ostalog

trebalo da se bavi i pitanjem narkomanije, ali zbog nedostatka kvalificiranog kadra68

, rad

Savjetovališta uglavnom se svodi na rad s maloljetnim delikventima. Prije više od godinu dana

formirano je i Udruţenje graĊana-roditelja za borbu protiv droge69

. Roditelji se i ovdje suoĉavaju s

društvenom stigmom, tako da u Udruţenju nema niti jedan roditelj ĉije je dijete uţivalac opojnih

droga. Udruţenje uglavnom provodi aktivnosti na prevenciji i suzbijanju narkomanije. Općina je u

2005. godini napravila Program preventivnih mjera na suzbijanju narkomanije sa jasno odreĊenim

nosiocima duţnosti i zadacima, koji je u potpunosti realiziran.

Centar za socijalni rad je zajedno sa Biroom za zapošljavanje u 2005. godini proveo Projekat njege i

pomoći u kući za 50 korisnika u trajanju od dva mjeseca. Udruţenje ―Sumejja‖ provodi projekte

osnaţivanja ţena, što podrazumijeva edukaciju i ekonomsko osnaţivanje preko 500 ţena70

.

Uprkos znaĉajnim naporima koje ĉini Općina Visoko, postojeći sistem socijalne zaštite sa podjelom

odgovornosti izmeĊu kantona i FBiH, nedovoljnim izdvajanjima za socijalnu pomoć i nedostatkom

zadovoljavajuće procjene socijalnog stanja na nivou općine (socijalna karta) upućuje na ĉinjenicu da

znaĉajan broj stanovnika općine Visoko ne uţiva, ili samo dijelom uţiva pravo na socijalnu sigurnost.

Nedostatak sistematskog prikupljanja podataka o socijalnom statusu i potrebama graĊana vodi ka

potencijalnom iskljuĉivanju dijela ranjive populacije iz sistema socijalne zaštite. Dodatno zabrinjava

ĉinjenica da se u općini Visoko ne isplaćuje djeĉiji dodak, a upravo povećanje broja djece u porodici

jeste jedan od glavnih faktora rizika za siromaštvo.

2.1.4. Zdravstvena zaštita

Svako ljudsko biće ima pravo na najviše dostiţne standarde fiziĉkog i mentalnog zdravlja, bez

diskriminacije po bilo kojem osnovu71

. MeĊutim, jedno od općepogrešnih shvatanja prava na zdravlje

je ―pravo da budemo zdravi‖. Postizanje najviših standarda zdravlja podrazumijeva struĉno osoblje i

socio-ekonomske preduslove, kao i resurse koje drţava ima na raspolaganju. U tom smislu, jasno je da

vlasti ukljuĉujući sve nivoe ne mogu osigurati zaštitu od svakog uzroka lošeg zdravlja, ali su duţne

obezbijediti, koristeći sva dostupna sredstva, uspostavljanje funkcionalnog sistema zdravstvene zaštite

uz adekvatne ustanove, usluge i uslove koji će svima osigurati jednake mogućnosti uţivanja najvišeg

dostupnog nivoa zdravlja u datom okruţenju.

66 U općini ima 1.520 invalida rada, od ĉega je 155 u radnom odnosu, a 1.365 su penzionisani invalidi rada. 67 Udruţenje broji 53 ĉlana, meĊu kojima su uglavnom stari i iznemogli. MeĊu ĉlanovima je trenutno i troje djece koja

pohaĊaju Školu za rehabilitaciju u NeĊarićima. 68 Psiholog, sociolog, pedagog i diplomirani pravnik. 69 Udruţenje ima 30 ĉlanova (nastavnici, zdravstveni radnici, policija, predstavnici sportskih društava). 70 Radi se o kursevima šivenja, tkanja, veza, heklanja, engleskog jezika, a u planu je i kurs informatike. Osim toga, Sumejja

ima vlastitu fitness salu, igraonicu za djecu, modni salon. 71

Ĉlan 12 ICESCR

33

Ovo, izmeĊu ostalog, znaĉi da zdravstvene ustanove, lijekovi i usluge moraju biti dostupni i

pristupaĉni za sve graĊane, naroĉito za ugroţene i marginalizirane kategorije, bez diskriminacije po

bilo kojem osnovu. Zdravstvene ustanove takoĊer moraju biti kulturno prihvatljive i osiguravati

kvalitetu usluga, što zahtijeva struĉno medicinsko osoblje, adekvatnu opremu, sigurnu vodu za piće i

sanitarije. Nadalje, mora biti uspostavljena i adekvatna praksa informiranja graĊana o pitanjima iz

oblasti zdravstvene zaštite, kao i mehanizmi odgovornosti i praćenja efikasnosti javne uprave u

osiguranju zdravstvene zaštite.

Zdravstvene usluge na podruĉju općine pruţa Dom zdravlja sa poliklinikom. Ova ustanova osigurava

usluge primarne i specijalistiĉko-konsultativne zdravstvene zaštite72

. Primarna zdravstvena zaštita

rješava se u sklopu opće prakse u Domu zdravlja (za one koji nisu registrirani za projekat porodiĉne

medicine) i preko porodiĉne medicine i to za kategorije stanovništva od 6-99 godina. Djeca do 6

godina starosti lijeĉe se u pedijatrijskom odjeljenju Doma zdravlja. Specijalistiĉko-konsultativna

sluţba73

je izuzeto razvijena, te sa svojim uslugama pokriva i potrebe Domova zdravlja Breze, Kaknja

i Vareša. Pri Domu zdravlja u okviru kućnog lijeĉenja74

organizirana je Patronaţna sluţba75

, kao i

Hitna pomoć kao zasebna sluţba. Iako Zavod za zdravstveno osiguranje priznaje troškove rada dva

tima, Dom zdravlja je u Sluţbi hitne pomoći zbog velikog broja korisnika angaţirao ĉetiri tima, a u

budućnosti se planira i uspostava još jednog mobilnog tima. Na podruĉju općine postoji i nekoliko

registriranih privatnih ordinacija (ginekolog, fizijatar i stomatološke ordinacije), te ĉetiri javne i tri

privatne apoteke. Vlada ZE-DO Kantona je usvojila listu esencijalnih lijekova, kao i visinu sredstava

koja se izdvajaju za esencijalne lijekove76

. S obzirom na veliki broj lica koji imaju pravo na korištenje

lijekova sa esencijalne liste, raspoloţiva koliĉina lijekova ne zadovoljava potrebe stanovnika. Dom

zdravlja prati potrošnju tih lijekova, te preuzima na sebe rizik prekoraĉenja potrošnje77

.

Aktivnosti na implementaciji projekta porodiĉne medicine koordinirane su na nivou Zavoda

zdravstvenog osiguranja ZE-DO kantona i Upravnog odbora ovog projekta. Na podruĉju općine

postoje tri ambulante porodiĉne medicine (MZ Graĉanica, MZ Moštre i MZ Buci). Ambulante su

geografski ravnomjerno rasporeĊene, ĉime se pokušava osigurati jednak fiziĉki pristup zdravstvenoj

zaštiti i za stanovništvo prigradskih i seoskih podruĉja. U ambulanti Graĉanica radi jedan ljekar i dvije

medicinske sestre, dok u ambulanti Moštre, koja pokriva 12.800 stanovnika, rade samo tri tima

porodiĉne medicine (tri ljekara i šest medicinskih sestara)78

. U sklopu Doma zdravlja planira se

otvaranje još dvije ambulante, dok će opća medicina nastaviti s radom sve dok se ne postigne potpuna

obuhvaćenost stanovništva porodiĉnom medicinom.

Raspoloţivi podaci ukazuju da na podruĉju općine ima 0,96 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je

bosanskohercegovaĉki prosjek 1,46 ljekar na 1.000 stanovnika. Ljekari koji rade u ambulantama

porodiĉne medicine adekvatno su educirani za rad, ali je i dalje evidentna potreba za dodatnim

ljekarima porodiĉne medicine. Trenutno jedan ljekar pruţa usluge i za 4.300 pacijenata, dok po

Zakonu o porodiĉnoj medicini jedan ljekar moţe pokrivati najviše 2.000 do 2.500 pacijenata. U toku je

kontinuirana edukacija ljekara, medicinskih sestara i specijalista.

Prenatalna i postnatalna zdravstvena zaštita u Domu zdravlja je na visokom nivou, što se moţe vidjeti

iz podataka da su u posljednje tri godine svi poroĊaji u općini obavljeni uz struĉnu pomoć tri

ginekologa. Osim toga, u posmatranom periodu nije bilo smrtnih sluĉajeva meĊu porodiljama niti kod

72 Ova Ustanova ukupno zapošljava 165 radnika, od ĉega 30 specijalista, 6 ljekara opće prakse sa edukacijom i na

specijalizaciji, 3 ginekologa, 5 stomatologa, 13 viših zdravstvenih tehniĉara, 74 srednja tehniĉara i 34 administrativna

radnika. Od tog broja 125 je ţena i 40 muškaraca. 73 U ovoj sluţbi radi hirurg, neuropsihijatar, internista, specijalista medicine rada, pedijatar, epidemiolog, radiolog i

pneumofizijatar. Iz Zenice dolazi dermatolog i specijalista za uho, grlo i nos. 74 Radi se o jedinici koja je u sastavu Doma zdravlja (pedijatrija, ginekologija, opća praksa). 75 U Patronaţnoj sluţbi radi 6 medicinskih sestara i dva tehniĉara u kućnom lijeĉenju. 76 Visina izdvajanja za esencijalne lijekove je 18 KM/stanovniku godišnje, a u 2005. godini je za tu svrhu Domu zdravlja

Visoko dostavljeno 723.000 KM. 77 U 2005. godini prekoraĉenje potrošnje lijekova iznosilo je 250.000 KM, od toga je Zavod za zdravstveno osiguranje

priznao 200.000 KM, a 50.000 KM išlo je na teret Doma zdravlja. 78 Radno vijeme ambulanti je od 07:00 - 14:30 svaki dan.

34

djece starosti do pet godina, a u prilog tome ide i ĉinjenica da Dom zdravlja vrši redovnu vakcinaciju

djece do 5 godina starosti.

Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje, na podruĉju općine je u 2005. godini bilo 2.859

(ili oko 7%) zdravstveno neosiguranih lica. MeĊu stanovnicima općine koji ni po kom osnovu nemaju

reguliranu zdravstvenu zaštitu su i nezaposleni koji su ostali bez posla, a nisu se prijavili na Biro u

roku od trideset dana, radnici s neriješenim radnim statusom, radnici kojima se ne uplaćuju doprinosi,

maturanti koji nisu nastavili školovanje i nisu se prijavili na Biro u roku od 90 dana od završetka

škole.

Kantonalni zavod za zdravstveno osiguranje obezbjeĊuje sredstva za pruţanje zdravstvene zaštite

putem godišnjeg ugovora79

. Osnovni kriterij za ugovaranje sredstava do sada je bio broj stanovnika

općine, a od 2006. godine kriterij je broj osiguranih lica i federalni normativ kadra. Osnovni problem u

sektoru zdravstva je naĉin finansiranja Specijalistiĉko-konsultativne sluţbe od strane Kantonalnog

zavoda za zdravstveno osiguranje80

.

Iako postoji zadovaljavajući broj ambulanti, privatnih ordinacija i specijalista na podruĉju općine,

pojavljuju se poteškoće u prelaţenju sa dosadašnjeg naĉina ostvarivanja zdravstvene zaštite na sistem

porodiĉne medicine81

, a pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kvaliteta i obim usluga nisu

zadovoljavajući. S obzirom na veliki broj nezaposlenih82

, siromaštvo i slabo riješenu socijalnu zaštitu,

veliki broj stanovnika se susreće s poteškoćama kada je u pitanju participacija u plaćanju medicinskih

usluga, tako da ekonomska pristupaĉnost zdravstvenoj zaštiti nije zagarantirana.

2.1.5. Obrazovanje

Pravo na obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obrazovanje predstavlja jedno od kljuĉnih

faktora za ostvarivanje drugih prava i pokretaĉka je snaga u osnaţivanju djece i odraslih da sami

oblikuju svoju budućnost, izaĊu iz siromaštva i uzmu puno uĉešće u ţivotu svoje zajednice. U tom

smislu, pravo na obrazovanje je usko vezano sa pravom na rad. Svaki pojedinac ima pravo na

obrazovanje, a vlasti na svim nivoima, ukljuĉujući i općinu, duţne su osigurati ostvarivanje ovog

prava.

Osnovno obrazovanje je obavezno i mora biti besplatno i dostupno svima. Ostale forme obrazovanja

(srednje obrazovanje, tehniĉko i struĉno usavršavanje, više obrazovanje) trebaju biti jednako dostupni

svima i vlasti moraju poduzeti korake da osiguraju da su i ove forme obrazovanja besplatne. Pravo na

obrazovanje takoĊer obuhvata temeljno obrazovanje za odrasle osobe koje nisu primile ili prošle kroz

puno osnovno obrazovanje. Da bi se osiguralo potpuno uţivanje prava na obrazovanje vlasti moraju

osigurati dostupnost i pristupaĉnost obrazovnim institucijama, kao i prihvatljivost i prilagodljivost

obrazovnog sistema. U tom smislu, vlasti su duţne osigurati da su obrazovne ustanove i programi

dostupni u dovoljnoj mjeri, te da su ispunjenji tehniĉki i kadrovski uslovi. Nadalje, obrazovanje mora

biti fiziĉki i ekonomski pristupaĉno za sve, bez diskriminacije. Forma i suština obrazovanja,

ukljuĉujući nastavni program i metode, moraja biti kvalitetne i prihvatljive (relevantne, kulturno

pogodne) i uĉenicima i roditeljima.

U skladu s postojećom zakonskom regulativom osnovno i srednje obrazovanje je u nadleţnosti

Kantona, dok je predškolsko obrazovanje u nadleţnosti Općine83

. Nadleţnosti Općine u oblasti

79 Prihodi Doma zdravlja u 2005. godini iznosili su 3.089.784 KM, od ĉega je uĉešće Zavoda za zdravstveno osiguranje

73,5%, 1,4% uĉešće korisnika zdravstvene zaštite - participacije graĊana, 0,3% uĉešće Općine, a 24,9% ĉine prihodi od

usluga laboratorije, ginekologije i fizikalne medicine. 80 Prema Federalnom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, sekundarna zdravstvena zaštita se obavlja u kantonalnim bolnicama. 81 Sistem porodiĉne medicine zahtijeva najavljivanje pacijenata na pregled nekoliko dana unaprijed, što vrlo ĉesto

pacijentima zadaje probleme, te se odluĉuju na preglede i pretrage u privatnim ordinacijama u Kiseljaku, gdje sve pretrage

obave u jednom danu, a cijena je 20 KM, što je i jeftinije nego u Visokom. 82 Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, u februaru 2006. godine bilo je 6.954 nezaposlenih osoba, od ĉega je 5.266

korisnika zdravstvene zaštite. 83 Zakon o osnovnoj školi i Zakon o srednjoj školi, Sluţbene novine ZE-DO kantona, br. 5/2004.

35

osnovnog i srednjeg obrazovanja su ograniĉene, tako da lokalne vlasti imaju jako malo uticaja na

razvoj na ovom polju84

.

Na podruĉju općine nalazi se jedna Javna ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje85

, 6 centralnih

osnovnih škola sa 8 podruĉnih škola86

, Osnovna muziĉka škola87

i 4 srednje škole: Gimnazija

„Visoko―, Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović―, Medresa „Osman ef. ReĊović― i Franjevaĉka

gimnazija88

. U svim školama aktivno djeluje Vijeće uĉenika i Vijeće roditelja koje promovira interese

škole u zajednici na ĉijem podruĉju se nalazi škola, predstavlja stavove roditelja školskom odboru,

podstiĉe angaţman roditelja i uĉenika, itd. Nastava u svim školama se odvija po nastavnom planu i

programu na bosanskom jeziku. Postoji mogućnost izbora nastavnog programa za nacionalnu grupu

predmeta, ali zbog malog broja uĉenika drugih etniĉkih skupina nije bilo takvih zahtjeva. Kanton kao

osnivaĉ osnovnih i srednjih škola finansira njihovu redovnu djelatnost (liĉni dohoci, topli obrok,

materijalni troškovi), ali su ta sredstva nedovoljna, pa i Općina iz svog budţeta izdvaja odreĊena

sredstva za poboljšanje vaspitno-obrazovnog rada89

. Općina svake godine na osnovu Odluke o

izvršenju budţeta definira kriterije za dodjelu sredstava za subvenciju prevoza i jednokratne pomoći

uĉenicima i studentima90

.

Većina škola se suoĉava sa problemima loše opremljenosti kabineta i radionica za praktiĉnu nastavu,

nedostatkom uĉila, te starim i dotrajalim namještajem. Osim toga, loše riješeni sanitarni ĉvorovi i

nezadovoljavajući pristup vodi za piće u nekim od škola91

, nepostojanje vanjske rasvjete ispred škola i

nedostatak kvalificiranog nastavnog osoblja (kao npr. za engleski jezik u nekim podruĉnim školama),

negativno utiĉe na kvalitetu obrazovanja, naroĉito kada je u pitanju obrazovanje djece u ruralnim

dijelovima općine. Rejonizacija školskog podruĉja kojom se utvrĊuje koje naseljeno mjesto pripada

kojoj školi je zadovoljavajuća. MeĊutim, postojeća rejonizacija se ne poštuje na terenu, tako da su

neke škole pretrpane, dok druge imaju problema sa ostvarivanjem norme za nastavnike92

. I ovo se

negativno odraţava na kvalitet nastave, a dovodi i do nezadovoljstva nastavnog osoblja. Kako bi se

osiguralo poštivanje prava na fiziĉki pristup obrazovanju, Kanton finansira prijevoz uĉenika osnovnih

škola, dok Općina finansira prijevoz za uĉenike srednjih škola93

koji stanuju u naseljima udaljenih više

od 5 km od škole, kao i za studente lošijeg materijalnog statusa94

.

84 U oblasti osnovnog obrazovanja Općina utvrĊuje upisno podruĉje sa kojeg je javna osnovna škola obavezna da primi

školske obveznike, dostavlja školama spisak školskih obveznika za upis u redovnu osnovnu školu, imenuje komisiju za

ocjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu školu i pomaţe roditeljima u osnivanju vijeća roditelja. U oblasti

predškolskog odgoja i obrazovanja Općina osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad predškolske ustanove, donosi

odluke o proširenju djelatnosti predškolske ustanove, daje saglasnost na iznos sredstava koja roditelji izdvajaju za troškove

smještaja djece u ustanovu i imenuje i razrješava predsjednika i ĉlanove Upravnog odbora. 85 Rad sa djecom je organiziran u ĉetiri odgojno-obrazovne grupe: mlada, mlaĊa srednja, srednja i starija grupa. U školskoj

2004/05. godini primljeno je ukupno 158 djece, da bi taj broj u 2005/06. iznosio 100 djece. 86 Ukupan broj uĉenika na podruĉju općine je u školskoj 2004/05. godini iznosio 4.691, a u 2005/06. taj broj je 4.733. 87 Broj uĉenika u školskoj 2005/06. je 118. 88 Medresa i Franjevaĉka gimnazija nisu u nadleţnosti Kantona, njihovi osnivaĉi su vjerske institucije. U Srednjoj mješovitoj

školi i Gimnaziji „Visoko― u 2004/05. školskoj godini školovalo se 2.099 uĉenika, a u 2005/06. godini broj uĉenika je 1.831. 89 Budţetom za 2006. godinu predviĊeno je 179.500 KM za školovanje i stipendije (150.000 KM za kantonalne stipendije za

149 studenata u iznosu od po 100 KM mjeseĉno), 25.000 KM jednokratne pomoći za školovanje i 4.500 KM pomoć za

školovanje Roma). U prethodnoj godini nisu izdvajana finansijska sredstva za stipendiranje studenata i podršku obrazovanju

djece Roma, dok je za jednokratne pomoći socijalno ugroţenim uĉenicima i studentima u 2005. godini izdvojeno 10.350 KM.

Za potrebe prijevoza uĉenika u 2005. godini je izdvojeno 54.878 KM (namjenski transfer s kantonalnog nivoa), dok je za

2006. godinu planiran iznos od 125.000 KM. 90 Ipak, jedan broj mladih kojih se ova problematika najviše i tiĉe je izrazio nezadovoljstvo vezano za pristup informacijama

o dodjeli raspoloţivih sredstava. 91 U podruĉnih školama Radovlje i Porjeĉani voda za piće je upitnog kvaliteta. 92 OŠ ―Savfet beg Bašagić― ima veći broj uĉenika po uĉionici, dok je u OŠ „Kulin Ban― taj broj minimalan. 93 Iako joj finansiranje prijevoza za uĉenike srednjih škola nije zakonska obaveza. 94 U školskoj 2005/06. godini prijevoz koristi 1.760 uĉenika (822 iz MSŠ, 204 iz Gimnazije i 734 iz osnovnih škola). Za

potrebe prijevoza uĉenika u 2005. godini je izdvojeno 54.878 KM, dok je za 2006. godinu planiran iznos od 125.000 KM.

