STRATEGIJA UPRAVLJANJA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA

VODAMA CRNE GORE

Podgorica,decembar2015

NACRT

VLADACRNEGOREMinistarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja

1

SADRŽAJ

UVOD 1. POLAZIŠTAICILJEVIZAIZRADUSTRATEGIJE 1.1 Ustavniizakonskiokvir 1.2. OsnovniciljeviStrategije 2. POLOŽAJ,DRUŠTVENIIEKONOMSKIOKVIRZAIZRADUSTRATEGIJE 2.1. Geografskipoložaj 2.2. Demografija 2.3. Državnaorganizacijaiinstitucionalnapodrškavodoprivredi 2.4. Ekonomskopolazište 3. PRIRODNEKARAKTERISTIKEIVODNIRESURSI 3.1 Geološkekarakteristike 3.2. Klimatskekarakteristike 3.3. Stanjevodnihresursa 3.3.1. Vrednovanjevodnihresursa 3.3.2. Površinskevode 3.3.3. Podzemnevode 3.3.4. Bilanspovršinskihipodzemnihvoda 4 STANJEUPRAVLJANJAVODAMAUCRNOJGORIUODNOSUNADOSTIGNUTI

STEPENRAZVOJAPOJEDINIHGRANASEKTORAVODA

4.1. Opštiosvrtnarazvojvodoprivredeiuticajtograzvojanaostaliprivredniidruštveni

razvoj

4.2. DostignutefazerazvojaupravljanjavodamauCrnojGori 4.3. Stanjeuoblastikorišćenjavoda 4.3.1. Snabdijevanjevodomnaseljaistanovništva 4.3.2. Snabdijevanjevodomindustrijeienergetikezatehnološkepotrebe 4.3.3 Navodnjavanjepoljoprivrednogzemljišta 4.3.4. Hidroenergetskokorišćenjevoda 4.3.5. Ribarstvoiakvakultura 4.3.6. Korišćenjevodazaplovidbu 4.3.7. Korišćenjevodazakupanjeirekreaciju 4.3.8. Korišćenjegeotermalnihimineralnihvoda,kaoivodazakomercijalnuprodaju 4.3.9. Ostalividovikorišćenjavoda 4.4. Zaštitaodštetnogdejstvavoda 4.4.1. Stanjezaštiteodbraneodpoplava 4.4.2. Stanjeuoblastiregulacijeiuređenjavodotoka 4.4.3. Zaštitaoderozijaibujicaiuređenjeslivova 4.4.4. Odvodnjavanjezemljišta 4.5. Stanjekvalitetavodainjihovazaštita 4.5.1. Stanjeuoblastisakupljanja,odvođenjaiprečišćavanjaotpadnihvoda 4.5.2. Stanjekvalitetavodotoka 4.5.3. Vodeniekosistemipodposebnimvidovimazaštite 4.5.4. Stanjemjerneimonitoringopremezapraćenjestanjakvalitetavoda

2

4.6. Vodneakumulacijeivišenamjenskisistemi 4.7. Stanjesistemazaupravljanjepodacimaiinformacijama 4.7.1. Skupovipodatakaiinformacijauupravljanjuvodama–ocjenastanjasastanovišta

količineikvalitetapodataka(pravovremenost,pouzdanost,tačnost,vjerodostojnost,dovoljnost);identifikovanjepotreba

4.7.2. Standardiimetodeumjerenjima(monitoringu),prikupljanju,analizamaiupravljanjuinformacijama–ocjenastanjaiidentifikovanjepotreba

4.7.3. Pristuppodacimaimogućnostirazmjene–sadašnjestanje;potrebe;praksauEU,osavremenjavanjesistema

5. DOSTIGNUTZAKONODAVNIIORGANIZACIONINIVOISTANJEFINANSIRANJA

VODOPRIVREDECRNEGORE

5.1. Zakonodavniokvir 5.2. Institucionalnaorganizacijasektoravoda 5.2.1. Institucijenacentralnomilokalnomnivouodlučivanja 5.2.2. Organizacijaistrukturavodoprivrednekomunalnedjelatnosti 5.2.3. Naučno-istraživačka,planerskaistručnapodrškauupravljanjuirazvojusektora

voda

5.3. Postojećivlasničkiodnosiusektoruvoda 5.4. Ekonomskoifinansijskostanjeusektoruvoda 6. CILJEVIISTRATEŠKEODREDNICESPROVOĐENJAUPRAVLJANJAVODAMACRNE

GORE

6.1. PolazištazaizborstrategijeupravljanjavodamaCrneGore 6.1.2. Odabranimodelstrateškogplaniranjaupravljanja 6.1.3. Načelaintegralnogupravljanjavodama 6.1.4. Ciljevizaintegralnoupravljanjevodama 6.2. Ciljeviupravljanjavodamauraznimoblastimanjihovogkorišćenja 6.2.1. Snabdijevanjevodomnaseljaiprivredekojatrošivoduizgradskihvodovoda 6.2.2. Snabdijevanjeindustrijeienergetikevodomzatehnološkepotrebe 6.2.3. Navodnjavanjepoljoprivrednogzemljišta 6.2.4. Hidroenergetskokorišćenjevoda 6.2.5. Ribarstvoiakvakultura 6.2.6. Plovidba 6.2.7. Korišćenjevodazakupanjeirekreaciju 6.2.8. Korišćenjegeotermalnihimineralnihvoda,kaoivodazakomercijalnokorišćenje 6.3. Upravljanjeuciljuzaštitekvalitetavoda 6.3.1. Statuskvalitetapovršinskihvodaipriobalnogmorakojitrebaostvariti 6.3.2. Prevencijazagađenjapovršinskihipodzemnihvoda 6.3.3. Zaštitavodaodkoncentrisanihizvorazagađenja 6.3.4. Zaštitavodaodrasutihizvorazagađivanja 6.3.5. Upravljanjevodamanaposebnozaštićenimpodručjima 6.4. Upravljanjeuoblastizaštiteodštetnogdejstvavoda 6.4.1. Zaštitaodpoplavaspoljnihvoda 6.4.2. Zaštitaodpoplavaunutrašnjimvodama 6.4.3. Uređenjevodnihrežimaizaštitaodpoplava 6.4.4. Zaštitaoderozijeibujica 6.5. Razvojpratećihsistemazaupravljanjevodoprivrednimsistemomisektoromvoda 6.5.1. Unaprjeđenjemjernih/monitoringsistemazarealizacijuoperativnogupravljanja

vodama

3

6.5.2. StrateškiciljevirazvojaiulogaVodoprivrednoginformacionogsistema(VIS)zaintegralnoupravljanjevodama

6.5.3. PrincipirazvojaVodoprivrednoginformacionogsistema 6.6. Finansiranjesektoravoda 6.6.1. Procjenapotrebnihulaganjausektorvoda 6.6.2. NačiniiizvorifinansiranjaisamodrživograzvojasektoravodauCrnojGori 6.7. MeđunarodnasaradnjaiprocesipristupanjaEvropskojUniji 6.7.1. Saradnjasameđunarodniminstitucijama 6.7.2. Saradnjanarealizacijivelikihzajedničkihrazvojnihprojekatauoblastivoda 6.7.3. UsklađivanjepropisaistandardauoblastivodauprocesupristupanjaEU 6.8. Stručnikapacitetiinaučno-istraživačkaistručnapodrška 6.8.1. Stručnikapaciteti 6.8.2. Nacionalnistrateškiprojektiuoblastivoda 6.8.3. Projektiuokvirumeđunarodnihobavezaimeđunarodnesaradnje 7. AKTIVNOSTIZADOSTIZANJECILJEVAUPRAVLJANJAVODAMA 7.1. Nosiociaktivnostiiinvestiranja 7.2. Nadzorikontrola 7.3. Učešćejavnosti

4

UVOD

Svjetska komisija za životnu sredinu i razvoj promovisala je koncept održivog razvoja definicijom:"Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljavapotrebesadašnjostibezugrožavanja sposobnostibudućihgeneracija da zadovolje svoje potrebe". Voda, kao važan element životne sredine, pratila je ovajkoncept,takodasuuosnovemeđunarodnogpravauvezivodapolakopočeleulazitiodredbekojesuse bavile održivošću. Danas se u cijelom svijetu ulažu veliki napori u pravcu postizanja održivogupravljanja vodnim resursima i postavljaju se novi ciljevi, principi i standardi u kreiranju politike ipotrebnomokruženjuzanjenuimplementaciju.

Globalne i međunarodne konvencije, a posebno Okvirna direktiva o vodama Evropske unije,predstavljajubitnadokumentazaaktivnostiudomenukorišćenja,zaštitevodaizaštiteodvoda,kojemoradasprovedeCrnaGoraunarednomperiodu.

Uvođenje nove politike zahtijeva značajne promene u dosadašnjoj praksi planiranja i upravljanjavodama, institucionalnoj organizovanosti, zakonskoj regulativi, finansiranju, itd. Država, kaoinicijator,moradapružisvupotrebnupodrškudasesvisloženiinagomilaniproblemiuvodoprivrediriješe uvažavajući prirodno okruženje, potencijale i realne mogućnosti s jedne strane, i osnovneprincipeizahtijevedefinisaneuOkvirnojdirektivi,sdrugestrane.

Mogusejasnodefinisatiaktivnostikojeproizilazeizosnovnihciljevaintegralnogupravljanjavodnimresursima,atosu:

• racionalnokorišćenjevodnihresursa;• planiranjeiupravljanjevodnimresursimananajvišemnaučnomistručnomnivou;• izbjegavanjekonflikataizmeđuinteresnihgrupa;• značajnoučešćezaintresovanihgrupaistanovništvauprocesuplaniranjaiupravljanja;• jačanje institucionalnih, finansijskih i drugih mehanizama, koji treba da omoguće

sprovođenjeusvojenihplanova.

Novipristupupravljanjavodnimresursimapostavljainovezahtijevezaizmjeneidopunepostojećihzakonodavnih osnova i prateće regulative. U tom cilju Crana Gora je u septembru 2015. godineusvojila Zakona o vodama, koji je usaglašen sa zakonodavstvom Evropske unije i ratifikovanimmeđunarodnim konvencijama i deklaracijama. Jedan od prvih dokumenata čija izrada proizilazi izovogzakonajeStrategijaupravljanjavodama.

Donošenjem Strategije osigurava se kontinuitet u dugoročnom planiranju funkcionisanja sektoravoda, na principu održivog razvoja, odnosno, obavljanje vodne djelatnosti u njenim osnovnimoblastima(uređenje ikorištenjevoda,zaštitavodaodzagađivanja iuređenjevodotoka izaštitaodštetnogdjelovanjavoda),idefinišuseostaliposloviiaktivnostizaneophodnifunkcionisanjeirazvojvodnedjelatnosti(finansiranje,monitoringidr.).

Strategijapredstavljadokumentnaosnovukojegćesesprovoditireformesektoravoda,kakobisedostigli potrebni standardi u upravljanju vodama, uključujući i organizaciono prilagođavanje isistemsko jačanjestručnih i institucionalnihkapacitetananacionalnom i lokalnomnivou.Strateškaopredjeljenja iciljeviutvrđeniovimdokumentompredstavljajuosnovzaizraduplanovaupravljanjavodama.Istovremeno,okviripostavljeniovomStrategijommorajuseuvažavatipriizradistrategijaiplanova prostornog uređenja, zaštite životne sredine i drugih oblasti koje zavise od voda ili imajuuticajanavode.

5

1. POLAZIŠTAICILJEVIZAIZRADUSTRATEGIJE

1.1.Ustavniizakonskiokvir

RaspadomJugoslavijeCrnaGora jeostalauzajednici saSrbijomsvedoreferendumaodržanog21.maja2006.godine,kadasugrađaniCrneGoreodlučilidaživeunezavisnojisuverenojdržaviCrnojGori.

Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore, na trećoj sjednici drugog redovnog zasijedanja 19.oktobra2007.godine,donosiUstavCrneGore1kojiučlanu1.definišeda jeCrnaGoranezavisna isuverena država, republikanskog oblika vladavine. Takođe, Crna Gora je građanska, demokratska,ekološkaidržavasocijalnepravde,zasnovananavladaviniprava.

Imajućiuvidudajeprivrženostravnopravnojsaradnjisadrugimnarodimaidržavamaievropskimievroatlanskim integracijama jedna od glavnih odrednicaUstava, CrnaGora je podnijela zahtjev začlanstvouEvropskojuniji15.decembra2008.godine.

Udecembru2010.godineEvropski savjet jeCrnojGoridodijeliostatuszemljekandidata.Pristupnipregovori otvoreni su u junu 2012. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore iEvropske unije stupio je na snagu umaju 2010.U okviru pristupnih pregovora, proces analitičkogpregleda završen je umaju 2014.Do kraja 2015. godineodukupno33, otvoreno je dvadeset dvapoglavlja.

Do danas je postignut značajan napredak na usklađivanju zakonodavstva Crne Gore sa pravnomtekovinomEU,apočetkom2015.godineusvojenjeProgrampristupanjaCrneGoreEU2015-2018.

Ovajreformskiprocesznačajnojeimaouticajnaživotnusredinu,odnosnonasektorvoda.

Član23.UstavaCrneGorekažedasvako imapravonazdravuživotnusredinu,nablagovremeno ipotpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja opitanjimaodznačajazaživotnusredinuinapravnuzaštituovihprava.Takođe,svakoje,aposebnodržava,obavezandačuvaiunapređuježivotnusredinu.

Obziromda jevoda jedanodnajvažnijihčiniocaživotnesredine, jasno jeda jeCrnaGorakrozsvojUstav definisala nadležnost nad upravljanjem, korišćenjem i zaštitom voda na integralan način i uopštem interesu svih njenih građana. Ustavni osnov za donošenje Zakona o vodama sadržan je uodredbi člana 16 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojom je predviđeno da se zakonom, u skladu saUstavom,uređujupitanjaodinteresazaCrnuGoru.

Još 2007. godine Crna Gora je usvojila Zakon o vodama2, koji je u velikoj mjeri bio usaglašen sameđunarodnimzakonodavstvom.IzvještajioanalitičkompregleduusklađenostizakonodavstvaCrneGore je ocijenio da je ona iznosila 67 %. Zbog potrebe daljeg usaglašavanja nacionalnogzakonodavstva,aprijesvegaZakonaovodama,kaoosnovnogsektorskogzakonaizoblastivoda,salegislativom Evropske unije, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o vodama3, koji je potpunousaglašensaEUdirektivamakojeseodnosenavode.

Ovimzakonomuređujesepravnistatusinačinintegralnogupravljanjavodama,vodnimipriobalnimzemljištemivodnimobjektima,usloviinačinobavljanjavodnedjelatnostiidrugapitanjaodznačajazaupravljanjavodamaivodnimdobrom,kaoštosu:

• teritorijalno upravljanje vodama (vode od lokalnog i državnog značaja, vodna područja,strategija,planoviupravljanjavodama,itd.);

• korišćenje voda (za vodosnabdijevanje, navodnjavanje, flaširanje, uzgoj riba, proizvodnjuelektričneenergije,plovidbu,sportirekreaciju,itd.);

1"SlužbenilistCrneGore,broj1/2007"od25.10.2007.god.2“Sl.listRCG”,broj27/073“Sl.listCG“,broj48/15

6

• zaštitavodaodzagađenja,uzdefinisanjepodručjaposebnezaštitevoda,osjetljivihiranjivihpodručjakaoiplanovazaštiteodzagađenja,monitoringa;

• uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djestva voda (definisanje ugroženih područja odpoplava,procjenerizikaiupravljanjerizicimaodpoplava,zaštitaoderozijaibujica,mjereiplanovizaštite,monitoring,itd.)

Članom23ovogzakonadefinisanjeokvirzaizraduStrategijeupravljanjavodama(udaljemtekstu:Strategija), kao planskog dokumenta kojim se utvrđuju dugoročni pravci upravljanja vodama.Strategija sadrži ocjenu postojećeg stanja u oblasti upravljanja vodama, ciljeve i smjernice zaupravljanjevodama,mjerezaostvarivanjeutvrđenihciljevaiprojekcijurazvojaupravljanjavodama.

StrategijudonosiVladanaperiododnajmanjedesetgodina,apreispitujesepoistekušestgodinaoddanadonošenja.UkolikoMinistarstvoprilikompraćenja realizacije Strategije utvrdi da je došlodobitnih izmjena okolnosti na osnovu kojih je ona sačinjena, preispitivanje semože sprovesti i prijeisteka roka od šest godina. Ministarstvo prati realizaciju Strategije i sačinjava godišnji izvještaj osprovođenjuStrategijekojidostavljaVladi,najkasnijedo15.aprilatekućezaprethodnugodinu.

Uokviruovogdokumentaanalizamaiprojekcijomrazvojaobuhvaćenjeperiododdvadesetgodina,odnosno razdoblje do 2035. godine. U ovom razdoblju se očekuje značajno unapređenje stanja usektoru voda u odnosu na postojeće. Ovo unapređenje će se odvijati u skladu s društvenim iekonomskimmogućnostimadržave,auzuvažavanjestandardaEUuoblastivoda.Polazećiodocjenepostojećegstanja,možesezaključitidaperiododdvadesetgodinanijedovoljanzadostizanjesvihstandarda koji važe za zemlje članice EU. Najveći stepen usklađenosti očekuje se u dijelu vodnedjelatnosti koji seodnosi na korišćenje vode za ljudskupotrošnju, dok će zadostizanjepropisanihstandardaudijelukojiseodnosinazaštituvodabitipotrebanperioddužioddvadesetgodina.

Strategija, prostorni planovi, planovi razvoja i upravljanja prirodnim resursima i drugi strateškidokumentimorajubitimeđusobnousklađeni.

1.2.OsnovniciljeviStrategije

CiljStrategijeupravljanjavodamajeostvarivanjejedinstvenogipotpunousklađenogvodnogrežimanapodručjuCrneGore,nasvakomodnjenadvariječnasliva–JadranskomiDunavskom(uskladusačlanom21Zaknaovodama),štosemožedefinisatisljedećim:

• stvaranjepravnogokvirauciljuefikasnogfunkcionisanjasektoravoda;• obezbjeđenjeekonomskestabilnosti,kojaomogućavaodrživirazvojsektoravoda;• osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za vodosnabdijevanje

stanovništvaisvepotrebeprivrede;• zaštitastanovništvaimaterijalnihdobaraodpoplavaidrugihoblikaštetnogdejstvavoda;• uređenjeslivovauciljuzaštitevodoprivrednihidrugihsistema,kaoizaštiteživotnesredine;• zaštitavodaiostvarivanjedobrogstatusavoda,uciljuzaštiteiunapređenjaživotnesredinei

poboljšanjastanjabiodiverziteta;• uspostavljanjemjerne,upravljačkeiinformatičkepodrškezarealizacijusvihvodoprivrednih

ciljeva;• definisanje povezanosti i međuzavisnosti svih planova u oblasti voda sa zahtijevima

uređenjaprostoraiočuvanjaizaštiteživotnesredineiobrnuto,obezbjeđivanjepouzdanijegplaniranja pri lociranju drugih objekata i sistema, poštujući kriterijume, ograničenja imogućnostikojiproističuizvodneinfrastrukture;

• organizovanje sektora voda na način da bude osposobljen da uspješno realizuje konceptintegralnog upravljanja vodnim resursima, u kontekstu upravljanja svim resursima kojizaviseodvodeivodnogsektora;

• uključivanje javnosti u proces usvajanja strateških odrednica razvoja integralnihvodoprivrednihsitema;

7

• obezbjeđenje jasne platforme za sve vidove međunarodne saradnje u oblasti voda sazemljamauokruženju,kaoisasvimdrugimzemljamauprocesupridruživanjaEU.

Upravljanjevodamaivodnimzemljištemzasnivasenasljedećimnačelima:

• nezamjenljivostivodekaoresursaiuslovaegzistencije-vodakaoprirodnojavnodobromožesekoristitisamonanačinkojimseneugrožavanjenasupstancaineisključujenjenaprirodnauloga;

• cjelovitosti - procesi u prirodi, čija je značajna komponenta voda, kao i povezanost imeđuzavisnostvodenihekosistemaiekosistemaupriobalju,nesmijusenarušavati;

• jedinstva vodnog sistema, zasnovanog na integralnom upravljanju vodama, u okvirujedinstvenog vodnog područja, u skladu sa razvojem Crne Gore, uz uspostavljanjejedinstvenog vodnog informacionog sistema i uvažavanje međunarodnih sporazuma,naročitoupogleduodrživogupravljanjavodamazemaljaizriječnogsliva;

• održivog razvoja, kojim se, zbog zadovoljavanja potreba u sadašnjosti, ne ugrožavamogućnostbudućihgeneracijadazadovoljesvojepotrebe;

• dugoročnezaštitekvalitetaicjelishodnogkorišćenjaraspoloživihizvorištavoda;• prava na zaštitu od štetnog dejstva voda (zaštite stanovništva i njegove imovine), uz

uvažavanjeprirodnihprocesa,zaštiteprirodnihvrijednostiiekonomskeopravdanostizaštite;• ekonomskog vrednovanja voda, koje podrazumijeva pokrivanje troškova obezbjeđivanja i

pripremevodezarazličitekorisnikeitroškovazaštiteiuređenjavoda,naprincipu"korisnikplaća–zagađivačplaća";

• kontinuiranog upravljanja na svim nivoima planiranja i fazama uređivanja, korišćenja izaštite;

• učešćajavnosti,kojeomogućavaodgovarajućeučešćestanovništvaidrugihzainteresovanihlicauusvajanjuplanovaupravljanjavodama;

• uvažavanja najboljih dostupnih tehnologija i novih naučnih dostignuća o prirodnimzakonitostima.

8

2. POLOŽAJ,DRUŠTVENIIEKONOMSKIOKVIRZAIZRADUSTRATEGIJE

2.1.Geografskipoložaj

Crna Gora je država Jugoistočne Evrope na Balkanskom poluostrvu u osnovi jadransko –mediteranskaidinarskazemlja,između41⁰39'i43⁰32'sjevernegeografskeširinei18⁰26'i20⁰21'istočnegeografskedužine.SazapadasegraničisHrvatskomiBosnomiHercegovinom,sasjeveraisjeveroistokasaSrbijom,sajugoistokaAlbanijomisajugozapadaJadranskimmorem.

PovršinaCrneGoreiznosi13.812km2amora4.800km2.

Slika2.1.PoložajCrneGoreuEvropi

2.2.Demografija

Prema popisu iz 2011. godine Crna Gora ima 620.029 stanovnika, sa ostvarenom gustinomnaseljenostiod44.9stanovnikana1km2površine.

Državnateritorijaadministrativnojepodijeljenana23opštine,saopštinskimcentrimakojisunosiocilokalne samouprave.Međutim, statistički podaci postoje za 21opštinupošto suopštinePetnjica iGusinjeformiranenakonpopisastanovništvaiz2011.godine. UCrnojGoriimaoko1.256naselja,odčega40naseljagradskogtipa,gdeživioko62%populacijeodukupnogbrojastanovništva,aostalidiopopulaciježiviuseoskimnaseljima.

Naosnovupopisa1991.godine,brojstanovnikajeiznosio615.035.Posljednjudeceniju20.vijekasukarakterisala ratna dešavanja na teritorijama bivših jugoslovenskih republika koja su uticala naukupno kretanje stanovnika.Na osnovu popisa 2003. godine broj stanovnika CrneGore je iznosio620.145,dokjeu2011.godinibionagotovoistomnivou,odnosnodošloječakidoneznatnogpadabrojastanovnika-620.029.

Slika2.2.Gustinanaseljenostipoopštinama4

4Izvor:Statističkigodišnjak,Popis2011

9

Slika2.3.KretanjeukupnogstanovništvaCrneGore,1921-2011.5

U posmatranom periodu se mogu primijetiti i razlike po regionima. Ukupan broj stanovnika uSjevernom regionu se smanjivaood1981. godine.Ukupno47,3% stanovništvaCrneGore je1948.godini živjelo u Sjevernom regionu, da bi u 2011. godini učešće stanovništva te regije u ukupnombrojustanovnikabilosmanjenona28,7%.

Sa druge strane, učešće broja stanovnika u Središnjem i Primorskom regionu je raslo. Na osnovupopisa iz1948.godine,broj stanovnikauSredišnjemregionu je iznosio128.872 ili 34,2%ukupnogbroja stanovnika, dok je u 2011. godini stanovništvo Središnjeg regiona činilo 47,3% ukupnepopulacije. Učešće stanovnika Primorskog regiona u ukupnom stanovništvu je u posmatranomperiodu od 1948. godine raslo, ali po nižoj stopi u odnosu na Središnji region (udio stanovnikaPrimorskogregionajesa18,5%u1948.povećanna24,0%u2011.godini).

5 Izvor:ProjekcijestanovništvaCrneGoredo2060.godinesastrukturnomanalizomstanovništvaCrneGore,MONSTAT,2014.godine

10

Tabela2.1.KretanjeukupnogstanovništvaCrneGoreporegionima,1948-20116

Prema Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine koji je donesen 2008. godine osnovni ciljdemografske politike Crne Gore je ublažavanje negativnih demografskih kretanja u posljednjih 20godina,anaročitoupogleduregionalneraspodjelestanovništva.Projekcijakretanjastanovništvapoopštinamauistomperioduukazivalajenatodaće,ukolikosenepreduzmuodgovarajućerazvojnemjere,doćidosmanjenjabrojastanovnikausljedećimopštinama:Andrijevica,Berane,BijeloPolje,Žabljak,Kolašin,Mojkovac,Plav,Plužine,Pljevlja,CetinjeiŠavnik.

Tabela 2.2. Projekcija stalnog stanovništva po regionima prema Prostornom planu Crne Gore do2020.godine

Stanje2003. Stanovništvo2021. Procenatrastaod2003.do2021.

Ukupno 620,879 687,366 10,84%Primorskiregion 145,847 155,921 6,91%Središnjiregion 279,419 315,834 13,03%Sjeverniregion 194,879 215,611 10,64%

Premaovomdokumentubrojstanovnikado2021.godinenanivoudržavećesepovećatina687.366.Ovaj podatak treba posmatrati sa rezervom, obzirom na podatke dobijene nakon popisastanovništvaiz2011.godine,zbogčegatrebauzetiurazmatranjeiProjekcijustanovništvaCrneGoredo2060.godinesastrukturnomanalizomstanovništvaCrneGorekojajepripremljena2014.godine(MONSTAT).

Tabela2.3.KomponentekretanjaukupnogstanovništvaCrneGore i regiona,2011-2060 (varijantasrednjegfertiliteta)

Godina CrnaGora Južniregion Središnjiregion Sjeverniregion2011 620,029 148,630 293,293 177,8822021 624,888 153,939 309,165 161,7842031 633,425 158,322 322,688 152,4152041 644,806 162,757 335,283 146,7662051 662,070 169,292 349,228 143,5502061 688,735 179,379 366,228 143,128

6 Izvor:ProjekcijestanovništvaCrneGoredo2060.godinesastrukturnomanalizomstanovništvaCrneGore,MONSTAT,2014.godine

11

Kaoštosevidiizgornjetabele,očekujeseporastbrojastanovnikananivoudržaveuposmatranomperiodu, sa istim trendovima po regijama, tj. pad broja stanovnika u Sjevernom regionu će senastaviti,zarazlikuodcentralnogijužnogregiona,gdjećedoćidoporastabrojastanovnika.

Ove projekcije treba uzeti u obzir pri izradi Strategije kao osnov za proračun budućih potreba zavodom.

2.3.Državnaorganizacijaiinstitucionalnapodrškavodoprivredi

UCrnojGori je zaokružena struktura državnih institucija koje se bave organizacijom i realizacijomsvihplanskihioperativnihaktivnostiuoblastivoda.

Upravljanje vodama u nadležnosti je Vlade Crne Gore. Ovu djelatnost Vlada ostvaruje prekoMinistarstvapoljoprivredeiruralnograzvoja(MPRR) idrugihministarstava,organajedinica lokalnesamoupravei javnihpoduzeća.Trebanaglasitidaizmeđunavedenihsubjekatapostojifunkcionalnazavisnost i samo njihovom koordiniranom aktivnošćumože se osigurati uspješno funkcionisanje irazvojsektoravoda.

NačeluupravljačkestrukturezaupravljanjevodamasenalaziMinistarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja, u kome se poseban resor vodoprivrede bavi politikom i organizacijom operativnogupravljanja vodama. Ovaj direktorat vrši poslove uprave koji se odnose na: razvojnu politiku uupravljanju vodama; sistemska rješenja za obezbjeđenje i korišćenje voda, vodnog zemljišta iizvorišta za vodosnabdijevanje, zaštitu vodaod zagađivanja, uređenje voda i vodotoka i zaštituodštetnog dejstva voda; sistemske i druge podsticajne mjere za unapređenje ovih oblasti; vođenjepropisanih evidencija; međunarodnu saradnju u oblastima za koje je ministarstvo osnovano;usklađivanjedomaćihpropisaizokvirasvojenadležnostisapravnimporetkomEvropskeunije.

Uskladusačlanom151ZakonaovodamazaobavljanjeoperativnihiupravljačkihposlovausastavuMPRRformiranajeUpravazavodekojavršiposlovekojiseodnosena:obezbjeđenjeisprovođenjemjera i radova na uređenju voda i vodotoka, zaštiti od štetnog dejstva voda i zaštiti voda odzagađivanja; obezbjeđenje korišćenja voda, materijala iz vodotoka, vodnog zemljišta i vodnihobjekataudržavnojsvojini,putemkoncesija,zakupaisl.;upravljanjevodnimobjektimazazaštituodštetnog dejstva voda; vođenje investicija, vršenje stručnog nadzora i kontrolu kvaliteta izvedenihradova;tehničkipreglediprijemizvedenihradova;izdavanjevodnihakata;obračunvodnihnaknada;uspostavljanje ivođenjevodnoginformacionogsistema,vodnihkatastara,registravodaodznačajaza Crnu Goru i monitoringa prirodnih i drugih pojava radi obezbjeđenja podataka za zaštitu odštetnogdejstvavoda;pripremustručnihosnovazapropise,planoveiprograme;utvrđivanjegranicavodnog dobra i određivanje statusa javnog vodnog dobra; zaštitu voda i vodnog zemljišta odprotivpravnogprisvajanjaikorišćenja;stručnousavršavanje(savjetovanje,kurseviidr.),saradnjusaodgovarajućimmeđunarodnim organizacijama i institucijama u okviru utvrđenih ovlašćenja, kao idrugeposlovekojisujojodređeniunadležnost.

2.4.Ekonomskopolazište

Finansiranje razvoja vodoprivrede karakteriše se nizom specifičnosti koje se ne susreću u drugimprivrednimdjelatnostima.Uprocesuradamnogihdjelatnosti (kaoštosupoljoprivreda,energetika,industrija)vodaučestvujekaoosnovni faktorproizvodnje ibitanelemenatprivrednograzvojaovihdjelatnosti.

Finansiranje vodoprivredne djelatnosti u dosadašnjemperiodu razvoja CrneGore prolazilo je kroznekolikokarakterističnihfaza,sličnoostalimdjelatnostima.Premadosadašnjimistraživanjimapostojinekoliko karakterističnih perioda razvoja : budžetsko finansiranje, formiranje vodnih fondova,formiranje samoupravnih interesnih zajednica, formiranje javnih preduzeća koja ostvaruju prihodputem naknada i doprinosa. Rezultati ulaganja u pojedinim periodima ogledaju se u izgrađenimzaštitnimsistemima,regionalnimhidrosistemimailokalnimhidrotehničkimmjeramaiobjektima.

12

Zahtjevi za vodom su u stalnom porastu, još uvek postoji mogućnost šteta od poplava, erozija ibujica,zaštitivodasemoraposvetititakođeodgovarajućapažnja.Stoga,razvojvodoprivredetrebashvatiti kao dugoročan i stalan proces u kojem treba usklađivati odnose između pojedinih grana(navodnjavanje,odvodnjavanje,snabdevanjemvodom,energetika,plovidba,zaštitavoda,ribarstvoidr.).

Da bi se realizovale investicije potrebne za razvoj vodoprivrede potrebno je obezbijeditiodgovarajućeizvorefinansiranja.Utomsmislupredloženjemodelfinansiranjaukojemsusagledanipotencijalni izvori finansiranja za pojedine vodoprivredne grane a koji bi najviše odgovaraosadašnjim uslovima. Pritom mjere ekonomske politike treba da prate i omoguće efikasan razvojvodoprivrede.

Polazište za definisanje principa finansiranja sektora voda definisano je Zakonom o finasiranjuupravljanjavodama7.Ovimzakonomutvrđujuseizvorisredstavazafinansiranjeupravljanjavodama,načinobračunavanjaiplaćanjanaknadazazaštituikorišćenjevodaivodnogdobraidrugapitanjaodznačajazaobezbjeđivanjeikorišćenjetihsredstava.

Finansiranjeposlovaupravljanjavodamazasnivasenasljedećimprincipima:

• sredstvazafinansiranjeupravljanjavodama,obezbjeđujuseizvodnihnaknadakojeplaćajukorisnicivodaivodnogdobra,odnosnozagađivačivoda,kaoiizdrugihsredstavaodređenihovimzakonom;

• sredstvaostvarenapoosnovuvodnihnaknadakoristese,popravilu, zanamjeneutvrđeneovimzakonom;

• korišćenje sredstvapredviđenihovim zakonomvrši seu skladu saprogramima,planovimaupravljanjavodamaiprogramimamjerapredviđenimzakonom;

• voda ima svoju ekonomsku vrijednost koja se utvrđuje na osnovu ekonomske analizeizdatakapotrebnih zaobezbjeđenjenjenedostupnosti i zaštite, kao ipodsticanjakorisnikadaracionalnokoristevodneresurse;

• naknadekojeseplaćajupoovomzakonu,utvrđujusesaglasnoprincipima„korisnikplaća-zagađivačplaća“;

• sredstvaostvarenapoosnovunaknadakojeseplaćajupoovomzakonumogusenepovratnododijeliti isporučiocima komunalnih usluga (vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanjaotpadnih voda) radipodsticanja izgradnje vodnihobjekata za korišćenje ili zaštitu vodaodzagađivanja.

Navedenipricipiubiranjasredstavazafinansiranjeaktivnostiusektoruvodajelogičaniuskladusapraksomurazvijenijimdržavama.Međutim,utomdomenusepraksaznačajnorazlikujeodispravnodefinisanihprincipa.Najvećiteretekonomskihproblemautranzicijisnoseupravoonisektorikojisestarajuonajvitalnijimprotrebamaljudi(voda,hrana,električnaenergija),jerseizsocijalnihrazloganemoguuspostaviti realne cijene vitalnihproizvoda. To je posebno krakteristično za sektor voda,kojinemožedauspostavirealnenakande,aunizuokolnostičaknismanjenenaknadeneuspijevadanaplati.Iztihrazlogavodoprivredaposlujeuizuzetnoteškimuslovima,neuspijevajućidapodmiri,nesamotroškoveprostereprodukcije,većnitroškovetekućegiinvesticionogodržavanjapostojećihobjekataisistema.Tiproblemiinačinnjihovogprevazilaženjarazmatrajusedetaljnijeupoglavlju6ovogdokumenta.

7„SlužbenomlistuCG“,broj65/08

13

3. PRIRODNEKARAKTERISTIKEIVODNIRESURSI

3.1.Geološkekarakteristike

Područje Crne Gore nije jedinstven prirodno-geografski prostor, već je zahvaljajući geološkogsastavu, geotektonskoj i visinskoj strukturi, kao i erozionom djelovanju spoljašnjih sila, došlo doformiranjapojedinihreljefnihcjelinakojesemeđusobnodostarazlikuju.Tosu:Crnogorskoprimorje,zaravan dubokog krša (Krivošije, Grahovski kraj, Rudine i Banjani), središnja udolina Crne Gore,oblastvisokihplaninaipovršiioblastsjeveroistočneCrneGore.

Crnogorskoprimorjezahvatauzaniobalnipojas,kojijeOrjenom,Lovćenom,SutormanomiRumijomoštro odvojen od ostalog dijela države. Njihove strme strane i vertikalni odsjeci su izbrazdanidubokimtočilimainazubljenimgrebenima.

Uzani pojas, između niskih brda uz obalu i planinskog lanca u zaleđu, izgrađuju mekanevodonepropusne strijene. U ovom pojasu formirani su kompleksi ravnih terena, od kojih seprostranstvomističuUlcinjskoiVladimirskopoljenajugoistoku,Barsko,BuljaričkoiBudvanskopoljeusredišnjemdijelu,MrčevoiGrbaljskopoljeiuvalaSutorinaupodručjuBokeKotorske.

Zaravandubokogkršaprosječnevisine800-1000m,niži jedioplaninskogprostoraCrneGore,kojipredstavljanajtipičnijiprediokršanasvijetu.Ovaprostranakrečnjačko-dolomitskapovrš,dužine100kmi50kmširine,stepenastosespuštaodsjeverozapadakajugoistoku,svedoskadarskedepresije.Čitava zaravan je oblast tzv. ljutog krša – «holokarsta», sa svim specifičnim oblicima reljefa ispecifičnom hidrografijom. Osnovnu geomorfološku strukturu regije karakterišu planinska bilaOrjena, Lovćena, Rumije, Somine, Njeguša, Pustog lisca, Budoša i Garča kao i mala kraška polja:Cetinjsko,Njeguško,DragaljskoiGrahovsko.

SredišnjaudolinaCrneGore,odnosnooblastZetske iBjelopavlićkeravnice,Nikšićkogpolja iklancaDuge,veomajenaglašenamorfološkaigeotektonskacrtauprostoruCrneGoreiDinaridaucjelini.Protežese izmedjuGatačkogpolja iSkadarskog jezera idaljepremajugoistoku,otvorena jepremaJadranskommoru.

Oblast visokih planina i površi obuhvata najveći dio sjevernog područja Crne Gore, po mnogimkarakteristikamajedanjeodnajtipičnijihprostoraDinarida.Činejevišeplaninskihlanaca,dinarskogpravcapružanja,izmedjukojihsuplaninskepovršiidubokikanjoni.Međuplaninamaističuse:Golija,Vojnik, Maganik, Prekornica, Žijovo, Volujak, Ljubišnja, Durmitor, Sinjajevina, Bjelasica, Komovi,Visitor i Prokletije. U oblasti visokih planina i površi posebnu geomorfološku specifičnost činekanjonskedolineMorače,TareiPive.

Sjeveroistočnaoblastseprostirepravcemsjeverozapad–jugoistokudužiniod140kmiširiniod35km. Najveći dio ove oblasti izgradjuju paleozojske stijene (izvorišni dijelovi Ćehotine i Ljuboviđe,dijelovipodručjaPljevalja iRožaja), kao i višemjestau rječnimdolinama.Za formiranjeodređenihoblikareljefa imajuznačajmlađeneogenenaslageukotlinamaiuvalama,prijesvegauBeranskoj iPljevaljskojkotlini,gdjesenalazeležištauglja.Uokviruoveoblasti,kaoposebnecjelineizdvajajusedolineĆehotine,LimaiIbra.

Teritoriju Crne Gore izgrađuju različite vrste sedimentnih magmatskih i metamorfnih stijena,paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti. Prema litološkom sastavu u Crnoj Gori sunajzastupljenije karbonatne stijene predstavljene krečnjacima, dolomitičnim krečnjacima idolomitima paleozojske imezozojske starosti, koje izgrađuju oko 65% njene teritorije. Podređenoučešćeugrađiterenaimaju:

• Klastični (mehanički) sedimenti, paleozojske, trijaske, paleogene i neogene starosti,prestavljeniglincima,pješčarimailaporcima;

14

• Metamorfnestijenepaleozojskestarosti,predstavljeneškriljcimavišeginižegkristaliniteta,kojesuzastupljeneusjeveroistočnomdijeluCrneGore;

• Vulkanske stijene, otkrivene na više lokacija duž Crnogorskog primorja, središnjem isjevernomdijeluCrneGore;

• Kvartarni sedimenti (glina, pjesaki, šljunak) deponovani u karstnim poljima i većimdepresijama.

Slika3.1.GeološkakartaCrneGore8

Legenda:1.Aluvijalniiglacijalnisedimenti2.Neogenisediment3.Kredniipaleog.fliš4.Krednikrečnjaciidolomiti6.Jurskidijabazrožnačkaformacija7.Trijanskikrečnjaciidolomiti8.Srednjetrijaskieruptivi9.Donjotrijaskisedimenti10.Paleozojskiškriljciišješčari11.Budvanskazona-donjitrijas-eocen12.Graniceregionalnihkraljuštiinavlaka

SahidrogeološkogaspektapotrebnojeuočitisloženostlitološkeosnoveupojedinimdijelovimaCrneGore. I namalom rastojanju stijeskemase su vrlo ražličite u pogledu propusnosti i otpornosti nadenudaciju,fluvijalnuerozijuikoroziju.

Sastanovištasličnostiproblematikauređenjaizaštiteprirodnihvrijednostiprostoradržave,teritorijaCrne Gore može se podijeliti na tri, u odredjenom smislu, jasno izdvojene regionalne cjeline:primorski,središnjiisjeverniregion.

8Izvor:VodeCrneGore,prof.drBrankoRadojičić,FilozofskifakultetuNikšiću,Institutzageografiju,2005.

15

Slika3.2.HidrogeološkakartaCrneGore9

9Izvor:AtlasvodaCrneGore,CANU,2010

16

3.2.Klimatskekarakteristike

CrnaGorajeveomasloženoklimatskopodručjekojeseodlikujeizraženimvarijacijamauvremenuiprostoruzbogsvoggeografskog položaja,blizinemora,morfološkihoblika–planisnkih lanacakojisprječavajudubljiprodorukopnomaritimnihuticaja,kaoivazdušnihstruja.

DvasudominantnauticajanaklimatskuslikuCrneGore.Prvi jetzv.Đenovskiciklon,kojiuslovljavavisoke padavine, a drugi je tzv. Sibirski anticiklon, koji uslovljava ekstremne vrijednosti vazdušnogpritiskaiveomanisketemperature.

PrimorjeiZetsko-Bjelopavlićkaravnicasuoblastiukojimavladamediteranskaklima,kojukarakterišuduga, vrela i suva ljeta i relativno blage i kišovite zime.Mjesta u dolinama, kao što su Podgorica,Danilovgrad i druga, imaju u januaru nižu temparaturu od primorskih mjesta na približno istojgeografskoj širini, doku toku ljeta imajunešto višu temperaturu. Toplim ljetima senaročito ističedolina Zete i na ovompodručju je registrovan apsolutnimaksimum temperature vazduha u CrnojGoriinajvećiprosječnibrojtropskihdana.

Znatnooštrijuklimu, imajukraškapolja,kojasenalazenavišimnadmorskimvisinama ikojasuodJadranaudaljena20do60km.Zimi, tokomanticiklonarnihsituacija,utimpoljimasetaložihladanvazduhspuštajućisepostranamaokolnihplanina,dokseljetiprizemnislojvazduhaunjimapriličnozagrije,usljedčegajegodišnjekolebanjetemperaturevazduhapovećano.

Prosječnatemperatura

Prosječna temperatura i njihovi parametri statističke raspodjele za period 1949 -1991. godineprikazanesuunarenojtabeli.

Tabela3.1.ProsječnemjesečneigodišnjetemperaturevazduhauCrnojGori

Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Sred.

Žabljak -4,4 -3,7 -1,0 3,2 8,3 12,0 14,1 13,7 10,2 5,5 1,2 -2,4 4,7Pljevlja -2,5 -0,3 3,5 8,0 12,7 15,7 17,6 17,4 13,8 9,0 4,1 -0,6 8,2BijeloPolje

-1,7 0,7 4,6 9,0 13,2 16,2 18,0 17,6 14,3 9,4 4,7 0,1 8,8

Kolašin -1,9 -0,6 2,1 6,3 10,8 14,0 15,9 15,3 12,1 7,7 3,7 -0,1 7,1Berane -1,5 0,7 4,5 8,9 13,6 16,5 18,9 18,4 14,6 9,5 4,9 0,4 9,1H.Novi 8,3 8,7 10,7 13,7 17,9 21,7 24,4 24,1 20,9 16,7 12,8 9,9 15,8Budva 8,4 8,8 10,7 13,8 17,9 21,7 24,2 23,7 20,7 16,7 13,1 10,0 12,8Bar 8,3 8,9 10,6 13,6 17,8 21,3 23,5 23,1 20,3 16,6 13,0 9,8 15,6Ulcinj 7,0 8,0 10,4 13,8 17,9 21,8 24,4 24,3 21,2 16,9 12,4 8,8 15,6Cetinje 0,8 1,7 4,7 9,0 13,7 17,5 20,1 19,5 15,3 10,1 5,8 2,4 10,0Nikšić 1,3 2,4 5,5 9,6 14,1 17,7 20,7 20,4 16,4 11,3 6,7 3,1 10,8Podgorica 5,1 6,6 9,9 14,0 18,9 23,0 26,1 25,8 21,5 15,8 10,5 6,8 15,3Min -4,4 -3,7 -1,0 3,2 8,3 12,0 14,1 13,7 10,2 5,5 1,2 -2,4 4,7Sred 2,3 3,5 6,3 10,2 14,7 18,3 20,6 20,3 16,8 12,1 7,7 4,0 11,4Max 8,4 8,9 10,7 14,0 18,9 23,0 26,1 25,8 21,5 16,9 13,1 10,0 15,8

Centralni i sjeverni dioCrneGore imaneke karakteristikeplaninske klime, ali je evidentan i uticajSredozemnogmora, što se ogleda kroz režim padavina i u višoj srednjoj temperaturi najhladnijegmjeseca. Krajnji sjever CrneGore ima kontinentalni tip klime, koji osim velikih dnevnih i godišnjihamplituda temperature, karakteriše mala godišnja količina padavina, uz prilično ravnomjernuraspodjelupomjesecima.Uplaninskimoblastimanasjeveruljetasurelativnohladnaivlažna,azimeduge i oštre, sa čestim mrazevima i niskim temperaturama, koje naglo opadaju sa nadmorskomvisinom. Prosječne godišnje temeprature vazduha kreću se od oko 15.8o C na jugu do 4.6o C naŽabljaku.

Posebnu pažnju treba posvetiti klimatskim promjenama, koje su evidentne posljednih nekolikogodina.Trendrasta temperaturevazduhaudrugojpoloviniXXvijekaevidentan jenavećemdijeluteritorijeCrneGore.Ljetasupostalavrlotopla,naročitouposljednjih18godina.Odstupanjasrednje

17

temperature u odnosu na klimatološku normalu, izražena procentualno su u opsegu 90-98% zaperiodljeto1991-2005,štoznačidasesrednjetemperaturenalazeuopseguod2%do10%najvećihvrijednosti u odnosu na klimatološku normalu, te da se neke od njih statistički značajno razlikuju,obziromdaprelazepragznačajnostiodp<0.05.

Srednjegodišnjemaksimalnetemperaturevazduhapozitivnoodstupajuodklimatološkenormaleodkraja80-ihgodina,aminimalneodkraja90-ihiunormalnimsugranicama.Linijaregresije(pravca)jepozitivnairastuća,akoeficijentkorelacijeugranicamaod0.1do0.5.10

Analizasezonskihanomalijaukolebanjutemperaturepokazujedaod90-ihgodinapostojiblagitrendpozitivnih odstupanja tokom zime, što bi moglo da bude posljedica manjeg prisustva oblačnogpokrivačauodnosunaperiod1961-1990.

Slika3.3.Godišnjaraspodjelatemperaturevazduha(oC)

NajtoplijagodinanapodručjuCrneGorebilaje2003.Uzroktoplotnihtalasajebilojakopoljevisokogpritiska iznad zapadne Evrope u sklopu izraženog grebena visokog pritiska u visinskoj cirkulacijivelikih razmjera. Zagrijani vazduh sa juga, pojačavao je snagu i održavanje toplotnog talasa. Skorocjelokupno zračenje Sunca odlazilo je na zagrijevanje jer su vegetacija i zemljište bili suvi. Takvo»blokirajućeuzvišenje«,kojeseodržavavišedana,nijerijetkostzaEvroputokomljeta.UPodgoricijeu avgustu 2003. izmjerena najviša do sada maksimalna dnevna temperatura od 42o C, a ukontinuitetujetrajaoperiodod100tropskihdana(danasamaksimalnomtemperaturomvećomilijednakom30oC).

10 PrvinacionalniizvještajCrneGoreoklimatskimpromjenamapremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenihnacijaoklimatskimpromjenama(UNFCCC),2010

18

Slika 3.4. Odstupanja srednjih godišnjihmaksimalnih temperatura od klimatološke normale 1961-1990(primjer:PodgoricaiKolašin)itrend1949-2005(plavalinija)

Slika 3.5. Odstupanja srednjih godišnjih minimalnih temperatura od klimatološke normale 1961-1990(primjer:PodgoricaiKolašin)ipetogodisnjihkliznihsrednjihvrijednosti(crvenalinija)

Oblačnostiosunčanost

SrednjagodišnjaoblačnostsepovećavaodjugapremasjeveruCrneGore.Najniževrijednostiimajucrnogorskoprimorje,Zetsko-bjelopavlićkaravnicaipodručjeNikšića.Oblačnostsenaprimorjukrećeod44%do47%,uPodgorici iznosi48%,auNikšiću50%.Najvećusrednjugodišnjuoblačnostimajuplaninskikrajevinasjeveru,uprosjekuod56%do62%.Gledanopomjesecima,najnižaoblačnostsejavljanajugutokomljetnjihmjeseci,anajvišanasjeveruuperiodunovembar–februar.

U Evropi se područje Crne Gore, naročito njene južne oblasti, smatraju bogatim suncem. Dužinatrajanja sunčevog sjaja je naravno, u obrnutoj srazmeri sa oblaćnošću i povećava se sa blizinomobale.Uoblastiprimorjagodišnjetrajanjesijanjasuncaiznosiuprosjekuod2.430do2.570časova,dok se u planinskim krajevima udaljenim odmora ono kreće od 1.630 do 1.930 časova. PodručjeUlcinjaimanajdužesrednjetrajanjesijanjasuncaod2.557časovagodišnje.

Padavine

Prema režimu padavina razlikujemo mediteranski i umjereno-kontinentalni režim. Mediteranskirežimseodlikujemaksimalnimkoličinamapadavinaunovembruidecembru,aminimumomujuluiavgustu. Umjereno-kontinentalni režim se odlikuje češćim padavinama u drugoj polovini ljeta,sporednim maksimumom u oktobru i minimumom u februaru. Izmedju dva pomenuta područja,dakleunajvećemdijeluCrneGore,maritimnipluviometrijskirežimjeneštomodifikovanplaninskimikontinentalnimrežimompadavina.Godišnjakoličinapadavinajeveomaneravnomjernaikrećeseurasponu od oko 800 mm na krajnjem sjeveru, do oko 5.000 mm na krajnjem jugozapadu. Napadinama Orjena u mjestu Crkvice (940 m nadmorske visine) u rekordnim godinama padne i do7.000mm.

19

Tabela3.2.Prosječnibrojdanasapadavinama

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec God. Prosječnibrojdanasakoličinompadavina>0,1l/m2

Min. 12 11 12 12 8 7 4 5 7 9 12 12 115Sred. 13 13 13 13 12 11 8 8 8 10 14 14 137Max. 17 17 17 17 15 16 12 11 11 12 16 17 172

Prosječnibrojdanasakoličinompadavina>1,0l/m2Min. 9 8 8 9 6 5 3 4 5 7 9 9 94Sred. 11 10 10 11 9 8 6 6 7 8 12 12 111Max. 13 13 13 13 13 12 10 9 9 10 14 14 134

Prosječnibrojdanasakoličinompadavina>10l/m2Min. 2 1 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 25Sred. 5 4 4 4 3 3 2 3 3 4 6 6 46Max. 9 8 8 6 5 3 3 3 4 6 10 9 74

Slika3.6.Godišnjaraspodjelapadavina(mm)

Prosječan godišnji broj dana sa padavinama je oko 115 – 130 na primorju odnosno do 172 nasjeveru.Najkišnijimjeseciuprosjekuimaju13–17,anajsušniji4–10kišnihdana.Brojdanasaneštoobilnijimdnevnimpadavinama(preko10mm)krećeseod25(Pljevlja)do59(Kolašin).Ipak,izrazitonajvećibrojdanasaobilnimpadavinamajavljasenaCetinjuiiznosi74dana.

Sniježni pokrivač se formira na nadmorskim visinama iznad 400metara.Na nadmorskim visinamaiznad600mmožeseočekivatisniježnipokrivačvećiod30cm,anaonimiznad800mipreko50cm.Prosječanbrojdanasasniježnimpokrivačemvećimod50cmje76naŽabljakui10danauKolašinu.Uzimajući u obzir klimatske projmene, u periodu 1991-2005. postoji statistički značajan porastsrednje količine padavina u septembru u odnosu na klimatološku normalu (primjer Podgorica iKolašin).Izuzetcisuplaninskeoblastiiznad1000m,gdjepostojislabtrendrastapadavina(Žabljak).

20

Slika3.7.Odstupanjemjesečnesumepadavinauseptembruodklimatološkenormale

CrvenomlinijomsuoznačenepetogodišnjesrednjevrijednostizaPodgoricuilinijatrendazaKolašiniŽabljak.

Godišnjesumepadavinaoscilujuokonormaleiuglavnomnepokazujutendencijurastailismanjenja.Izuzetci su sjeveroistočni krajevi Crne Gore (Bijelo Polje) i primorje. Na sjeveroistoku države,padavine su u porastu od 1949. godine (korelacija je dobra), dok na primorju postoji trendneznatnogsmanjenjapadavina(korelacijajemala,tj.0.3).

Najznačajnijimeteorološki ekstremni fenomeniuCrnojGori su: jakekiše kojedovodedopoplava,zimskeoluje,ekstremnehladnoćeitoplote,suše,gustemagle,pojavevezanezaolujneoblake(grad,udari groma, pljuskovite padavine, olujni vjetar, pad pritiska) i zaleđivanje (na tlu i u vazduhu). UsjeveroistočnimoblastimaCrneGore(slivTareiLima),maksimalnegodišnjekoličinepadavinaumm/danusuuporastuod80-ih.

Slika 3.8. Odstupanje sume padavina (u Podgorici zimi i Žabljaku ljeti) u odnosu na 1961-1990.

21

Kratkotrajnepadavine

Pojava kratkotrajnih padavina analizirana je kroz maksimalne dnevne padavine i intenzitetkratkotrajnih padavina. Maksimalne dnevne padavine statistički se analiziraju na 22 stanice, zarazličitedužinenizova(od20do48godina).

Tabela3.3.Vjerovatnoćejednodnevnihmaksimalnihpadavinakarakterističnevjerovatnoćepojave

Stanica Period 1% 2% 5% 10% 20% 50%

Bar 49-96 212 191 161 139 116 83Berane 50-96 110 100 87 76 65 49BijeloPolje 51-96 145 127 104 87 70 48Budva 49-96 237 210 174 146 118 78Velimlje 70-96 205 184 157 136 114 84Virpazar 70-96 214 205 192 180 166 138Grahovo 53-96 351 328 296 270 240 190Danilovgrad 70-96 250 234 211 192 171 136Žabljak 54-96 199 180 153 133 111 80Kolašin 49-96 258 233 198 172 144 105Kotor 77-96 196 184 167 152 136 108Krstac 71-96 166 155 140 127 113 91Nikšić 49-96 264 240 206 180 151 109Plav 70-96 193 164 127 102 79 56Pljevlja 49-96 113 100 82 69 57 41Podgorica 49-96 201 179 151 130 109 82Rožaje 70-96 200 162 116 85 60 39Tivat 70-96 187 173 154 139 122 96Ulcinj 51-96 173 160 142 127 110 83H.Novi 49-96 307 277 235 203 168 118Cetinje 49-96 293 279 259 241 220 182Crkvice 53-96 485 452 406 368 327 258

Nabazi sprovedenihanalizamože se zaključiti da klimuCrneGoreodlikujupadavinedosta velikihintenziteta, koje stvaraju ozbiljne probleme pri planiranju i eksploataciji kanalizacionih sistema, uodvodnjavanjugradova,saobraćajnica,itd.Zakišepovratnogperioda100godinapadavinesekrećuurasponuod5do17mm,dokzatrajanjeod6satikratkotrajnepadavinesuuraponuod95do230mm. Ovdje treba istaći da navedeni rezultati samo orijentaciono mogu predstavljati pokazateljrežimakratkotrajnihpadavina, jer rezultatiobradenisudovoljno reprezentativni zbognedovoljnogbrojapouzdanihkišnihstanicanaprostoruCrneGoreikratkognizaosmatranja(15-23god).

3.3.Stanjevodnihresursa

3.3.1.Vrednovanjevodekaoresursa

Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne ivremenskeraspodjele.Izčinjenicedasusviobliciživotaisveljudskeaktivnostivišeilimanjevezaneuz vodu jasno proizilazi važnost odnosa prema vodi i značenje dokumenata kojima se taj odnosuređuje.Privrednirazvojiurbanizacijadovode,sjednestrane,dovelikogporastapotrebazavodom,asdruge,dougrožavanjavodnihresursa.Vodatakomožepostatiograničavajući faktorrazvoja,teprijetnja ljudskom zdravlju i održivosti prirodnih ekosistema. Stoga je za svako društvo posebnovažnodauravnotežiteodnoseiosmislipolitikuistrategijuuređenja, iskorištavanjaizaštitevodnihresursa.

Vodnipotencijalčini jedanodosnovnih razvojnihpotencijalaCrneGore.Povodnimbogatstvimauodnosunanjenupovršinu,onaspadauvodomnajbogatijapodručjanasvijetu.

UCrnojGorisejavljavelikakoličinapadavina.Velikidioteritorijegdjepadnunajvećekoličinetaloga(Orijen,Lovćen,RumijaiKatunskanahija),patizbognestašicevode,jerseonanepovratnoizgubiu

22

karstnompodzemlju.Ukupnioticajje604m3/s,aprosječni44l/s/km2(svjetskiprosječnioticajje6,9).Potencijalipodzemnihvodasuprocijenjeninaoko14.000l/s.

Međutim,hidrološkeanalizerasporedaprotoka,kojeotkrivajuveomavelikuneravnomjernostvodeipoprostoruivremenujakorelativizujunavedeneoptimističkepodatkeidajusasvimdrugu,znatnonepovoljnijuslikuprizaključivanjuovodnombogatstvuCrneGore.

Vremenskaneravnomjernost je jednaodnejnepovoljnijihuEvropi.Postojeveomadugimalovodniperiodkadačakivelikerijeke,kaoštojeMoračapresušujunadužempotezukorita,uzveomateškeposljedicepoekološkoisocijalnookruženje.Iporedvodnogbogatstva,oko35%teritorijeCrneGorepatiodhroničnognedostatkavode,koji je jedino rješiv samosa skupimhidrotehničkimzahvatima(Regionalnivodovod),dokoko10%teritorijejesuočenosaproblemomsezonskogviškavode.

Neravnomjernostraspoloživihvodnihpotencijalapoprostoruje,takođe,veomaizražena.ZnatandiopovršineCrneGorepripadaprostorudinarskogkarsta,veomačestovrlodubokebazekarstifikacije,sabrojnimponorima,škrapamaivrtačama.ZbogtogasenavelikimpodručjimaCrneGoresusrećesve izraženiji „resursni paradoks“ kakav vrlo rijetko postoji u svijetu: padavine su visoke, alipovršinskog oticaja nema, jer voda iz padavina odmah kroz karstifikovane forme podzemno otičedalje prema Jadranskom moru ili u neke druge vodotoke van teritorije Crne Gore (npr. slivTrebišnjice).

Prematome,zaCrnuGorujekarakterističnovišenegozabilokojudruguzemljusvijetadajebogatavodom samo u prosječnim vrijednostima, ali da vode nema dovoljno upravo u periodima najvećepotrošnje, koji koincidiraju sa kriznim hidrološkim periodima, kada su protoci više desetina putamanjiodprosječnihvrijednosti.Atikriznihidrološkiperiodisuutoplomdijelugodineivremenskisepoklapajuupravosaperiodimanajvećihpotražnjivodeienergije.

Zbog svega navedenog nameće se potreba optimalnog upravljanja vodnim resursima. Za svastrateškaplaniranjauoblastivodatrebaposebnovoditiračunaosljedećimčinjenicama:

• vodniresursiibilansivodamorajuserazmatratipovećimslivnimcjelinama;• zbogvelikeneravnomjernostiprotokapoprostoru ivremenu,velikiznačajzasvastrateška

planiranjaimajuanalizevodnihrežima,posebnorežimavelikihimalihvoda;• zbogvelikogznačajazaplanskeodlukemorajusejasnorazgraničitidvapojma:vodaprisutna

naslivuivodakojaimaatributeresursa.

Uslovi za korištenje vode mijenjaju se tokom vremena, a na njih značajno utiče nekontrolisanozaposjedanje riječnih dolina i pogoršavanje statusa kvaliteta voda. Zbog toga su vodni resursi urazličitim ekonomskim, socijalnim, istorijskim situacijama - različiti. Bitno je, međutim, da postojitendencija smanjivanja vode kao resursa tokom vremena, zbog sve oštrijih ekoloških, urbanih isocijalnihograničenja. Posebnoukolikonije stavljenopod kontrolu zauzimanjeprostorau zonamakojesuneophodnezarealizacijuvodoprivrednihsistema.

Odupravljanjavodamatražiseodgovarajućinivouslugaufunkcijizdravljaisigurnostistanovništva,proizvodnjehraneirazvojadrugihprivrednihdjelatnosti,kaoizaštiteekosistema.Topodrazumijevabriguzaprostornirasporedistanjekoličinaikvalitetvodaiizgrađenostvodnogsistemananačinkojiodgovara potrebama ukupnog državnog prostora i svakog vodnog i slivnog područja. Potrebno jeuskladitipojedinačnezahtjeveraznihkorisnika(stanovništvo,privreda,životnasredina)ipomiritiihsmogućnostimaprirodne,izgrađeneiupravljačkekomponentevodnogsistema.

U okviru koncepcije održivog razvoja upravljanje vodamauspostavlja ravnotežu između korišćenjaresursazapoboljšanježivotninprilika ipodsticanjeprivrednograzvoja,zaštite resursa iodržavanjanjihovih prirodnih funkcija. To je moguće ostvariti cjelovitim pristupom vodnom sistemu iuvažavanjemsloženihvezaiodnosaizmeđuvodnogsistemaisvihkorisnikaunjegovomokruženju.Riječjeokorisnicimakojizaviseodvodeiuređenogvodnogrežimai/iliutičunastanjevodaivodnogrežima. U tom se zajedništvu ne mogu ostvariti sva pojedinačna očekivanja i zadovoljiti svi

23

pojedinačnizahtjevi,aliseosvimatrebavoditiračunaiodlukekojesepredlažuidonosemorajubitiobjektivne,transparentneidruštvenoprihvatljive.

Budućidaseupoliticiistrategijiupravljanjavodamapreklapanizdrugihsektorskihpolitikazajednosopštenacionalnommakroekonomskom politikom, planski dokumenti za upravljanje vodama imajumultisektorski značaj. Njihova priprema temelji se na planskim dokumentima raznih sektora, kojijasnoizražavajusvojaočekivanja,putemiskazanihpotrebaipritisakanavodnisistem.