Cijena autobusne karte za uĉenike zaraĉunava se kao komercijana cijena, a roditelji participiraju u toj cijeni sa 30% svojih

sredstava. Za izvjestan broj uĉenika, koji spadaju u socijalno ugroţene kategorije po kriterijima CSR, kao i za djecu romske

populacije, Općina snosi pune troškove prijevoza.

36

Prema raspoloţivim podacima za 2005/06. školsku godinu, 236 djece Roma pohaĊa osnovnu i 32

srednju školu. MeĊutim, zabrinjavajući je podatak da na podruĉju općine oko 200 romske djece ne

pohaĊa školu95

. Jedan broj te djece ne ide u školu jer im roditelji to ne dozvoljavaju96

, dok je drugi

razlog teška ekonomska situacija i nezaposlenost Roma, koji nisu u mogućnosti svojoj djeci osigurati

sredstva za redovno pohaĊanje nastave.

U OŠ „Kulin Ban― i OŠ „Safvet-beg Bašagić― formirana su specijalno-kombinirana odjeljenja za djecu

s posebnim potrebama97

, ali i dalje ima djece s posebnim potrebama98

koja ne idu u školu iz

ekonomskih razloga, jer roditelji nemaju sredstava za njihov transport do škole i nazad.

Da bi se roditeljima olakšalo školovanje djece, škole su pokrenule inicijativu prikupljanja i podjele

starih udţbenika, osiguranje uĉenika od nezgoda, povremeno osiguranje obroka za uĉenike lošeg

imovnog stanja, obezbjeĊivaje Ċaĉkih ekskurzija, te podjela paketića kao nagradu za postignuti uspjeh,

a sve u cilju smanjenja finansijskog pritiska na socijalno ugroţene kategorije. Općinskim budţetom za

2006. godinu predviĊeno je 25.000 KM jednokratne pomoći za školovanje i 4.500 KM pomoć za

školovanje Roma. U prethodnoj je godini za jednokratne pomoći socijalno ugroţenim uĉenicima i

studentima izdvojeno 10.350 KM, dok nisu izdvajana finansijska sredstva za podršku obrazovanju

djece Roma.

Iako obrazovanje nije u nadleţnosti općine, općinske vlasti, u saradnji sa školama poduzimaju korake

za osiguranje jednakog pristupa obrazovanju za svu djecu u skladu s meĊunarodnim standardima o

ljudskim pravima, a i domaćim zakonima99

.

2.1.6. Infrastruktura i zaštita okoliša

Dok je poštivanje ljudskih prava široko prihvaćeno kao preduslov za odrţiv razvoj, zaštita okoliša

predstavlja preduslov za ostvarivanje niza ljudskih prava. Posebno je snaţna veza izmeĊu zaštite

okoliša i prava na adekvatne standarde ţivljenja i prava na zdravlje. Štaviše, pravo svakog pojedinca

na snabdijevanje dovoljnim koliĉinama sigurne, pitke i fiziĉki pristupaĉne vode za liĉnu upotrebu i

upotrebu u domaćinstvu smatra se znaĉajnim pravom ĉovjeka. Pored liĉne upotrebe i upotrebe u

domaćinstvu, voda je neophodna za proizvodnju hrane i osiguranje prihoda, ali i za uţivanje kulturnih

prava i obiĉaja. Nadalje, ova prava predviĊaju kontinuirane napore nadleţnih vlasti u poboljšanju

ţivotnih uslova graĊana, ukljuĉujući poboljšanje svih aspekata okolišne i industrijske higijene.

Pravo na vodu, izmeĊu ostalog, podrazumijeva pravo na sistem vodosnabdijevanja i upravljanja koji

svim graĊanima omogućava jednake mogućnosti za uţivanje ovog prava. Vodovodna infrastruktura i

usluge moraju biti pristupaĉne za sve, ukljuĉujući ugroţene i marginalizirane kategorije stanovništva,

formalno i u praksi, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Pored toga, graĊanima moraju biti

osigurane adekvatne informacije o svim pitanjima koja se odnose na vodosnabdijevanje100

.

Na podruĉju općine Visoko 40% domaćinstava se snabdijeva vodom sa izvorišta Vrutak101

kojim

upravlja JP „Visoĉica―. Vodovodna mreţa je stara i dotrajala102

, što ima za posljedicu velika rasipanja

i gubitke vode, ĉak i do 50%. Na podruĉju općine postoje još dva potencijalna izvorišta103

, a

procjenjuje se da bi ova dva izvorišta mogla pojaĉati postojeće izvorište Vrutak za 30% i dodatno

pokriti potrebe MZ Graĉanica. U posljednje ĉetiri godine kontinuirano se radi na izmjeni cjevovoda, a

95 Uglavnom djeca iz porodice Huseinović. 96 Jedan broj te djece prosjaĉi za potrebe svojih roditelja. 97 Ukupan broj djece koja pohaĊaju ovu nastavu je 14. 98 Ne zna se taĉan broj djece s posebnim potrebama koja ne idu u školu. 99 Ĉlan 13 ICESCR, ĉlan 28 CRC, Opći komentar 13 Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava, kao i ĉlan 4

Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. 100 ICESCR, ĉlan 11 and 12; Opći komentar 11 vezano za pravo na vodu i Zakon o vodama FBiH, ĉlan 117. 101 Sa ovog izvorišta snabdijeva se gradsko podruĉje, MZ Topuzovo polje, Arnautovići, Mulići i Ozrakovići. 102 Pojedini cjevovodi stari su preko 100 godina i potiĉu iz austrougarskog perioda. 103 Šeĉine njive i Haluke. Istraţni radovi na ovim izvorištima biće završeni u 2006. godini.

37

ukoliko se nastavi ovim tempom, gubici vode u 2015. godini iznosili bi 25%. Naplata usluga ne prelazi

65%, a cijena 1m³ vode, ukljuĉujući i PDV, je 0,5 KM. Na podruĉju općine postoji 200 lokalnih

vodovoda za seoska podruĉja koji su u vlasništvu MZ ili su privatni vodovodi. Za njihovo odrţavanje

se uglavnom ne izdvajaju sredstva, a rijetko se vrši kontrola kvaliteta vode104

, tako da voda u ovim

vodovodima predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje stanovništva koje je koristi. U 2005. godini

Općina je finansirala jednokratnu kontrolu higijenske ispravnosti vode za piće iz 29 lokalnih vodovoda

i rezultati su pokazali da je u 44,8% sluĉajeva voda bila mikrobiološki neispravna, dok je fiziĉko-

hemijska analiza pokazala neispravnost u 6,9% sluĉajeva. Zbog lošeg sanitarno-tehniĉkog stanja

lokalnih vodovodnih objekata, izlivanja otpadnih i fekalnih voda po zemljištu i zagaĊivanja

površinskih i podzemnih voda, enterocolitis zauzima treće mjesto meĊu zaraznim oboljenjima u općini

Visoko. Posebno teška situacija sa snabdijevanjem vodom je u dva naseljena mjesta105

, u kojima ţivi

oko 700 ĉlanova romske populacije106

.

Samo gradsko podruĉje općine ima kanalizacionu mreţu i to u duţini od 35 km, na koju je prikljuĉeno

4.200 domaćinstava (ili oko 35% domaćinstava). Kanalizacionom mreţom upravlja JP ―Visoĉica‖.

Postojeći kanalizacioni sistem je mješovitog tipa107

, te se otpadne vode bez ikakvog tretmana

preĉišćavanja ulijevaju direktno u rijeku Fojnicu, i to u samom centru grada. U prigradskim i seoskim

naseljima znatan je broj otvorenih kanala fekalnog sadrţaja108

, koji ugroţavaju ljude, floru i faunu109

.

Industrijske i komunalne otpadne vode izlijevaju se u otvorene vodotoke bez ikakvog prethodnog

preĉišćavanja. Jedino preduzeća ―Prevent‖ i „Brovis‖ imaju sisteme preĉišćavanja otpadnih voda.

Veliki problem predstavlja i odlaganje ogranskog otpada (veliki broj mesarskih radnji), a naroĉito su

pogoĊene MZ Arnautovići i Mulići. Iako se niti jedna mesarska radnja ne moţe registrirati dok se ne

skolopi ugovor sa JP „Visoĉica― za korištenje njihovih usluga, rijetko ko se pridrţava odredaba

ugovora110

, tako da taj otpad u noćnim satima završava u rijeci Bosni.

Na podruĉju općine postoji gradska deponija u MZ Gornje Moštre kojom takoĊer upravlja JP

―Visoĉica‖. Deponija je locirana u naseljenom mjestu111

, u blizini rijeke Bosne i uz poljoprivredno,

obradivo zemljište. Iako JP ―Visoĉica‖ vrši uredno odlaganje i zatrpavanje otpada, deponija nije

uraĊena po odgovarajućim standardima, izaziva zagaĊenje MZ, te su nezadovoljni graĊani prije dvije

godine blokirali prilaz deponiji. Nakon toga pripremljen je projekat gašenja deponije, koji bi se trebao

provesti do kraja 2006. godine. U toku je iznalaţenje alternativnog rješenja dok se ne aktivira

regionalna deponija112

. Na podruĉju općine postoji organiziran odvoz smeća, ali se smeće odvozi samo

iz gradske jezgre i ravniĉarskih mjesnih zajednica113

. Rezultat toga je postojanje oko 200 ilegalnih

deponija koje se nalaze uz tokove rijeka Bosne i Fojnice. Komunalna inspekcija radi na terenu114

,

postavljaju se fiziĉke prepreke za spreĉavanje odlaganja smeća, postoji i otvorena telefonska linija za

dojavu, ali se ovoj pojavi ne moţe stati u kraj sve dok se cijela površina općine ne pokrije odvozom

smeća115

.

104 Jedino se lokalni vodovod u Gornjem Moštru redovito kontrolira jedanput mjeseĉno, zbog blizine gradske deponije, a

laboratorijske nalaze finansira JKP ―Visoĉica‖. Hemijska ispravnost vode iz školskih vodovoda kontrolira se dva puta

godišnje (proljeće i jesen) uz besplatnu analizu od strane Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo. 105 Naselje Malo Ĉajno ima vodovod, ĉiji rezervoar je potpuno otvoren i okruţen poljskim WC-ima. Stanovnici naselja Kriţ,

koje je skoro u samom centru Visokog, nemaju nikakav vodovod. 106 Ovi problemi rješavat će se u sklopu kapitalnih ulaganja u općini. Projektna dokumentacija za naselje Kriţ je uraĊena, i

prije saniranja puta vršit će se rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreţe u ovom naselju. 107 Oborinske vode se ne odvajaju od otpadnih voda. 108 Kanalizacija iz kuća se direktno ulijeva u putne kanale. 109 Kanalizacija iz sela Hlapĉevići se izlijeva na zemljište u Mokronozima, a zatim u otvorene kanale u selu Okolišće.

Dijelom poluotvorena, a dijelom otvorena kanalizacija iz naselja Donji Taukĉići-Ravne ide ispod autoputa i ţeljezniĉke pruge

kroz selo Ozrakovići u rijeku Bosnu, a otkako je poĉela izgradnja druge trake autoputa, ove otpadne vode izlijevaju se po

lokalnom putu Visoko–Graĉanica u dijelu Gornji Ozrakovići. 110 Za tu uslugu bi trebali plaćati 120 KM mjeseĉno uz neograniĉeno odlaganje smeća na deponiju. 111 Deponija je udaljena svega 50 m od prve kuće. 112 Regionalna deponija je planirana na podruĉju općine Zenica i radovi su u pripremnoj fazi. 113 45% domaćinstva i 80% pravnih lica je pokriveno odvozom smeća. 114 Prošle godine od Kantonalnog fonda za zaštitu okoliša izdvojena su odreĊena sredstva za sanaciju dvije ilegalne deponije.

Za ovu godinu iz istog fonda predviĊena su sredstva za sanaciju gradske deponije. 115 JP „Visoĉica― planira da u 2006. godini pokrije oko 80% teritorije općine sa odvozom smeća.

38

Na podruĉju općine Visoko ne postoji nijedna MZ koja je u potpunosti oĉišćena od neeksplodiranih

ubojitih sredstava, a najugroţenija je MZ Kralupi116

. Ukupna minirana površina na teritoriji općine

nakon rata iznosila je 32.839.300 m²117

. Do 2003. godine Visoko je bilo u sastavu Regionalnog ureda

MAC-a u Sarajevu i u tom periodu vrlo malo visoĉke teritorije je deminirano, jer su prioritet imale

sarajevske općine. U posljednje tri godine otkada je Visoko u nadleţnosti Regionalnog ureda MAC-a u

Tuzli, deminirana je površina od 300.000 m². Osim toga deminirano je dodatnih 20.000 m², podruĉja

uz niskonaponsku mreţu u MZ Kralupi, a troškove deminiranja snosila je Elektrodistribucija. Iako je

velika površina općine minirana, u posljednje vrijeme, nije bilo smrtnih sluĉajeva, jer je Općina

poduzela odgovarajuće mjere obiljeţavanja minskih polja118

i edukacije stanovništva. Od ove godine

općina Visoko je ponovo u nadleţnosti Regionalnog ureda MAC-a u Sarajevu, pa postoje opravdani

strahovi da će ponovo biti zapostavljena u procesu deminiranja.

Na podruĉju općine se u vrijeme kiša aktiviraju klizišta119

, kojih je u 2005. godini bilo dvadesetak.

Općina radi na interventnom saniranju nastalih šteta, a potom formira Komisiju koja napravi procjenu

štete i uputi zahtjev višim nivoima vlasti za odobrenje sredstava za sanaciju klizišta120

.

Iako se radi o interesima Federacije i Drţave BiH, potrebno je naglasiti da je na lokalitetu Buci,

prostornim planom Općine Visoko, koji je u skladu sa vaţećim prostornim planom BiH, planirana

vještaĉka akumulacija BUCI, kao akumulacija površinskih voda. Izgradnjom ove akumulacije otvara

se mogućnost za njeno energetsko iskorištavaje kao i mogućnost za razvoj turizma na tom podruĉju.

Problemi sa kojima se općina Visoko suoĉava na polju infrastrukture i zaštite okoliša odraţavaju se na

pravo na odgovarajuće standarde ţivljenja, pravo na najviše dostiţne standarde zdravlja, pravo na

razvoj i siguran okoliš. Odgovornost za zaštitu okoliša je podijeljena izmeĊu Federacije i Kantona. Na

nivou Federacije je donesen set zakona koji se bave pitanjem okoliša121

. Na kantonalnom nivou

donesen je Zakon o zaštiti okoline122

, a na osnovu njega donesen je i Pravilnik o pogonima i

postrojenjima koji svojom djelatnošću ugroţavaju ţivotnu sredinu123

. Ovim zakonima utvrĊene su

procedure i odgovornosti pojedinih nivoa vlasti, ĉime su se uveliko smanjile nejasnoće u

svakodnevnom radu općinskih organa. I pored ograniĉenih sredstava, općinske vlasti poduzimaju

znaĉajne korake u cilju rješavanja identificiranih problema sa vodosnabdijevanjem, kanalizacijom i

odlaganjem ĉvrstog otpada.

2.1.7. Kultura i sport

Svaki pojedinac ima pravo na sudjelovanje u kulturnom i sportskom ţivotu, te na puni kulturni i

duhovni razvoj, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu124

. Pored toga, pripadnicima manjinskih

grupa ne smije biti uskraćeno pravo na vlastitu kulturu, prakticiranje religije ili korištenje vlastitog

jezika125

. Puno uţivanje ovih prava zahtijeva dostupnost kulturne infrastrukture (kulturni centri,

muzeji, biblioteke, pozorošta, itd.), zaštitu kulturnog identiteta i meĊusobno uvaţavanje izmeĊu

pojedinaca i razliĉitih grupa, te mogućnost profesionalnog obrazovanja na polju kulture, umjetnosti i

sporta.

116 Naseljena mjesta koja su minirana: Ĉekrekĉije, Kula Banjer, Kuti, Prijeko, Vrela, Vlajići, Ratkovci, Vidovići, Zagorice,

Tušnjići, Stojkovići, Svinjarevo, Donja i Gornja Vratnica. 117 I kategorija (prostor oko kuća, dvorišta i bašte): 8.342.170 m ²; II kategtorije (njive i oranice): 4.906.550 m ² ; III

kategorija (šume): 19.590.500 m ². 118 Općina izdvaja odreĊena sredstva za obiljeţavaje minskih polja. 119 Jedna kuća u Gornjoj Vratnici je uništena, a put prema Goruši je na dva mjesta odnesen. 120 Odgovor nadleţnih federalnih i kantonalnih institucija je uglavnom nezadovoljavajući i neredovan. 121 Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti zraka i Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH, br. 33/03). 122 Sluţbene novine ZE-DO kantona 1/00. 123 Sluţbene novine ZE-DO kantona 10/00. 124

ICESCR ĉlan 15, CEDAW ĉlan 13. 125

ICCPR ĉlan 27.

39

Javne ustanove aktivne u oblasti kulture obuhvataju Centar za kulturu i edukaciju126

, Zaviĉajni

muzej127

, Gradska biblioteka128

, dok su kao udruţenja graĊana registrirane „UGLU LIKUM 76―

Likovna galerija, Amatersko pozorište „Total― i ARS „Tragovi―, te folklorna sekcija koja uskoro treba

da preraste u Kulturno umjetniĉko društvo Visoko. Kulturna dešavanja u općini, pored redovnih

aktivnosti ustanova, se upotpunjavaju raznim manifestacijama kulturnog sadrţaja u toku tradicionalne

manifestacije „Visoĉko ljeto―. Formiranjem Udruţenja ARS „Tragovi― od prije dvije godine

obiljeţavaju se i „Dani Zaima Muzaferije―.

Finansiranje kulture vrši se iz kantonalnog budţeta za Zaviĉajni muzej i Gradsku biblioteku, dok

Općina u skladu sa svojim mogućnostim pokušava zadovoljiti potrebe ostalih kulturnih institucija.

Sredstva koja su izdvojena u 2005. godini za djelatnost pojedinih ustanova i udruţenja, kao i za

kulturna dogaĊanja u općini iznosila su oko 60.000 KM. Pored toga, Vlada Federacije je osigurala oko

160.000 KM za obnovu spomenika kulture nulte kategorije (Tabhanska dţamija i Mile Arnautovići).

Odlukom Komisije za oĉuvanje nacionalnih spomenika BiH iz 2004. godine Stari grad Visoki je

proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Postoje indicije da se na ovom lokalitetu nalazi Piramida

Sunca. U 2005. godini je osnovana Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida sunca―, a geološka

sondaţna bušenja na ovom lokalitetu je zapoĉeta u aprilu 2006. godine

Oblast fiziĉke kulture na podruĉju općine je organizirana na osnovu zakona iz oblasti obrazovanja,

Zakona o udruţenjima i fondacijama i Zakona o sportu ZE-DO kantona129

. U općini djeluje više

razliĉitih sportskih organizacija i udruţenja koja se bave pitanjima sporta: Sportski savez općine,

obrazovne ustanove, Udruţenje pedagoga fiziĉke kulture, Općinski savez za sport i rekreaciju invalida,

Općinski nogometni savez, Klubovi i razliĉite vrste sportskih udruţenja130

.

Općina osigurava finansijsku podršku za sufinansiranje sportskih programa kojima se postiţu ciljevi

od javnog interesa u sportu na nivou općine, donosi odluke i propise iz svoje nadleţnosti vezano za

sport, planira, izgraĊuje i odrţava sportske objekte, te sufinansira organiziranje zvaniĉnih

meĊunarodnih sportskih susreta. Izvori za finansiranje takmiĉarskog sporta su budţet ZE-DO kantona,

budţet Općine, marketing, sponzori, ĉlanarine i pomoć roditelja sportista. Svi navedeni izvori nisu

dovoljni da se obezbijede minimalni uslovi za opstanak klubova. Zahtjevi za obezbjeĊivanje

finansijskih sredstava iz godine u godinu stalno se povećavaju i u 2005. godini su iznosili preko

800.000 KM. MeĊutim, ovim zahtjevima nije se ni pribliţno udvoljilo, te ukupna suma koja je

izdvojena u 2005. godini iznosila je 147.000 KM131

. Ostale primjedbe sportskih radnika u općini

Visoko odnose se na sistem dodjele kantonalnih grantova, s obzirom da ne postoje jasno definirani

kriteriji, a općinski sportski radnici i klubovi su iskljuĉeni iz procesa donošenju odluka. Osim toga,

126

U okviru kojeg je i kino dvorana. 127 JU Zaviĉajni muzej se nalazi u veoma teškoj situaciji. Posjeduje izvornu historijsku graĊu o historiji i nastanku bosanske

drţave i suţivotu na ovim prostorima. Zbog nedostatka finansijskih sredstava za kupovinu adekvatnih arhiva, znaĉajan dio

originalne historijske graĊe izloţen je ubrzanom propadanju i neizvjesnoj sudbini. Nedostatak alarmnog sistema u muzeju

ĉini kulturna i umjetniĉka djela lako otuĊivim, a u posljednjih deset godina otuĊen je izvjesan broj eksponata. Prije dvije

godine dogodilo se samozapaljenje elektriĉnih instalacija, što srećom nije dovelo do poţara širih razmjera. 128 Gradska biblioteka raspolaţe sa 50.000 knjiga, sa oko 1.500 upisanih ĉitalaca i 8 zaposlenih. Općina je u par navrata

izdvojila odreĊena sredstva za obnavljanje knjiţnog fonda. Biblioteka ostvaruje i vlastite prihode i to većinom od ĉlanarine

koja iznosi 10 i 15 KM godišnje. 129 Sluţbeni glasnik ZE-DO kantona 11/02. 130 Na podruĉju općine djeluju 32 sportska kluba u koje je ukljuĉeno oko 2.500 sportista, od kojih je 180 ţena, 92 sportska

radnika i 3 profesionalca. Sportistima je na raspolaganju preko 40 sportskih objekata ukupne površine 125.237 m², od ĉega

nogometna igrališta obuhvataju 107.543 m², dvorane i sale 6.872 m², otvoreni sportski tereni 9.920 m², planinarski i lovaĉki

domovi 922 m². Pored KSC „Mladost―, u kome se izvodi nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja, treninzi, odigravanje

utakmica, rekreativne aktivnosti, u uţem podruĉju grada se nalazi i gimnastiĉka sala „Partizan―, otvoreni kompleks Stadion

Luke sa dva igrališta za nogomet, igralište za rukomet, igralište za košarku, igralište za tenis i igralište za boĉanje. U MZ se

nalazi 10 igrališta za fudbal, a u sklopu škole MSŠ „Hazim Šabanović― nalazi se igrališe za košarku, nogomet i tenis. U

sklopu osnovnih i srednjih škola postoji 8 zatvorenih sala za izvoĊenje nastave tjelesnog odgoja. 131 Iz budţeta Općine izdvojeni su grantovi za Sportski savez i KSC ―Mladost― od 48.000 KM, iz sredstava ubranih za zaštitu

okoliša finansirana su takmiĉenja i druge sportske aktivnosti u iznosu od 70.000 KM, a iz budţeta je izdvojeno 29.000 KM.

40

Vlada ZE-DO kantona donijela je odluku kojom je promijenila ĉlan 56. Zakona o sportu i na taj naĉin

stvorila pretpostavke za umanjeno izdvajanje za potrebe sporta iz općinskog budţeta132

.

Problem na podruĉju općine Visoko predstavlja i neriješen imovinsko-pravni status nogometnih terena

za klubove koji se takmiĉe u općinskoj ligi. Definiranjem vlasništva ili postizanjem dugoroĉnog

dogovora o upravljanju na ovim terenima dao bi se podstrek za investicijska ulaganja i popularizaciju

ovog iznimno popularnog takmiĉenja.

U skladu s meĊunarodnim standardima o ljudskim pravima, drţava je duţna osigurati uslove za

ostvarivanje prava na kulturni ţivot, što ukljuĉuje dostupnost infrastrukture i sredstava za razvoj

kulture i ukljuĉivanje stanovništva u kulturni ţivot. U skladu s Ustavom FBiH, kantoni su, izmeĊu

ostalog, posebno nadleţni za utvrĊivanje i provoĊenje kulturne politike. MeĊutim, kako na

kantonalnom nivou ne postoji zakonska regulativa o kulturi133

, postoje nejasnoće u oblasti finansiranja

kulturnih institucija, a odatle i problemi u komunikaciji tih institucija s nadleţnim organima na

kantonalnom i općinskom nivou.

2.2. Analiza prioritetnih razvojnih područja

Polazeći od procjene stanja ljudskih prava, uĉesnici u procesu planiranja su se sloţili o pitanjima od

najvećeg znaĉaja za lokalnu zajednicu, definirajući ih u obliku ugroţenih ljudskih prava. Odluĉujući

faktor u utvrĊivanju prioriteta su bile nadleţnosti općine, te raspoloţivi finansijski, ljudski i drugi

resursi za djelotvorno rješavanje problema. Pokušalo se odrediti u kojoj mjeri svaki identificirani

problem utiĉe na kvalitetu ţivljenja stanovnika Visokog i na koji naĉin se odraţava na druge probleme

i ostvarivanje i uţivanje ljudskih prava.

Prioritetna pitanja i problemi su grupisani u okviru ĉetiri podruĉja djelovanja, ukljuĉujući ekonomiju,

socijalnu i zdravstvenu zaštitu, infrastrukturu/okoliš i obrazovanje/ kulturu/ sport.

SWOT analiza je korištena kao kljuĉni alat pri analizi prioritetnih razvojnih podruĉja na koja će

općinska razvojna strategija biti usredotoĉena. Njenom primjenom su se iskristalizirale interne

karakteristike lokalne zajednice (snage i slabosti) koje omogućavaju ili onemogućavaju njen razvoj,

kao i vanjski elementi (prijetnje i mogućnosti) na koje zajednica nema direktan uticaj, a koje pak mogu

uticati pozitivno ili negativno na njen dalji razvoj. Snage predstavljaju pozitivne faktore ili prednosti

lokalne zajednice koje ona moţe iskoristiti za dalji razvoj i za otklanjanje identificiranih slabosti, koje

predstavljaju ograniĉavajuće faktore i prepreke inherentne lokalnoj zajednici, a bez ĉijeg otklanjanja

nije moguć dalji napredak i razvoj. Prilike su uslovi ili vanjski faktori koji omogućavaju ili olakšavaju

razvoj prednosti i podstiĉu razvoj općenito, a prijetnje su nepovoljni vanjski trendovi koji spreĉavaju

razvoj zajednice.

2.2.1. Ekonomija

Nosioci privrednog razvoja općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje tekstila i tekstilnih

proizvoda, proizvodnje koţe i koţnih proizvoda, proizvodnje i prerade hrane, te jednim dijelom

proizvodnje graĊevinskog materijala i metalopreraĊivaĉke industrije. Ove djelatnosti i preduzeća ĉine

jezgro i pokretaĉku snagu ekonomije općine. Uspješan rad ovih preduzeća se zasniva na dugotrajnoj

tradiciji, kvalificiranim ljudskim resursima za proizvodnju tekstilnih i koţnih proizvoda, te proizvodnji

prehrambenih proizvoda. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća i uspješnost

njihovog poslovanja prvenstveno ovisi od uslova na vanjskim trţištima kao i općem poslovnom

okruţenju na nivou BiH.

132 Ĉlanom 56. Zakona o sportu ZE-DO kantona je predviĊeno da se izdvaja 1% ostvarenog budţeta Općine u predhodnoj

godini za sport, dok donesena Odluka Vlade ZE-DO kantona navodi da su ta izdvajanja do 1%. 133 Ne postoji Zakon o kulturi, postoje samo zakoni o bibliotekarstvu i muzejima.

41

Pored postojanja dugotrajne tradicije i kvalificiranih ljudskih resursa u ovim djelatnostima,

konkurentnost preduzeća u ovim djelatnostima se dijelom zasniva i na relativno jeftinoj radnoj snazi.

Pri izradi SWOT analize, vodeći privrednici su jeftinu radnu snagu istakli kao snagu i prednost,

meĊutim dugoroĉno, sa rastom standarda u BiH za oĉekivati je samanjenje uticaja faktora jeftine radne

snage na konkurentost preduzeća u ovim djelatnostima.

Potencijali za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje su takoĊer identificirani kao snage.

Postojeći kapaciteti u uzgoju stoke i tovu junadi, proizvodnja mlijeka, postojećih 100.000

poljoprivrednih parcela, voćarski rasadnik, tvornica stoĉne hrane i razvijena veterinarska sluţba

predstavljaju snagu i dobru osnovu za daljnji razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje na podruĉju

općine Visoko. Znaĉajno je napomenuti da se na podruĉju općine poljoprivredom bavi oko 6.000

domaćinstava. Uzgoj stoke i tov junadi je na uzlaznoj putanji i već postoje znaĉajni proizvoĊaĉi koji

tove i do 150 junadi. Postojeći rasadnik (120.000 sadnica) predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj

voćarstva, i već doseţe godišnju proizvodnju od oko 15.000 sadnica. Fabrika stoĉne hrane moţe

substituirati nedovoljne poljoprivredne površine za proizvodnju stoĉne hrane, a razvijena veterinarska

sluţba osigurava potrebne prateće usluge poljoprivrednicima.

Pored gore navedenog, jedna od znaĉajnih identificiranih snaga koja je bitna za ekonomiju općine

Visoko je tradicionalno razvijen poduzetniĉki duh stanovnika općine.

TakoĊer, u posljednjih par mjeseci su otvorene znaĉajne mogućnosti za razvoj turizma koje su se već i

materijalizirale u znaĉajnom broju posjetitelja lokalitetu Visoĉica.

Općina Visoko je dobro saobraćajno povezana (autoput Vc koji prolazi kroz općinu, ţeljezniĉka pruga,

sportski aerodrom), a završetak izgradnje moderne saobraćajnice stavlja Visoko u red malog broja

općina koje su povezane sa najmodernijim saobraćajnicama.

Dobra saobraćajna povezanost omogućava brz transport ljudi, roba i usluga, a blizina Sarajeva, kao

glavnog privrednog i administrativnog centra, omogućava privredi općine Visoko pristup jednom od

najvećih trţišta u BiH, kao i dostupnost ostalim pogodnostima koje proizilaze iz blizine glavnog

privrednog i administrativnog centra BiH. Primjer koristi od blizine Sarajeva je i razvoj proizvodnje

mlijeka koji je dobio poseban poticaj privatiziranjem i pokretanjem proizvodnje i prerade mlijeka i

mlijeĉnih proizvoda u Sarajevskoj mljekari.

Potencijal za privredni razvoj predstavlja i privredno-poslovna zona Ozrakovići, koja se nalazi na

atraktivnoj lokaciji, te slobodna zona za koju postoji mogućnost daljnjeg proširenja.

Inicijalna analiza i proces konsultacija sa privatnim sektorom ukazao je i na niz internih slabosti.

IzmeĊu ostalog, uoĉen je nedostatak podataka o stanju privrede općine Visoko, a postojeći podaci o

privredi općine, sukladno ocjeni privrednika, su u velikom dijelu netaĉni i ne daju realnu sliku stanja

privrede.

Nizak nivo saradnje javnog i privatnog sektora je takoĊer jedna od kljuĉnih identificiranih slabosti.

Nedostatak saradnje izmeĊu privatnog i javnog sektora se oĉitovao i kroz slab odziv privrednika i

njihovom nedovoljno aktivnom uĉešću u procesu izrade strategije, kao i slabom odzivu i povratu

informacija na upite poslane od strane općine. Nedovoljno uĉešće i zainteresiranost privatnog sektora

su dijelom posljedica neorganiziranosti privatnog sektora i neaktivnosti poslovnih udruţenja.

Iako privreda općine Visoko biljeţi kontinuiran rast, to još nije poluĉilo znaĉajnije efekte u otvaranju

novih radnih mjesta. Nova radna mjesta uglavnom amortiziraju gubitak radnih mjesta u velikim

preduzećima koja ili nisu restruktuirana ili ĉijom privatizacijom nisu poluĉeni odgovarajući pozitivni

efekti. Rezultat takvog stanja je i dalje visoka stopa nezaposlenosti.

42

TakoĊer, razloge ovakve situacije treba potraţiti i u zastarjelim tehnologijama koje se primjenjuju u

proizvodnim procesima, kao i oteţanom pristupu novim tehnologijama. TakoĊer, postojeći obrazovni

sistem i dalje nije usklaĊen sa potrebama privrede i proizvodi radnu snagu koja nije u skladu sa

potraţnjom na trţištu rada.

Kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, jedna od glavnih slabosti je usitnjenost poljoprivrednih

posjeda. Pored usitnjenosti posjeda znaĉajnu slabost predstavlja neorganiziranost poljoprivrednih

proizvoĊaĉa i nepostojanje kooperativa. Postojeće poljoprivredno zemljište je dodatno ugroţeno

neplanskom gradnjom, te nedovoljnom zaštitom od zagaĊivanja i kontaminacije.

Poljoprivredni proizvoĊaĉi nemaju pristup tehniĉkoj pomoći koja bi omogućila kontinuirano praćenje i

kontrolu proizvodnje. Jedna od slabosti unutar sistema poljoprivredne proizvodnje je i nedostatak

prihvatnih kapaciteta (hladnjaĉa), kao i nedostatak preraĊivaĉkih kapaciteta.

Iako su nedavni dogaĊaji vezani za otvaranje arheoloških nalazišta otvorili mogućnost razvoja turizma,

Visokom nedostaje prateća turistiĉka infrastruktura koja bi omogućila organiziran prihvat sve većeg

broja turista koji posjećuju općinu.

Potencijali općine za razvoj poljoprivrede, stoĉarstva, tekstilne i koţarske industrije nisu u potpunosti

iskorišteni, velika je stopa nezaposlenosti, a obrazovni sistem nije u skladu s potrebama trţišta.

Nepostojanje taĉnih informacija o stanju u privredi, loša transformacija većih sistema i neuvezanost

malih i srednjih preduzeća imaju dodatni negativan uticaj na privredu općine.

Već je napomenuto da su preduzeća koja su glavni nosioci privrednog razvoja na podruĉju općine,

izvozna preduzeća i da na njihovo poslovanje uglavnom utiĉe stanje na trećim trţištima i opće

poslovno okruţenje. Nepovoljno poslovno okruţenje u BiH ima negativan uticaj na konkurentnost

preduzeća, pogotovo izvoznih preduzeća. Jedan od elemenata poslovnog okruţenja koje znaĉajno utiĉe

na konkurentnost ovih preduzća na stranim trţištima je visina poreznih i drugih opterećanja.

Privrednici općine Visoko smatraju da su porezna i druga opterećenja previsoka i da javni sektor

„isisava― sredstva iz ionako malog zdravog dijela privrede. Visoko opterećenje privrede ima znaĉajan

uticaj i na obim sive ekonomije, jer „primorava― i formalni dio privrede na nelegalno poslovanje.

Kako je jeftina radna snaga jedna od prednosti, potencijalno povećanje cijene rada bi moglo uticati na

odluku postojećih stranih investitora da se povuku sa podruĉja općine Visoko.

Jedna od znaĉajnih opasnosti po privredu općine su i postojeći ugovori o slobodnoj trgovini koji

onemogućavaju zaštitu domaće privrede.

Neke od glavnih prijetnji za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje se ogledaju u nedostatku

kontrole nad uvozom poljoprivrednih proizvoda, kao i nedostatku odgovornosti nadleţnih institucija u

preuzimanju brige o stanju u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo je direktno povezano sa odsustvom

dostatnih subvencija i poticaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao i nejasnim kriterijima za

dodjelu subvencija i poticaja.

Opasnost po daljnji razvoj poljoprivrede predstavalja i nedefiniran status individualnih poljoprivrednih

proizvoĊaĉa, koji nisu u sistemu PDV-a, i samim time su u stanju plasirati svoje proizvode jedino

direktno na trţnicama.

Pored toga što postojeći zakonski okvir znaĉajno doprinosi nepovoljnom poslovnom okruţenju,

prebacivanje odreĊenih ovlasti sa općinskog nivoa na kantonalni nivo dodatno oteţava poslovanje

privrednih subjekata. Jedan od primjera nelogiĉne distirubucije ovlaštenja je i izdavanje graĊvinskih

dozvola za objekte od preko 1.000 pilića, ĉije izdavanje je u iskljuĉivoj ovlasti Kantona. Iako je

prerada mesa jedna od znaĉajnih i tradicionalnih djelatnosti na podruĉju Visokog, znaĉajan problem za

daljnji razvoj ove proizvodnje je nemogućnost certificiranja proizvoda.

43

Relativno razvijena poljoprivredna proizvodnja na podruĉju općine moţe dobiti znaĉajan poticaj za

daljnji razvoj ukoliko se općina i proizvoĊaĉi aktivno ukljuĉe u implementaciju kantonalne razvojne

strategije, koja općinu Visoko pozicionira kao kantonalni centar poljoprivredne proizvodnje i

preraĊivaĉke prehrambene industrije.

U djelatnosti turizma postoje znaĉajne mogućnosti razvoja, koje se oĉituju u izraţenom interesu

stranih investitora, kako za koncesije nad arheološkim iskopinama, tako i u iskazanim interesima za

izgradnju hotelskih kapaciteta.

2.2.2. Socijalna zaštita i zdravstvo

Općina se suoĉava sa stalnim porastom broja lica u stanju socijalne potrebe, zatim nepostojanjem

podataka o socijalnom statusu i stvarnim potrebama stanovništva, te nemogućnosti za adekvatno

zbrinjavanje starih i iznemoglih lica, maloljetnih delikvenata i ţrtava nasilja u porodici. S obzirom na

stalni porast lica u stanju socijalne potrebe, nedostatak zakonske regulative i nedovoljna izdvajanja za

socijalnu zaštitu, postojeći sistem socijalne zaštite nije u mogućnosti da obezbijedi socijalnu sigurnost

za veliki broj socijalno ugroţenih. Ekonomska i fiziĉka pristupaĉnost zdravstvenoj zaštiti je takoĊer

oteţana zbog neophodnosti plaćanja participacije za zdravstvene usluge, kao i zbog nepovoljne

teritorijalne organizacije zdravstvene zaštite na nivou FBiH.

Lokalne vlasti i zaposleni u Centru za socijalni rad, kao nosioci odgovornosti za sektor socijalne

zaštite na općinskom nivou, prepoznali su neke od problema i pokrenuli su aktivnosti na njihovom

rješanjanju u cilju podizanja nivoa ţivotnog standarda socijalno ugroţenog stanovništva. Stalni porast

izdvajanja iz općinskog budţeta za socijalna davanja je jedan od bitnih faktora za poboljšanje

socijalnog statusa ugroţenih kategorija. Prije dvije godine uraĊen je prijedlog projekta „Dnevni

smještaj starih i iznemogli― i predan nadleţnom kantonalnom Ministarstvu od kojeg se ĉeka

finansijska pomoć, dok prostorni kapaciteti za otvaranje ovog centra postoje u općini. Na podruĉju

općine postoji infrastruktura koja bi se eventualno mogla iskoristiti za izgradnju Doma za smještaj

starih i iznemoglih, ali bi za tu aktivnost bila potrebna finansijska pomoć sa viših nivoa, kao i

uvezivanje i saradnja više općina u okruţenju. Centar za socijalni rad je uspostavio dobru saradnju sa

organima i organizacijama na lokalnom nivou, kao što je saradnja s lokalnom policijom radi skitnje,

maloljetniĉke delikvencije, alkoholizma, narkomanije, te saradnju sa zdravstvenim ustanovama,

školama, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama u vezi sa izraţenim nasiljem nad ţenama i

djecom, kao i u cilju rješavanja drugih identificiranih problema. Ovu saradnju treba nastaviti i u

budućnosti je poboljšati.

Sa postojećom razvijenom mreţom izmeĊu aktera na podruĉju socijalne zaštite (vladin, nevladin i

privatni sektor) moguće je poboljšati komunikaciju izmeĊu davaoca i korisnika socijalne zaštite, te

raditi na edukaciji aktera u sistemu socijalne zaštite. Na podruĉju općine postoji veliki broj sportskih i

kulturnih organizacija koje bi se mogle ukljuĉiti u organiziranje humanitarnih akcija, posebno za

pomoć djeci s posebnim potrebama, akcije borbe protiv droge i sliĉno. Dobro opremljen Dom zdravlja,

veliki broj educiranog medicinskog osoblja, te veliki interes mladih za studiranjem medicinskih nauka

identificirani su kao snage u oblasti zdravstva, tako da ova institucija moţe pruţati primarne i

specijalistiĉko-konsultativne usluge ne samo stanovnicima svoje općine nego i susjednih općina.