3.3.2.Površinskevode

Opštekarakteristike

Prostorni raspored površinskih i podzemnih voda, kao i njihova veza određena je prvenstvenomorfološkimihidrogeološkimuslovimaterena.Čak95,3%riječnihtokovauCrnojGoriformirasenanjenoj teritoriji, tj. izvorište i slivna povšina im se nalazi na teritoriji naše zemlje. Pored ostalihaspekataiovajpodatakgovoriotomedajevodajedanodnajvažnijihprirodnihdržavnihresursa.

Na teritoriji Crne Gore formira se nekoliko značajnih tokova koji otiču u dva pravca: JadranskommoruiDunavom,premaCrnommoru.

UkupnapovršinaDunavskogdijela sliva iznosioko7.260km2 ili 52.5%crnogorske teritorije. Sa tepovršineZapadnomMoravomotičerijekaIbar,dokDrinomotičurijekeTara,Piva,LimiĆehotina.

UkupnapovršinadijelaJadranskogslivaCrneGoreiznosioko6.560km2ili47.5%.PremaJadranskommoru otiče Morača sa svojom najznačajnijom pritokom Zetom, te Sitnica, Ribnica, Cijevna,OrahovšticaiRijekaCrnojevića.SvenjihovevoderijekomBojanomzavršavajuuJadranskommoru.

Slika3.9.DunavskislivSlika3.10.Jadranskisliv

Specifičnost je i u tome što se najviši planinski vrhovi i vijenci nalaze u Dunavskom slivu, dok jevododjelnicaizmeđuDunavskogiJadranskogslivajužnoodnjih.

Generalno,obaslivnapodručjasubogatavodom,čakipremasvjetskimmjerilima.Međutim,znatandiopovršineCrneGorepripadapodručjukontinentalnogkrša,kojijebezstalnihtokova,sabrojnimponorimaukojesevodeslivajuidaljepodzemnootičupremavodotocimailimoru.

Tokovi kontinentalnog krša se slivaju preko ponora u podzemlje i izviru u slivovima jadranskih icrnomorskih rijeka, ili ispodmorske površine.Dio ovih voda otiče podzemnimputemna susjedneteritorije(Trebišnjica,Konavle).

24

NajvećibrojpovršinskihtokovauCrnojGorijebujičnogkaraktera.Onisugrupisaniubujičnesistemeprema karakterističnim geografskim odrednicama: primorski, skadarski, bokokotorski, nikšićki,cetinjski,podgorički,pivljanski,limljanskiidrugi.

Slika3.11.KartapovršinskihvodaCrneGore11

Od primorskih bujičnih sistema značajniji su bujični podsistemi Bokokotorskog zaliva, budvanskebujice,barskebujice,sutomorske iulcinjskebujice.OdbokokotorskihbujicatrebapomenutipotokZverinjak,odbudvanskihbujicaKučac,odbarskihbujicaŽeljeznicu iRikavac,kojeseslivajupremamoru.Odulcinjskihbujicakarakterističnesu:Međurječka,VladimirskaiRastiškarijekakojeseslivajupremaŠaskomjezeruirijeciBojani.

Od skadarskih bujica karakteristični su podsistemi: crmnički, orahovski i skadarski, od kojih suznačajnebujicecrmničkogpoljaBistricaiSutorman.

11Izvor:AtlasvodaCrneGore,CANU,2010

25

ZahidrografijuCrneGoresuodvelikogznačaja ivještačkajezerana:Pivi,Ćehotini,Zeti(Nikšićkompolju) iGrahovskoj rijeci (Grahovo).Dio teritorijedržavepotopljen je izgradnjomvještačkog jezerahidroelektrane"Trebišnjica"(teritorijaBiH).

PrirodnajezerauCrnojGorisurelativnobrojna,pričemusenajvećanalazenanizijskimprostorimajužnogdijelateritorije.Skadarskojezero,formiranouprostranojdepresiji, istovremenoje inajvećejezeronaBalkanu.TripetinepovršineSkadarskogjezerapripadaCrnojGori.Ovojezeroprinajvišemvodostajuodoko9,85mnmimapovršinuodoko525km2.ŠaskojezerojedrugopoveličinijezerouCrnojGoriinalaziseizmeđuSkadarskogjezera,rijekeBojaneiJadranskogmora.

Obanavedenajezerapredstavljajuznačajneprirodnerezervatepticaselicaibrojnihvrstariba,štouzostaluraznovrsnujezerskuipriobalnufloruifaunudajeslikuovrijednostimaovogpodručja.

Crno,Plavsko iBiogradsko jezerosu takođeprirodni rezervati,kaotipičniprimjeri ledničkih jezera.Svaovajezerasenalazeunacionalnimparkovima.Porednavedenih,postojeimnogamanjajezera,kojasuledničkogilikarstnogporijekla.

Jadranskomore,izmeđuCrneGoreiItalije,širokojeoko200kmičinidioJužnojadranskekotline,ukojoj su izmjerene i najveće dubine Jadranskogmora - oko 1400m.UkupnadužinamorskeobaleCrneGoreiznosioko300km.Oko80%morskeobalejekamenito,gdjesuobičnovelikedubinevodeodmah uz obalu, dok je ostali diomorske obale plitak, sa pjeskovito-šljunkovitim dnom.Od plažanajveća je Velika plaža kodUlcinja. Postoje brojni prostori (na obali imoru) pogodni za turizam irekreaciju.

Prosječnaamplitudaplimeiosjekejeoko23cm.Jadranjerelativnotoplomore.Dominantanpravacmorskih struja je paralelan sa morskom obalom ka sjeverozapadu. Salinitet vode Južnog Jadrana(38,6%0)neštojenižiodprosjekazavodeSredozemnogmora(39%0).

Glavnivodotoci

Jadranskisliv

Morača-UgornjemisrednjemdijelutokarijekaMoračaje izrazitoplaninskarijeka.Dužinanjenogtokaje113,4km,apovršinaslivaMoračedoH.S.Podgoricaje2.628km2.NaMoračisuaktuelnatrimjernaprofila:Pernica,Zlatica iPodgorica, čijipodaci ćebitiprikazaniuovojStrategiji.HidrološkastanicapostojiinadesnojpritociMrtvicikojasemjeriukontinuitetuod1948g.HidrološkastanicaPernicanalaziseneštomalonizvodnoodHSnaMrtvici.UdonjemtokuznačajnijepritokeMoračesu:CijevnasapovršinnomslivadoHSTrgaj383km2(naovojHSmjerenjasuvršenauperiodu1949-1989godine)iRibnica,F=58.3km2doHSPodgorica(osmatračkiperiod1948-1979i1987-2002g).

ZetajenajznačajnijapritokaMorače.Dužina toka je85km,apovršinaslivadoH.S.Danilovgrad je1.216 km2.Mjernamjesta suDuklovmost i Danilovgrad, amjerenja na tim lokacijama se vrše od1955,odnosno1948.godine.

Skadarsko jezeroje jedan od najvažnijih akvatorija Crne Gore u hidrološkom, ekonomskom,vodoprivrednom i turističkom smislu. Zbog toga se pri rješavanju bilo kojih hidroenergetskih ivodoprivrednihzahvataučitavomnjegovomslivumoravoditiračunaoimplikacijamatihrješenjanavodnebilanseirežimeSkadarskogjezera.Skadarskojezerozahvatapovršinumanjuod400km2priminimalnimvodostajima,pado525km2prinajvišimregistrovanimvodnimnivoima.Prvenstvenosepuni rijekomMoračom, a u njega se ulivaju Rijeka Crnojevića, Orahovštica i rijeka Kiri u Albaniji.PražnjenjesevrširijekomBojanom.

Bojana jegraničnarijeka izmeđuCrneGore iAlbanije.Duga je41kmi tečeuvelikimkrivinamasaprosječnimpadomod0,6%.

Dunavski(Crnomorski)sliv

Limjehidrografskinajznačajnijacrnogorskarijeka.IstičeizPlavskogjezera,madanjegovizvorišnidiočine rijeke Vruja i Grnčar, koje sastavljajući se čine Ljuču, koja se uliva u Plavsko jezero. Prije

26

Andrijevice u Lim se ulivajuMurinska rijeka i Zlorečica sa lijeve strane, a sa desneĐurička rijeka,Rženička,VeličkaiKomarača.

OdAndrijevicedoBeranaLimprimasalijevestraneKrašticu,Trebičku,ŠevarinskurijekuiBistricuasadesnestraneŠekularskuiKaluđerskurijeku.

OdBeranadoBijelogPoljauLimseulivajusalijevestraneBrzavaiLjuboviđa,asadesneDapsićkaiLješnica.

OdBijelogPoljadoDobrakovasalijevestraneseulivaBjelopoljskaLješnica,asadesneBjelopoljskaBistrica.

Površina sliva Lima do Dobrakova je 2.880 km2. Dužina toka je 234,2 km. Trenutna osmatranja imjerenjaseobavljajunastanicamaPlav,Andrijevica,Zaton,Berane,BijeloPoljeiDobrakovo.Zaovehidrološke stanice Hidrometeorološki zavod raspolaže relativno dugim nizom podataka (oko 50godina).OdpritokanaLimusetrenutnoosmatrajuGrnčar-Gusinje,Zlorečica-AndrijevicaiLjuboviđa-RavnaRijeka.

Tara izvire ispodvrhovaMaglićaKarimana(oko2.400mnm).Od izvorištadoušćaDrcke,desnislivTare jemnogo razvijeniji od lijevog. Veće pritoke su Opasanica i Drcka, Pčinja, Plašnica, Štitarica,Ravnjak i vrelo Ljutica. Sa desne strane Tara prima Skrbušu, Svinjaču, Jezeršticu, Rudnjaču,BjelojevićkuiSelačku.PovršinaslivarijekeTaredohidrološkestaniceŠćepanPoljeiznosi2.040km2.Dužinatokaje148,4km.TrenutnomjernamjestanaTarisuCrnaPoljanaiTrebaljevo,Bistrica.Poredovih HS mjerenja su vršena i u profilima Bistrica (1960-2003.g), Đurđevića Tara(1947-2001.g.) iŠćepanPolje(1947-1985.g.)

Piva je formirala slivnavisokommasivucrnogorskihplanina.Ova rijekaposmatranaduž tokanosiviše imena. Njen izvorišni dio pod jugozapadnim padinama Durmitor, pa do Šavnika zove seBukovica. Spajajući se sa Bijelom u Šavniku vodotok dalje nastavlja pod imenom Pridvorica,zadržavajućitajnazivdoušćaGornjeKomarniceuPridvoricu.DaljenizvodnovodotoknastavljapodimenomKomarnicasvedo izmještenogPivskogmanastira,gdjeprimapritokuSinjaci idobijanazivPiva.VodotoktečedoŠćepanPolja,gdjesesastajesarijekomTaromiodatlepočinjeDrina.Površinasliva rijeke Pive procjenjuje se na oko 1.784 km2 do Šćepan Polja. Gornja Komarnica izvire podDurmitoromitečekanjonomdubokim600mioko40kmdugim.TokomKomarnicenastajuizraženikarstni fenomeni, sa nedovoljno izučenim podzemnim tečenjem, previranjima iz sliva u sliv imnogobrojnimvrelima.MjernestanicenaovomvodotokubilesuBukovicaŠavnik,KomarnicaDužiiKomarnicaLonci.UtokujeprocesobnavljanjaiformiranjaHSnaPivi.

Ibarizvire na sjeveroistočnim obroncima planine Hajle na koti 1.760 mnm. Glavne pritoke suŽupanica, Limnička rijeka, Ibarac, Grahovska, Bukovačka, Baltička i Baćka. Oblik sliva Ibra dohidrološkestaniceBaćjelepezastsapriličnorazvijenomhidrografijomiizraženimmogućnostimazabrzoformiranjepoplavnihtalasa.PovršinaslivaIbradoH.S.Baćiznosi413,6km2,adužinatokaIbraje273,8km.OsmatranjaimjerenjanaIbruporedHSBaćvršenasuinaHSRožaje,alisaprekidima,dabi2015.god.bilaponovoobnovljena.

ĆehotinaizvireispodplanineStožer.PoslijeLimaonajenajvećapritokaDrine.ČinejepotociKoraciiBrezovski.PritokeĆehotinesuKorička,Maočnica,VezišnicaiVoloder.PovršinaslivaĆehotinedoH.S.Gradac iznosi809,8km2.Dužina toka je128,5km.MjerenjanaĆehotini vršesenaHSĆirovići (od1978.g.),Pljevlja(od1948.g.)iGradac(od1963.g.).Mjerenjaiosmatranjavodostajasuvršenainapritokama:Maočnica(1985-2002.g.),Vezišnici(1985-2012.g.)iVoloder(1984-2004g.).

Količinepovršinskihvoda

Kvantitativni hidrološki pokazatelji sa izabranih HS na glavnim vodotocima i Skadarskom jezerudefinisanisunatemeljuizmjerenihiizračunatihpodatakaodstrane„ZavodazahidrometeorologijuiseizmologijuCrneGore“.U tabeli koja slijedi prikazani suosnovni hidrološki parametri i podaci saizabranihmjernihstanicazaraspoloživiperiod.

27

Jadranskisliv

UtabelikojaslijediprikazanisuosnovniparametriipodacivezanizaHSizjadranskogsliva.

Tabela3.4.HidrološkiparametririjekaJadranskogsliva

Br Vodotok HSPovršinasliva(km2)

Analiziraniperiod

Karakterističniproticaji(m3/s)

Qmin Qminsr Qsr Qmaxsr Qmax

1

Morača

Pernica 440,9 1956-2014 1,14 3,29 29,04 428,7 812Zlatica 985,3 1983-2012 0 1,619 59,64 885,6 1.369

Podgorica 2.628 1948-2014 7,93 15,78 159 1.261 2.073

2 ZetaDuklovMost 342,2 1955-2014 0,07 0,271 18,9 182,9 286Danilovgrad 1.215,8 1948-2000 4,68 7,99 77,9 278,2 577

3 RijekaCrnojevića BrodskaNjiva 79,3 1987-2002 0,458 0,676 6,25 153,9 228

Karakterističnekote(mnm)

Hmin

Hminsr

Hsr

Hmaxsr

Hmax

4,54 5,107 6,421 8,444 10,44 Skadarsko

jezero Plavnica 4.179 1948-2014

5 Bojana Fraskanjel 16.520 1960-2014 0,019 0,469 1,816 4,764 6,359

Slijede grafički prikazi višegodišnjih srednjih mjesečnih, kao i minimalnih i maksimalnih godišnjihproticajasaHSnaMorači,Zeti iRijeciCrnojevića.TakođezaHSPlavnicaprikazanisuodgovarajućekarakterističnekotenivoajezeraazaHSFraskanjelkarakterističnivodostaji.

Morača

Malovodni periodi na rijeci Morači javljaju se u mjesecima jul-avgust-septembar. Apsolutniminimalni proticaji, na svim hidrološkim stanicama, registrovani su u avgustu, dok na HS Zlaticaimamopojavuperiodakadavodotokpotpunopresuši.

MaksimalniprotocinaHSPodgoricaregistrovanisuunovembruidecembru,dokjeugornjemtokutj.naHSPernicanajvećavodnostuapriluimaju.

ŠtosetičeHSZlaticananjojseizdvajajudvapovodnjaito:novembar-decembariapril–maj.

UnastavkudaćemografičkiprikazkarakterističnihproticajasaHSnaMorači.

Slika3.12.ProsječnimjesečniprotocinaslivuMoračezaraspoloživeperiode(Tabela1)

jan feb mar apr may jun jul aug sep oct nov dec

Pernica 26.1 24.7 27.7 49.4 55.3 25.2 8.25 6.10 12.8 25.9 44.6 42.4

Zlaxca 70.3 62.2 67.7 103 84.3 33.3 8.7 5.0 26.1 50.3 99.1 105

Podgorica 216 200 196 239 185 91.7 36.9 25.7 56.4 130 250 281

050

100150200250300

Q(m

3 /s)

SrednjigodišnjiprotocisaHSnaMorači

PernicaZlaxcaPodgorica

28

Slika3.13.MinimalnimjesečniprotocinaslivuMoračezaraspoloživeperiode(Tabela1)

Slika3.14.MaksimalnimjesečniprotocinaslivuMoračezaraspoloživeperiode(Tabela1)

Slijedi grafičkiprikaz trenda srednjihgodišnjihproticaja saHSPodgoricanaMorači za čitavperiodosmatranja. Kao što se vidi sa grafika od 1983 g. godine prisutan je negativan trend srednjihgodišnjih proticaja. Srednji godišnji proticaj za period 1948-1983g. (36 g.) iznosi 166.3 m3/s a zaperiod1986-2014g.(31g.)je149.7m3/s.Razlikauvodnostiovadvaperiodaiznosioko10%.

Slika3.15.TrendsrednjihgodišnjihproticajanaHSPodgoricaMoračezaraspoloživeperiode

Zeta

Malovodni periodi na Zeti su jul-avgust-septembar. Apsolutniminimalni proticaji registrovani su uavgustu.

NajvodnijiperiodzagornjitokZete(HSDuklo)jenovembar-decembar,takođeiapril jemjesecsaizraženom pojavom velikim vodama. Za donji tok Zete (HS Danilovgrad) period visokih voda jenovembaridecembar.

Unastavkuslijedigrafičkiprikazkarakterističnihproticaja.

0

5

10

15

20

25

30

35

1944 1954 1964 1974 1984 1994 2004 2014

Q(m

3/s)

T(god)

MinimalnigodišnjiprotocisaHSnaMorači

pernizlaxpodgo

0

500

1000

1500

2000

2500

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3/s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiprotocisaHSnaMorači

perni zlat

507090110130150170190210230250270290

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3 /s)

T(god)

HSPodgorica-Morača

SrednjigodišnjiproxcajiQsrzaperiod1948-2014g.Linijatrendasrednjihgodišnjihproxcaja

29

Slika3.16.ProsječnimjesečniprotocinaslivuZetezaraspoloživeperiode

Slika3.17.MinimalnimjesečniprotocinaslivuZetezaraspoloživeperiode

Slika3.18.MaksimalnimjesečniprotocinaslivuZetezaraspoloživeperiode

RijekaCrnojevića

Slika3.19.ProsječnimjesečniprotocinaHSB.NJ.naRijeciCrnojevićazaraspoloživeperiode


DuklovMost 24.4 22.3 24.7 35.4 21.4 8.04 1.93 1.32 5.09 15.6 31.5 35.0

Danilovgrad 112 104 97.1 111 77.4 41.5 20.8 14.7 30.7 65.9 125 136

020406080100120140160

Q(m

3/s)

SrednjigodišnjiproxcajisaHSnaZex

DuklovMost

02468

10121416

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008 2018

Q(m

3 /s)

T(g)

MinimalnigodišnjiproxcajisaHSnaZexDuklovMostDanilovgrad

0

100

200

300

400

500

600

700

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3 /s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiproxcajisaHSnaZexDuklovMostDanilovgrad


BrodskaNjiva 9.36 8.46 7.14 9.31 3.41 1.68 0.91 1.01 2.89 5.92 12.1 12.7

0

2

4

6

8

10

12

14

Q(m

3/s)

SrednjigodišnjiproxcajisaHSB.Nj.naRijeciCrnojevića

BrodskaNjiva

30

NaRijeciCrnojevićamalovodniperiodisujul iavgust,anajvodnijinovembaridecembar.Apsolutnimaksimumregistrovanjeunovembruaminimalniproticajuavgustumjesecu.

Slika3.20.MinimalnimjesečniprotocinaHSB.NJ.naRijeciCrnojevićazaraspoloživeperiode

Slika3.21.MaksimalnigodišnjiproticajinaHSB.NJ.naRijeciCrnojevićazaraspoloživeperiode

Plavnica

HSPodgoricanaMorači kontrolišepreko55%vodakojedotičuuSkadarsko jezero.HSPlavnica jejedinaHSnaSkadarskomjezerunakojojseosmatranjavršeukontinuitetuodformiranjahidrološkestanice1948g.dodanas.

Najniži vodostaji na Jezeru su u periodu avgust-septembar dok su periodi visokih vodostaja udecembruijanuaru.

Maksimum koji je registrovan 2010 g. bio je posljedica poklapanja više faktora odjednom: odekstremnekišneserijedoneadekvatnogupravljanjaakumulacijamanaDrimu.

Slika3.22.ProsječnemjesečnekotenaHSPlavnicanaS.J.zaraspoloživiperiod

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 2001

Q(m

3/s)

T(g)

MinimalnigodišnjiproxcajisaHSB.Nj.naRijeciCrnojevića

Brodska

50

100

150

200

250

300

1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 2001

Q(m

3 /s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiproxcajisaHSB.NJ.naRijeciCrnojevića

BrodskaNjiva


Plavnica 7.15 6.94 6.86 6.90 6.82 6.35 5.76 5.35 5.32 5.83 6.61 7.20

0.01.02.03.04.05.06.07.08.0

H(mnm

)

SrednjegodišnjekotesaHSPlavnicanaSkadarskomjezeru

Plavnica

31

Slika3.23.MinimalnegodišnjekotenaHSPlavnicanaS.J.zaraspoloživiperiod

Slika3.24.MaksimalnegodišnjekotenaHSPlavnicanaS.J.zaraspoloživiperiod

Slijedi grafički prikaz trenda srednjih godišnjih kota sa HS Plavnica na Skadarskom jezeru za čitavperiodosmatranja.KaoikodHSPodgoricanegativnitrendsrednjihgodišnjihkotapočinje1983g.Onnije mnogo izražen, tako da se može reći da nema nekih većih odstupanja od uobičajenogperiodičnogsmjenjivanjasušnogivlažnogperioda.

Slika3.25.TrendsrednjihgodišnjihkotanaHSPlavnicanaS.j.zaraspoloživiperiod

Bojana

Malovodni periodi na HS Fraskanjel su jul-avgust i septembar, dok se visoki vodostaji javljaju oddecembradomaja.

0

2

4

6

8

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008 2018

H(m

nm)

T(g)

MinimalnegodišnjekotesaHSPlavnicanaSkadarskomjezeru

Plavnica

024681012

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

H(m

nm)

T(g)

MaksimalnegodišnjekotesaHSPlavnicanaSkadarskomjezeru

Plavnica

55.25.45.65.86

6.26.46.66.87

7.27.47.67.88

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3 /s)

T(god)

HSPlavnica-Skadarskojezero

SrednjegodišnjekotejezerasaHSPlavnicaKsrzaperiod1948-2014g.Linijatrendasrednjihgodišnjihproxcaja

32

Slika3.26.ProsječnimjesečnivodostajisaHSFraskanjelnaBojanizaraspoloživiperiod

Slika3.27.MinimalnigodišnjivodostajisaHSFraskanjelnaBojanizaraspoloživiperiod

Slika3.28.MaksimalnigodišnjivodostajisaHSFraskanjelnaBojanizaraspoloživiperiod

Trendsrednjihgodišnjihvodostaja,naHSFraskanjel jetakođenegativan.Ovahidrološkastanica jeformirana1960g.takodajenizkojijeanaliziran1960-2014.Negativantrendpočinjeod1985g,štoje u odnosu na prethodne dvije stanice (HS Podgorica i HS Plavnica) posledica različitog periodaobrade.Slika3.29.TrendsrednjihgodišnjihkotanaHSPlavnicanaS.j.zaraspoloživiperiod


Fraskanjel 270 245 232 245 222 145 85.6 64.1 75.8 121 202 277

0

50

100

150

200

250

300

H(cm

)

SrednjiigodišnjivodostajisaHSFraskanjelnaBojani

Fraskanjel

0

20

40

60

80

100

1960 1970 1980 1990 2000 2010

H(cm

)

T(g)

MinimalngodišnjivodostajisaHSFraskanjelnaBojani

Fraskanjel

200

300

400

500

600

700

1960 1970 1980 1990 2000 2010

H(cm

)

T(g)

MaksimalnigodišnjivodostajisaHSFraskanjelnaBojani

Fraskanjel

33

OvdjetrebanaglasitidaseanalizaBojanedosadaradilasamonabaziosmotrenihvodostaja,štonijedovoljno, a analize bilansa su bile samo okvirne na osnovu dostupnih podataka, uglavnom izliterature, koji su bili rezultat procjene a ne stvarnog izračunatog stanja na terenu. Svakako daBojana predstavlja jedan složen hidrografski sistem kome je potrebno jedno sveobuhvatnointegralnosagledavanje.

Dunavski(Crnomorski)sliv

UtabelikojaslijediprikazanisuosnovniparametriipodacivezanizaHSizdunavskisliva.

Tabela3.5.Hidrološkiparametririjekadunavskogsliva

Br Vodotok HS

Površinasliva(km2)

Analiziraniperiod

Karakterističniproticaji(m3/s)

Qmin Qminsr Qsr Qmaxsr Qmax

1 LimPlav 364 1948-2012 0.244 3.212 19.23 145.5 324

BijeloPolje 2183 1948-2014 8.20 12.14 57.14 512.8 1077

2 TaraCrnaPoljana 247 1957-2014 0.72 1.448 12.01 175.7 468Trebaljevo 506 1959-2014 1.55 2.668 24.64 307.8 701

3Ćehotina

Ćirovići 120 1978-2006 0.248 0.487 2.117 38.41 106

Pljevlja 361 1948-2007 0.320 1.274 6.31 65.11 145

Gradac 810 1963-2011 2.10 3.737 12.90 160.6 414

Slijede grafički prikazi višegodišnjih srednjih mjesečnih, kao i minimalnih i maksimalnih godišnjihproticajasaHSprikazanihugornjojtabeli.

Lim

Slika3.30.ProsječnimjesečniprotocinaHSnaLimuzaraspoloživeperiode

0

50

100

150

200

250

300

350

1960 1970 1980 1990 2000 2010

Q(m

3 /s)

T(god)

HSFraskanjel-Plavnica

SrednjigodišnjivodostajiHsrzaperiod1960-2014gLinijatrendasrednjihgodišnjihproxcaja


Plav 15.7 13.0 15.3 31.7 41.0 26.7 13.26.7377.35 13.9 22.4 23.8

BijeloPolje 57.6 47.1 38.0113.799.9 60.7 26.8 17.1 44.4 32.2 50.7 97.5

020406080

100120140

Q(m

3 /s)

SrednjigodišnjiproxcajisaHSnaLimu

PlavBijeloPolje

34

Što se tiče Lima najsušniji period je avgust i septembar a apsolutni minimum je registrovan uavgustu.

Periodvisokihpovodnjajeodapriladomajaaapsolutnimaksimumjeregistrovanumaju.

Slika3.31.MinimalnigodišnjiprotocisaHSnaLimuzaraspoloživeperiode

Slika3.32.MaksimalnigodišnjiprotocisaHSnaLimuzaraspoloživeperiode

SlijedigrafičkiprikaztrendasrednjihgodišnjihproticajasaHSBijeloPoljezačitavperiodosmatranja.Kao što se vidi sa grafika od 1983 g. godina imamo prisutan negativan trend srednjih godišnjihproticaja. On je nešto izraženiji nego sa HS u jadranskom slivu. Srednji godišnji proticaj za period1948-1983g.(36g.)iznosi68.1m3/sazaperiod1986-2014g.(31g.)je57.7m3/s.Razlikauvodnostiovadvaperiodaiznosioko15%.

Slika3.33.TrendsrednjihgodišnjihproticajanaHSBijeloPoljenaLimuzaraspoloživiperiod

Tara

MalovodniperiodnaTarijejul-avgust-septembar.Minimalniproticajregistrovanjeuavgustu.

Izdvajamo dva perioda povodnja, prvi april-maj i drugi novembar-decembar. Maksimalni proticajregistrovanjeuoktobrumjesecu1992g.

0

5

10

15

20

25

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3/s)

T(g)

MinimalnigodišnjiproxcajisaHSnaLimu

Plav

BijeloPolje

0

200

400

600

800

1000

1200

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3 /s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiproxcajisaHSnaLimu

PlavBijeloPolje

0

20

40

60

80

100

120

140

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3/s)

T(god)

HSBijeloPolje-Lim


35

Slika3.34.ProsječnimjesečniprotocinaHSnaTarizaraspoloživeperiode

Slika3.35.MinimalnigodišnjiprotocinaHSnaTarizaraspoloživeperiode

Slika3.36.MaksimalnigodišnjiprotocinaHSnaTarizaraspoloživeperiode

SlijedigrafičkiprikaztrendasrednjihgodišnjihproticajasaHSTrebaljevozačitavperiodosmatranja.Slika3.37.TrendsrednjihgodišnjihproticajanaHSTrebaljevonaTarizaraspoloživiperiod


Trebaljevo 11.7 11.1 13.7 25.9 21.6 7.85 3.05 2.15 3.98 8.58 15.5 19.0

CrnaPoljana 24.6 23.2 29.2 51.0 41.4 16.6 6.35 4.18 8.33 18.0 33.2 39.6

0

10

20

30

40

50

60

Q(m

3/s)

SrednjigodišnjiproxcajisaHSnaTari

Trebaljevo

0

1

2

3

4

5

1957 1962 1967 1972 1977 1982 1987 1992 1997 2002 2007 2012

Q(m

3 /s)

T(g)

MinimalnigodišnjiproxcajisaHSnaTari

CrnaPoljanaTrebaljevo

0100200300400500600700800

1957 1962 1967 1972 1977 1982 1987 1992 1997 2002 2007 2012

Q(m

3 /s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiproxcajisaHSnaTari

CrnaPoljanaTrebaljevo

0

10

20

30

40

50

60

1959 1964 1969 1974 1979 1984 1989 1994 1999 2004 2009 2014

Q(m

3/s)

T(god)

HSTrebaljevo-Tara


36

Kao što se vidi sa grafika od 1986 g. godina imamo prisutan negativan trend srednjih godišnjihproticaja. Pomijeranje početka trenda u odnosu na HS Bijelo Polje je zbog različitog periodaosmatranja.Srednjigodišnjiproticajzaperiod1959-1986g.iznosi26.5m3/sazaperiod1987-2014g.je22.8m3/s.Razlikauvodnostiovadvaperiodaiznosioko14%itakođejeneštoizraženijinegoštojetrendnaHSujadranskomslivuĆehotina

ZasveHSnaovomvodotokujenajsušnijimjesecjeavgust.Malovodniperiodtrajejul-avgust-septembar.Najvodnijiperiodjeodmartadoaprilaaekstremnimaksimumisuregistrovaniuaprilumjesecu.

Slika3.38.ProsječnimjesečniprotocinaHSnaĆehotinizaraspoloživeperiode

Slika3.39.MinimalnigodišnjiprotocinaHSnaĆehotinizaraspoloživeperiode

Slika3.40.MaksimalnigodišnjiprotocinaHSnaĆehotinizaraspoloživeperiode


Cirovići 1.93 2.43 3.88 4.49 2.04 1.44 1 0.724 1.08 1.40 2.36 2.63

Pljevlja 6.71 7.6 10.3811.91 6.65 4.84 3.58 2.69 2.90 4.42 5.91 8.14

Gradac 14.6 16.1 20.8 21.6 13.2 9.64 7.28 5.72 6.17 8.77 12.8 18.3

05

10152025

Q(m

3 /s)

SrednjigodišnjiproxcajisaHSnaĆehoxni

CirovićiPljevljaGradac

0

1

2

3

4

5

6

7

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3 /s)

T(g)

MinimalnigodišnjiproxcajisaHSnaĆehoxni

ĆirovićPljevljaGradac

050

100150200250300350400450

1948 1958 1968 1978 1988 1998 2008

Q(m

3/s)

T(g)

MaksimalnigodišnjiproxcajisaHSnaĆehoxniĆirovići

Pljevlja

Gradac

37

Trenda srednjih godišnjih proticaja saHS Pljevlja za čitav period osmatranja je takođe negativan ipočinje nešto ranije (1978 g.) nego kod ostalih analiziranih HS. Srednji godišnji proticaj za period1948-1978g.iznosi6.8m3/sazaperiod1988-2007g.je5.7m3/s.Razlikauvodnostiovadvaperiodaiznosioko16%itakođejeneštoizraženijinegoštojetrendnaostalimHS.TakođetrebauzetiuobzirrazličitosmatračkiperioduodnosunaostaleanaliziraneHS.Slika3.41.TrendsrednjihgodišnjihproticajanaHSPljevljanaĆehotinizaraspoloživiperiod

3.3.3.Podzemnevode

Teritorija Crne Gore pripada jugoistočnim Dinaridima, koji se odlikuju složenim litofacijalnimsastavom (sedimentne, metamorfne i vulkanske stijene) i tektonskim sklopom, što je posljedicaburnegeološkeevolucijeterena.

Dominantnoučešćeugrađi terenaCrneGore imajukarbonatnestijenepredstavljenekrečnjacima,dolomitičnimkrečnjacimaidolomitimapaleozojskeimezozojskestarosti,kojeizgrađujupreko60%njeneteritorije.Uovimstijenamadošaojedopunogizražajaproceskarstifikacije,štosemanifestujekroz brojne površinske i podzemne karstne oblike, složene i specifične hidrogeološke odnose ipojave,posebnoukarstnimpoljimaiprimorskomkarstu.

Podređenoučešćeugrađiterenakojasuodznačajazapredmetnuproblematikuimaju:• klastični (mehanički) sedimenti paleozojske, trijaske, paleogene i neogene starosti,

predstavljeniglincima,pješčarimailaporcima,kojiimajufunkcijupotpunih,bočnihilivisećihbarijerazapodzemnevode;

• metamorfne stijene paleozojske starosti predstavljene slabo propusnim do nepropusnimškriljcimavišeginižegkristaliniteta,kojesuzastupljeneusjeveroistočnomdijeluCrneGore;

• vulkanske stijene otkrivene na više lokacija duž Crnogorskog primorja, središnjem isjevernomdijeluCrneGore,kojenajčešćepredstvljajubočnebarijerezapodzemnevode;

• kvartarni sedimenti (gline, pjeskovi, šljunkovi) deponovani u karstnim poljima i većimdepresijamauokvirukojihsupodzemnevodezastupljeneuviduzbijenogtipaizdani.

NateritorijiCrneGoreizdvajajusesljedećevećegeotektonskejedinice:• paraautohtonibudvansko-barskazonauprimorskompojasu,• visokikršidurmitorskatektonskajedinicaukontinentalnomdijeluCrneGore.

Sve izdvojene tektonske jedinice su dinarskog pravca pružanja i veoma složene geološke građe.Tektonskimpokretima, tokomgeološke evolucije, na ovimprostorima formirani su brojni reversnirasjedi – kraljušti i bore, a ujedno tektonikom je predisponirano stvaranje Cetinjskog, Nikšićkog iGrahovskogpolja,kaoiprostranezetsko-skadarskedepresije.

Hidrogeološkarazvođaipravcikretanjaizdanskihvoda

Hidrogeološkarazvođa

0

2

4

6

8

10

12

14

1948 1958 1968 1978 1988 1998

Q(m

3 /s)

T(god)

HSPlevljal-Ćehoxna

SrednjigodišnjiproxcajiQsr=6.3m3/sLinijatrendasrednjihgodišnjihproxcaja

38

Definisanje hidrogeoloških razvođa, odnosno slivnih područja i pravaca cirkulacije izdanskih voda,predstavlja jedan od najsloženijih problema u holokarstu jugoistočnih Dinarida. I pored nizaizvedenih bojenja, još uvijek su vododjelnice između pojedinih slivnih cjelina u karstu Crne Gorehipotetične. To se posebno odnosi na podzemne vododjelnice, odnosno djelove terena, gdje surazvođa predstavljena širom promjenljivom prostornom zonom, koja se pomjera, zavisno odhidrološkog stanja tokom godine. Takvi su, prije svega, karstni tereni između sliva Zete iMorače,prostor Banjana i Katunske zaravni, koji predstavlja vododjelnicu između sliva Nikšićkog polja,Trebišnjice iBokokotorskogzaliva,kaoipodručjeplanineRumije,odkojepodzemnevodecirkulišupremaSkadarskomjezeru,odnosnopremaJadranskommoru.

Slika3.42.Pravcitečenjapodzemnihvoda

Pored ovog tipa prostornih zonarnih vododjelnica u karstu Crne Gore, zastupljene su i linijskevododjelnice opredijeljene kontaktom propusnih i nepropusnih stijena, te rjeđe topografskevododjelnice.

Topografske (površinske, geomorfološke) vododjelnice zastupljene su samo na djelovima terenaizgrađenim od vodonepropusnih stijena (škriljci paleozojske starosti, sedimenti fliša kredno-paleogenestarosti),kakavjeslučajsaslivomTareuzvodnoodMateševa,slivomKomarniceuzvodnood Šavnika, slivomMorače uzvodno odMeđurečja, slivom Komaračke i Trokutske rijeke (pritokeLima)uzvodnoodPlava.

39

BrojnisuelementikojisuoduticajanaprostornipoložajitiprazvođaukarstujugoistočnihDinarida.To su, prije svega, litofacijalni sastav, strukturni sklop, hidrološke i geomorfološke odlike terena,hidrogeološkefunkcijestijena,pravcipružanjaihidrogeološkefunkcijerasjeda.

Značajnu ulogu na globalnu raspodjelu podzemnih voda u karstnim terenima Crne Gore imajuantiklinalne strukture, sdolomitimagornjotrijaske idonjojurske starostiu jezgru,kao inepropusniflišnisedimenti,trijaskeikredno-paleogenestarosti.

Vododjelnica između dunavskog i jadranskog sliva poklapa se najvećim dijelom sa topografskimrazvođem,napotezuodRikavačkogjezeranagraniciAlbanijedoKrnovskeglavice.Ovajdioterenaizgrađenjepretežnoodnepropusnihflišnihsedimenata,kredno-paleogeneipermotrijaskestarosti,odnosnovulkanskimstijenamasrednjotrijaskestarosti.

NapotezuodKrnovskeglavicedoGatačkogpolja,vododjelnicajepodzemna,asamohidrogeološkorazvođe označeno je antiklinalnom strukturom Vojnika (k. 1.998 m) s dolomitom gornjotrijaske ijurskestarostiujezgru.

Za razliku od ovog hidrogeološkog razvođa i reda, koje je dosta pouzdano određeno, znatno većiproblemsejavljakodmanjihslivnihcjelina,posebnoutipičnimholokarstnimterenima.Posebnojeproblematično razvođe između sliva Trebišnjice i Bokokotorskog zaliva, s jedne strane i slivaNikšićkogpoljasdrugestrane,izmeđuslivovaZeteiMorače,Crnojevićarijekeijadranskogsliva,PiveiTareisl.Tosutereniizgrađeniodkarbonatnihstijena,kojesutokomgeološkeevolucijetektonskirazlomljeneiintenzivnoskaršćene,dovelikihdubina.

Uprimorskompojasu,uzonisažimanja,formiranisunaboridinarskogpravcaikraljušastastruktura,dok suudolini Zete i napodručjuNikšićkogpolja i Bjelopavlića dominantne strukture razmicanja,predstavljenerasjedima,različitogpravcapružanja,najčešćesjeverozapad–jugoistokisjeveroistok–jugozapad.

U ovim tipičnim karstnim terenima (okonturenim dubokim kanjonima ili karstnim poljima), gdjenajčešće izostajepovršinskooticanje, vododjelnice sune samoupodzemlju, većpredstavljaju širuprostornu zonu, koja se mijenja u zavisnosti od intenziteta, količine i rasporeda padavina tokomgodine.

Hidrogeološka razvođa na ovom dijelu terena određena su na osnovu rezultata brojnih izvedenihbojenja,prekopovremenihponora,kao ianalizomhidrometeoroloških igeomorfološkihpodataka,geološkogsastava,tektonskogsklopaihidrogeološkihfunkcijastijenskihmasa.

Kolikosuvododjelniceukarstnimterenimaspecifične,ukazujurezultatiizvedenihbojenjaukarstnimterenimaCrneGore,gdjesuzabilježeniiovakvislučajevi:

• da ponor predstavlja vododjelnicu između hidrogeoloških jedinica i reda, odnosno slivajadranskog i sliva Crnogmora.Obelježavanjemponirućih vodau Čarađu, utvrđena je vezanakon 30 dana s izvorom Pive – Sinjac (Dunavski sliv), a nakon 42 dana s povremenimizvorimaBabaiJamauFatničkompolju(slivTrebišnjice,odnosnoJadranskogmora);

• da riječno korito predstavlja vodjodelnicu između manjih slivnih cjelina (obilježavanjemponirućih voda u koritu Cijevne utvrđena je veza s izvorima Mileš, Krvenica i Vitoja:Skadarskojezero,odnosnosaRibničkimvrelima–pritokaMorače);

• daje jezerovododjelnica izmeđuslivovarijeka(obilježavanjemvodaCrnogjezerautvrđenajevezasBijelimvrelimaukanjonuTare,odnosnoDubrovskimvrelimaukanjonuKomarnice);

• da obojene vode cirkulišu ispod dubokih kanjona rijeka (Tare i Cijevne) i pojavljuju se naizvorimasdrugestranevodotoka;

• da obojene podzemne vode cirkulišu ispod vještačkih akumulacija ili ih zaobilaze(obilježavanjemponorauTrepčimautvrđenajevezasvrelimaDrenovšticeuBjelopavlićima,iakojebilologičnodaseobojenevodepojavenaizvorimapooboduSlanskeakumulacijeuNikšićkompolju);

40

• da obojene vode cirkulišu duboko ispod ili kroz antiklinalne strukture u čijem jezgru suvodonepropusni sedimenti (obilježavanjem ponora u Barama Bojovića i LiverovićimautvrđenajevezasizvorimauBjelopavlićima(GlavaZeteidr.);

• daseobojenevodeistovremenoiliuodređenimvremenskimrazmacima,pojavljujunavišemeđusobno udaljenih izvora ili vrulja u Skadarskom jezeru, što govori o razgranatostikarstnihkanala,odnosnoskaršćenostikrečnjačkihstijenskihmasa,

• daobojenevodečitavognizaponora,poobodukarstnihpolja,napotezudužineodpreko14km, cirkulišu prema jednom karstnom vrelu (obilježavanjem brojnih ponora po južnomobodu Nikšićkog polja utvrđena je veza s jakim karstnim vrelom – Glava Zete uBjelopavlićima).

Pravciikretanjaizdanskihvoda

Na osnovu brojnih izvedenih ispitivanja obilježavanjem podzemnih voda, geološke građe ihidrogeoloških funkcija stijena, mogu se izvesti određeni zaključci o pravcima i brzini cirkulacijepodzemnihvoda.

Posebnovažnuulogunapravackretanjaizdanskihvodaukarstuimajurazlomnestrukture,dužkojihjeintenziviranproceskarstifikacije.Brojnisuprimjeriukojimamarkantnirasjedipredstavljajuglavnedrenoveizdanskihvoda.

Tako,naprimjer:

• cetinjski rasjed predisponirao je razvoj sistema cetinjskih pećina, odnosno usmjeravaizdanskevodeizslivapoljapremaCrnojevićarijeci;

• gornjopoljskirasjed,pravcapružanjasjeverozapad–jugoistokgeneralnousmjeravaizdanskevodespodručjaSrijeda,premaestaveliGornjopoljskivir;

• rasjedi u zaleđu Bokokotorskog zaliva, generalnog pravca sjeverozapad − jugoistok,usmjeravaju podzemne vode s područja Grahova, duž dezintegrisanih tokova Grahovske iBokeljske rijeke, prema Risanskoj spilji. Paralelno s ovim je i rasjed koji od ponora uTrešnjevuusmjeravaizdanskevodepremaOrahovačkojLjutoj.(JovanCvijić,1924god.ističedajenakonspuštanjaterenatokomkvartaradužOrahovsko-Kotorskogzaliva,umorinjsko-kotorskojdepresijiiizdizanjaOrjenaiKrivošijanastupiloiskaršćavanjeBokeljskerijeke.)

Na pravce kretanja izdanskih voda u tipičnim karstnim terenima, pored prostornog položajanepropusnihstijena,značajnuuloguimajutraseslojevitostikarbonatnihstijena.Sobziromnatodajedominantandinarskipravacpružanja,nijeničudodasuuokviruzonevisokogkršanajčešćipravcikretanjapodzemnihvodasjeverozapad–jugoistok.

Uopšte,kaokarakteristično,možese istaćidajesmjerkretanja izdanskihvodauokviru jadranskogsliva uglavnom od sjevera prema jugu, sjeverozapada prema jugoistoku i sjeveroistoka premajugozapadu. Izuzetak su sjeverne padine Rumije i Gluhog dola, koje dreniraju vrulje po oboduSkadarskogjezera,odnosnokarstnavrelapooboduCrmničkogpolja,gdjejesmjerkretanjaizdanskihvodageneralnoodjugapremasjeveru.

Obrnutslučajjeskarstnimterenimadunavskogsliva,gdjejenajčešćismjerkretanjaizdanskihvodaodjugapremasjeveru.

Međutim,nerijetkosuutvrđeni idrugipravci i smjerovikretanja izdanskihvoda(odsjeverapremajuguiodistokapremazapadu),štojeuslovljenodubokimkanjonimavodotokaPive,TareiĆehotine.Kaoštojerečeno,registrovanječakislučajdavodeodjednogponora,kojijenarazvođu,cirkulišuusuprotnimsmjerovima,premaslivuJadranskogmoraodnosnodunavskomslivu.

Najveći broj ispitivanja obilježavanjem podzemnih voda natrijum-fluoresceinom izveden je ukarstnim terenima sliva Skadarskog jezera, odnosnoprekoponorauNikšićkom i Cetinjskompolju.Ispitivanja su uglavnom izvođena u okviru regionalnih hidrogeoloških istraživanja, tokom izrade

41

Osnovnehidrogeološkekarteiusklopudetaljnihistraživanjazapotrebeostvarivanjaakumulacijaukarstnimpoljima.

Hidrogeološke karakteristike terena uslovljene su, prije svega, litofacijalnim sastavom, tektonskimsklopom, prostornim položajem propusnih i nepropusnih stijenskih masa i strukturnim tipomporoznostistijenskihmasa.

Važnijevodonosnesredine(intergranularniikarstniakfiferi)

Malomineralizovanevode

PodzemnevodeuterenimaCrneGorepretežnosuzastupljeneuokviru:

• karbonatnihstijenskihmasapukotinsko-kavernozneporoznosti;• kvartarnihglaciofluvijalnihialuvijalnihsedimenataintergranularneporoznosti.

a.Karstnavodonosnasredina(karstniakfifer)

Višeod60%teritorijeCrneGoreizgrađujukarbonatnestijene(krečnjaciidolomiti),kojekarakterišuznačajne rezerve podzemnih voda veoma dobrog kvaliteta. Podzemne vode iz karstne vodonosnesredineprazneseprekobrojnihizvora,kojisenajčešćepojavljujudužkanjonavodotoka,poobodukarstnihpoljaidepresija,dužmorskeobale,kaoinavišimkotamauterenu,nakontaktupropusnihinepropusnihstijena.

Ukupna minimalna izdašnost karstnih izvora na teritoriji Crne Gore iznosi oko 50 m3/s, odnosnosrednjaoko600m3/s.NajizdašnijisuizvoriuslivuSkadarskogjezera,čijaminimalnaizdašnostiznosioko21,0m3/s,apotomizvoriuslivuPive,TareiĆehotineoko17,0m3/s.MinimalnaizdašnostizvoraneposrednogslivaCrnogorskogprimorjaiznosioko5,0m3/s,odnosnoslivaLimaiIbraoko8,0m3/s.

OsnovnekarakteristikeispecifičnostikarstnihizdanskihvodanateritorijiCrneGoresu:

• karstnirežimisticanja,odnosnovelikaamplitudakolebanjaiizdašnostikarstnihvrela,gdjejeodnosQmin:Qmaxčestovećiod1:400(QminCrnojevićarijeke0,383m3/saQmax188m3/sidr.);

• velikaamplitudakolebanjanivoavodaukarstnimterenima,posebnoukarstnimpoljima(uCetinjskompoljuod80mdo100m,uNikšićkompoljuod4musjevernomdijelupoljadopreko90mujužnomdijelupolja);

• velika brzina cirkulacije izdanskih voda, koja prema podacima bojenja varira u rasponu0,10−13,8cm/s,štojeoduticajanapovremenobakteriološkozagađivanjekarstnihvrela;

• isticanje značajnih količina izdanskih vodauprimorskomkarstu ispodnivoamora (Qmin>4,0m3/s),štolimitiramogućnostnjihovogkorišćenja;

• isticanje značajnih količina izdanskih voda u vidu sublakustičnih vrela, ispod nivoa vodeSkadarskogjezera;tako,naprimjer,samoizdašnostsinjačkihikaručkihvrulja(„oka“)iznosiQmin>8,0m3/s;

• potopljenost brojnih karstnih vrela pivskom akumulacijom, čija je ukupna minimalnaizdašnostQmin>4,0m3/s;

• potopljenostodređenogbrojavrelaotilovićkomakumulacijom(Qmin=0,1–0,2m3/s);• potopljenostvelikogbrojavrelaakumulacijamaKrupaciSlano(Qmin>1,5m3/s);• ukupnaizdašnostpotopljenihizvoramoremijezerimaiznosiQmin>20,0m3/s.

Navedene specifičnosti, u pogledu režima izdašnosti i prostornog položaja pojavljivanja izvora, uznačajnoj mjeri limitirale su mogućnost zahvatanja potrebnih količina vode iz lokalnih izvorišta uprimorskom pojasu. Iz tih razloga, do skoro većina naselja na Crnogorskom primorju nije imalakvalitetno riješen problem vodosnabdijevanja. Taj problem riješen je regionalnim vodovodom −zahvatanjem karstnih izdanskih voda s izvorišta Bolje sestre u Skadarskom jezeru, čija minimalnaizdašnostiznosioko2,0m3/s.

b.Kvartarnavodonosnasredina(intergranularniakfifer)

42

U okviru kvartarne vodonosne sredine intergranularne poroznosti značajnije količine podzemnihvodaprisutnesuuokviru:

• glaciofluvijalnihsedimenataZetskeravnice(površineodpreko200km2iprosječnedebljineizdani35m),kojapredstavljanajbogatijeležišteizdanskihvodauCrnojGori,čijedinamičkerezerveuhidrološkomminimumuiznoseQmin>15,0m3/s;

• glaciofluvijalnihsedimenataNikšićkogpolja(Qmin>1,0m3/s);• aluvijalnihsedimenataGrbaljskog,Sutorinskog,Budvanskog,BarskogiAnomalskogpolja,čije

suukupnerezerveQmin>1,5m3/s;• terasnihsedimenatauslivuTareiLimainjihovihpritoka(Qmi>1,0m3/s).

Pregledvećihivažnijihležištapodzemnihvoda

Teritorija Crne Gore odlikuje se veoma raznovrsnim litološkim sastavom i složenim strukturnimsklopom.Unutar te teritorije izdvajaju se se dva sliva Jadranski i Dunavski, a unutar njih nekolikohidrogeoloških cjelina, koja se odlikuju kako specifičnim geološkim sastavom, geotektonskimjedinicama, tako i posebnim hidrogeološkim svojstvima. Tako se unutar Jadranskog sliva moguizdvojiti sledeći rejoni: Primorski Karst (Paraatohton, Cukali zona) i Karstna polja, zaravni I visokeplanine (Visoki krš i djelovi Durmitorske tektonske jedinice), a unutar Dunavskog sliva poredprethodnogrejona(karstnapolja idr.) možese izdvojiti i sledeći rejon:KarstunutrašnjihDinarida(tektonskejedinice:Limska,RožajaiĆehotine).

Primorski karst: U okviru ove hidrogeološke cjeline mogu se izdvojiti sledeća značajnija ležištaizdanskihvoda:

• ležištekarstnihizdanskihvodaMožureIBrivskegore;• ležištekarstnihizdanskihvodaŠaskogbrdaiVolujice;• ležišteizdanskihvodaAnomalskogpolja(LisnaBori);• ležištekarstnihizdanskihvodaGluhogdola;• ležištekarstnihizdanskihvodaOpačice;• ležištekarstnihizdanskihvodaMorinja,i• ležištekarstnihizdanskihvodaVrmca.

Karstnapolja,zaravniivisokeplanine(VisokikršidjeloviDurmitorsketektonskejedinice).Uokviruoveprostranetipičnekarstneoblastimoguseizdvojitibrojnaležištakarstnihizdanskihvodakojaseprazne preko niza vrela po obodu karstnih polja kanjona vodotoka i vrulja po obodu Skadarskogjezera.TakođesuveomaznačajnailežištaformiranauokvirukvartarnihglaciofluvijalnihIaluvijalnihsedimenata.Tesuuokviruovehidrogeološkecjeline,izdvajajusledećaležišta:

• ležište masiva Orjena, Lovćena, Ivanovih korita i Njeguša (Škurda, Gurdić, Vrmac, Plavda,Orahovačkaljuta,Risanskaspiljaidr.);

• ležišteizdanskihvodaslivaCrnojevićarijeke;• ležištePaštrovskeplanine(ReževićarijekaiSmokovvijenac);• ležišteSozine;• ležišteKuntoljetaiMajelike(KajnakIdr.);• ležišteLisinjaiPodi;• ležišteRumije(vruljeRaduškooko,Šestansko,Mrčiluka,Smokoviceidr.);• ležišteizdanskihvodaslivaPodgorskihvrela;• ležišteizdanskihvodaSjenokosa;• ležišteizdanskihvodaOrahovskohpolja;• ležište Starocrnogorske zaravni, zahvata prostor između sliva Bokokotorskog zaliva,zaliva

CrnojevićarijekeIslivaNikšićkogpolja(Karuč,Sinjačkevrulje,SvinjačkaiMilojevićkavrelaidr.);

43

• ležište masiva Prekornice, sjeveroistočni obod Bjelopavlićke ravnice (Dobropoljski izvori,Viškavrela,Tamnik,Lakića jama, jamaVujića, jamaBrajovića, jamaŽarića, jamaVukovića IStraganičkooko);

• ležište izdanskih voda slivaMoračeuzvodnoodušća Zete (BijeliNerini u kanjonuMrtvice,SvetigorakodManastiraMorača,Bešićaizvoridr.);

• ležištaizdanskihvodaukarstnimterenimaistočnogobodaZetskeravnice(RibničkaiMileškavrela,KrvenicaiVitoja);

• ležištaizdanskihvodaZetskeravnice;• ležište izdanskih voda planinskog masiva Vojnika, Studene i Golije (Vidrovanska vrela,

Rastovačkavrela,Vukovavrelaidr.);• ležišteizdanskihvodabrdsko-palninskogpodručjaRudine,ZlegoreiNjegoša;• ležištaizdanskihvodaNikšićkogpoljaIBudoša(Poklonci,Blaca,GlavaZeteidr.);• ležišteizdanskihvodaslivaTrebišnjice;• ležištaizdanskihvodaslivaPive,i• ležištaizdanskihvodauslivuTare.

Karst unutrašnjih Dinarida, u okviru ove karstne cjeline izdvojena su ležišta izdanskih voda slivaĆehotine,slivaLimaiIbra.

Mineralneitermomineralnevode

Na osnovu prostornog položaja pojavljivanja mineralnih i termalnih voda, njihovog hemijskogsastava,izdašnostiihidrogeološkihstrukturaukojimasepojavljujunateritorijiCrneGore,moguseizdvojiti:

• primorskazona;• središnjazona;• zonaunutrašnjihDinarida.

Primorskazona–OvojzonipripadajutereniCrnogorskogprimorja,odnosnogeotektonskihjedinicaparahtonaiBudva−Cukalizone.Pojaveizvoramineralnihvoda,uokviruovezone,registrovanesuuokoliniUlcinja.OvevodepojavljujuseizpjeskovitihigrudvastihkrečnjakamiocenskestarostiunivouiispodnivoamoranalokalitetimaOrašac,Ženskaplaža,StarigradiValdanos.

Po gasnom sastavu pripadaju sumpor-vodoničnom, a po jonskom sastavu sulfatno-hloridno-natrijskomtipuvoda.

Mineralnevodepojavljujuseiuokolini Igala. Izvormineralnevodenalaziseispodsamogputakojivodi za Njivice. Pojavljuje se duž rasjeda koji se pruža od Sutorine premaNjivicama, na kontaktukrečnjaka i fliša eocenske starosti. Temperatura ovih izvora varira u granicama 14−20°C. Igalskamineralna voda pripada tipumuriatičnih (NaCl) hipotermnih voda. Voda je slabo slankasta i slaboradioaktivna,štosevezujezapojaveboksita.

Središnjazona–Uokvirusredišnjezonepoznatjesamojedantermalniizvor,kojisenalaziukanjonuKomarnice,oko5kmuzvodnoodnjenogsastavasPivom.TojeizvorIlidža,kojijepotopljenvodamapivske akumulacije. Temperatura ovog izvora, koji ističe iz aluvijalnog nanosa rijeke uz pulsiranje,iznosi u ljetnjem periodu oko 26⁰ C pri temperaturi Komarnice od 11⁰ C. Karakteriše je povećansadržajfluoraisilicijum-dioksida.Pogasnomsastavupripadaugljen-dioksidnomtipu,apojonskomsastavu magnezijum kalcijum-sulfatno hidrokarbonatnom tipu voda. O genezi ovog izvora nemapouzdanih podataka. Najvjerovatnije se radi o atmosferskim vodama, koje dolaze u kontakt seruptivnimstijenamasrednjotrijaskestarosti.

Zona unutrašnjih Dinarida – Pojave mineralnih voda u okviru unutrašnjih Dinarida, odnosnosjeveroistične zone, zastupljene su u slivu Lima i Ibra. Ovaj dio terena izgrađen je od škriljaca(argelošista,filita),pješčaraikrečnjakapaleozojskestarosti.

44

Mineralne vode Bijelog Polja – Najpoznatije pojave mineralnih voda u okolini Bijelog PoljazastupljenesunaprostoruizmeđurijekaLjuboviđeiSljepašnice.TepojavesenalazeuseluNedakusi(dolinaSljepašnice),udolinirijekeLipnice,uselimaLješnicaiČeoče(dolinarijekeLješnice),uselimaModrido,Pape,Dubrave,JabučnoiBučje.Javljajuseuviduizvoramaleizdašnostinakotamaodoko570−1.100mitonajčešćedužrasjedageneralnogpravcapružanjasjeverozapad−jugoistok,kojisepoklapajusdolinamaLjuboviđe,LješniceiSljepašnice.

Najveće izdašnosti su izvor Čeoče (Qmin = 0,5 l/s), izvor kod Banjeg sela (Qmin = 0,02 l/s) i izvor„Kisjela voda“ u dolini Sljepašnice kod Nedakusa (Qmin = 0,05 l/s). Prema fizičkim svojstvima sukisjelog ukusa, bez boje imirisa, s temperaturom (9-12)°C, a prema hemijskom sastavu pripadajuhidrokarbonatnojklasinatrijskogtipa.

IzvorČeočeudoliniLješnicejenajvećeizdašnostiodsvihizvoramineralnevodeuširojokoliniBijelogPolja. Ovaj izvor nalazi se na udaljenosti od oko 6 km od Bijelog Polja na koti od oko 650mnm.Premapodacimaizdokumentacije,prirodnaizdašnostovogizvoraiznosilajeoko0,5l/s.

Na ovom prostoru, izgrađenom od paleozojskih škriljaca, tokom 1982. godine izveden jeeksploatacioni bunar prečnika 220mm, dubine 29m, čija optimalna izdašnost iznosi Q = 1,4 l/s,odnosnomaksimalnaizdašnostjeQ=5,6l/s.

Ovaj izvor je zahvaćen za potrebe fabrike za flaširanje mineralne vode „Rada“, koja se nalazi uindustrijskojzonigrada.

Ukupnamineralizacija,premapodacimaranijeurađenihanaliza,krećeseugranicamaod2.100mg/ldo2.730mg/l.PoKlutovojklasifikacijipripadatvrdimvodama,apHvrijednostsekrećeugranicama6,05–6,82.

Prema klasifikaciji Alekina, pripadaju hidrokarbonatnoj klasi, natrijskoj grupi, odnosno na osnovuodređenih fizičkih svojstava i hemijskog sastava pripadaju redu alkalno-zemnoalkalno saliničnihkiseljaka.

IzvorBanjegselanalaziseudoliniLješnice,naudaljenostiodoko2,5kmodBijelogPolja.Terenjeslične geološke građe kao kod izvora Čeoče odnosno izgrađen je od škriljaca i pješčara. Ističe napresjeku rasjeda pravca pružanja sjeverozapad − jugoistok i sjeveroistok − jugozapad. Izdašnostizvorajeoko0,02l/s,amineralizacija1.875mg/l.Temperaturavodejeoko11⁰C.Prijatnogjekisjelogukusa.

IzvoriuDonjimNedakusimanalazeseudoliniŠljepašnice,oko4kmodBijelogPolja. Ističunakotioko570m.Jedansenalazineposrednoporedmotela„Kisjelavoda“,adrugioko400muzvodnoodnjega.Ovajterenizgrađenjepretežnoodmlađepaleozojskihškriljacaipješčara.IsticanjemineralnevodepredisponiranojerasjedomčijesepružanjepoklapasdolinomŠljepašnice.Tosutakođevodehidrokarbonatneklase,natrijskegrupe,odnosnopripadajureduhladnihalkalnih-saliničnihkiseljaka.Mineralnevodeovogizvorazbogvećegsadržajagvožđaimajukaraktergvožđevitihvoda.

Mineralne vode Rožaja – Najpoznatije pojave hladnih mineralnih ugljeno-kisjelih voda u okviruRožajskeregijesuudoliniŽupanice, lokaliteti:Đunerovićaluke,KalačeiBogajskipotok.Poznatasujošdvalokalitetamineralnevode:BaščaiLučice.

Mineralne vode ove regije ističu iz paleozojskih škriljaca, duž rasjeda, pod dejstvom gasova.Pripadaju hidrokarbonatnoj klasi, natrijskoj grupi, odnosno po sadržaju gasova ugljen-dioksidnomtipu.

Dezintegracijarječnihtokovaukarstnimterenima

UterenimaslivaSkadarskogjezera,izgrađenompretežnoodkarbonatnihstijenskihmasa,veomajeizraženprocesdezintegracijerječnihtokova,odnosnonjihovogpostepenogspuštanjaupodzemlje.To je uslovljeno intenzivnim procesom karstifikacije i klimatskim promjenama u prethodnomperiodu. Neke od tih rijeka već su u potpunosti izgubile hidrološku funkcije, a duž njihovognekadašnjegtokaostalesusuveskaršćenedoline.

45

TakavjeslučajsaCetinjskomiKaručkomrijekom,pritokamaSkadarskogjezera.PopravcuCetinjskopolje–Dobrskoselo–Crnojevićarijekauprošlosti jeteklaCetinjskarijeka,koja jedezintegrisana ispuštenaupodzemljeidanasjenadubinamaodoko80-100m.

Ostacinekadašnjerijekeoznačenisusistemompećina:Cetinjska,LipskaiObodska,kojesuhidrološkipovezane.

SličnasudbinauskorobimogladazadesiiostalevodotokeuslivuSkadarskogjezera:Zetu,MoračuiCijevnu,kojepresušujunapojedinimpotezimauljetnjemperiodugodine.

Iztihrazlogatrebablagovremenopristupitiizučavanjupredmetneproblematikeisanacijikarstadužkorita ugroženih rijeka. Takođe, neophodno je koristiti preostale hidroenergetske potencijalevodotokaukarstuizgradnjombranaiakumulacija,uzprimjenuodgovarajućihinjekcionihradova.

Zagađivanjeizaštitaizdanskihvoda

Ležištakarstnih izdanskihvoda, s izuzetkomvećihkarstnihpolja i kotlina,uglavnomsuvanuticajabitnijihzagađivača.

U pogledu mogućnosti zagađivanja najugrženija su ležišta izdanskih voda u okviru krečnjakapaleoreljefa Nikšićkog i Cetinjskog polja, koja se dreniraju preko karstnih vrela Glave Zete iobošničkog oka, odnosno vrela Crnojevića rijeke. Zbog intenzivne skaršćenosti, u zoni budoškog(južniobodNikšićkogpolja)icetinjskograsjeda,zagađenostkomunalnimiindustrijskimvodamabrzoseprenosi,krozpodzemlje,prekobrojnihponora,karstnihkanalaikaverni.

Urbani i industrijski razvojvećihnaseljauslivuSkadarskog jezera (Nikšić,Danilovgrad,Cetinje)nijepraćen odgovarajućim mjerama zaštite, tako da industrijski objekti i gradska jezgra svojimkomunalnimiindustrijskimotpadnimvodamazagađujuizdanskevodeipovršinsketokove.

VodeSkadarskogjezerazagađujuse:• otpadnim vodama i materijama naselja i industrije Nikšića, Danilovgrada, Cetinja i Rijeke

Crnojevića;• industrijskimotpadnimvodamaPodgorice(KAP−Fabrikazaproizvodnjuglinicesabazenima

zacrvenimulj,pogonelektrolizeidr.);• pesticidima i herbicidima koji se primjenjuju na prostranim plantažama Ćemovskog polja,

kojisupodzasadimavinogradaivinoveloze.

Takođe,eksploatacijomugljauneogenimbasenimaPljevaljaipostojećomtehnologijomTEPljevljaspratećim objektima (deponija pepela i šljake Maljevac) ozbiljno je narušen kvalitet površinskihvodotokaĆehotineiVezišnice,kaoizbijenogtipaizdanizastupljenoguokvirukvartarnihaluvijalnihsedimenatanizvodnoodTE.

PrimjenompredloženeBATtehnologijezadrugiblokTEPljevlja,uticajTEnazagađenjepovršinskihvoda treba svesti na najmanju moguću mjeru. Naime, odgovarajućim skladištenjem uglja nazaptivnimpovršinamasdrenažnimsistemom,prikupljanjemitretiranjempovršinskevodeodbjeglesdeponije usljed padavina, prečišćavanjem otpadnih voda (tehnološke vode, atmosferske otpadnevode, sanitarne fekalne otpadne vode) stiču se uslovi za njihovo direktno upuštanje u okolinu,odnosnorecipijente,bezdodatnognarušavanjakvalitetapodzemnihipovršinskihvoda.

Uciljudobijanjamjerodavnihpodatakaosadašnjemstepenuzagađenostipodzemnihvoda,zbijenogtipa izdani u okviru aluvijalnih sedimenata u dolini Ćehotine i njene lijeve pritoke Vezišnice,neophodno je uspostaviti osmatračku mrežu piezometara za nulto stanje i dalje kontinualnopraćenjerežimaoscilacijaikvalitetapodzemnihvoda.

Karstneizdanskevodejošuvijeksenedovoljnokoristeinedovoljnosuzaštićene.Uciljuracionalnogkorišćenja i zaštite podzemnih voda, neophodno je intenzivirati sistematska osnovna i detaljnaistraživanjakarstnihterenaCrneGoreiuopštečitaveteritorije.

Ranjivostpodzemnihvodanaklimatskepromjene

46

Praktično svanaseljauCrnojGori koristi karstne izdanskevode za javnovodosnabdijevanje,daklekoristeresurskoji jeveomaranjivnaklimatskepromjene.Takav jeslučajsaVidrovanskimvrelima,uključenimuvodovodnisistemNikšića,Uganjskimvrelima,uključenimuvodovodnisistemCetinja,karstnim izvorima Breznice, uključenim u vodovodni sistem Pljevalja, kao i nizom izvorišta uprimorskomkarstu(Reževićarijeka,Risanskaspilja,Škurda).

Sve izraženije klimatske promjene − koje se u posljednjoj deceniji ispoljavaju kroz povećanjetemperature vazduha, produžavanje sušnog perioda, neravnomjeran režim padavina, intenzitetpadavina, povremene rekordne višednevne olujne padavine u sušnom periodu godine, smanjenjegodišnjekoličinesnijega−dovodedoporemećajaizdanskihtokova,zamućenjaizvorišta,formiranjabujčnihtokova,poplava,klizištaiodrona.

Kod niskih primorskih karstnih izdani periodi dugotrajne suše dovode do poremećaja ravnotežnegranične zone između slane i slatke vode i zaslanjivanja izvorišta. Takav je slučaj sa karstnimizvorištemŠkurde,uključenimuvodovodnisistemKotora,Spilje,uključeneuvodovodnisistemRisnaiPlavde,uključeneuvodovodnisistemTivta.

Smanjenje godišnje količine snijega, kako prognoziraju naučnici IPCC-a,može negativno uticati navodosnabdijevanje.Većekoličinesnijeganaslivnimpodručjuizvorištaomogućavajudasehidrološkiminimum na tim izvorištima javi kasnije (septembar) u odnosu na izvorišta čija slivna područjakarakteriše manja količina snijega (na ovim posljednjim izvorištima hidrološki minimum se možejavitivećpočetkomavgustatj.uperiodukadajenajvećapotrošnjavode).

Uodređenojmjeri,naklimatskepromjeneranjivesuizbijeneizdani,kojesuhidrauličkipovezanesapovršinskimtokovimaZete,Morače,Cijevne,LimaiTare,adijelomseprihranjujuiizkarstnihizdani.

KodnajbogatijezbijeneizdaninateritorijiCrneGore,Zetskeravnice,površineodoko200km2,kodkoje se podzemni proticaj ocjenjuje na oko 15 m3/s, amplituda kolebanja izdanskih voda tokomgodinejeuglavnomugranicama3−5m.

Ovojizdašnojvodonosnojsrediniintergranularneporoznosti,kojamožebitiodposebnogznačajauuslovima klimatskih promjena, treba posvetiti posebnu pažnju u smislu zaštite od različitih oblikazagađivanja(otpadnevodenaseljaNikšića,DanilovgradaiPodgorice,deponijacrvenogmuljaKAP-a,plantaža pod vinogradima na Ćemovskom polju) i devastacije prostora − neplanskom izgradnjomrazličitihgrađevinskihobjekata.

Adaptacijanaklimatskepromjenesaspektapodzemnihvoda

Polazećiodčinjenicedaćeklimatskepromjeneimatiuticajanavodneresurse,posebnonavodotokeu karstu i karstne izdani (akvifere), resurse koji su veoma osjetljivi odnosno ranjivi na promjeneklime,potrebno jeubudućnostipreduzetinizaktivnostikojebipomogleuadaptacijinaočekivanepromjene,asastojalebiseod:

• analize dostupnosti vode za buduće vodovodne sisteme u okviru većih naselja u karstnimterenimaCrneGore;

• otkrivanjaizaštitenovihalternativnihizvorišta;• izmjene strategije prostornog planiranja s posvećivanjem posebne pažnje zaštiti

poljoprivrednogzemljištaipotencijalnihležištapodzemnihvoda;• uspostavljanja adekvatnogmonitoringa kvantitativnog i hemijskog statusa voda u skladu s

Direktivom2000/60/EC(gdjejedobarstatusvodapotrebnojeprimijenitimjeredasetakavstatusočuva,agdjejelošprimijenitimjeredasestatuspopravi);

• uspostavljanjakontrolekorišćenjavodakakobisespriječilaprekomjernaeksploatacija;• saniranjakoritarijekanaugroženimpotezima,kakobisespriječilodaljeponiranje;• regulacijeizdanikojeimajuograničenuizdašnostuhidrološkomminimumu;• vještačkogprihranjivanjaizdanikojesekoristezavodosnabdijevanje,akojebisesuočilesa

značajnimopadanjemizdašnosti;

47

• uspostavljanja i proširenja zona sanitarne zaštite za sva izvorišta uključena u vodovodnesisteme,kaoizapotencijalnaizvorištauokvirukarstneiintergranularnevodonosnesredine;

• pripreme i usklađivanja zakonskih pravila u uputstava, koja mogu doprinijeti ublažavanjumogućihnegativnihefekataklimatskihpromjenaikorišćenjazemljištanavodosnabdijevanje;

• uređenjasistemaupravljanjauvodosnabdijevanju;• obnoveiusavršavanjahidrološkeimeteorološkeosmatračkemreže;• izbora test područja u karstnim terenima Crne Gore za praćenje klimatskih promjena

(temperaturevazduha,padavina,evapotranspiracijeidr.);• izradeirazvijanjaregionalnihklimatskihmodela,kaoinstrumenatazasimulacijuiprojekciju

promjenaklimeubudućnosti;• procjene raspoloživih vodnih resursa u sadašnjosti i budućnosti, na osnovu rezultata

dobijenih sodabrenih testpodručja, a koji bi reprezentovali teritorijuCrneGore,odnosnoširiregion.

3.3.4.Bilanspovršinskihipodzemnihvoda

Naosnovusprovedenihhidroloških i klimatskihobrada i analiza sačinjen jeorijentacionihidrološkibilansCrneGore.IznavedenihprikazasevididaukupnosateritorijeCrneGoreotičeprosječno595m3/svlastitihvoda.Ovo jeekvivalentnoslojuoticanjaod1360mmgodišnje ili zapreminioko18,7milijardim3godišnje.Prosječnospecifičnooticanje jeoko43 l/spokm2.Tranzitnevodečinesamomalidodatakodsveka29m3/s,takodadomaće-unutrašnjevodečinepreko95%ukupnogoticanjaizCrneGore.Gledanoposlivovima, Jadranski sliv (6.268km2),premda jemanjiodDunavskog (7545km2),dajeoko11,35x109m3/god, što jezaoko50%većeoticanjasaDunavskogslivasa7,4x109m3/god.ProsječnavodnostuJadranskomslivujeoko59,5l/spokm2,auDunavskomoko31l/spokm2. Mora se, međutim imati u vidu da oko trećina voda Jadranskog sliva otiče uglavnompodzemnim putevima, o čemu nema dovoljno pouzdanih istraživanja i mjerenja, pa je i tačnostnjihoveprocjenenižanegozavodekojeotičupovršinskimtokom.

Tabela3.6.HidrološkibilansrijekauCrnojGori12

Rijekaidrugo Avl Atr Vvl Vtr Vul Wvl Wtr Wot Wisp Wuk

(km2) (km2) (106m3) (106m3) (106m3) (106m3) (106m3) (106m3) (106m3) (106m3)

Ibar 433 0 423 0 423 188 0 188 235 423Lim 2291 270 3001 272 3274 1910 272 2182 1091 3274Ćehotina 1113 16 1043 7 1050 538 7 546 505 1050Tara 1915 125 3261 95 3356 2450 95 2545 811 3356Piva 1731 53 2976 79 3055 2292 79 2372 683 3055Ostalo 62 0 55 0 55 22 0 22 33 55Crnomorskisliv 7545 464 10759 453 11213 7401 451 7855 3358 11213MoračaiZeta 2649 0 6194 0 6194 5096 0 5096 1097 6194Skadarskojezero 1624 225 3653 461 4114 2671 461 3133 981 4114Ulcinj-Budva 656 0 1191 0 1191 883 0 883 308 1191BokaKotorska 728 0 2258 0 2258 1892 0 1892 365 2258Trebišnjica,Gat.polje(nanivouglobalnihprocjena)

541 0 936 0 936 755 0 755 181 936

Ostalo 70 0 84 0 84 55 0 55 29 84Jadranskisliv 6268 225 14315 461 14776 11353 461 11814 2962 14776UKUPNOCrnaGora 13813 689 25074 915 25989 18754 915 19669 6320 25989

12Legenda:Avl-Površinavlastitogsliva;Atr-PovršinaslivaizvanRepublikeCrneGore;Vvl-ZapreminapadavinanaslivoveunutarteritorijeCrneGore;Vtr-ZapreminapadavinanaslivoveizvanteritorijeCrneGore;Vul-Ukupnazapreminapadavina;Wvl-OticanjesateritorijeCrneGore;Wtr-OticanjesapovršinaizvanteritorijeCrneGore;Wot-Zapreminaukupnogoticanja;Wisp-Zapreminaisparavanja;Wuk-Ukupanbilans

48

Proračun bilansa podzemnih voda, s obzirom na nedovoljan stepen poznavanja određenihelemenata bilansne jednačine, dat je orjentaciono za pojedine slivne cjeline. Veličina modulapodzemnogoticaja koji pripadaju spoljašnjimDinaridima, kreće senajčešćeu granicamaod40dopreko70l/s/km2.ZnatnonižimodulpodzemnogoticajajeukarstnimterenimaslivaLimaiĆehotine,kojipripadajuunutrašnjimDinaridimaikrećeseugranicamaod16do30l/s/km2.

Tabela3.7.PrikazelemenatabilansavažnijihležištakarstnihizdanskihvodauCrnojGori13

Rednibroj

Naziv F(km2) P.Efektivnepadavine

(106m3/god)

Qisticanjeprekovrela(106m3/god)

G.GubiciQpš+E+Qpz(106m3/god)

M(l/s/km2)

IJadranskisliv

a)SlivSkadarskogjezera

1. LežišteizdanskihvodauslivuGornjepoljskihvrela

300 690 580 110 61

2. LežišteizdanskihvodauslivuvrelaSlanogjezera

250 475 202 271 25

3. LežišteizdanskihvodauslivuvrelaKrupačkogjezera

65 130 91 39 45

4. LežišteizdanskihvodauslivuGlibavačkogvrela 30 60 42 18 445. LežišteizdanskihvodauslivuvrelaZaslapnice 35 67 47 20 426. LežišteizdanskihvodauslivuvrelaObošnicei

GlaveZete970 2231 1562 669 52

7. LežišteizdanskihvodauslivuDonjeZete(PrekorniceIdijelaStarocrnogorskezaravni)

627 1490 1575 85 79

8. LežišteizdanskihvodauslivuMoračeuzvodnoodušćaZete

1092 2269 2116 153 61

9. LežišteizdanskihvodauslivuKaručkihISinjačkihvrulja

210 567 420 147 63

10. LežišteslivaPodgorskihvrela 27 85 53 32 6111. LežišteslivaOrahovskerijeke 62 186 116 70 5912. LežišteslivaCrnojevićarijeke 120 360 211 149 5613. LežišteuslivuCrmničkogpolja 74 192 127 65 5514. LežišteuneposrednomoboduSkadarskog

jezera(Rumija,slivCijevne)1241 2977 1993 984 50

b)SlivCrnogorskogprimorja15. LežišteuslivuBokokotorskogzaliva 900 2340 1638 702 5816. LežištaupreostalomdijeluCrnogorskog

primorja624 1248 874 374 44

IIDunavskisliv17. LežištauslivuPive 1403 2413 1882 531 4318. LežištauslivuTare 1817 3134 2445 689 4319. LežištauslivuĆehotine 1080 990 693 297 2020. LežištauslivuSutjeske 15 26 20 6 4221. LežištauslivuLima 2529 3123 2441 682 3022. LežištauslivuIbra 412 437 213 224 16

Legenda:Qpš-površinskioticaj;Qpz-podzemnoisticanje;E-evapotranspiracijaiM-modulpodzemnogisticanja

Eksplotacione rezerve po stepenu istraženosti kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika pripadajukategorijamaA,BiC.Pregledeksploatacionihrezervipodzemnihvoda,zasušniperiod,datjezasvavažnija ležišta ikarstnavrela,kojasekoristezavodosnabdevanjenaselja ili jenjihovokorišćenjeuplanu. Ukupni kapacitet izvorišta podzemnih voda u hidrološkom minimumu, koja se koriste zasnabdijevanje vodom za piće stanovništva i manjih industrijskih potrošača na teritoriji Crne Goreiznosi4206l/s,štočinipraktičnosamooko1%hidrološkogpotencijalaslivovaizvorišta.

13Izvor:HidrogeologijakarstaCrneGore,MićkoRadulović,2000.g.,Podgorica.

49

Tabela3.8.Prikazeksploatacionihrezervipodzemnihvodausušnomperiodugodine14

Karakterističnopodručje

Zbijenitipizdani KarstnitipizdaniUkupanbilans(l/s)

Kategorijarezervi(l/s) Kategorijarezervi(l/s)

A B C A B C

JadranskislivSlivSkadarskogjezera 3885 1655 2227 18955 26692SlivCrnogorskogprimorja

280 100 632 2600 3512

SlivTrebišnjice 35 1070 1105DunavskislivSlivTare 20 186 8014 8220SlivPive 1 25 6515 6541SlivĆehotine 71 1155 1226SlivLima 20 420 6800 7240SlivIbra 105 150 255UKUPNOCrnaGora 4206 1755 3701 45259 54791

Legenda: A – Količina podzemnih voda koja se koriste za vodosnabdevanje; B-Utvrđena količina podzemnih voda; C-Delimičnoistraženerezervepodzemnihvodauležištima.

14Izvor:VodoprivrednaosnovaRCG,2001,Podgorica;VodnipotencijaliCrneGore,B.Đorđevićidr.,CANU,2010.g.,Podgorica.

50

4.STANJEUPRAVLJANJAVODAMAUCRNOJGORIUODNOSUNADOSTIGNUTISTEPENRAZVOJAPOJEDINIHGRANASEKTORAVODA4.1. Opštiosvrtnarazvojvodoprivredeiuticajtograzvojanaostaliprivrednii

društvenirazvoj

Međunarodnim priznavanjem Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine, stvorene supretpostavkedanjensuverenknjaz,apotomikraljNikola,započnereformesciljemdaonapostanemoderna evropska država sa savremenim zakonodavstvom. Kao rezultat takve ambicije bilo jedonošenjamOpštegimovinskogzakona1888.godine.Ovajzakonimaogromanznačaj,jersunjimpoprvi put, propisana načela i pravila koja se odnose na vode, a koja su sasvim sigurno, proizašla iztradicijeiobičajanašegnaroda.

Interesantnojenaglasitidaseovapravila,usuštini,gotovopodudarnasaodgovarajućimodredbamavažećegZakonaovodama.Najočiglednijiprimjeriotomemogusenaćikodpravilakojimaseuređujuprioriteti u korišćenju vode i ograničenjeprava i obaveze vlasnika. Takou članu117 stavu1 stoji:„Svakazemljakojajenižadužnajeprimitivodukojasamasobompadasvišesusjednezemlje...“austavu 2: „vlasnik niže tj. donje zemlje nije vlastanda svojevoljnoodvraća taj prirodni tok vodenaštetugornjezemlje....“,učlanu120:„akonakakvojzemljiimaizvorživevodekojasenašlabeztrudaitroškovavasnikazemlje,aobičajjebiodasenjomebesplatnoslužesusjediiliseljani,takoćebitiiunapredak...poduslovoma)dasedrugimoguslužititekpoštosevlasnikposluži...;b)damuonikojisevodomsluženamirepotpunosvakikvarištetukojubizemljaodtogaimala“,itd.Ovajzakonukinutje1945.godinekadasusezakono-pravneaktivnostiuoblastivoda,zavisnoodnadležnosti,odvijalasenanivoufederacije–Jugoslavijeilirepublikačlanica.

Još sedamdesetih godina XX vijeka postalo je sve očiglednije da se čovječanstvo ubrzanije i sveopasnijim posljedicama suočava sa dva suprotno usmjerena procesa. S jedn estrane, zbogeksponencijalnogdemografskograsta,praćenimneophodnimprivrednimrazvojem–potrošnjavodeu svim vidovima korišćenja rasla je sve ubrzanije. S druge strane, usljed sve većeg zagađivanjapovršinskih i podzemnih voda i sve oštrijih prostornih ograničenja u zonama za realizacijuvodoprivrednih sistema, posebno izvorišta – naglo se smanjuje količina kvalitetnih, upotrebljivihvodnihresursa.Uposljednjimdecenijamarazvojtihprocesajebioeksponencijalan,izazivajućikrizuvode koja se kao lančana reakcija počela prenositi na sve ostale ljudske djelatnosti. Zbog toga jevoda, koja je vijekovima smatrana javnim dobrom koje besplatno stoji svima na raspolaganju,postalaproizvodkoji ima svoju cijenu,na žalost - sve veću.Ako se izdvoje četiri ključnaproblemačovječanstva - voda, hrana, energija i životna sredina - uočava se da rješenja i u ostala tri kriznakompleksaodlučujućezaviseodvode:odvodezavisiproizvodnjahranaienergije,aizaštitaživotnesredine je najosjetljivija upravo u vodenim ekosistemima. Upravo zbog te činjenice, da je '' vodapostalaresurs21.vijeka'',naDablinskojkonferencijiorazvojuiuAgendi21(glava1.3.2.)definisanjestav:"održivostjepostalabazniprincipsvihrazvojnihstrategija,naročitoudomenurazvojavodnihresursa".

Krizavodejeizraženaunizuvidova,alisuposebnouočljivisljedeći:

• nagloseuvećavajuteškoćepriobezbjeđenjupotrebnihkoličinavodezasvevrstekorišćenja;• zaoštravajuseproblemizaštiteodštetnogdejstvavoda,naročitousferizaštiteodpoplava;• povećavaju se opasnosti koje prijete čovjeku i u njegovoj okolini zbog zagađenja voda i

destrukcijeekosistema;• unovijevrijemeozbiljniproblemisavodamapostaju jošsloženiji zbogposljedicaglobalnih

klimatskihpromjena,kojesevećsveizraženijevideurežimimapadavinaioticaja.

51

Sa stanovišta strateškog planiranjamože se imati u vidu davno uočena tijesna povezanost velikihprojekata u oblasti voda sa opštim ekonomskim i društvanim razvojem jedne zemlje. Bitna odlikasvih velikih vodoprivrednih projekata u svijetu, jeste da su oni koncipirani i realizirani upravo kaoveliki razvojni projekti. Takvi projekti su uvijek otvarali ekonomski najzdravije investicione cikluseinvestiranja i reinvestiranja u daljnji razvoj takvih sisema, čime se na najbolji način pokretao iubrzavao razvoj desetine privrednih grana jedne zemlje. Pored vodoprivrednih i hidroenergetskiprojekti su uvijek imali i brojne druge ciljeve: ekonomsko-razvojne, socijalne, urbane, ekološke,saobraćajne idruge.Njihovomrealizacijomstvaranisuuslovidaseudotadapasivnimpodručjima(slivovima)pokrenusverelevantnekomponenterazvoja:socijalne,ekonomske,urbano-komunalne,saobraćajne, ekološke, energetske, vodoprivredne, itd. Zbog toga je i definisana zakonitost da jeulaganje u integralne projekte u oblasti voda - razvojno najpouzdanija investicija, koja nikada nemožebitipromašena.Zasveteprojekte jebilokarakterističnodasuvećupočetnoj fazidefinisanikao integralni razvojni projekti, a da su hidroenergetika i vodoprivreda tretirane u dinamicirealizacije,kaoonenajprofitabilnijegranekojeseprverealizuju, jersvojimpovoljnimekonomskimefektimatrebajuomogućiti,kaopokretačrazvoja,dasestvarajumaterijalniuslovizareinvestiranjaneophodna za realizaciju svih ostalih ciljeva, unutar unaprijed definirane složene strukture ciljevaprojekta.

NatajnačintrebatretiratipotencijalneintegralnerazvojneprojekteuCrnojGori,kaoštosu:sistemnaMorači,Komarnica,kaskadnisistemnaLimu,Ćehotina,malehiroelektrane,itd.

4.2. DostignutefazerazvojaupravljanjavodamauCrnojGori

Svaki integralni projekat hidrotehničke infrastrukture čine svi objekti i sistemi kojima se ostvarujuciljevikorišćenja,zaštiteodvodaizaštitevoda.

U oblasti korišćenja voda ključne grane su: snabdijevanje vodom naselja; snabdijevanje industrijevodomzatehnološkepotrebe;navodnjavanje;hidroenergetskokorišćenjevodauokviruintegralnihsistema; plovidba i uređenje plovidbene infrastrukte; ribarstvo; eksploatacija riječnog nanosa izvodotoka;uređenjeikorišćenjevoda,obalairečnihslivovazaturizamirekreacijunavodama,itd.

U oblasti uređenja voda i zaštite od poplava ključne grane su: uređenje slivova i konzervacijazemljišta; antieroziona zaštita i uređenje bujica; regulacija rijeka i stabilizacija obala, uključujućinaturalnu regulacijuu ciljuočuvanja ekoloških i estetskih vrijednosti i obogaćivanjabiodiverziteta;odbranaodpoplava;odvodnjavanjezemljišta;uređenjevodaivodotokauurbanimsredinama,itd.

U oblasti zaštite voda: kanalisanje naselja i odvođenje otpadnih voda naselja i industrija;prečišćavanje otpadnih voda; popravljanje režima malih voda; očuvanje vodenih sistema u svimprirodnimivještačkimakumulacijamainjihovomokruženju.

U svijetu postoje tri prilaza strateškom vodoprivrednom planiranju. Prvi je najokvirniji ikarakterističan jezasredinekojenemajuplanoverazvoja.Utomslučajuseobavljasamoprocjenavodnih resursa i okvirno se sagledavaju razvojne mogućnosti tog područja, po toj resursnojkomponenti.Uovoj fazidostaskromnapotrošnjamožesezadovoljiti iz jednonamjenskihsistema ilokalnihizvorišta,bezpotrebeuređenjavodnihrežima.

Drugipristupjenajrigidnijiipredstavljaviddeterminističkogplaniranja.Analizirajusevodniresursi,vrši sedeterminističkaeksploatacijapotreba za vodompoprostoru i vremenu,naosnovu čega seutvrđuje jednoznačno rješenje razvoja vodoprivrednih sistema, sa konkretno definisanimperformansama objekata i sistema. Taj način planiranja je bio karakterističan za zemlje sacentralizovanimplaniranjem,anasličannačinseplaniralonaovimprostorimauprošlosti.

Treći vid planiranja, koji ubuduće treba isključivo primjenjivati u Crnoj Gori, je fleksibilno,interaktivnoplaniranje.Detaljnoseanalizirajuvodniresursi,razmatrajuseobimipotreba,uočavajumogućisukobi interesaprikorišćenjuprostora,definišuseprioritetiukonfliktnimsituacijama.Kaorezultat tih analiza određuju se adaptivna rješenja, koja nisu jednoznačna i koja se mogu

52

prilagođavati izvjesnim promjenama u pravcima razvoja. Takvo planiranje je usmjeravajuće, jerusmjeravarazvojpremaresursnimmogućnostima,ukazujućinavelikeintegralnerazvojneprojekte.

Adaptivnarješenjakarakterišuisljedećikonkretniprocesiičinjenice:

• Lokalna izvorišta vode za vodosnabdijevanje se većim dijelom iscrpljuju, što uslovljavanužnostrazvojaregionalnihsistema,saprebacivanjemvodenasvevećeudaljenosti.Ranijeizgrađeni parcijalni sistemi se dograđuju, dobijaju sve brojnije funkcije i međusobnopovezujuusvevećecjeline.

• Zaštitaodvodapostajesvesloženija,azahtijevanaobezbijeđenostodpoplavadostiževrlovelikevrijednosti,zbogsvevećih,skupljihisigurnosnodelikatnijihsadržajakojiseštite.Zatoseodbranaodpoplavanemoževišeobavljauspješnosamopasivnim- linijskimsistemimazaštite, već se prenosi na čitave slivove, uz korišćenje i akumulacija za ublažavanje velikihvoda.

• Zaštita kvaliteta voda ne može se ostvariti samo parcijalnim tehnološkim mjerama, većsistemi zaštite postaju sve integralniji, uz optimalnu kombinaciju tehnoloških,vodoprivrednihiorganizaciono-ekonomskihmjera.

• Nemožesevišetolerisatiekstenzivnokorištenjevoda,većseunacionalnurazvojnupolitikumoraugraditiuvođenjeresursnonajracionalnijihtehnologija,sarecirkulacionimkorištenjemvodesvudagdjejetomoguće.

• Uposljednoj fazi razvoja vodoprivrednih sistema postaje neophodno da se vodoprivreda iorganizacionoosposobi, damožedjelotvornoupravljati tako velikim i složenim sistemima.Takođe, radi ostvarivanja svih navedenih strateških ciljeva, cijene vode i vodoprivrednihdjelatnosti moraju biti dovoljne da mogu pokriti sve troškove proste reprodukcije (štopodrazumijeva sve eksploatacijske troškove, kao i troškove investicionog i tekućegodržavanjaobjekataisistema),troškovezaštitevodoprivrednihsistema(posebno-troškovezaštite izvorišta i slivova), kao i jedan dio troškova proširene reprodukcije, što znači da ucijenivodemorajubitipokriveniisvitroškoviistraživanjaiplaniranjanovihsistema.

4.3.Stanjeuoblastikorišćenjavoda

Korišćenjem voda, u skladu sa Zakonom o vodama, smatra se: zahvatanje, crpljenje i upotrebapovršinskih i podzemnih voda za različite namjene (za piće, sanitarne i tehnološke potrebe,navodnjavanje,flaširanjemineralnihiprirodnihvoda,proizvodnjusoliidr.);korišćenjevodazauzgojriba,školjki irakova;korišćenjevodezaproizvodnjuelektričneenergije idrugepogonskenamjene;korišćenjevodazaplovidbu;korišćenjevodazasport,turizam,kupanjeirekreaciju;korišćenjevodezaekološkeidrugenamjene,uskladusaovimzakonom.

Vodoprivredna djelatnost, koje je zadužena za brigu o vodnim resursima u okviru upravljanjavodama, postavlja okvire i usklađuje potrebe i zahtjeve raznih oblika korištenja voda. Obavljanjejavnog vodosnabdijevanja je prema Zakonu o komunalnim djelatnostima u nadležnosti jedinicalokalne samouprave. Zakonom o vodama i Zakonom o finansiranju voda, kao i pratećimpodzakonskimaktimautvrđenisuusloviinačinikorištenjavoda.

4.3.1. Snabdijevanjevodomnaseljaistanovništva

Korišćenje voda za vodosnabdijevanje vrši se po sljedećem redosljedu: snabdijevanje stanovništvavodomzapiće,odbranuzemlje,sanitarnepotrebeinapajanjestokeiimaprioritetnadkorišćenjemvodazaostalenamjene.

Vodakojasluži ili jenamijenjenazapiće ilizaproizvodnju ipreraduživotnihnamirnica isanitarno-higijenskepotrebemora,upogledukvaliteta,ispunjavatiusloveutvrđenepropisima.

Obezbjeđenje dovoljnih količina zdrave pijaće vode je osnovni preduslov zdravlja, dugovječnosti i,uopšte,opstankaljudinaodređenompodručju.Onomoradapredstavljaprioritetanzadataksvakeljudske zajednice. Na pojedinim prostorima Crne Gore, i pored velike količine padavina, usljed

53

geološkihidrugihuslovapostojalisu,idaljepostoje,velikiproblemidasecjelokupnomstanovništvuobezbijediredovnovodosnabdijevanje,posebnousušnomperiodugodine.

Obuhvatstanovništva

Premapopisustanovništvaiz2011.godineteritorijaCrneGorejebilaadministrativnopodijeljenana21 opštinu. Iako je u maju 2013. godine formirana je opština Petnjica (izdvajanjem od opštineBerane) a u februaru 2014. godine Gusinje (izdvajanjem od opštine Plav), zbog nedostupnostipodatakaunovonastalimopštinama,vodosnabdijevanjećeseanaliziratinanivou21opštine.

Stanovništvo se u ovim opštinama organizovano snabdijeva vodom preko opšinskih vodovodnihsistemaivelikogbrojavodovodnihsistemamjesnihzajednica,malihseoskih,grupnihiindividualnihvodovoda.

Tabela4.1.Stanovništvo,domaćinstvaikorisnicivodovoda15

Opštin

a

Uku

panbroj

stan

ovnika

Broj

Dom

acinstva

Brojstano

vnika

-urban

idio

Brojkorisnika-

domaćinstva

Brojkorisnika

privredn

isubjekti

Brojseoskihvodovoda

Održava

JP

Održavaju

mještan

i

1 2 3 4 5 6 9 10

Andrijevica 5071 1700 1050 670 85 0 12

Bar 42048 14210 17650 19100 1935 9 13

Berane 33970 9990 11073 7570 755 1 0

BijeloPolje 46051 13200 15400 6650 872 0 13

Budva 19218 6980 15990 19000 1850 0 7

Danilovgrad 18472 5500 6850 7200 347 0 5

Zabljak 3569 1270 1720 1530 110 3 1

Kolasin 8380 2850 2730 1620 144 0 15

Kotor 22601 7650 12580 7300 1003 1 3

Mojkovac 8622 2820 3590 1820 232 3 3

Niksic 72443 21680 56970 20000 1300 3 3

Plav 13108 3740 5390 2700 300 0 0

Pluzine 3246 1140 1340 400 53 0 290

Pljevlja 30786 10790 19490 8650 679 15 60

Podgorica 185937 57350 155730 56440 5780 2 8

Rozaje 22964 5680 9420 3100 330 0 12

Tivat 14031 4860 10240 4900 515 2 0

Ulcinj 19921 5810 10710 6350 853 2 3

HercegNovi 30864 11130 19540 19190 1464 0 19

Cetinje 16657 5750 14090 4600 350 2 4

Savnik 2070 700 470 130 30 0 11

CrnaGora 620029 194800 392020 198920 18987 43 194Vosnabdijevanjegradskogstanovništvasemožesmatratidobrim.OdukupnogbrojastanovnikaCrneGore preko 63% živi u urbanim područjima a javnim vodovodima obuhvaćeno je 99% gradskog

15 Izvor: „Godišnji izvještaj o stanju u oblasti vodosnabdijevanja, upravljanju otpadom i otpadnim vodama, realizacijiprioritetnihaktivnostiukomunalnojdjelatnostisapredlogomprioritetnihprojekatazaizgradnjukomunalneinfrastruktureiPredlogommjera“,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma,2015.

54

stanovništva, odnosno oko 387 hiljada stanovnika Crne Gore. U proteklih 20 godina je evidentnopoboljšanjevodosnabdijevanjeugradskimsredinamajerjeprocenatporastaosa93nagotovo100%. Prosječna snabdjevenost ukupnog stanovništva Crne Gore vodom premapodacima popisastanovništva jeopalasa87%u1991.godinina78%u2011.godini,štobiznačilodasepogoršalasituacija u vodosnabdijevanju na seoskom području. Međutim, ovaj podatak treba posmatrati sarezervom,obziromdasenijeraspolagalosapodacimazačetiriopštine,ada jepodatakzaopštinuAndrijevicadrastičnoniži.Takođe,podaciobrojuseoskihvododovademantujuovutvrdnju,obziromda je 1991. godine u funkciji bilo 147 a u 2011.godini 237 seoskih vodovoda. Treba reći da su uposlednjetrigodinestavljeniufunkcijujoš35seoskihvodovoda..

Tabela4.2.Pokrivenostvodovodnimsistemimapremapopisimaiz1991.i2013.godine

OpštinaPopis1991 Popis2013

Gradskopodručje Cjelokupnateritorija Gradskopodručje Cjelokupna

teritorija

1 2 3 4 5

Andrijevica 100 66 100 25

Bar 98 94 100 71

Berane 98 95 100 85

BijeloPolje 100 79 100 -

Budva 100 97 99 98

Danilovgrad 97 93 100 83

Zabljak 100 95 100 70

Kolasin 95 90 90 60

Kotor 99 97 100 94

Mojkovac 85 87 95 75

Niksic 99 99 100 85

Plav 98 74 98 72

Pluzine 98 - 100 -

Pljevlja 100 93 95 -

Podgorica 99 - 100 80

Rozaje 97 96 95 52

Tivat 100 98 100 95

Ulcinj 99 96 100 85

HercegNovi 100 99 100 92

Cetinje 98 97 100 99

Savnik 98 - 100

CrnaGora 93,3 86,6 98,7 78,2

I pored sve većeg broja izgrađenih vodovoda, kod seoskih naselja zastupljena su sva tri načinavodosnabdijevanja(javnivodovodi,sopstvenivodovodi,individualnovodosnabdijevanje).

Zahvaćeneiisporučenekoličinevoda Količinaukupnozahvaćenevodau2011.godiniiznosi109,5milm3/godakoličinaisporučenevodeuposmatranomperiodiznosi50milm3/god.(Tabela4.3.).

Količina isporučene vode za domaćinstva poslednjih se godina ustalila u rasponu od 33,5 do 35milionam3,dokjezaprivreduevidentanpadsa13,2na9,5milionam3.

55

Tabela4.3.Zahvaćenaiisporučenekoličinevodeizjavnogvodovodauhilj.m³16CrnaGora 1996 1999 2002 2005 2008 2011

Ukupnekoličinezahvaćenevode 90,864 90,409 89,682 101,866 106,579 109,449

Ukupnoisporučenekoličinevode 65,451 60,881 68,141 53,671 49,829 49,677

Domaćinstvima 33,460 34,614 34,993

Privrednimpreduzećima 13,165 10,327 9,591

Ostalimpotrošačima 7,046 4,888 5,093

Ukupnigubicivode 25,413 29,528 21,541 48,195 56,754 59,772

Ukupnigubicivode% 28 33 24 47 53 45

Prosječnaspecifičnapotrošnjavodeudomaćinstvimau2011.godiniiznosilaje198l/st./dan.PremaVodoprivrednojosnoviiz2001.godineprosječnaspecifičnapotrošnjavodeudomaćinstvimau1996.godini iznosila je293 l/st./danaprojektovanenormepotrošnjepremaovomdokumentu za2011.godinubila je200 l/st/danza jadranski sliv,odnosno190 l/st/danzadunavski sliv.Dakle,možesezaključitidajezacrtaniciljizVodoprivredneosnoveostvaren.

Prema podacima za 2011. godinu, iako je prosječan gubitak vode u javnim sistemimavodosnabdijevanjaiznosio45%,onvarirauširokomrasponuod24do85%.

Prikazresursazavodosnabdijevanje

Za vodosnabdijevanjeopština korišćena su lokalna vodoizvorišta, a opštinamaBudva, Kotor, Tivat,Ulcinj i Bar bila je dostupna i voda iz regionalnog vodovodnog sistema za Crnogorsko primorje.UopštiniHercegNovi,poredlokalnihvodoizvorišta,korišćenajevodaizsistemaPlat(Hrvatska).

Vodaseobezbjeđujesa70izvorišta,odkojihjenajvišezahvaćenihvrelaurazbijenojkarstnojizdani,zatimzahvatauzbijenoj izdani (10),dokseudvavodovodakoristivoda izpovršinskihakumulacija(PljevljaiHercegNovi).

Karakterističnojedajeeksploatacijomobuhvaćenrelativnovelikibrojizvorišta-uprosjekuoko3pojednomvodovodu.

Primijenjeni načini zahvatanja vode primjereni su tipu izvorišta. Kod zahvatanja vrela u razbijenojkarstnojizdanizastupljenesuklasičnekaptažnegrađevinesaneposrednimprihvatanjemvodaizvorailimodificiraniobjektiprilagođeninačinupojavevodenaizvoru.Radipovećanjazahvaćenekoličinevodeieventualnogkorišćenjastatičkihrezerviizvođenisupotkopi(galerije)(ReževićarijekauBudvi,vrelo IbrauRožajama,Uganjskavrela,Cetinje) ilivertikalnaokna iobjektiuoblikukopanihbunaravećegpresjeka(MarezauPodgorici,ŠkurdauKotoru,GačiSalčuUlcinju,DapsićavrelouBeranu).Zahvatanje vodebušenimbunarimaprimjenjuje seobičnona izvorima tipaoka (VeljeokouBaru,Oraška jama i Žarića jama u Danilovgradu), ili kod zahvatanja vode razbijene karstno pukotinskeizdani (Topliš u Tivtu, Opačica u Herceg Novom). Podzemene vode u zbijenoj izdani zahvataju sebušenim bunarima osim u slučaju izvora Oko (Žabljak) gdje je izveden zahvat u obliku plitkogkopanogbunaravelikogprečnika.Zahvatanjepovršinskevodeizakumulacionihjezerauobaslučaja(Herceg Novi i Pljevlja) je posredno: voda se uzima iz dovodnih cjevovoda, putem kojih se inačedopremadrugimkorisnicima.

Oko 44 % stanovništva nalazi se u naseljima koja koriste vodu samo jednog tipa izvorišta (voderazbijenekarstneilizbijeneizdani),dokseostalinalazeunaseljimaukojimasevodaobezbjeđujesaizvorištarazličitogtipa.Većinastanovništva,oko92%snabdijevasepodzemnimvodama:oko77%izrazbijenekarstneizdani,aoko15%izzbijeneizdani.Samo8%stanovništvasnabdijevasevodomizpovršinskihakumulacija.

16 Izvor:Statigstičkigodišnjak

56

Vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je poboljšano u cjelini izgradnjom Regionalnogvodovodnog sistema, pa senedostaci u potrebnimkoličinamavode i nestašiceu ljetnjemperioduotklanjaju.Od2010.g.naRegionalnivodovodnisistemsupriključeniTivat,KotoriBudva,od2011.g.Bar,aod2012.g.Ulcinj.PovezivanjeHercegNovognaregionalnivodovodnisistemplanirase2016.godineizgradnjomcjevovodaodTivtadoLepetana.

Regionalnimvodovodnimsistemomvodasesaizvorišta“Boljesestre”,naSkadarskomjezerudovodido Crnogrotskog primorja i preko distribucionih odvojaka i rezervoara, distribira u lokalnevodovodne mreže. U prvoj fazi Regionalni vodovod je planiran za 1100 l/s što zadovoljavasrednjoročnepotrebe, audrugoj fazi za1500 l/s.Nabazi planskihdokumenata,masterplanova idrugihstudijaovakoličinavodejeivišenegodovoljnadazadovoljidugoročnepotrebezavodomnapredmetnompodručju.

Zahvatiikvalitetvodezapiće

Važnamjerazaštiteizvorištavodezapićejestedonošenjeisprovođenjeodlukaozonamasanitarnezaštite.Zaštitavodazapiće,tačnije,sprovođenjemjerazaštiteunutarzonasanitarnezaštiteotežanojenasvimizvorištimaukršuialuviju,posebnotamogdjesuizvorištazavodosnabdijevanjeublizinivećih gradova, jer su ugroženi procesomurbanizacije, industrijalizacije, poljoprivrede, neuređenimodlagalištimaotpadaiotpadnimvodama.

Osim dezinfikovanja vode koja se obavlja na svim izvorištima gradskih vodovoda, posebno setretiraju na postrojenjima za prečišćavanje samo vode zahvaćene iz površinskih akumulacija(vodovodi Herceg Novog i Pljevalja) i samo u jednom slučaju vode zahvaćene iz karstne izdani(vodovod Pljevalja - izvori Zmajevac,Mandovac i Vrela). Hlorisanje se vrši gasnim hlorinatorima ihipohlorinatorima.

Zahvaćene vode mnogih karstnih izdani periodično se zamućuju, zbog čega bi trebale da budupredmet tretmanau ciljupoboljšanja kvaliteta vode. Zamućenja jačih intenziteta i relativnodužegtrajanjajavljajusenavreluBistrice(BijeloPolje),Breznice(Pljevlja),Oraškojjami(Danilovgrad)ijošnekim manjim izvorištima. Vodovodi taj problem rješavaju isključivanjem izvorišta iz pogona ilimiješanjemumrežitevodesavodomdrugogizvorišta.Ponegdjeseutimsituacijamavršiipojačanadezinfekcijazahvaćenevode,madaovajpostupakmožesamodjelimičnodaimakorisneefekte.

AnalizukvalitetavodazapićevršiInstitutzajavnozdravlje.Svjetskazdravstvenaorganizacija(WHO)je kvalitet vode zapiće svrstalaudvanaestosnovnihpokazatelja zdravstvenog stanja stanovništvajedne zemlje, što potvrđuje njenu značajnu ulogu u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja. Voda koja sekoristi za piće, pripremanje hrane i održavanje lične i opšte higijene mora zadovoljiti osnovnezdravstvene ihigijenskezahtjeve:mora jebitiudovoljnojkoličini,nesmijedautičenepovoljnonazdravljetj.dasadržitoksičneikarcinogenesupstance,kaonipatogenemikroorganizmeiparazite.

Voda ima veliki fiziološki, higijenski, epidemiološki i tehnološko–ekonomski značaj. Higijensko-epidemiološki značaj vode zavisi od njenih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina. Ove osobineuslovljenesukruženjemvodeuprirodi,sposobnošćuvodeizemljištadasesamoprečišćavaju,kaoiod zagađivanja voda i zemljišta tečnim i čvrstim otpadom iz domaćinstava, industrije, sa javnih iobradivihpovršina.

Nedovoljna snadbjevenost vodom i higijenski neispravna voda mogu dovesti do širenja brojnihzaraznihinezaraznihoboljenja.

Pravilnikomohigijenskoj ispravnosti vodezapiće (“Sl. list SRJ”,br.42/98),predviđenasu sljedećaispitivanja:osnovni,periodičnipregled,pregledvodeiznovihzahvataipreglednaosnovuhigijensko-epidemioloških indikacija. Pregledi obuhvataju mikrobiološke, biološke, fizičke, fizičko-hemijske ihemijskepokazateljeispravnosti.Naosnovurezultataispitivanjahigijenskeispravnostivodezapićeisanitarno-higijenskogstanjavodovodnihobjekatamožesezaključitisledeće17:

17Izvor:InformacijaostanjuživotnesredineuCrnojGoriu2014.godini

57

U2014.godininateritorijiCrneGoreukupnojeanalizirano12804uzorakavodazapićesagradskihvodovodaidrugihjavnihobjekatavodosnabdijevanja.Odnavedenogbroja,kod6500uzorakavršenajemikrobiološkaanaliza,akod6224vršenojefizičkoifizičko-hemijskoispitivanje.

Prema rezultatima mikrobioloških ispitivanja, 10.05% ispitanih uzoraka hlorisanih voda nezadovoljava propisane norme higijenske ispravnosti, najčešće zbog povećanog ukupnog brojabakterijaiidentifikovanjafekalnihindikatora.

Na osnovu rezultata fizičko-hemijskih ispitivanja, 14.04% ispitanih uzoraka hlorisanih voda nijeodgovaralopropisanimkriterijumima.Najčešćiuzrokneispravnostibiojenedovoljnakoncentracijailipotpunoodsustvorezidualnoghlora,kaoipovećanamutnoćauperioduobilnijihpadavina.

Pregledom sanitarno-higijenskog stanja konstatovano je da nijesu uspostavljene sve zakonompropisanezonesanitarnezaštite,jervećinavodozahvataposjedujesamoneposrednuzonuzaštite.

Rezervoari, koji postoje na nekoliko gradskih vodovoda, nijesu na adekvatan način sanitarnozaštićeni.

Razvodna mreža većine gradskih vodovoda je dosta stara i iz tog razloga su česti kvarovi, kao iznačajnigubicinamrežišto,poredostalog,predstavljaiepidemiološkirizik.

Dezinfekcija vode sene sprovodi kontinuiranona svimgradskimvodovodima (posebnoonimakojiimajumanjibrojekvivalentstanovnika).Saizuzetkomnekolikovelikihgradskihvodovoda,nepostojiautomatskodoziranjeiregistracijanivoarezidualnoghlora.

U skladu sa važećim propisima higijenske ispravnosti voda za piće se kontroliše kroz osnovna iperiodičnaispitivanja,apremabrojuekvivalentstanovnika,kompletnaispitivanjabezbijednostivodeseneradenavećinivodovodaiakoihnatoobavezujevažećiPravilnikohigijenskojispravnostivodezapiće.

Iako je članom 7 Pravilnika propisana kontrola higijenske ispravnosti vode za piće u školskim ipredškolskim ustanovama, veći broj ovih ustanova nije ispoštovao ovu obavezu, pa u 2014.godininijeispitanpredviđenibrojuzorakavodezapićeuvaspitnoobrazovnimustanovama.

Iznavedenogsemožezaključitidajehigijenskaispravnostvodezapićerelativnodobra,alisemoraposebnapažnja posvetiti striktnompoštovanju propisa u dijelu analize kvaliteta vode i učestalostiuzorkovanja,kaoizaštiteobjekatavodosnabdijevanjaanaročitoutvrđivanjasanitarnihzonazaštiteizvorišta.

4.3.2. Snabdijevanjevodomindustrijeienergetike zatehnološkepotrebeTokomdevedesetihgodina,usljedratovaiekonomskeblokade,ukupnaekonomskaaktivnostuCrnojGori se značajno smanjivala. Posljedično i industrijska proizvodnja je u istom periodu bilježilakonstantan opadajući trend. Dodatno, tokom ovog perioda, a i kasnije tokom perioda tranzicije,strukturacrnogorskeekonomijeseznačajnopromijenilaitoukoristusluga.

Kao posljedica svih ovih trendova, statistika pokazuje da je početkom 1990-ih učešće industrijskeproizvodnjeuukupnojproizvodnjibilonanivouod40%,u2000.godini19,1%,dokjeu2012.godiniiznosilo10,4%.

Bez obzira na smanjenje učešća u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti u Crnoj Gori, oblast industrije idaljejejednaodznačajnihoblastiekonomije,posebnozbogtogaštouovojoblastiposlujunajvećapreduzećauCrnojGori,kaoštosuKAP,Željezara,EPCG,čijisumultiplikativniefektinacjelokupnudruštvenoekonomskusituacijuveomaveliki.

Analiza fizičkog obima industrijske proizvodnje pokazuje da je tokom 2001. i 2002. godine imalaneznatnirast,adaod2003.do2008.godineindustrijskaproizvodnjabilježirastgodinuzagodinom.Međutim, od 2009. godine usljed globalne ekonomske krize u svijetu dolazi do značajnog,dvocifrenog, smanjenjaobima industrijskeproizvodnje, takoda je industrijskaproizvodnjau2012.

58

godini bila na nivou od 75% proizvodnje koja je bila u 2000. godini, što jasno pokazuju statističkipodaci.

Tokom poslednje decenije struktura industrijske proizvodnje se izmijenila i u ovim promjenamamogu se razlikovati dvije faze. Sektorprerađivačke industrije jebilježio konstantnoučešćeu rastuukupneindustrijesvedo2009.godine,odnosnodotrenutkaukojemsuefektiglobalneekonomskekrizepostaliočigledni.

Nasuprot tome, sektorproizvodnjeelektričneenergije, gasa i vode je svedo2010. godinebilježiosmanjenjeučešćauukupnoj industriji,dabiu2011.godiniučešćeovogsektoraporaslona43,1%.Jedinojesektorvađenjarudaikamenakonstantnosmanjivaosvojeučešćeuposmatranomperiodu,kojejerezultiralopadomsa12,4%u2000.godinina6,2%u2012.godini.

Ove trendove pratilo je korišćenje voda. Za potrebe industrije i rudarstva, uključujući itermoenergetskeobjektekojikoristevoduzahlađenje,uperiodunjihovognajintezivnijegrazvoja irada (od 1978-1993. godine), koristilo se prosječno godišnje između 60 i 142 miliona m3 vode.Prosječnozahvaćenagodišnjakoličinavodejebilaoko97milionam3(oko3,10m3/s).Potrošnjavodezapotrebeindustrijeizjavnihvodovodauanaliziranomperiodukretalaseod5-12milionam3/god,prosječnooko9,5milionam3/god,aostatakseobezbjeđivaoizsopstvenihizvora.Usledekonomskihprilika, odnosno smanjenog obima prozivodnje mnogih industrijskih grana ukupna količinaisporučene vode se znatno smanjuje, tako da već 1996. godine iznosi oko 5,5milionam3/god, odtoga oko 5,1 miliona m3/god. iz sopstvenih izvora. Usljed globalne ekonomske krize koja jeuzrokovala drastičan pad obima proizvodnje, potrošnja vode je 2012. godine spala na svega 2,9miliona m3/god. Od tada se primjećuje povećanje potrošnje vode usljed ponovnog pokretanjaproizvodnjepajepotrošnjavodeu2013.god.bila4,5mil.m3.

Tabela4.4.Korišćenjevodauindustrijium³

CrnaGora 2004 2009 2010 2011 2012 2013

Ukupnekoličinekorišćenevode 4,666,205 3,718,408 2,971,438 3,199,011 2,886,952 4,568,858

Izjavnogvodovoda 1,499 1,191 1,094 1,176 1,304 702

Izsopstvenogvodozahvata 4,664,706 3,717,217 2,970,344 3,197,835 2,885,648 4,568,156

podzemnihiizvorskihvoda 21,674 12,764 11,093 10,298 10,566 8,795

površinskihvoda 4,643,032 3,704,453 2,959,251 3,187,537 2,875,082 4,559,361

Proizvođačiobojenihmetalaicrnemetalurgije,kaonajvećiindustrijskipotrošačivodeuCrnojGori,posjeduju sopstvene vodovode. KAP-Podgorica za svoje potrebe koristi vode rijeke Morače uzpredhodnupripremuvodezatehnološkepotrebe.Poredriječnevode"KAP"koristiipodzemnevodeiz bušenih bunara za tehnološke i sanitarne potrebe. Željezara-Nikšić za svoje tehnološke potrebekoristivodeizakumulacijeLiverovići,azasanitarnepotrebekoristivoduizgradskogvodovoda.Ovipotrošači koristeoko4,3milionam3/god,aprocjenjuje seda seod toga recirkulišeoko2/3voda.Nakonprizvođača obojenihmetala i crnemetalurgije najznačajniji industrijski potrošači vode su ugrani proizvodnje prehrambenih proizvoda i piva. Najveći potrošač vode iz ove grane je industrijapiva i sokova "Trebjesa" Nikšić koja za tehnološke vode koristi vode iz sopstvenih bunara koji sulociraninukrugufabrike.

4.3.3.Navodnjavanjepoljoprivrednogzemljišta

Periododkraja70-ihipočetka80-ihgodina,predstavljaprekretnicuurazvojunavodnjavanjauCrnojGori. Ispoljene težnje za izgradnjom savremenih sistema su preovladale nad, do tada, važećimkoncepcijama sa primjenom zastarjele tehnologije navodnjavanja. U tom zamahu su izgrađenisistemizanavodnjavanjeprimjenommetode"kappokap"uSutorini-100ha,iUlcinju-150ha.UĆemovskompolju(Agrokombinat"13.jul",Podgorica)savećizgrađenimsistemomzanavodnjavanje

59

vještačkom kišom na 2000 ha je izdvojena ogledna dionica od oko 100 ha, kao prva etapa zauvođenje navodnjavanja "kapanjem". U Pljevljima ("Doganje") je izgrađen moderan sistem savještačkimkišenjem,prvitakvevrsteuCrnojGorinapodručjuCrnomorskogsliva.

Sjetvena struktura u sistemima za navodnjavanje je bila orijentisana na zasade koji karakterišuintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju (voće, agrumi i rano povrće), što je uz primjenu moderneopremezanavodnjavanjerezultiralovisokimprinosima.

Tabela4.5.SistemizanavodnjavanjeSistem/objekat Opština Površina

F(ha)Načinnavodnjavanja

A.NapuštenisistemizanavodnjavanjeIJadranskislivSutorina HercegNovi 100 "kappokap"Mrčevopolje Budva 250 vještačkakišaEksperimentalnadionica Ulcinj 150 "kappokap"SvegaI 500 IICrnomorskislivLužac-Dolac Berane 30 vještačkakišaBrezojevica Plav 150 vještačkakišaDoganje Pljevlja 90 vještačkakišaSvegaII 270 ΣA(I+II) 770

B.SistemiufunkcijiIJadranskislivĆemovskopolje(2310ha)

Podgorica 1210 "kappokap"

1100 vještačkakišaLokalno - 13000 kombinovano(vještačka

kišainatapanjeizbrazde)SvegaI 15310 IICrnomorskislivLokalno(tradicionalno) - 3000 natapanjeizbrazdeSvegaII 3000 ΣB(I+II) 18310

Međutim,nakonusvajanjazakonaopovraćajuzemljišta,njegovomprimjenomnapovršinamapodsistemimajedošlodousitnjavanjaparcelainapuštanjanavodnjavanja.Tomprilikomsuzanemarenavelikamaterijalnaulaganjauuređenjeiizgradnjusistemazanavodnjavanje.

ZanavodnjavanjeGrahovskogpolja je izgrađenaakumulacijana izvoruGrahovskerijekezapremineoko 1.000.000m3 za navodnjavanje 400 ha. Djelimično izgrađen sitem je van funkcije i zahtijevarekonstrukciju,kaoimnogisistemiizgornjetabele.

Danas,kadajeriječonavodnjavanjuuCrnojGori,praktičnosemislisamonasistemuĆemovskompoljunazasadavinovelozeibreskveusastavu„Plantaža“izPodgorice.IakosenalaziumalojCrnojGoriposjedujenajvećivinogradujednomkompleksuuEvropinapreko2.310haipreko11milionačokotavinoveloze.Zasadbresakaseprostirena85ha.

Tabela4.6.Potrošnjavodezanavodnjavanje 2006 2007 2008 2009 2010Iskorišćenekoličinevode,hil.m3 8826 6642 1676 1722 1703izpodzemnihvoda 8800 6603 1633 1645 1641Izpovršinskihvoda 26 39 43 77 62Ukupnonavodnjavanepovršine,ha 2159 2210 2211 2414 2412

Ako Crna Gora ima preko 230.000 ha obradivih površina, na osnovu prethodne tabe može sezaključitidajeprocenatnavodnjavanjaod1%gotovozanemarljiv.

4.3.4. Hidroenergetskokorišćenjevoda

60

Naosnovudosadašnjehidrološkeizučenostimrežepovršinskihvodotoka,konstatujesevrloizraženavodnost vodotoka u odnosu na relativno malu površinu teritorije Crne Gore. Izražena vodnostpovršinskih vodotoka rezultira raspoloživost respektivnog vodnog potencijala, koji se možetransformisatiuhidroenergetskipotencajal.

Tabela4.7.HidroenergetskipotencijaldužglavnihvodotokaCrneGoreRijeka Snaga

(MW)Energija

(GWh/god.)Piva 155 1361Tara 257 2255Ćehotina 53 463Lim 164 1438Ibar 14 118MoračadoZete 168 1469Zeta 229 2007Malarijeka 52 452Cijevna 32 283Ukupno: 1.124 9.846

Ako se pođe od pretpostavke da nema mjesta na kome se ne može podići brana ili neki drugiobjekat, i da postoje materijali od kojih se oni mogu izgraditi, pod uslovom da postoje dovoljnafinansijska sredstava, onda je tehnički raspoloživi hidropotencijal jednak hidropotencijalu rijeke,umanjenomzagubitkenapadu(udovodno-odvodnimorganimaioscilacijamanivoauakumulaciji)igubitkenamašinamaiprenosnimsistemima(turbine,generatori,transformatoriitd.).

Tabela4.8.TeoretskiitehnickihidropotencijaluCrnojGoriTeoretskipotencijal Tehnickipotencijal

Glavnivodotoci:9,8TWh Glavnivodotoci:3,7-4,6TWhManjivodotoci:0,8-1,0TWh Manjivodotoci:0,4TWhUkupno:10,6–10,8TWh Ukupno:4,1-5,0TWh

Od ukpno 9.846 GWh raspoloživog (teorijskog) potencijala, preko izgrađene dvije velikehidroelektrane(HEPerućicaiHEPiva)isedammalihhidroelektrana,realizovanojesvegaoko1.665GWhilioko17%odukupnogteorijskoghidroenergetskogpotencijala.

Do sada su izgrađene većehidroelektrane: "Perućica" (u sistemu "Gornja Zeta"), instalisane snage307 MW, i "Piva" na Pivi, instalisane snage 342 MW. Pored njih, izgrađeno je i sedam malihhidroelektranaukupneinstalisanesnageoko9MW.

Hidroelektrana"Perućica"

Sredinompedesetihgodinaprošlogvijeka,aktiviranajeidejaoregulacijiNikšićkogpoljakojadatiraizvremena prije Drugog svjetskog rata. Nikšićko polje bilo je plavljeno svake godine, a radovi nauređenju polja radi smanjenja vremena plavljenja i dobijanja što veće obradive površine zemljištazapočeli su tridesetih godina XX vijeka. Vršena su snimanja, prikupljani podaci i izrađeni izvjesniobjekti (kanalizaodvodnjavanje,ustave, itd.).Rađenoje iodređenočišćenje iuređenjeponora,saciljemdasevelikevodeštobržeevakuišu.

Godine1939.urađenjegeneralniprojekatmelioracijeNikšićkogpolja.PoslijeDrugogsvjetskograta,Komitet za vodoprivredu FNRJ izradio je “Vodoprivrednu osnovu sliva gornje Zete”. Kasnijomrazradomovedokumentacijeurađenjeelaborat“Melioracijenikšićkogigrahovskogpolja”uokvirukoga je dato vodoprivredno rješenje sliva gornje Zete (Dopuna ranijih rješenja). Cilj ovedokumentacijejebiodase,poredproblemameliorisanjapolja,razmotriimogućnostsnabdijevanjavodomindustrije(ŽeljezarauNikšiću),kaoienergetskogkorišćenjavodotoka.

U ovim studijama bile su predviđene sljedeće akumulacije: Bjeloševina, Liverovići, Krupac, Slano,VrtaciSlivlje.

61

Izgrađen jetunel ispodPanduricedužineoko3km icjevovodpodpritiskomdomašinskezgradeubliziniGlaveZete.Uslijedilojezatvaranjeponoraudonjemdijelupoljaiizgradnjakružnebraneokoglavnog ponora Slivlje. S obzirom na to da predviđena vododrživost akumulacije nije mogla bitiostvarena,uzvodnojepodignutanasutabranaVrtac,sakotomnormalnoguspora(KNU)614mnm.Ipored svih napora na izolaciji ponora u akumulaciji, torkretiranju južnog oboda akumulacije navelikojpovršini,predviđenavododrživostnioveakumulacijenijemoglabitipostignuta.

Potomje,uzvodnonaMoštaniciizgrađenabranaiformiranaakumulacijaKrupacsaKNU620mnmizapreminomod 38milionam3, a zatim i nasuta brana sa akumulacijom Slano sa KNU621mnm izapreminomod107milionam3.

Vode iz ovih akumulacija betonskim kanalima dovode se do ulazne građevine HE "Perućica".Elektranaima7agregata,saukupniminstalisanimproticajem80m3/s,štodajeinstalisanusnaguod307 MW. Međutim, hidroelektrana sada radi manjom raspoloživom snagom. Program dogradnjepredviđa ugradnju osmog agregata snage 58,5MW, tako da bi instalisana snaga elektranemoglaiznositi365,5MW,adodatnaproizvodnjaelektričneenergijeoko13GWh/god.