Jedna od osnovih internih prepreka za unapreĊenje postojećeg sistema pruţanja socijalnih usluga i

pomoći je stalni porast lica u stanju socijalne potrebe i nepostojanje adekvatnih podataka o stvarnom

stanju na teritoriji općine (socijalne karte općine), što bi u socijalnom sektoru omogućilo sistemski

pristup zasnovan na stvarnim potrebama korisnika. Za izradu socijalne karte neophodno je iskoristiti

spremnost lokalne vlasti i zaposlenih u Centru za socijani rad za provoĊenje ove aktivnosti, postojeću

mreţu mjesnih zajednica i nevladinih organizacija, te Priruĉnik koji je uraĊen u sklopu DFID projekta

„Razvoj mješovitog sistema brige u zajednici―. Nedostatak sredstava i struĉnog kadra u Centru za

socijalni rad (pravnik, psiholog, sociolog) su do sada predstavljali prepreke izradi socijalne karte ili

drugih baza podataka. Cilj ovakve aktivnosti bi bio osnaţivanje sistema i usluga socijalne zaštite,

unaprijeĊivanje upravljanja socijalnim sektorom, smanjivanje pritiska stranaka na Centar i

44

osiguravanje odgovarajuće prevencije socijalnih problema. Primijećen je porast konzumiranja opojnih

droga, porast nasilja u porodici i porast maloljetniĉke delikvenije.

Nepostojanje institucije koja bi se bavila smještajem starih i iznemoglih, prihvatilišta za osobe koje

namaju nikakav smještaj, klubova za lijeĉene alkoholiĉare i druge ovisnike, sigurne kuće za

privremeni smještaj ţrtava nasilja u porodici, institucija za smještaj maloljetnih delikvenata, te

nepotpuna registracija i kategorizacija osoba s posebnim potrebama samo su neki od problema koji

negativno utiĉu na ţivotni standard socijalno ugroţenog stanovništva, kao i na kompletnu socijanu i

bezbjedonosnu situaciju u lokalnoj zajednici. Nadalje, uoĉeno je da postoji društvena stigma naroĉito

kod roditelja djece s posebnim potrebama i kod roditelja djece uţivaoca opojnih droga, te nerazvijena

svijest graĊana o potrebi zajedniĉkih akcija i udruţivanja. Problem prostora u nekim ambulantama

porodiĉne medicine i mali broj ljekara porodiĉne medicine utiĉu na kvalitet pruţanja zdravstvenih

usluga. Osim toga, neadekvatno zagrijavanje Doma zdravlja (ĉvrsto gorivo) ugroţava zdravlje

stanovnika općine Visoko.

Usvajanje Zakona o socijalnoj zaštiti na kantonalnom nivou, koje je planirano u septembru 2006.

godine, te priliĉno redovna isplata pomoći od strane Kantona neke su od mogućnosti koje mogu

doprinijeti poboljšanju stanja u sektoru socijalne zaštite. Osim toga, postoji mogućnost saradnje

susjednih općina po pitanju smještaja starih i iznemoglih, ţrtava nasilja u porodici, uţivaoca opojnih

droga, itd. Osavremenjavanje Doma zdravlja iz vlastitih sredstava i oĉekivana reforma zdravstva neke

su od mogućnosti koje bi doprinijele poboljšanju stanja u ovoj oblasti.

Veliku prijetnju zadovoljavanju prava u sektoru socijalne zaštite predstavlja eventualno prolongiranje

donošenja Zakona o socijalnoj zaštiti, neusaglašena zakonska regulativa na nivou kantona, te

neadekvatna podjela nadleţnosti izmeĊu kantona i Federacije. Sve ovo dovodi do neujednaĉenog

ţivotnog standarda socijalnih kategorija, a time i do migracija osoba koje se nalaze u stanju socijalne

potrebe. Osim toga, brojne su manjkavosti vaţećih zakona i odluka kojima nisu riješena pitanja nekih

kategorija, kao pitanje statusa radnika na ĉekanju, samohranih majki, starih i iznemoglih koji imaju

neke nekretnine, pitanje djeĉijeg dodatka, itd. Veliku prijetnju u sektoru zdravstva predstavlja

teritorijalna ogranizacija zdravstvene zaštite i mala izdvajanja za esencijalnu listu lijekova. Ukidanje

specijalistiĉko-konsultativne sluţbe, koje je najavljeno ali nedavno i prolongirano, predstavlja veliku

prijetnju za stanovništvo općine, jer bi Dom zdravlja izgubio specijaliste, a pacijentima bi se uskratilo

pravo na fiziĉku i ekonomsku pristupaĉnost zdravstvenoj zaštiti.

2.2.3. Obrazovanje, kultura i sport

U oblasti obrazovanja prepoznat je problem neopremljenosti škola sa tehniĉkim sredstvima za

normalno odvijanje nastave, kao i potreba za rekonstrukcijom pojedinih osnovnih i srednjih škola na

podruĉju općine Visoko. Jedan od kljuĉnih problema sa stanovišta ljudskih prava je što djeca romske

populacije vrlo ĉesto ne pohaĊaju ili napuštaju školu (oko 200 romske djece ne pohaĊa školu).

Nadalje, pedagoški standardi se ne poštuju, a nisu ni usklaĊeni sa ostalim regijama, što se negativno

odraţava na kvalitet nastave i motiviranost nastavnika i struĉnih saradnika. Slaba komunikacija

izmeĊu Kantona, kao osnivaĉa škola, i škola na podruĉju općine, a posebno još u potpunosti

nefunkcionalan novi trezorski sistem poslovanja, oteţava rad u školama.

Unatoĉ tradiciji u sportu i postignutim vrhunskim rezultatima, te veoma bogatom kulturno-

historijskom naslijeĊu, kulturni i sportski ţivot u općini Visoko je na nezadovoljavajućem nivou, prije

svega zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali i kriterija za raspodjelu raspoloţivih sredstava.

Obrazovanje: Mreţa osnovnih i srednjih škola na podruĉju općine je dobro razvijena, a zaposleni u

obrazovanju, svojom struĉnošću i iskustvom, nastoje kvalitetu obrazovnog procesa podići na viši nivo.

Formiranjem specijalizirano-kombiniranih odjeljanja u dvjema školama pokušava se riješiti problem

školovanja djece s posebnim potrebama. Prikupljanje i podjela starih udţbenika, osiguranje uĉenika od

nezgoda, povremeno osiguranje obroka, te jednokratna pomoć za školovanje djece iz socijalno

ugroţenih kategorija i pomoć za školovanje romske djece neke su od snaga koje imaju bitan uticaj na

bolju ekonomsku pristupaĉnost obrazovanja.

45

MeĊutim, loša opremljenost kabineta i nedostatak materijalno-tehniĉkih sredstava (kopir aparata,

kompjutera, televizora, potrošnog materijala) neke su od slabosti koje se negativno odraţavaju na

normalno odvijanje nastave. Nadalje, u pojedinim osnovnim i srednjim školama dotrajale su i oštećene

krovne konstrukcije, elektro-instalacije su slabe i opasne po uĉenike, a izraţena je potreba za

rekonstrukcijom uĉioniĉkog prostora (kabineta i uĉionica) i mokrih ĉvorova, te sala za tjelesni odgoj.

Što se tiĉe obrazovanja romske djece već se spominju neke mogućnosti i planiraju aktivnosti Općine i

OSCE-a gdje bi se radilo na edukacije roditelja ĉak i prije roĊenja djece.

Broj uĉenika u odjeljenju i korisni prostor po uĉeniku nije u skladu sa pedagoškim normama. Novi

reformirani programi nisu usklaĊeni sa sedmiĉnim normama nastavnika, struĉnih radnika i ostalih

zaposlenih. Kao posljedica novog trezorskog naĉina poslovanja škole su sputane u svom radu, a samim

tim izraţeno je i nedomaćinsko ponašanje prema školskoj imovini, jer je kompletno odrţavanje i

nabavka na nivou Kantona, tako da se ĉesto desi da se u školama ne vodi raĉuna ni o potrošnji

energije, potrošnog materijala, itd. Kljuĉni razlozi za ovakvu situaciju u sektoru obrazovanja su

nedovoljna finansijska sredstava koja se izdvajaju na kantonalnom nivou, ograniĉeno uĉešće Općine u

pokrivanju materijalno-teniĉkih troškova, ekonomsko stanje zajednice, nemogućnost uticaja škola i

Pedagoškog zavoda na preraspodjelu sredstava u nadleţnom Ministarstvu, te sporost administracija u

provoĊenju pojedinih propisa.

Bez obzira na ograniĉene nadleţnosti općinskih vlasti u oblasti obrazovanja, zaposleni u obrazovanju

smatraju da bi se stvari mogle promijeniti nabolje uvoĊenjem grantova za potrebe obrazovanja u

okviru općinskog budţeta. Osim toga, sitne strane donacije i pomoć uglednih privrednika pruţaju

mogućnost za rješavanje dijela navedenih problema. Obzirom da je obrazovanje u nadleţnosti kantona

i da svaki kanton ima svoj Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, koji se meĊusobno bitno

razlikuju, dolazi do razlika u pravima i obavezama zaposlenih, a samim tim i do nezadovoljstva

zaposlenih, što se negativno odraţavana na kvalitet obrazovanja. Strateško i generalno rješenje bilo bi

da osnivaĉ škola bude drţava, a da se veliki dio osnivaĉkih prava prenese na lokalnu zajednicu tj.

Općinu, ĉime bi zaposleni u obrazovanju u cijeloj drţavi imali ista prava, obaveze i naknade za

obavljanje svoga posla.

Kultura i sport: Veliki broj otvorenih i zatvorenih sportskih objekata, niska cijena ĉlanarina u

klubovima, tradicija bavljenja sportom i postignuti vrhunski rezultati vrlo su dobri preduvjeti za daljnji

razvoj sporta na ovim prostorima. Ovom u prilog ide i postojanje Sportskog saveza općine Visoko i

Društva pedagoga općine. Veoma bogato kulturno-historijsko naslijeĊe i tradicija kulturno-

umjetniĉkog rada su dobre pretpostavke za oţivljavanje kulturnih dešavanja u Visokom. Osim toga

Visoko je jedini grad u ZE-DO kantonu koji ima zaviĉajni muzej i likovnu galeriju. Uz postojanje kino

sale, Doma kulture, Pozorišta Total i Ars-tragovi, općina ima jako dobru infrastukturu u ovom sektoru.

Osim toga, u Visokom se njeguje i kulturna tradicija, pa je obnovljen rad KUD, organiziraju se

manifestacije „Dani Zaima Muzaferije― i „Visoĉko ljeto―.

Nedostatak finansijskih sredstava i nedefinirani kriteriji raspodjele tih sredstava neke su od prepreka za

unapreĊenje kulturnog i sportskog ţivota u općini. Postojanje zatvorenih i otvorenih sportskih terena,

rukometnih, košarkaških, teniskih igrališta i strelišta uz nisku cijenu ĉlanarine u klubovima, ne koristi

se na najbolji naĉin kako zbog nezainteresiranosti, tako i zbog nedostatka entuzijazma kod radnika u

kulturnim i drugim organizacijama. Nepostojanje sportskih objekata na selu, zastarjela tehnika i

enterijer u kino sali, neuslovne i nesigurne prostorije u kojima je smješten Zaviĉajni muzej, samo su

neki od pokazatelja postojeće situacije u ovoj oblasti.

Oĉekivati je da bi donošenje krovnog zakona o sportu i zakona o kulturi na drţavnom nivou moglo

promijeniti situaciju u ovoj oblasti nabolje. TakoĊer, prilika se vidi u nedavno formiranoj fondaciji

„Bosanska piramida sunca― i zainteresiranosti stranih investitora za ulaganja i istraţivanje kulturno-

historijskog naslijeĊa u Visokom.

46

Nepostojanje pravilnika o raspodjeli sredstava za sport i kulturu, mala ulaganja u kulturu, loša

finansijska situacija i nepostojanje stabilnih izvora finansiranja negativno se odraţavaju na kulturni i

sportski ţivot u Visokom.

2.2.4. Infrastruktura i zaštita okoliša

Veliki problemi su uoĉeni u oblasti ostvarivanja prava na odgovarajuće standarde ţivljenja, što se

odnosi na stanje infrastrukture i zaštite okoliša. Identificirana su tri kljuĉna problema: problem sa

snabdijevanjem vodom, nerazvijena kanalizaciona mreţa na podruĉju općine, te odvoz smeća i

neriješeno pitanje gradske deponije (praćeno brojnim divljim deponijama). UtvrĊeni prioriteti su

vezani za ostvarivanje prava na odgovarajuće standarde ţivljenja, pravo na vodu, pravo na najviši

dostiţni standard zdravlja i pravo na siguran okoliš.

Potencijali za razvoj na ovom polju nalaze se u postojećim vodnim resursima koje je moguće iskoristiti

i tako povećati kapacitet postojećeg izvorišta. Osim toga, kontinuirani rad na izmjeni zastarjelih cijevi

dovodi do smanjenje gubitaka vode. Stalnim ulaganjem finansijskih sredstava i uz angaţman JKP

„Visoĉica―, koja upravlja ovim sistemom, bitno je povećan kvalitet vodosnabdijevanja na podruĉju

koje pokriva izvorište „Vrutak―. Trenutno je u izgradnji više većih lokalnih vodovoda, a vode se i

aktivnosti oko iznalaţenja i kaptiranja novih izvorišta, što će bitno uticati na kapacitet, kako postojećih

tako i novih sistema. UraĊeni strateški plan, te postojeći kratkotrajni planovi i projekti za pojedine

faze ukazuju da se krenulo sa sistematskim rješavanjem ovih problema. Pripremljeni plan odvoza

smeća sa cijele površine teritorije općine, prepoznata potreba za novom sanitarnom deponijom,

locirane divlje deponije, projektno-tehniĉka dokumentacija o zajedniĉkom rješavanju odlaganja krutog

otpada sa susjednim općinama, te postojeći kapaciteti za obradu organskog otpada, dobre su

pretpostavke za bolju zaštita okoliša. Stalnim ulaganjima u daljnju izgradnju kanalizacije, pokrivenost

kanalizacionom mreţom se permanentno širi, a za dio nove mreţe pribavljena je projektna

dokumentacija (glavni gradski kolektor, regulacija potoka-oborinskih i fekalnih voda).

Nezadovoljavajuća opskrba vodom uzrokovana je prije svega slabom pokrivenošću općine sa

vodovodnom mreţom. Vodovodne cijevi su malih profila i lošeg kvaliteta, a uslijed lošeg odrţavanja i

ulaganja u primarni gradski vodovod evidentirani su i veliki gubici u mreţi. Nedostatak finansijskih

sredstava rezultat je ulaganja u djelimiĉne i nesistematiĉne rekonstrukcije mreţe, a ovome doprinosi i

slaba naplata troškova vode od strane korisnika. Veliki broj lokalnih vodovoda i neredovna kontrola

vode u seoskim vodovodima uz nerazvijenu svijest korisnika predstavlja ne samo problem

vodosnabdijevaja, već i opasnost po zdravlje stanovnika općine. Opća karakteristika lokalnih

vodovoda je odsustvo cjelovitih tehniĉkih rješenja, nedostaci u izvoĊenju, slaba sanitarno-tehniĉka

zaštita, neorganiziranost u korištenju i neiskorištenost izvorišta. Nedovoljna pokrivenost općine sa

kanalizacionom mreţom, postojeća kanalizaciona infrastrukura mješovitog tipa, mali profili cijevi,

veliki broj seoskih kanalizacionih mreţa i septiĉkih jama, te nepostojanje kolektora, predstavljaju

prijetnju zdravlju stanovništva i negativno se odraţavaju i na okoliš. I pored uloţenih napora

pokrivenost kanalizacionom mreţom ne prati razvoj općine i potrebe stanovništva. Prepreku

zadovoljavajućem rješenju odlaganja ĉvrstog otpada predstavlja nepostojanje sanitarne deponije.

Nadalje, nepostojanje sistemskog rješenja odvoza smeća sa cijele teritorije općine dovodi do pojave

velikog broja divljih deponija. Kako je općina Visoko tradicionalni proizvoĊaĉ suhomesnatih

proizvoda, javlja se velika koliĉina organskog otpada, koji je potrebno zbrinuti na odgovarajući naĉin.

I pored postojećih postrojenja za obradu organskog otpada, zbog velikog broja mesarskih radnji i

nesavjesnog ponašanja njihovih vlasnika, javljaju se problemi prilikom odlaganja i uklanjanja ovog

otpada. Veliki broj preraĊivaĉkih kapaciteta u ĉijem proizvodnom ciklusu nastaju velike koliĉine

organskog otpada-hemijski tretiranog, dodatno usloţnjava proces zbrinjavanja hemijskog otpada.

Općenito, svijest graĊana o potrebi zaštite okoliša je nedovoljno razvijena. Slaba naplata komunalnih

usluga, nedostatak finansija i nepostojanje sistemskog rješenja vezanog za kalkulaciju raĉuna

predstavljaju velike prepreke unapreĊenju infrastrukture s ciljem poboljšanja uslova ţivljenja lokalnog

stanovništva.

47

Postojeći nivo infrastrukture i zaštite okoliša postignut je stalnim ulaganjem iz više izvora, ukljuĉujući

budţet općine Visoko, budţet Vlade ZE-DO kantona, sredstva vodnih naklada ZE-DO kantona i JP za

„Vodno podruĉje sliva rijeke Save―, sredstva donatora, kao i udruţena sredstva korisnika vodovoda.

Osim finansijskih ulaganja, neophpodno je iskoristiti struĉnost i spremnost ljudi koji su neposredno

ukljuĉeni u ovu problematiku. Potrebno je osigurati veću saradnju općinskih vlasti, privatnog i

nevladinog sektora i graĊana kako bi zajedniĉkim akcijama objedinili napore i pokrenuli zajedniĉke

projekte i inicijative. Mišljenje je da bi se dodatnim angaţmanom Općine, liĉnim angaţmanom

korisnika, te finansijskom potporom sa svih nivoa vlasti, bitno uticalo na kvalitet vodosnabdijevanja i

zaštite okoliša. Nadalje, doneseni set zakona na kantonalnom i federalnom nivou, koji sa sobom

povlaĉi i izradu Pravilnika o pogonima i postrojenjima, uticao je na smanjenje problema u

svakodnevnom radu inspekcijskih organa, te doprinio kontinuiranom poboljšanju stanja okoliša.

48

3. OPĆINA VISOKO U BUDUĆNOSTI

3.1. Vizija razvoja općine – Visoko u 2015. godini

Uz razvijenu poljoprivredu i dinamično malo i srednje poduzetništvo, Visoko će u 2015. godini

biti ekološka i turistička oaza, te privlačno mjesto za ţivot. Dostignuti nivo razvoja će

omogućiti socijalnu sigurnost i dostojanstven ţivot svim stanovnicima općine.

Vizija je zasnovana na fundamentalnim vrijednostima stanovnika Visokog koje predstavljaju osnovu

daljeg razvoja općine. Ona predstavlja opis budućnosti Visokog kakvim ga vide graĊani koji su bili

ukljuĉeni u proces izrade Razvojne strategije. Iako vizija predstavlja idealnu sliku budućnosti općine,

ona je osnova za definiranje pravaca razvoja općine. Vizija je definirana za period od 6 godina, a

osvrće se na prioritetna podruĉja djelovanja i sadrţi sve relevantne vrijednosti koje zajednica priznaje

za komparativne prednosti i mogućnosti koje je potrebno iskoristiti na putu ostvarivanja razvoja sa

aspekta ljudskih prava. Polazeći od vizije razvoja, te na osnovu velikog broja diskusija i zakljuĉaka

izvedenih iz analize ĉetiri prioritetna podruĉja djelovanja koja su obuhvaćena procesom planiranja

(ekonomija; socijalna i zdravstvena zaštita; infrastruktura i zaštita okoliša; obrazovanje, kultura i

sport), utvrĊeni su razvojni i operativni ciljevi. Razvojni ciljevi se zasnivaju na poštivanju, zaštiti i

ostvarivanju specifiĉnih ljudskih prava, i definiraju okvir za aktivnosti, ĉijim se ostvarenjem Visoko

postavlja na putanju razvoja i prosperiteta.

Razvojni cilj 1. Pospješiti ekonomski rast korištenjem postojećih resursa i privlaĉenjem stranih

investitora, te iskoristiti mogućnosti za razvoj turizma i proizvodnju zdrave hrane

Razvojni cilj 2. Stanovnicima općine osigurati zadovoljavajući nivo socijalne sigurnosti kroz

unaprijeĊen sistem socijalne i zdravstvene zaštite

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski ţivot

Razvjni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog stanovništva kroz unapreĊenje komunalne

infrastrukture i zaštitu okoliša

Ostvarivanje razvojnih ciljeva će se postići kroz ostvarivanje specifiĉnih operativnih ciljeva i

provedbom konkretnih programa, projekata i drugih mjera iz kojih se ti ciljevi sastoje. Bitno je imati

na umu da programi, projekti i mjere sadrţani u matricama razvojnih ciljeva predstavljaju aktivnosti

definirane tokom procesa izrade Strategije u okviru radnih grupa. MeĊutim, isti ne iskljuĉuju dodatne

programe, projekte ili mjere koji mogu proizaći uslijed promjena i novonastalih potreba.