HE"Perućica"jeupogonuod1960.godine.Pojedinaopremajenakrajutehničkogvijeka,takodasebeznjenerevitalizacijeimodernizacijeprocesaproizvodnjeelektričneenergijenemožegarantovatininjenasadašnjaprosječnaproizvodnjaodoko900GWh/god.

Slika4.1.HidroenergetskašemasistemaHE"Perućica" (protočnuhidroelektranusaakumulacijamazačuvanjevode)

Hidroelektrana"Piva"

Hidroelektrana"Piva"prviputseustudijamazvaničnopojavljuje1961.godine.Planiranesučeoneakumulacije u "Čvorištu Šćepan Polja" i to: "Mratinje" na Pivi sa kotom uspora 675 mnm, "BijeliBrijeg" na Tari sa kotom uspora 660 mnm i "Buk Bijela" na Drini sa kotom uspora 500 mnm.Izgrađenajebrana"Mratinje",odnosno"Piva,"ahidroelektranajepuštenaupogon1976.godine.

62

Odabrani profil za pregradno mjesto, sa svojim topografskim, geološkim i geotehničkimkarakteristikamanametnuojekaonajpovoljnijerješenjelučnubetonskubranu.

Svi evakuacioni organi smješteni su u samom tijelu brane. Na kruni brane, približno u sredini,izgrađenjeprelivkojisesastojiodtriprelivnapoljaširinepo13mivisine5m.Kotaprelivnogpragajena670mnm.Ustavenaprelivususegmentnesaautomatskomregulacijom.Trisrednjaispustasusaulazomnakoti592mnmi izlazomnakoti580mnm.Dvatemeljna ispustasunakoti503mnm.Slapištejeizgrađenoneposrednoispodbrane.

Mašinskazgradajepodzemna.Zahvatvodejenakoti586,5mnm,adovoddoturbinajeriješensatriposebna tunela, svaki prečnika 5 m. Odvođenje voda riješeno je jednim zajedničkim tunelomprečnika10m.

Osnovnivodoprivredniienergetskipodaci:

− Prosječanvišegodišnjiproticaj 75m3/s− Instalisaniproticaj 3x80m3/s− Ukupnazapreminaakumulacije 880x106m3− Korisnazapreminaakumulacije 790x106m3− Maksimalnibrutopad 186m− Minimalnibrutopad 104m− Instalisanasnaga 3x120MW− Prosječnavišegodišnjaproizvodnja 750GWh− Energetskavrijednostkorisneakumulacijenasopstvenompadu 260GNJh− Energetska vrijednost korisne akumulacije na padupostojećih nizvodnih elektrana 300

GWh.

Malehidroelektrane

Instalirana snaga sedam postojećih mHE iznosi 8,92 MW uz ostvarenu prosječnu godišnjuproizvodnjuod21,4GWh. UdiopostojećihmHEusnaziproizvodnihjedinicaiznosisvega1,1%.

Tabela4.9.OsnovnipodaciopostojećimmalimhidroelektranamaNominalniparametri/HE

Jed.mjere

GlavaZete SlapZete RijekaMušovića

Šavnik LijevaRijeka

Podgor RijekaCrnojevića

Napongen. kV 6,3 3,15 3,15 0,4 0,4 0,4 0,4Snagagen. kVA 2x3200 2x12000 3x350 2x100 110 465 650Faktorsnage 0,7 0,8 0,4 0,8 0,87 0,8 0,8Tipturbine Kaplan

vertik.Kaplanvertik.

Peltonhoriz.

Francishoriz.

Banki MichellOssber.

MichellOssber.

Snagaturbine kW 2x2680 2x600 3x420 2x100 55 395 555Protok m3/s 14,5+14,5 13+13 0,35+0,35 0,5+0,5 0,22 0,9 3,0

63

Slika4.2.Lokacijamanamalimrijekamanakojimasuvršenahidrometrijskamjerenja

U tabeli koja slijedidati suvodotoci zakoje sudo sadadatekoncesijeu slivovima rijekaMorače iTare,kaoivodotocikojićebitiobuhvaćeninovimtenderima,uskladusausvojenimPlanomdavanjakoncesijazaizgradnjumalihhidroelektranaza2015.i2016.godinu.

Tabela4.10.Vodotoci zakojesudosadadatekoncesije ikoji ćebitiobuhvaćeninovimtenderima2015.i2016.godinu

No Vodotok Redpritoke Sliv PredviđenbrmHE

Kotavodozahvata

mnm

Kotamašinskekućicemnm

Instalisanasnaga

1 Crnja–Kolašin II(Drcka) Tara 3120612801400

ZasvetrimHEna1129

5,384MW

2 Raštak–Kolašin I Morača 1 870 660 624kW3 Raštak2-Kolašin I Morača 1 660 450 624kW4 Ljeviška–Kolašin I Morača 1 1280 1050 980kW

5 Ockagora-TustičkipotokKolašin II(Ibrištica) Morača 1 1050 737 495kW

6 Jasičje-TustičkipotokKolašin II(Ibrištica) Morača 1 730 590 500kW

7 Paljevinskipotok-Kolašin II(Svinjača) Tara 1 1310 1130 543kW8 Slatina–Kolašin I Morača 1 730 590 452,95kW

9 Trnovička-Kolašin I Morača 3585670286

508587674

940kW824kW780kW

10 Sjevernica-Kolašin I Morača 1 320460

300416

504kW484kW

11 Ibrištica-Kolšin I Morača

64

12 Pecka-Kolašin II(Drcka) Tara 1 1140 1030 407kW13 Lještanica–BijeloPolje II Lim 1 1007 726 1,320MW

14 Bistrica-desnapritokaLima I Lim 2 670610

610580

2,995MW1,555MW

15 Vrelo–BijeloPolje III Lim 1 831 734 587,5kW

16 Bradavec-AndrijevicaIII(desnapritoka

Prorečica)Tara 1 1170 918 950kW

17 Piševska-Andrijevica I Tara 1 1150 785 945kW

18 Bjelojevićka-Mojkovac I Tara 2 13731180

1200980

0,339MW0,774MW

19 Ljevak-Mojkovac

II(lijevapritoka

Ravnjaka–Bistrica)

Tara 1 868,8 765,8 550,83

20 Štitarička-Mojkovac I Tara 2 9151174

835935 1206kW

21 Babinopoljska(Komarača) II Lim 2 21,407MW22 Komarača–desnapritoka I Lim 1 4,00

23 Murinskarijeka–lijevapritoka I Lim 2 4,879

24 Grlja I Lim 1 1,7025 Kaludarska I Lim 1 1,05226 Bistrica–lijevapritoka I Lim 8 8,227 Šekularska I Lim 5 3,7428 Kraštica–lijevapritoka I Lim 0,829 Veličkarijeka–desnapritoka I Lim 0,3

Umaju2015.godinepuštenajeuradminihidroelektrane"Vrelo",narijeciBistrici,uopštiniBijeloPolje, ukupne instalisana snaga od 612 kW, dok je procijenjena godišnja proizvodnja 2,7 GWelektričneenergije.OvojeprvaunizumHEzakojejeuproteklomperiodudatakoncesija.

4.3.5. Ribarstvoiakvakultura

Ribarstvo CrneGore, kao privredna grana, ako se uzme u obzir ostvarena proizvodnja posljednjihgodina možesekonstatovatidauovomperiodunijenapredovalakaoostalegranepoljoprivrede.Međutim,mogućnostikorišćenjapostojećihprirodnihvodnihresursasuznačajnezarazvojribarstva.Sobziromnanesumnjiveprednostiribarstvauodnosunaostalepoljoprivrednegrane,neprocjenjivaještetaštoteprednostiuproteklomperiodunijesuiskorišćene.

Tabela4.11.Statističkipodacioulovuribepovrstama(tona),MONSTAT,2015 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013Slatkovodnariba 786 441 841 887 534 800 610 838Morskariba 738 689 838 773 810 716 779 741Plavariba 163 196 241 199 206 174 245 226Ostaleribe 304 245 273 291 310 273 298 269Glavonošci 68 67 78 47 61 49 55 44Školjke 174 156 205 215 206 98 156 180Rakovi 29 25 41 21 27 22 25 22UKUPNO 1524 1130 1679 1660 1344 1516 1389 1579

Ribarstvo, kao i svaka druga privredna djelatnost, direktno i indirektno utiče na promjene životnesredine.U tomkontekstu, logično senamećepotreba kvalifikacijenjegoveekološkepodobnosti, sobziromnatodatakvalifikacijaznačajnoutičenarazvojribarstva.

Ribarskadjelatnostsegrubomožepodijelitina:riboloviuzgoj(akvakultura).

Za razliku od ribolova, gdje čovjek ulovom osiromašuje riblji fond, uzgojem riba se uvećava iznadnivoa koji se obezbjeđuje prirodnom reprodukcijom. Akvakultura je u posljednje vrijeme svuda usvijetu brzorastući sektor koji predstavlja mehanizam, koji može da obezbijedi zdravu hranu iz

65

vodenesredine i smanjinegativniuticaj ribolovanapostojeće riblje resurse i samimtimpomogneočuvanjuistih.

Slatkovodnoribarstvo

Ribolovne vode Crne Gore sastoje se odmanjih potoka, rječica, zatim rijeka, nizijskih i planinskihjezeraiakumulacija.

Ukupnadužinatekućihvodaiznosi1.715kmili2.062havodenepovršine.Morasepriznatidatekućevodedajuizuzetnomalekoličineribe,kojesuispodprosjekakojebionerealnomogledati.Razlogzatotrebatražitiuneodostatkufinasijskihsredstavazavećaulaganjaugazdovanje iporibljavanjeribolovnihvoda.

Vrijednost ovih tekućica nije samo u činjenici što su razgranate, što raspolažu znatnom vodenompovršinom i što su naseljene visokokvalitetnim vrstama ribe (pastrmkom i lipljenom), njihovavrijednostjeiutomeštoonepredstavljajubogatipotencijalniresurszaakvakulturu.

Veći dio ovih voda još uvijek nije zagađen, posebnoplaninski vodotoci, čije sunajvažnije osobine:obilje hladne bistre vode, koje se zimi previše ne rashlađuju, a ljeti previše ne zagrijevaju, te suizuzetnoprikladnezaizgradnjuobjekatasalmonikulture.

Značajnije rijeke Crne Gore su: Morača, Gornja i Donja Zeta, Cijevna, Bojana, Tara, Piva, Lim,Ćehotina.Uprethodnomperioduove rijeke sudoživjele određenudevastaciju i riba se uništavalanedozvoljenim i neregulisanim ribolovom. Takođe, znatan uticaj na bonitet ovih voda imala suindustrijska zagađenja, posebno kod rijeka: Gornje i Donje Zete, Morače, Lima, Tare i ostalihvodotoka. Sadašnji ulov je znatno ispod prosjeka koliko bi ove vode mogle dati prema svojimmogućimpotencijalima.

Površinaplaninskih jezera iznosiukupno547havodenepovršine.Ovompovršinomobuhvaćenasusamo jezera koja su nastanjena ribom. Važnija su: Plavsko jezero (250 ha), Crno jezero (63 ha) iBiogradskojezero(43ha).

NapodručjuCrneGoreuposlednjih30godinasagrađenojenekolikoakumulacija:"Krupac","Slano","Liverovići","Grahovo","Piva"i"Otilovići".Površinaovihakumulacija,prisrednjemvodostaju,iznosioko 2.000 ha. Ove akumulacije pripadaju tipu salmonidnih voda. Poslije izgradnje, svaka od ovihakumulacija je poribljena salmonidima, tako da se one koriste i za sportski ribolov. Prosječnagodišnja produkcija iznosi 29 tona salmonida ili 14 kg/ha, što je veoma mali prinos po jedinicipovršine.Takođe,akumulacijesekoristezakavezniuzgoj ribe (Pivskaakumulacija iKrupac), što jedalopozitivnerezultatekoduzgojasalmonida.

OdnizijskihjezeraribaseloviuSkadarskomjezeru.UkupangodišnjiulovribeuSkadarskomjezeruiznosioko96%odcjelokupnogulovauslatkovodnimresursimaCrneGore.Dominantnesuciprinidnevrsteriba(krap,ukljeva,klijen,lola,brona).Inače,unjemujeregistrovanooko45vrstariba.

Četrdesetogodišnjiprosjekulovaribeujezeru,navodinazaključakdaulovod1000do1200tona,nanašemdijeluSkadarskogjezera,predstavljanormalniintenzitetribolovakojinijeimaozaposljedicusmanjenje ribljeg fonda. Ipak uočena je tendencija smanjenja kvalitetnih vrsta ribe u jezeru što sdrugestranepratipovećavanjepopulacijeribamanjevrijednosti.

Dosadašnje relativnokratko iskustvou razvojuakvakulture jepokazalodaseupostojećimvodnimresursimaraspolažebitnimpreduslovimazaintenzivniuzgojribe.

Akvakultura ima za cilj da se na manjim vodnim površinama, putem adekvatnih tehničkih itehnološkihrješenja,ostvariintenzivnaproizvodnjaipostignuvisokiprinosiribe.

NateritorijiCrneGoreizgrađenjevećibrojpastrmskihribnjaka.Osnovnekarakteristikepetnajvećihpastrmskih ribnjaka su date u tabeli. Pored ovih ribnjaka postoji još oko 30mini ribnjaka veličineizmeđu250i1000m2,ukupnooko10.500m2.Većinapomenutihribnjakajeproizvodilakalifornijskupastrmkuiporedkonzumneribeproizvodilaireprodukcioninasadnimaterijalzasopstvenepotrebei

66

tržište. Takođe, na pomenutim ribnjacima proizvodila se i određena količina potočne pastrmkenamijenjenazaporibljavanjeribolovnihvoda.

Tabela4.12.VećipastrmskiribnjaciCrneGoreLokacija

Izvorištevode Površinaobjektaum2

KapacitetProizvodnjeukg

Količinavodeum3/24h

Podgorica"Mareza" Mareza 4000 150000 67000Nikšić"Rastovac" Rastovac 2100 60000 35000Plužine"PIvskooko" Sinjac 2350 200000 28500Berane"Buče" Lim oko7500 250000 168000BijeloPoljeMirojevići Bistrica 2000 100000

Ukupno 22040 645000 370000

Uzgoj pastrmke je ostvaren putem kaveznog sistema na dijelu Skadarskog jezera i Pivskeakumulacije.Rezultatiovakvoguzgojapokazalisuseveomauspješnim.

Morskoribarstvo

Morskoribarstvouključuje lov ilisakupljanje(ribolov),uzgoj(marikultura),preraduitrgovinuživimresursima mora, bilo da se oni koriste za ishranu ili za neku drugu privrednu svrhu (sirovine zaindustriju,izradunakitaislično).

RibolovnopodručjeodinteresazaCrnuGorujemnogošire,jerpočinjeodzoneuticajaplimeiosjeke(mediolitorala) i prostire se preko kontinentalnog šelfa, kontinentalne padine i zaravnijužnojadranske kotline. Ribolovno područje, po Konvenciji o pravu mora, dopire do granicateritorijalnihvodaItalije,aobuhvataimeđunarodnevodečitavogJadrana.

Za lov i sakupljanjebentoskih (pridnenih),obalskih ipelagičnihvrsta ribanajvažniji suobalnipojasunutrašnjegmoraipodručješelfa,kojeje,kaoiučitavomjužnomJadranuusko.UvisiniulazauBokuKotorsku granica šelfa se nalazi na oko 9.5 nautičkihmilja, a kodušćaBojane na oko 34 nautičkemiljeodobale.Osimšelfa,lovbentoskihvrstaseisplatiinakontinentalnojpadinidodubinaod500-600m,jersetunalazenaseljaškampa.

Za razliku od lova bentoskih vrsta, područje lova pelagične (plave ribe) je široko i prema tomeekonomskiisplativosvedogranicaitalijanskihteritorijalnihvoda.

Strukturaulovapokazujedominantnoučešćesardelekojasaostalompelagičomribomučestvujeuulovusaukupno41%,zatimražesa6,7%,oslić6,6%,cipoli5,9%,bukva4%,trlja3,6%,gire3%išnjuri2,5%.Procentualnoučešćesvihostalihvrstajeveomamalo.

Ukupni ulov plave ribe od 2006 do 2013. godine je u stalnomporastu sa 160 na 220 t./god. Kodulovaglavonožaca,primjećujesepadsa68na44t/god.aulovškoljkiirakovajekonstantan,iiznosioko180,odnosno25t/god.

Djelatnost marikulture se za sada isključivo obavlja u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva. Takođepostojiplanzaširenjeproizvodnjeumarikulturinaorvorenomore.

Uzgojbijeleribe–brancinaiorade–podrazumijevazatvoreniuzgojniciklusuplutajućimkavezimaumoru. Iakopokazujeblagirasttokomposljednjihpargodina, idaljesenalazinaniskomnivou.Dvauzgajalištabijeleribe,kojasenalazenapodručjuBokokotorskogzalivaimajugodišnjuproizvodnjuodoko114t.

Uzgojškoljka-dagnjeikamenice–jetakođenaniskomnivouuodnosunaprirodnepotencijale.Naukupno 16 uzgajališta, koji se takođe nalaze na području Bokokotorskog zaliva trenutna godišnjaproizvodnjadagnjiiznosioko200tona,dokjekoličinauzgojenekamenicezanemarljivomala.

4.3.6.Korišćenjevodazaplovidbu

Riječnaplovidba

67

Unutrašnjaplovidbanarijekamai jezerimauCrnojGori,danasjepraktičnozanemarljiva,uodnosuna druge saobraćajne grane, a posebno u odnosu na drumski saobraćaj. Konkretno, u današnjimuslovima, plovidba isključivo lokalnog karaktera obavlja se na Skadarskom i Pivskom jezeru zapotrebestanovništvakoježiviupriobalnimpodručjima.Sastanovištarobnogprometaupitanjusuminimalnekoličinetakodaovaplovidbaimavećiznačajuoblastiribolovairekreacije.

U prošlosti, plovidba je za potrebe lokalnog stanovništva bila razvijena na području Skadarskogjezera.Takonaprimjer,naSkadarskomjezerujedo1981.godinepostojalaredovnaplovidbenalinijanarelacijiRijekaCrnojevića-Ploča-Potkomarno-Virpazar-Plavnica-Krnjice-Murići-Sijerča-Ostros-Ckla.

Razvojem drumskog saobraćaja i poboljšanjem mreže puteva, i u ovom području je plovidbapotisnuta u drugi plan, tako da u ovom trenutku ne postoji bilo kakav vid organizovanog vodnogsaobraćaja. Povremeno, organizuju se turističko - izletničke ture po jezeru, ali je i ova aktivnostsporadična.

NaovakavstatusplovidbenaSkadarskomjezerusvakakosuimaliuticajispecifičnihidrološkiuslovina jezeru. Prema hidrološkim osmatranjima u periodu od 1949. do 1998. godine, pod uticajemvelikihvodaDrimaiMorače,nivoiSkadarskogjezerasuvariraliugranicamaodminimalnekote4,57mnm do maksimalne 9,82 mnm, što posebno čini složenim uslove pristajanja plovila pri svimvodostajima,počevšiodminimalnihdomaksimalnih.

RječnitokoviCrneGore,saizuzetkomrijekeBojane,zbogvelikihuzdužnihpadovaimalihdubinaunajvećemdijelugodine,nepružajumogućnostizaplovidbu.ZbogneuređenostirječnogkoritanijesudosadaiskorišćenenimogućnostikojepružarijekaBojanazaplovidbu.Naovojesvakakouticala ičinjenicada jeBojanapogranična rijeka, odnosnodadio rječnog tokaprolazi krozAlbaniju, te su,poredtehničkih,prisutniadministrativni,međudržavniidrugipratećiproblemi.

Morskaplovidba

PremaOdlucioodređivanjulukapremaznačaju(Sl.listCG,br.20/11)lukeodnacionalnogznačajasu:TrgovačkalukaBar,Lukanautičkogturizma-marinaBar,Trgovačkaluka-Kotor,BrodogradilišnalukaBijela i Ribarska luka Njivice, dok su luke od lokalnog značaja Luka Budva, Luka Tivat - PortoMontenegro,LukaTivat-Kalimanj,LukaRisan,LukaZelenikaiLukaHercegNovi-gradskalukaŠkver.

Prednosti kojepružapoložajCrneGorena Jadranskommoruza razvojpomorskogsaobraćaja, kaoznačajneprivrednegrane,dodanasnijesuiskorišćene.

PlovniputeviunutarobalnogmoraCrneGoresurelativnokratki,jerjeukupnadužinaobale249km(133kmotvoreneobale,a106kmobaleBokokotorskogzaliva).Najvećaudaljenostizmeđudvijeluke(lukeKotorilukeSv.Nikola)iznosisamo64km.

Po svojim karakteristikamaobalnomore CrneGore semože podijeliti u dva bitno različita plovnapodručja:Bokokotorski zaliv iotvorenomore,od rtaOštrodogranice saAlbanijomnaušću rijekeBojane.

Bokokotorskizaliv,samposebi,predstavljajednuvelikuprirodnuluku.Unjemuseplovidbaodvijauuslovima karakterističnim za lučka područja (suženmanevarski prostor, ograničena širina plovnogputa,razneinstalacijenaobaliinamorskomdnuokojimatrebavoditiračunapriplovidbiisidrenju).

Uzalivususmještenedvijelukeotvorenezameđunarodnisaobraćaj(KotoriHercegNovi),marinauTivtuivelikibrojmanjihpristana,kojimoguposlužitizasidrenjemanjihturističkihiribarskihplovila.Primorskisaobraćajizmeđuovihlukaipristanajeintenzivaniraznovrstan.

LukaBarjenajvećainajznačajnijalukanaCrnogorskomprimorjuitrenutnojejedinanašalukakojaposjeduje izgradjenu infrastrukturu, savremenu opremu (za naše uslove), skladišne kapacitete,kadrove,štojojstvarainternepretpostavkezaposlovanjenamedjunarodnomtržištu.

Luka Bar, kao praktično jedina trgovačka luka u Crnoj Gori preko koje se odvija 95% pomorskogsaobraćaja, ima kapacitete i razvojne potencijale (dužina operativne obale, dubina akvatorija,

68

povezanostsaprugomivelikopodručjezaširenje)kojijojopredjeljujuvelikiregionalniznačajiuloguurazvojuplovihautoputeva(motorwaysofsea).Takodje,LukaBar,kaosavremenapomorskaluka,koja ima međunarodnu reputaciju frekventne luke za pretovar svih vrsta tereta, pruža velikemogućnostizadaljirazvojkombinovanogsaobraćaja ipovezivanječitavogregiona, jerseunjenomzaleđunalazineophodnadrumsko-željezničkainfrastruktura.

Zahvata prostor od oko 2 miliona m2, od čega je 500.000 m2 akvatorij, 120 000 m2 otvorenihskladišta,350.000m2zatvorenihskladišta,upravnazgrada,saobraćajnice,parkienergetskiobjekti,te600harezervnihpovršinazaširenje.

Marina Bar se nalazi u srcu barskog zaliva, u gradskom jezgru uz samu gradsku plažu. Kapacitetmarinesu900vezovaumorui250vezovanakopnu.Površinakojuzauzimaiznosi147.911m2,dokdužinaoperativneobaleiznosi3.703m.

Luka Kotor je smještena na krajnjem unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva. Ima status luke zameđunarodni saobraćaj, od 1992. godine dobija i stalni granični prelaz, da bi poslednjih godinausmjerilaposlovanjesaprihvatteretnihiputničkihbrodovanajahtinginautičkiturizam.

Kapetanijaicarinarnicaradeprekocijelegodinetejeomogućenkompletanmeđunarodnitretman.Operativna površina luke, koja služi zameđunarodni pomorski saobraćaj, nalazi se na operativnojobaliiobuhvataprostorodspomenikasvjetionikadozgradeLučkekapetanije,iznosicca.4.000m2.Dužinaoperativneobale je417,7m.Kapacitet luke je14vezovaausmjerena jekaprevozuputnikabrodovimazakrstarenjeinautičkomturizmu.

Odizuzetnogznačaja je iLukaTivat-PortoMontenegrokoja jetransformisanaodArsenala(MRTZ„Sava Kovačević”) u visoko kvalitetnu, održivu marinu orijentisanu na super/mega jahte koja jeuklopljenaugradskusredinuTivta ikojauključuje idodatnepogodnostinaobali,što jeomogućiloCrnojGori dadobije vrhunskumarinuna Jadranu i jednuodnajvećih i najraznovrsnijihmarinanačitavomMediteranu.Ima450vezovazaplovilasamaksimalnomdužinomtrupa(LOA)urasponuod12do180m.

4.3.7.Korišćenjevodazakupanjeirekreaciju

RaznovrsnostijedinstvenostpojavakopnenihvodauprirodijeizuzetanpotencijalkojiposjedujeCrnaGorausmislukorišćenjazaturizam,rekreacijuisportskeaktivnosti.

Kompleks pojava čine planinski potoci, bistre i moćne planinske rijeke, duboki kanjoni i klisure,karstni izvori i ponori i brojna jezera. Međubogatstvom tih pojavaposebno se izdvajaju kanjonirijekeTareikanjonNevidio,glečerskajezera-Crno,Biogradsko,PlavskoiostalajezerasmještenaumasivimaplaninaDurmitora,Bjelasice,Prokletija,Maglića, zatimvelikoSkadarsko jezero.Ne trebazapostaviti ni nekoliko akumulacionih jezera stvorenih izgradnjom brana na rijeci Pivi, rijeciGračaniciinapritokamaZeteuNikšićkompolju.

Uzraznovrsnevodneresurse,značajanturističkipotencijalpredstavljainjihovoprirodnookruženjeibiljniiživotinjskisvijet,kojisejavljauakvatičnimsredinamailinjihovojneposrednojblizini.

Sa izuzetkom Crnog i Biogradskog jezera i kanjona rijeke Tare, korišćenje prirodnih vrijednostiriječnihtokova,prirodnih ivještačkih jezerazapotrebeturizma,rekreacije i za sportskeaktivnostimožesedanasokarakterisatikaosporadičnapojavakojajeograničenanarelativnomalibrojljudi-ljubitelja prirode, naučnika-istraživača, planinara. Činjenica da se samo 3% ukupnih turističkihsmještajnihkapacitetaCrneGorenalazinaovimprostorimanajboljegovoridaovipotencijalinijesuiskorišćeni,atimeniekonomskivalorizovani.

Na300kmdugojcrnogorskojobali,oko70km koristi sezakupanje i sunčanje. Posebnaatrakcijacrnogorskeobale sudugepješčaneplažepoput 12 kmdugeVelikeplažeuUlcinju, 1800mdugeBečićkeplaže,kaoi1300mdugeSlovenskeplaže,nadomakStaroggradaBudve.

69

Tabela4.13. PregledpostojećihplažaRedbr.

Nazivplaže

Opština

Dužinaplaže(m)

Širinaplaže(m)

Površinaplaže(m2) Brojkupača Uređenostplaže

1 Njivice HercegNovi 1870 20 37400 3000 Djelimičnouređena

2 Igalo HercegNovi 1500 20 30000 2500 Djelimičnouređena

3 Topla HercegNovi 1220 15 18300 1500 DiouređenadioDjelimičnouređena

4 HercegNovi HercegNovi 500 10 5000 420 Djelimičnouređena

5 Savina HercegNovi 310 10 3100 250 Diouređen,diodjelimičnouređen

6 Meljine HercegNovi 500 20 10000 830 Neuređena

7 Zelenika HercegNovi 500 20 10000 830 Djelimičnouređena

8 Đenovići HercegNovi 600 10 6000 500 Djelimičnouređena

9 Baošići HercegNovi 1000 15 15000 1250 Djelimičnouređena

10 Bijela HercegNovi 1000 15 15000 1250 Djelimičnouređena

11 Kamenari HercegNovi 500 10 5000 420 Djelimičnouređena

12 Morinj Kotor 1000 15 15000 1250 Djelimičnouređena

13 Risan Kotor 500 10 5000 600 Djelimičnouređena

14 Perast Kotor 450 10 4500 500 Djelimičnouređena

15 Orahovac Kotor 1000 20 20000 1600 Prirodna

16 Dobrota Kotor 500 20 10000 800 Neuređena

17 Kotor Kotor 625 15 9400 1100 Oko100muređena,ostalodjelimičnouređena

18 Muo Kotor 450 10 4500 500 Neuređena

19 Prčanj Kotor 1500 10 15000 2000 Djelimičnouređena

20 Markovrt Kotor 1000 10 10000 1200 Uređena

21 Stoliv Kotor 1000 10 10000 1200 Neuređena

22 Lepetane Tivat 500 15 7500 1000 Djelimičnouređena

23 Lastva Tivat 1600 20 32000 2600 Djelimičnouređena

24 Tivat Tivat 1250 15 18700 2300 Neuređena

25 SvetiMarko Tivat 1000 15 15000 2000 Ekskluzivnouređena

26 Krtole Tivat 500 10 5000 600 Neuređena

27 Krašići Tivat 550 5 2750 300 Djelimičnouređena

28 Rose HercegNovi 260 10 2600 400 Uređena

29 Žanjice HercegNovi 300 20 6000 700 Neuređena

30 MalaGora HercegNovi 550 15 8200 900 Neuređena

31 Pržno Tivat 300 30 9000 900 Djelimičnouređena

32 Trašte Tivat 300 30 9000 900 Prirodna33 Žukovac Tivat 200 10 2000 200 Neuređena34 Trsteno Kotor 250 15 3700 500 Neuređena35 Jaz1 Budva 600 60 36000 3000 Djelimičnouređena36 Jaz2 Budva 500 40 20000 1800 Djelimičnouređena

37 Mogren Budva 300 20 6000 900 Uređena

38 PlažahotelaAvala Budva 150 30 4500 500 Djelimičnouređena

39 Plažakodlučkekapetanije Budva 80 15 1200 150 Djelimičnouređena

40 Slovenskaplaža Budva 1800 25 45000 5000 Djelimičnouređena

41 Bečići Budva 1800 55 99000 8000 Djelimičnouređena

42 Kamenovo Budva 460 25 12000 1300 Neuređena

43 Pržno Budva 200 20 4000 500 Djelimičnouređena

70

Redbr.

Nazivplaže

Opština

Dužinaplaže(m)

Širinaplaže(m)

Površinaplaže(m2) Brojkupača Uređenostplaže

44 Kraljičinaplaža Budva 130 20 2600 250 Ekskluzivnouređena

45 Miločer Budva 270 30 8100 800 Ekskluzivnouređena

46 SvetiStefanI Budva 240 25 6000 500 Ekskluzivnouređena

47 SvetiStefanII Budva 580 25 14500 1500 Ekskluzivnouređena

48 Drobnipijesak Budva 210 30 6300 700 Prirodna

49 Reževići Budva 100 10 1000 120 Neuređena

50 PerazićaDo Budva 60 15 900 100 Djelimičnouređena

51 Petrovac Budva 600 20 12000 1500 Uređena

52 Lučice Budva 250 20 5000 800 Prirodna

53 Buljarice Budva 2500 30 75000 9000 Diodjelimičnouređen,adioprirodna

54 Pećin Bar 300 20 6000 700 Prirodna

55 Čanj1 Bar 400 35 14000 2000 Djelimičnouređena

56 Čanj2 Bar 600 60 36000 4000 Djelimičnouređena

57 Maljevik Bar 200 20 4000 500 Djelimičnouređena

58 Sutomore Bar 1300 35 45500 6000 Djelimičnouređena59 Zlatnaobala-Ineks Bar 200 15 3000 400 Djelimičnouređena

60 Ratac Bar 300 10 3000 400 Neuređena

61 Žukotr–lica Bar 850 20 17000 2000 Djelimičnouređena

62 Topolica Bar 800 20 16000 1800 Uređena63 Velikiimalipijesak Bar 600 20 12000 1200 Djelimičnouređena64 Masline Bar 200 20 4000 500 Djelimičnouređena

65 StariUlcinj Ulcinj 150 15 2250 300 Neuređena

66 Kruci Ulcinj 300 15 4500 550 Djelimičnouređena

67 Valdanos Ulcinj 400 30 12000 1200 Uređena

68 Crnogor-skoguvno Ulcinj 240 10 2400 250 Djelimičnouređena69 LimanIiII Ulcinj 120 10 1200 150 Djelimičnouređena70 Ulcinj-malaplaža Ulcinj 360 20 7200 600 Uređena

71 Pinješženskaplaža Ulcinj 200 5 1000 100 Uređena

72 PlažahotelaAlbatros Ulcinj 70 10 700 80 Uređena

73 Velikaplaža Ulcinj 12500 50 625000 65000 Dijelomuređena,dijelomprirodna

74 AdaBojana Ulcinj 1500 40 60000 8000 Prirodna

Ukupno 57505 1615700 169000

Od2003. godineuCrnojGori najuređenijimplažamadodjeljuje semeđunarodnopriznanje "Plavazastavica" što predstavlja ekskluzivno ekološko obilježje koje se na godišnjem nivou dodjeljujeplažamaimarinama.Oznaku»Plavazastavica«dodjeljujeMeđunarodnižiri,anapredlogNacionalnekomisije i to za jednu sezonu.UspjehprogramaPlava zastavica vidi se i po tomeda jebrojplavihzastavicauCrnojGoristalnouporastu:6u2004.,10u2005.,15u2006.,20u2007.,18u2008.te19u2009.i2010.godini.Uproteklih7godina,kakoupilotfazitakoisamojkampanji,jeučestvovalopreko 40 plaža. Ovim međunarodnim priznanjem Crnoj Gori se olakšava da svojim jedinstvenimprirodnim potencijalom, bistrim morem, uređenim plažama i obalama, opremljenim marinamakonkurišenasvjetskomtržištukaojednaodkvalitetnihiprepoznatljivihdestinacija.

71

Slika4.3.MapaplažanaCrnogorskomprimorju

4.3.8. Korišćenjegeotermalnihimineralnihvoda,kaoivodazakomercijalnuprodaju

OpojavigeotermalnihimineralnihvodanapodručjuCrneGoredetaljnojedatoupoglavlju3.3.3.

Iporedznačajnogpotencijalakarstnihizdanskihvoda,samoodređenbrojizvoraispunjavapovećanezahtijevesvjetskihidomaćihstandardaupogledumogućnostikorišćeenjaputemflaširanjakaostonevode.

Voda, posebno voda za piće čini naš značajan prirodni resurs. S obzirom da je danas u svijetuprisutnasvevećanestašicavode,CrnaGorasejavljakaopotencijalnoveomaznačajanizvoznikvodezapiće,gledajućisaaspektakoličinaikvalitetavoda.

KomercijalnoiskorišćavanjeiflaširanjekvalitetnihizdanskihvodauCrnojGorinasamomjepočetkuiraspoloživikapacitetizaproizvodnjuflaširanevodenijesudovoljnoiskorišćeni.

Trenutno u Crnoj Gori pored fabrike mineralne vode “Bjelasica Rada” AD Bijelo Polje, izvorište“Čeoče”voda“Rada”,radiišestfabrikazaflaširanjeprirodnevode,ito:

• fabrika vode „Water Group” d.o.o. Kolašin, voda Suza, izvorište „Bukovička vrela“Trebaljevo,OpštinaKolašin,

• fabrika vode „Lipovo” d.o.o. Kolašin, voda Aqua Monta, izvorište Ropušica, GornjeLipovo,OpštinaKolašin,

• fabrikavode„AquaBianca”d.o.o.Podgorica,vodaAquaBianca,izvorište„Đedovizvor“,OpštinaKolašin,

• fabikavode„Gorska“d.o.o.Kolašin,vodaGorska,izvorište„Jeremija“OpštinaKolašin,• fabrikavode„EkoPer”d.o.o.Šavnik,vodaDiva,izvorište„Gusarevci”OpštinaŠavnik,

72

• fabrika vode „Božja voda” d.o.o. Cetinje, vodaMonteMinerale, izvorište „Božja voda”Meterizi-DobrskaŽupa,OpštinaCetinje.

Poredovih šest fabrika prirodne izvorske vode, izgrađena je i fabika koja je u proceduri dobijanjaneophodnihakatazaotpočinjanjesaradom.FabrikasenalaziuOpštiniRožajeivodaćesekoristitisaizvorišta„Lučičkovrelo”,OpštinaRožaje.

Fabrike koje su u proceduri dobijanja vodnih akata neophodnih za rad, u skladu sa zaključenimkoncesionim ugovorima po BOT aranžmanu za korišćenja dijela voda za flaširanje vode ukomercijalne svrhe,odnose sena sljedeća izvorišta:Alipašini izvori,OpštinaPlav, izvorištePasišta,OpštinaPlužine,izvorišteJavor,OpštinaKolašiniizvorišteDrijenak,OpštinaKolašin.

ZakonomokoncesijamaaipousvajanjunovogmedelakoncesionepolitikeuCrnojGoriiusvajanjaOdlukaododjelikoncesijaodstraneVladeCrneGore,kojimsudefinisanaprava iuslovikorišćenjapredmetnih koncesija, zaoblast flaširanja, odnosnopakovanja ili dopremanja vodeu komercijalnesvrhe, potpisani su ugovori i zaizvorište „Jasen“ Opština Bar, u količini od 0,4-1 l/s, izvorište„Drijenak-Rajsko Vrelo“ Opština Kolašin, u količini od 5 l/s, izvorište „Moračko Trebaljevo“Sjerogošte,OpštinaKolašin,ukoličiniod10l/s, izvorište„Vrelo“,OpštinaMojkovac,ukoličiniod1l/s,iizvorište„VelikiMaljen“,GornjaBukovica,OpštinaŠavnik,ukoličiniod5l/s.

4.3.9.Ostalividovikorišćenjavoda

Snabdijevanje Termoelektrane „Pjevlja“ vodom za hlađenje i druge potrebe vrši se iz akumulacije„Otilovići" koje se nalazi približno 7 km jugoistočno od grada. Zahvat je nastao početkom 80-tihgodina prošlog vijeka izgradnjom 59 m visoke brane na rijeci Ćehotini, čime se stvorilo jezerominimalnezapremineod5x106m3,odnosnomaksimalnezapremine18x106m3.Nivojezerasekrećeizmeđumakismalne visine od 841metara nadmorske visine i minimalne visine 822mnm. Zahvatvode za vodosnabdijevanje senalazi na koti 813mnm. Odakumulacijedo krugaTeroelektrane seproteže cjevovod koji je u dužini prvih 820m izgrađen od betonskih cijevi prečnika 2.000mm, aodatle dalje u dužini oko 6.300 m, cjevovod je izgrađen od čeličnih cijevi prečnika DN800. Zasopstvenepotrebepostojećiblok imapotrošnjudekarbonatiziranevodeu rasponuod800do900m3/h.

4.4. Zaštitaodštetnogdejstvavodaiuređenjevodnihrežima

4.4.1. Stanjezaštiteiodbraneodpoplava

Poplave suprirodnepojave kojenijemoguće spriječiti, ali se preduzimanjemodgovarajućihmjerapoplavnirizicimogusmanjitinaprihvatljivnivo.

Poplavni rizik predstavlja kombinaciju vjerovatnoće pojave poplavnog događaja i potencijalnihštetnihposljedicadogađajanazdravljeiimovinuljudi,životnusredinu,kulturnubaštinuiprivredu.

Upravljanje rizicima od poplava obuhvata izradu preliminarne procjene rizika od poplava, izradu isprovođenjeplanovaupravljanjarizikomodpolava,opštegioperativnihplanovaodbraneodštetnogdjelovanja voda, sprovođenje redovne i vanredne odbrane od štetnog dejstva voda i zaštitu oderozijeibujica.

Zaštitaodštetnogdjelovanjavodaobuhvataradoveimjerenazaštitiodpoplava,zaštitiodriječneerozije,zaštitioderozijevodom,vjetrom ibujicama iodvodnjavanje iotklanjanjeposljedicaodtihdjelovanja voda. Za obezbjeđenje zaštite od štetnogdjelovanja vodautvrđuju se područja koja suugroženausljedpoplava(poplavnopodručje)iliusljederozijevodomivjetrom(erozivnopodručje).Radizaštiteodštetnogdejstvavoda,državaijedinicelokalnesamoupraveobezbjeđujuzaugroženapodručjaplaniranje,izgradnju,održavanjeiupravljanjevodnimobjektima.

Riječne doline, koje su potencijalno ugrožene od poplava, zauzimaju relativno mali prostor CrneGore.Međutim,oviprostoriimajuvelikiznačaj,jerseunjimanalazenajvećanaselja,poljoprivredne

73

površineivažnesaobraćajnice.Zbogtogazaštitaovihpodručjaodpoplavaimanesumnjivsocijalniiekonomskiznačaj.

ProblemodbraneodpoplavauCrnojGoriuglavnomjevezanzapriobaljavećihvodotoka:Morače,Lima, Tare, Ćehotine, Ibra i Bojane jer se na njihovim obalama nalaze skoro svi veći crnogorskigradovi.Overijekeihugrožavajusvojimizlijevanjemuvrijemevelikihvoda.Poredovog,nateritorijiCrneGorepostoje idvaspecifičnaproblemaugroženostiodplavljenja-napodručijimaSkadarskogjezera i Cetinja. Povremenapovišenja nivoa Skadarskog jezera ugrožavaju značajnepoljoprivrednepovršineokojezera.Sdrugestrane,plavljenjeCetinjskogpoljaunutrašnjimvodamaugrožavavelikidiourbanezoneopštineCetinje.

4.4.2. Stanjeuoblastiregulacijeiuređenjavodotoka

DosadašnjiobimizvedenihradovanauređenjuvodotokaiodbraniodpoplavanasvimvodotocimauCrnojGori je vrlo skroman iuglavnomsu izvedeniu70-tihgodinaprošlogvijeka. Zbogparcijalnogpristupa ovoj problematici, većina izvedenih objekata je lokalnog karaktera, tako da su dužineodbrambenihnasipa,obaloutvrdairegulisanihkoritavrlokratke-odnekolikostotinametarado1-2kilometra.Posebanproblemjeslaboineredovnoodržavanjeobjekatazaodbranuodpoplava,štojeneminovnodovelodo smanjenja stepena zaštitepriobalnihpodručja.Većeodbrambene cjeline surealizovanesamodužMorače(nasipCijevna-Vranjinadužine16kmijoštridionicedužine3-5km)idužBojane(tridionicenasipa,dužine3-6km).

Tabela4.14.SumarnipregledpostojećihobjekatazazaštituodpoplavanapodručjuCrneGore

Vodotok Lokalitet VrstaobjektaIbar Rožaje regulacijaLim Berane Regulacija1200mLim Plav RegulacijaPlavskerijeke300mLim Gusinje RegulacijaGrnčarrijeke200mLim BijeloPolje RegulacijarijekeLipnice350mĆehotina Gradac PresjecanjemeandraTara Kolašin ZaštitaobalaTara Mojkovac ZaštitajalovištaTara Mojkovac RegulacijapritokeRudnice1000mMorača Cijevna–Vranjina Nasip1600mMorača SeloVukovci Nasip3000mMorača SeloPonari Nasip5000mMorača SeloGoričani Obaloutvrda200mMorača SeloGrbavci Obaloutvrda200mMorača SeloBijeloPolje Paralelnagrađevina170mMorača SeloPonari Paralelnagrađevina200mMorača SeloLukići Naper100mSitnica Lješkopolje Regulacija3kmBojana SvNikola-Reč Nasip6337mBojana Sutjela–Sv.Đorđe Nasip1455mBojana Paratuk Nasip195mBojana Gropad-Škodra Nasip960mBojana Škodra-Sukobina Nasip2900mSutorina Sutorina Regulacija3500mRepaj Zelenika RegulacijaDrenovštica Mrčevskopolje regulacijaSutorina,BistricaiOrahovštica

Crmnica regulacija

Određeniradovi izvodeseiod2011.godineuciljusanacijeposljedicaodpoplavakojesusedesile2010.aikaoprevencijaodbudućihpolava.

Direkcija javnih radovaod2011.godine realizujeprojekat“Hitnepomoći iprevencijeodpoplava”,koji se finansira iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke. U okviru ovog projekta, uperioduod2011.godinedodanasrealizovanje61projekatiutrošenasusredstvauiznosuodpreko

74

8 mil. €, a radovi su se odnosili na izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju mostova, puteva, klizišta,regulacijuvodotokovaiizgradnjuisanacijuvodovoda,kaoiizraduprojektnedokumentacije,revizijeprojektnedokumentacijeivršenjestručnognadzoranadizvođenjemradova.

Poredizgradnje3mostanarijeciLim,rekonstrukcijeglavnoggradskogmostauBeranamaimostanaMarsenićarijeci,izvršenajeregulacijakoritarijeka,odnosnoizgradnjakamenihobaloutvrdaudužiniodcca10kmito:

• Igradnja i uređenje koritaPlavske rijeke, rijekeGrnčar,Murinske rijeke i rijekeVrujeuOpštiniPlav

• Regulacija korita rijeke Lim (na potezu od ušća Zlorečice – ušće Kraljštice inovoizgrađenogmostaSeoce)irijekeZlorečiceuOpštiniAndrijevica

• Regulacija korita rijeke Lim (zaštita obilaznice i centralne gradske zone i zaštita obalanizvodnoodgradskogmosta)uOpštiniBerane

• RegulacijarijekeTare,odnosnozaštitanasipaJalovištailokalnogputapremaProšćenjuuOpštiniMojkovac

• Izgradnja i uređenje korita rijeke Tare u Opštini Kolašin (potez ˝Bećova bara-mostBabljak˝).

Takođe,izvršenajesanacijaklizištauMojkovcuiKolašinu,rekonstrukcijadijelavodovodnemrežeuPlavuisanacijamreželokalnihputevauPlavu,Andrijevici,Plužinama,Danilovgradu,CetinjuiNikšiću,izvršenisuradovinaizgradnjimanjihmostovaipropustauPlavuiGusinju,ŠtitariciuMojkovcu,navišelokacijauŠavniku,Plužinama,NikšićuiDanilovgradu.

Značajanprojekatčijajerealizujapočela2014.godinejeiregulacijarijekeMoračeodušćaSitniceuBotunudoPonara.Ovimradovimaćeseudužiniod7,5kmdefinisatikoritoiobaloutvrdazavelikeisrednje vode, spriječiti dalje urušavanja obala korita Morače, plavljenje okolnih poljoprivrednihpovršinaiugrožavanjeobjekataodinteresazaširuzajednicupaidržavu(most,željeznica,itd).Rokzarealizacijuprojektaje5godina.

4.4.3. Zaštitaoderozijeibujicaiuređivanjeslivova

Crna Gora je specifično područje na kojem se na relativnomaloj površini javljaju najraznovrsnijierozioni oblici i specifični bujični tokove. To je redovno zahtijevalo prilagođavanje uobičajenihmetoda za sanaciju erozije i bujičnih tokova konkretnom stanju na terenu i iznalaženje novihrješenja. Prve aktivnosti u ovoj oblasti bilježimo još 1880. godine, skoro u isto vrijeme kada suzapočeteiutadanajrazvijenijimzemaljamaEvrope.

NapodručjuCrneGoreutriperioda,od1880do1941,od1945do1963iod1963do1997god.radilosenauređenjubujicaizaštiteoderozije.Prviperiodkarakterišeizgradnjatehničkihradovaukoritubujičnihtokova,najčešćesutopoprečnegrađevine:pregrade,pragoviikaskade.Najvišeovihradovaizvedeno jeuperioduAustro-Ugarske,pretežnouBokokotorskomzalivu iCetinju. Drugiperiod seodlikujeekspanzijomovevrsteradova ikombinovanjemtehničkih ibioloških ibiotehničkihradova,sa veoma dobrim rezultatima. U tom periodu nastavljeni su radovi na već djelimično uređenimbujicama, inanovomuređenjuaktivnihbujičnihpodručja. Istovrijemenorađenoje inaodržavanjupostojećih bujičnih objekata. U posljednjem periodu izvedeno je nekoliko većih regulacionihgrađevina na uređenju bujičnih tokova u Baru, Budvi, Vladimirskom polju i nekoliko manjihgrađevina.Uovomperiodu,velikidiograđevinanauređenjubujičnihtokovanijeregistrovan,jersuizvedene u sklopu zaštite željezničkih pruga Beograd-Bar, Podgorica-Nikšić, magistralnih putevadolinomMorače,Zete,TareiLima.

Takođe, i danas semnogi radovina sanaciji bujičnih tokova izvodeuokviru izgradnje i održavanjasaobraćajnicaineevidentirajusekaoobjektizauređenjebujica.Tuseprijesvegamislinauređenjebujičnih tokova u sklopu zaštite željezničke pruge Beograd-Bar i magistralnih puteva u dolinamaMorače,Zete,Tare iLima.Oviradovisemogusamoprocijeniti, iakosunekiodnjih jedinstvenipo

75

svojimrješenjima.Sličnasituacijajesavodotocimaunaseljenimmjestima,kadaseuređenjebujicenazivaregulacijomrijeke,jernijejasnodefinisanagranicaizmeđurijekeibujice.

4.4.4. Odvodnjavanjezemljišta

SuvišnavodarazličitogporijeklaugrožavavećepovršinepotencijalnoplodnogzemljištaCrneGoreionemogućava njihovo intenzivno korišćenje u poljoprivredi. Ta pojava je posebno izražena napovršinamauz Skadarsko jezero i rijekuBojanu, u Zetskoj ravnici, Bjelopavlićima, Plavskoj kotlini irječnimdolinamaLima,TareiĆehotine.

Neuređenost vodnog režima zemljišta u prirodnim uslovima posljedica je dugotrajnog stanjaprevlaženostitokomgodine.Takvostanjeupostojećimuslovimadoprinosi,posebnousuptropskomklimatu, izostavljanju vrijednih površina za obradu, koje predstavljaju izvanredan potencijal zarealizaciju specifične poljoprivredne proizvodnje. Na teritoriji Crne Gore izdvojeno je 24.519 hazemljišta koje je ugroženo prisustvom suvišne vode različitog porijekla. Od toga se nalazi u slivuJadranskogmora14.924haiuDunavskomslivu9.595ha.

Postojeći obim izvedenih radova na odvodnjavanju u Crnoj Gori je skroman, iako su u prošlostiizvedena brojna vrlo korisna istraživanja prirodnih uslova, u cilju iznalaženja rješenja u okviruhidrotehničkih projekata. U tom pravcu radilo se i na analizamamogućnosti osvajanja značajnih,dugotrajnoplavnihpovršinaporedSkadarskog jezera,kojesudosredineXIXvijekakorišćene ikaoobradivazemljišta.

Jadranskisliv

Još 1976. godine je evidentiranoda jeu slivu Jadranskogmorapotrebnoodvodnjavati 35.530hazemljišta namjenjenog za poljoprivredno korišćenje. Veći dio te površine – 32.270 ha ugrožen jepoplavamaibujicama,aostatakpodzemnimvodama.

Za potrebe projektovanja melioracionih sistema sprovedena su vrlo obimna istraživanja ugravitacionomprostoruSkadarskogjezera,napovršinamaDonjeZete,Ceklinskekasete,Crmničkog(iOrahovskog)poljaiuBjelopavlićkojravnici.

MelioracioniradovisuposebnopotrebniuBjelopavlićkojravnici,gdjejeneophodnoodvodnjavanjezemljišta na površini od 5.800 ha. Na tom prostoru oko 1950. godine izgrađen je sistem zanavodnjavanje, a da prethodno nije izvršeno odvodnjavanje, tako da ni taj sistem nijemogao daefikasnofunkcioniše.Oko1985.godine,nalokalitetuKosovskilug,izgrađenjesistemodvodnjavanjanapovršiniodoko1.330ha,alinitusenisuostvariliplaniranirezultati.

Ostalepovršinenakojimasupreduzimaniradovinaodvodnjavanjusumanjihveličina.UMrčevompoljujeizgrađenakanalskamrežana245ha,uSutorinskompoljudrenažanaoko70ha.

Realizacijommjera odbrane od poplava i zaštite od bujica smanjuju se površine zemljišta koje jepotrebnoodvodnjavati.Utomsmislu izgrađenisunasipi poredlijeveobaleMoračeodCijevnedoVranjine idesneobalenamanjojdužini, kojima je zaštićenadonjaZetaodplavnihvoda tih rijeka.Djelomičnim uređenjem vodotokova Sutormana, Orahovštice i Bistrice smanjeno je plavljenjeCrmničkog i Orahovskog polja. Na području Nikšića, sprovođenjem takvih mjera, potrebe zaodvodnjavanjem svedene su na manji dio površina u Gornjem polju kod Brezovika i na Mokrimnjivama.

Dunavskisliv

UDunavskomslivuvećinapovršinakojebitrebaloodvodnjavati,zbogprisustvasuvišnihvoda,nalazese u dolinama rijeke Lima i njenih pritoka, rijeka Ibra i Tare i rijeke Ćehotine i njenih pritoka. Saizuzetkom malog zahvata u priobalju rijeke Lima nedaleko Berana, ni na jednoj od ugroženihpovršinanisurealizovanimelioracioniradovi.Stečenaiskustvauproteklomperiodunaaktivnostimaoko odvodnjavanja na teritoriji Crne Gore ipak predstavljaju značajan fond znanja koja mogu dadoprinesu daljemunapređenju stanja u ovoj oblasti. Svakako tomože biti od posebnog značaja uizradikompleksnihhidromelioracionihrješenjanasvimbudućimsistemimainjihovimobjektima.

76

4.5. Stanjekvalitetavodainjihovazaštita

Preovlađujućazagađenja površinskih vodasuotpadnevodeodstanovništva (naselja) i industrija,koji se javljaju kao koncentrisani izvori zagađenja. Pored stalnog stanovništva značajne količineotpadnihvoda,naročitouPrimorskomregionupotičuodpovremenogstanovništva-turista.Rasuti,težekontrolisaniizvori,vezanisuzaatmosferskevodesaurbanih,poljoprivrednihidrugihpovršina,kojiporedpovršinskihzagađujuipodzemnevode.

Kvalitet voda na rijekama Crne Gore zavisi od kvantiteta i kvaliteta efluenata koji se značajnoizmjenio u odnosu na efluent koji se ispuštao u vodotoke krajemprošlog vijeka.Do toga je došlozbogsljedećihfaktora:sjednestraneuuslovimakadasuzbogprocesatranzicije,ratnihdešavanjaiekonomkekrizeprivredneaktivnostibitno smanjenea time i količinaotpadnihvodaod industrije,značajnojeumanjenoiefluentnoopterećenjevodotoka,asdrugestraneuuslovimarazvojaturizmakaojedneodosnovnihprivrednihgrana,došlojedopovećanjakoličinekomunalneotpadnevode.

Zaštitavodaodzagađivanja,usmisluZakonaovodama,jeskupmjeraipostupakakojimaseodržavakvalitetvoda,odnosnounaprjeđujedonivoapropisanogzakorišćenjepopojedinimnamjenama.

Mjerezaostvarvanjezaštitevodaodzagađenjasprovodesekrozsledeće:

• organizacijom kontrole kvaliteta vode i izvora zagađenja, zabranom i ograničavanjemunošenja u vode opasnih i štetnih materija, zabranom stavljanja u promet materijaopasnihzavodezakojepostojisupstitucijaekološkipogodnijihproizvodaidr.;

• ekonomskim mjerama plaćanjem naknade za zagađivanje vode, koja nije niža odtroškovanjenogprečišćavanja;

• prečišćavanjem otpadnih voda na mjestu nastajanja, primjenom tehničko-tehnološkihmjeraiuvođenjemsavremenihtehnologijauproizvodnju;

• vodnim mjerama, kojima se poboljšava režim i kvalitet malih voda namjenskimispuštanjemčistevodeizakumulacija,aposebnoradiotklanjanjaposljedicahavarijskihzagađenja.

4.5.1. Stanjeuoblastisakupljanja,odvođenjaiprečišćavanjaotpadnihvoda

Količine produkovanih otpadnih voda od stanovništva, od institucionalnih i komercijalnih izvora unaseljenim mjestima, najvećim dijelom dospijevaju u površinske vode – rijeke, jezera, more, kaoprijemnike, preko ispusta kanalizacionih mreža. Te su količine ograničene područjem pokrivenimkanalizacionimsistemomkaoibrojemstanovnikakojikoristetesisteme.

Ono što karakteriše najveći broj naseljenih mjesta na području Crne Gore jeste nepostojanjesveobuhvatnog i objedinjenog sistema za prikupljanje otpadnih voda, te činjenica da se otpadne iatmosferske vode uglavnom separatnim sistemima kanalizacije i najkraćim mogućim putemsprovode do najbližeg recipijenta. U primorskom regionu otparne vode se ispuštaju dugimpomorskih ispustom u Jadransko more. Dio stanovnika je individualno rješavao pitanje konačnedispozicijeotpadnihvodananačindaseotpadnevodeskupljajuuseptičkejame,najčešćeurađenetakoda senjihov sadržajprocjeđujeupodzemljeaprelivaunajbliži potok, čime se kontaminirajupodzemneipovršinskevode.

Postoji velika nesrazmjera u pogledu izgrađenosti kanalizacione mreže u odnosu na vodovodnu.Ukupna dužina kanalizacione mreže na kraju 2013. godine iznosila je 865 km i obuhvata samourbano područje. U prosjeku, na nivou Crne Gore, izgrađenost kanalizacine mreže u odnosu navodovodnu, iznosi svega oko 19%. Prosječna pokrivenost urbanog područja na nivou Crne Goreiznosi74%,alidrastičnovariraodopštinedoopštine(Kolašin17%,Budva95%).Ovoukazujedaseotpadnevode ispuštajuvankontrolisanihkanalizacionih sistema ipredstavljaju velikuopasnostpozdravlje ljudi i životnu sredinu. Ovaj podatak, takođe, upućuje na potrebu većih investicionihakivnostiuovomsektoru, timprijeakose imauvidudasena,dosada, izgrađenimpostrojenjimaprečisti svega16,14%ukupnoprocijenjenihnastalihotpadnihvoda,odnosnooko28%odukupnosakupljenihkoličina.

77

PremaZakonuovodama(član77)postojiobaveza izgradnjepostrojenjazaprečišćavanjeotpadnihvodazasvanaseljakojaimajuvišeod2000ES.

Poslednjih desetak godina evidentan je napredak na definisanju strateških ciljeva, obezbjeđenjusredstava i izradidokumentacijezarealizacijuprojekata izoblastiotpadnihvoda.UtomciljuVladaCrneGore jeusvojila2005.godineMasterplanaodvođenjaotpadnihvodaCrnogorskogprimorja iPrijestoniceCetinjeiStratešimasterplanazakanalizacijuiotpadnevodeucentralnomisjevernomregionuCrneGore.Definisanesusvepotrebeuoblastiodvođenja iprečišćavanjaotpadnihvodauCrnojGoriukratkoročnomidugoročnomperiodu.

Do 2013. godine funkcionisali su samo sistemi za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici iMojkovcu. Udecembru2013.godine jepuštenou funkciju ipostrojenjezaprečišćavanjeotpadnihvodanaŽabljaku iuBudvi.Takođe,utokusuaktivnostina izgradnjipostrojenjauHercegNovomiNikšiću. Na Jazu, u opštini Budva, i Virpazaru, u opštini Bar, izgrađena su manja postrojenja zatretmanotpadnihvoda.PostrojenjenaJazunijebiloufunkcijiu2013.godini.

Nastavljajuseaktivnostinapripremiprojektneitenderskedokumentacijenaizgradnjipostrojenjazaprečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionih sistema u opštinama Danilovgrad, Rožaje, Pljevlja,Berane,Ulcinj,Bar,Kotor,Tivat,Cetinje,BijeloPoljeiŠavnik.

Izvorizagađenjaiprocjenapritisaka

Po svom karakteru i stepenu uticaja, kao najveći koncentrisani izvori zagađenja su prepoznati: (i)urbaneotpadnevodei(ii)industrijskeotpadnevode.Osimovihizvorazagađenja,kaovažnisemoguizdvojiti izvori zagađenja koji su po svom karakteru rasuti, a to su: (i) ruralna naselja, (ii)poljoprivreda, (iii)šumarstvo i (iv)saobraćaj.Osimovih izvorazagađenja,postojičitavnizonihkojisu,uovomtrenutku,zanašeprostoreodmanjegznačaja.

Analizaizvorazagađenjaiprocjenapritisakauključujenizkoraka,odkojihsunajvažniji:

• Pregledsvihaktivnostikojepotencijalnomoguprouzrokovatinekeodvidovapritisakanavodotoke, uz istovremeno ukazivanje na one tipove pritisaka ili aktivnosti koji moguprouzrokovati efekte koji su u konfliktu sa preliminarnim ciljevima vezanim za stanjekvalitetavodakojiseželipostići.

• Procjena razvojnih trendova koji mogu, eventualno, doprinijeti promjeni veličinepritisaka na vodna tijela. Takve su analize djelimično u vezi sa ekonomskim analizamatrendovarazvojapokretačkihsila.

• Identifikacija kritičnih aktivnosti i pritisaka, tj. pritisaka koji mogu biti ili imaju takavkarakterdanjihovonerješavanjedovodidorizikadasenepostignedobarstatusvoda.

Tačkasti-koncentrisanihizvorizagađenja

Pri analizi izvora zagađivanja koje potiče od stanovništa izdvojene su dvije grupacije: stalnostanovništvoipovremenostanovništvo–tokomturističkesezone.

Zagađenja koja potiču od stanovništva, uglavnom su postojanog sastava i podliježu određenimzakonima urbanizacije. Zbog toga je ova vrsta zagađenja procijenjena na osnovu specifičnihopterećenja po stanovniku, što je u svijetu, u nedostatku izmjerenih vrijednosti, opšte prihvaćennačinprocjene(55gsuspendovanihmaterija,60gBPK5,12gukupnogazotai3gukupnogfosfora,svepostanovnikunadan).

Emisijaodturizmaprocijenjenajenaosnovubrojaležajauturističkimobjektima(gostiu:hoteludeLuxiAkategorije1,4ES;hoteluBkategorije1,3ES;odmaralištaikampovi1,2ES;privatnismještajipovremeno stanovništvo 1,0 ES). Prema popisu iz 2011. godine ukupan broj ležaja iznosi 157.697(južni region 151.705, središnji 1.747, sjevrni 4.245, od čega je 1,77% u kategoriji 5*, 28,4% ukategoriji4*,36,68%ukategoriji3*,25,74%ukategoriji2*i7,39ukategoriji1*,apretpostavljaseda opterećenje traje maksimalno 180 dana/god). Prema popisu iz 2011. godine U Primorskomregionu ima25.800stanovazaodmor i rekreaciju,što je jošdodatnih100.000 ležaja,akoseuzme

78

prosječno 4 po stanu. Na ovaj način se obračunava i broj povremenih stanovnika u centarlnom isjevernomregionu.