49

OD VIZIJE DO OPERATIVNIH CILJEVAO

PE

RA

TIV

NI

CIL

JEV

IR

AZ

VO

JNI

CIL

JEV

IV

IZIJ

A

Operativni cilj 4.3. Do 2015.

godine 100% riješeno

sistemsko prikupljanje i

deponovanje krutog otpada

na sanitarnu deponiju

Operativni cilj 3.2. Do 2009.

godine osiguran pristup

obrazovanju za svu djecu

Razvojni cilj 3.

Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim

stanovnicima obezbijediti

odgovarajuće uslove za kulturni

i sportski ţivot

Uz razvijenu poljoprivredu i dinamiĉno malo i srednje poduzetništvo, Visoko će u 2015. godini biti ekološka i turistiĉka oaza, te

privlaĉno mjesto za ţivot. Dostignuti nivo razvoja će omogućiti socijalnu sigurnost i dostojanstven ţivot svim stanovnicima općine

Operativni cilj 1.1. Do 2012. godine

100 ha visokokvalitetnog

poljoprivrednog zemljište stavljeno u

funkciju proizvodnje zdrave hrane

Razvojni cilj 2.

Stanovnicima općine osigurati

zadovoljavajući nivo socijalne

sigurnosti kroz unaprijeĊen

sistem socijalne i zdravstvene

zaštite

Operativni cilj 3.1. Do 2010.

godine osigurani materijalno-

tehniĉki uslovi za primjenu

savremenih metoda rada u

školama

Operativni cilj 4.1.

ObezbijeĊen pristup

higijenski ispravnoj vodi za

piće za 85% stanovnika

općine do kraja 2015. godine

Razvojni cilj 4.

Poboljšati kvalitetu ţivljenja

lokalnog stanovništva kroz

unapreĊenje komunalne

infrastrukture i zaštitu

okoliša

Operativni cilj 3.3. Do 2008.

godine riješeno finansiranje

amaterskog i profesionalnog

sporta i za 50% povećan broj

mladih koji se bave

organiziranim sportom

Operativni cilj 2.3. Do kraja

2008. godine osnaţeni

infrastrukturni, tehniĉki i

kadrovski kapaciteti u sastavu

primarne zaštite i specijalistiĉko-

konsultativne sluţbe

Operativni cilj 4.2. Do kraja

2015. godine 85%

domaćinstava prikljuĉeno na

kanalizacionu mreţu i

izgraĊen prihvatljiv sistem za

prikupljanje i tretiranje

minimalno 50% od

prikupljene koliĉine

Razvojni cilj 1.

Pospješiti ekonomski rast, korištenjem

postojećih resursa i privlaĉenjem

stranih investitora, te iskoristiti

mogućnosti za razvoj turizma i

proizvodnju zdrave hrane

Operativni cilj 2.2. Do 2008.

godine unaprijeĊena saradnja

izmeĊu općinskih vlasti, NVO,

MZ i korisnika, te osnaţani

kapaciteti udruţenja koja se bave

zaštitom ranjivih grupa

Operativni cilj 2.1. Do 2010.

godine osigurani kadrovski,

institucionalni i tehniĉki

kapaciteti za kvalitetno pruţanje

usluga u oblasti socijalne zaštite

Operativni cilj 1.2. Do kraja 2010.

godine 200 ha pod voćnjacima,

proizvodnja mlijeka povećana na 15

miliona litara, a prihvatni i preraĊivaĉki

kapaciteti za preradu voća i povrća

zadovoljavaju lokalne potrebe

Operativni cilj 1.3. Do kraja 2008.

godine uslovi poslovanja na podruĉju

općine Visoko povoljniji od uslova

poslovanja u drugim općinama

ekonomske regije Sarajevo

Operativni cilj 3.4. Do 2008.

godine uspostavljen

funkcionalan sistem finansiranja

kulturnih dešavanje i poboljšana

infrastruktura u oblasti kulture

Operativni cilj 1.4. Do 2009.

unaprijeĊena turistiĉka infrastruktura

općine i utrostruĉeni prihvatni kapaciteti

Operativni cilj 1.5. Do 2010. u saradnji

sa Zavodom za zapošljavanje minimalno

2.000 trenutno nezaposlenih ukljuĉeno u

jedan od projekata zapošljavanja

Operativni cilj 4.4. Do 2015.

godine za 50% poboljšana

povezanost putnom

infrastrukturom sekundarnih

centara sa gradskom jezgrom

50

3.2. Razvojni ciljevi

RAZVOJNI CILJ 1

Op

erati

vn

i ci

ljev

iP

rogra

mi,

pro

jek

ti, m

jere

Razv

ojn

i

cilj

Razvojni cilj 1. Pospješiti ekonomski rast, korištenjem postojećih resursa i privlaĉenjem

stranih investitora, te iskoristiti mogućnosti za razvoj turizma i prizvodnju zdrave hrane

Operativni cilj

1.1. Do 2012.

godine 100 ha

visokokvalitetnog

poljoprivrednog

zemljište

stavljeno u

funkciju

proizvodnje

zdrave hrane

Operativni cilj 1.2. Do

kraja 2010. godine 200 ha

pod voćnjacima,

proizvodnja mlijeka

povećana na 15 miliona

litara, a prihvatni i

preraĊivaĉki kapaciteti za

preradu voća i povrća

zadovoljavaju lokalne

potrebe

1.1.1. Izrada plana poticajnih mjera za ekološku poljoprivrednu proizvodnju

1.1.2. Uspostavljanje jaĉih veza izmeĊu primarnih proizvoĊaĉa i postojećih preraĊivaĉkih kapaciteta

1.1.3. Projekat plasteničke proizvodnje i stimulacija u plasteničkoj proizvodnji

1.1.4. Izgradnja sistema za navodnjavanje na 150 ha Moštranskog polja

1.1.5. Projekat uspostave Udruţenja proizvoĊaĉa zdrave hrane

1.1.6. Projekat edukacije proizvoĊaĉa za proizvodnju zdrave hrane

1.2.1. Projekat rekultivacije zemljišta

1.2.2. Uspostava 100 novih mini peradarskih farmi

1.2.3. Organiziran otkup mlijeka

1.2.4. Izgradnja dvije hladnjače kapaciteta od po 200 tona za prihvat i skladištenje voća i povrća

1.2.5. Uspostava nove poslovne zone za preduzeća iz djelatnosti prerade i proizvodnje hrane

Operativni cilj 1.3.

Do kraja 2008. godine

uslovi poslovanja na

podruĉju općine

Visoko povoljniji od

uslova poslovanja u

drugim općinama

ekonomske regije

Sarajevo

Operativni

cilj 1.4. Do

2009.

unaprijeĊena

turistiĉka

infrastruktura

općine i

utrostruĉeni

prihvatni

kapaciteti

Operativni cilj

1.5. Do 2010. u

saradnji sa

Zavodom za

zapošljavanje

minimalno 2.000

trenutno

nezaposlenih

ukljuĉeni u jedan

od projekata

zapošljavanja

1.3.1. Poslovna asocijacija privrednika općine

1.3.2. Ekonomski savjet općine (uĉešće svih znaĉajnijih privrednih subjekta sa podruĉja općine)

1.3.3. ―One-stop-shop‖ za investitore i privrednike

1.3.4. Projekat infromativnog ekonomskog biltena općine

1.3.5. Uspostavljen sistem praćenja uslova poslovanja na podruĉju općine

1.3.6. Vodovod za industrijsku zonu

1.4.1. Formiranje struĉnog tima za razvoj turizma

1.4.2. Angaţiranje profesionalne organizacije za razvoj turizma

1.4.3. Projekat izrade turistiĉke promotivne brošure općine

1.4.4. Turistiĉki informativni centar općine

1.4.5. Edukacija omladine u okviru NVO-a (turistiĉki vodiĉi u Bosanskoj dolini piramida)

1.5.1. Općinski omladinski savjetodavni centar

1.5.2. Projekat staţiranja mladih nezaposlenih u preduzećima na podruĉju općine

1.5.3. Projekat općinskog nadmetanja u izradi biznis planova

1.5.4. Omladinski poduzetniĉki inkubator

1.5.5. Programi prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih

1.5.6. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje implementirati aktivne mjere zapošljavanja ţena

1.5.7. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje implementirati aktivne mjere zapošljavanja dugotrajno

nezaposlenih

51

RAZVOJNI CILJ 2P

rogra

mi,

pro

jek

ti,

mje

reO

per

ati

vn

i ci

ljev

iR

azv

ojn

i ci

lj

Razvojni cilj 2. Stanovnicima općine osigurati zadovoljavajući nivo socijalne

sigurnosti kroz unaprijeĊen sistem socijalne i zdravstvene zaštite

Operativni cilj 2.1. Do

2010. godine osigurani

kadrovski, institucionalni i

tehniĉki kapaciteti za

kvalitetno pruţanje usluga u

oblasti socijalne zaštite

Operativni cilj 2.2. Do 2008.

godine unaprijeĊena saradnja

izmeĊu općinskih vlasti, NVO,

MZ i korisnika, te osnaţani

kapaciteti udruţenja koja se

bave zaštitom ranjivih grupa

2.1.1. Kadrovski ojaĉati Centar za socijani rad (pravnik, sociolog, psiholog)

2.1.2. Adaptacija prostorija CSR

2.1.3. Izrada socijalne karte

2.1.4. Patronaţna sluţba u sklopu Centra za socijalni rad (kućna njega i pomoć)

2.1.5. Dnevni centar za stara lica

2.1.6. Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama

2.1.7. Radionica za vaspitno zapuštenu i zanemarenu djecu (Prevencija poremećaja u

ponašanju- PUP)

2.1.8. Osnovati Udruţenje lijeĉenih alkoholiĉara i drugih ovisnika

2.1.9. Socio-edukativni program sa maloljetnim delikventima

2.1.10.Dnevno prihvatilište za skitnice

2.2.1. Osnovati Udruţenje roditelja djece s posednim potrebama

2.2.2. Projekat pomoći slijepim licima pri obavljanju poslova van kuće

2.2.3. Adaptacija prostorija Udruţenja slijepih

2.2.4. Opremanje Udruţenja invalida rada sa neophodnom tehniĉkom opremom

2.2.5. Koordinacija svih aktera u oblasti socijalne zaštite u cilju suzbijanja i rješavanja problema

maloljetniĉke delikvenicije, skitnje, prosjaĉenja, itd

2.3.1. Rekonstrukcija opće prakse-ambulante

2.3.2. Izgradnja objekta-ambulanta Moštre

2.3.3. Obnova 4 stomatološke ambulane za rad sa djecom

2.3.4. Instaliranje plinskog grijanja u Domu zdravlja

2.3.5. Tehniĉko opremanje Hitne pomoći

2.3.6. Opremanje ginekološke ambulante sa UZV aparatom

2.3.7. Opremanje stomatološke sluţbe sa rendgen aparatom

2.3.8. UvoĊenje informatiĉko-komunikacione tehnologije u rad laboratorije

2.3.9. Opremanje laboratorije sa neophodnom opremom

2.3.10.Sufinansiranje hitne pomoći od strane Općine i formiranje petog mobilnog tima

2.3.11.Revizija zdravstvenih knjiţica za osobe koje su prijavljene na Zavodu za zapošljavanje

2.3.12.Funkcionalna specijalistiĉko-konsultativna sluţba u sastavu dijagnostike (lobiranje prema

Kantonu za nastavak rada ove sluţbe)

Operativni cilj 2.3. Do kraja

2008. godine osnaţeni

infrastrukturni, tehniĉki i

kadrovski kapaciteti u sastavu

primarne zaštite i

specijalistiĉko-konsultativne

sluţbe

52

RAZVOJNI CILJ 3P

ro

gra

mi,

pro

jek

ti,

mje

re

Op

era

tiv

ni

cil

jev

iR

azv

ojn

i cil

j

3.2.1. Edukacija i podizanje svijesti kod roditelja romske djece o obaveznom pohaĊanju škole

3.2.2. Edukacija školske djece o prevenciji zaraznih bolesti

3.2.3. Izgradnja pristupnih rampi u školama

3.2.4. Identifikacija djece s posebnim potrebama koja bi mogla biti uključena u redovni sistem

obrazovanja

3.2.5. Pomoć djeci iz socijalno ugroţenih porodica

3.1.1. Provesti utvrĊenu rejonizaciju osnovnih škola

3.1.2. Nabavka neophodnih nastavnih uĉila i pomagala u svim OŠ (opremanje laboratorija za

kabinetsku nastavu, informatiĉkih kabineti, itd.)

3.1.3. Organiziranje praktične nastave u preduzećima za učenike srednje stručne škole

3.1.4. „U zdravom tijelu zdrav duh― (rješavanje problema izvoĊenja nastave tjelesnog odgoja u

Gimnaziji)

3.1.5. DovoĊenje vode za piće u OŠ u Porijeĉanima i Radovlju

Operativni cilj

3.2. Do 2009.

godine osiguran

pristup

obrazovanju za

svu djecu

Operativni cilj 3.1.

Do 2010. godine

osigurani materijalno-

tehniĉki uslovi za

primjenu savremenih

metoda rada u

školama

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu obrazovanja u općini, te

njenim stanovnicima obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.4. Do

2008. godine uspostavljen

funkcionalan sistem

finansiranja kulturnih

dešavanja i poboljšana

infrastruktura u oblasti

kulture

Operativni cilj 3.3. Do

2008. godine riješeno

finansiranje amaterskog

i profesionalnog sporta i

za 50% povećan broj

mladih koji se bave

organiziranim sportom

3.3.1. Definirati Pravilnik o raspodjeli sedstava za sport na nivou općine

3.3.2. Fondacija za razvoj sporta i finansiranje uspješnih sportista

3.3.3. U općinskom budţetu obezbijediti sredstva za izgradnju i odrţavanje sportskih objekata

3.3.4. Edukacija roditelja o vaţnosti bavljenja sportom

3.3.5. Ski-staza u Goranima

3.3.6. Dogradnja strelišta za zračmo oruţje

3.3.7. Nabavka sportske opreme za slijepe i slabovidne osobe

3.3.8. Nabavka sportske opreme za invalidna lica

3.3.9. Modernizacija kuglane

3.3.10. Izgradnja druge staze na terenu za boĉanje

3.3.11. Izgradnja pratećih objekata uz fudbalske terene u MZ: Dobrinje, Uvoriĉi, Podvinci, Kralupi,

Radovlje, Ĉekrekĉije, Tušnjići, Graĉanica, Zimĉa, Vratnica i na stadionu „Luka―-Zbilja

3.3.12. Izrada Strategije razvoja sporta

3.3.13. Izgradnja gradskog bazena u okviru SRC «Luka»

3.4.1. Donošenje Pravilnika o raspodjeli sredstava u oblasti kulture

3.4.2. Donošenje Pravilnika o raspodjeli sredstava i naĉinu apliciranja za sredstva iz budţeta za mlade

3.4.3. Sanacija i opremanje kino sale

3.4.4. Sanacija prostorija Zaviĉajnog muzeja

3.4.5. Dom kulture u funkciji kulture (dodjela Doma mladih omladini)

53

RAZVOJNI CILJ 4P

rog

ram

i, p

roje

kti,

mje

reO

pe

rativn

i cilje

vi

Ra

zvo

jni

cilj

Operativni cilj 4.2. Do kraja

2015. godine 85%

domaćinstava prikljuĉeno na

kanalizacionu mrežu i

izgraĊen prihvatljiv sistem za

prikupljanje i tretiranje

minimalno 50% od

prikupljene koliĉine

Operativni cilj 4.3.

Do 2015. godine

100% riješeno

sistemsko

prikupljanje i

deponovanje krutog

otpada na sanitarnu

deponiju

Operativni cilj 4.1.

ObezbijeĊen

pristup higijenski

ispravnoj vodi za

piće za 85%

stanovnika općine

do kraja 2015.

godine

4.3.1. Pripremne aktivnosti i realizacija izgradnje I faze lokalne deponije

4.3.2. Proširenje mreže prikupljanja i deponovanja otpada

4.3.3. Saniranje divljih deponija

4.3.4. Separisanje i reciklaža otpada

4.3.5. Tehniĉko opremanje JKP „Visoĉica“

4.3.6. Sanacija postojeće deponije-Oĉazi

4.3.7. Izgradnja jama za odlaganje organskog otpada

4.2.1. Rekonstrukcija i izgradnja separatnog sistema gradske kanalizacione mreže

4.2.2. Kolektor sa preĉistaĉem

4.2.3. Izgradnja kanalizacije u Bucima

4.2.4. Izgradnja kanalizacije u Oštrac

4.2.5. Izgradnja kanalizacione mreže u naseljima: Gornji Porjeĉani, GrĊevac, Gornja i

Donja Vratnica, Srhinje, Orašac, Stojkovići, Zimĉa D –Kozarci, Muhašinovići,

Ĉekrekĉije, Kula Banjer-Taukĉići, Šareni Hanovi, Bradve i Hlapĉevići

4.2.6. Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće kanalizacione mreže u ulici Križ

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu življenja lokalnog stanovništva kroz

unapreĊenje komunalne infrastrukture i zaštitu okoliša

4.1.1. Monitoring vodnih resursa koji su u funkciji

4.1.2. Rekonstrukcija gradske vodovodne mreže

4.1.3. Završetak radova na vodovodnoj mreži: Buci, Kralupi, Goduša i Zbilja

4.1.4. Realizacija projekta vodosnabdijevanja Haluge (Graĉanica)

4.1.5. Realizacija projekta vodosnabdijevanja Kreĉane (Radovlje)

4.1.6. Prgram vodosnabdijevanja naselja: B Mahala, Gornje Moštre, Gornji Porjeĉani,

GrĊevac, Gornja i Donja Vratnica, Srhinje, Orašac, Stojkovići, Zimĉa D –Kozarci,

Muhašinovići, Ĉekrekĉije, Kula Banjer-Taukĉići, Šareni Hanovi, Bradve i Hlapĉevići

4.1.7. Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže u ulici Križ

Operatinvni cilj 4.4.

Do 2015. godine za

50 % poboljšana

povezanost putnom

infrastrukturom

sekundarnih centara

sa gradskom

jezgrom

4.4.1. Izgradnja mosta preko rijeke Fojnice, potez Prijeko-KTK (Moštrina ulica)

4.4.2. Izgradnja mosta preko rijeke Bosne, potez N. Luke-Ozrakovići

4.4.3. Rekonstrukcija sa proširenjem putnog pravca Arnautovići-Podvinci

4.4.4. Rekonstrukcija sa proširenjem putnog pravca Buci-Ćifluk

4.4.5. Rekonstrukcija sa proširenjem putnog pravca Šareni Hanovi-Kondžilo

54

3.3. Godišnji akcioni plan

Prijedlog godišnjeg akcionog plana sadrţi 21 mjera i projekata koje je neophodno provesti u cilju rješavanja identificiranih problema, poduzimajući korake na

putu ostvarivanja razvoja zasnovanog na poštivanju ljudskih prava. Provedba plana postaje obaveza usvajanjem Općinske razvojne strategije od strane

Općinskog vijeća, a odnosi se na 2007. godini i poĉetak 2008 godinu. Plan se prije svega oslanja na općinski budţet za naredni period, a njegova potpuna

provedba je moguća samo uz uĉešće i finansijsku podršku navedenih partnera. Prije isteka tekuće godine i usvajanja budţeta za narednu, potrebno je izvršiti

reviziju akcionog plana, te procijeniti do koje mjere su planirani programi, projekti i mjere izvršeni. U okviru radnih grupa potrebno je definirati prioritetne

aktivnosti za narednu godinu, a aktivnosti koje nisu provedene prema akcionom planu tekuće godine potrebno je prebaciti u plan za sljedeću.

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

1

P1

Podrška razvoju

plasteniĉke proizvodnje 80.000 X Općina

Općina, Kanton,

poljoprivredna

domaćinstva,

Zemljoradniĉka

zadruga,

istraţivaĉki

instituti 4 mjeseca

proljeće

2007.

demobilizirani

borci, novi

poljoprivredni

proizvoĊaĉi

2

P2

Izgradnja dvije hladnjaĉe

kapaciteta od po 200

tona za prihvat i

skladištenje voća i

povrća 200.000 X X

Udruţenja

graĊana

poljoprivredni

ka

individualni

proizvoĊaĉi,

ministarstva iz

oblasti

poljoprivrede,

prehrambena

industrija,

trgovaĉki centri,

otkupljivaĉi iz

inostranstva 12 mjeseci

proljeće

2007.

proizvoĊaĉi voća

i povrća, Z.

zadruga,

udruţenja

priozvoĊaĉa,

otkupljivaĉi, itd.

3

P3

Izgradnja vodovoda za

industrijsku zonu (I faza) 300.000 X X

JKP

‖Visoĉica‖

Regionalna

razvojna

agencija,

Infrastrukturni 3 godine kraj 2007.

postojeće

proizvodne

firme i

potencijalni

55

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

fondovi EU,

postojeće firme,

potencijalni

investitori

domaći i strani

investitori

4

P4

Dnevni centar za stara

lica 55.000 X X X CSR

Općina Visoko,

CSR Visoko,

MZ Moštre,

Zavod za

zapošljavanje

8

mjeseci

mart-april

2007.

stare i iznemogle

osobe, osobe sa

duševnim i

tjelesnim

smetnjama, ratni

vojni invalidi

5

P5

Radionica za vaspitno

zapuštenu i zanemarenu

djecu (prevencija

poremećaja u ponašanju-

PUP) 27.000 X X CSR

CSR, OŠ „Mula

Mustafa

Bašeskija―, OŠ

„Safvet-beg

Bašagić―, Sluţba

za društvene

djelatnosti

Općine Visoko 7 mjeseci

01.02.

2007..

djeca iz OŠ

„Mula Mustafa

Bašeskija― i OŠ

„Safvet-beg

Bašagić― koja su

već registrirana

kao djeca sa

PUP-om,

roditelji ove

djece

6

P6

Uspostava Udruţenja

roditelja djece sa

poteškoćama u razvoju 34.000 X X CSR

CSR, Općina

Visoko

12

mjeseci

januar

2007

roditelji djece s

poteškoćama u

uĉenju

7

P7

Sanacija i opremanje

kino sale 70.000 X X

JU Centar za

kulturu i

edukacuju

Općina Visoko,

JU Centar za

kulturu i

edukaciju,

UNDP,

Minisratstvo za 8 mjeseca

april

2007.

svo stanovništvo

općine, posebno

mladi

56

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

obrazovanje,

nauku, kulturu i

sport Ze-Do

kantona

8

P8

Identifikacija djece s

posebnim potrebama

školskog uzrasta 10.000 X CSR i škole

Ministarstvo za

obrazovanje,

nauku, kulturu i

sport Ze-Do

kantona trajno

oktobar

2007.

djeca s posebnim

potrebama (lakše

i umjerene

poteškoće u

razvoju)

9

P9

Organiziranje praktiĉne

nastave za uĉenike

srednje škole u

preduzećima 20.000 X X Općina

roditelji i

donatori 12 mjeseci

oktobar

2007.

uĉenici,

preduzeća i

privatna lica

10

P10

Nabavka sportske

opreme za slijepe i

slabovide osobe

10.000 X

Udruţenje

slijepih i

slabovidih

osoba

Savez slijepih

FBiH, UNDP,

Ministarstvo za

obrazovanje,

nauku, kulturu i

sport ZE-DO

kantona 3 mjeseca

oktobar

2007.

slijepe i

slabovidne

osobe sa

podruĉja općine

Visoko

11

P11

Ski-staza u Goranima 40.000 X X

Planinarsko

društvo

―Visoĉica‖

Planinarsko

društvo

„Visoĉica―,

Općina Visoko,

Turistićka

zajednica ZE-

DO kantona,

Ministarstvo 12 mjeseci juni 2007.

djeca školskog i

predškolskog

uzrast, omladina,

studenti, skijaši-

rekreativci i

turisti

57

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

obrazovanja,

nauke, kulture i

sporta ZE-DO

kantona,

sportska

udruţenja,

SERDA, UNDP

12

P12

Dogradnja strelišta za

zraĉno oruţje

poĉetni

radovi

15.000 X X

UG ―Streljaĉki

klub‖

domaći i strani

donatori 15 mjeseci juli 2007.

omladina,

rekreativci i

takmiĉari

13

P13

Izgradnja kanalizacije u

Bucima

II faza:

110.000 X X X Općina

JKP „Visoĉica―,

ZE-DO kanton,

stanovnici MZ

koje gravitiraju

ovom podruĉju,

JP za Vodno

podruĉje slivova

rijeke Save 5 godina 2007.

stanovništvo

naselja Buci,

Stuparići i

Dautovci

14

P14

Izgradnja kanalizacije u

Oštracu 150.000 X X X Općina

korisnici

kanalizacije,

JKP „Visoĉica―,

ZE-DO kanton 18 mjeseci

mart

2007.

stanovništvo

naselja Oštrac

(400), korisnici

vodovoda

„Vrutak―

(15.000)

58

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

15

P15

Izgradnja nove i

rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreţe u ulici

Kriţ 20.000 X X Općina

Općina Visoko,

JKP Visoĉica 2 mjeseca

proljeće

2008.

stanovnici ulice

Kriţ

16

P16

Izgradnja nove i

rekonstrukcija postojeće

kanalizacione mreţe u

ulici Kriţ

20.000 X X Općina

Općina Visoko,

JKP Visoĉica 2 mjeseca

proljeće

2008.

stanovnici ulice

Kriţ

17

P17

Saniranje divljih

deponija 50.000 X X X Općina

ZE-DO kanton,

UNDP 4 mjeseca

mart-april

2007.

stanovništvo

Tušnjića,

Vratnica, Ravne,

Uvorići, Kriţ,

LaĊice, B.

Mahala,

Arnautovići i

Kalotića,

stanovništvo

cijele općine

18

P18

Pripremne aktivnosti i I

faza izgradnje lokalne

deponije 1.000.000 X X X Općina

ZE-DO kanton,

Vlada FBiH,

Svjetska banka 5 godina

januar

2007.

cijela lokalna

zajednica

19

P19

Monitoring vodnih

resursa koji su u funkciji 100.000 X

JKP

‖Visoĉica‖

Općina Visoko,

korisnici

lokalnih

vodovoda, Dom

zdravlja, UNDP trajno

januar

2007.

korisnici

lokalnih

vodovoda

59

GODIŠNJI AKCIONI PLAN – LISTA PROJEKATA I MJERA

NAZIV

PROJEKTA/MJERE

Vrijednost

(KM)

Izvor finansiranja

Nosilac Partneri Trajanje Početak Ciljne grupe Općina

Kanton/

FBiH Donatori

20

P20

Sanacija postojeće

deponije - Oĉazi 150.000 X X X Općina

JKP „Visoĉica―,

ZE-DO kanton,

JP za Vodno

podruĉje sliva

rijeka Save,

UNDP 3 mjeseca

mart

2007.

cijela lokalna

zajednica,

posebno

stanovnici

naselja Gornje

Moštre koja su u

neposrednoj

blizini deponije

21

P21

Izgradnja jama za

odlaganje organskog

otpada 85.000 X X

Veterinarska

stanica, javna

komunalna

preduzeća,

mesopreraĊiva

ĉi

stanovništvo,

kantonalna

inspekcija 8 mjeseci

mart-april

2007.

svo stanovništvo

općine,

mesopreraĊivaĉi

UKUPNO 2.546.000

60

3.4. Projektne ideje

Projekat 1:

Podrška razvoju plasteničke proizvodnje

Razvojni cilj 1. Pospješiti ekonomski rast, korištenjem

postojećih resursa i privlaĉenjem stranih investitora, te

iskoristiti mogućnosti za razvoj turizma i proizvodnju

zdrave hrane

Operativni cilj 1.1. Do 2012. godine 100 ha

visokokvalitetnog poljoprivrednog zemljišta stavljeno u

funkciju proizvodnje zdrave hrane

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U tradicionalnom poljoprivrednom podruĉju, koje

se uglavnom nalazi u centralnom dijelu općine, već je na bazi samoorganiziranja, bez drţavnih

poticajnih mjera uspostavljena plasteniĉka proizvodnja koja daje izvanredne rezultate. Trenutno postoje

204 plastenika, prosjeĉne površine 100 m², tako da je ukupna površina pod plastenicima 20.400 m².

Plastenici su postavljeni na lokalitetu Moštranskog polja, u neposrenoj blizini rijeke Bosne ĉija se voda

koristi za navodnjavanje. Navodnjavanje je lokalnog tipa, bez centralnog sistema navodnjavanja.

MeĊutim, pretpostavlja se da bi se obim plasteniĉke proizvodnje mogao udesetorostruĉiti, imajući u

vidu da su proizvoĊaĉi tradicionalno vješti u poljoprivrednoj proizvodnji. Ideja je da svaki sitni

poljoprivredni proizvoĊaĉ ima jedan ili dva manja plastenika. Za realizaciju ovog projekta neophodno je

uraditi projektnu dokumentaciju za rješenje plastenika izabranog tipa (paradajz, paprika, krastavice, itd).

Nadalje, potrebno je izraditi kriterije za dodjelu plastenika. Procjenjuje se da bi ukupna poticajna

sredstva iznosila oko 10.000 KM po jednom korisniku/porodici.

Ciljne grupe: demobilizirani borci, zainteresirani poljoprivredni proizvoĊaĉi

Očekivani kratkoročni rezultati:

U plasteniĉku proizvodnju ukljuĉeno

100 novih proizvoĊaĉa

Podignuto 200 novih plastenika

Indikatori:

Broj korisnika

Broj podignutih plastenika

Površina pod plastenicima (m²)

Očekivani dugoročni rezultati:

Intenzivnija poljoprivredna proizvodnja

Smanjena nezaposlenost

Povećanje prihoda za domaćinstva

Samoodrţiva proizvodnja

Uvezanost sa trţištem

Indikatori:

50% veća proizvodnja u plastenicima u odnosu na

postojeću proizvodnju

10% povećano zaposlenje u poljoprivredi

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina, Kanton, poljoprivredna domaćinstva,

Zemljoradniĉka zadruga, istraţivaĉki instituti

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: USAID LAMP (edukacija), poljoprivredne zadruge,

poljoprivredni instituti, itd.

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Izvršena adekvatna selekcija korisnika

Faktori rizika:

Nepostojanje pojedinaĉne odgovornosti korisnika

Oteţan plasman proizvoda

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

80.000 KM

Trajanje projekta: 4 mjeseca

Početak: proljeće 2007.

61

Projekat 2:

Izgradnja dvije hladnjače kapaciteta od

po 200 tona za prihvat i skladištenje voća

i povrća

Razvojni cilj 1. Pospješiti ekonomski rast, korištenjem

postojećih resursa i privlaĉenjem stranih investitora, te

iskoristiti mogućnosti za razvoj proizvodnje zdrave hrane

Operativni cilj 1.2. Do kraja 2010. godine 200 ha pod

voćnjacima, proizvodnja mlijeka povećana na 15 miliona

litara i razvijeni prihvatni i preraĊivaĉki kapaciteti za

preradu voća i povrća

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Iz tradicionalno poljoprivredno intenzivne

proizvodnje na podruĉju općine proizvedene koliĉine su prerasle postojeće kapacitete organiziranog

prikupljanja, skladištenja i plasmana svih vrsta poljoprivrednih proizvoda (krompir, paradajz, paprika,

krastavac, jabuka). Pored toga, postoji i strateško opredjeljenje za znaĉajniji razvoj poljoprivrede, sa

naglaskom na savremene naĉine proizvodnje i upravljanje proizvodima. Ovim projektom predviĊa se

izgradnja dvije jedinice hladnjaĉa za prihvat voća i povrća, kapaciteta od po 200 tona. Neophodno je

utvrditi pravni i organizacioni oblik privreĊivanja sa hladnjaĉama, a najizglednije rješenje je sa

Udruţenjima poljoprivrednika ili sa Zemljoradniĉkom zadrugom Visoko. Općina je u mogućnosti da

osigura lokalitete opremljene sa objektima komunalne infrastrukture, te da omogući potencijalnim

investitorima pristup poticajnim sredstvima za tu namjenu sa nivoa Kantona. Potrebno je definirati

urbanistiĉki najpovoljniju lokaciju, te provesti informativno-edukativnu kampanju u mjesnim

zajednicama sa potencijalnim kooperantima.

Ciljne grupe: svi proizvoĊaĉi voća i povrća, kao i veće organizirane priozvodne jedinice

(Zemljoradniĉka zadruga, udruţenja priozvoĊaĉa, otkupljivaĉi, itd.)

Očekivani kratkoročni rezultati:

Dvije hladnjaĉe u funkciji

Povećan otkup poljoprivrednih

proizvoda

Sigurni prihodi

Indikatori:

Nabavljene hladnjaĉe kapaciteta 400 t

Broj poljoprivrednika koji koriste usluge hladnjaĉe

Koliĉina otkupljenih poljoprivrednih proizvoda

Broj ugovora sklopnjenih sa poljoprivrednicima

Očekivani dugoročni rezultati:

Povećanje poljoprivredne proizvodnje

Veća zainteresiranost poljoprivrednika

za proizvodnju voća i povrća

Smanjena nezaposlenost

Indikatori:

Koliĉina proizvedenog i uskladištenog voća i povrća

Stepen zainteresiranosti poljoprivrednika za

proizvodnju voća i povrća

Stopa nezaposlenosti

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina, Zemljoradniĉka zadruga

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: individualni proizvoĊaĉi, ministarstva iz oblasti

poljoprivrede, prehrambena industrija, trgovaĉki centri, otkupljivaĉi iz inostranstva

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Osigurana lokacija

Definiranje nosioca poslova

Izrada studije opravdanosti

Definiranje plasmana trţnih viškova

Osiguranje potrebnih koliĉina proizvoda

za otkup

Edukacija za upravljanje hladnjaĉama

Faktori rizika:

Nedostatak finansijskih sredstava

Monopolsko ponašanje konkurenata

Nemogućnost pronalaţenja koncenzusa za

upravljanje hladnjaĉama

Neriješeni imovinsko—pravni odnosi

Loša otkupna cijena

Loš menadţment hladnjaĉa

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

200.000 KM

Trajanje projekta: 12 mjeseci

Početak: proljeće 2007.

62

Projekat 3:

Izgradnja vodovoda za industrijsku zonu

Razvojni cilj 1. Pospješiti ekonomski rast, korištenjem

postojećih resursa i privlaĉenjem stranih investitora, te

iskoristiti mogućnosti za razvoj turizma i prozvodnju

zdrave hrane

Operativni cilj 1.3. Do kraja 2008. godine uslovi

poslovanja na podruĉju općine Visoko povoljniji od

uslova poslovanja u drugim općinama ekonomske regije

Sarajevo

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): I pored relativno dobre snabdjevenosti gradske zone

vodom za piće, industrijska zona, koja je locirana na periferiji centralnog sistema vodosnabdijevanja,

nema ni pribliţno osigurane dovoljne koliĉine vode. Potrebno je pojaĉati i proširiti mreţu

vodosnabdijevanja na tri naĉina: pojaĉati spojne veze sa centralnim sistemom, otvoriti lokalne bunare za

pitku vodu i izgraditi crpilišta za tehnološku vodu iz rijeke Bosne u neposrednoj blizini industrijske

zone. Time bi se obezbijedio jedan od najbitnijih infrastrukturnih preduvjeta za funkcioniranje

industrijske proizvodnje, kao i za strateško proširenje investiranja. Prva faza projekta obuhvata izradu

projektne dokumentacije i tzv. „unutrašnjeg prstena― primarne vodovodne mreţe, te primarne istraţne

radove za lokalne bušotine.

Ciljne grupe: postojeće proizvodne firme i potencijalni domaći i strani investitori

Očekivani kratkoročni rezultati:

Pojaĉana i proširena mreţa

vodosnabdijevanja u industrijskoj zoni

ObezbijeĊene veće koliĉine vode

Indikatori:

UraĊena i prihvaćena projektna dokumentacija

Postavljeno 3.000 metara vodovodne mreţe

Osigurano 10 l/sec vode za industrijsku zonu

Očekivani dugoročni rezultati:

Povoljniji uslovi poslovanja poslovnih

subjekata

Novo zapošljavanje

Povećanje proizvodnje

Indikatori:

Broj novih poslovnih subjekata u industrijskoj zoni

Broj novozaposlenih

Potencijalni partneri za implementaciju: Regionalna razvojna agencija, EU kroz infrastrukturne

fondove, postojeće firme i potencijalni investitori

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: općinska komunalna preduzeća

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Faktori rizika:

Nezainteresiranost partnera

Neriješeni imovinski odnosi

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

I faza: 300.000 KM

Trajanje projekta: 3 godine

Početak: kraj 2007. godina

63

Projekat 4:

Dnevni centar za stara lica

Razvojni cilj 2. Stanovnicima općine osigurati

zadovoljavajući nivo socijalne sigurnosti kroz

unaprijeĊen sistem socijalne i zdravstvene zaštite

Operativni cilj 2.1. Do 2010. godine osigurani

kadrovski, institucionalni i operativni kapaciteti za

kvalitetno pruţanje usluga u oblasti socijalne zaštite

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na poruĉju općine Visoko kao ni u njenom bliţem

okruţenju ne postoji ni jedna ustanova za trajni ili dnevni smještaj starih i iznemogli lica. Postoji velika

potreba za takvim ustanovama, obzirom da je godišnje izmeĊu 15-20 osoba sa podruĉja općine Visoko

na listi ĉekanja za smještaj u ustanove, dok CSR godišnje udovolji potrebama tek jednog korisnika.

Kapaciteti staraĉkih domova su prebukirani, a i drţava sve rjeĊe finansira ovakav vid zaštite starih lica.

U Visokom ima veliki broj starih osoba kojima nije potreban trajni smještaj u domove, već dnevni

smještaj i njega. Stoga se kao prioritet nameće obnova socijalnih sluţbi (kućna njega i pomoć u kući) i

izgradnja Centra za dnevni smještaj starih lica. U sklopu projekta predviĊa se otvaranje dva Centra za

dnevni boravak starih lica, u kojim bi bili angaţirani i mobilni timovi za kućnu njegu i pomoć u kući.

Adaptacijom prostorija u postojećem CSR, i uz izbor i obuku osoblja koje bi radilo u Dnevnom centru,

te izborom korisnika Centra moglo bi se krenuti sa radom prvog Centra. Nakon toga, uz adaptaciju

prostorija MZ Moštre, i uz prijem novih radnika, te nakon njihove obuke, sa radom bi zapoĉeo i drugi –

izmješteni Centar za dnevni smještaj starih lica. Za provoĊenje ovog projekta CSR ima polazne resurs:

profesionalce koji bi mogli vršiti obuku novoprimljenih radnika, prostorije CSR i prostorije MZ Moštre.

Neophodno je uspostaviti saradnju sa Sluţbom za zapošljavanje na iznalaţenju i zapošljavanju

kvalificiranog kadra, te iznaĉi finansijska sredstva za otvaranje centara, kao i za njihovo dugoroĉno

funkcioniranje. Kroz projekat bi se obezbijedila sistematska i organizirana pomoć starim i iznemoglim

licima, a u skladu s meĊunarodnim standardima o ljudskim pravima i lokalnim zakonima. Redovnim

obilascima pruţile bi se odreĊene servisne zdravstvene usluge, poboljšali higijenski i zdravstveni uslovi

ţivota tih lica. Kroz projekat bi se omogućila bolja komunikacija sa starim licima i stvorili bi se uslovi

za njihovo ukljuĉivanje u društveni ţivot u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima.

Ciljne grupe: stare i iznemogle osobe, osobe sa duševnim i tjelesnim smetnjama, ratni vojni invalidi

ĉije zbrinjavanje nije organizirano kroz druge vidove zbrinjavanja, trenutno nezaposlene osobe u

Visokom sa struĉnim znanjem i radnim iskustvom u podruĉju njege starih osoba

Očekivani kratkoročni rezultati:

Osnovana dva centra za dnevni smještaj

starih lica

Organizirane mobilne sluţbe za pruţanje

usluga kućne njege i pomoći u kući

Indikatori:

Broj osoba smještenih u centre za dnevni boravak

Broj osoba koje su ukljuĉene u projekat kućne njege i

pomoći u kući

Broj zaposlenih osoba u centrima

Odluka OV o finansiranju dnevnih centara kao

redovnih sluţbi sistema socijalne zaštite za pruţanje

usluga starim osobama

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšani ţivotni uslovi starih lica

Indikatori:

Stepen zadovoljstva pruţenim uslugama

Psiho-fiziĉko stanje korisnika usluga centra

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, CSR Visoko, MZ Moštre, Zavod za

zapošljavanje

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Radio „Q―, RTV Visoko- medijska promocija i

izvještavanje o projektu

Preduslovi za realizaciju:

Podrška općinskih vlasti

Osigurana finansijska sredstva i struĉna

pomoć potencijalnih partnera

Faktori rizika:

Izmjena propisa iz oblasti socijalne i fiskalne politike

u FBiH

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

55.000 KM

Trajanje projekta: 8 mjeseci

Početak: mart-april 2007.