Zagađenja,kojapotičuodindustrije,akojatrebadaseobuhvatebiološkimprocesomprečišćavanja,pripadajusljedećimgrupama:

• Otpadne vode, zagađene organskim biorazgradljivim materijama, potiču od industrijskepekare imlinovi,konditorska industija,klanicemljekare, farme iproizvodnjastočnehrane,proizvodnjaalkoholnihibezalkoholnihpića,konzerviranjeribeimaslina,pivara,isl;

• Industrijskikapacitetisaotpadnimvodama,zagađenimpretežnoorganskimmaterijama,kojese, sa predtretmanom ili bez njega,mogu i treba da prečišćavaju zajedno sa komunalnimotpadnim vodama, pripadaju različitim industrijskim granama (drvna industrija, kožara ipreradakože;grafičkaindustrija,industrijagumeiplastičnihmasa,tekstilnaindustrija);

• Ostalizagađivačirazličitihizvorazagađenja(velikaskladištanaftnihderivata,LukaBar,velikiautoservisi,preradakamenaimermera).

Tabela4.15. Ukupnaemisijazagađenjaodstanovništva,turizmaiindustrijeuPrimorskom,SredišnjemiSjevernomregionu

Ukupnaemisija(kg/dan)

Region Stanovništvo Turizam Industrija Ukupno

BPK5 N P BPK5 N P BPK5 N P BPK5 N P

Primorski 8,177 1,784 446 17,752 3,873 968 5,125 131 29 31,054 5,788 1,443

Središnji 16,143 3,522 880 828 181 45 9,210 839 120 26,181 4,542 1,046

Sjeverni 9,782 2,134 533 1,005 219 55 5,529 252 35 16,317 2,606 623

Ukupno 34,103 7,440 1,860 18,170 3,964 991 19,864 1,222 184 72,137 12,627 3,035

Slika4.4.Pritiscizagađenevodeodstanovništva,turistaiprivrede

0.00

5,000.00

10,000.00

15,000.00

20,000.00

25,000.00

30,000.00

35,000.00

BPK5 N P BPK5 N P BPK5 N P

Stanovništvo Turizam Industrija

Sjeverni

Središnji

Primorski

79

Ako se analizira distribucija antropogenog pritiska stanovništva nastalog kao posljedica razvojaindustrije i turizma u pojedinim regionima Crne Gore, zapaža se veoma izražena sezonskaneravnomjernost u Primorskom regionu, relativna ujednačenost i apsolutno visoko učešće ugodišnjojemisijiSredišnjegregionainajmanjidoprinosSjevernogregiona.

Tabela4.16.Ukupnaemisijazagađenjaposlivovima(t/god)

SlivUkupnaemisija(t/god)

BPK5 N P

Jadranski 17452 3020 720

Crnomorski 5769 910 217

Ukupno 23221 3930 937

Tabela4.17. Distribucija emisije organskog zagađenja različitog porijekla u regionima i ukupno zaCrneGore

Emisijaizraženabrojemekivalentstanovnika(ES)uturističkojsezoniRegion Stanovništvo Turizam Industrija Ukupno

ES % ES % ES % ES %Primorski 148680 26.70 322762 57.96 85414 15.34 556856 100Središnji 293510 65.33 15060 3.35 153499 34.17 462069 100Sjeverni 177870 64.57 18274 6.63 92150 33.45 288294 100Ukupno 620060 47.43 356.96 27.24 331062 25.33 1307218 100

Rasuti(disperzovani)izvorizagađenja

Rasuti izvori zagađivanja voda predstavljaju značajne izvore zagađivanja koje je daleko težekontrolisatiodkoncentrisovanihizvorazagađivanjavoda,atosu:poljoprivreda(hranjivematerijeodđubrivaisredstvazazaštitubilja),erozijazemljišta,atmosferskevodesurbanihiruralnihpodručja,saobraćajnicaineuređenaodlagalištaotpada.

Upravljanjezagađenjemiz rasutih izvorasesvodinaprimjenunizamjerapopojedinimspecifičnimkarakteristikamasvakepojedinekategorijezagađivača:poljoprivreda,šumarstvo,saobraćaj,otpadisl.

Poljoprivrednaproizvodnjauzrokujerazličitevrstenegativnihuticajanavodotoke:pospješujeerozijuzemljišta i unošenje nepoželjnihmaterija u vodotoke, unos fosfora i azota prirodnim i vještačkimđubrivima,unošenjepesticida,itd.Zakonskiseovaoblastnijedefinisala,akontrolanadproizvodimakojisekoristezazaštitubiljanijeupotpunostiuspostavljena.

Zasaobraćajnicekojesegradejeupostupkudobijanjadozvolazagrađenjepotrebno,krozekološkuodnosno vodnu saglasnost, riješiti problem prikupljanja i tretmana površinskih voda, ali se na tajnačinnerješavajuproblemiuvezisaodvođenjemsapostojećihsaobraćajnica.

Najznačajniji rasuti izvori zagađivanja u Crnoj Gori su zagađivanje sa neuređenih deponija. Odukupno 200.000 t otpada koji se godišnje sakupi u Crnoj Gori, polovina završi na dvije postojećesanitarne deponije, dok se druga polovina odlaže na neuređena gradska ili nelegalna odlagališta.UsvajanjemMaster plana za upravljanje otpadom 2005. godine definisana je strategija odlaganjaotpadana8regionalnihsanitarnihdeponija.DosadasuizgrađenedvijeitouopštiniPodgorica,zaopštine Podgorica,Danilovgrad i Cetnje i u opštini Bar, gdje trenutnoodlažu otpad sve primorskeopštine,osimHercegNovog.

Dugi niz godina otpad se u Crnoj Gori odlagao na neuređena odlagališta koje je odredila svakalokalnasamoupravazasvojuteritorijuinamnogimodlagalištimakojasugrađanistvaralispontanoikojasusepopravilunalazilaubliziniilinaobalamavodotoka.Velikekoličinepadavina,neuređenostdeponija, kao i njihove lokacije, doprinose značajnom zagađenju vodotoka otpadom. Zbog toga jejedna od značajnih mjera Strateškog Master plana za upravljanje otpadom upravo sanacijanesanitarnihodlagalištaotpada.

80

4.5.2. Stanjekvalitetavodotoka

Uskladusačlanom75Zakonaovodama(Sl.listCG,br.48/15)standardkvalitetavodaistatusvodautvrđujesenaosnovu:

1) kriterijuma za utvrđivanje ciljeva zaštite površinskih i podzemnih voda i zaštićenihpodručja;

2) hemijskih i ekoloških parametara za površinske vode, hemijskih i kvantitativnihparametra za podzemne vode i ocjenjivanja stanja i karakteristika trajnih promjenastanjapovršinskihipodzemnihvoda;

3) kriterijuma za određivanje vještačkih i jako modifikovanih vodnih tijela i njihovihekoloških,hemijskihikvantitativnihparametara;

4) kriterijuma za utvrđivanje slučajeva kada se privremeno pogoršanje stanja voda nesmatrapovredomciljevazaštitepovršinskihipodzemnihvodaizaštićenihpodručja;

5) popisa prioritetnih supstanci, prioritetno opasnih supstanci i ostalih zagađujućihsupstanci;

6) ograničenjaispuštanjazagađujućihsupstanciuvode;i7) ograničenja odlaganja zagađujućih supstanci na mjestima sa kojih postoji mogućnost

zagađivanjavoda.

ObziromdajeZakonstupionasnagu28.avgusta2015.godine,standardekvalitetavodaikriterijumeza utvrđivanje statusa voda propisujeMinistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz prethodnopribavljenamišljenjaorganadržavneupravenadležnihzaposlovezdravljaizaštituživotnesredineuroku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do tada će se primjenjivati Uredba oklasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (Sl. list CG, br. 2/07) donijetau skladu saZakonom o vodama (Sl.list CG, br. 27/07,16/95). Razlog za ovu promjenu je usaglašavanje saOkvirnomdirektivomovodama.

Dabi seutvrdiloda li sepovršinske i podzemnevodenakopnu ipriobalnemorskevodenalazeuodređenoj klasi, vrši se praćenje kvalitativnih i kvantitativnih parametara voda od strane organadržavne uprave nadležnog za hidrometeorološke poslove (Zavod za hidrometeorologiju iseizmologijuCrneGore),apremagodišnjemProgramusistematskogispitivanjakvantitetaikvalitetapovršinskih i podzemnih voda a podatke dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, koja imaobavezudaobavještava javnostostanjusvihsegmenataživotnesredine,pa ivode.PremavažećojUredbivodesedijelepremanamjenina:

• Vodekojesemogukoristitizapićeiprehrambenuindustrijunaosnovugraničnihvrijednosti50parametarairazvrstavajuseučetiriklase,ito:o KlasaA–vodekojeseuprirodnomstanju,uzeventualnudezinfekciju,mogukoristitiza

piće;o Klasa A1 – vode koje se poslije jednostavnog fizičkog postupka prerade i dezinfekcije

mogukoristitizapiće;o Klasa A2 – vode koje se mogu koristiti za piće nakon odgovarajućeg kondicioniranja

(koagulacija,filtracijaidezinfekcija);o KlasaA3–vodekojesemogukoristitizapićenakontretmanakojizahtijevaintenzivnu

fizičku,hemijskuibiološkuobradusproduženomdezinfekcijomihlorinacijom,odnosnokoagulacijom, flokulacijom, dekantacijom, filtracijom, apsorbcijom na aktivnom uglju idezinfekciomozonomilihlorom.

• Vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki, a klasifikuju se na osnovu 10parametarauklaseito:o KlasaS–vodekojesemogukoristitizauzgojplemenitihvrstaribe(salmonida);o KlasaŠ–vodekojesemogukoristitizauzgojškoljki;o KlasaC–vodekojesemogukoristitizauzgojmanjeplemenitihvrstariba(ciprinida).

• Vodekojesemogukoristitizakupanje,arazvrstavajuseudvijeklaseito:o KlasaK1–odlične,

81

o KlasaK2–zadovoljavajuće.

Mrežastanicazaispitivanjekvalitetapovršinskihvodau2013.godiniobuhvatilaje13vodotokasa36mjernihprofila,triprirodnajezerasa11mjernihprofilaiobalnomoresa16mjernihmjesta.

Kada je u pitanjumreža stanica za ispitivanje kvaliteta podzemnih voda, ona obuhvata podzemnevodeprveizdaniZetskeravnice.MrežučinidevetmjernihprofilakojipokrivajuprostorčitaveZetskeravnice.Uzorkovanjesevršinaprivatnimbunarimakojinisupijezometarskebušotine.

Naosnovu„InformacijeostanjuživotnesredineuCrnojGoriza2014.godinu“možesekonstatovatida se situacija u pogledu vrste izvora zagađenja površinskih voda nije promijenila u odnosu naprethodne godine. Naime, najveći izvori zagađenja površinskih i podzemnih voda su komunalneotpadne vode, koje se najčešće u neprečišćenom obliku ispuštaju u recipijent, na koncentrisan ilidifuzannačin.Uočljivjetrendrastauticajaindustrije,prijesvegaprehrambene,kaoimalihisrednjihpreduzeća. Važno je pomenuti i sve veći uticaj saobraćajne infrastrukture i distribucije goriva nakvalitetpovršinskihvoda.

Nasezonski,aliidugoročniperiod(vremenskitrend)napromjenuprirodnogsastavavodavodotokaukazujuporemećajiprirodnogjonskogodnosaCa/Mg,koji ječestobiovanpropisanihgranica.Kodove grupe vodnih tijela bile su često povećane vrijednosti sadržaja amonijum jona, fosfata ideterdžentata. Često je postojala i povećana saturacija kiseonikom, koju su uslovljavali i prirodnifaktori,nizakvodostajivisoketemperaturevazduha,odnosnovode.

Kao i predhodnih godina, najzagađeniji vodotoci su bili Vezišnica i Ćehotina na području Pljevalja,Ibar kod Baća i Morača na području ispod uliva voda gradskog PPOV Podgorice. Umjerenijuzagađenost imaju vodeGrnčara i donji tok Lima, dobar status kvaliteta imali su Lim (u srednjem igornjemtoku),TaraiRijekaCrnojevića,veomadobarZeta(posebnoudonjemtoku),anajbolji,možese reći odličan kvalitet Bojana, Piva, Cijevna i Kutska rijeka. Rezultati mjerenja ukazuju na velikuosjetljivostovihvodenihsistema,prijesvegaurežimumalovodnosti.Stanjekvalitetavodaispitivanihvodotoka u 2014. godini bio je bolji nego u 2013. godini, što se može tumačiti povoljnijimmeteorološkimuslovima.

PodzemnevodeuCrnojGoriobezbjeđujuoko92%ukupnihkoličinavodazasnabdijevanjenaselja.Generalno, kvalitet podzemnih voda u Crnoj Gori u prirodnim uslovima u najvećem dijelu godine(izuzimajućiprimorskeizdanikojesupoduticajemmora)odgovaraprvojklasi.

U primorskom dijelu, osnovni prirodni negativni faktor kvaliteta podzemnih voda je uticaj slanemorske vodena niske karstne izdani u priobalju. Brojnepojavepodzemnih vodau ovoj zoni su ilizasoljene,iliutokueksploatacijebivajuizloženeuticajumorskevodedoneupotrebljivostizapiće.

Ukontinentalnomdijelu,prirodnikvalitetvodanaskorosvimizvorištimapodzemnihvodapogoršanjedominantnoantropogenimuticajimairezultatjeneadekvatnesanitarnezaštiteineodgovarajućesanitacijeslivnogpodručija.

Vodeprve (I) izdani Zetske ravniceuzorkuju se sa6mjesta i svrstane suunajboljuA klasu, jer sevodanekihbunara idanaskoristi zapićebez ikakvogtretmana.Voda jebilaudostaslučajevavanpropisaneklase-53.7%,aodtoga7.4%vanklaseitoposadržajujonskogodnosaCa/Mg,fosfatainitrita. Zagađenje,parametri,njihov sadržaj i prostorni rasporeduglavnom je isti kao iprethodnihgodina. Kao najzagađeniji bunari pokazuju se oni u Farmacima, Vranju i Drešaju, a sa najboljimstanjembiojebunaruMitrovićima(kodCijevne).

Agenciji za zaštitu životne sredine razvijen je indikator Water Quality Index koji je namijenjenizvještavanju javnosti. Indikator se zasniva na metodi Water Quality Index prema kojoj se desetparametara fizičko-hemijskog i mikrobiološkog kvaliteta (zasićenost kiseonikom, BPK5, amonijumjon, pH vrijednost, ukupni oksidi azota, ortofosfati, suspendovane materije, temperatura,elektroprovodljivost i koliformne bakterije) agregiraju u kompozitni indikator kvaliteta površinskihvoda.Udio svakogoddesetparametaranaukupni kvalitet vodenema isti relativni značaj, zato jesvakiodnjihdobiosvojutežinu(wi)ibrojbodovapremaudijeluuugrožavanjukvaliteta.Sumiranjem

82

proizvoda(qixwi)dobijaseindeks100kaoidealanzbirudijelakvalitetasvihparametara.Brojivrstaparametara, kao i njihovi težinski koeficijenti mogu biti modifikovani prema lokalnim uslovima ipotrebama.

UsvojenesuvrijednostizaopisniindikatorkvalitetaWQI=0-38veomaloš,WQI=39-71loš,WQI=72-83dobar,WQI=84-89veomadobariWQI=90-100odličan.

Indikatori kvaliteta površinskih voda su razvrstani uz kompatibilnost postojeće klasifikacije premanjihovojnamjeniistepenučistoće:

• Odličan – vode koje se u prirodnom stanju, uz filtraciju i dezinfekciju, moguupotrebljavatizasnabdijevanjenaseljavodomiuprehrambenojindustriji,apovršinskeizagajenjeplemenitihvrstariba–Salmonide;

• Veomadobaridobar–vodekojeseuprirodnomstanjumoguupotrebljavatizakupanjeirekreacijugrađana,zasportovenavodi,zagajenjedrugihvrstariba(Ciprinide),ilikojese uz savremene metode prečišćavanja mogu upotrebljavati za snabdijevanje naseljavodomzapićeiuprehrambenojindustriji;

• Loš–vodekoje semoguupotrebljavati zanavodnjavanje,aposle savremenihmetodaprečišćavanjaiuindustriji,osimuprehrambenoj;

• Veomaloš–vodekojesvojimkvalitetomnepovoljnodjelujunaživotnusredinuimoguseupotrebljavatisamoposleprimjeneposebnihmetodaprečišćavanja.

Tabela4.18.KlasifikacijapovršinskihvodametodomWaterQualityIndex(WQI)18

Tabela4.19.WQIposlivovimaza2014.godinu

4.5.3. Vodeniekosistemipodposebnimvidovimazaštite

Polazeći od Zakona o vodama (član 74a), na određenim dijelovima slivova postoji potreba zaposebnimmjerama zaštite voda, a definišu se kao zaštićenapodručja.U zaštićenim je područjimautvrđena potreba za dodatnim, strožijim i sveobuhvatnijimmjerama zaštite voda od onih koje se

18InformacijeostanjuživotnesredineuCrnojGoriza2014.godinu

83

inače provode na cijeloj teritoriji Crne Gore, i to radi zaštite površinskih i podzemnih voda iliočuvanjastaništabiljnihiživotinjskihvrstadirektinozavisnihodvode.

Zaštićenapodručjasu:

• Svavodnatijelanamjenjenakorišćenjuzaljudskuupotrebu;• Područjanamjenjenazaštitiekonomskivažnihakvatičnihbiljnihiživotnijskihvrsta;• Vodna tijela ili njihov dio namjenjen rekreaciji, uključujući i područja određene za

kupanje;• Područjapodložnaeutrofikacijiiosjetljivananitrate;• Područja namjenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje statusa

vodabitanuslovzanjihovopstanakireprodukcijuuskladusaprogramomNatura2000.

UpredstojećemperioduobavezauskladusaZakonomovodama jedaseuradi registarzaštićenihpodručja.

Zaštićenapodručjavodezapiće-zonesanitarnezaštiteizvorišta

Sprovođenje mjera sanitarne zaštite izvorišta korišćenih za snabdijevanje vodom stanovništva uskladu sa zakonskim obavezama, daleko je ispod potrebnog nivoa, iako je evidentan određennapredakposlednjihnekolikogodina.

Zone sanitarne zaštite izvorišta, u odnosu na režim zaštite, utvrđene Pravilnikom o određivanju ipojasevasanitarnezaštiteizvorištaiograničenjimautimzonama(Sl.ListCG,br.66/09),su:

• zonastrogogrežimazaštite-Izonazaštite(zonaneposrednezaštite);• zonaograničenogrežimazaštite-IIzonazaštite(užazonazaštite);• zonanadzora-IIIzonazaštite(širazonazaštite).

Tabela4.20.Zonesanitarnezaštiteizvorišta19Lokalna

samoupravaZonesanitarnezaštite

Andrijevica Gradski dio područja Andrijevice snabdijeva se vodom sa izvorišta Krkori. Uspostavljene su zonesanitarnezaštite.

Bar Zakonom propisane zone sanitarne zaštite su uspostavljene na svim izvorištima koja se koriste zajavnovodosnabdjevanje (Turčini I,Turčini II,Sustaš,Kajnak,Brca,Zaljevo,Veljeoko,Orahovopolje),osimna izvorištimaVrelo iBunariB1 iB2uČanju,ali trenutnoJP»Vodovod ikanalizacija«sprovodiaktivnostinauspostavljanjuzonasanitarnezaštiteinaovimizvorištima.

Berane UBeranamapostoje2vodoizvorišta(PrekidnakomoravodoizvorištaMerićavreloiManastirskovrelo)inanjimasuuspostavljenezonesanitarnezaštite

BijeloPolje Uspostavljenesu2zonesanitarnezaštite-užazonaiširazonazaštiteokosamekaptaževodoizvorišta.Budva Zone sanitarne zaštite su utvrđene za izvorište Reževića rijeka. Za vodozahvate Buljarica, Piratac i

LoznicanijesuodređenezonesanitarnezaštiteCetinje Nijesuuspostavljenezonesanitarnezaštite(vodoizvorišta:Podgorskavrela,Uganjskavrela,Obzovica).Danilovgrad Nijesu uspostavljene zone sanitarne zaštite. (vodoizvorišta: Slatina, Oraška jama, Žarića jama,

Brajovićajama,Milojevićavrela,Viškibunar)HercegNovi IzvorišteOpačicaimadefinisaneužeiširezonesanitarnezaštiteutvrđeneOdlukomoutvrđivanjuzona

sanitarnezaštitezaizvorišteOpačicauZeleniciKolašin Nijesuuspostavljenezonesanitarnezaštite.Planirano jedaseu2015.godiniodredezonesanitarne

zaštitezasvavodoizvorišta.Kotor Kotor ima 6 izvorišta za snabdijevanje vodom preko sistema javnog izvorišta, i to: Grbaljski izvori,

Simiš, Spila, Orahovac, Tunel Vrmac i Škurda-Tabačina. Za 3 izvorišta-˝Spila˝ Risan, ˝Orahovac˝ i˝Tabačina˝urađenisuelaborati(glavniprojekti)ozaštitnimzonamasautvrđenimgranicama,nakojejošnijedatasaglasnost.Zaostala3 izvorišta jepokrenutpostupakza izraduelaborata.Nasvih6 izvorišta sevrširedovna kontrola kvaliteta i hlorisanje vode. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora započela je iproceduruzaizraduElaboratazaMorinjskavodoizvorišta.

Mojkovac UrađenjeGlavniprojekatzaštiteiuređenjavodoizvorištaGojkovićigdjesudefinisanezonesanitarne

19Izvor:IzvještajorealizacijimjeraizAkcionogplanazasmanjenjenegativnoguticajanaživotnusredinu,zaperiodjanuar-jun2015

84

zaštite.Nikšić Na postojećim vodoizvorištima (Gornji i Donji Vidrovan i Poklonci) su uspostavljene zone sanitarne

zaštitekojeseredovnoodržavaju.Plav VodozahvatsenalaziporedJaseničkerijeke.Nijeizvršenazaštitaizvorišta.Plužine Nijesuuspostavljenezonesanitarnezaštiteizvorišta(vodoizvorišteSutulja).Pljevlja OpštinaPljevlja jošnijeuspostavilazakonompropisanezonesanitarnezaštite zasvojavodoizvorišta

(Jugoštica, Breznica, Zmajevac, Mandojevac, Bezarska vrela i Akumulacija Otilovići), ali je izvršenoograđivanjeužezoneokokaptažnihobjekata

Podgorica Uspostavljene su zone sanitarne zaštite za izvorište Mareza. Izrađena je i revidovana projektnadokumentacija za određivanje i održavanje zona i pojaseva zaštite vodoizvorišta Zagorič, Ćemovskopolje,Milješ,DinošaiVuksanlekići.

Rožaje Nijesu uspostavljene zone sanitarne zaštite( izvorište vrela Ibra). Izvršeno je fizičko i sanitarnoobezbjeđenjeizvorišta.

Šavnik ZonasanitarnezaštitejeuspostavljenaokoizvorištarijekeŠavnikTivat Zonesanitarnezaštiteutvrđenesuza:

-IzvorištePlavda–Elaboratod20.03.2000.godine-IzvorišteČešljar–Elaboratod27.11.2000.godine-IzvorišteBrštin–Elaboratod18.01.2001.godine-IzvorišteTopliš–Elaboratizmarta1999.godine

Ulcinj UopštiniUlcinjnijesuuspostavljenezakonompropisanezonesanitarnezaštite. (Vodoizvorišta:Salč,Brajša,Gač,Klezna,MideI,MideII,KalimanI,KalimanII,LisnaBori).

Žabljak Vodozahvati:OkoiMlinskipotok.Sprovodisepropisanasanitarnazaštitaizvorišta.

Kao što se može vidjeti iz tabele u devet opština na izvorištima koja se koriste za javnovodosnabdijevanje uspostavljene su zone sanitarne zaštite i utvrđen režim zaštite u njima(Andrijevica,Bar,Berane,HercegNovi,Nikšić,Podgorica,Šavnik,TivatiŽabljak).Za4vodovodatojeurađenosamozanekaodizvorišta(BijeloPolje,Budva,Kotor,Mojkovac),au8vodovodanizajednood korišćenih izvorišta takve mjere nijesu propisane (Cetinje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine,Pljevlja,Rožaje,Ulcinj).

Zaštita izvorištapodzemnihvodaodzagađivanjanateritorijiCrneGorepredstavlja izuzetnosloženproblem, jer preko 60% teritorije osnovne vodonosne sredine sačinjavaju izrazito karstifikovanekarbonatne stjenske mase. U takvoj geološkoj sredini moguće je brzo pronošenje zagađenja izudaljenih prostora sliva privilegovanim podzemnim putevima kretanja vode, dok je istovremenoautopurifikacionasposobnoststjenskihmasavrloslaba.Nasuprottome,povoljnajeokolnostštokodvelikogbroja izvorištapripadajućislivoviobuhvatajurijetkonaseljeneprostore,sarelativnomalompovršinom obradivog zemljišta i sa zastupljenim vegetacionim pokrivačem, mada pretežnopreovlađujeniskorastinje,amalo,visokešume.

Ne manje je složena problematika zaštite izvorišta podzemnih voda u vodonosnim sredinamameđuzrnasteporoznosti, koje senalaze udolinama riječnih tokova i gdje seu slivnimprostorimanalaze naselja, industrije i intenzivno korišćene poljoprivredne površine. Izraziti primjer oveproblematike predstavlja zaštita podzemnih voda najveće izdani formirane u takvoj vodonosnojsredini u Crnoj Gori u Zetskoj ravnici, koja je ugrožena zagađenjima od industrija, naselja ipoljoprivrede.

Zaštićenapodručjazaribarstvoiuzgojškoljki

Vodenamijenjenezaribarstvoiuzgojškoljkitakođesudiferenciranenatriklase:S-najčistijevodekojesemogukoristitizauzgojsalmonidnihriba,Š-zauzgojškoljkašaiC-zaciprinidneribe.

VodeklaseS i Šupogledu ispunjavanja kvalitetamorajudaodgovaraju kvalitetuvodeklaseA1, avodeklaseCkvalitetuvodeklaseA2,uskladusaUredbomoklasifikacijiikategorizacijipovršinskihipodzemnihvoda(Sl.listCG,br.2/07).

Nadležnatijeladržavneupraveizdajukoncesijezakorišćenjevodazauzgojribaiškoljki.

Zaštićenapodručjazakupanjeirekreaciju

85

Područjanamijenjenarekreacijiikupanjuse,uovomtrenutku,određujuprema Uredbioklasifikacijiikategorizacijipovršinskihipodzemnihvoda(Sl.listCG,br.2/07),kojajošnijeusaglašenasanovimZakonomovodama.PremaovojUredbivodekojesemogukoristitizakupanje,arazvrstavajuseudvijeklaseito:KlasaK1–odličneiKlasaK2–zadovoljavajuće.

Detaljniopispalažakojesekoristezakupanjedatjeutački4.3.7.ovogdokumenta.

Područjapodložnaeutrofikacijiipodručjaosjetljivananitrate

Ova pordučja još uvijek nisu određena i njihovo će definisanje uslijediti nakon donošenjapodzakonskihakatakojiseodnosenautvrđivanjeosjetljivihimanjeosjetljivihpodručja.Ovimćesepodzakonskimaktomdonijetiimjerezaštite,zabraneiograničenja,tepropisatimjeramonitoringa.

ZaštićenapodručjapremaZakonuozaštitiprirode

Zakon o zaštiti prirode ("Sl. list Crne Gore", br. 51/08, 21/09, 40/11) osnova je za regulisanjeočuvanjabiološke raznolikosti i ekosistema, tepostavljaopštanačela zaštiteprirode.Premaovomzakonuzaštićenaprirodnadobrasu:

• zaštićeni lokaliteti - strogi i posebni rezervatprirode,nacionalni park, regionalni park iparkprirode,spomenikprirode,zaštićenostaništeipredioizuzetnihodlika;

• zaštićene vrste biljaka, životinja i gljiva - strogo zaštićena divlja vrsta i zaštićena divljavrsta;

• zaštićenigeološkiipaleontološkiobjekti.

Nacionalnamrežazaštićenihpodručjatrenutnopokriva1763,62km2ili12.8%teritorijeCrneGore,od čega se najveći dio (1012 km2

ha ili 7,327%) sastoji od pet nacionalnih parkova: „Durmitor”,„Skadarskojezero”,„Lovćen”,„Biogradskagora”i„Prokletije”.Preostalidiočinivišeod40zaštićenihpodručja u okviru sljedećih kategorija: spomenik prirode, regionalni park, područja posebnihprirodnihkarakteristika(opštiiposebni)rezervati.

Međunarodnozaštićenapodručjaprirodesu:

• Ramsarsko područje (Lista wetland područja od međunarodnog značaja, posebno kaostaništevodenihptica):Skadarskojezero;

• UNESCO-vasvjetskaprirodnaikulturnabaština:Kotorsko–risanskizalivuOpštiniKotor,NPDurmitorsakanjonomTare;

• M&BUNESCOrezervatibiosfere:SlivnopodručjerijekeTare.

Zaštita zaštićenihpodručja sprovodi seu skladu sa Zakonomo zaštiti prirode, izradomprostornogplana posebne namjene za zaštićeno područje i planovima i programima upravljanja. Ovimdokumentimaseutvrđujenačinkorišćenjaprostoraodstranekorisnikaičimesestvarajupreduslovizaočuvanje izaštituprirode,biološke iprostorneraznolikostikao i integralnoupravljanjevodama.Stanjekvalitetavodaunavedenimpodručjimasepratiusklopunacionalnogmonitoringakvalitetavoda.

4.5.4. Stanjemjerneimonitoringopremezapraćenjestanjakvalitetavoda

Cilj kontrole kvaliteta vode je da se utvrdi da li je neko vodno tijelo uzmenireno, koji je stepenuznemiravanja i da li je njegov kvalitet u skladu samogućim ili namjenskim korišćenjem. Konceptkontrole kvaliteta vode se odnosi i na kontrolu osmatranja zakonskog okvira, jer legislativa igraosnovnu ulogu u monitoringu i kontroli i samim tim na procjenu kvaliteta vodnih tijela. Bezzakonskog okvira i njegovog usklađivanja sa međunarodnim standardima i praksama, monitoringaktivnostiostajupovremene,nehomogeneinepotpune.

Najvažniji dijelovi domaćeg zakonodavstva, koji se odnose na praćenja kvaliteta voda su Zakon ovodama (Sl.l.CG27/07,32/11,48/15),kojidefinišeosnovneciljevezazaštitu iupravljanjevodama,kao i termine i uslove za implementaciju aktivnosti upravljanja vodama i Uredba o klasifikaciji ikategorizaciji voda površinskih i podzemnih voda (Sl.l. CG br. 2/07), koja definiše podjelu voda u

86

klasepremagraničnimvrijednostimapojedinihparametara,klasifikacijuikategorizacijuvodnihtijela(opširnije dato u poglavlju 4.5.2.). Uredba daje referentne metode analiziranje ili kontrole,minimalnuučestalostuzorkovanjaimjerenjaparametara,zavisnoodnamjenevode.

OdevropskogzakonodavstatosuOkvirnadirektivaovodama(ODV)ipratećedirektive,sakojimajepotrebnouskladitisistemeiprocedureispitivanjavodauCrnojGori.Zahtjevizaprikupljanjepodakaiupravljanjuinformacijamaostanjukvalitetavodasuznačajnizaizraduefikasnihplanovaupravljanjaslivnimpodručjima,uskladusaODV,anacionalnizakonodavniokvirimrežezamonitoringkvalitetavoda,morajubitimjerodavneipouzdanezaispunjavanjezahtijevaODV.

Pri definisanju generalnih pravila monitoringa (vrste, učestalosti…), Direktiva prepoznajenemogućnostzadefinisanjeprestrogihpravilazaprogramemonitoringa,kojibiseprimijeniliuvijekisvuda; pa stoga obezbjeđuje, direktno ili kroz vodiče, smjernice za adekvatne sisteme praćenjakvaliteta voda. Svaka zemlja i laboratorije, koje se bave ispitivanjima kvaliteta voda, imajumogućunost za pronalaženje najoptimalnih rješenja. Definisanje nivoa preciznosti i potrebe zaodređenom vrstom monitoring programa i statusa procjene je ostavljena eskpertskom mišljenjuonogakoizvodimonitoring.

Ipak, konzistentne metode monitoringa su potrebne. Neke metode su opisane u međunarodnimstandardnimvodičima,kaostojeISOiEvropskikomitetzastandardizaciju(CEN).Tamogdjepostojeodgovarajućivodiči,trebaihslijediti,obezbjeđujućidasuodgovorajućizaciljevemonitoringa.Tamogdjetakvivodičinisunaraspolaganju,operativneprocedurekojesekoristemorajubitikompatibilnesametodama opisanimu naučnoj literaturi za relevantne indikatore ili komponente. Detaljni opisprocedura treba da se razvije od strane laboratorija koje učestvuju umonitoringu i kaominimumuslovjedasestandardizujeizmeđusaradnikauregion(sub-regionu).

UkladusaČlanom83Zakonaovodama,sistematskopraćenjekarakteristikavoda,radikorišćenjaizaštite površinskih i podzemnih voda, vrši organ državne uprave nadležan za hidro-meteorološkeposlove. Praćenje parametara se vrši prema godišnjem programu, koji donosi Vlada na osnovupredloga Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovaj program obuhvata površinske vode,podzemne vode i obalne vode. Program definiše stanice/mjerna mjesta, mjerne parametre iučestalostuzorkovanja.

Jošjedan,važandiolegislativeizoblastipraćenjakvalitetavodauCrnojGorijestePravilnikobližimuslovimakojetrebadaispunjavajupravnalica,kojavršeispitivanjakvalitetavoda,kojidefinišebližeuslovezaodređenuvrstu fizičko-hemijskih,hidroloških,mikrobioloških,hidrobioloških i radiološkihispitivanjakvalitetapovršinskihipodzemnihvoda,kaoiispitivanjekvalitetaotpadnihvoda.Ovibližiusloviseodnosenakadar,opremu,prostorijeidrugeuslove,potrebnezaobavljanjemonitoringa.

PotrebnaopremapremaPravilniku,zavisnoodvrsteispitivanja:• za fizičko-hemijska ispitivanja oprema, koju laboratorija treba da posjedu je: analitička

oprema sa tačnošću 0,0001 g; tehničku vagu; sušionik sa podešavanjem temperature do250°C; vodeno kupatilo; UV/VIS spektofotometar; konduktometar; pH metar; eksikator;centrifugu; vakuum sisaljku; aparat za destilaciju vode; uređaj za filtraciju; turbidimetar;atomskiapsorpcionispektrofotometar(ASS) i/ili indukovanaspregnutaplazma(ICPS);gasnihromatograf i/ili tečni hromatograf; jonski hromatograf; analizator za organski ugljenik;infracrveni spektrofotometar; opremu za uzimanje uzoraka vode i prateći laboratorijskipribor.

• zamikrobiološkaispitivanja:uređajzasuvusterilizaciju,autoklav, inkubatoresapodešenimtemepraturamana22°C,37°C,42°C i44°C; vodenakupatila sapodešenim temperaturamana45°C,50°Ci80°C;tehničkuvagu;opremuzamembranskufiltraciju;binokularnimikroskopsa imerzijom; pribor za mikrobiološke analize i mikroskopiranje i prateće laboratorijskoposuđe.

• za hidrobiološko ispitivanje: binokularni mikroskop sa imerzijom; lupu; uređaj za dubokozamrzavanje; uređaj za hlađenje; plaktonsku mrežu; oprema za uzorkovanje rječnog

87

sedimenta; centrifuga; pribor za uzimanje obraslog materijala; analitičku i tehničku vagu;priborzamikroskopiranje;sistemsitazaispiranjesedimentaipratećelaboratorijskoposuđe.

Svi instrumenti imjerni uređaji koji se koriste u procesu uzorkovanja i analiziranje uzoraka vode,morajubitikalibrisani,baždareniuskladusazakonommetrologije.

Posebneprostorijeukojimasevršeispitivanja:

• za fizičko-hemijska ispitivanja prostorije za: prijem uzoraka, obradu rezultata i pripremuizvještaja; obavljanje fizičko-hemijske analize, sa tekućom vodom, radnim površinama idigestorom; smještaj analitičkih instrumenata; analitičkih vaga i drugih vaga saantivibracionim stolovima; termostata, hladnjaka i sličnih aparata; pranje, sušenje iskladištenjelaboratorijskogposuđa;skladištenjehemikalija,zapaljivih,opasnihieksplozivnihmaterijala.

• zamikrobiološkaispitivanja,posebneradneprostorijeza:prijemuzoraka,obradurezultataipripremu izvještaja; primarnu obradu uzoraka; sekundarnu obradu uzoraka–očitavanjerezultata i mikroskopiranje; sterilizaciju (vlažnu i suvu); dekontaminaciju i čuvanjesterilisanoglaboratorijskogposuđa.

Veoma je važno da laboratorija koja vrši praćenje i ispitivanje kvaliteta voda, ispunjava zakonskeuslove, u cilju pouzdanosti podataka. Ispunjenost uslova iz ovog pravilnika utvrđujeAkreditacionotijeloCrneGore(ATCG).Akreditacijaobezbjeđujeformalnopriznavanjekompetentnostiorganizacijazaocjenjivanjeusaglašenosti,štoomogućavakorisnicimadaidentifikujuiizaberupouzdanuuslugu.Akreditacijom se utvrđuje i potvrđuje da određena organizacija ispunjava zahtjeve za obavljanjeodređenih poslova, u ovom slučaju ispitivanja kvaliteta voda, utvrđenih odgovarajućimmeđunarodnimstandardimaidajekompetentnazaobavljanjetihposlova.Osnovnipostulatkojisežele obezbijediti primjenom standarda se iskazuje težnjom: jedan standard→ jedno ispitivanje→svudausvijetu.

Postojeći zakonodavni okvir jasno definiše, koja oprema i za koje vrste analiza je potrebna, zaadekvatnopraćenje i ispitivanjekvalitetavoda.Međutim,opremljenost institucija, kao iučestalostvršenjamonitoringa i analiza, zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava, koja se raspoređuju nagodišnjemnivou.Dodatno,postojećaoprema,kakolaboratorijska,takoimobilna-terenskaoprema,zahtijevastalnoodržavanjeibaždarenje,uciljuosiguranjakvalitetaizmjerenihpodataka.

Laboratorija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao organ državne uprave zadužen zaispitivanje kvaliteta voda, posjeduje odgovorajući laboratorijsku opremu, laboratorijski prostor,mobilnu/terensku opremu i jednu automatsku stanicu za kvalitet vode i u skladu sa tim,akreditovanajeMESTENISOIEC17025standardom.

Trenutnostanjeopreme/instrumenatakojimaraspolažeLaboratorijazaispitivanjekvalitetavode,izoblastifizičko-hemijskihimikrobiološkihispitivanja,jeprikazanautabelamakojeslijede.

Tabela4.21.Opremazafizičko-hemijskihimikrobiološkihispitivanjavode

Instrumenti-uređaji

Upotrebaspektrofotometar,Cecill zaanalize-Fe,NO3,NO2,NH4,PO4,SO4,MPAS,fenolispektrofotometar,Shimadzu staritip,zaanalize-Fe,NO3,NO2,NH4,PO4,SO4,MPAS,fenolipHmetar,WTW pHvrijednostkonduktometar340i,WTW elektroprovodljivostplamenifotometar,Jenway Na,KTOC/TN–analizator,AnaliticJane organskiC,ukupniNturbidimetar zaodređivanjemutnoćedigitalnavaga zapreciznomjerenje,0.0001gtehničkavaga zaosnovnamjerenja,0.01gmultiparametarskasonda zadubinskamjerenjatermometsakućištem zamjerenjetemperaturevodetermometistakleni-obični zamjerenjetemperaturevazduhatermostatna200C BPK5

88

destilator zaproizvodnjudestilovanevode5µSdejonizator zaproizvodnjudestilovanevode0.2µSsušnice-mala zasušenjehemikalija,zatermostatiranjevodenokupatilo zatermostiranje,određivanjesuvogostatkasušnica-velika zasušenjeposuđadigestor zaradsaopasnimmaterijama,zakuvanjadigitalnabireta zatitracije-određivanjedH,Ca,Cl,HPK-Mn,HCO3,O2jonmetar nijeufunkciji-nemaelektrodagarnituretegova zakontroluvagatermohigrometar-2kom zamjerenjeuprostorijamatemperatureivlažnositermohigrobarometar zamjerenjeuprostorijamatemperature,pritiskaivlažnostiautomatskastanica,Hach zaonlinemjerenje–temperature,elektro-provodljivosti,

hlorofila

Tabela4.22.Opremazabiološkaispitivanjavode

U postupku nabavke je oprema koja će biti korištena i u Odsjeku voda i vazduha: ICP/MS –indukovanakuplovanaplazmasadetektoromijonskihromatograf.

Poredopremekojom laboratorijaZHMS-a raspolaže ikojazadovoljavapotrebe ispitivanja ianalizeosnovne serije fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara, potrebno je nabaviti i dodatnuopremu, kako bi se omogućilo maksimalno usaglašavanje i praćenje parametara kvalitetapreporučenih domaćim zakonodavstvom i Okvirnom direktivom o vodama. U opremu koju jepotrebnonabavitispadaju:gasnihromatograf;infracrvenispektrofotometar;termostati–inkubatorizabiološkeanalize;sušnice;laminarnakomora;UVlampazamikrobiološkelaboratorije;elektronskimikroskop;destilator;titratori;fotometarzaHPK;automatskestanicezakvalitet.

Program uzorkovanja vode za analizu kvaliteta je opreativna oko 50 godina. Iako, je mreža zamonitoringkvalitetavodapriličnodobrorazvijenaipokrivareferentnamjernamjestanapovršinskihtokovima, jezerima i obalnom moru, ipak pokriva uglavnom fizičko-hemijske i određen brojmikrobioloških i saprobioloških parametara. U skladu sa Okvirnom direktivom o vodama, kvalitetvode je jednako definisan i biološkim i hidromorfoloških parametrima, kao i prioritetnimopasnimmaterijama, koji nisu dio monitoringa koji se sprovodi na godišnjem nivou. Dodato, potrebno jeuskladiti mjesta za uzorkovanje kvaliteta vode sa hidrometrijskim stanicama, posebno sa aspektapraćenja opterećenja i diseprzije zagađivača. Trenutno imamo monitoring programe i praksekontrole kvaliteta vode, koje su previše sektorske i nisu integrisane, sa dupliranjem napora isredstava,kaoipodacimakojisunedovoljniinezadovoljavajupotrebeODV.Kontrolakvalitetavode,uz kontrolu hidroloških podataka/ proticaja, je od velikog značaja za poznavanje opreterećenja

Instrumenti-uređaji Upotrebaautoklav zavlažnusterilizacijucentrifuga priodređivanjuhlorofilamedicinskasušnica zasuvusterilizacijusartorijusza1radnomjesto zafiltracijusartorijusza3radnamjesta zafiltracijuinkubator,+5-2000 zauzgojmikroorganizamalaboratorijskasušnica potrebnapopravkaUVlampa zasterilizacijuprostorauniverzalnitermostat-inkubator stari....zauzgojmikroorganizamabrojačkolonija,Interscience zabrojanjebakterijapištoljzasterilizaciju zasterilizacijuposuđaplanktonskamrežica zauzorkovanjeplanktonabager zauzorkovanjebentosalupasvjetlosna zauveličavanjemakroskop-lupa zauveličavanjemikroskop zauveličavanjeultrazvučnokupatilo zatermostatiranje

89

polutanata u recipijentu – vodnom tijelu. Procjena kvaliteta voda bez informacija o proticajima jenedovoljna.

Okvirna direktiva o vodama, klasifikaciju vodnih tijela bazira prvenstveno na biloškim elementimakvaliteta, dok se fizičko-hemijski i hidromorfološki parametri koriste kao podrška biološkimelementima kvaliteta u procesu evaluacije, prepoznavajući da biološke zajednice stvaraju svojefizičkoihemijskookruženje.Uskladusatime,potrebnojedaVladairesornoMinistarstvoplanirajukvalitetne i kompleksneprogramemonitoringa, saakcentomnabiološkeelementekvaliteta, kao iobezbjeđivanje sredstava za sprovođenje takvihmonitoring programa, koji će biti u skladu sa EUlegislativomibrojnimzahtijevimaODV.

Napredaktehnologijejeomogućiodasutrenutnonaraspolaganjuirazniinstrumentiioprema,kojaobezbjeđuje automatsko mjerenje većine fizičkih parametara (vodostaje, proticaje, struje itd.),određenbroj fizičko-hemijskih parametre (na pr. salinitet, rastvoreni kiseonik, amonijak itd.), nekibiološki parametri (hlorofil, fitoplankton, zooplanton itd.). Ipak potrebno je uzeti u obzir da jemonitoring biljnih i životinjskih zajednica putem automatskih instrumenata, manje značajan upoređenju sa hidromorfološkim i fizičko-hemijskim parametrima. Inovativne tehnike uzorkovanjaukjučujupasivneuzorkivače,prenosivegasnehromatografe/masspektrofotometre(GC/MS),insitubiosenzore, biološke sisteme za rano upozorenje (BEWS) itd. Sve više su u upotrebi automatsketehnikemonitoringaiintegrišuseuciljuizgradnjekompletnihobservatorijanalokalnojskaliilislivu.

Automatska oprema koja se koristi u procesu kvalitativnog praćenja površinskih voda, u posjeduZavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, je automatska fiksna multi-parametarska sonda (naVranjini) i automatska mobilna multi-parametarska sonda. Sonde pokrivaju neke fizičko-hemijskeparametre kvaliteta (pH, provodljivost, rastvoreni kiseonik….) i biološki parameter (hlorofil).Automatska oprema obezbjeđuje kontinuirano praćenje određenih parametara, a svrha ovakvogsistemamonitorigna je sagledavanjepromenjivosti akvatičnihprocesau vremenu i prostoru, kao idaljinski prenos podataka do centra. Velike fluktuacije podataka iz diskretnihmerenja ukazuju naznačajkontinualnihmerenjazapotpuniopisimodeliranjebiološkihprocesaurijekama.Sondekojesu u upotrebi, ne pokazuju značajna odstupanja od ranije izmjerenih vrijednosti. Upotrebomautomatske mjerne opreme, smanjuju se troškovi institucije u smislu manjeg broja potrebnihizlazakanateren,aprijesvegaobezbjeđujukontinuiranopraćenjeodređenihelemenatakvaliteta ivećudostupnostpodacima.

Uopštenoprogramizaručnouzorkovanjesumanjepodložnigreškamauodnosunaonekojisevršekontinuirano automatskim senzorima. S obzirom da se analiza uzoraka vrši u roku od 24h ulaboratoriji sa odgovarajućom akreditacijom, kvalitet podataka je 95% + pouzdan. LaboratorijaZHMS-a je akreditovana ISO 17025 od strane Akreditacionog tijela CG, prema kome se sistemiosiguranjakvalitetaikontrolepodataka,rutinskiprimjenjujutokomanaliza.

Bilodaseradinaplaniranjudodatneautomatizacijeipozicioniranjusondizakvalitetvode,bilodaseplanira unaprijeđenje i usklađivanje ručnog uzorkovanja sa zahtjevima ODV, potrebno je uložitiznačajna sredstva u obezbjeđivanju integrisanog sistema praćenja kvaliteta površinskih voda, kojiakcenatdajenabiološkeelementekvaliteta.

4.6. Vodneakumulacijeivišenamjenskisistemi

Iakosuprirodniusloviza izgradnjubrana i formiranjeakumulacijapriličnopovoljni,uCrnojGori jeformiranomaloznačajnijihakumulacija.

U Jadranskomslivudo sada su formiraneakumulacijeuNikšićkompolju (Liverovići,Krupac,Slano,Vrtac), kojimasuuvelikojmjeri izravnatevodeGornjeZete,kao imanjaakumulacija "Grahovo"uGrahovskompolju.

UDunavskomslivuformiranajevelikaakumulacija"Piva"narijeciPivi,kaoiakumulacija"Otilovići"naĆehotini.

90

Ukupna zapremina akumulacija iznosi nešto više od jedne milijarde m3 vode. Najveći dio tezapremine odnosi se na akumulaciju na Pivi čija korisna zapremina iznosi oko 790milionam3. UodnosunaukupnukoličinupovršinskihvodakojeseformirajunateritorijiCrneGore(kojaiznosi14milijardim3godišnje),tojesvegaoko7%.

Pored toga, pojedine akumulacije - "Vrtac" pogotovo, a i ostale akumulacije u Jadranskom slivu -imajuvelikihproblemasavododrživošćuakumulacionogprostora.Uloženisuvelikinaporiisredstvada se izolujupojedini ponori u akumulacionim jezerima, građene su cilindričnebraneokoponora,torkretirane su padine i ubacivana velika količina materijala u podzemlje, ali rezultati su samodjelimični.

Postojećeakumulacijesedanaskoristeuglavnomjednonamjenski,saizuzetkommanjeakumulacijenaGrahovskojrijecikojasekoristizanavodnjavanjeisnabdijevanjevodom.Akumulacija"Liverovići"je projektovana kao višenamjenska (hidroenergetika i snabdijevanje industrije vodom), ali zbogmanje količine voda od projektovanih danas se koristi samo za snabdijevanje vodom industrije(ŽeljezarauNikšiću).Zasnabdijevanjevodomindustrije(Pljevlja)koristiseiakumulacija"Otilovići".Međutim,njenomizgradnjomni izblizanijesu iskorišćeneprirodnepogodnostipregradnogmjesta ivodnogpotencijalarijekeĆehotine.

Pošto se ocjenjuje da je za racionalno upravljanje vodnim resursima potrebno da zapreminaakumulacionog prostora, ukoliko za to postoje prirodni uslovi, bude oko 60% ukupnih voda, ovopokazuje da još uvijek ne postoji osnova za racionalno upravljanje vodnim resursima i da tekpredstoje značajni napori da se iskoriste prirodni potencijali vodotoka u Crnoj Gori. Ovo se prijesvegaodnosinaDunavskislivgdjesumogućnostiformiranjavelikihakumulacijamnogopovoljnijeuodnosunaJadranskisliv.

4.7. Stanjesistemazaupravljanjepodacimaiinformacijama

Pristup “dovoljnom”broju kvalitetnih, pouzdanih informacija i podataka, kao i dobroorganizovanisistemiupravljanjapodacima, suesencijalnipreduslov za razumijevanje iočuvanjevodnih resursa.Paradoksalno,mnogeteorijeuoblastiživotnesredineiupravljanjuvodnimresursima,pretpostavkeimodeli,baziranisunaveoma limitiranombrojupodataka.Ovo jeuglavnomuslijedčinjenicedanepostoji virtuelna razmjena podataka, kako između institucija, na nacionalnom nivou, tako ni naregionalnom nivou, uglavnom zbog nepostojanja adekvatnih baza podataka i sistema upravljanjapodacima.Dodatno,nedovoljanbrojuzorkovanja,asamimtimianaliza,uslovljavanedovoljanbrojdostupnih serija podataka, za razne analize, a posebno za analize trendova. Zahtjevi domaćelegislative, a posebno ODV, su prikupljanje podataka i upravljanje informacijama u cilju izradeefikasnihplanovazaupravaljnjeslivnimpodručjima.

UCrnojGori jegeneralnoprisutanproblemdostupnosti ičuvanjapodatakaokvalitetuvoda.Samomali broj podataka se sakuplja automatski i čuva u excel tabelama, dok ostali podaci dobijeni naterenu inakonanalizau laboratorijiZHMS-a,seupisujuuexcel tabelama.Ovipodaci sekoristezagodišnjuocjenuusklađenostisastandardimakvalitetaživotnesredine,aradiseofizičko-hemijskim,mikrobiološkim i saprobiološkim elementima kvaliteta, koji u potpunosti ne ispunjavaju zahtjeveODV. Nepostojidefinisanabazapodataka,kojabiomogućila jednostavnudostupnostpodataka,avelikibrojpodatakajošuvijeknijedigitalizovan.Nepostojanjejedinstvenebazepodatakaokvalitetupovršinskihipodzemnihvoda,visokokompatibilniformatipodataka,sukrucijalniproblem,kojiseusljedećemperiodumorariješitiucilju ispunjavanjaobavezalokalnog,nacionalnogimeđunarodnogizvještavanja.Jedinstvenombazompodatakaćeseomogućitikvalitetnočuvanjepodatakaipovećatipristupačnost i pouzdanost, odnosno osigurati dodatna kontrola kvaliteta kroz dobro dizejniranubazupodataka.SaizradomPlanovaupravljanjarječnimslivovima,premaODV,toćepostatiobavezaubliskojbudućnosti.

Uredba o sadržaju i načinu vođenja vodnog informacionog sistema (Sl.l. RCG, br.33/08) bližeodređujesadržaj inačinvođenjavodnog informacionogsistema,metologiju,strukturu,kategoriju i

91

nivoe sakupljanja podataka i sadržaj podataka o kojima se obavještava javnost, međutim njeneodredbe još uvijek nisu zaživjele. Vodni informacioni sistem je zamišljen kao dio informacionogsistema državnih organa, koji posjeduju podatke o vodama. Na taj način bi se grupisali podaci iobezbijedilazbirkalogičkipovezanihpodatakaprikupljenihizrazličitihizvora,prezentovanihnanačindostupan korisnicima. Sistem bi uključivao i geografski informacioni sistem GIS, namijenjenprikupljanju,obradi,upravljanju,analizi,prikazivanjuiodržavanjuprostornoorijentisanihpodataka.Bilokakavobliksistematskeanalizeživotnesredine,monitoringiizvještavanje,bezupotrebeGIS-ajenemoguć.Geoprostornipodaciuzstatističkeanalizeimodeliranja,sujedanodključnihinstrumenatauupravaljanjuvodnimresursimaiživotnomsredinomuglobalu.ObavezapostojanjaodgovarajućegGIS softvera,adekvatnoobučenkadar zanjegovokorišćenje idostupnostadekvatnihpodataka, supreduslov za efikasnu izradu nacionalnog katastra voda i osiguranje dosljednosti, koordinacije istandardizacije podataka. Obzirom da se podaci o kvalitetu površinskih voda (uključujući i obalnomore) mogu naći kod više institucija u Crnog Gori, nephodno je izvršiti njihovu reviziju,standardizaciju i unošenje u jedinstvenu bazu podataka o vodama. Upotreba informacionokomunikacionih tehnologija u oblasti upravljanja podacima omogućava donosiocima odluka lakpristupstateškiminformacijamaimodelimauciljupodrškenjihovihodlukauupravaljanjuvodama.Podaci sakupljeni od strane raznih aktera na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou suheterogeni.Međutim,izvještavanjanaevropskomnivouzahtijevaintegrisanipristupraznimbazama.

Vodniinformacionisistemćeomogućiti:

• čuvanje podataka i informacija, provjeru pouzdanosti, vjerodostojnostipodataka/informacija,potvrdunjihovogkvaliteta;

• transparentno povezivanje sa bazama podataka/informacija, kako bi se osiguralokvalitetnijeikompletnijesagledavanjesprovođenjapolitikeupravljanjavodama,i

• potporu u sprovođenju obaveza razmjene infromacija (izvještavanja na osnovimeđunarodnih,bilateralnihimultilateralnihugovora).

4.7.1. Skupovi podataka i informacija u upravljanju vodama – ocjena stanja sa stanovištakoličine i kvaliteta podataka (pravovremenost, pouzdanost, tačnost, vjerodostojnost,dovoljnost);identifikovanjepotreba

Značajan broj javnih institucija i organizacija, sakuplja, analizira i širi podatke o kvalitetu životnesredine, izmeđučega ipodatkeokvalitetuvodnih resursa. Svaka institucija razvija sopstvenebazepodatakauzupotrebučestorazličitihsoftverai narazličitimplatformama:svakabazapodatakaseodnosinarazličiteaspektepodataka,takodajeisapraktičnogisateorijskoggledišta,važnootkritinedoslednostiupodacimaiminimalizovatipreklapanjaivišakpodataka.

Mreža kvaliteta površinskih voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju obuhvatamrežu odnekih 36 profila za uzorkovanje na 13 glavnih vodotokova; 11 mjernih tačaka na Skadarskom,PlavskomiCrnomjezeru;16tačakauzorkovanjadužobalnogpojasai9lokacijazauzimanjeuzorakapodzemnih voda (Zetska ravnica). Samo jedna pozicija za uzorkovanje sadrži automatskumultiparametarsku sondu za kvalitet, na Vranjini. Mreža za monitoring kvaliteta je dosta dobrorazvijena,stimštobisemoralaraširitiinapritoke,kaoinamanjevodotokove,saakcentomnaoneuprimorskomregionu,kaoidamjestazauzorkovanjebuduuskladusamjestimanakojimasepratehidrometrijski podaci. Na ovaj način bi se obezbijedio kompletan uvid u kvalitet voda i praćenjeopterećenjazagađivačima,štojeprijesvega,obavezaudijeluprekograničnogizvještavanjaiuskladusaODV.

Skupovi podataka kojima raspolaže ZHMS (u nazad više od 50 godina), koji služe za pravljenjegodišnjih izvještaja o kvalitetu površinskih voda, su uglavnom fizičko-hemijski, mikrobiološki isaprobiološkipodaci.SobziromdaODVjednakodefiniše,usvomintegralnompristupuodređivanjakvalitetavoda,biološkeihidromorfološkeindikatore,kaoiprioritetnematerije,kojeseuglavnomneprateuCrnojGori,neophodnojedefinisatiisprovoditimonitoringprograme,kojićeuključivatiioveparametrekvaliteta.

92

U cilju kompletne korisnosti podataka o vodama, oni moraju biti praćeni i pristupom istorijskimpodacima. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao organ državne uprave, zadužen zapraćenje kvantitativnog i kvalitativnog stanja površinskim vodama, raspolaže sa dugim nizompodataka o kvalitetu voda. Međutim, veliki broj podataka nije u elektronskoj formi i zahtijevaprovjerukvaliteta,kakobisemogaokoristitiuanalitičkesvrhe.UokviruZavodapostojiWISKIpaket,koji se trenutnokoristi samo zapodatkeo kvantitetu voda, alimože sadržati imodulKiWQMkojislužizapodatkekvalitetavodaimožebitikorisnabazapodataka,zapostojećeraspoloživepodatke.Veomajevažnodaseovajvelikinizistorijskihpodataka,objedinisanovimpodacimaujedinstvenubazupodatakaiupotpunostikoristiuoperativneinaučnesvrhe.Okvirnadirektivaovodama,poredostalih regulativa, nameće obavezu informisanja javnosti, u cilju omogućavanja njihovog učešća udonošenjuodluka.Ovajzahtjevjasnonamećeobavezuzadaljomproizvodnjompodataka,uključujućioblasti, u kojima je vršeno manje istraživanja i njihovo publikovanje u cilju lakšeg uključivanjajavnosti. Arhus konvencija (UNECE, 1998), čija je potpisnica i Crna Gora, nameće obavezudostupnostisvimpodacimaizoblastiživotnesredine,pasamimtimipodacimaokvalitetuvoda.Upraksi, potrebno je uključiti sve podatke o vodama, a u cilju smanjivanja troškova i radnogopterećenjaodgovornihtijela,Arhuscentara,pristuppodacimabitrebaodabudeautomatizovan.

Direktiva(EUParlamentaiSavjeta,2003)opitanjimaživotnesredineobavezujezemljezavođenjemmetapodataka. Takođe, INSPIRE direktiva (EU Parlamenta i Savjeta, 2004) se odnosi na geografskiinformacioni sistem i zahtijeva postojanje servera, koji će sadržati meta podatke, sa kapacitetominteroperativnosti sa drugim geografskim setovima podataka. Svi podaci, oni koji se sakupljaju,istorijski imetapodaci,morajubiti sastavnidio jedinstvenog informacionogvodnogsistema.Vodniinformacioni sistem zahtijeva dodatne izazove u upravljanju više podataka, poboljšavajući pristupinformacijama i omogućavajući interoperatibilnost raznih sistema. Takođe mora se uzeti u obzirobavezudasekomunicira,odnosnodasepodacišaljuuWISE(evropskivodniinformacionisistem).Samimtimnacionalnivodnisistemmorabitidecentralizovan,morauključivativećibrojpodataka ibitiumogućnostidaobezbijedipristupkorisnicima.

Za nadogradnju trenutnog sistema podataka o vodama, potrebno je definisati principe i tehničkasredstva za pravljenje nacionalnog portala sa numeričkim i geografskim interfejsom, nadogradnjapostojećih baza podataka u cilju povezivanja u sistem i kreiranje novih baza podataka. Ovonesumnjivo povlači za sobom objedinjavanje svih raspoloživih podataka, provjeravanje njihovogkvalitetaikompatibilnostiiprevođenjeuelektronskeforme,raspoloživihistorijskihimetapodatka.

Tačnost i kompatibilnost sakupljenih podataka je ključni preduslov za procjenu i opis stanja, zaprocjenu antropogenih uticaja i potrebnih mjera. Osiguranje kvaliteta QA i kontrola kvaliteta QCpodatakasumjerekojeobezbjeđujudarezultatimonitoringabudutačni iupotrebljivi.LaboratorijaZHMS-a, je akreditovanaMEST EN ISO IEC 17025 standardom za fizičko-hemijska istraživanja, štopotvrđuje da se radi na osiguranju kvaliteta i da se mjere kontrole kvaliteta rutinski primjenjujutokomvršenjaovihanaliza.

Sumarno,podacikojipostojeokvalitetupovršinskihvodamorajubitiorganizovaniureferentnubazupodataka, oni koji su još uvijek na papiru – digitalizovati i unijeti u jedinstvenu bazu (istorijski imetapodaci), organizovati širemrežemonitoringa (uključutimjernamjestanapritokama imanjimvodotokovima), uskladiti monitoring mjesta sa mjernim hidrometrijskim mjestima i u svimslučajevima se pridržavati standarda, tokom cijelog analitičkog procesa, od uzorkovanja doizvještavanja,zasvemonitoringparametre.

4.7.2. Standardi i metode u mjerenjima (monitoringu), prikupljanju, analizama i upravljanjuinformacijama–ocjenastanjaiidentifikovanjepotreba

Koncept “kontrola kvaliteta vode” se strogo odnosi na definiciju “kvalitet vode”. Između brojnihdefinicija koje semogu naći u literaturi, ona koja je definisana uODV razmatra kvalitet vode kaoodnosizmeđu“hemijskogstatusa”i“ekološkogstatusa”.Hemijskistatusseodnosinakvalitetvodeuodnosunasadržajspecifičnihpolutanata,kojinesmijuprećiodređenenivoe,dokjeekološkistatus

93

ekspresija kvaliteta strukture i funkcionisanja akvatičnih sistema. Evropska Unija prihvata politike,koje će trebati da se pomjere sa sektor-baziranim, ka više ekosistem-baziranim pristupima,holističkom upravljanju životnom sredinom. Uz to EU definiše standarde i metode za postizanjedobrogkvalitetavodnihresursa.