64

Projekat 5:

Radionica za vaspitno zapuštenu i

zanemarenu djecu (prevencija poremećaja

u ponašanju-PUP)

Razvojni cilj 2. Stanovnicima općine osigurati

zadovoljavajući nivo socijalne sigurnosti kroz

unaprijeĊen sistem socijalne i zdravstvene zaštite

Operativni cilj 2.1. Do 2010. godine osigurani

kadrovski, institucionalni i operativni kapaciteti za

kvalitetno pruţanje usluga u oblasti socijalne zaštite

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Podaci CSR, koji su prezentirani u godišnjem

izvještaju o radu u posljednjih pet godina pokazuju da je maloljetniĉka delikvencija dosegla

zabrinjavajuće razmjere, kako po broju izvršilaca, tako i po strukturi izvršenih djela. Porast

maloljetniĉke delinkvencije u Visokom je u uskoj vezi sa siromaštvom u općini, ekonomskom

nestabilnošću porodice i odsustvom djelovanja svih mjera koje zajednici stoje na raspolaganju za

suzbijanje ove pojave. Stoga prioritetno treba raditi na uspostavljanju mehanizama preventivnog

djelovanja, kao i na stvaranju materijalnih, kadrovskih i finansijskih uslova za izvoĊenje razliĉitih

projekata u ovoj oblasti. Struĉnjaci iz regije bi u dva jednodnevna treninga obuĉili lokalne profesionalce

(socijalni radnik, pedagog, psiholog-ukupno 10 ljudi) za rad sa djecom na temu: Prevencija poremećaja

u ponašanju (PUP). U projektu u kojem bi radila dva tima, bile bi ukljuĉene tri grupe djece razliĉitog

uzrasta sa po 10 uĉesnika i isto toliko roditelja djece sa PUP-om, ukupno 120 uĉesnika. Obuĉeni

profesionalci bi u roku od 4 mjeseca odrţali 5 radionica za svaku grupu djece i po dvije radionice za

roditelje i nastavnike. Predstavnici partnera u projektu zajedno sa lokalnim profesionalcima bi mjeseĉno

vršili monitoring aktivnosti, a na kraju bi se izvršila evaluacija.

Ciljne grupe: djeca iz OŠ „Mula Mustafa Bašeskija― i OŠ „Safvet-beg Bašagić― koja su već

registrirana kao djeca sa PUP-om, roditelji djece sa PUP-om

Očekivani kratkoročni rezultati:

Obuĉeno 10 profesionalaca i unaprijeĊeni

lokalni kapaciteti u oblasti socijalne

zaštite

Povećana svijest roditelja o prevenciji

PUP-a

Povećana svijest i znanje nastavnika o

PUP-u

Povećana svijest uprave škola o znaĉaju

odgojnog rada sa djecom školskog uzrasta

Angaţiranje socijalnog radnika u školama

Smanjen broj prijava u CSR

Indikatori:

Certifikati za obuĉene profesionalce

Broj odrţanih radionica i treninga

Broj prisutnih na radionicama i treninzima

Broj školskih aktivnosti vezanih za odgojni rad sa

djecom školskog uzrasta

Broj prijava u CSR

Očekivani dugoročni rezultati:

Razvijen model saradnje CSR i škola na

prevenciji maloljetniĉke delinkvencije

UnaprijeĊena organizacija rada CSR

Indikatori:

Broj zajedniĉkih aktivnosti CSR i škola na

prevenciji maloljetniĉke delikvencije

Odluka direktora CSR o izmjeni organizacije rada

Opis poslova socijalnih radnika koji će raditi

savjetovanja u školama

Potencijalni partneri za implementaciju: JU CSR, OŠ „Mula Mustafa Bašeskija―, OŠ „Safvet-beg

Bašagić―, Sluţba za društvene djelatnosti Općine Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Ministarstvo za rad i socijalnu politiku ZE-DO

kantona (sufinansiranje projekta)

Preduslovi za realizaciju:

Sporazum o partnerstvu

Faktori rizika:

Promjene na ĉelu partnerskih organizacija

Mogući negativan odnos i otpor roditelja korisnika

projekta

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

27.000 KM

Trajanje projekta: 7 mjeseci

Početak: 01.02.2007.

65

Projekat 6:

Uspostava Udruţenja roditelja djece sa

poteškoćama u razvoju

Razvojni cilj 2. Stanovnicima općine osigurati

zadovoljavajući nivo socijalne sigurnosti kroz

unaprijeĊen sistem socijalne i zdravstvene zaštite

Operativni cilj 2.2. Do 2008. godine unaprijeĊena

saradnja izmeĊu općinskih vlasti, NVO, MZ i korisnika,

te osnaţani kapaciteti udruţenja koja se bave zaštitom

ranjivih grupa

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U općini Visoko trenutno ima oko 100 djece uzrasta

do 15 godina koja imaju poteškoće u razvoju. Godišnji prirast u ovoj grupi je 5-7 djece. CSR trenutno

radi na evidentiranju sve djece sa poteškoćama u razvoju i priprema bazu podataka, a istovremeno se

prikupljaju i podaci o roditeljima te djece (zdravstveni bilten, obrazovni nivo, socijalne i društvene

prilike i sl). Djeca sa poteškoćama u razvoju su posebno ugroţena kategorija i nedovoljna je društvena

briga prema njima, a poteškoću u rješavanju njihovih problema u općini Visoko predstavlja i

nepostojanje Udruţenja roditelja te djece. CSR bi kao nosilac projektne aktivnosti vezane za osnivanje

Udruţenja roditelja djece s posebnim potrebama proveo anketu meĊu roditeljima, ispitao njihovu

zainteresiranost za uĉlanjenje i rad u Udruţenju. Nakon provedene ankete evaluirali bi se rezultati i

predoĉili roditeljima na jednoj od radionica, gdje bi se dobio i odgovor o tome kakvo bi Udruţenje

trebalo da bude. Nakon toga radilo bi se na uspostavi Udruţenja (Osnivaĉka skupština, osnivaĉki akti,

registracija), a potom i na promociji Udruţenja. Nakon osnivanja Udruţenja pa do pruţanja prvih usluga

ĉlanovima, bilo bi neophodno organizirati i niz radionica za upravljaĉki i rukovodni kadar Udruţenja na

temu: upravljanje, razvijanje ideja i projekta, jaĉanje kapaciteta, namicanje sredstava i sl. (minimalno 6

radionica koje bi vodili lokalni struĉnjaci). Udruţenje bi zastupalo interese ove socijalne grupe, radilo

na osiguranju adekvatne zdravstvene i socijalne zaštite ĉlanova, na osvješćivanju zajednice o potrebama

i pravima ĉlanova, te generalno radilo na njihovom ukljuĉivanju u ţivot zajednice. Rad udruţenja

pomagale bi razliĉite vladine i nevladine, domaće i strane institucije, a Udruţenje bi moglo ostvarivati i

prihode od vlastite djelatnosti i ĉlanarine.

Ciljne grupe: roditelji djece sa poteškoćama u razvoju sa podruĉja općine Visoko

Očekivani kratkoročni rezultati:

Formirano Udruţenje

Osposobljeni roditelji za upravljanje

Udruţenjem

Indikatori:

Rješenje o registraciji Udruţenja

Broj ĉlanova Udruţenja

Broj odrţanih radionica

Broj uĉesnika radionica

Očekivani dugoročni rezultati:

Smanjenje socijalne iskljuĉenosti djece

sa poteškoćama u razvoju

Indikatori:

Broj djece sa poteškoćama u razvoju koja pohaĊaju

inkluzivnu nastavu

Broj aktivnosti vezanih za ukljuĉenje djece sa

poteškoćama u razvoju u ţivot zajednice

Potencijalni partneri za implementaciju: CSR Visoko, Općina Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: RTV Visoko, Radio „Q― Visoko-koji bi vršili

medijsku kampanju i promociju Udruţenja i njihovih aktivnosti

Preduslovi za realizaciju:

Evidentiranje roditelja i njihove djece i

formiraje baze podataka o njima

Stavljanje ovog problema na prvo

mjesto prioriteta u razvoju lokalne

socijalne zaštite

Faktori rizika:

Nedostatak organizacionih sposobnosti roditelja

djece ukljuĉenih u rad Udruţenja

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

34.000 KM

Trajanje projekta: 12 mjeseci

Početak: januar 2007.

66

Projekat 7:

Sanacija i opremanje kino sale

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.4. Do 2010. godine uspostavljen

sistem finansiranja kulturnih dešavanje i poboljšana

infrastruktura u oblasti kulture

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Visoko kao grad sa preko 40.000 stanovnika i

budući centar regije, ima kino salu koja je trenutno neuslovna. Oprema za reprodukciju zvuka u kino

sali stara je više od 30 godina i nemoguće je reproducirati zvuk sa filmskih traka novije produkcije.

Osim toga, enterijer je zastario, a stolice su oštećene i pohabane. U cilju oţivljavanja rada kina i

unapreĊenja kulturnog ţivota u gradu, neophodno je adaptirati kino salu, opremiti je sa novim

stolicama, te nabaviti i instalirati ureĊaje za reprodukciju kino zvuka sa savremenim kino-zapisom.

Ciljne grupe: svo stanovništvo općine, posebno omladina

Očekivani kratkoročni rezultati:

UreĊena i opremljena kino sala

Za 50% povećana posjećenost kino

predstavama

Indikatori:

Broj odrţanih kino predstava

Broj posjetilaca na predstavama

Prihod od prodanih ulaznica

Očekivani dugoročni rezultati:

UnaprijeĊeni kulturni sadrţaji u općini

Indikatori:

Broj odrţanih kino predstava

Potencijalni partneri za implementaciju: JU Centar za kulturu i edukaciju

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Općina Visoko, Ministarstvo za obrazovanje, nauku,

kulturu i sport ZE-DO kantona, UNDP

Preduslovi za realizaciju:

Donošenje Odluke od strane Općine

Visoko o neophodnosti realizacije ovog

projekta

Osigurana finansijska sredstava

Faktori rizika:

Nezainteresiranost općinskih vlasti

Nedostatak finansijskih sredstava

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

70.000 KM

Trajanje projekta: 8 mjeseca

Početak: april 2007.

67

Projekat 8:

Identifikacija školske djece sa posebnim

potrebama

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.2. Do 2009. godine osiguran pristup

obrazovanju za svu djecu

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U dvije osnovne škole u Visokom (OŠ „Kulin Ban―

i OŠ „Safvet-beg Bašagić―) formirana su specijalno-kombinovana odjeljenja za djecu s posebnim

potrebama. Ovu nastavu pohaĊa ukupno 14 djece, mada se zna da izvjestan broj takve djece pohaĊa

redovnu nastavu iako nisu sposobni za to, te se time oteţava rad i nastavnicima i ostalim uĉenicima.

Razlog koji dovodi do ove pojave je da pri upisu u osnovnu školu roditelji donose ljekarska uvjerenja

koja nisu potpuna i u kojima nema struĉnog mišljenja specijalista o sposobnosti djece.

U cilju unapreĊenja kvaliteta obrazovanja i obezbjeĊenja jednakog pristupa obrazovanju za svu djecu

neophodno je u svih 6 osnovnih škola formirati struĉnu komisiju pri upisu u prvi razred. Komisija bi se

sastojala od defektologa, psihologa, logopeda i pedijatra koji bi provjerili sposobnost svakog djeteta i

dali svoje struĉno mišljenje. Na ovaj naĉin bi se izbjegle neugodnosti koje se sada javljaju, a to je da se

u većini sluĉajeva ova djeca identificiraju u toku školske godine, kada krenu pohaĊati redovnu nastavu,

ĉime se stavljaju u nezavidan poloţaj i djeca, njihovi roditelji, a i sami nastavnici.

Ciljne grupe: djeca s poteškoćama u razvoju (lakše i umjerene poteškoće u razvoju)

Očekivani kratkoročni rezultati:

Pravovremena identifikacija djece

školskog uzrasta kojima je potrebna

posebna paţnja pri obrazovanju

Indikatori:

Broj djece koja pohaĊaju specijalno-kombinirana

odjeljenja

Očekivani dugoročni rezultati:

Olakšano obrazovanje djece s posebnim

potrebama

Indikatori:

Broj djece s posebnim potrebama koja završe

osnovno obrazovanje

Potencijalni partneri za implementaciju: roditelji, škole, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZE-

DO kantona (materijalna podrška)

Preduslovi za realizaciju:

Kanton kao osnivaĉ škola treba da

propiše sastav Komisije i obavezu

njenog formiranja

Faktori rizika:

Inertnost osnivaĉa

Neprepoznavanje vaţnosti projekta

Nedostatak finansijskih sredstava

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

10.000 KM

Trajanje projekta: trajno

Početak: oktobar 2007.

68

Projekat 9:

Organiziranje praktične nastave za

učenike srednje škole u preduzećima

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot.

Operativni cilj 3.1. Do 2010. godine osigurani

materijalno-tehniĉki uslovi za primjenu savremenih

metoda rada u školama

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti). Mješovitu srednju školu „Hazim Šabanović― pohaĊa

oko 1000 uĉenika. Škola se suoĉava sa problemom loše opremljenosti kabineta i radionica za praktiĉnu

nastavu, tako da uĉenici po završetku obrazovanja nisu najbolje pripremljeni za rad u privredi. Posebno

je izraţena poteškoća za obavljanje praktiĉne nastave za autolimare, automehaniĉare i autoelektriĉare.

Stoga se ukazala potreba za organizovanjem praktiĉne nastave u preduzećima, ali neophodno je

stimulisati preduzeća koja primaju uĉenika na praksu. Stimulacija bi se sastojala u nabavci potrebnog

alata, potrošnog materijala, HTZ opreme, itd.

Ciljne grupe: uĉenici, preduzeća i privatna lica

Očekivani kratkoročni rezultati:

Za 30% povećana pripremljenost

uĉenika za posao

Indikatori:

Broj preduzeća koja primaju uĉenika na praksu

Broj uĉenika koji obave praksu

Očekivani dugoročni rezultati:

Povećan interes preduzeća za primanje

praktikanata

Obuĉeniji mladi kadar

Smanjena stopa nezaposlenosti

Smanjenje odliva mladog školovanog

kadra

Indikatori:

Broj uĉenika koji dobiju zaposlenje nakon završetka

školovanja i obavljene prakse

Stopa nezaposlenosti mladih

Stepen zadovoljstva poslodavaca sa mladim

radnicima

Broj odlazaka školovanih kadrova iz Visokog

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, preduzeća, Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sporta ZE-Do kantona

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Roditelji i donatori (finansijska podrška)

Preduslovi za realizaciju:

Zainteresiranost preduzeća za primanje

praktikanata

ObezbijeĊena saradnja škola i preduzeća

koja primaju praktikante

Sklopljen ugovor o broju uĉenika na

praksi

IzraĊeni plan obuke i sistem ocjenjivanja

ObezbjeĊena finansijkska sredstva za

realizaciju projekta

Faktori rizika:

Izostanak podrške

Nedostatak sredstava

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

20.000 KM (5.000 KM po zanimanju)

Trajanje projekta: 1 godina

Početak: oktobar 2007.

69

Projekat 10:

Nabavka sportske opreme za slijepe i

slabovide osobe

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.3. Do 2008. godine riješeno

sufinansiranja amaterskog i profesionalnog sporta i za

50% povećan broj mladih koji se bave organiziranim

sportom

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na podruĉju općine Visoko ima više od 1.000

slijepih i slabovidih lica, dok Udruţenje slijepih ima samo 51 ĉlana. U cilju povećanja broja ĉlanova u

Udruţenju i okupljanja i druţenja ĉlanova, te upraţnjavanja sportskih aktivnosti za slijepe i slabovide

osoba sa podruĉja općine Visoko, neophodno je nabaviti sportsku opremu, specijalno dizajniranu za

osobe sa posebnim potrebama i to: gol-bal - 2 kom, nadlaktice zaštitne - 5 pari, nadkoljenice zaštitne - 5

pari, naoĉale za gol-bal - 5 kom.; aparat za zvuĉni pikado - 2 kom; šah za slijepe - 3 garniture; domine

za slijepe - 3 garniture; igra za slijepe („ĉovjeĉe ne ljuti se―) - 3 garniture. Nakon izvršene nabavke,

organizirali bi se turniri na općinskom i višim nivoima.

Ciljne grupe: slijepe i slabovide osobe sa podruĉja općine Visoko

Očekivani kratkoročni rezultati:

Nabavljena sportska oprema

Povećan broj ĉlanova Udruţenja

Indikatori:

Koliĉina i vrsta opreme

Broj odrţanih aktivnosti

Broj novih ĉlanova

Očekivani dugoročni rezultati:

100% povećano ĉlanstvo u Udruţenju

Organizacija turnira za slijepe i

slabovidne osobe na nivou općine,

Kantona i FBiH

Indikatori:

Broj ĉlanova Udruţenja

Broj uĉesnika turnira

Obim aktivnosti Udruţenja

Potencijalni partneri za implementaciju: Udruţenje slijepih i slabovidih osoba općine Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Savez slijepih FBiH, UNDP, Ministarstvo za

obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZE-DO kantona (finansijska podrška)

Preduslovi za realizaciju:

Interes slabovidih osoba za druţenje i

rad u Udruţenju

Osigurana finansijska sredstva

Faktori rizika:

Izostanak podrške partnera

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

10.000 KM

Trajanje projekta: 3 mjeseca

Početak: oktobar 2007.

70

Projekat 11:

Ski-staza u Goranima

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.3. Do 2008. godine riješeno

sufinansiranje amaterskog i profesionalnog sporta i za

50% povećan broj mladih koji se bave organiziranim

sportom

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Zbog povećanog interesa, posebno mladih za

boravkom na snijegu i skijanjem, ukazala se potreba za ureĊenjem terena i izgradnjom ski staze. U

neposrednoj blizini planinarskog doma Gorani, na relaciji Gorani-Dolije nalazi se izuzetno pogodan

teren za trasiranje ski-staze i postavljanje ski-lifta. Razlozi za odabir ovog projekta kao prioritetnog su:

povoljni klimatski uslovi (broj dana pod snijegom), organizirana posjeta i boravak u domu Gorani (za

vrijeme zimskog raspusta), blizina grada, povoljan prilaz, te veliki broj posjetilaca-izletnika. U cilju

realizacije ovog projekta Planinarsko društvo „Visoĉica― nabavilo je kompletnu opremu za ski-lift. Za

potpunu realizaciju projekta neophodno je izraditi tehniĉku dokumentaciju i pribaviti potrebne

saglasnosti za gradnju. Nadalje potrebno je uraditi trasiranje staza, homologizaciju ski-staza u duţini od

1.500 m uz obezbjeĊenje neophodne infrastrukture (dovod trofaznog elektro-kabla...), te izvršiti

montaţu kupljenog ski-lifta.

Ciljne grupe: djeca školskog i predškolskog uzrasta, omladina, studenti, skijaši-rekreativci i turisti

Očekivani kratkoročni rezultati:

Ski-staze u funkciji

Veći broj organiziranih posjeta i noćenja

u Domu Gorani

Indikatori:

Broj i duţina ureĊenih staza

Broj prodatih karata

Broj posjeta i boravaka u Domu Gorani

Očekivani dugoročni rezultati:

Razvoj masovnog rekreativnog sporta

UnaprijeĊeni sportski kapaciteti

Indikatori:

Broj skijaša rekreativaca

Kvalitet usluga

Potencijalni partneri za implementaciju: Planinarsko društvo „Visoĉica―

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Općina Visoko, Turistiĉka zajednica ZE-DO kantona,

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZE-DO kantona, Sportski savez, privrednici, SERDA,

UNDP

Preduslovi za realizaciju:

Riješeni imovinsko-pravni odnosi

IzraĊena projektno-tehniĉka

dokumentacija

Osigurana finansijska sredstava

Faktori rizika:

Izostanak razumijevanja i nedostatak finansijskih

sredstava

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

40.000 KM

Trajanje projekta: 12 mjeseci

Početak: juni 2007.

71

Projekat 12:

Dogradnja strelišta za zračno oruţje

Razvojni cilj 3. Unaprijediti pristup i kvalitetu

obrazovanja u općini, te njenim stanovnicima

obezbijediti odgovarajuće uslove za kulturni i sportski

ţivot

Operativni cilj 3.3. Do 2008. godine riješeno

sufinansiranja amaterskog i profesionalnog sporta i za

50% povećan broj mladih koji se bave organiziranim

sportom

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Općina Visoko je jedna od rijetkih općina u kojoj se

velika paţnja poklanja sportu, kako profesionalnom tako i amaterskom. Jedan od izuzetno popularnih

sportova je i streljaštvo, a ĉlanovi streljaškog kluba ostvaruju zavidne rezultate na domaćoj i

meĊunarodnoj sceni. MeĊutim, uslovi za rad ovog kluba su loši, jer se treninzi i takmiĉenja na streljani

kod Osjete odvijaju na otvorenom prostoru, što nije u skladu sa propisima. Neophodno je stvoriti uslove

za što bezbjednije takmiĉenje i treninge. Planirana je dogradnja navedenog strelišta koje bi bilo

zatvorenog tipa, a za poĉetak je neophodno uraditi prilazni put, izvršiti iskop i betoniranje temeljnih

stopa i uraditi grube zidarske radove.

Ciljne grupe: omladina, rekreativci i takmiĉari

Očekivani kratkoročni rezultati:

DograĊeno strelište

Bolji uslovi za takmiĉare

Indikatori:

Duţina prilaznog puta

Izvršeni radovi (betoniranje, grubi zidarski radovi)

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšan kvalitet rada

Veći uspjesi takmiĉara na domoćoj i

meĊunarodnoj sceni

Indikatori:

Stepen zadovoljstva meĊu takmiĉarima

Broj osvojenih medalja

Potencijalni partneri za implementaciju: Ministarstvo za sport i kulturu FBiH, Ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZE-DO kantona, Općina Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: domaći i strani donatori (pomoć u materijalnim

sredstvima)

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Faktori rizika:

Izostanak podrške partnera i donatora

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

170.000 KM (poĉetni radovi - 15.000 KM)

Trajanje projekta: 15 mjeseci

Početak: juli 2007.

72

Projekat 13:

Izgradnja kanalizacije u Bucima

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture i

zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.2. Do kraja 2015. godine 85%

domaćinstava prikljuĉeno na kanalizacionu mreţu i

izgraĊen prihvatljiv sistem za prikupljanje i tretiranje

minimalno 50% od prikupljene koliĉine

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na podruĉju općine Visoko samo gradsko podruĉje

je prikljuĉeno na kanalizacionu mreţu (oko 4.200 domaćinstava ili oko 35%). U prigradskim i seoskim

naseljima znatan je broj otvorenih kanala fekalnog sadrţaja koji ugroţavaju ljude, floru i faunu. Zbog

toga se ukazala protreba za rješavanjem ovog problema. U toku 2006. pokrenuta je realizacija projekta

izgradnje kanalizacije u MZ Buci, kojom je obuhvaćeno naselje Stuparići, Buci, Dautovci, a u skolpu

kojih je i OŠ „Alija Nametak― Buci i ambulanta u Bucima. Ovaj projekat je velik i po obimu poslova i

po troškovima, tako da je planirana njegova realizacija u nekoliko faza. Prva faza, koja se sastoji od

nabavke dijela materijala (cijevi i šahtovi) je u toku. Za drugu fazu koja je planirana u 2007. i 2008.

godini, izvršiće se nabavka preostalog dijela materijala i njegova ugradnja u primarnu i sekundarnu

mreţu. U trećoj fazi planirana je izgradnja kolektora nizvodno desnom obalom rijeke Fojnice u duţini

od 500 m.

Ciljne grupe: stanovništvo naselja Buci, Stuparići i Dautovci

Očekivani kratkoročni rezultati:

IzgraĊen kanalizacioni sistem u Bucima

Indikatori:

10.000 m nove kanalizacione mreţe

Broj domaćinstava prikljuĉenih na mreţu

Očekivani dugoročni rezultati:

Otklanjanje potencijalnog zagaĊivaĉa

izvorišta Vrutak

UanprijeĊena zaštita rijeke Fojnice

Indikatori:

Rijeka Fojnica kategorizirana kao rijeka II kategorije

(trenutno je III kategorija)

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: JKP „Visoĉica―, ZE-DO kanton, stanovnici MZ koje

gravitiraju ovom podruĉju, JP za Vodno podruĉje slivova rijeke Save

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Projektna dokumentacija

Spremnost graĊana da uĉestvuju u

finansiranju/radovima

Dozvole za prolazak kanalizacije kroz

privatne posjede

Faktori rizika:

Nedostatak finansijskih sredstava

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

700.000 KM

II faza: 110.000 KM

Trajanje projekta: 5 godina

Početak: 2007.

73

Projekat 14:

Izgradnja kanalizacije u Oštracu

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.2. Do kraja 2015. godine 85%

domaćinstava prikljuĉeno na kanalizacionu mreţu i

izgraĊen prihvatljiv sistem za prikupljanje i tretiranje

minimalno 50% od prikupljene koliĉine

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U neposrednoj blizini (zaštitna zona) glavnog

izvorišta Vrutak locirano je naselje Oštrac sa oko 400 stanovnika. U naselju nije riješen problem odvoda

otpadnih voda. U cilju spreĉavanja potencijalne kontaminacije izvorišta potrebno je izgraditi

kanalizacionu mreţu u duţini cca 3.000 m sa mogućnošću uvezivanja u glavni kolektor. Za realizaciju

ovog projekta neophodno je uraditi projektnu dokumentaciju na osnovu koje će se izvoditi radovi, koji

obuhvataju primarni (Ø 300) i sekundarni (Ø 150; Ø 200) cjevovod separatnog tipa.

Ciljne grupe: stanovništvo naselja Oštrac (400), korisnici vodovoda Vrutak (15.000)

Očekivani kratkoročni rezultati:

IzgraĊena kanalizacija u naselju Oštrac

Indikatori:

3.000 m kanalizacione mreţe

400 novih stanovnika prikljuĉeno na kanalizaciju

Očekivani dugoročni rezultati:

Otklanjanje potencijalnog zagaĊivaĉa

izvorišta Vrutak

Poboljšani higijensko-sanitarni uslovi u

naselju

Indikatori:

100% zdrava i higijenski ispravna voda za piće

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: korisnici kanalizacije, JKP „Visoĉica―, ZE-DO kanton

(finansijska podrška)

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Faktori rizika:

Nedostatak podrške potencijalnih partnera

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

150.000 KM

Trajanje projekta: 18 mjeseci

Početak: mart 2007.

74

Projekat 15:

Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće

vodovodne mreţe u ulici Kriţ

Razvojni cilj 4 : Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.1: ObezbjeĊen pristup higijenski

ispravnoj vodi za piće za 85% stanovništva općine do

kraja 2015 godine

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U vršnom naselju Kriţ, općina Visoko, u kojem ţivi

40 porodica uglavnom romske populacije, postojeća vodovodna mreţa je nedovoljno izgradjena, sa

stalnim problemom neredovnog snabdjevanja pitkom vodom. U cilju rješavanja ovog problema u toku

2007. godine pristupit će se izradi projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih saglasnosti, a

poĉetkom 2008. godine pristupit će se realizaciji projekta, izgradnji vodovodne mreţe.

Ciljne grupe: stanovnici ulice Kriţ

Očekivani kratkoročni rezultati:

Izgradjena vodovodna mreţa u ulici

Kriţ.

Indikatori:

700 metara nove vodovodne mreţe, za 250 novih

korisnika

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšani higijensko sanitarni uslovi u

naselju Kriţ

Indikatori:

Poboljšani uslovi ţivota,

Smanjena mogućnost zaraznih oboljenja

Redovno snabdjevanje pitkom vodom

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, JKP Visoĉicna

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: ZE-DO kanton, medjunarodne donatorske organizacije

sa finacijskom podrškom

Preduslovi za realizaciju:

Finansijska sredstva

Faktori rizika:

Nedostatak podrške partnera

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

20.000 KM

Trajanje projekta: 2 mjeseca

Početak: proljeće 2008.

75

Projekat 16:

Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće

kanalizacione mreţe u ulici Kriţ

Razvojni cilj 4 : Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.2: Do kraja 2015. godine 85%

domaćinstava prikljuĉeno na kanalizacionu mreţu i

izgraĊen prihvatljiv sistem za prikupljanje i tretiranje min

50% od prikupljene koliĉine.

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): U vršnom naselju Kriţ, općina Visoko, u kojem ţivi

40 porodica uglavnom romske populacije, postojeće kanalizaciona mreţa je nedovoljno izgradjena, sa

stalnim problemom nerješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. U cilju rješavanja ovog problema u toku

2007. godine pristupit će se izradi projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih saglasnosti, a

poĉetkom 2008. godine pristupit će se realizaciji projekta, izgradnji kanalizacione mreţe.

Ciljne grupe: stanovnici ulice Kriţ

Očekivani kratkoročni rezultati:

Izgradjena kanalizaciona mreţa u ulici

Kriţ.

Indikatori:

700 metara nove kanalizacione mreţe, za 250

stanovnika

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšani higijensko sanitarni uslovi u

naselju Kriţ

Indikatori:

Poboljšani uslovi ţivota,

Smanjena mogućnost zaraznih oboljenja.

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, JKP Visoĉicna

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: ZE-DO kanton, meĊunarodne donatorske organizacije

sa finacijskom podrškom

Preduslovi za realizaciju:

Finansijska sredstva

Faktori rizika:

Nedostatak podrške partnera

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

20.000 KM

Trajanje projekta: 2 mjeseca

Početak: proljeće 2008.

76

Projekat 17:

Saniranje divljih deponija

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.3. Do 2015. godine 100% riješeno

sistemsko prikupljanje i deponovanje krutog otpada na

sanitarnu deponiju

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Kako na podruĉju općine Visoko nije riješeno

sistemsko prikupljanje i odvoz krutog otpada, kao i zbog niskog nivoa ekološke svijesti stanovništva,

kontinuirano se javlja problem divljih deponija (cca 200 lokaliteta). U cilju sprjeĉavanja mogućeg

ekološkog incidenta, neophodno je sanirati u prvoj fazi 10 divljih deponija na lokalitetima: Tušnjići,

Vratnica, Ravne, Uvorići, Kriţ, LaĊice, B. Mahala, Arnautovići i Kalotići. Projekat obuhvata

prikupljanje smeća sa divljih deponija, transportovanje i deponovanje na gradsku deponiju. Lokalitete

poslije ĉišćenja treba sanirati i kultivirati. Postavljanje oznaka „zabranjeno odlaganje otpada―, ali i

postavljanje fiziĉkih prepreka treba osigurati da se ovakva situacija više ne ponavlja.

Ciljne grupe: Stanovništvo naselja Tušnjići, Vratnica, Ravne, Uvorići, Kriţ, LaĊice, B. Mahala,

Arnautovići i Kalotići, ali i stanovništvo cijele općine

Očekivani kratkoročni rezultati:

Uklonjene divlje deponije sa 10

lokaliteta

Indikatori:

Površina oĉišćenih lokaliteta (m²)

Koliĉina uklonjenog otpada (m³)

Očekivani dugoročni rezultati:

Zdrava i ĉista okolina

Zaustavljeno dalje devastiranje okoliša

na oĉišćenim lokalitetima

Indikatori:

Broj divljih deponija

Broj zaraznih oboljenja

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, JKP „Visoĉica―

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: ZE-DO kanton, UNDP

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Jaĉanje svijesti stanovništva

Faktori rizika:

Nezainteresiranost i niska ekološka svijest

stanovništva

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

50.000 KM

Trajanje projekta: 4 mjeseca

Početak: mart-april 2007.

77

Projekat 18:

Pripremne aktivnosti i realizacija I faze

izgradnje lokalne deponije

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.3. Do 2015. godine 100% riješeno

sistemsko prikupljanje i deponovanje krutog otpada na

sanitarnu deponiju

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na podruĉju općine postoji gradska deponija u MZ

Gornje Moštre kojom upravlja JP ―Visoĉica‖. Deponija je locirana u naseljenom mjestu u blizini rijeke

Bosne i uz poljoprivredno - obradivo zemljište. Iako JP ―Visoĉica‖ vrši uredno odlaganje i zatrpavanje

smeća, deponija nije uraĊena po odgovarajućim standardima, izaziva zagaĊenje MZ, te su nezadovoljni

graĊani prije dvije godine blokirali prilaz deponiji. Nakon toga pripremljen je projekat gašenja deponije,

koji bi se trebao provesti do kraja 2006. godine. U toku su aktivnosti na izgradnji lokalne sanitarne

deponije. IznaĊene su potencijalne lokacije za deponiju (Vrela-Kralupi ili Vratnica). U toku ove godine

planira se izrada projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, putne infrastrukture,

pribavljanje urbanistiĉkih saglasnosti i odobrenja za gradnju. U toku 2007. godine trebala bi se

pripremiti i ploha za istresanje smeća..

Ciljne grupe: cijela lokalna zajednica

Očekivani kratkoročni rezultati:

Završeni pripremni radovi za izgradnju

lokalne sanitarne deponije

Indikatori:

Projektna dokumentacija

Rješeni imovinsko-pravni odnosi

Duţina prilaznog puta

Očekivani dugoročni rezultati:

Smanjenje broja divljih deponija

Selektivno odlaganje otpada i reciklaţa

Zdravija i sigurnija ţivotna sredina

Indikatori:

Broj divljih deponija

Vrsta i koliĉina selektivno odloţenog i recikliranog

otpada

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko, JKP „Visoĉica―

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: ZE-DO kanton, Vlada FBiH, Svjetska banka

Preduslovi za realizaciju:

Izbor lokacije deponije

Faktori rizika:

Strategija odlaganja krutog otpada BiH i postojeća

zakonska regulativa (regionalne deponije)

Nezadovoljstvo graĊana u blizini nove lokacije

deponije

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

1.000.000 KM (I faza – pripremni radovi)

Trajanje projekta: 5 godina

Početak: januar 2007.

78

Projekat 19:

Monitoring vodnih resursa koji su u

funkciji

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.1. ObezbijeĊen pristup higijenski

ispravnoj vodi za piće za 85% stanovnika općine do kraja

2015. godine

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na podruĉju općine Visoko 40% domaćinstava se

snabdijeva vodom sa izvorišta Vrutak kojim upravlja JP „Visoĉica― i koje redovno kontrolira ispravnost

vode. MeĊutim, na podruĉju općine postoji još oko 200 lokalnih vodovoda za seoska podruĉja koji su u

vlasništvu MZ ili su privatni vodovodi. Za njihovo odrţavanje se uglavnom ne izdvajaju sredstva, a

rijetko se vrši kontrola kvaliteta vode, tako da voda u ovim vodovodima predstavlja potencijalnu

opasnost po zdravlje stanovništva koje je koristi. Iako je Zakonom o vodama ZE-DO kantona propisano

da se korisnici lokalnih vodovoda brinu o redovnom odrţavanju i higijenskoj ispravnosti vode, Općina

Visoko u cilju sagledavanja stanja i eventualnog poduzimanja odreĊenih mjera planira uspostaviti stalni

monitoring vodnih resursa koji su u funkciji. Za realizaciju ovog projekta potrebno je snimiti stanje

voda, opremiti laboratorij za fiziĉko-hemijsku i mikro-biološku analizu vode, te u JKP „Visoĉica―

zaposliti struĉnu osobu koja bi vršila potrebna ispitivanja.

Ciljne grupe: korisnici lokalnih vodovoda

Očekivani kratkoročni rezultati:

Snimljeno stanje voda koje su u funkciji

Opremljena laboratorija za fiziĉko-

hemijsku i mikro-biološku analizu

Redovno ispitivanje voda sa svih

vodovoda koji su u funkciji

Indikatori:

Rezultati i analiza istraţivanja

Nabavljena oprema

Broj uraĊenih analiza

Ugovor o zaposlenju i opis poslova

Očekivani dugoročni rezultati:

Otklanjanje uzroka zagaĊivanja voda

Zdrava voda za piće u naseljima i kod

korisnika lokalnih vodovoda

Indikatori:

Broj oboljelih od enterokolitisa i drugih zaraznih

bolesti

Potencijalni partneri za implementaciju: JKP „Visoĉica―

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: Općina Visoko, korisnici lokalnih vodovoda, Dom

zdravlja, UNDP

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Zaposlena struĉna osoba za rad u

laboratoriji

Suglasnost vlasnika vodovoda

Faktori rizika:

Nedostatak finansijskih sredstava

Nezainteresiranost vlasnika vodovoda

Nespremnost vlasnika da plaćaju redovne kontrole

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

100.000 KM

Trajanje projekta: trajno

Početak: januar 2007.

79

Projekat 20:

Sanacija postojeće deponije - Očazi

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture

i zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.3. Do 2015. godine 100% riješeno

sistemsko prikupljanje i deponovanje krutog otpada na

sanitarnu deponiju

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Na podruĉju općine postoji gradska deponija

„Oĉazi― u MZ Gornje Moštre. Deponija je locirana u naseljenom mjestu u blizini rijeke Bosne i uz

poljoprivredno-obradivo zemljište. Kako lokacija nije adekvatna, neophodno je izvršiti njeno zatvaranje.

Projekat zatvaranja deponije je pripremljen. Zatvaranje i sanacija deponije predviĊa rašĉišćavanje

terena, njegovo nasipanje sa inertnim materijalom, ravnanje terena, nasipanje zamljom i rekultivaciju.

Rekultivacija terena obuhvata ozelenjavanje površine (trava i visoko rastinje), te izgradnja sportskih

terena na tom podruĉju.

Ciljne grupe: cijela lokalna zajednica, a posebno stanovnici naselja Gornje Moštre koja su u

neposrednoj blizini deponije

Očekivani kratkoročni rezultati:

Sanirana deponija Oĉazi

IzgraĊeni tereni za sport i rekreaciju

Indikatori:

Koliĉina uklonjenog otpada (m³)

Koliĉina nasute zemlje (m³)

Broj zasaĊenih stabala

Broj sportskih terena

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšani uslovi ţivota u naseljima u

neposrednoj blizini deponije

Povećan broj sportskih dešavanja u MZ i

cijeloj općini

Indikatori:

Stepen zadovoljstva stanovnika naselja u neposrednoj

blizini deponije Oĉazi

Broj sportskih dešavanja

Potencijalni partneri za implementaciju: Općina Visoko

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: JKP „Visoĉica―, ZE-DO kanton, JP za Vodno podruĉje

sliva rijeka Save, UNDP

Preduslovi za realizaciju:

Otvaranje nove lokalne deponije

Faktori rizika:

Strategija odlaganja krutog otpada u BiH i postojeća

zakonska regulativa

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

150.000 KM

Trajanje projekta: 3 mjeseca

Početak: mart 2007.

80

Projekat 21:

Izgradnja jama za odlaganje organskog

otpada

Razvojni cilj 4. Poboljšati kvalitetu ţivljenja lokalnog

stanovništva kroz unapreĊenje komunalne infrastrukture i

zaštitu okoliša

Operativni cilj 4.3. Do 2015. godine 100% riješeno

sistemsko prikupljanje i deponovanje krutog otpada na

sanitarnu deponiju

Kratak opis projekta (opravdanost i aktivnosti): Zbog postojanja velikog broja mesarskih radnji na

podruĉju općine Visoko i nepridrţavanja vaţećih propisa, veliki problem predstavlja odlaganje i

reciklaţa ogranskog otpada, a naroĉito su pogoĊene MZ Arnautovići i Mulići. Iako se niti jedna

mesarska radnja ne moţe registrirati dok se ne skolopi ugovor sa JP „Visoĉica― za korištenje njihovih

usluga, rijetko ko se pridrţava odredaba ugovora, tako da taj otpad u noćnim satima završava u rijeci

Bosni. U cilju zaštite okoliša, te ispunjavanja zakonskih obaveza, potrebno je izraditi jame za organski

otpad ĉime bi se unaprijedila zaštita okoliša i otklonili rizici po zdravlje stanovnika. Ovakve jame će se

graditi u osnovnoj tipskoj izvedbi uz odgovarajući biološki ili fiziĉki tretman. Kako treba pokriti potrebe

cijele općine, neophodno je izgraditi najmanje dvije jame. U sklopu ovog projekta treba predvidjeti i

odgovarajući sanitarni tretman, pa bi se jedna jama koristila za odlaganje, a druga za tretman ili za

rezervu. Lokacija jama treba da bude uz gradsku deponiju.

Ciljne grupe: svo stanovništvo općine, mesopreraĊivaĉi

Očekivani kratkoročni rezultati:

IzgraĊene dvije jame za odlaganje

organskog otpada kapaciteta od po 150

m³

Indikatori:

Broj i kapacitet izgraĊenih jama

Očekivani dugoročni rezultati:

Poboljšana hemijsko-epidemijološka

situacija

Osigurano zdravije ţivotno okruţenje

Indikatori:

Smanjen broj epidemija, bjesnila, itd.

Ĉišće rijeke

Smanjen broj divljih deponija

Potencijalni partneri za implementaciju: Veterinarska stanica, javna komunalna preduzeća,

mesopreraĊivaĉi

Ostali potencijalni partneri i njihov doprinos: stanovništvo, kantonalna inspekcija

Preduslovi za realizaciju:

Osigurana finansijska sredstva

Iznalaţenje lokacije

Izrada projekta/ekološke studije

Faktori rizika:

Protivljenje stanovništva koje ţivi u blizini

predviĊene lokacije

Nezainteresiranost mesara

Procjena ukupne vrijednosti projekta:

85.000 KM

Trajanje projekta: 8 mjeseci

Početak: mart-april 2007.