ODV uspostavlja okvir za zaštitu svih voda, prevenciju daljeg narušavanja, redukciju ispuštanja,emisije hazardnih supstanci, štiti i jača status vodnih tijela kroz specifične mjere uz progresivnuredukciju ispuštanja, emisije ili gubitka prioritetnih supstanci, promoviše održivo korišćenje vodabazirano na dugoročnoj zaštiti vodnih resursa, obezbjeđuju progresivnu redukciju zagađenjapodzemnih voda i teži da doprinese smanjenju efekata poplava i suša. Dakle, ima veoma široku iambicioznu perspektivu, a njena implementacija je izazov ne samo za članice EU, već i za svakuzemlju u kojoj se radi na harmonizaciji i uvođenju ODV u zakonodavstvo. Direktiva sa ostalimacquisom izoblastivoda,zahtijevakonzistentnemetode,odkojihsunekeopisanemeđunarodnimstandardnimvodičem,kaoštojeISOiEvropskikomitetzastandardizaciujuCEN.

Metode standardizovane ISO, CEN ili od stane nacionalnih akredaticionih tijela treba koristiti usvakom slučaju, laboratorija koja koristi određeni metod, treba da bude akreditovana od stranereferentne institucije.UciljuosiguranjakompatibilnostiširomEvrope, laboratorijemorajudabududokumentovane programom osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta (EN ISO 17025) i da redovnoučestvuje u programima interkalibracionih testiranja. Zahtijevi ODV su da se monitoring morauskladitisastandardimananacionalnom,evropskomiliinternacionalnojskali,uciljuobezbeđivanjapodatakakoji sukvalitetni iuporedivi.Samimtim, svi sistemibioloških i fizičko-hemijskihprocjenamoraju biti u skladu sa relevantnim nacionalnim i međunarodnih standardima koji su naraspolaganju.

Posebnimonitoringzahtjevipostojezazaštićeneoblasti(AneksV,ODV).Zaštićeneoblastiuključujupovršinska i podzemne vode, koje se koriste za vodosnabdijevanje i staništa i zaštićenih vrstaidentifikovanihDirektivomopricama(79/409/EEC)iliDirektivomostaništima(92/43/EC).

Nekedirektiveospecifičnimpolutantima,su tzv.kćerkedirektivekojesu takođeaktivne idefinišuodređenevrijednostiemisionihlimitaistandardakvalitetaživotnesredinezasvrheODV.

U skladu sa članom 16 (7) ODV o standardima kvaliteta životne sredine, pripremljena je novadirektivaokoncentracijiprioritetnihsupstanciupovršinskimvodama,sedimentuibioti.

Usvajanje EUmarinske strategije (COM2002) iMarinskeokvirnedirektive, primjenjuje se filozofijaintegrisanogupravljanjaekosistemimazakopneneislatkovodneoblastiprekoestuara,obalnihvodaiotvorenogmora.

ODVdajeistandardzamonitoringelemenatakvaliteta,kojesezapojedinetipoveparametaramoguprilagoditi internacionalnim standardima (navedenim ispod) ili drugim nacionalnim iliinternacionalnim standardima, koji će osigurati ekvivalentan naučni kvalitet i kompatibilnostpodataka.

Poredsvihstandardakoji suuprimjeni,veoma jevažnoda laboratorijakojavršimonitoring,budeakreditovanauobimuposlakojiobavlja.Timeseobezbjeđujeosiguranjekvalitetakrozsvestepene,od uzorkovanja, preko analiza i obrade uzoraka. Ovi principi pomažu u garantovanju da su sviproizvedeni podaci određenog kvaliteta i da je dio posla sproveden na standardizovan iinterkomparativannačin.Sveproceduretrebadabudujasnoopisaneisprovedene.

Sveukupni cilj je da se sledljivost i potpuna dokumentacije uzoraka i opremeod početka do krajauzorkovanja, transport uzoraka, stavljanje i donošenje uzoraka do mjesta analize, obrada,izvještavanjeiarhiviranje.

Važno je istaći da primjena ODV i pratećih legislativa, kao i standarda iz oblasti kvaliteta voda(ISO/CEN),jeproceskojizahtijevamobilizacijukakoljudskihkapaciteta,takoimaterijalnihsredstava,zamogućnostnjihovepuneimplementacijeidajetodugotrajniproces.

94

4.7.3. Pristup podacima i mogućnosti razmjene – sadašnje stanje; potrebe; praksa u EU,osavremenjavanjesistema

Pouzdani, kvalitetni podaci i informacije o stanju površinskih voda su esencijalne za upravljanjevodamaipoboljšanjeekološkogstatusavoda,uskladusanacionalnimzakonodavstvom,aposebnosaODV.

ProcjenastanjapovršinskihvodauEvropiobuhvatasakupljanjeiagregacijuvelikekoličinepodatakaiinformacija.Ovoslužiza:

• definisanjeproblematičnihoblasti;• daobezbijediosnovezaidentifikacijuiprocjenuprijetnjinaregionalnomiglobalnomnivou;• dadainformacijepotrebnedruštvudarazvijeodrživenačineuciljuunaprijeđenjaekološkog

statusavodnihtijela.

Potrebnojeuspostavitikooridnacijuisaradnjasvihinstitucijakojeraspolažupodacima,značajnimzaupravljanje vodama. Ovo će omogućiti harmonizaciju sa odgovorajućim evropskim sistemimapraćenja i razmjene podataka sa jedne strane i osigurati potpuno uvažavanje preuzetih obavezavezanozameđunarodnoizvještavanje.

ZaharmonizacijuupravljanjavodamauCrnojGoriuskladusaEUstandardima,potrebnojesprovestisledećekorake:

• jačanjekapacitetaUpravezavodeidrugihrelevatnihinstitucijauoblastivoda;• organizovanjepodatakaovodamausavremenebazepodataka;• uključivanjeprostornekomponenteubazama(GIS);• obezbjeđivanje forme podataka u sklaud sa EU standardima u cilju olakšavanja razmjene

podataka;• imatidobroorganizovanubazupodatkazaolakšavanjesaradnjenaprekograničnojosnovi;• obezbijeditidostupnostpodatakajavnosti.

Izradanacionalnogreferentnogskupapodataka,sašiframavodnihtijelanabaziGIS-a,jeuskladusazahtjevimaODV,međutimjošuvijeknijeuspostavljenovajsistemuCG.PodacikojesakupljaZavodza hidrometeorologiju i seizmologiju iz oblasti kvaliteta voda, nisu sistematski organizovani uadekvatnojbazipodataka.Zavodgodišnje izrađuje izvještajostanjukvalitetapovršinskihvoda,kojise dostavlja Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Upravi za vode, Ministarstvu održivograzvoja i turizma,Agenciji zazaštituživotnesredine ipostavljanawebstraniciwww.meteo.co.me.Ne postoje sistemi za pristup podacima i razmjenu sa ostalim instucijama u resoru voda. Postojeintencije da se napravi jedinstvena baza podataka o kvalitetu životne sredine, koja uključuje ipodatkeo kvalitetama vode, kroz projekat koji vodiAgencija za zaštitu životne sredine.Međutim,zajednička platforma za razmjenu podataka još uvijek nije uspostavljena. Trenutno su podaci okvalitetu voda dostupni u hard kopijama i u institucijama gdje se dobijaju kao rezultat analiza.Generalno postoji problem razmjene podataka, koji se odnosi na različite standarde, formate isoftverazačuvanjepodataka.

PostojebrojniprimjeriuEvropi,koji seodnosena razmjenupodataka,krozkreiranjenacionalnih imeđunarodnihcentarazasakupljanje,standardizaciju,arhiviranjepodatakaoživotnojsredini(napr.EIONET).Evropskivodniinformacionisistem(WISE)imazaciljdaobezbijedijedinstvenuulaznutačkupodataka i informacija, koje obezbjeđuju zemlje članice; da procijeni i uporedi ekološki status itrendove, pritiske i uticaje uslijed ljudskih aktivnosti; da provjeri usklađenost i sprovođenje EUlegislativeinacionalnogzakonodavsta;dakoristisakupljenjeinformacijeuciljuprocjeneefektivnostiEUpolitikeuoblastivoda.

Pored evropskih sistema za razmjenu podataka iz oblasti kvaliteta voda, postoje i međunarodnisistemi,kojirazvijajuplatformezadostupnostirazmjenupodatakaizmeđuzemalja.PrimjertogajeInternacionanlnakomisija za sliv rijekeSave, koja je razvila sistem razmjenepodatkana zajeničkoj

95

platformzazemljeuslivurijekeSave,uciljuintegrisanogupravljanjaslivomSave.Ovarazmjenajezasadabazirananahidrološkimpodacima,alimožeposlužitikaoprimjerzarazvojsistemazarazmjenupodatkaokvalitetuvodnihresursananacionalnomnivou.

Postojanje vodnog Informacioni sistema na nacionalnom nivou će osigurati odgovarajućuinformacijskuikomunikacijskuinfrastrukturuistručnupotporuzakontinuiranoskladištenjeiobraduvremenskiinertnihipromjenljivihpodataka,kojiseodnosenakvalitativneikvantitativneparametrevodnih resursa, Informacijski sustav voda će omogućiti: čuvanje podataka i informacija; provjerukvaliteta i pouzdanosti podataka/informacija; transparentno povezivanje sa bazamapodataka/informacija, koje nisu u direktnoj nadležnosti uprave za vode, ali su potrebne zakvalitetnije sagledavanje i sprovođenje politike upravljana vodama; podršku obavezi razmjenepodataka(izvještavanjenatemeljumeđunarodnih,bilateralnih/multilateralnihugovora).

96

5.DOSTIGNUT ZAKONODAVNI I ORGANIZACIJE NIVO I NAČINFINANSIRANJAVODOPRIVREDECRNEGORE

5.1. Zakonodavniokvir

Relevantno vodno pravo u Crnoj Gori čine propisi unutrašnjeg prava, donijeti od strane njenihnadležnih organa, koji se odnose na upravljanje vodama, odnosno djelatnosti i mjere koje sepreduzimaju radi održavanja i unaprjeđenja režima voda, u cilju: obezbjeđenja potrebnih količinavode propisanog kvaliteta za pojedine namjene, zaštite voda od zagađivanja i zaštite od štetnogdejstva voda, kao i propisi međunarodnog prava od značaja za upravljanje, prevashodno,prekograničnimvodama.

Osnovnipravniaktuoblasti voda jeZakonovodama (“Službeni listRCG”,br.27/07, “Službeni listCG”,br.32/11,47/11i48/15).Odredbeovogzakonaodnosesenasvepovršinskeipodzemnevodeimješovite vode ušća rijeka koje se ulivaju u more, vodno dobro; nalazišta vode za piće uteritorijalnommoruivodepriobalnogmoraodzagađivanjaskopna.Ovajzakonneprimjenjujesenakorišćenjemineralnihitermalnihvodazadobijanjemineralnesirovineiligeotermalneenergije.

PremaZakonu,vode,kaoprirodnobogatstvoidobroodopšteginteresa,udržavnojsusvojini.Voda,odnosnojavnovodnodobrojeuopštojupotrebiikoristisepoduslovimautvrđenimovimzakonom,na način kojim se ne utiče štetno na vode i priobalni ekosistem i ne ograničavaju jednaka pravadrugih. Najavnomvodnomdobrumožesestećipravonaposebnuupotrebunaosnovuugovoraokoncesiji,vodnedozvoleilisaglasnostinadležnogorgana.

Teritorija Crne Gore predstavlja jedinstven vodni prostor, na kome granice administrativno-teritorijalnih jedinica ne mogu ograničavati integralno upravljanje vodama. Unutar ovog prostoradefinisana su dva vodna područja uz uvažavanje hidro-grafskih karakteristika, jedinstvenosti ipovezanostivodnogrežima,ito:

1. VodnopodručjeDunavskogsliva,kojeobuhvataslivove:Ibra,Lima,Ćehotine,TareiPive,sapripadajućimpodzemnimvodama;

2. Vodno područje Jadranskog sliva, koje obuhvata slivove: Zete,Morače, Skadarskog jezera,Bojane, Trebišnjice i vodotoke područja Crnogorskog primorja, koji se direktno ulivaju uJadranskomore,sapripadajućimpodzemnimipriobalnimmorskimvodama.

Upravljanje vodama je u nadležnosti države i naovomnivou sedonose svadokumenta kojima seosigurava normativni okvir za jedinstvo vodnog sistema, donosi Strategija upravljanja vodama nateritorijiCrneGore,planoviupravljanjavodamazaobaslivnapodručja,kaoiplanovizaodbranuodpoplava,zaupravljanjerizicimaodpoplava,zazaštituvoda.Naovomnivouorganizujeseisprovodimeđunarodnasaradnjaupodručjuupravljanjavodama.

Ovim Zakonom uvodi se prvi put nova vrsta planskog akta tj. Strategija upravljanja vodama kojazamjenjujeVodoprivrednuosnovuipredstavljaplanskidokumentkojimseutvrđujudugoročnipravciupravljanjavodama.

Takođe, zakonom je definisano i donošenje planova upravljanja za riječne slivove, sa sadržajem uvelikoj mjeri usaglašenim sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama i obuhvataju sve potrebneelementekojimasena razmatranompodručjuosigurava racionalnokorišćenje i zaštitavoda,kao izaštita od štetnog dejstva voda. Planska akta su i planovi kojima se uređuje zaštita od štetnogdejstvavoda(planupravljanjarizicimaodpoplava,opštiioperativniplanzaobranuodpoplava),kaoiplanovikojimaseuređujezaštitavoda(planzaštitevodaodzagađenjaiprogrammonitoringa).

Bitnu komponentu Zakona o vodama čini uključivanje javnosti u procese pripreme i donošenjaplanovaupravljanjavodama.

97

Posebno trebanaglasiti da jeuslov zapunu implementaciju Zakonao vodamadonošenje pratećihpodzakonskih akata, uzuvažavanje relevantnihdirektivaEU, ali i podzakonske regulative iz oblastizaštite životne sredine, koja obuhvata i zaštitu voda kao bitan segment životne sredine. Ovo seprvenstvenoodnosinaaktakojimaseutvrđujumetodologije,kriterijumiidrugineophodnielementizasprovođenjeintegralnogupravljanjavodamanateritorijuCrneGore.

PoredZakonaovodama,dosadasudonesenisledećipropisi:

• ZAKONovodama (“Službeni listRCG”,br. 27/07od17.maja2007., “Službeni listCG”,br.32/11od01.jula2011.47/11od23.septembra2011.i48/15od21.avgusta2015);

• ZAKONofinansiranjuupravljanjavodama(“SlužbenilistCG”,br.65/08od29.oktobra2008.,74/10od17.decembra2010.ibr.40/11od08.oktobra2011.);

• UREDBAo klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (“Službeni list CG”, br.2/07od29.oktobara2007.);

• UREDBA o načinu kategorizacije i kategorijama vodnih objekata i njihovom davanju naupravljanjeiodržavanje(“SlužbenilistCG”,br.15/08od5.marta2008.),

• UREDBAosadržaju inačinuvođenjavodnog informacionogsistema (“Službeni listCG”,br.33/08od27.maja2008.);

• UREDBA o sadržaju i načinu pripreme plana upravljanja vodama na vodnom područjurječnogslivailinanjegovomdijelu(“SlužbenilistCG”,br.39/09od17.juna2009.);

• UREDBAonačinuodređivanja granica vodnog zemljišta(“Službeni list CG,br. 25/12od11.maja2012.);

• ODLUKA o određivanju voda od značaja za Crnu Goru(“Službeni list CG”, br. 9/08 od 8.februara2008.,28/09od16.aprila2009.i31/09od5.maja2009.i31/15),

• ODLUKA o određivanju izvorišta namjenjenih za regionalno i javno vodosnabdijevanje iutvrđivanjunjihovihgranica(“SlužbenilistCG”,br.36/08od10.juna2008.),

• ODLUKAovisiniinačinuobračunavanjavodnihnaknadaikriterijumimainačinuutvrđivanjastepenazagađenostivoda(“SlužbenilistCG”,br.29/09od24.aprila2009.);

• PRAVILNIKosadržajuzahtjeva,dokumentacijizaizdavanjevodnihakata,načinuiuslovimazaobavezno oglašavanje u postupku utvrđivanja vodnih uslova i sadržaju vodnihakata(“SlužbenilistCG”,br.7/08od1.februara2008.);

• PRAVILNIKonačinuodređivanja garantovanogminimuma(Službeni listCG,br. 22/08od2.aprila2008.);

• PRAVILNIK o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda urecipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupkuu ispitivanja kvaliteta otpadnih voda,minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnihvoda(“SlužbenilistCG”,br.45/08od31.jula2008.,9/10od19.februara2010.,26/12od24.maja2012.,52/12,od12.oktobra2012.i59/13od26.decembra2013.);

• PRAVILNIKoobrascu,bližemsadržajuinačinuvođenjavodneknjige(“SlužbenilistCG”,br.-81/08od26.decembra2008.);

• PRAVILNIKobližemsadržajuinačinuvođenjavodnihkatastara(“SlužbenilistCG”,br.81/08od26.decembra2008.);

• PRAVILNIK o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta iograničenjimautimzonama(“SlužbenilistCG”,br.66/09od2.oktobra2009.);

• PRAVILNIK o načinu i uslovima mjerenja količina otpadnih voda koje se ispuštaju uprijemnik(“SlužbenilistCG”,br.24/10od30.aprila2010.);

• PRAVILNIKonačinuipostupkumjerenjakoličinavodenavodozahvatu(“SlužbenilistCG”,br.24/10od30.aprila2010.);

• PRAVILNIK o sastavu i sadržaju vodne infrastructure (“Službeni list CG, br. 11/11 od 18.februara2011.);

• PRAVILNIK o bližim uslovima koje treba da ispunjava privredno društvo za eksploatacijuriječnihnanosa(“SlužbenilistCrneGore“,br.51/12od9.oktobra2012.);

98

• PRAVILNIK o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju pravna lica koja vrše ispitivanjakvalitetavoda(“SlužbenilistCG”,broj66/12,od31.decembra2012.godine.);

• Odluka jedinice lokalne samoupraveo uslovima korišćenja i održavanja seoskih vodovoda,javnihčesama,javnihbunaraiseoskihjazova(kojusudonijelesveopštineuCrnojGori).

Za poptunu implementaciju evropskog zakonodavstva, pored navedenih zakona i pratećihpodzakonskih akata, potrebno je donijeti još određen set planskih i pravnih akta, što će sespecificiratiupoglavlju6.9.3.

5.2. Institucionalnaorganizacijasektoravoda

5.2.1. Institucijenacentralnomilokalnomnivouodlučivanja

Zakon o vodama, sa zakonodavstvom u cjelini, čini odgovarajući pravni okvir za ustanovljavanjeoptimalneorganizacijeupravljanjavodamauCrnojGori.

Sa stanovišta organizacije uprave, ova organizacija semože posmatrati na nivou državne uprave ilokalnesamouprave.

Nanivoudržave, tu jeuprvom reduVlada, koja, kaonosilac izvršnevlasti, imabrojne ingerencijeutvrđene odnosnim zakonom. U tom smislu, Vlada je zadužena za donošenje ključnih planskihdokumenata,zatimnajvažnijihodlukainormativnihakataiosnivanjeodnosnoobrazovanjeizvršnihorganaitijelaodznačajazaoblastvoda.

NakonVlade, tu svakakodolazi resornoministarstvo zaposlovevoda (Ministarstvopoljoprivrede iruralnograzvoja-MPRR),kojejeapsolutnoovlašćenodapredlažeutvrđivanjepolitikeuoblastivodai da istu sprovodi, obavlja međunarodnu saradnju, zatim da donosi, a kada je to Zakonompredviđeno i realizuje određena planska dokumenata, kao i da donosi normativne akate iz svojenadležnosti. MPRRvršiposlovekojiseodnosenarazvojnupolitikuuupravljanjuvodama,sistemskarješenjazaobezbjeđenjeikorišćenjevoda,zaštituvodaodzagađivanja,uređenjevodaivodotokaizaštituodštetnogdejstvavoda.Stimuvezi,MPRRodgovornojezaharmonizacijuiimplementacijuDirektive 2000/60/EC, Direktive 2008/105/EC, Direktive 2006/118/EEC, Direktive 91/271/EEC,Direktive91/676/EEC,Direktive2007/60/EC,Direktive2006/7/ECiDirektive2009/90/EC.

Upravazavode je,kaoorganusastavuMinistarstvapoljoprivrede i ruralnograzvoja,sastanovištaupravljanja vodama, najvažniji izvršni organ u ovoj oblasti. Iz nadležnosti utvrđenih Zakonom ovodamaveomajevidljivodaovajorgantrebada igraključnuuloguu izvršavanju istogzakona idaporedtogabudestručniservisVladeiresornogministarstva,auodređenimsegmentimadadjelujeisa atributimaagencije, odnosno regulatornog i nadzornogorgana. Sobziromnaobimnost svih tihposlova,Zakonjeipredvidiodatajorganobavljanjestručnihposlovauplaniranjuiupravljanjumožeustupitispecijalizovanimorganizacijama,uskladusazakonom.

Ministarstvoodrživograzvojaiturizma(MORT)prekoDirektoratazaživotnusredinuiDirektoratazakomunalne djelatnosti, nadležno je za izvještavanje o kvalitetu segmenata životne sredine, međukojima je i voda, odnosno za komunalne djelatnosti, vodosnabdijevanje i sakupljanje i tretmanurbanihotpadnihvoda(Direktiva91/271/EEC),kaoizaDirektivuomorskojstrategiji2008/56/EC.

Ministarstvozdravlja(MZ),prekoInstitutazajavnozdravlje,kojivršifizičko-hemijskeanalizevodeimikrobiološko testiranjevodezapiće,odgovorno jezakontrolu imonitoringbezbjednostivodezapiće(Direktiva98/83/EC).

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), preko Direktorata za vanredne situacije, zaduženo je zaupravljanjeuvanrednimsituacijama(Direktivaopoplavama2007/60/EC).

Ministarstvoekonomijeodgovornojezakorišćenjevodauhidroenergetskesvrhe.

Ministarstvo saobraćaja ipomorstva,prekoUpravepomorske sigurnosti,nadležno je za zagađenjemorasabrodova.

99

Ostaliorganiupraveiinstitucijekojesebavepojedinimsegmentimauoblastiupravljanjavodamasu:

• Agencija za zaštitu životne sredine (AZŽS) zadužena je za praćenje stanja životne sredine iočuvanje prirode, prikupljanje i ažuriranje podataka o kvalitetu svih segmenata životnesredine,uključujućivodeiizvještavanjepremanacionalnimievropskiminstitucijama.

• Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) bavi se monitoringom kvaliteta ikvantiteta površinskih i podzemnih voda, prognozom poplava i praćenjem hidrološkesituacije, davanjem upozorenja institucijama koje su nadležne za upravljanje rizicima odpoplava.

• Javnopreduzećezaupravljanjemorskimdobrom(JPMD)zaduženojezaupravljanjemorskimdobromimorskimpodručjem.

• Uprava za inspekcijske poslove vrši Inspekcijski nadzor preko vodoprivredne inspekcije(monitoring i sprovođenje Zakona o vodama) i sanitarne inspekcije (kontrola bezbjednostivode), dok je inspekcija sigurnosti plovidbe Bar i Kotor zadužena za zagađenje mora saplovila.

• Institutzabiologijumora,kaoorganizacionajedinicaUniverzitetaCrneGore,vršimonitoringmorskogbiodiverziteta.

Izvršenom podjelom nadležnosti u Zakonu, značajan dio poslova iz domena upravljanja vodamalociran jenanivou jedinice lokalne samouprave.Uprincipu,ovapodjela je izvršenapremapodjelivodaizvršenojtimzakonomnavodeodznačajazaDržavuivodeodlokalnogznačaja.Utomsmislu,jedinica lokalne samouprave postala je nadležna i odgovorna za donošenje određenih planskihdokumenatainormativnihakata,kojimaseuređujupitanjaupravljanjavodamanalokalnomnivou,odnosno od lokalnog značaja, uključujući upravni i inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti. Zaneposredno izvršenje odnosnog zakonau dijelu koji se odnosi na upravljanje vodamaod lokalnogznačaja, timzakonom jeodređennadležniorgan lokalneuprave.Takvimpropisivanjem,određenjekonkretnog organa za obavljanje poslova iz ove oblasti prepušteno je autonomiji jedinica lokalnesamouprave,kojećetopitanjeureditisvojimaktimaoorganizacijilokalneuprave.

Obavljanje operativnih poslova vodne djelatnosti, kao djelatnosti od opšteg interesa, Zakon jenamijenio privrednim društvima, drugim pravnim licima odnosno, javnim preduzećima ipreduzetnicima,u skladusa timzakonom.Kada jeosnivačprivrednogdruštva ili javnogpreduzećadržava, Zakonom se predviđa da o njihovom osnivanju odlučuje Vlada, a kada je jedinica lokalnesamouprave,nadležniorganlokalnesamouprave.

Uspostavljanjem navedene organizacije upravljanja vodama, čini se da je Zakonom izvršenaodgovarajućadogradnjadotadašnjegsistemainstitucionalnogorganizovanja,stvarajućipravniosnovza različite forme organizovanja i djelovanja, primjerene tržišnom načinu privrjeđivanja, a uzuvažavanjeodgovarajućihspecifičnostikada je riječovodama,vodnomdobru ivodnojdjelatnosti,kaodobrimaodnosnodjelatnostiodopšteginteresa.Realizacijatogsistemazahtijevaodgovarajućeinstitucionalnoikadrovskojačanje,nasvimnivoimaorganizovanja,bezkojegjeiluzornoočekivatidamože doći do adekvatnog sprovođenja odnosnog zakona i ostvarivanja ciljeva ustanovljenih timzakonom. Pored navedenog, za realizaciju određenih poslova biće porteban angažman i brojnihinstiticija i stručnjaka izvan ustanovljenog sistema, a po određenim specifičnim projektima i izvanCrneGore.

Slika5.1.Organizacionašemaupravljanjavodama

100

5.2.2. Organizacijaistrukturavodoprivrednekomunalnedjelatnosti

Kao što je već rečeno, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) preko Direktorata zakomunalne djelatnosti, nadležno je za organizovanje komunalnih djelatnosti, među kojima su ivodosnabdijevanje i sakupljanje i tretman urbanih otpadnih voda a u skladu sa Zakonom okomunalnimdjelatnostima(Sl.listRCG,br.12/95).

U skladu sa članom 4 Zakona o komunalnim djelatnostima obavljanjem komunalnih djelatnostismatra sepružanjekomunalnihusluga i isporukakomunalnihproizvoda,koji sunezamjenljivuslovživota i rada građana, preduzeća i drugih subjekata na području jedinice lokalne samouprave.Obavljanje komunalnihdjelatnosti uređuje i obezbjeđuje jedinica lokalne samouprave,u skladu sazakonom. U komunalne djelatnosti između ostalog spade i snabdijevanje vodom i prečišćavanje iodvođenjeotpadnihvoda.

U članu 10 ovog Zakona stoji da jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano i trajnoobavljanjeirazvojkomunalnihdjelatnosti,anaročito:

1. materijalne,tehničkeidrugeopšteuslovezaobavljanjekomunalnihdjelatnostiinjihovounapređivanje;

2. potrebanobimikvalitetkomunalnihusluga;3. ostvarivanjenadzoraikontroleuobavljanjukomunalnihdjelatnosti.

Nadležniorganjedinicelokalnesamoupravepropisujenačiniusloveorganizovanjaposlovauvršenjukomunalnihdjelatnostiiuslovezakorišćenjekomunalnihusluga,odnosnokomunalnihproizvoda,anaročito:

1. tehničke, sanitarno-higijenske, zdravstvene i druge posebne uslove za obavljanjedjelatnostikojimaseobezbjeđujeodređeniobim,vrsta ikvalitetusluga,akoposebnimpropisomtiuslovinijesuodređeni;

101

2. načinobezbjeđivanjakontinuitetauvršenjukomunalnihdjelatnosti;3. redprvenstvau pružanju komunalnih usluga, odnosno isporuci komunalnih proizvoda,

kadausljedvišesiledođedosmanjenogobimauvršenjukomunalnihdjelatnosti;4. prava i obaveze preduzeća, odnosno preduzetnika koji pruža komunalnu uslugu i

korisnikaukorišćenjukomunalnihusluga;5. elementezaformiranjeinačinnaplatenaknadezakorišćenjekomunalnihusluga;6. uslovepovjeravanjaobavljanjapojedinihkomunalnihdjelatnosti.

Komunalne djelatnosti obavlja javno preduzeće za obavljanje komunalne djelatnosti, drugopreduzeće ili preduzetnik, zavisno od prirode komunalne djelatnosti i uslova i potreba jedinicalokalnesamouprave,uskladusazakonom.

Izuzetno, djelatnost upravljanja i gazdovanja objektima za zahvatanje vode za piće sa njihovimzaštitnimzonamaobavljajuisključivojavnapreduzeća.

Obavljanjekomunalnihdjelatnosti,nadležniorganjedinicelokalnesamoupravepovjeravaodlukom.Vršenje komunalnih djelatnosti može se povjeriti i stranom pravnom ili fizičkom licu, u skladu sazakonom.

Vodosnabdijevanjem,usmisluZakonaovodama,smatrase:

• zahvatanjepodzemnihipovršinskihvodazapićeidrugepotrebe;• zaštitaizvorištavoda;• prečišćavanje(priprema)vodazapićeidrugepotrebedostepenazdravstveneispravnosti;• mjerenjekoličinevodekojajezahvaćenanavodozahvatu;• dovođenjevodedomjestapotrošnje(zaključnosarezervoarom,odnosnopriključkomna

komunalnisistemvodosnabdijevanja,odnosnodistributivnumrežu);• raspodjelaidistribucijavodekorisnicima.

Preduzećezavodovodikanalizacijudužnojeda:

• postavi uređaje i obezbijedi stalno i sistematsko registrovanje količina vode i ispitivanjekvalitetavodenavodozahvatu;

• preduzimamjerezaobezbjeđenjezdravstveneispravnostivodezapiće;• preduzimamjerezaobezbjeđenjetehničkeispravnostiuređaja.

Najvažniji cilj neke zajednice u oblasti vodosnabdijevanja je osiguranje i kontinuirana isporukadovoljnihkoličinavodezapotrebe stanovništva iprivrede. Javnovodosnabdijevanje je zahvatanje,tretman, zaštita izvorišta voda i isporuka vode korisnicima za piće i druge potrebe, vodovodnommrežom do mjernog instrumenta potrošača, uključujući i mjerni instrument. Planiranjevodosnabdijevanjasprovodisenadržavnomilokalnomnivou,odnosnonanivouopština.

Radi obavljanja i razvoja tih djelatnosti, jedinica lokalne samouprave donosi dugoročne,srednjoročneikratkoročneplanove,stimštodugoročni isrednjoročniplanovimorajubitiuskladusaplanomupravljanjavodamanavodnompodručjurječnogslivailinanjegovomdijelu.

UvažavajućiizuzetanznačajregionalnogvodosnabdijevanjauCrnojGori,Zakonpredviđamogućnostda dvije ili više jedinica lokalne samouprave, radi obezbjeđenja regionalnog vodosnabdijevanja,mogu osnovati privredno društvo ili drugo pravno lice odnosno javno preduzeće. Imajući u vidučinjenicudarješavanjetogpitanjamožebitiodznačaja izarazvojCrneGoreucjelini,ZakonomjetakođepredviđenamogućnostdaVladamožeosnovatiilibitijedanodosnivačaprivrednogdruštvailidrugogpravnoglica,odnosnojavnogpreduzeća.Jedantakavsistem,alisamoudijeludovođenjavodedoopštinskihvodovodnihsistema,razvijenjeneCrnogorskomprimorju.

JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, preduzeće koje vrši kontinuiranu ispruku vode uvodovodne sisteme opština Crnogorskog primorja. Dajući prednost stabilnosti u kontinuitetuobavljanja javne funkcije vodosnabdijevanja i većem stepenu sigurnosti funkcionisanja sistema usvimuslovima,VladaCrneGoreseopredijelilazakonceptizgradnjeregionalnogvodovodnogsistema

102

kojim se voda iz zaleđa, basena Skadarskog jezera, dovodi do svih 6 opština na Crnogorskomprimorju.

Jedan od vidova udruživanja više jedinica lokalne samouprave u obavljanju djelatnosti je i„Vodacom”. To je zajedničko uslužno i koordinaciono društvo za vodosnabdijevanje i odvođenjeotpadnih voda za Crnogorsko primorje i opštinu Cetinje, koje su osnovale opštine Crnogorskogprimorja s ciljemplaniranja i optimizacije budućeg razvoja sistema vodosnabdijevanja i odvođenjaotpadnih vodana lokalnomnivou, kao i pružanja stručnepomoćina realizaciji projekata iz oblastikomunalnihdjelatnostikojedonosejedinicelokalnesamouprave,odnosnoVlada,shodnougovorimasameđunarodnimfinansijskiminstitucijama.

5.2.3. Naučno-istraživačka,planerskaistručnapodrškauupravljanjuirazvojusektoravoda

StatusCrneGore,kaoEkološkedržavezahtijevadelikataniveomakompleksanpristupurješavanjusvih problema u oblasti vodoprivrede. Sprovođenje aktivnosti radi unapređenja vodoprivrede je utijesnojspreziipraktičnouslovljenoaktivnostimanaplanuzaštiteživotnesredine.

Realizacijadugoročnihplanova razvoja vodoprivrede i planova zaštite životne sredineuCrnojGorimora da se bazira na savremenim naučnim i stručnim dostignućima u oblastima tehničkih,tehnološkihiprirodnihnauka.

Koliko god je ovaj zaključak jasan i logičan, pitanje je zbog složenosti problema, u kojoj mjeri jepostojeći stručni i naučni kadar u Crnoj Gori u mogućnosti da se samostalno uključi umultidisciplinarna istraživanja ili daprati savremene trendoveu raznimnaučnimdisciplinamakojepokrivajuaktivnostiudomenuvodaizaštiteživotnesredine.

Razlozizapostavljanjeovogpitanjasusledeći:

• raznovrsnostprirodnihčinilacanarelativnomalomprostoru,• vremenskuiprostornupromjenljivostmeteorološkihihidrološkihparametara,• raznovrsnostuticajaljudskihaktivnostinaokruženje,• raznovrsnostunamjeniprostora,• različite potencijalne mogućnosti korišćenja prostora, često konfliktni zahtjevi i

interaktivniuticaji,itd.• nedostataksredstavazaistraživanjaiopremanjeistraživačkihcentara,• neadekvatnupolitikuuoblastinaučnoistraživačkogradauprošlosti,• nedovoljannaučnoistraživačkikadarizaspektapokrivenostirazličitihoblasti.

Navedene specifičnosti Crne Gore iniciraju brojne istraživačke zadatke koji premašuju trenutnefinansijske, kadrovske i tehničke potencijale Države. Velike potrebe za istraživanjima, a ipakograničene mogućnosti, uticale su da je u prošlosti određenim djelatnostima i oblastima bio datprioritet.Toznačidajenaučno-istraživačkiradbioorijentisannadisciplinekojesubileodposebnogznačaja za Državu. Potrebno je istaći istraživanja i istraživačke centre u oblasti geologije ihidrogeologije, unapređenjapoljoprivredneproizvodnje, hidrologije imeteorologije, kvalitetapod-zemnih i površinskih voda, zaštite prirodnih resursa, biologije mora, itd. Rezultat ove politike subrojni značajni istraživački projekti u pomenutim oblastima i stvaranje kvalitetnog ali ipaknedovoljnog,specijalizovanogistraživačkogkadra.

Sobziromnanavedenerazloge,dosadašnjipristupistraživanjimamoraseprihvatiti iubudućnosti,alisamouzodređeneuslove.Dosadašnja iskustvaudomenukorišćenjavoda,zaštitevoda izaštiteživotnesredineodvodasjednestraneizaštiteživotnesredinesdrugestraneukazalasuna:

• potrebuintegracijeistraživanja,• potrebuformiranjanaučnogiinženjerskogkadraurazličitimoblastima.

Stvaranjemmultidisciplinarnihprojekata i formiranjemnaučnogistručnogkadra izrazličitihoblastiobezbjeđujuseipomenutiuslovi.ToznačidaCrnaGoramoraimatisopstvenekadrovekojićemoći

103

dakreirajunaučnoistraživačkupolitiku,dauistraživanjimapotpunoilidjelimičnoučestvujuikojićemoćidaocijeneostvarenerezultate.

RealizacijaosnovnihopredjeljenjaCrneGoreudomenukorišćenja,uređenjaizaštitevodazahtijevadase,poreddefinisanjaosnovnihciljeva ioblastinaučnoistraživačkograda,sagledaju imogućnostiokupljanjaistimulisanjapostojećihinovihkadrova,njihovousavršavanjeiuključivanjeukonkretneistraživačkezadatke.

Osnovniciljevi istraživanjaformulisanisuuskladusapotrebamaunapređenjaaktivnostiudomenuvoda u jednoj Ekološkoj državi. Činjenica da se radi o Ekološkoj državi posebno potencirakomponentu zaštite i rehabilitacije životne sredine u svim aktivnostima vodoprivrede i drugihdodirnihprivrednihgrana.

Osnovniciljevinaučno-istraživačkogtrebajubiti:

• Unapređenjeirazvojnaučnihdisciplinakojetrebadapodržeintegralnoupravljanjevodnimresursima,

• Unapređenje i razvojmetoda i postupaka za optimalno korišćenje voda, zaštitu od voda izaštituprirodnihvodotoka,jezeraimora,

• Praćenje i primjena svjetskih dostignuća u oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja,zaštiteživotnesredine,

• Formiranje naučnoistraživačkih timova pri različitim državnim, mješovitim i privatniminstitucijamaiorganizacijama,

• Stvaranjekadrovskih i tehničkihresursakojisuneophodnizaobavljanje istraživačkograda,razmjenuznanjaiprimjenusavremenihinformacionihtehnologija,

• Formiranje multidisciplinarnih projekata sa poznatim krajnjim korisnicima (istraživanja serealizuju po usvojenim programima sa specificiranom opremom i kontinualnim prilivomsredstava),

• Izmjeneidopunezakonaradiobezbjeđenjastabilnogfinansiranjaistraživačkograda,• Korišćenje mogućnosti za uključivanje stručnjaka Crne Gore u međunarodne projekte,

posebnoonekoji seodnosena zaštituvodauokviru zaštite životnesredine (zaštitamora,jezeraitd.).

Polazećiod realnihmogućnostiCrneGore (raspoloživognaučnogpotencijala i potrebnihuslova zaobavljanjeistraživanja)prioritettrebadatiistraživanjimakojasuključnazadonošenjeodlukausvimfazama sprovođenja strateških ciljeva vodoprivrede i očuvanja životne sredine. Prema tome,predlažu se istraživanja u oblastima vodoprivrede koja su od posebnog značaja za društveni iprivrednirazvojCrneGore.

Kako planovi razvoja Crne Gore baziraju na prednostima koje nude prirodna - očuvana bogatstvaprostora: vazduh, more, površinske i podzemne vode, zemljište, šume, biodiverzitet, i slično, odprioritetnogznačajasusledećaistraživanja:

• zaštitapovršinskihtokovaijezera,• zaštitapodzemnihvodaikarstnihizdani,• zaštitamoraodzagađenja,• analizaefekatarealizovanihmjerazaštite,• razvojmetodaipostupakazatretmaniliuklanjanjeopasnihizagađujućihmaterija,• razvojbiološkihibioinženjerskihmetodazaštiteživotnesredine,• razvojmetodazarevitalizacijuirenaturalizacijudegradiranihprostora.

Da bi se potencijalni negativni uticaji na životnu sredinu aktivnosti u oblasti korišćenja voda zapotrebe energetike, navodnjavanja, vodosnabdijevanja, plovidbe, korišćenja materijala iz rijeka islično,kaoiuoblastizaštiteodvoda,svelinamjeru,kojuprirodnisistemmožedaprihvatibezvećihdugoročnihposljedica,potrebnasusledećaistraživanja:

104

• izučavanje uticaja promjene režima voda (površinskih i podzemnih) usled izgradnjevodoprivrednihobjekataisistemanabiocenozuiprirodniambijent,

• izučavanjeuticajaformiranihakumulacijanaprirodnookruženje,nabiljniiživotinjskisvijetuakumulaciji i u rječnom toku nizvodno, kao i na procese u akumulaciji (eutrofikacija,taloženjenanosa,itd.),

• razvoj metoda za procjenu uticaja vodoprivrednih objekata i sistema (brane, regulacioniradovi,kanali,vodozahvati,ispusti,propusti,luke,marine,itd.),

• razvoj metoda za procjenu rizika od mogućih udesa: nekontrolisanog ili incidentnogispuštanja otpadnih voda i opasnih materija; rušenja objekata (nasipa, brana, jalovišta);izlivanjanafteinaftnihderivatapripretakanjuiliprioštećenjuplovila,itd.

Zapouzdano snabdijevanje vodomzapiće, ne samo lokalnog stanovništva već i planiranih turista,neophodno je detaljno izučavanje postojećih i potencijalnih izvorišta, njihova zaštita i adekvatnoupravljanjeraspoloživimvodnimresursima.

Osnovnipravciistraživanjasu:

• identifikacijaizvorištainjihovihrealnihkapaciteta,• istraživanjekvalitetavode,• definisanjemjerazaštiteizvorišta,• definisanjeadekvatnogtretmanavodezapiće,• racionalizacijapotrošnjevodeismanjenjegubitakavodeusistemu,• planiranjeivišenamjenskokorišćenjevoda.

Planiranje i upravljanje vodnim resursima Crne Gore i sprovođenje mjera zaštite životne sredinezahtijevaprimjenusavremenihinformacionihtehnologija.

VodoprivredniinformacionisistemCrneGoremoradabazirana:

• primjeni savremenih komercijalnih softverskih paketa za upravljanje bazama podataka iprimjeniGIStehnologija,

• razvojuupravljačkihmodelaisistemazapodrškuodlučivanju.

Iz svega izloženogmožesezaključitida jeobimposlakoji semora izvršitiupredstojećemperiodukompleksan i zahtijeva veći broj stručnog kadra raznih profila, a naročiot hidrotehničke struke.Upravonedostatakovogprofilamožebitinajvećiograničvajućifaktorurealizacijimnogihznačajnihprojekataizadataka.

5.3. Postojećivlasničkiodnosiusektoruvoda

Prema prirodnom stanju u kome se nalaze, vode su Zakonom o vodama podijeljene na tekuće istajaćevodenapovršinizemljeipodzemnevodenakopnuimoru.

Sa stanovištaupravljanja vodama,međutim,odnaročitog značaja jepodjela voda, izvršenapremaznačajuiliprekograničnomuticaju,navodeodznačajazaCrnuGoru,odnosnodržavuucjeliniivodeod lokalnog značaja. Saglasno tojpodjeli, upravljanje vodama i vodnimzemljištempredviđenonanačinštojeupravljanjetimdobrimanavodamaodznačajazaCrnuGorudatounadležnostdržaveodnosnonjenih organa, a na vodamaod lokalnog značaja u nadležnost organa lokalne uprave, samogućnošću određenih izuzetaka utvrđenih tim zakonom, a koji proizilaze iz nadležnosti(specijalizovanog) organa državne uprave nadležnog za poslove upravljanja vodama (Uprave zavode).Osnovniciljovepodjelejedasenatajnačinstvoriosnovzaznačajnijeparticipiranjelokalnesamoupraveuupravljanjuvodama,atimeizapodjeluodgovornostizastanjeuovojoblasti,bezkojeono sasvim sigurno nemože biti unaprijeđeno. Značajno kvalitetnija uloga lokalne samouprave jeobezbijeđena kroz razno učešće u gotovo svim segmentima, a posebno u propisivanju uslova zaopštu upotrebu i korišćenje voda od lokalnog značaja za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i sl.,zatimuplaniranju i sprovođenjumjera iz oblasti zašite od štetnogdejstva voda, izdavanju vodnihakata,davanjukoncesijaiznadležnostilokalnesamoupraveiinspekcijskomnadzoru.

105

Ovimzakonomjetakođe,uređenovodnodobroidatnjegovsadržajpremakometodobroobuhvataprirodnaivještačkavodnatijelaivodnozemljište.

OvdjeseuočavadaZakon,saglasnoOkvirnojdirektiviovodama,propisujevodnotijelo,kaoposebnoposmatraniprostornoodređenelemenatpovršinskihipodzemnihvoda,kojićezbogsvogznačajaiuloge utvrđene Zakonom biti nezamjenljiv elemenat gotovo svih budućih normativno-planskih idrugihaktivnostiuoblastivoda.Vodnotijelopovršinskihvodačini:jezero,akumulacija,potok,rijekailikanal,odnosnodiopotoka,rijekeilikanala,zaslanjeneilipojasobalnemorskevode,apodzemnihvodaodređenazapreminapodzemnihvodaunutarjednogilivišeakvifera(vodonosnihslojeva).

Kaoikodvoda,Zakonomjetakođe,premaznačaju,izvršenapodjelanavodnodobroodznačajazadržavuivodnodobroodlokalnogznačaja,opredjeljujućitimeinadležnostdržavnihodnosnolokalnihorganauprave.

Polazećiodznačajavodakaoprirodnogbogatstva idobrauopštojupotrebi,kao injenihprirodnihsvojstava koji je čine nezamjenljivim uslovom za život i rad i zdravu životnu sredinu, Zakonom jeodređeno da su vode isključivo u državnoj svojini. Za razliku od voda, međutim, Zakonom jeutvrđenodavodnozemljištemožebitiuprivatnojidržavnojsvojini,uskladusazakonom.

Dalikonkretnovodnozemljištemožebitiuprivatnojsvojini,zavisiodnjegovesvojinskepripadnosti,kao i prirodnog svojstva vodnog dobra kome pripada. U tom smislu, Zakonom je imperativnoodređenodajejavnovodnodobroudržavnojsvojiniidakaotakvonijeupravnomprometu,alidapoduslovimautvrđenimtimzakonommožebitipredmetograničenogkorišćenja(koncesija,zakupisl.).Ovdje jeznačajnonaglasitida javnovodnodobromožebitiprirodno i izgrađeno idaprirodnojavnovodnodobročinevodeivodnozemljište.

IzZakonaproizilazida jesvojinskapripadnost javnogvodnogdobra, ipak,samonačelnoodređena,budući da Zakon daje pravni osnov za prestanak statusa prirodnog javnog vodnog dobra, poduslovima:akozemljišteusljedprirodnihprocesa ili zahvatauprostoru,višene ispunjavauslovezaodređivanjetogstatusairealizacijomodlukenadležnogorganakojomjeizvršenapromjenanjegovenamjene (ovo se prvenstveno odnosi na odluke odnosno planove iz oblasti voda i uređenjaprostora),uskladusazakonom.Rješenjeoprestankustatusaprirodnogjavnogvodnogdobradonosiorgan državne uprave nadležan za poslove upravljanja vodama odnosno nadležni organ lokalneuprave,zavisnoodtogadaliseradiovodamailivodnomdobruoddržavnogililokalnogznačaja.

Valjaistaćidaustanovljavanjemogućnostiograničenogkorišćenjajavnogvodnogdobraiprestankastatusa prirodnog javnog vodnog dobra ima izuzetan pravni, razvojni, pa i politički značaj štoomogućavapravnouređen,kontrolisan i stručnoutemeljennačinprivođenja javnogvodnogdobraodređenoj namjeni. Zbog specifičnosti i složenosti ove problematike odluke ovog tipa moraju sedonositi po ostvarenoj saradnji organa nadležnih za poslove upravljanja vodama, urbanizam iuređenjeprostoraizaštituživotnesredine,auprocedurikojaće,naodgovarajućinačin,uvažitisvelegitimnezahtjeveiinterese.

Posebna pražnja treba se posvetiti prostornom planiranju i poštovanju zakonskih odrebi u vezikorišćenja vodnog zemljišta. Naime, u prethodnom periodu došlo je do njegove uzurpacije igrađenjaobjekatauobalnompodručjuaneretkoiusamimriječnimkoritimazavelikevode,štoječestoimalozaposledicuvelikematerijalnešteteuperiodunailaskavelikihvodaipoplavnihtalasa.

Takođe,nekiprostorikojisupoprioditrebalibitisačuvanizaodređenehidrotehničkeobjektevećsuzaposjednutidugimvrstamaobjekata.Zbogtogasepriprostonomplaniranjutrebaposebnapažnjaposvetitipotrebamavodoprivredekaoosnovnegranezarazvojsvihostalihprivrednihdjelatnosti.

5.4. Ekonomskoifinansijskostanjeusektoruvoda

Izvori sredstava za finansiranje upravljanja vodama, način obračunavanja i plaćanja naknada zazaštituikorišćenjevodaivodnogdobraidrugapitanjaodznačajazaobezbjeđivanjeikorišćenjetihsredstavautvrđujeZakonofinansiranjuupravljanjavodama(“SlužbenomlistuCG“,broj65/08).

106

PremaovomZakonu,finansiranjeposlovaupravljanjavodamazasnivasenasljedećimprincipima:

1. sredstva za finansiranje upravljanja vodama, obezbjeđuju se iz vodnih naknada kojeplaćajukorisnicivodaivodnogdobra,odnosnozagađivačivoda,kaoiizdrugihsredstavaodređenihovimzakonom;

2. sredstva ostvarena po osnovu vodnih naknada koriste se, po pravilu, za namjeneutvrđeneovimzakonom;

3. korišćenje sredstva predviđenih ovim zakonom vrši se u skladu sa programima,planovimaupravljanjavodamaiprogramimamjerapredviđenimzakonom;

4. voda ima svoju ekonomsku vrijednost koja se utvrđuje na osnovu ekonomske analizeizdataka potrebnih za obezbjeđenje njene dostupnosti i zaštite, kao i podsticanjakorisnikadaracionalnokoristevodneresurse;

5. naknade koje se plaćaju po ovom zakonu, utvrđuju se saglasno principima „korisnikplaća-zagađivačplaća“;

6. sredstva ostvarena po osnovu naknada koje se plaćaju po ovom zakonu mogu senepovratnododijelitiisporučiocimakomunalnihusluga(vodosnabdijevanja,odvođenjaiprečišćavanjaotpadnihvoda)radipodsticanjaizgradnjevodnihobjekatazakorišćenjeilizaštituvodaodzagađivanja.

Ekonomskoifinansijskostanjesektoravodaneophodnojeanaliziratiukontekstuprincipaodrživograzvoja i upravljanja resursima, kao i principa “zagađivač plaća” i “korisnik plaća”. Relevantnicrnogorskipropisi (prije svegapolitika životne sredine i Zakono zaštiti životne sredine)promovišuprincipe zagađivač/korisnik plaća, a osnov za primjenu ekonomskih instrumenta (prvenstvenonaknadazazagađenje)postojijošod1997.godine.Međutim,upraksijeizostaladosljednaiefikasnaprimjena.Takođe,uCrnojGorigeneralnopostojiproblemuutvrđivanjuvrijednostiodnosnocijenazakorišćenjeprirodnih resursa,kojesunajčešćenižeod realnihštodestimulišeefikasnuupotreburesursa.Ovoseodnosiinavodu.

Sam proces pristupanja EU zahtijeva da se, pored transpozicije njenih propisa, značajna sredstvaulože i u zaštitu voda (ne samo za transpoziciju propisa već i za investicije koje nameće primjenazakonodavstvaEU).Ovajproceszahtijevaćedodatnasredstvazaulaganje.

Postojeći model finansiranja sektora vodoprivrede u Crnoj Gori podrazumijeva da se sredstva zafinansiranjeupravljanjavodamaobezbjeđujuiz:

• vodnihnaknada,kojeobuhvatajuo naknadezakorišćenjevoda,o naknadezazaštituvodaodzagađivanja,io naknadezaizvađenimaterijalizvodotoka;

• naknadazasticanjevodnogprava,• naknadaodzakupajavnogvodnogdobraivodnihobjekataisistema,• donacijaidrugihizvora,uskladusazakonom20.

Naknada se plaća prema količini (m3) zahvaćene, iskorišćene, isporučene ili tankovane vode,odnosno po litru flaširane ili pakovane vode; prema količini (kg) proizvedene ribe, prema količiniproizvedeneelektričneenergije(kWh),odnosnopremasnazipostrojenja(kW)idr.

Najveći ograničavajući faktor razvoju sektora voda je što se samo dio sredstva koja se slivaju uBudžet iz pojedinih izvora troše se namjenski i to za: održavanje i unapređenje režima voda;izgradnju, održavanje i rekonstrukciju vodnih objekata; odbranu od poplava; zaštitu od erozije ibujica;obezbjeđenjevodezakorišćenjeizaštituvodaodzagađivanja,shodnogodišnjemprogramukojiutvrđujeVlada.

20Zakonofinansiranjuupravljanjavodama,čl.4

107

Djelatnosti vodosnabdijevanja i komunalna djelatnost finansiraju se iz samostalnih prihoda (cijeneusluga isporuke vode), kao i iz budžeta jedinica lokalnih samouprava. Izgradnja novih sistema zavodosnabdijevanjeiodvođenjeotpadnihvodavelikimdijelom(akoneiupotpunosti)kofinansiraseiz namjenskih sredstava centralnog budžeta (kapitalni budžet), kroz različite donacije i kreditnazaduženja.

Za korišćenje voda u privredi, dodjeljuju se koncesiona prava. U skladu sa tim pravima, privrednisubjektisamostalnoplaniraju,izgrađujuiodržavajuvodovodnuinfrastrukturuzasopstvenepotrebeikoristevodunapropisaninačinuzplaćanjenaknade.

Sredstvaodnaknada,akozakonomnijedrukčijeodređeno,pripadajubudžetuCrneGoreibudžetimalokalnihsamoupravanačijimteritorijamasenalazevode,vodnodobro,vodniobjektiisistemikojisekoristeilizagađujuvoderecipijenta,usrazmjeri70%:30%,ukristjedinicalokalnesamouprave.

Shodno zakonu, vodnenaknadeplaćaju sepoosnovuprivremenogobračuna,u tokuobračunskogperioda i konačnogobračuna, po istekuobračunskogperioda (jedna kalendarska godina).U tabelikoja slijedi prikazani su konačni obračuni vodnih naknada za period 2011-2014. godina, kao iprivremeniobračunvodnihnaknadaza2015.godinu.

Tabela5.1.Prihodipoosnovunaknada2011-2015(uEUR)br Izvorprihoda 2011 2012 2013 2014 2015

1 Naknadazakorišćenjevoda 1.876.096,61 1.884.423,71 1.838.687,35 1.905.434,22 1.886.035,24

1.1

Zahvatanjeikorišćenjepodzemnihipovršinskihvodazapićeikomunalne,navodnjavanje,odvođenjeidopremanjevodeukomercijalnesvrhe

668.473,49 664.876,35 675.155,61 655.546,37 640.535,71

1.2Zahvatanjeikorišćenjepodzemnihipovršinskihvodazapogoneitehnološepotrebe

361.049,31 341.349,76 129.410,38 171.013,63 263.453,63

1.3 Flaširanjevode 79.543,90 79.543,90 91.620,74 92.896,54 97.627,56

1.4Korišćenjevodezaproizvodnjuelektričneenergijeidrugepogonskenamjene

767.029,91 798.440,10 942.042,20 984.825,15 883.011,70

1.5 Raftingisplavarenje 0,00 213,60 458,42 1.152,53 1.406,64

2 Naknadazazaštituvodaodzagađivanja 477.084,90 224.537,25 240.348,59 276.000,09 265.213,13

2.1

Ispuštanjeotpadnevodekojimaseneposrednozagađujuvoderecipijentailipogoršavanjihovkvalitetiuslovikorišćenja

477.084,90 224.537,25 240.348,59 276.000,09 265.213,13

3 Naknadazaizvađenimaterijalizvodotoka 110.871,60 88.104,45 55.619,51 46.034,24

3.1 Regulacioniradovi 17.541,76 19.098,51

3.2 Koncesionenaknade 110.871,60 88.104,45 38.077,75 26.935,73

UKUPNO 2.464.053,11 2.197.065,41 2.134.655,45 2.227.468,55 2.151.248,37

Izvor:MPRR,Upravazavode

*Napomena:KonačniobračunkoncesionenaknadevršisenaosnovuGrađevinskogdnevnikasaizvještajemoukupnojkoličiniizvađenogmaterijalaizvodotoka.Podaciza2015.godinunijesudostupni.

U okviruMinistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao nadležna institucija za poslove koji seodnose na upravljanje vodama, Uprava za vode21 ne raspolaže dovoljnim sredstvima za izvršenjepovjerenihposlova, čimesepotvrđujenenamjenskoopredjeljivanje sredstava.Od2,2milionaEUR 21Izvor:Sl.listCrneGore07/11,Uredbaoorganizacijiinačinuradadržavneuprave,čl.29.

108

prihodovanihpoosnovunaknadau2014.godini,ukupnibudžet22Uprave zavode iznosio je svega255.000 EUR, od čega je 150.500 EUR bilo usmjereno na kapitalne izdatke, odnosno na posloveodržavanja i unapređenja režima voda; izgradnju, održavanje i rekonstrukciju vodnih objekata;odbranuodpoplava; zaštituoderozije i bujica; obezbjeđenje vode za korišćenje i zaštitu vodaodzagađivanja.

PoslovevodosnabdijevanjaiupravljanjaotpadnimvodamauCrnojGoriobavljajujavnapreduzećazavodovod i kanalizaciju, koja u pojedinimopštinama (Andrijevica, Žabljak,Mojkovac, Plav, Plužine iŠavnik) obavljaju i ostale komunalne djelatnosti. Ovaj sektor, kao i sektor ukupnih komunalnihdjelatnosti, karakterišu brojni problemi koji su posljedica opšte ekonomske situacije, ali i ranijestečenihnavikadasevodaposmatrakaosocijalnakategorija.Posebnoseizdvajaju:

• Nedostatni prihodi za potpuno pokrivanje troškova. Preduzeća koja pružaju uslugevodosnabdijevanjaneostvarujudovoljneprihodezapotpunopokrivanjetroškova.Usituacijikadaprihodinisudovoljnizaservisiranjeredovnogposlovanja,jasnojedanemamogućnostiza investicije, kao i da se preduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na dotacije Vlade i lokalnihsamouprava. Niži ostvareni prihodi od mogućih mogu biti i posljedica odluke političke ilisocijalne prirode donesene od strane jedinice lokalne samouprave, o režimu naplate zapojedinepotrošače.

• Visokigubiciusistemuprenosavode.U toku2013.godine,ugradskevodovodnesistemepotisnuto je ukupno 108.508.423 m3 vode, a fakturisano svega oko 40.105.363 m3. Uprosjeku, gubici dostižu vrijednosti od 40 do 74% od proizvedene vode u pojedinimvodovodnim i kanalizacionim preduzećima, dok je prosječna vrijednost ukupnih gubitakavode na nivou Crne Gore iznosila 63%23. Gubici mogu biti rezultat kvarova na sistemu(tehnički gubici) ili posljedica različitih „administrativnih gubitaka“, kao što su nelegalnipriključci, neispravni vodomjeri, itd. Ovakva situacija šalje pogrešne signale, jer se možedesitidasejavipotrebazadodatnimkapitalnimizdacimai investiranjeuvodoizvorišta,štovjerovatno nije uzrokovano realnim porastom potrošnje već je posljedica operativneneefikasnosti.

• Cijena vode. U dosadašnjem periodu, cijena vode određivana je odlukom lokalnesamouprave, a voda je posmatrana kao “socijalna kategorija”. Administrativna kontrolacijenevodeznačidanepostojeekonomskeanalizenaosnovukojihseodređujecijenavode,štojejedanodzahtjevaOkvirnedirektiveovodama.

Drugavažnakarakteristikajeznačajnaneujednačenostizmeđucijenazafizičkaipravnalicau dijelu usluga vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda. Tako, za usluguvodosnabdijevanja iprikupljanja iodvođenjaotpadnihvoda,nanivoudržave,cijenauslugezapravnalicavećaje179%uodnosunacijenuzafizičkalica(ovajodnosje270%zasjevernidio CrneGore)24.Ovakav pristup u formiranju cijena podrazumijeva postojanje višestrukihsubvencija za domaćinstva, od kojih najviše koristi imaju domaćinstva sa većim prihodimakoja uglavnom koriste više vode od onih sa nižim primanjima, sa istim ili podudarnimfinansijskimobavezama. Sadruge strane, značajnoviša cijena zaoveusluge zapravna licaprepoznatajekaobiznisbarijera.

• Niskastopanaplate.Čakikadasuucijenupružanjauslugavodosnabdijevanjauračunatisvitroškovi, zbog niskog stepena naplate koji je na nivou od 60-75%, prikupljeni prihodi nisudovoljni za normalno funkcionisanje sistema. Viša cijena usluge za pravna lica dijelom jeuslovljenaupravočinjenicomdasenaplatajednostavnijeiefikasnijevršiodovogsegmentakorisnika.

22Izvor:PrijedlogZakonaobudžetuCrneGoreza2014.godinu.23Izvor:Godišnjiizvještajostanjuuoblastivodosnabdijevanja,upravljanjuotpadomiotpadnimvodama,realizacijiprioritetnihaktivnostiukomunalnojdjelatnostisapredlogomprioritetnihprojekatazaizgradnjukomunalneinfrastruktureipredlogommjera,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma,mart2015.god.24Izvor:Agendareformikomunalnedjelatnosti2013.godine,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma

109

• Višakzaposlenihupreduzećimakojasebavevodosnabdijevanjem.Većinapreduzećakojese bave uslugama vodosnabdijevanja imaju višak zaposlenih što dodatno opterećujestrukturu troškova i mogućnosti da se dio prihoda usmjeri na investicije. Analiza brojazaposlenih u crnogorskim preduzećima koja se bave vodosnabdijevanjem i upravljanjemotpadnimvodamapokazujeda, uprosjeku, na1000 korisnikadolazi 8-12 zaposlenih. Radipoređenja, broj zaposlenih u vodovodnim i kanalizacionim preduzećima u razvijenimzemljama je 4-7 radnika na 1000 priključaka25. Prekomjerna zaposlenost odražava se i nastrukturu troškova, gdje izdaci za zarade zaposlenih čine značajnu stavku u ukupnimposlovnimrashodima,timedovodećiupitanjeitekućeodržavanje.

• Nedostatak finansijskih rezervi za kapitalne popravke i zamjene. Dugogodišnjezanemarivanjeulaganjauinfrastrukturu,praćenoniskimstepenomnaplatecijenakojeinačene odražavaju pune troškove, uticali su na to da nijedno od preduzeća koje se bavivodosnabdijevanjem nema akumulirane finansijske rezerve za finansiranje neophodnihinvesticija. Često se i otklanjanje nekih većih kvarova koji se dešavaju namreži obavlja uzdotacije iz lokalnog ilinacionalnogbudžeta.Čak44%vodovodnihcijevistarosti jepreko30godina.Kakojeupotrebnivijekoveinfrastrukture40godina,procjenjujesedaćeunarednih10godinabitipotrebnozamijenitioko700kmcjevovoda,štočinineštovišeod15%ukupnemreže.

• Podijeljenja odgovornost u pružanju usluga vodosnabdijevanja u dijelu upravljanja ivlasništvanadsredstvima jeposljedicaistorijskograzvojaovogsektora.Naime,pozakonu,sredstva koja se koriste za pružanje usluga vodosnabdijevanja su državna imovina, dok supreduzeća koja se bave pružanjem usluga vodosnabdijevanja u vlasništvu lokalnihsamouprava. Usljed ovakve organizacije, nerijetko se smatra da je država odgovorna zakapitalne investicione projekte. Lokalna samouprava koristi sopstvena sredstva kao isredstvakojajojprenosiVladaCrneGorezaizgradnjuodnosnoproširenjeinfrastrukture,aliovakouspostavljeniodnosiupućujuda jedržavaodgovornazaulaganjeuobjektesistema,odnosnokapitalnepopravkeizamjenuamortizovanihosnovnihsredstava.

• Nedostatak političke volje za korišćenje ekonomskog ukrupnjavanja kroz regionizacijupreduzećazapružanjeuslugavodosnabdijevanja.UsektorukomunalnihdjelatnostiuCrnojGorigeneralno,paiusektoruvodosnabdijevanja,objedinjavanjepreduzećaistedjelatnostiu veće operativne jedinice može na više načina pozitivno uticati na rad ovih preduzeća.Ovakvo „ekonomsko ukrupnjavanje“ utiče na broj i na veličinu kapitalnih investicija,efikasnost korišćenja specijalizovane opreme, kao i opravdanost zapošljavanja visokospecijalizovanihkadrova.Međutim,nalokalnomnivoupostojiotporulaskaubilokojuvrstuorganizovanjaregionalnogpružanjausluganadobrovoljnojosnovi.

• Pritisakturistatokomsezonenainfrastrukturuipružanjeuslugavodosnabdijevanjaizazivadodatne probleme. Utvrđivanje realnih kapaciteta za potrebe korisnika u toku sezone uzprihvatljive troškoveodržavanjavansezone jepravi izazovzamenadžmentpreduzećakojavrševodosnabdijevanje.

Zbog svega navedenog, a prioritetno zbog cijene koja ne obuhvata sve troškove, kao i zbog niskestope naplate, tekuće i investiciono održavanje svedeni su naminimum, gubici su visoki, izostajuneophodnemjerezaštiteizvorišta,dovodiseupitanjepouzdanostisporukevode,apotpunoizostajuistraživanjaiaktivnostikojetrebadaobezbijederazvojsistema.Možemozaključitidasadašnjimodelfinansiranjaomogućavafunkcionisanjesektoranaminimalnomnivouefikasnosti,tedaunarednomperiodutrebainsistiratinapunojprimjeninačelaOkvirnedirektivezavode.Zaočekivatijedalokalnesamouprave, kao vlasnici preduzeća za vodosnabdijevanje budu zainteresovane za definisanjeekonomske cijene vode i finansijsku održivost preduzeća čiji su vlasnici. Paralelno sa ovim,neophodnojerazmotritimehanizmezaublažavanjeuticajanaosjetljivekategorijestanovništva.

25Izvor:Agendareformikomunalnedjelatnosti2013.godine,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma,str.88.

110

6. CILJEVIISTRATEŠKEODREDNICESPROVOĐENJAUPRAVLJANJAVODAMACRNEGORE

6.1. PolazištazaizborstrategijeupravljanjavodamaCrneGore

ZnačajniprirodnipotencijaliisvijestoobavezinjihovogočuvanjabilisuizvoriipokretačidonošenjaDeklaracijeoCrnojGorikaoekološkojdržavi.SkupštinaRepublikeCrneGore(1991)godinedefinisalastrateško opredjeljenje da se dalji razvoj Crne Gore odvija u skladu sa principima i zahtijevimaodrživosti.TakvoopredjeljenjedaljejepotvrđenoUstavomiz1992.godine,kojikažudajeCrnaGora„demokratska, socijalistička i ekološka država“, i koji pravo na zdravu životnu sredinu i obavezunjenog očuvanja i unaprjeđenja ustanovljava kao ustavne norme. Potreba dalje operacionalizacijeovihodrednicadovelaje2000.godinedoizradeokvirnogstrateškogdokumentaPravcirazvojaCrneGorekaoekološkedržave.

Nacionalna strategija održivog razvoja (2007) na nacionalnom nivou predstavlja korak dalje unastojanju da se smjernice razvoja zacrtane Deklaracijom o ekološkoj državi i Ustavom iz 1992.godinesproveduupraksi.

OpšticiljeviNacionalnestrategijeodrživograzvojaCrneGoresusljedeći:

1. Ubrzatiekonomskirastirazvojismanjitiregionalnerazvojnenejednakosti;2. Smanjitisiromaštvo,obezbijeditijednakostupristupuuslugamairesursima;3. Osiguratiefikasnukontroluismanjenjezagađenja,iodrživoupravljanjeprirodnimresursima;4. Poboljšatisistemupravljanjaiučešćajavnosti;mobilisatisveaktere,uzizgradnjukapaciteta

nasvimnivoima;5. Očuvatikulturnuraznolikostiidentitete.

Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (2007) je osnova za razvoj cjelokupnog stanovništvadržave, jačanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikostipredjela i biodiverziteta. Regionalne posebnosti su osnova za postizanje lokalnog, regionalnog imeđunarodnogidentitetaCrneGoreinjenihsastavnihpodručja.

UvažavajućiciljeveizNacionalnestrategijeodrživograzvojaCrneGore,ciljeviProstornogplanaCrneGoredo2020.godinesusljedeći:

1. Ublažavanjeregionalnihnejednakostiuekonomskomidruštvenomrazvoju;2. ObezbjeđenjekvalitetaživotausvimdjelovimaCrneGore;3. Razvojurbanihiruralnihpodručjauskladusanjihovimpotencijalimaiograničenjima;4. Racionalnokorišćenjeprirodnihresursa;5. IntegracijaCrneGoreuEvropskiregion;6. Razvoj i institucionalizacija prekogranične saradnje sa zemljama u okruženju kroz važne

oblasti kao što su: regionalni ekonomski razvoj, infrastruktura, zaštita životne sredine, idrugo;

7. Implementiranje postojećih zakonskih rješenja i prostornoplanskih dokumenata, kao imeđunarodnihkonvencijakojeseodnosenaprostornirazvojuširemsmislu,akojejeCrnaGorapotpisalailiusvojila.

Obzirom da je Crna Gora kandidat za pristupanje Evropskoj uniji potrebno je u potpunostiimplementiratievropskozakonodavstvo,institucionalneokvireistandarde.

Uskladusanavedenim,vodoprivredakrozintegralnoupravljanjevodama,odnosnouređenjevodnogrežima i stavljanje vodnih resursa u funkciju poboljšanja kvaliteta života stanovništva i održivograzvoja,imaizuzetnovažnuulogu.

6.1.2. Odabranimodelstrateškogplaniranjaupravljanja

111

Poštujući ciljeve definisane državnim strateškim dokumentima, upravljanje vodama treba da sezasnivananačelunezamjenljivostivodekaoresursa iuslovaegzistencije-vodakaoprirodnojavnodobromože se koristiti samonanačin kojim seneugrožavanjena supstanca i ne isključujenjenaprirodnauloga.

Pojam održivo upravljanje vodama, u odnosu na prethodni period, podrazumijeva neophodnupromjenufokusainteresovanjaidjelovanjaunutaroblastiupravljanjavodama.Uprošlostiovaoblastje bila usmjerena ka osiguranju potrebnih količina voda za vodosnabdijevanje stanovništva,proizvodnju hrane i zadovoljenje potreba energetike i industrije. Prepoznavanje potreba životnesredine je rijetko razmatrano. Često se između ova dva vida potreba za vodom stavljao znakkonflikta, odnosno neophodnog izbora: zadovoljiti ili stanovništvo ili životnu sredinu. ZaključcimaKonferencijeoživotnojsrediniirazvoju26izRija1992.godine,napravljenjezaokreturazmišljanjuomodernom upravljanju vodama. Centralni princip je ukazivanje na međuzavisnost životastanovništva i životne stedine.Drugim riječima, osiguranje voda zaopstanak životne sredine značiindirektnokorištenjevodazapotrebestanovništva.Upravljanjevodamatrebabitiorganizovanotakoda je količina, kvalitet i pouzdanost voda zasnovana na održanju ekoloških funkcija od kojihstanovništvo zavisi, a koje trebaju biti očuvane tako da korišćenje voda ne ugrožava održivostakvatičnihipripadajućihekološkihsistema.

Poštujućioveprincipe,strateškimodelplaniranjaupravljanjavodamatrebabitifleksibilan,takavdausmjerava razvoj prema resursnimmogućnostima, ali ostavlja dovoljno širok prostor za realizacijuadaptivnihrješenja.

Ovajvidplaniranjakarakeristišusljedećeosobine:

• Planiranjeupravljanjavodamatrebabitinerazdvojnidioplaniranjauređenjaprostora.Zatovodoprivredni planovi i programimoraju na izvjestan način da prethode izradi prostornihplanova, prije svega zbog toga što su zahtjevi vodoprivrednih sistema za neophodnimprostorimalokacijskiznatnouslovljenijiodzahtjevaostalihkorisnikaprostora,tesekaotakvimoraju zaštititi za takvu namjenu (izvorišta površinskih i podzemnih voda, prostori zaakumulacije,plavnezonesograničenjemurazvoju,prostorizapostrojenjazapročišćavanjeotpadnihvodanizvodnoodgradova,itd).

• Vodoprivrednoplaniranjemorabitidioplanskihmjerazaočuvanjeizaštituživotnesredine.Uskladusabaznimprincipimaodrživograzvoja–vodoprivredniusloviiograničenjapostajupresudnapridonošenjuodlukaolokacijamaipravcimaširenjapojedinihindustrija,priizborutehnologija,pridonošenjuključnihurbanističkihodluka,itd.

• Vodoprivrednoplaniranjesetretirakaopermanentnaaktivnost. Imajućiuvidučinjenicudase vodoprivredni sistemi planiraju za duži vremenski period pa su stoga izložena uslovimavećih neizvijesnosti u odnosu na druge sisteme, sva rješenja su uslovno optimalna idopunjavajusetokomvremena,uskladusnovimsaznanjimaovodoprivrednimzahtjevima.

• Vremenskiokvirplaniranjajeznatnofleksibilnijiidefinisanekonomskomiširomdruštvenomsvrsishodnošćuobjekataimjera,kaoiekološkimisocijalnimpotrebama.

• Planiranjatrebabititransparentno,sepravovremenimuključivanjemzainteresiranihstranaijavnosti.

6.1.3. Načelaintegralnogupravljanjavodama

Načela integralnogupravljanjavodamasuodposebnogznačajaza izborstrateškihopredjeljenja.Uskladusačlanom19Zakonaovodama,upravljanjevodamazasnivasenasledećimnačelima:

• nezamjenljivostivodekaoresursaiuslovaegzistencije-vodakaoprirodnojavnodobromožesekoristitisamonanačinkojimseneugrožavanjenasupstancaineisključujenjenaprirodnauloga;

26UnitedNationsConferenceonEnvironmentandDevelopment(UNCED),Rio,1992

112

• cjelovitosti - procesi u prirodi, čija je značajna komponenta voda, kao i povezanost imeđuzavisnostvodenihekosistemaiekosistemaupriobalju,nesmijusenarušavati;

• jedinstva vodnog sistema, zasnovanog na integralnom upravljanju vodama, u okvirujedinstvenogvodnogpodručja,uskladusarazvojemdržave,uzuspostavljanjejedinstvenogvodnog informacionog sistema i uvažavanjemeđunarodnih sporazumanaročito u pogleduodrživogupravljanjavodamazemaljaizriječnogsliva;

• održivograzvoja,kojimse,zbogzadovoljenjapotrebausadašnjosti,neugrožavamogućnostbudućihgeneracijadazadovoljesvojepotrebe;

• dugoročnezaštitekvalitetaicjelishodnogkorišćenjaraspoloživihizvorištavoda;• prava na zaštitu od štetnog djelovanja voda (zaštite stanovništva i njegove imovine), uz

uvažavanjeprirodnihprocesa,zaštiteprirodnihvrijednostiiekonomskeopravdanostizaštite;• ekonomskog vrednovanja voda, koje podrazumijeva pokrivanje troškova obezbeđivanja i

pripremevodezarazličitekorisnikeitroškovazaštiteiuređenjavoda,naprincipu"korisnikplaća–zagađivačplaća";

• kontinuiranog upravljanja na svim nivoima planiranja i fazama uređivanja, korišćenja izaštite;

• učešćajavnosti,kojeomogućavaodgovarajućeučešćestanovništvaidrugihzainteresovanihlicauusvajanjuplanovaupravljanjavodama;

• uvažavanja najboljih dostupnih tehnologija i novih naučnih dostignuća o prirodnimzakonitostima.

6.1.4. Ciljevizaintegralnoupravljanjevodama

Strateškiciljupravljanjavodamajepostizanjesveobuhvatnogiusklađenogvodnogrežimanacijelojdržavnoj teritoriji kroz obezbjeđenje dovoljne količine kvalitetne vode, na način koji najboljeodgovara određenom području i određenom vremenu, uz postizanje maksimalnih ekonomskih isocijalnihefekata,napravedaniodrživnačin,aliuzuvažavanjemeđunarodnihsporazuma.Uzimajućiu obzir navedena polazišta, integralnim upravljanjem vodama potrebno je osigurati dovoljnokvalitetne pitke vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva; osigurati potrebnu količinu vodeodgovarajućegkvalitetazarazličiteprivrednepotrebe;zaštititi ljudeimaterijalnadobraodštetnogdjelovanjavodaipostićiiočuvatidobrostanjevodazbogzaštitevodnihiovodizavisnihekosistema.

Stimuvezi,mogućejeodreditinizoperativnihciljevaizadatakakojejepotrebnoostvaritiuokviruupravljanja vodama. Dio njih moguće je ostvariti samostalno u okviru svoje nadležnosti, a dio jemoguće realizovati saradnjom s drugim državnim institucijama, saradnjom s lokalnomsamoupravom,tesaradnjomsadrugimprivrednimsektorima.Utomsmisluposebnoseističuciljeviodjavnoginteresa(zaštitaodpoplavaidrugihoblikaštetnogadjelovanjavoda,vodosnabdijevanjeizaštita voda), na osnovu kojih se usmjerava razvoj upravljanja vodama u okviru tradicionalnihvodoprivrednih djelatnosti (uređenje vodotoka i zaštita od štetnoga djelovanja voda, korištenjevoda, zaštita voda), a koje je moguće realizovati u okviru integralnih mjera ili samostalno. To jeomogućiloprocjenjivanjetroškovaipredlaganjenačinasprovođenjamjera.

Kao osnov za planiranje realno ostvarivih ciljeva odabran je uobičajeni investicijski ciklus od 10godina,koliko je izakonskaodredbazadonošenjeStrategije.Međutim,Strategijaseradizaperiodod 20 godina, pošto se u ovom razdobljumože očekivati značajno unaprjeđenje stanja u sektoruvodauodnosunapostojeće.Ovounaprjeđenjećeseodvijatiuskladusdruštvenim iekonomskimmogućnostimadržave,auzuvažavanjestandardaEUuoblastivoda.Polazećiodocjenepostojećegstanja,može se zaključiti daperiododdvadeset godinanijedovoljan zadostizanje svih standardakojivažezazemlječlaniceEU.Najvećistepenusklađenostiočekujeseudijeluvodnedjelatnostikojiseodnosinakorišćenjevodezaljudskupotrošnju,dokćezadostizanjepropisanihstandardaudijelukojiseodnosinazaštituvodabitipotrebanperioddužioddvadesetgodina.

TrebanapomenutidaseCrnaGoranalaziuprocesupridruživanjaEvropskojuniji,dapripadateritorijisliva Dunava i Save, na kojima su države uspostavile međudržavnu saradnju i multidisciplinarnu

113

koordinacijuuupravljanjuvodama, takodaseaktisnostiuovojoblastimorajuodvijatiu skladusameđunarodno prihvaćenim principima i uz sprovođenjemeđudržavne saradnje na vodotocima odzajedničkoginteresa.

Dakle, Strategija predstavlja bazni dokument za sprovođenje reformi i razvoj sektora voda u ciljudostizanjaosnovnihstrateškihioperativnihciljeva,prikazanihudonjojtabeli.

Tabela6.1.Prikazciljevaupravljanjavodama,popojedinimoblastima

KorišćenjevodaStrateškiciljevi

Obezbjeđenje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za javno vodosnabdijevanje stanovništva i za različiteprivrednepotrebe,nanačindaseneugroziživotnasredina.

OperativniciljeviPovećanje obuhvata javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 78% na približno 95% do kraja planskog periodaStrategijeSmanjenjegubitakaujavnimvodovodnimsistemimanamanjeod30%.Zaštita izvorišta, istraživanje,zaštita iočuvanjevodnihresursakoji sekoriste ili sunamijenjeniza ljudskupotrošnjuubudućnostiRacionalnokorištenjevodeObezbjeđenjevodezaindustrijskuproizvodnjuObezbjeđenjevodezanavodnjavanjeRacionalnoiskorišćavanjehidroenergetskogpotencijalaOsiguranjeprohodnostiakvatičnihorganizamauzoniobjekatanavodotocimačijomjeizgradnjomporemećenprirodnirežimtečenjaNastavakfinansiramjeremodernizacijeribolovneflote,sciljempovećanjanjeneprofitabilnostiiobezbjeđivanjanjeneodrživostiOčuvanjekvalitetavodeiopstanakakvatičnihekocictemauuslovimarazvojaribarstvaRazvojlukaunutarKotorskogzalivaRazvojkapacitetazanautičkiturizamupriobaljuRazvojriječnogturizmaiizletničkeplovidbePovećanjeukupnepovršinemorskihplažaRazvojturističkihdjelatnostiiaktivnostinavodiIntenzivnijekorišćenjevisokokvalitetnevodeukomercijalnesvrhe

ZaštitavodaStrateškiciljevi

Postizanjeiodržavanjedobrogstatusaidobrogekološkogpotencijalavodnihtijelapovršinskihipodzemnihvoda,radizaštitezdravljaljudi,očuvanjaakvatičnefloreifauneizadovoljavanjepotrebakorisnikavoda.

OperativniciljeviPrevencijazagađenjapovršinskihipodzemnihvodaSmanjenjeunosazagađenjaodkoncentrisanihizvorazagađivanjaSmanjenje količina zagađenja koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa neuređenih i nehigijenskih deponijaotpadaSmanjenjeunosazagađenjaodrasutihizvorazagađivanjaUspostavljanjeikorištenjezaštićenihpodručjauskladusaZakonuovodama

ZaštitaodvodaStrateškiciljevi

SmanjenjerizikaodštetnogdejstvavodaOperativniciljevi

RazvojsistemazaštiteodpoplavaspoljnimvodamaEfikasnaikoordiniranaodbranaodpoplavaEfikasnoistalnopraćenjeiprognoziranjehidrometeorološkihpojavaAdekvatnokorišćenjevodnogzemljištaipotencijalnoplavnihzonaUnapređenjesistemazaštiteodpoplavaunutrašnjimvodamaEfikasnaikoordiniranaodbranaodunutrašnjihvodaUređenjevodotokauskladusauslovimaživotnesredineRedovnoodržavanjeikontrolastanjavodotokaivodnihgrađevinaOčuvanjeipoboljšanjevodnogorežimanamjenskomeksploatacijomrječnihnanosaUspostavljanjepravnogokvirazaunapređenjezaštiteoderozijeibujicaPoboljšanjeuslovazaštiteoderozijuibujicaPraćenjestanjaiodržavanjeobjekatairadova

114

6.2.Ciljeviupravljanjevodamauraznimoblastimanjihovogkorišćenja

Procjenapotrebnihkoličinavodebazirana jenastanjuvodnih resursa iaktuelnomstanjuuoblastikorišćenjavoda,kaoinaciljevimaismjernicamarazvoja,zasnovanimnademografskimprojekcijamaiprojekcijamarazvojaprivredeidruštvauperioduvaženjaStrategije.

Strateški cilj: Obezbjeđenje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za javnovodosnabdijevanjestanovništvaizarazličiteprivrednepotrebe,nanačindaseneugroziživotnasredina.

Snabdijevanjevodomstanovništvapredstavljaprioritetnadsvimostalimoblicimakorišćenjavode27.U interesu podizanja opšteg standarda, očuvanja i poboljšanja zdravlja stanovništva u okviruupravljanja vodama, prvenstveno se polazi od pokazatelja priključenosti stanovništva na javnevodovodnesisteme.Krozprethodnapoglavljasagledavanjapostojećegstanjauovojoblasti,možeseprimijetiti da je vrlo visok procenat priključenosti gradskog i prigradskog stanovništva na javnesistemevodosnabdijevanja(98,7%)alidatajprocenatumanjujepriključenostseoskogstranovništvanajavnevodovode(79%).Uočenojevisokprocenatgubitakauvodovodnimsistemima(45%),dasuukupneraspoloživekoličinevodadovoljnealineravnomjernoraspoređeneuodnosunakorisnike,tedauodređenimpodručjimakvalitetsirovihvodanezadovoljavazakonskekriterijumekvalitetavodezapiće.

Opšti razvoj društva uslovljava dalji razvoj javnih sistema vodosnabdijevanja. Pod tim sepodrazumijeva i potreba onog dijela privrede koja ne koristi vlastite zahvate vode. Povećanjeobuhvatajavnimvodovodnimsistemimasemožeostvarivatinesamokrozdogradnjunovihsistemanegoikrozuvezivanjepostojećihlokalnih,naročitoseoskihvodovodaujavnevodovodnesisteme.Utomsmislu,potrebnojestvoritiuslovezaodrživostjavnihsistemavodosnabdijevanjakrozosiguranjedovoljnihkoličinavodepotrebnogkvaliteta.Sdrugestrane,bitanzadatakzaostvarenjepostavljenogcilja je smanjenje gubitaka vode čime će se dobiti značajne količine voda i smanjiti potrebe zazahvatanjem dodatnih, a što je u skladu sa postavljenim principima racionalnosti. Sagledavajućiraspoloživevodneresursepokvantitetuikvalitetu,svakakojejedanodciljevadodatnoistraživanjeucilju osiguravanja novih vodnih resursa ili proširenje postojećih, prvenstveno podzemnih voda, pomogućnosti sa orjentacijom na one čija je zaštita realno ostvariva. Pored toga, postojeće vodneresursejeneophodnozaštititi,anjihovuzaštituuskladitisaprostornimrazvojemurbanihpodručja.

Upogleduostalihprivrednihgranakojekaoosnovu imajukorišćenjevoda,naosnovusprovedenihanaliza trenutnog stanja, može se sa sigurnošću reći da raspoložive količine vode omogućavajuzadovoljenjepotrebasvihkorisnika.

6.2.1. Snabdijevanjevodomnaseljaiprivredekojatrošivoduizgradskihvodovoda

Potrebnekoličinevoda

Potrebne količine voda za javno snadijevanje vodom za desetogodišnji i dvadesetogodišnji planskiperiododređenesunaosnovudemografskihpokazatelja,projekcijastepenapriključenostinasistem(sadašnjegiprojektovanog)iprojektovanespecifičnepotrošnje.

Demografskeprojekcijedokrajaplanskogperiodapokazujunegativen trend, iz čegaproističemaliporastkorisnikajavnogvodosnabdijevanja.

Tabela6.2.PriključenoststanovništvanajavnovodosnabdijevanjePodručje Brojstanovnika

brojStepenpriključenosti

%Brojkorisnika

broj 2015 2025 2035 2015 2025 2035 2015 2025 2035Južniregion 150653 156130 160539 89 95 100 134081 148323 160539Središnjiregion 298316 315926 328985 87 93 98 259535 293811 322405Sjeverniregion 172841 157099 149590 63 85 90 108890 133534 134631CrnaGora 621810 629156 639115 79 91 96 491230 572532 613550

27Clan47Zakonaovodama

115

Pored demografske projekcije i pretpostavke da će stepen priključenosti stanovništva na sistemjavnogvodosnabdijevanjabitipovećanpredpostavljaseidaćesesmanjitigubicivodeusistemima.

Poslednjih nekoliko godina Evropa je bilansirala svoje potrebe u vodi na bazi realnih potreba zavodom,nabazirecirkulacijeiponovneupotrebevodeuindustrijiinabazizaštiteprirodnihvoda,namanjeod180l/st/dan.Proračunjeizvršenuzimajućiuobzirirezervuod10%zbogvećegkoeficijentasigurnostisnabdijevanjavodomzapićestanovništva.

Tabela6.3.Potrebezavodomzavodosnabdijevanjestanovništva,106m3/god 2025 2035 Bezrezerve Sarezervom(10%) Bezrezerve Sarezervom(10%)Južniregion 9,7 10,72 10,54 11,60Središnjiregion 19,30 21,23 21,18 25,63Sjeverniregion 8,77 9,65 8,91 9,80CrnaGora 37,77 41,55 40,63 44,69

Štosetičeturizma,uzavisnostiodvrstehotelausvojenesusljedećenormepotrošnje:•hotelAkategorije 650l/kor.nadan•hotelBkategorije 450l/kor.nadan•hotelinižihkategorija 350l/kor.nadan•privatansmeštaj 350l/kor.nadan

StrategijarazvojaturizmauCrnojGorido2020.godine(usvojena2008.godine)projektovalajebrojhotelskihkrevetana125.000,štojepremapodacimaZavodazastatistikuzaavgust2014.godinevećpremašeno – registrovano je 159.347 kreveta. Ako se uzme u obzir i privatni smještaj a na baziusvojenihnormipotrošnjeipopunjenostkapacitetatokom180dan/godpotrebnojeobezbijeditioko15x106m3/god.Akoseprepostaviuvećanjekapacitetauprvomplanskomperioduod10godinazaoko20%,odnosno10%udrugom,ondajepotrebnodo2025.godineobezbijeditioko18ado2035.godine20x106m3/god.

Iz prethodnog proističe da je do kraja planskog perioda za zadovoljavanje javnogvodosnabdijevanjepotrebnoobezbijeditioko60x106m3/god,bezrezervikojimabisegarantovalavećasigurnostsnabdijevanjavodomzapiće.

Vodniresursizajavnovodosnabdijevanje

Dugoročnastrategijasnabdijevanjavodomstanovništvazavisiprvenstvenoodkvantitete ikvalitetavodnih resursa na teritoriji Crne Gore i njihovog prostornog rasporeda. Tako se, na prostorima sdovoljnimkoličinamavodezadovoljavajućegkvaliteta,možezadržatipostojećapraksaeksploatacijelokalnih izvorišta, a tek u nedostatku vode ići na regionalna rješenja, kao što je to slučaj naCrnogorskom primorju. UDunavskom slivu, zbog konfiguracije terena, odnosno visokih planinskihlanaca koji razdvajaju slivove vodotoka, kao i dugačkih klisura, veoma je otežano fizičkoobjedinjavanjegradskihvodovodnihsistema(osimmoždauslivuLima).Međutim,dabisepostiglašto veća funkcionalnost vodovodnih sistema, potrebno je težiti organizacionom objedinjavanjuvodovodnihsistemanaseljaukrupnijecjeline.

Snabdijevanje stanovništva pijaćom vodom danas se u Crnoj Gori, uglavnom, vrši iz izvorištapodzemnih voda, a slično će biti i u budućnosti, uz postepeno sve veće uključivanje izvorištapovršinskih voda, kada kapaciteti postojećih i budućih izvorišta podzemnih voda, zbog porastapotreba, više ne budu mogli da zadovolje potrebe vodosnabdijevanja stanovništva, naročito umalovodnomperiodu.

Sobziromna toda sedanas kodmnogih izvorišta,pogotovou karstnoj sredini, nedovoljnodobropoznaje zona prihranjivanja izvorišta, neophodno je za sva postojeća i potencijalna izvorištavodosnabdijevanja sprovesti odgovarajuće istražne radove i utvrditi površine sa kojih se izvorištaprihranjuju, definisati fizičke karakteristike slivova, utvrditi način korišćenja zemljišta na slivu,

116

vlasništvonadzemljištem i kvalitetvodanaodnosnompodručju.Zatim,neophodno jeutvrditi svepostojećeipotencijalnezagađivaćevoda(kakoprirodne,takoiantropogene).

U tabeli ispod unijeta su postojeća i perspektivna izvorišta koja će obezbijediti zadovoljavanjepotreba za visokokvalitetnom vodom, kako u planskom periodu, tako i izvan njega. U tabelu suunijetaznačajnijaizvorištasaminimalnomizdašnošćuvećomodoko25l/s.

Tabela6.4.OrijentacionoopredjeljenjesnabdijevanjevisokokvalitetnomvodomOpština 2015. 2025. 2035.

Andrijevica PV-Krkori PV-Krkori PV-KrkoriBar PV-Brca,Kajnak,Veljeoko,

Orahovskopolje,Zaljevo,Sustaš,TurčiniI,TurčiniII,Vrelo-ČanjRVS–BoljeSestre,

PV-Brca,Kajnak,Veljeoko,Orahovskopolje,Zaljevo,Sustaš,TurčiniI,TurčiniII,Vrelo-ČanjRVS–BoljeSestre,

PV-Brca,Kajnak,Veljeoko,Orahovskopolje,Zaljevo,Sustaš,TurčiniI,TurčiniII,Vrelo-ČanjRVS–BoljeSestre,ZetskaravnicaAK-Morača,SkadarskojezeroRT-Bojana

Berane PV-Merićaizvori,Dapsićavrelo,Manastirskovrelo

PV -Merića izvori,Dapsića vrelo,Manastirskovrelo

PV-Merićaizvori,Dapsićavrelo,ManastirskovreloAK-Zlorečica

BijeloPolje PV-Bistričkovrelo,vrelauzoniBjelopoljskeBistrice

PV-Bistričkovrelo,vrelauzoniBjelopoljskeBistrice

PV-Bistričkovrelo,vrelauzoniBjelopoljskeBistrice

Budva PV-Reževićarijeka,Podgorskavrela,Zagradac,Sjenokosi,Sopot,Piratac,Smokovijenac,LoznicaRVS–BojeSestre,

PV-Reževićarijeka,Podgorskavrela,Zagradac,Sjenokosi,Sopot,Piratac,Smokovijenac,LoznicaRVS–BojeSestre,

PV-Reževićarijeka,Podgorskavrela,Zagradac,Sjenokosi,Sopot,Piratac,Smokovijenac,LoznicaRVS–BojeSestre,ZetskaravnicaAK-Morača

Danilovgrad PV-Oraškajama,Slatinskiizvori,Žarićajama,Mareza

PV-Oraškajama,Slatinskiizvori,Žarićajama,Mareza

PV-Oraškajama,Slatinskiizvori,Žarićajama,Mareza,RVS-Zetskaravnica,AK-Morača

Žabljak PV–Bukovičkovrelo,CrnojezeroOko,Zminjejezero,Sopot.

PV–Bukovičkovrelo,CrnojezeroOko,Zminjejezero,Sopot.

PV–Bukovičkovrelo,CrnojezeroOko,Zminjejezero,Sopot.

Kolašin PV-Mušovićavrelo PV-Mušovićavrelo PV-MušovićavreloKotor PV–Vrmac,Orahovačkiizvori,

Škurda,Risanskaspilja,MorinjskiizvoriRVS–BoljeSestre,

PV–Vrmac,Orahovačkiizvori,Škurda,Risanskaspilja,MorinjskiizvoriRVS–BoljeSestre,

PV–Vrmac,Orahovačkiizvori,Škurda,Risanskaspilja,MorinjskiizvoriRVS–BoljeSestre,Zetskaravnica

Mojkovac PV-Gojakovićaizvori,VreloŠtita-rice

PV-Gojakovićaizvori,VreloŠtitarice

PV-Gojakovićaizvori,VreloŠtitarice

Nikšić PV-Vidrovanskavrela,karstnaizdan,Pokloničkavrela,Studenci

PV-Vidrovanskavrela,karstnaizdan,Pokloničkavrela,Studenci

PV-Vidrovanskavrela,karstnaizdan,Pokloničkavrela,StudenciAK-Trebišnjica

Plav PV-Bajrovićaizvori,Alipašiniizvori

PV-Bajrovićaizvori,Alipašiniizvori

PV-Bajrovićaizvori,Alipašiniizvori

Plužine PV-Sutulija PV-Sutulija PV-SutulijaPljevlja PV-Breznica,Jugoštica,Odžak

AK-OtilovićiPV-Breznica,Jugoštica,OdžakAK-Otilovići

PV-Breznica,Jugoštica,OdžakAK-Otilovići

Podgorica PV-Mareza,Zagorič,Ćemovskopolje,Dinoša,VusanLekići,Bioče,Milješ

PV-Mareza,Zagorič,Ćemovskopolje,Dinoša,VusanLekići,Bioče,Milješ

PV-Mareza,Zagorič,Ćemovskopolje,Dinoša,VusanLekići,Bioče,MilješRVS-Zetskaravnica,AK-Morača

Rožaje PV-IzvorišteIbra,VreloGrlje PV-IzvorišteIbra,VreloGrlje PV-IzvorišteIbra,VreloGrljeTivat PV–Plavda,Topliš,Grbaljsko

polje,RVS-BoljeSestre,

PV–Plavda,Topliš,Brštin,Češljar,Grbaljskopolje,RVS–BoljeSestre,

PV-Plavda,Topliš,Grbaljskopolje,Brštin,ČešljarRVS–BoljeSestre,Zetskaravnica,AK–Trebišnjica,Morača

Ulcinj PV-LisnaBori,Salč,Gač,KleznaIiII,Mide,KalimanIiII,Brajša,RVS-Boljesestre

PV-LisnaBori,Salč,Gač,KleznaIiII,Mide,KalimanIiII,BrajšaRVS–Boljesestre

PV-LisnaBori,Salč,Gač,KleznaIiII,Mide,KalimanIiII,BrajšaRVS-Boljesestre,Zetskaravnica,AK-Morača,Skadarskojezero-RT-Bojana

HercegNovi PV-Opačicaidruga PV-Opačicaidruga PV-Opačicaidruga

117

Opština 2015. 2025. 2035.AK-Trebišnjica AK–Trebišnjica

RVS–BoljesestreAK–TrebišnjicaRVS–Boljesestre

Cetinje PV-Podgorskavrela,VreloObzovice,Uganjskavrela

PV-Podgorskavrela,VreloObzovice,Uganjskavrela,Karuč,Volač

PV-Podgorskavrela,VreloObzovice,Uganjskavrela,Volač,KaručRVS–Boljesestre

Šavnik PV-Šavničkaglava,Mokro,Seoce,Pošćenje,GornjaBukovica,Boan

PV-Šavničkaglava,Mokro,Seoce,Pošćenje,GornjaBukovica,Boan

PV-Šavničkaglava,Mokro,Seoce,Pošćenje,GornjaBukovica,Boan

Napomena:PV-podzemnavoda,RT–riječnitok,AK-akumulacija,RVS-regionalnivodovodnisistem

Opretivniciljeviimjere

Operativni cilj: Povećanje pokrivenosti javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 78% napribližno95%dokrajaplanskogperiodaStrategije.

Prema raspoloživoj planskoj dokumentaciji i Vodoprivrednoj osnovi iz 2001.godne planirano je dacjelokupnogradskoiprigradkostanovništvobudepriključenonajavnevodovodnesisteme.Ovajciljje već gotovo dostignut, obzirom da je priključenost gadskog i prigradskog stanovništva navodovodnumrežuiznosi98,7%.Uproteklih20godinajeevidentnopoboljšanjevodosnabdijevanjeugradskimsredinamajerjeprocenatporastaosa93nagotovo100%.Iporednavedenog,prosječnasnabdjevenoststanovništvaCrneGorevodomjeopalasa87%u1991.godinina78%u2011.godini,štobiznačilodasepogoršalasituacijauvodosnabdijevanjunaseoskompodručju.Međutim,podaciobrojuseoskihvododovademantujuovutvrdnju,obziromdaje1991.godineufunkcijibilo147au2011.godini237seoskihvodovoda.Trebarećidasuuposlednjetrigodinestavljeniufunkcijujoš35seoskihvodovoda.StogasepadprocentaprosječnesnabdjevenostistanovništvaCrneGorevodommožeuzetisarezervomipripisatisesmanjenjubrojastanovnikaimigratornimkretanjima.

Mjerezadostizanjecilja

• Proširenje pokrivesnoti javnog vodosnabdijevanja prema rubnim područjima i na seoskompodručju;

• Uvezivanje lokalnih vodovoda u javne vodovodne sisteme i njihovo stavljanje pod punukontrolu. Sve ostale načine vodosnabdijevanja -bunarima, cisternama i slično, postepenotreba stavljati pod kontrolu, prvenstveno radi kontrole kvaliteta vode, čime se dodatnopovećavaopštistepensigurnostizdravljastanovništva.

Operativnicilj: Smanjenjegubitakaujavnimvodovodnimsistemimanamanjeod30%

Pri obradi podataka komunalnih preduzeća zaduženih za vodosnabdijevanje registrovani su gubicikoji predstavljaju razliku između zahvaćene količine voda i one koja je fakturirana. U toku 2013.godineusistemvodosnabdijevanjaopštinacentralnogisjevernogregiona,potisnutojeukupnooko63906601m3vode,odčegajeukupnofakturisano26919978m3ito5169002m3vodepravnimlicimai21750976m3vodefizičkimlicima.Ukupnigubiciiznosili57,9%.Najvećigubicizabilježenisuu vodovodnom sistemu Cetinja, oko 84%28. Smanjenjem gubitaka namanje od 30% bi semogledobitidodatnekoličinevoda i smanjitipotrebezaprekomjernimzahvatanjem izpostojećihvodnihresursailiformiranjemnovih,štodoprinosiracionalnostikorištenjavodnihresursausvjetluodrživogkorištenjavoda.


• postojećesistemeodržavatiufunkcionalnomstanju,uzzamjenudotrajalihcijeviipriključakaisanacijuoštećenihobjekata;

• kontrolisatiindividualnupotrošnjuvodenabaziugrađenihsavremenihvodomjerainjihovogsistematskogočitavanja;

• nabavitiikoristitiuređajezadetekcijucurenjaigubitaka;

28Informacijaostanjuuoblastimavodosnabdjevanjaiupravljanjaotpadnimvodamau2013.godini

118

• nabavitiikoristitiuređajezaotkrivanjedivljihpriključaka.

Operativnicilj: Zaštitaizvorišta,istraživanje,zaštitaiočuvanjevodnihresursakojisekoristeilisunamijenjenizaljudskupotrošnjuubudućnosti

Zasvapostojećaipotencijalnaizvorištavodosnabdijevanja,pogotovoukarstnojsredini,potrebnojesprovesti istražne radove iutvrditi veličinu sliva sakojih se izvorištaprihranjuju,definisatinjegovefizičkekarakteristike,utvrditinačinkorišćenjazemljištanaslivu,vlasništvonadzemljištemikvalitetvoda na području. Izrada katastra postojećih i potencijalnih zagađivača voda i njihovo porijeklo, usvakom od slivova, je sljedeći neophodni korak. Sprovođenje ovih mjera obezbijediće se krozneophodnuzakonskuregulativuiorganizacijunadležnihinstitucija.

Prirodni kvalitet voda koje se planiraju za piće nemoguće je očuvati u željenim granicama bezpreduzimanja opštih mjera zaštite životne sredine, kao i posebnih mjera na zaštiti vodotoka(prečišćavanjeotpadnihvodaprijeupuštanjauprijemnike,sprečavanjeostalihzagađenjaidrugo).


• na postojećim izvorištima intenzivirati aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarnoj zašite isprovođenjuodgovarajućihzašitnihmjera;

• na postojećim i potencijalnim izvorištima površinske i podzemne vode organizovatimonitoring relevantnih parametara, utvrđenih pravilnikom koji definiše parametre stanjapovršinskihipodzemnihvoda;

• zaštitu izvorišta, radisprječavanjapogoršanjastatusavodnihtijelapovršinskih ipodzemnihvoda, vršiti administrativnim i tehničkim mjerama zaštite, u skladu sa mjerodavnomregulativom;

• na potencijalnim izvorištima površinske i podzemne vode vršiti odgovarajuće istražneradove,radiocjenekvalitetaikvantitetavoda.

Operativnicilj:Racionalnokorištenjevode

ObiromnabogatsvovodekojimraspolažeCrnaGora inanjenudostupnosti s jedne, iniskecijenevodekojanezadovoljavanitroškoveprostereprodukcije,sdrugestrane,stanovništvonemanavikunjeneracionalnepotrošnjeištednje.

Mjerezapostizanjecilja:

• uspostavljatipostupnoekonomskucijenuvode,štoćedoprinijetismanjenjupotrošnjevode;• edukovatistanovništvoiprivredukojakoristivoduopotrebiracionalnepotrošnjevode.

6.2.2. Snabdijevanjeindustrijeienergetikevodomzatehnološkepotrebe

Projekcijapotrebazavodomindustrijetrebabitizasnovananekojstrategijiipoliticirazvojaindustrijezadugoročniperiod.PoštoovakavdokumentnepostojiaodvremenaizradeVodoprivredneosnove(2001) nijesu se desile praktično nikakve promene u oblasti razvoja industrije i sve tada aktuelnedileme i pretpostavke su aktuelne i danas, to se tamo predloženi koncept i vrijednosti, mogu sapunom sigurnošću prihvatiti i u ovom trenutku. Potrebe za vodom odgovaraju projektovanimkapacitetima,kojibiuistovrijemeodgovaraleoporavkuindustrijskeproizvodnje.

Možeseočekivatidaupočetnomperioduobnove industrijskihkapacitetapotrošnjavoderasteposličnoj ili višoj stopi od stope rasta industrijske proizvodnje, zbog ponovnog aktiviranja postojećihkapacitetainedostatkasredstavazaprimjenunovihtehnologijaisprovođenjemjeraracionalizacijepotrošnjevode.Sapodizanjemnivoaekonomskograzvojamožeseočekivati zamjena tehnologija iprimjena potrebnih mjera štednje vode, što će za posljedicu imati smanjenje potrošnje vode uindustriji,injenoopadanje(kaourazvijenimzemljamaEU).

Određenibrojindustrijskihpotrošačakojinemajumogućnostdasesnabdijevajuvodomiznezavisnihizvorasnabdijevaćeseizgradskihvodovodnihsistemainjihovepotrebesudateutomdijelu.Ovdjesedajupotrebe industrijskihpotrošačakoji ćesesnabdijevativodom izvlastitih izvorišta.Naravno

119

izvorišta moraju biti jedan od elemenata izbora industrijskih zona tako da njihove lokacije buduekonomski i ekološkipogodne za zahvatanjepotrebnihkoličinavoda injihovokasnije ispuštanjeurecipijente.

Tabela6.5.Potrebezaindustrijskomtehnološkomvodom(106m3/god.)

Opština 2025. 2035.Andrijevica 0,6 1,3Bar 1,6 3,0Berane 2,5 4,2BijeloPolje 1,3 3,0Budva 0,0 0,0Danilovgrad 3,2 4,4Žabljak 0,0 0,0Kolašin 0,6 1,5Kotor 0,0 0,0Mojkovac 0,9 1,6Nikšić 20,5 28,0Plav 1,1 1,9Plužine 0,3 0,6Pljevlja 18,9 24,0Podgorica 15,8 21,0Rožaje 0,9 1,2Tivat 0,0 0,0Ulcinj 1,9 2,4HercegNovi 0,0 0,0Cetinje 0,0 0,0Šavnik 0,5 0,8

CrnaGora 70,6 98,9

Prilikom opredjeljenja izvorišta voda za zadovoljavanje datih potreba za vodom osnovnoopredjeljenje bilo je da se u Sjevernom i Središnjem regionu voda zahvata uglavnom iz riječnihtokova iliakumulacija,dokseuPrimorskomregionu,zbogspecifičnostihidrografije,za industrijskepotrošačemorakoristitivodaizvodovodnihsistema.

Tabela6.6.PotencijalnaizvorištavodezaindustrijezapojedinegradoveOpština IzvorišteAndrijevica LimBar Bojana,SkadarskojezeroBerane LimBijeloPolje LimDanilovgrad ZetaKolašin TaraMojkovac TaraNikšić AK(Liverovići),Zeta,PVPlav LimPlužine PivaPljevlja AK(Otilovići)Podgorica Morača,PVRožaj IbarUlcinj Bojana,SkadarskojezeroŠavnik Komarnica

Operativnicilj: ObezbjeđenjevodezaindustrijskuproizvodnjuMjerenezadostizanjecilja:

120

• voda za tehnološki proces u industrijskoj proizvodnji prvenstveno zahvatati iz riječnihtokova, čiji režim treba urediti integralnim i kompleksnim mjerama, ne ugrožavajućiekosistemiupotrebunizvodnoodvodozahvata;

• u slučaju da se osiguranje vode ne može riješiti iz sistema riječnih tokova, u saradnji ssektoromvodapronaćiodgovarajućiizvorsnabdijevanjavodom.

6.2.3. Navodnjavanjepoljoprivrednogzemljišta

Među utvrđenim strateškim pravcima razvoja u Crnoj Gori poljoprivredi je data jedna od ključnihpozicija, smatrajući je potencijalnim generatorom razvoja. Međutim, prelazak sa ekstenzivnog naintenzivninačinpoljoprivredneproizvodnjezahtjevaprimjenunavodnjavanjazemljišta,agdje jetoneophodno iodvodnjavanjesuvišnihvoda.Preduslovza izgradnjumelioracionihsistema,odnosnosistemazanavodnjavanjejeuređenjeekonomskihodnosauovojoblasti, imajućiuviduizmjenjenovlasništvopoljoprivrednogzemljišta.Istovremenotrebaimatiuvidudauvođenjenavodnjavanjabezizmjenestruktureproizvodnjenemožedativisokeekonomskeefekte.Prestruktuiranjembitrebalouproizvodnjipovećatiučešćepovrća,voća,industrijskogbiljaistočnehrane.

Zemljište pogodno za navodnjavanje procijenjeno je na 74.090 ha. Projekcijom navodnjavanjapredviđenojedasedo2025.godineizgradesistemizanavodnjavanjekojimbibilopokriveno80%,odnosnodo2035.godine100%,odukupnograspoloživogzemljištapogodnogzanavodnjavanje.

Tabela6.7.Zemljištepogodnozanavodnjavanjei projekcijanavodnjavanja(ha) 2015 2025 2035Jadranskisliv 59.675 52.660 7.015Crnomorskisliv 14.415 6.745 7.650Ukupno 74.090 59.425 14.665

Zanavodnjavanjeovihpovršinapotrebno jeobezbijediti oko250, odnosno320milionam2 vodegodišnje.

Nadijelupovršinapodbudućimzalivnimsistemima-naoko25.000ha,prethodnotrebadaseizvršiodvodnjavanje(drenaža)suvišnihvoda.

Primorsko melioraciono područje zastupljeno je u priobalnoj zoni Jadranskog mora, uključivšizaleđe koje obuhvata i južnu obalu Skadarskog jezera. Do 2025. godine je predviđena izgradnjasistema za navodnjavanje na površini od 14.420 ha, što predstavlja 75% od ukupnog zemljišnogpotencijalapogodnogzanavodnjavanjeuovommelioracionompodručju.Teritorijalnorazvrstavanjepodručja je izvršeno na tri melioraciona rejona (Boka, Budva, Bar-Ulcinj) i njima pripadajućimsistemimakoji seodlikuju izvanrednimkomparativnimprednostimazaproizvodnju južnihkultura ipovrća.Najvećidiopovršina,oko12.000ha,nalaziseumelioracionomrejonuBar-Ulcinj,oko2.000ha u melioracionom rejonu Boka i oko 500 ha u rejonu Budva. Za navodnjavanje zemljišta uprimorskom području predviđeno je korišćenje vode pretežno iz rijeke Bojane, manjim dijelompodzemnevodeivodeizSkadarskogjezera.Ukupnepotrebeuvodiuovompodručjuiznoseoko70milionam3godišnje.

Središnjemelioracionopodručjejesanajvećimzemljišnimpotencijalompogodnimzanavodnjavanjenalazisenateritorijiopština:Podgorica,Danilovgrad,Nikšić,Cetinje,adijelomiKotor.Ovopodručjeje formirano od četirimelioraciona rejona: Zeta, Bjelopavlići, brdsko zaleđe i predplaninski rejon.Prostrana ravnica Zete, od Podgorice i kučkih brda prema Skadarskom jezeru, zatim Bjelopavlićkaravnica,kaoiNikšićkopolje,predstavljajuosnovnipoljoprivrednoproizvodnikompleksuCrnojGori.Pogodnostovogpodručjapredstavljaostvarenjeraznovrsnijestrukturepoljoprivredneproizvodnjeuuslovimanavodnjavanjauzpovoljnuklimu(povrtarstvo,ratarstvo,vinova loza, industrijsko ikrmnobilje),ubliziniagro-prerađivačkihcentarasamogućnošćudaljegtransportaizvanCrneGore.

Predviđenodasedo2025.godineuovompodručjunavodnjavanjemobuhvatipovršinaod38.260ha(95%odukupnogzemljištapogodnogzanavodnjavanje),aostalih5%ćeseobuhvatitido2035.TapovršinauključujesavremenisistemzanavodnjavanjeufunkcijiuĆemovskompoljuna2.000hai

121

oko10.000halokalnonavodnjavanihpovršina.Površinamapredviđenimzanavodnjavanjeuovommelioracionom području nisu obuhvaćene površine koje bi se dobile odvodnjavanjem zemljišta upriobaljuSkadarskog jezera ikorita rijekeBojane (između4.500 i12.000ha novihpoljoprivrednihpovršina).

Ukupnepotrebeuvodi zanavodnjavanjepredmetnihmožeobezbjediti zahvatompodzemnevode(Ćemovskopolje,Bjelopavlićkaravnica),vodeizpovršinskihtokova,neposrednimzahvatanjemiliuzizgradnjuakumulacija(rijekeZeta,Morača)isalokalnihizvorišta.

Sjeveroistočno melioraciono područje, čija se granica poklapa sa granicom Dunavskog slivnogpodručja, vezano je zauskedoline rijeka,naosnovučega su formirana tri sastavnamelioracionarejona: Lim, Tara i Ćehotina. U sjeveroistočnom melioracionom području u toku posmatranogvremenskog perioda do 2025. godine, predviđeno je da se sistemima za navodnjavanje obuhvati6.745ha(oko47%zemljištapogodnogzanavodnjavanje),gdjebibilezastupljenepretežnoratarsko-voćarskekulture.Ostalepovršine–7.650ha,obuhvatilobisedo2035.godine.Sezonskapotrebauvodizanavodnjavanjećeseobezbijeditiizpovršinskihtokova,neposrednoiizakumulacijakojebiseizgradili na rijekama Limu, Tari i Ćehotini, uz dopunu sa lokalnih izvorišta i potencijalnih malihakumulacija.

Operativnicilj: ObezbjeđenjevodezanavodnjavanjeMjerenezadostizanjecilja:

• osiguratipotrebnekoličinevodazanavodnjavanjepoprostornimcjelinama;• vodu za navodnjavanje unutar melioracionih sistema, kao i za individualne potrošače,

osiguratiprije svega iz riječnih tokova,poštujući vodene ipriobalneekosisteme inizvodnekorisnike, a ukoliko to nije moguće, navodnjavanje vršiti iz akumulacija ili obogaćenihpodzemnihizdani;

• izgradnjasistemazanavodnjavanje.

6.2.4. Hidroenergetskokorišćenjevoda

RazvojproizvodnjeelektričneenergijećeseodvijatipremaopredjeljenjimausvojenimustrateškimdokumentimakojaseodnosenarazvojenergetikeuCrnojGori.Pritomseuoblastihidroenergetikemorajuuvažavatizahtjevisektoravodaiživotnesredine.

CrnaGoraraspolaževeomaznačajnimvodnimpotencijalom.JednajeodrijetkihzemaljaEvropekojabi mogla, uz cjelovito iskorišćavanje svojih hidroenergetskih potencijala, da najveći dio svojihpotrebazaelektričnomenergijomunarednimdecenijamazadovolji izhidroelektrana,kaoekološkinajpovoljnijihobnovljivihizvora.

Na osnovu dosadašnjih istraživanja površinskih vodotoka u Crnoj Gori, može se govoriti o vrloizraženoj vodnosti u odnosu na relativnomalu površinu teritorije Crne Gore, a time i o načelnojraspoloživosti značajnog hidropotencijala za energetsko korišćenje. Ukupni hidropotencijal napodručjuCGsekrozdimenzijugodišnjegoticanjaunutrašnjihvodanateritorijiCGprocjenjujenaoko18,75 milijardi m3 odnosno 595 m3/s, a s aspekta hidroenergetskog korišćenja procjena je 13,34milijardim3odnosno423m3/s.Prosječniteoretskihidroenergetskipotencijaliznosi9.846GWh,stimdajesvega17%ovogpotencijalaukomercijalnojeksploataciji.

Energetski najmoćnija rijeka je Tara, nakon koje slijede Zeta, Morača, Lim, Piva i ostale. Samo uslivovima rijekaTare, Pive, Lima i Ćehotine,mogli bi se izgraditi elektro-energetski objekti ukupnesnage637MWiproizvodnje1.833GWh/god.

Poredpomenutoghidropotencijalakojisemožeiskoristitizaizgradnjuproizvodnihpostrojenjavećihkapaciteta na teritoriji Crne Gore, postoji hidropotencijal malih vodotoka koji pruža povoljnemogućnosti za njegovo energetsko iskorišćavanje izgradnjom malih HE (do 10 MW), tehidropotencijalizvangranicaCrneGore,kojipredstavljahidroenergetskipotencijalkojiseformiranateritorijiCrneGore,alijenjegovarealizacijamogućadjelimičnoilipotpunoizvannjenihgranica.

122

Nekarješenjakojasuseranijerazmatralakaoozbiljnikandidatizaizgradnju,uposljednjesuvrijemeizobjektivnihrazlogaeliminisanaizrazmatranjazaodređenovrijeme,atakavjepristupprimijenjeniuokviruoveStrategije.RadiseohidroenergetskomkorišćenjurijekeTare,odkojegseodustalozbogzaštitekanjonarijekeTare(kojijeproglašensvjetskimekološkimrezervatompodzaštitomUNESCO-a) ivelikogotpora javnosti,usmjerenognaočuvanječitavogkanjonaTareupostojećemoblikubezbilokakvihzahvata.TakavjestavjavnostiformulisanikrozdonošenjeDeklaracijeozaštitirijekeTareuSkupštiniCrneGoreudecembru2004.godine.OvimdokumentomzabranjenisubilokakvizahvatiučitavomkanjonuTare (pa iudijelukojinijepodstrogomzaštitom).Naovajnačineliminisani sumnogi hidroenergetski objekti na teritotiji Crne Gore a i u okruženju, koji su bili definisaniVodoprivrednomosnovom:HE“BukBijela”narijeciDrini,BiH;HEKoštanica, HETepcaiHELjuticanaTari,prevođenjemdijelavodaTareuMoraču.

Prema Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine i scenariju „umjerene izgradnje“ StrategijerazvojaenergetikeCrneGoredo2025.godine,planirajeizgradnjasledećihhidroelektrana:

• HEnaMorači,ukupnesnage238,4MW,proizvodnje693,7GWh/god;• HEKomarnicasnage168MW,proizvodnje231,8GWh/god;• izgradnjavišemalihHEukupnesnage80MW,proizvodnjepribližno250GWh/god.

Oviobjektipihvaćenisukaorazvojniiovimstrateškimdokumentom.

U slivu rijeke Morače projektom je predviđena kaskada od četiri hidroelektrana duž osnovnogvodotoka-HEAndrijevo,HERaslovići,HEMilunovićiiHEZlatica.Ovehidroelektraneprojektovanesu kao varijantna tehnička rješenja u korišćenju prirodnog toka ima značajne sopstvenehidroenergetske potencijale, koji bi mogli biti značajni za Crnu Goru. Međutim, jedinična cijenaenergijeizhidroelektrananaMorači(sopstvenevode)znatnojevišaodsadavažećihtržišnihcijena,pajeuprethodnomperiodurazmatranaivarijantasaprevođenjemdijelavodaTare(22,2m3/s)uMoraču. Stavljanjem rijeke Tare pod zaštitu ova varijanta, iako ekonomski vrlo značajna više nijerazmatrana.

Tabela6.8.TehničkipokazateljihidroelektrananaMorači

Objekat Kotanormalnoguspora

Korisnazapreminaakumulacije

Instalisaniprotok Instalisanasnaga Godišnjaproizvodnja

mnm hm3 m3/s MW GWhAndrijevo 285 249 120 127,4 194,9Raslovići 155 7,8 120 37 73,5Milunovići 119 6,8 120 37 77,0Zlatica 81 13 120 37 84,7Ukupno 238,4 693,7 430,1

ZaHE Komarnica pregradno mjesto predviđeno je u profilu Lonci, 45 km uzvodno od postojećebraneMratinje (HE Piva) na rijeci Pivi, s kotomnormalnog uspora od 816m.n.m. Lučno-betonskabrana buduće HE Komarnica bila bi smještena u vrlo uskom „V“ profilu kanjona, i imala bikonstruktivnu visinu od 176 m. Predviđena snaga elektrane iznosi 168 MW, a moguća godišnjaproizvodnja231,8GWh.

U dosadašnjim planskim dokumentima bruto hidroenergetski potencijal namanjim vodotocima jeprocjenjivannaoko800-1.000GWh,odčegaseprocjenjujeda je realno iskoristivpotencijalmalihHE oko 400 GWh. Ta procjena je data na bazi ocjene dosta rezolutnih ekoloških i prostornihograničenja koja se postavljaju na nizu malih vodotoka u Crnoj Gori. Međutim, ovdje je radicjelovitostibitnonaglasitidana iznosprocijenjenog tehnički iskoristivogpotencijalamalihHE (oko400 GWh) ne utiču režimi korišćenja vodotoka pa se, u cilju dobijanja informacije o ukupnomtehnički iskoristivom potencijalu svih vodotoka u Crnoj Gori, potencijal malih hidroelektrana kaotakav može jednostavno dodati potencijalu za bilo koju mogućnost odnosno varijantu njihovogkorišćenja. Ovdje treba napomenuti da su neophodna dodatna istraživanja da bi se u potpunostiprocijeniorealnoostvarivpotencijalmalihHE.

123

Poredovih,trebarazmotritikaomogućnostirazličitahidroenergetskarješenjainadrugimrijekama,ito:hidroelektranenaLimuiĆehotini.

U slivu rijeke Lima razmatraju se četiri hidroelektrane, od čega su dvije akumulacionopribranske(Andrijevica i Lukin Vir – sa nižim kotama u odnosu na varijantu I) i dvije kanalske derivacione(Murino i Novotina). Energetska proizvodnja iznosi 325 do 372 GWh, zavisno od toga da li je HEAndrijevicaizvedenakaopribranskailiderivacionaelektrana.

Tabela6.9.TehničkipokazateljiHEnaLimu

Objekti Tippostrojenja

Kotanormalnoguspora

Korisnazapreminaakumulacije

Instalisaniprotok

Instalisanasnaga

Godišnjaproizvodnja

mnm hm3 m3/s MW GWhMurino Derivac. 906 0 40 24,2 90,2Andrijevica Pribransko

Derivaciono830830

8294

100100

5173,4

140,5187,3

LukinVir Pribransko 740 12 80 13,3 50,3Navotina Derivaciono 720 0 80 13,3 43,9Ukupno 101,8

124,2324,9371,7

Izvjesnost izgradnje ovih hidroelektrana se smanjuje kako vrijeme prolazi, jer izgradnjom novihobjekatadolazidozauzimanjapotrebnogprostora.

NarijeciĆehotinipredlažeseizgradnjaHEGradac(25MW)iHEMilovci(50MW).Vrijednostdrugevarijante je što se može realizovati velika akumulacija Milovci (386 hm3), koja se može dostauspješno uklopiti u okruženje, a koja sa svojom velikom korisnom zapreminom može da budeatraktivnaza regulisanjevodnih režima tokaDrine. Zasada je izvjesnodaće realizacijaHEMilovcizavisiti od obezbjeđenja međudržavne saglasnosti oko korišćenja energetskog potencijala rijekeĆehotine.

Operativnicilj: RacionalnoiskorišćavanjehidroenergetskogpotencijalaMjerenezadostizanjecilja:

• uključiti sektor voda u aktivnosti vezane za korišćenje hidroenergetskog potencijalavodotoka, počev od strateških i planskih akata energetskog sektora, pa do projekata iupravljanja radom hidroelektrana, kako bi se obezbijedila usklađenost raznih vidovakorišćenjavoda,zaštitavodaiživotnesredineizaštitaodvodapriobalja.

Operativni cilj : Osiguranje prohodnosti akvatičnih organizama u zoni objekata na vodotocimačijomjeizgradnjomporemećenprirodnirežimtečenja

Mjerenezadostizanjecilja:

• osiguranjeprohodnostiizgradnjomribljihstazailinadrugihnačin.

6.2.5. Ribarstvoiakvakultura

OslanjajućisenaranijestrategijeidokumentekojisupripremljeniuokviruEUprojekatapomoćii/iliusvojeni od Vlade Crne Gore, ključni ciljevi razvoja sektora mogu se podijeliti u kratkoročne idugoročne. Pritom su kratkoročni ciljevi direktno povezani sa ciljevima razvoja identifikovanima ustrategijama donesenim za period 2009-2013, dok se dugoročni ciljevi povezuju i sa obavezamausklađivanjaspravnomtekovinomEUupodručjuribarstva.29

Operativni cilj:Nastavak finansiramjeremodernizacije ribolovne flote, s ciljempovećanja njeneprofitabilnostiiobezbjeđivanjanjeneodrživosti. Mjerenezadostizanjecilja:

29StrategijeribarstvaCrneGore2015-2020

124

• obezbjeđivanjekopneneinfrastrukture(luka,mjestaiskrcaja,skladišniprostori).

Razvoj održivog sektora akvakulture nastaviće se kroz modernizaciju postojećih uzgajališta u obasegmenta – marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi radi povećanja proizvodnje, kao i jačanjakonkurentnosti iefikasnostiovogsektora,uzpoštovanjevisokihstandardazaštitieživotnesredineistandardazdravljaidobrobitiživotinja.

Kakobidostigaociljpovećanjaproizvodnjeuakvakulturi,CrnaGoraplaniradakofinansiraprojekteza opremanje i modernizaciju postojećih uzgajališta i propratne infrastrukture, kao i dodatnihkapaciteta za proizvodnju mlađi. Sa druge strane, pošto je turizam strateška grana Crne Gore,dodatnu razvojnu šansu sektora akvakulture treba pronaći u boljem povezivanju ove dvijedjelatnosti.

Poredvrstakojesevećuzgajaju (brancin,orada,pastrmka,mušulje,ostrige),CrnaGoravidi razvojakvakultureuproizvodnjidrugihvrstakojedosadnijesubilezabilježeneuCrnogorskimuzgajalištima,prvenstvenousegmentuuzgojaškoljaka.Pritomdeseprednostdavatiuzgojuautohtonihvrsta.Diorazvojavidise iuponovnompokretanjunekihproizvodnjikojesuugašene(šaran), tepotencijalnopokretanjeproizvodnjedrugihvrstazanimljivihtržištu.Sciljemstvaranjavećepotražnjezavrstamaizuzgoja,CrnaGoraplaniraidapokrenemarketinškekampanje.

Dabisepovećalaproizvodnjapotrebnojeulagatiumodernizacijuuzgajališta(kakonamoru,takoinakopnenimvodama).Potrebnojeuložitiznačajnasredstvauizgradnju,proširenjeilirekonstrukcijauzgajališta,mrestilišta sa pripadajućom opremom, objekata za skladištenje hrane za ishranu ribe,objekata za skladištenje opreme, objekata za adekvatno upravljanje i skladištenje ribljeg otpada,objekatazaobraduotpadnihvodaiobjekatazapoboljšanjehigijeneupogledubezbjednostihrane;ulaganja u nabavku opreme za automatizaciju procesa uzgoja; opreme za poboljšanje higijene nauzgajalištima iplasiranjeribe iškoljakanatržište iopremezatretmanotpadnihvoda iskladištenjeribljegotpada.U srednjeročnomdodugoročnom razdobljuCrnaGoranastojaćedaosigurauslovekoji će omogućiti dvostruko povećanje sadašnje proizvodnje (uključujudi slatkovodnu i morskuakvakulturu).

U pogledu ulova male plave ribe i plivaričarskog ribolova, dugoročni cilj Crne Gore je da osiguraaktivnost sadašnje flote, modernizuje je i poveća njenu ekonomičnost, istovremeno osiguravajućiodrživirazvojsektora.

Upogleduobalnihalata,CrnaGoraplaniradazadržikapacitet flotedoprocijenjenogbrojaod180plovila. Naučni podaci pokazuju da je stanje obalnih resursa zadovoljavajuće, te da uz povećanjeflote do procijenjenog broja može da bude dugoročno održivo. Rentabilnost ovog segmentaosiguraćesekrozpovezivanjesturizmomirazvojemtržišta.

U kočarskom ribolovu Crna Gora će tokom predpristupnog perioda omogućiti zamjenu pogonskihmotora imodernizacijuplovilasciljempovećanjabezbjednostiplovila.Ukupankapacitet flotebićepoznat2020.godine,aočekujesedaćepovećanjeuovomsegmentubitiminimalnosobziromdamoradaseizvršetehničkeizmjenenaplovilimaapotomibaždarenjeplovila.CrnaGoraneplanirada značajnije poveća aktivnost kočarskih plovila u odnosu na sadašnju, a kanali prodaje vide seprvenstvenoupovezivanjusturizmomiuplasmanunadomaćetržište,uzmogućnostrazvojadrugihmogućnostiuregionu.Jednaodmogućnostirazvojakočarskogribolovaležiiueksploatacijiresursanavećimdubinama(preko300metara)ivan8NModobale,gdjenaučnipodacipokazujudapostojeneiskorišćeniresursi.

Osim razvoja uzgojamušulja, brancina, orade i ostrige, CrnaGoraplanira danastavi razvoj uzgojapastrmkeišarana,uzpovezivanjeuzgojnihkapacitetaspreradom. Povećanjeproizvodnjeuzgojeneribeidrugihvodenihorganizamabićepraćenoirazvojemtržištaiprerade.

Osimotvaranjanovihlokacija,razvojakvakulturevidiseiunastavkumodernizacijeiautomatizacijeproizvodnjekakouslatkovodnimtakoiumorskimuzgajalištima.

125

Operativni cilj: Očuvanje kvaliteta vode i opstanak akvatičnih ekocictema u uslovima razvojaribarstva

Mjerezadostizanjecilja:

• projektovanjeieksploatacijatoplovodnihihladnovodnihribnjakamorajusevršitiuzučešćesektoravodaiuskladusaodgovarajućimvodnimaktima;

• poribljavanje vršiti tako da se ne ugrozi propisani kvalitet voda i opstanak akvatičnihekosustava.

6.2.6. Plovidba

Operativnicilj:RazvojlukaunutarKotorskogzaliva

Procijenićeseuskladusaograničenjimauvezisazaštitomokoline,prirodnomikulturnombaštinomi međunarodnom zonom zaštite Kotorskorisanskog zaliva (UNESCO, Svjetsko prirodno i kulturnonasljeđe,najvažnijalukajeLukaBar).

Operativnicilj:Razvojkapacitetazanautičkiturizamupriobalju

Vršiće se u skladu sa ekološkim i prostornim mogućnostima odgovarajućih lokacija, koje supredviđene Prostornim planom posebne namjene za područje Morskog dobra. Takođe, intezivnotebaraditinarazvojupriobalnogmorskogsaobraćajaipratećeinfrastrukture.

Operativnicilj:RazvojriječnogturizmaIizletničkeplovidbe

Na Skadarskom jezeru i rijeci Bojani, rječni turizam i izletničke plovidbe razvijaće se u skladu saekološkim uslovima i treba da stvore uslove za razvojno pozicioniranje ovog prostora. Postojećapristaništakojatrebaureditisu:Plavnica,RijekaCrnojevića,Virpazar,KrnjiceiCkla.

Mjerenezadostizanjeciljeva:

• obezbjeđivanjekopneneinfrastrukture.

6.2.7. Korišćenjevodazakupanjeirekreaciju

Crnogorske plaže se odlikuju izvanrednim, neobičnim i raznovrsnim prirodnim ljepotama, kojezajedno sa bistrim i toplimmorem i povoljnimmeteorološkimuslovimaodgovaraju i vrhunskom -ekskluzivnom turizmu. Plaže mogu da zadovolje sve kategorije turista; one koje vole boravak nastijenama, kao i one koji žele pijesak, one koji žele ekskluzivno uređeneplaže, kao i one koji želenetaknutuprirodu.Šumaizelenilosuzamnogeidealnozaleđe,aorijentacijapremasuncu,idealnaorijentacija.StogasuplaženeizmjernoblagozaCrnuGoru,kogatrebanjegovati,čuvatiiracionalnokoristiti.

Povećanjeplažaubudućnostijeuskopovezanosaizgradnjomnovihturističkosmještajnihkapacitetaionećeseformiratiioprematiistovremenosagrađenjemnovihturističkihobjekata.

Zbogvelikogznačajamorskihplažazaturizam,ubudućnosti jepotrebnodaimseposvetiposebnapažnjaiobavemnogeaktivnostikojesupreduslovzanjihovooptimalnokorišćenje.

Operativnicilj: Povećanjeukupnepovršinemorskihplaža


• izvršitiistražneradove(svapotrebnamjerenjaiopažanja),• obavljatiredovnoodržavanje,uređivanjeiopremanje,• brinutiseokvalitetuvodezakupanje.

Polazećiodkonstatacija iznesenihuocjenipostojećegstanjaupogledubogatihpotencijalavodnihresursainjihovogokruženjausmislunjihovogkorišćenjazaturizam,sportskeirekreativnenamjene,neophodno je planski i osmišljeno stvarati uslove za razvoj tih djelatnosti i aktivnosti ukontinentalnom dijelu Crne Gore. To pretpostavlja proširenje djelovanja na daleko veći broj

126

atraktivnih lokaliteta, intenzivnije korišćenje već aktiviranih lokaliteta, uz istovremeno povećanjeraznovrsnostiaktivnosti.

Većina rječnih tokova mogu se koristiti za više namjena - za kajakaštvo na brzim vodama, zasplavarenje ili rafting, za sportski ribolov. Rafting jemoguć ne samo na Tari, već i na Ibru, Limu iMorači.

Od jezera, najatraktivnije je Skadarsko jezero, koje kao jedinstveni prirodni rezervat i zbog svojepovršine, treba aktivnije i raznovrsnije koristiti, pri čemu se mora obezbijediti sklad izmeđuprirodnogokruženjaiekosistemasjednestraneiturističkihiinfrastrukturnihsadržajaiaktivnosti,sdrugestrane.

Brojna glečerska jezera, postojeća vještačka jezera ili ona koja će nastati izgradnjom planiranihhidroenergetskih objekata, zbog svoje atraktivnosti i raznovrsnosti treba u budućnosti da buduposebno interesantne turističke destinacije. Na prirodnim i vještačkim jezerima većih površinamoguserazvijatiturističkeisportskeaktivnostikojedosadkodnasnisuilisuvrlomaloupražnjavanenatimvodama,kaoštosujedrenjeiliveslačkatakmičenja.

Operativnicilj: Razvojturističkihihdjelatnostiiaktivnostinavodi.Mjerenezadostizanjecilja:

• Identificiranjelokalitetapogodnihzarazvojsportovairekreacijenavodi;• Planski i osmišljeno stvarati uslove za razvoj turističkih djelatnosti i sportova na vodi

(kajakaštvonabrzimvodama,zasplavarenjeilirafting,zasportskiribolov).

6.2.8. Korišćenjegeotermalnihimineralnihvoda,kaoivodazakomercijalnokorišćenje

Voda, posebno voda za piće čini naš značajan prirodni resurs. S obzirom da je danas u svijetuprisutnasvevećanestašicavode,CrnaGorasejavljakaopotencijalnoveomaznačajanizvoznikvodezapiće,gledajućisaaspektakoličinaikvalitetavoda.

KomercijalnoiskorišćavanjeiflaširanjekvalitetnihizdanskihvodauCrnojGorinasamomjepočetkuiraspoloživikapacitetizaproizvodnjuflaširanevodenijesudovoljnoiskorišćeni.

Međutim,dosadašnjaiskorišćenostvodnihresursairealnamogućnostnjihovogdaljegioptimalnijegkorišćenja nameću potrebu za njihovim daljim istraživanjima, izgradnjom, eksploatacijom ikorišćenjem u skladu sa savremenim dostignućima nauke, tehnike i tehnologije i racionalnimupravljanjemvodnimresursima.

U tom cilju Vlada Crne Gore donosi jednogodišnje Planove davanja koncesija za oblast voda saposebnimosvrtomnaoblastflaširanjavodeukomercijalnesvrhe,kojiseodnosenaanalizuiocjenupostojećeg stanja i to u pogledu opisa predmetnih koncesija, lokacija na kojima se može vršitikoncesionadjelatnostirokovimazaobjavljivanjejavnihoglasazadavanjekoncesija.

Planomdavanjakoncesijazaoblast flaširanjavodeukomerijalnesvrheobuhvaćenasu izvorištanakojimasemoževršitikoncesionadjelatnost,odnosnopokrenutipostupakzadodjelukoncesija, itoza: Izvorište „Zmajevac“- Opština Šavnik, Izvorište „Šanik“- Opština Nikšić, Izvorište „Bukovik“-Morakovo, Opština Nikšić, Izvorište „Ravnjak“-OpštinaMojkovac, Izvorište „Ledeni izvor“-OpštinaAndrijevica, Izvorište „Bradavac“- Opština Andrijevica, Izvorište „Zaslapnica“-Zaslap, Opšina Nikšić,Izvorište„Komunica“,OpštinaDanilovgrad,Izvorište-bušenibunaruseluBrežine,Barutana,OpštinaPodgorica, Izvorišta-3bušenabunara,DobrskaŽupa,OpštinaCetinje, Istražno-eksploatacionibunarBVĐ-1,Kočanskopolje,OpštinaNikšićiIzvorište»Planinica«Dolovi,MZMateševo,OpštinaKolašin.

Operativnicilj:Intenzivnijekorišćenjevisokokvalitetnevodeukomercijalnesvrhe Mjerene za dostizanje cilja: Nastavak sprovođenja istražnih radova sa izradom planova odugoročnomkorišćenjuovihvoda.

127

Geotermalne i mineralne vode predstavljaju dobar potencijal za razvoj zdravstvenog i wellnessturizma.

Ovajvidturizmaćeserazvijatiuokviruprograma"Sunčanaobalazdravlja”.OdgovarajućelokacijezazdravstveniiwellnessturizamuključujuIgalo,Prčanj,PetrovacsaperspektivomrazvojaovihvidovaturizmauoblastiSolila(ukolikojeovouskladusastrogimrežimimazaštite)iUlcinj.

6.3.Upravljanjeuciljuzaštitekvalitetavoda

Zaštitavodakaoizaštitavodnihekosistemaikopnenihekosistemazavisnihovodipredstavljabriguiobavezu države i lokalne samouprave i svih ekonomskih entiteta i pojedinaca i provodiće se naosnovunacionalnogzakonodavstvausklađenogsodrednicamapravnetekovineEuropskeunije.

Strateškicilj:postizanje iodržavanjedobrogstatusa idobrogekološkogpotencijalavodnihtijelapovršinskih i podzemnih voda, radi zaštite zdravlja ljudi, očuvanja akvatične flore i faune izadovoljavanjepotrebakorisnikavoda.

Imajućiuviduznačajikompleksnostproblematikezaštitevoda,ostvarenjestrateškogciljamožeseostvaritipoštujućisledećanačela:

• kombinovanogpristupazaštitivoda(standardiemisijeiimisije);• smanjenjazagađenjanamjestunastanka;• predostrožnosti(preventivnogdjelovanja);• zagađivačplaća;• uključivanjazaštitevodausvesektore,i• učešćejavnosti.

6.3.1. Statuskvalitetapovršinskihvodaipriobalnogmorakojitrebaostvariti

SistematskimpraćenjemstanjavodaradiutvrđivanjastatusapovršinskihvodavršisemonitoringnaosnovuprogramakojidonosiVladaCrneGore.

StandardkavalitetavodaikriterijumezautvrđivanjestatusavodautvrđujeseuskladusapropisomkojisedonosinaosnovuZakonaovodama.

Okvirna direktiva o vodama Evropske unije (ODV) nastoji postići održivo upravljanje vodnimresursima, spriječiti daljnje uništavanje površinskih i podzemnih voda i osigurati dobar status svihvodnihtijela.

Procjenastatusazapovršinskevodezasnivasenaklasifikacijiekološkogihemijskogstatusa.

Ekološkistatuspovršinskihvodamjerikvalitetstrukture i funkcijuekosistemakojiseodražavajuukombinaciji:

• Biološkihelemenata(npr.gustoćairaznolikostvodenihorganizama);• Hidro-morfoloških elemenata koji podržavaju biološke elemente (npr. dinamika toka,

dubina),i• Fizičko-hemijskih elemenata koji podržavaju biološke elemente (npr. temperaturni režim,

koncentracijakiseonika,salinitet).

Hidro-morfološki i fizičko-hemijski elementi u uskoj su vezi s biološkim elementima, na način dapodržavajufunkcioniranje,raznolikostisastavzajednica.Toznačidaklasifikacijahidromorfološkihifizičko-hemijskih parametara mora odgovarati i klasifikaciji bioloških elemenata, s obzirom da subiološkielementiuskopovezaniizavisniodovedvijegrupeelemenata.Usvakojodnavedenihgrupaelemenata nalaze se određeni parametri koji se bilježe tokom monitoringa. Parametri mjereniunutar svakog elementa razlikuju se zavisno od toga radi li se o rijeci, jezeru, mješovitim ilipriobalnimvodama.

Klasifikacijaekološkogstatusapovršinskihvodasastojiseod5klasifikacijskihkategorijazabiološkeelemente(visok,dobar,srednji,nizakilošstatus),ipo3kategorije(visok,dobarisrednjistatus)za

128

hidro-morfološke i fizičko-hemijske elemente, a ukupni ekološki status određuje se prema onojstavci koja je najlošije ocijenjena. Znači, ukoliko je status prema biološkom i hidro-morfološkomelementuocijenjenkaodobar,apremafizičko-hemijskomkaoumjeren,ukupniekološkistatusbićeocijenjenkaoumjeren.

Granice između svih kategorija statusa (npr. izmeđudobrog, srednjeg i lošeg statusa) određuju seposebnozasvaki tip tijelapovršinskihvoda,premanacionalnoj tipologiji (podjela tijelapovršinskihvodanatipovesobziromnageološke,geografskeilihidrološkespecifičnosti,saopisomreferentnihstanjazasvakitip)kojijeutvrđen.

Osnovniprincipiklasifikacijeekološkogstatusa• Klasifikacijauskladusaspecifičnostimasvakekategorije(jezera,rijeke,mješoviteili

priobalnevode)isvakogtipatijelapovršinskihvoda(određenenacionalnomtipologijom);

• Klasifikacijapremaelementimaiparametrimakojisuosjetljivinaodređenepritiskeuživotnojsredini;

• Poređenjesareferentnimuslovimazatajspecifičnitiptijelapovršinskihvoda.

Tabela6.10.EkološkistatusvodaVISOKSTATUS

Označavadavrijednostiizmjerenihparametaraunutartogelementa(npr.biološkog,hidromorfološkogilifizičko-hemijskogelementa)odgovarajuprirodnomilineznatnoizmijenjenomstanju.

Promjeneodprirodnog(referentnog)stanjanikakveilivrlomale(zanemarive).

DOBARSTATUS

Označavadasevrijednostimjerenihparametarasvakogelementanerazlikujuznačajnoodreferentnog(prirodnog)stanjasvakispecifičnitipvodotoka(npr.blagopromijenjensastavzajednica,bezhemijskogzagađenja,bezhidromorfološkihpromjenapoputbranainasipa).

Promjeneodprirodnog(referentnog)stanjamale.

SREDNJISTATUS

Označavadasevrijednostimjerenihparametarasvakogumjerenorazlikujuodreferentnog(prirodnog)stanjasvakispecifičnitipvodotoka.

Promjeneodprirodnog(referentnog)stanjaumjerene.

SLABSTATUS*

Označavavelikepromjeneuvrijednostimamjerenihparametarabiološkogelementaodreferentnogstanjaukojemsubiološkezajedniceznačajnoizmijenjeneodonihkojeprirodnokarakterišutajtipvodotoka.

Promjeneodprirodnog(referentnog)stanjaznačajne

LOŠSTATUS*

Označavasnažnepromjeneuvrijednostimamjerenihparametarabiološkogelementaodreferentnogstanjaukojemnedostajevelikibrojgrupabiološkihzajednicakojeprirodnokarakterišutajtipvodotoka.

Promjeneodprirodnog(referentnog)stanjaznačajne

*Slabilošstatusodređujesesamozabiološkeelemente

Referentno stanje odgovara kategoriji visokog ekološkog statusa. Označava one uslove i rasponeparametara koji odgovaraju nepromijenjenim prirodnim uslovima, ili vrlo malo promijenjenimuslovimauslijedljudskihpritisaka.Referentnostanjeodređujeseposebnozasvakiidentifikovanitiptijela površinskih voda (nacionalna tipologija). Ukoliko takve neporemećene lokacije ne postoje,referentiuslovimoguseodreditiizistorijskihpodataka,stručnomprocjenomilimodelima.

Biološki elementi prikazuju se kao odnos dobijenih vrijednosti parametara naspram referentnihvrijednosti za taj tip vodotoka. Za fizičko-hemijske elementeodređeni su granični nivoi vrijednostisvakog parametra (standardi životne sredine), uključujući specifične prioritetne zagađivače sadokazanimnegativnimučinkomnaorganizme.Tegranicekojenesmijubitiprekoračenekakobiseosiguralo funkcioniranje specifičnog tipa tijelapovršinskihvoda ipostizanjeciljevaODVvezanihuzbiološke elemente kvaliteta. Odnos bioloških, fizičko-hemijskih i hidro-morfoloških elemenatakvalitetauprocjeniekološkogstatusapovršinskihvodaprikazanjenaslici.

Slika6.1.Ekološkistatus

129

Slika6.2.Statuspovršinskihvoda

Hemijskistatuspovršinskihvodamorabiti takavdakoncentracijazagađujućihsupstanci (opasne iprioritetne supstance) ne prekoračuje standard životne sredine u skladu sa propisima. Hemijskistatus sezasnivana2kategorije: zadovoljava li (dobar status) ilinezadovoljava (loš status)vodnotijelo navedene standarde. Izuzetno, neke od prioritetnih supstanci koje imaju dokazanekotoksikološki učinak na organizme,mjere se u sklopu određivanja ekološkog statusa, unutarfizičko-hemijskihelemenatakvaliteta.

Opretivniciljeviimjere

Strateškeodredniceupućujunapotrebuupravljanja izvorima zagađenja, a topodrazumijevada jesvakizagađivačdužanvoditibriguosvojimotpadnimvodama,odnosnodazanemarivanjeobavezezaštitevodanesmijebitiizvordodatnezarade.

130

Zaštita voda će se sprovoditi unapređenjem upravljanja u području zaštite voda, kroz donošenjePlana zaštite voda od zagađenja, usklađenog s drugim relevantnim dokumentima, postupnimsprovođenjem mjera zaštite i sistematskim praćenjem statusa voda i zaštićenih oblasti i učinkaprovedenihmjera,uključujućiisljedeće:

• prevenciju zagađenja putem mjera za smanjenje generisanja zagađenja, unapređenjemtehnološkihpostupkaproizvodnje,povećanjemproduktivnostivodeimjeramazavišekratnokorišćenjevode;

• kontrolu koncentrisanih izvora zagađenja putem tretmana otpadnih voda i njihovimponovnimkorišćenjem;

• kontrolu rasutih izvora zagađenja primjenom najbolje agroekološke prakse, prostornimplaniranjem iunapređenjemkorišćenjaprostora,kao ikontroluoticajasapoljoprivrednih idrugihpovršina;

• unapređenje i povećanje niva ekosistemskih usluga u domeni asimilativnog kapaciteta,retenzijenutrijenata,povećanjainfiltracionihkapacitetaisl.

6.3.2. Prevencijazagađenjapovršinskihipodzemnihvoda

Operativni cilj:Prevencija zagađenjapovršinskih ipodzemnihvoda -Prevencija zagađenjaputemmjera za smanjenje generisanja zagađenja, unapređenjem tehnoloških postupaka proizvodnje,povećanjemproduktivnostivodeimjeramazavišekratnokorišćenjevoda


• U skladu sa članom 77 Zakona o vodama donijeti Plan zaštite voda od zagađivanja iobezbijeditikontrolunjegoveprimjene;

• Striktno kontrolisati primjenu zakonom propisanih odredbi o zabrani ispuštanja otpadnihvodasasadržajemzagađujućihmaterijaiznadpropisanihvrijednosti;

• Uspostaviti monitoring parametara ekološkog i hemijskog statusa površinskih vodaihemijskogikvantitativnogstatusapodzemnihvoda,uskladusaodgovarajućimpravilnicima;

• Restriktivno-stimulativnimmjeramauvestinačelo smanjenjazagađenjanamjestunastanka.• Administrativnimmjeramastimulisatiponovnuupotrebuprečišćenihotpadnihvoda;• Izvršitisanacijuiremedijacijuzagađenihlokacijaizprošlosti.

6.3.3. Zaštitavodaodkoncentrisanihizvorazagađenja

Stanovništvo priključeno na kanalizacionu mrežu i industrijska postrojenja su najznačajnijikoncentrisaniizvorizagađenja.

Sistemijavnekanalizacijesuuvrlouskojvezisasistemimazasnabdijevanjenaseljavodomisanjimapredstavljaju funkcionalnu cjelinu, te se zbog togamoraju razvijati uporedo.Međutim, posljedicaneusklađenograzvoja ipodizanjastandardauoblastivodosnabdijevanjastanovništvazaposljedicuima neprihvatljivo nizak stepen rješavanja problema prikupljanja i tretmana otpadnih vodastanovništva. Zbog toga je razoj kanalizacioni sistema, uključujući i PPOV, prioritetna aktinvost,naročitouturističkimpodručjima.

Sisteme javne kanalizacije treba razvijati u skladu sa nacionalnom regulativom, zasnovanom naodredbamaDirektiveoprečišćavanjukomunalnihotpadnihvodaiDirektoveokanalizacionommulju,kojapropisujeobavezuprečišćavanjakomunalnihotpadnihvodazasveanglomeracijevećeod2.000ES.

Premaovimdirektivama,drugistepenprečišćavanjaotpadnihvoda(biološkistepenprečišćavanja)jezahtjev, dok se dodatno uklanjanje hranjivih materija (treći stepen prečišćavanja) zahtijeva uosjetljivimpodručjima.Unekimposebnonavedenim slučajevima stupanjprečišćavanjamožebiti idrugačiji.

Operativnicilj:Smanjenjeunosazagađenjaodkoncentrisanihizvorazagađivanja

131

• Izgradnja kanalizacionih sistema odgovarajućeg kapaciteta i povećanje obuhvaćenostistanovništvana85%unaseljimavećimod2.000stanovnikaiizgradnjaPPOV;

• Smanjenje unosa zagađenja iz industrijskih postojenja, potpunom primjenom Zakona ointegrisanomsprječavanju ikontrolizagađivanjaživotnesredine,kao iprimjenomnajboljihraspoloživih tehnologija (BAT) ili najboljih dostupnih tehnika koje ne iziskuju prekomjernetroškove(BATNEC).


• Razvojkomunalne infrastruktureuoblastivodaplanirati iuskladiti saPlanomzaštitevodaodzagađivanjaiostalimplanskimaktimasektravoda;

• Postojeća PPOV naselja i industrije rekonstruisati i njihov rad unaprediti do standardazahtijevanih odgovarajućim pravilnikom, odnosno, do nivoa kojima se ne narušavajustandardikvalitetaživotnesredine;

• Nova PPOV iz industrijskih objekata graditi uvažavajući standarde zahtijevaneodgovarajućim pravilnikom, vedeći računa da se ne naruše standardi kvaliteta životnesredine;

• Za industrijske otpadne vode koje se ispuštaju u sistem javne kanalizacije obezbijeditipredtretman do nivoa kvaliteta koji ne ugrožava zdravlje ljudi, kanalizacione sisteme i neometaprocesenaPPOVkomunalnihotpadnihvodanaslja.

• Smanjenje emisije štetnih i toksičnih materija koje produciraju pojedini industrijskizagađivačikrozuspostavljanjesistemadozvoljenogispuštanjaiprincipa"zagađivačplaća".

Operativni cilj: Smanjenje količina zagađenja koje dospijeva u površinske i podzemne vode saneuređenihinehigijenskihdeponijaotpada


• Divljedeponiječvrstogkomunalnogotpadaukloniti,najprijesaprostora(zaštićenihoblasti,priobalja vodotoka sa nepovoljnim hidrološkim režimom i dr.) na kojima treba spriječitinjihovnegativanuticajnapovršinskeipodzemnevode;

• Sanaciju postojećih i izgradnju novih deponija čvrstog otpada vršiti u skladu sa važećimevropskim direktivama i odgovarajućom strateškom i planskom dokumentacijom koja seodnosinaupravljanjeotpadom,aposebnupažnjuposvetitiplaniranjuodlagalištamulja,sauređajazaprećišćavanjaprocjednihotpadnihvoda;

• Sakupljanje i odlaganje idustrijskog otpada vršiti na način kojim se ne ugrožava životnasredinaivodakaonjenbitansegment.

6.3.4. Zaštitavodaodrasutihizvorazagađivanja

Značaj rasutih izvora zagađenja na prostoru Crne Gore još uvijek nije na odgovarajući načinkvantificiranupogledunjegovogučešćauukupnomteretuzagađenja,anepostojanjeodgovarajućihpodzakonskihakataonemogućavakvalitetnoupravljanjaprostoromidentificiranimkaoizvorrasutogzagađenjavoda.

Kao jedan od najznačajnijih disperznih izvora zagađenja je poljoprivredna djelatnost, štočni fond,uzgoj ieksploatacijašuma,svividovi saobraćaja i saobraćajnica, te ruralnarasutanaseljado2.000stanovnikakojanisuobuhvaćenaDirektivomokomunalnimotpadnimvodama.

Negativniuticajizrasutihizvorazagađenjasmanjujuseprvenstvenoregulativnimiadministrativnim,a zatim tehničkim mjerama, dok se aktuelni pokazatelji stanja obezbjeđuju kontinuiranimnamjenskimmonitoringom.

Operativnicilj:Smanjenjeunosazagađenjaodrasutihizvorazagađivanja

• Sa poljoprivrednog zemljišta, primjenomodredbiNitratne direktive, Direktive o ispuštanjuopasnihmaterijainačeladobrepoljoprivredneprakse;

132

• Sa šumskog zemljišta adekvatnim načinom korišćenja šumskih resursa na područjima gdjepostojizajedničkiintereskorisnikavodeišuma;

• Sasaobraćajnicaadministrativnimmjerama,kojimaseuokviruvodnihuslovautvrđujenačinrješavanja problema sakupljanja, odvođenja i prečišćavanja zagađenih voda sasaobraćajnica,azatimrealizacijomtehničkihmjera;

• Iz naseljamanjih od 2.000 stanovnika smanjenjem unosa zagađenja, izgradnjom posebnihuređajazaprečišćavanjeotpadnihvodamalihnaselja.


• Uspostaviti, prvenstveno u zaštićenim oblastima, sistem praćenja i kontrole upotrebeđubriva i sredstava za zaštitu bilja, radi kvantifikovanja zagađenja od poljoprivrednedjelatnosti;

• Primjena načela dobre poljoprivredne prakse kroz realiziranje akcionih planova i vodiča ukojesuuključenemjerekojeseodnosenaodrživokorištenjeđubrivaizaštitnihsredstava;

• Definisti osjetljiva područja za nutrijente, u skladu sa Nitratnom direktivom i obezbijedimjere zaštite, u skladu sa načelima dobre poljoprivredne prakse, uključujući i održivokorišćenjeđubrivaisredstavazazaštitubilja;

• Datismjernicezaodrživoupravljanješumama;• Istraživanjautjecajazagađenjaodsvihvrstasaobraćaja;• Pri izradiprojektnedokumentacijeza izgradnjusaobraćajnicapoštovativodneuslove,apri

njihovojekspoloatacijesprovoditizahtijevesektoravodaizaštiteživotnesredine;• Definisatitehnologijeipostupkezatretmanotpadnihvodamalihnaselja.

6.3.5. Upravljanjevodamanaposebnozaštićenimpodručjima

Kategorije zaštićenih oblasti i subjekti nadležni za njihovo određivanje definisani su Zakonom ovodama. Za unapređenje stanja u ovoj oblasti potrebno je sprovesti najpre regulativne, a zatimadministrativneitehničkemjere.Kontrolustanjazaštićenihoblastitrebaobezbijeditikontinuiranimnamjenskimmonitoringom.

Operativnicilj:

• zaštitaizvorištakojasekoristizasnabdijevanjevodomzapiće;• zaštitapodručjanamjenjenihzahvatanjuvodeza ljudskupotrošnjuukoličinivećojod10

m3/dan;• administrativne i tehničke mjere zaštite za vodna tijela namijenjena za rekreaciju,

uključujućiioblastodređenuzakupanje;• zaštitapodručja“osjetljivihnaeutrofikaciju”i“ranjivihpodručja”;• zaštitapodručjanamijenjenihzaštitistaništailivrsta,uključujućiiNATURU2000;• zaštitaekonomskivažnihakvatičnihvrsta.


• Uspostavljanje zona sanitarne zaštite - Uraditi elaborate o uspostavljanju, održavanju ikorišćenjezonasanitarnezaštite izvorišta,odreditizoneuskladusapropisimaiunijeti ihuplanupravljanjavodam,prostorni iurbanističkiplan, radiadekvatnogplaniranjakorišćenjaovogprostora;

• Identifikovati vodna tijela koja se koriste ili se mogu koristiti za ljudsku potrošnju, uprosječnoj količini većoj od 10m3/dan i obezbijediti mjere zaštite radi očuvanja njihobogkvalitetaikvantiteta;

• lokalne samouprave, uz stručnu pomoć sektora voda,mora donijeti odluku o proglašenjupodručjanamijenjenihrekreaciji,uključujućiikupanje,iobezbijeditimjerezaštiteikontrolekvalitetevode(monitoring),uskladusodgovarajućomdirektivomEU;

• utvrditioblastiosjetljivenanutrijente,uskladusaodredbamadirektivaEU;

133

• donijeti odlukeo proglašenju područja osjetljivih na nutrijente i sprovoditimjere kojim seograničavaispuštanjeotpadnihvodaizkoncentriranihizvorazagađenjaiupotrebađubrivaisredstavazazaštitubilja;

• izvršiti analizu staništa akvatičnih i poluakvatičnih biljnih i životinjskih vrsta koje zavise ododržavanjailipoboljšanjastatusavodaiodreditiprioritetezanjihovoočuvanje;

• donijeti odluke o proglašenju staništa ili vrsta gdje je bitan element njihove zaštiteodržavanjeilipoboljšanjestatusavoda;

• nastaviti aktivnosti za uvrštavanje ugroženih vrsta i staništa u ekološku EMERALD mrežu(Smaragdnumrežu),kaopripremuzasprovođenjeprogramaNatura2000;

• uraditi tehničke podloge i donijeti odluke o proglašenju područja značajnih za zaštituekonomskivažnihakvatičnihvrsta(ribaiškoljki);

• propisati i koordinirano (poljoprivreda, ribarstvo, sektor voda, zdravstvo, zaštita prirode)sprovoditimjerezaštitepodručjaznačajnihzauzgojprivrednovažnihakvatičnihvrsta;

• organizirati monitoring statusa voda, ako je to propisano aktom o određivanju zaštićeneoblasti;

• svapodručjakojasuproglašenazazaštićeneoblastiunijetiuregistarzaštićenihoblasti,čijiserezimedajeuplanuupravljanjavodamaivršitiažuriranjeuskladusrezultatimamonitoringa.

Operativnicilj:zaštitakvantitetaikvalitetapodzemnihvoda

Većidiostanovništva,preko90%snabdijevasevodomzapićeizpodzemnihvoda (razbijenekarstneizdaniizbijeneizdani)asamomaliprocenatkoristivoduizpovršinskihakumulacija.Zbogtogaćeseoređivanjem i zaštitom strateških rezervi podzemnih voda dugoročno osigurati potrebe javnogvodosnabdijevanjazacjelokupnopodručjeCrneGore.

Zaštitakvantitetaikvalitetapodzemnihvodamožesepostićikroz:• smanjenjepritiskanakvalitetpodzemnihvoda;• očuvanje i dostizanje dobrog kvantitativnog statusa podzemnih voda, radi obezbjeđenja

dovoljnih količina vode zadvoljavajućeg kvaliteta za postojeće i buduće potrebe svihkorisnika,vodećiračunaoraspoloživimresursimapodzemnihvoda,i

• izradanacionalnihiregionalnihprojekata,uokvirukojihćebitirazmatrani ideterminisani:usloviodrživogkorišćenjapodzemnihvoda;usloviopstankaakvatičnihsistemazavisnihodpodzemnih voda, utjecaji navodnjavanja i odvodnjavanja, utjecaji klimatskih promjena,posebnonavrloosjetljiveresursepodzemnihvodaurazbijenojkarstnojsredini.


• formitati,pratitiiodržavatizonesanitarnezaštiteizvorištavodezapiće;• formirati ipratitistanjenapodručjimanamijenjenimzahvatanjuvodeza ljudskupotrošnju,

kojaimajukarakterzaštićenihpodručja;• kontrolisati unos zagađenja od poljoprivrede, kroz sistem praćenja korišćenja đubriva i

kontrolisanuupotrebupesticida;• graditikanalizacijskesistemeunaseljima,uzizgradnjuPPOV;• graditiPPOVzaindustrijskesisteme,uvažavajućipropisanestandardezaemisijuzgađujućih

materija;• vršiti remedijaciju identificiranih slučajeva zagađenja, ukoliko ona direktno ugrožavaju

dostizanjeciljevaživotnesredine;• uraditikarteranjivostipodzemnihvodaiprimjenjivatiihuprocesuplaniranja;• racionalno koristiti podzemne vode, kroz smanjenje gubitaka u vodovodnoj mreži,

podsticanjemprimjerensovremenih"štedljivih"tehnologijaudomaćinstvimaiindustriji;• vršiti sistematska istraživanja, praćenja i ocjenu resursa podzemnih voda, radi održavanja

ravnotežeizmeđuzahvatanjaiprihranjivanjapodzemnihizdani;

134

• ograničiti korišćenje podzemnih voda (osigurati ravnotežu između zahvatanja iprihranjivanja) za potrebe industrijskih i drugih korisnika ukoliko ne postoje alternativniizvorisnabdijevanjavodom;

• prekograničnimpodzemnimvodamaupravljatiuzkoordinacijusasusjednimdržavama,i• uspostaviti sveobuhvatni monitoring parametara hemijskog i kvantitativnog sistema

podzemnihvoda,definisanihpravilnikomkojiuređujeovuoblast.

6.4.Upravljanjeuoblastizaštiteodštetnogdejstvavoda

Uokviruvodnedjelatnostizaštitaodštetnogdejstvavodačinijedanodtristubaupravljanjavodama(korišćenjevoda-zaštitavodaodzagađivanja-zaštitaodštetnogdejstvavoda)bezkojegsenebimogliostvariticiljevipostavljeniZakonomovodama.

Zaštitaodštetnogdejstvavodaobuhvataradoveimjerena:

• zaštitiodpoplava,• zaštitioderozijeibujica,• odvodnjavanjui• otklanjanjuposljedicaodštetnogdjelovanjavoda.

Poplave su prirodne pojave koje mogu prouzrokovati velike materijalne štete, raseljavanjestanovništva,ugrozitibezbjenost i zdravlje ljudi,ekonomski razvoj ikulturnonasljeđe.Poplavenijemogućespriječiti,aliseodgovarajućimmjeramavjerovatnoćanjihovogpojavljivanjamožesmanjitiiuticatidasenegativneposljedicepovezanesapoplavamaublaže.Poplavenepoznajugraniceidabimjere koje se preduzimaju bile efikasne one moraju biti koordinirane duž čitavog rječnog sliva.Efikasnost preduzetihmjera takođe zavisi od uključivanja svih zainteresovanih subjekata u oblastizaštiteodpoplava,nalokalnom,nacionalnomimeđunarodnomnivou.

Potreba za zajedničkim djelovanjem na nivou rječnog sliva uvodi koncept integralnog upravljanjarizikomodpoplava,koji imazaciljdasemaksimalnoiskoristepozitivniuticajikojeplavnapodručjamogu da imaju od poplava (obnavljanje močvara, prihranjivanje podzemnih voda i sl.) i da se,istovremeno,ljudskežrtveišteteizazvanepoplavamasvedunaminimum.

Integralnoupravljanjerizicimaodpoplavajedioširegkontekstaintegralnogupravljanjavodamakojidefiniše Okvirna direktiva o vodama (Direktiva 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za djelovanjeZajedniceuoblastipolitikevoda).

Zaštita od erozije i bujica na teritoriji Crne Gore do sada je rješavana parcijalno preduzimanjempojedinihmjera zaštite od erozije i uređenja bujica, naročito u slučaju većeg stepena ugroženostikonkretnog lokaliteta, što je u nekim slučajevima bilo opravdano, pogotovu kada je neophodnourgentno rješavanje problema. Međutim, izvjesno je da bi mnogo efikasniji i racionalniji biointegralnipristupantierozionomuređenjucijeleteritorijeCrneGore.

Odvodnjavanje je jedna od hidromelioracionih mjera neophodnih za uređenje vodnog režimazemljišta na površinama sa pojavama prevlaživanja tokom njihovog iskorišćavanja u svrhepoljoprivredneproizvodnje,kojatakođezahtijevaintegralanpristupurješavanjuproblemainjegovousklađivanjesarješenjemnavodnjavanjanacijelojteritorijiCrneGore.

Otklanjanje posljedica od štetnog dejstva voda na vodnom zemljištu, vodnom tijelu i vodnimobjektimavršisenaosnovuprogramasanacijekojimseutvrđujuvrsteiobimpotrebnihradova,kojepripremaju Uprava za vode, odnosno nadležni organ lokalne uprave u skladu sa planovimaupravljanjavodama.

Zaštitaodštetnogdejstvavodaorganizujeseisprovodiuskladusa:

• Opštimplanomzaštiteodštetnogdejstvavodai• Operativnimplanomzaštiteodštetnogdejstvavoda,

135

kojisedonosezavodeodznačajazaCrnuGoruivodeodlokalnogznačaja.

Opštiplanzaštiteodštetnogdejstvavoda,zavodeodznačajazaCrnuGoru,donijetjezaperiodod2010.do2016.godineinjimesuodređeniradoviimjerekojesepreduzimajuzazaštituodštetnogdejstvavoda,načininstitucionalnogorganizovanja,dužnosti,odgovornosti iovlašćenjarukovodiocazaštiteodštetnogdejstvavoda,institucijaidrugihlicanadležnihzazaštituodštetnogdejstvavoda,načinosmatranja ievidentiranjapodataka,najavapojava iobavještavanje.Operativnimplanovimazaštite, koji sedonose svakegodine,određuju semjerepotrebne zaefikasno sprovođenje zaštite,mjerodavnivodostaji ikriterijumizaproglašavanjeredovne ivanredneodbraneodštetnogdejstvavoda. Jedinice lokalne samouprave donoseOpšte i Operativne planove zaštite od štetnog dejstvavoda za vode od lokalnog značaja. Opštim i operativnim planovima definiše se preventivno ioperativnosprovođenjezaštiteodpoplava,alisenedajeokvirzadugoročnoplaniranjeiupravljanjerizikomodpoplava,nanačinkako je todefinisanoDirektivom2007/60/ECoprocjeni iupravljanjurizicimaodpoplavama.

UskladusaDirektivomoprocjeniiupravljanjurizicimaodpoplavaCrnaGorajeuobavezidauradipreliminarnu procjenu rizika od poplava i na osnovu nje odredi područja značajno ugrožena odpoplava,azatimdaizradimapeopasnostiimaperizikaodpoplavazatapodručjaitozatripovratnaperioda-poplavemale,srednjeivelikeverovatnoće.Naosnovumapaopasnostiirizikaodpoplava,izrađujuseplanoviupravljanjarizicimaodpoplavazapodručjaznačajnougroženaodpoplava.

Strateškicilj:Smanjenjerizikaodštetnogdejstvavoda

Uokviruintegralnogupravljanjavodamabitnojeidentifikovaticiljeveistrateškeprincipekakobisemoglavršitiefikasnazaštitaodvoda,poboljšavatistepenzaštiteodštetnogdjelovanjavodaikakobise ispunili uslovi iz procesa pristupanja Evropskoj uniji u ovoj oblasti, koje definiše Direktiva oprocjeniiupravljanjurizicimaodpoplava.

Zaštitaodštetnogdejstvavodaorganizujesesprovodiucilju:

• preventivnogdjelovanjaistvaranjauslovazasmanjenjemogućnostinastankapoplava;• smanjenja štetnih posljedica poplava po zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturnu baštinu i

privredu;• obezbjeđivanja uslova za zaštitu i održivo korišćenje voda i zaštitu i unaprijeđenje životne

sredine.

Svemjere koje proističu iz ciljeva i strateških principa zaštite od štetnog dejstva vodamoraju seunijeti u prostorno plansku i drugu dokumentaciju zbog budućeg korišćenja prostora i planiranjarazvoja.

Koordinacija-Integralnoupravljanjerizicimaodpoplavapodrazumijevaučešćesvihzainteresovanihdruštvenih segmenata na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, kroz usaglašavanje iusklađivanjenjihovihinteresa.

InstitucijenadležnezazaštituodštetnogdejstvavodauCrnojGorisu:

• Ministarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja–DirektoratzavodoprivreduiUpravazavode,• Ministarstvounutrašnjihposlova–Direktoratzavanrednesitacije,• Zavodzahidrometeorologijuiseizmologiju,• Jedinicelokalnesamouprave.

DirektoratzavodoprivreduuMinistarstvupoljoprivredeiruralnograzvojajenadležanzapredlaganjei sprovođenje politike u oblasti voda i primarno je nadležan za transpoziciju i implementacijuDirektiveoprocjeniiupravljanjurizicimaodpoplava,aUpravazavodevršiposlovekojiseodnosenaobezbjeđenjeisprovođenjemjerairadovanauređenjuvodaivodotoka,zaštitiodštetnogdejstvaiupravljanjevodnimobjektimazazaštituodštetnogdejstvavoda.Direktorat zavanrednesitacijeuMinistarstvuunutrašnjihposlova jenadležan za sprovođnjeoperativnihmjera zaštite i spašavanja.Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju nadležan je za praćenje hidrološke situacije,

136

prognoziranje nailaska poplavnih talasa i dostavljanje izvještaja o hidrološkoj situaciji, prognoza iupozorenja institucijama nadležnim za upravljanje rizikom od poplava, dok su jedinice lokalnesamoupravenadležnezazaštituodštetnogdejstvavoda,zavodeodlokalnogznačaja.

Podijela nadležnosti između dva ministarstva, u zavisnosti od stepena opasnosti od poplava,definisanajeOpštimplanomzaštitenasljedećinačin:

• ZaštitomodštetnogdejstvavodadoodređenogstepenaopasnostiodpoplavarukovodiŠtabzazaštituodštetnogdejstvavoda,kojičinepredstavnicisvihinstitucijanadležnihzazaštituodštetnogdejstvavoda.Štabkoordiniraaktivnostimakojesepreduzimajupreventivno iuperiodunailaskavelikihvoda.

• Uslučajuporastanivoavodauvodotoku, kojimogudadovedudopoplavavećeg stepenaopasnosti(proglašenječetvrtogstepenaopasnostiodnastankapoplava–kadanivovodeuvodotoku dostigne najveći zabilježeni vodostaj, a očekuje se dalji njegov porast ili kada jeodbrambeni nasip u većoj mjeri raskvašen usljed dugotrajnih visokih vodostaja),rukovođenje zaštitom i spašavanjem ljudi, materijalnih i kulturnih dobara preuzimaKoordinacionitimzaupravljanjeuvanrednimsituacijamaidaljeaktivnostiupogleduzaštiteispašavanjapreduzimajusepremaNacionalnomplanuzazaštitu ispašavanjeodpoplava,uskladusaZakonomozaštitiispašavanju.

U cilju sprovođenja Operativnih planova zaštite od štetnog dejstva voda potrebno je uskladitiaktivnostiŠtabakojirukovodizaštitomodštetnogdejstvavodasaaktivnostimaKoordinaciogtimazaupravljanjeuvanrednimsituacijama.Kodriječnihtokovanakojimaseuzaštitiodpoplavakoristeiakumulacije, rade se posebna operativna uputstva za upravljanje, što je naročito važno kodvišenamjenskihakumulacija.

Zaštituodpoplavanameđunarodnimslivovimatrebasprovoditiusaradnjisadržavamanačijimseteritorijama nalaze dijelovi sliva u skadu sa odredbama prihvaćenih međunarodnih i bilateralnihsporazumaosaradnjiuoblastivoda.

PoplavenapodručjuCrneGoreserazličitomanifestujuuzavisnostiodkarakteristikavodotokakojiprouzrokuje poplave. Duž dolina većine riječnih tokova su kratkotrajnim talasima velikih vodaugrožena naselja, industrijska postrojenja, infrastrukturni objekti i poljoprivredne površine. Osimtoga poplave mogu imati značajne uticaje na životnu sredinu, usljed curenja iz poplavljenihinstalacija, ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda zbog preopterećenosti kolektorskih sistema ipostrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, spiranja sredstava za ishranu bilja sa poljoprivrednogzemljišta i sl.. Sa druge strane, pojedine ljudske aktivnosti kao što su intenzivno krčenje šuma,ubrzana urbanizacija, neplanska gradnja i promjena namjene zemljišta na poplavnim područjimadovodedogubitakaprirodnihpoplavnihpodručja,erozijeipovećanjapoplavnihrizika.

Imajućiuviduširokspektaroblastikojemogubitipogođenepoplavama,kao iuticajekoje ljudskeaktivnostimogu imatipojavupoplava,osiminstitucijanadležnihzazaštituodštetnogdejstvavodapotrebno jeuključivanje idrugihsubjekatananacionalnomi lokalnomnivou,čijedjelatnostimoguimati uticaja na upravljanje rizikom od poplava: prostorno planiranje, korišćenje zemljišta,odvodnjavanje,očuvanježivotnesredine,procjenauticajanaživotnusredinu idr..Utomsmislu jepotrebnoustanovitiefikasanemehanizamekoordinacijeizmeđusvihzainteresovanihsubjekata.

Prilikomdonošenjaodlukaoupravljanjurizicimaodpoplavatrebauzetiuobzirnesamouticajetihodluka na smanjenje rizika od poplava, već i ekonomske uticaje i uticaje na životnu sredinu kojiproizilaze iz tihodluka.Takođe,upostupkudonošenjaodlukaodrugimgrađevinskimaktivnostimatrebauzetiuobzir i rizikodpoplava, jer takviprojektimogunegativnouticatinahidrološki statuspoplavnogpodručja.

6.4.1. Zaštitaodpoplavaspoljnihvoda

Mjerepreventivnezaštiteodpoplavasu:

137

• aktivnemjerekojimasemijenjavodnirežim–ubalžavanjepoplavnihtalasaakumulacijama,retencijamairadovimauslivu,

• pasivnemjerekojimaseneposrednoštitiugroženopodručje–izgradnjaiodržavanjelinijskihsistemazaštite,i

• neinvesticionemjere–planskouređenjeprostora,zabrana iliograničavanjegradnje,mjereobavještavanjaiuzbunjivanja,isl.

Priplaniranjumjerapreventivnezaštiteodpoplavapotrebnojeuskladitiaktivnemjerezauređivanjaslivovakojimaseodržavajuilipovećavajuprirodniretencionikapacitetiipasivnemjere.Izgradnjomlinijskih sistema zaštite (odbrambeni nasipi i slični objekti) sprječavaju se direktna izlivanja velikihvodaizvodotokaionemogućavanjihovprodoruzaštićenapodručja.Nadionicamanakojimadolazidoznačajnogmeandriranjariječnogkorita,apogotovunadionicamagdjejeukupnaširinainundacijerelativnomala, glavnamjera zaštite je stabilizacija riječnogkorita.Maksimalniprotocinamanjim isrednjim slivovima djelimično semogu smanjti očuvanjem i unaprjeđenjem prirodnih retencionihkapacitetazemljišta,vodotokaiplavnihpovršina.Primjenomovihmjerazadržanavodaseinfiltrirauzemljište i raspoloživa je za buduća korišćenja, osigurava se povoljan vodni režimi za akvatičneekosisteme i istovremeno se smanjuju rizici od ekstremnihpoplava. Zbog toga semoraju sačuvatiprirodnamočvarnapodručjaipoplavnepovršinenaslivovima,agdjejegodtomogućeiobnovitiiliproširiti. Ovemjeremoraju se uskladiti sa zahtjevima za daljom urbanizacijom i drugim vidovimakorišćenjazemljišta.

Vodne objekte treba planirati kao višenamjenske zbog racionalizacije korištenja voda i zemljišta ivoditiračunaonjihovojopravdanostiiuticajimanaživotnusredinuiprirodu.Napodručjimavelikihgradova treba osigurati što bolju infiltraciju atmosferskih voda u zemljište planskim uređenjimparkovaizelenihpovršinaunovimgradskimnaseljima.Manjevodotokekrozgradoveinaseljatrebauređivatiuskladusalokalnimpotrebamaiurbanističkimplanovima.

Osim navedenih građevinskih - investicionihmjera zaštite od poplava (aktivne i pasivnemjere) uprimjenisu ineinvesticionemjerezaštiteodpoplava,koječiniskupadministrativnih,regulativnih iinstitucionalnih mjera za preventivno smanjenje direktnih, indirektnih i potencijalnih šteta odpoplava. Neplanska izgradnja, u dužem periodu, može imati ozbiljne posljedice, jer zahtijevaekstenzivnuivrloskupuzaštituodpoplava,zbogčegajepotrebnoneinvesticionimmjerama,aprijesvega prostornim planiranjem spriječiti naseljavanje ugroženih zona, kako bi se zaustavio porastštetaodpoplava.Podneinvesticionimmjeramasepodrazumijevajuaktivnostikojesepreduzimajukakobiseizbjegloopasnoinepoželjnokorišćenjeinundacije,kaoikorišćenjeinundacijenanačinkojinije ekonomski opravdan. Neinvesticione mjere zaštite od poplava predstavljaju aktivnosti zasmanjenještetakojepoplaveizazivaju,anesmanjenjesamihpoplava.

Operativne mjere zaštite od poplava obuhvataju prognozu nailaska poplavnog talasa, prenosinformacija na teren, obavještavanje i uzbunjivanje nadležnih organa i stanovništva, u skladu saunaprijedpripremljenimplanom. Uciljusprovođenjaoperativnihplanovazaštiteodštetnogdejstvavodapotrebnojeblagovremenoobezbijeditisredstvazafuncionisanjeovihplanova.

Zaštitaodpoplavaiizborstepenazaštitevršisetakodasezadovoljiekonomskiprincipdaulaganjeuzaštitumorabitimanjeodmogućihšteta.Svarješenja,odnosnoprojektizaštiteodpoplavamorajubitiuskladusaekonomsko-tehničkimiekološkimuslovimaikriterijumima.

Dabiseobezbijedilaefikasnazaštitaodpoplavapotrebnojeutvrditisvemjerepotrebnezazaštituod poplava i odrediti prioritete i rokove za njihovo sprovođenje. Ovemjere su sastavni dio Planaupravljanjarizicimaodpoplava.

Funkcionisanje sistema zaštite od poplava -Radovimana zaštiti od poplava, kao što su izgradnjanasipa,presijecanjemeandara iurbanizacija slivovaskraćujesevrijemekoncentracijevelikihvoda,povećava koeficijent oticaja i produžavaju periodi bez poplava. Ovi radovi sa druge stranepovećavaju obim poplava, kada do njih dođe, i dovode do povećanja šteta od poplava. Problempoplavaiborbesanjimajepermanentanproblem,kojisenikadanerješavatrajnobezobziranato

138

koliko su temeljno izvedeni radovi i sprovedene mjere za zaštitu od štetnog dejstva voda. Sviizvedeni radovi na zaštiti od poplavamoraju se redovno pratiti i osmatrati, kako bi se po potrebiintervenisalo.Radovinaodbraniodpoplavanemogubitijednomizvedeniitrajativječito,zbogčegaje neophodno blagovremeno intervenisati na sanaciji oštećenja, kako bi se izbjegli znatno većitroškovi.

Da bi sistem zaštite od poplava voda funkcionisao na održiv način sve predviđene mjere trebapovemeno preispitivati i usklađivati sa stvarnim uslovima na poplavnim područjima. Topodrazumijeva:

- preispitivanjeanalizevelikihvodanasvakih5-10godina;- održavanje, preispitivanje i po potrebi ojačavanje linijskih sistema zaštite u skladu sa

povećanjemrizikaodpoplavauodređenimpoplavnimpodručjima;- preduzimanje mjera u okviru slivnog područja u cilju povećanja efekata aktivnih mjera

zaštite;i- dopunjavanje neinvesticionih mjera zaštite, naročito na planu poštovanja ograničenja

gradnjeuugroženimpodručjima.

Usklađivanje sa klimatskim promjenama - Zaštita od voda predstavljaja samo jednu od oblasti ukojoj se manifestuje uticaj globalnih klimatskih promjena. Promjene šeme prostiranja, trajanja iintenziteta padavina i sušnih perioda ukazuju na promjene u bilansu voda. Prema dosadašnjimpodacima,godišnjesumepadavinanisusepromijenileuvećemobimu,alisunjihoviekstremipostaliizrazitiji i češći. Zbog toga se uticaj klimatskih promjena nikako ne smije izostaviti ili tumačiti kaonevažan.Kaorezultatglobalnihklimatskihpromjena,uzuticajnekih ljudskihaktivnostinarijekama(regulacije, zahvatanje vode za različite namjene, itd.) mogu se očekivati pogoršanja ekstremnihhidrološkihdogađaja,tj.nivoivelikihvodautokupoplavaćesepovećavati,aperiodimalihvodaćeseprodužavati.

Ove pojave zahtijevaju povećanu primjenu aktivnih mjera zaštite (akumulacije, retencije,rekonstrukcija kanalskih zaštitnih sistema u dolinama), kao i dosljednu primjenu neinvesticionihmjera zaštite u cilju zaustavljanja trenda povećanja potencijalnih šteta. U prostornim planovimamorajusesačuvatisvelokacijekojesuplaniranezaizgradnjuakumulacijaučeonimdjelovimasliva,kao i prostori planiranih retencija za ublažavanje poplavnih talasa u ekstremnim hidrološkimsituacijama.

Operativnicilj:Razvojsistemazaštiteodpoplavaspoljnimvodama


• zaštitu od poplava priobalja vodotoka, osigurati kompletiranjem, dogradnjom,rekonstrukcijomiredovnimodržavanjemsistemavodnihobjekatazazaštituodpoplava;

• osiguranjefunkcionalnostipostojećihzaštitnihobjekataodštetnogdjelovanjavoda;• podrška planiranju i formiranju “višenamjenskih vodnih sistema” (tamo gdje se efekti tih

objekata manifestiraju na širem prostoru i većem broju značajnih privrednih i drugihobjekata), uz prvenstvenu saradnju sa sektorima energetike, poljoprivrede i prostornogplaniranja.

• koordinirano djelovanje sektora voda i poljoprivrede radi revitalizacije postojećihmelioracionihsistemateomogućavanjenjihovograzvojauskladusaplanovimaipotrebamapoljoprivrednih potrošača, i potrebama zaštite naselja od negativnih uticaja unutrašnjihvoda.

Operativnicilj:Efikasnaikoordiniranaoperativnaodbranaodpoplava


139

• obranu od poplava na izgrađenim vodnimi sistemami vršiti u skladu sa opštinskim iOperativnimplanomzaobranuodpoplava,kojetrebaredovnoažuriratitakodasadržesvepotrebneorganizacioneidrugerelevantnepodatke;

• operativnu obranu na prekograničnim vodotocima sprovoditi u suradnji sa nadležnimslužbamasusjednihdržava;

• zauspješnuzaštituljudiidobaraosiguratipovećanuefikasnostslužbezaobranuodpoplava,što podrazumijeva i dovoljan stručni kadar, ažurnu tehničku dokumentaciju i adekvatnuopremljenost mašinama, opremom i alatom poduzeća angažiranih na operativnomsprovođenjuobrane.

Operativnicilj:Efikasnoistalnopraćenjeiprognoziranjehidrometeorološkihpojava


• modernizirovati postojeći sistem za praćenje i prognozu hidrometeoroloških pojava(korišćenjem automatskih mjernih stanica, satelitskih snimaka, savremenih prognostičkihmodelaislično)isistemzakomunikaciju,kaobitansegmentuspješneoperativneobraneodpoplava;

• na slivovima bez objekata zaštite od poplava razvijati i unapređivati sistem za prognozupoplavairanoupozorenje;

• osigurati efikasnu i pravovremenu komunikaciju hidrometeorološke službe sa nadležnimslužbamazaoperativnuobranuodpoplava.

Operativnicilj:Adekvatnokrišćenjevodnogzemljištaipotencijalnoplavnihzona


• razgraničitivodnozemljište, izvršitinjegovoknjiženjeuzemljišneknjige iunosuprostorneplanove,azatimkontrolisatinjegovvlasničkistatusinačinkorištenjausmisluodrediZakonaovodama,kaopreduslovzaadekvatnoupravljanjevodamaivodnimzemljištem;

• uraditikarteugroženosti ikarterizikaodpoplava,kaotemeljza izraduplanovaupravljanjarizicimaodpoplava;

• radi zaštite ljudskih života i imovine, regulativom zabraniti izgradnju novih objekata uprotočnom dijelu inundacija, a u dijelu realno plavne zone koji nije protočan već imaretenzionu funkciju, gradnju dozvoliti pod uvjetom da vlasnik objekta osiguratiprotivpoplavnuzaštituilidrugividosiguranjaodšteta;

• najosjetljivije objekte, postrojenja i instalacije, koji su od posebnog značaja za sigurnoststanovništva,obranu iliodržavanje javnog reda, ili čijabidestrukcijaugrozila stanovništvo,postavljatiizvanzonarizika;

• zakonom ograničiti, kroz posebne uslove i dozvole, daljnje povećanje rizika od poplavapotencijalnoplavnimzonama;

• urealnoipotencijalnoplavnimzonamaprimjenjivatinoveprincipeimetodegrađenjakojimasesmanjujerizikodnosnoštetaodpoplava,apostojećeizvorezagađenjapostupnosanirati.

6.4.2.Zaštitaodpoplavaunutrašnjimvodama

Melioraciono odvodnjavanje i njegovo unapređenje zajednički je zadatak sektora poljoprivrede ivodoprivrede. Zajednički će se podsticati postupna obnova zapuštenih sistema odvodnjavanja, tepodsticati razvoj u skladu s planovima, potrebama i finansijskim mogućnostima poljoprivrednihproizvođača,kaoipotrebamazaštiteodpoplavaunutrašnjihvodananaseljenimpodručjima.Mrežekanala i drugihobjekataodvodnjavanja suuslov za razvojnavodnjavanja,pa zatobudući razvoj tedvijedjelatnostitrebasagledavatizajednički.

Klimatski uslovi na teritoriji Crne Gore doprinose postojanju dva perioda različitog stanja vodnogrežima zemljišta tokomgodine, karakterističnapopojavi suše,odnosnoprevlaživanja (poplava)napoljoprivrednimpovršinama:

140

• period pojave viška vode u zemljištu, praćen obilnim količinama padavina, od oktobra domajai

• perioddeficitavodeuzemljištuzbognedovoljnihpadavinatokomvegetacionesezone.

Otklanjanjepratećihnepovoljnihklimatskihefekatanavišakimanjakvodeuzemljištutokomgodinemoguće jeu znatnojmjeri riješiti uređenjemvodnog režima zemljišta. Primjenomodvodnjavanja inavodnjavanja na zaštićenim površinama od uticaja spoljnih voda, otklanjaju se negativni efekti ipostižepovoljnostanjezemljištazaizvođenjeneophodnihagrotehničkihradovaiostvarenjevisokeistabilnepoljoprivredneproizvodnje.

Iskustvonauređenjurežimazemljištanapovršinamapredviđenimza intenzivnubiljnuproizvodnjuukazuje na neophodnost primjene horizontalne cijevne drenaže. Ekonomski efekat ulaganja uizgradnjudrenažnihsistemajevišestruk,jerseporedpovećanjaprinosadrenažompostižeefikasnoocjeđivanjezemljišta.Uuslovimanavodnjavanjadrenažavršikontrolunivoapodzemnevodeitimesprečavaeventualnupojavu sekundarne salinizacije, kao i prevlaživanje zemljišta kojebimoglodanastanekoincidencijompojavepljuskovanatekzalivenimpovršinama.

Operativnicilj:Unapređenjesistemazaštiteodpoplavaunutrašnjimvodama


• Zaštitaobjekataizemljištaodpoplavnihunutarnjihvodavršitikompletiranjem,dogradnjom,rekonstrukcijom i redovnim održavanjem postojećih sistema vodnih objekat za zaštitu odunutrašnjihvoda;

• Redovno održavanje i kontrolu stanja vršiti organizovanjem redovnog praćenja i kontrolestanjavodnihobjekatazazaštituodunutrašnjihvodaaradovevršitiuskladusastandardimainormativima.

• Na ugroženim područjima graditi nove sisteme, sa stepenom zaštite koji zavisi odkarakteristikapodručja.

Operativnicilj:Efikasnaikoordiniranaoperativnaodbranaodunutrašnjihvoda


• obranuodunutrašnjihvodanaizgrađenimvodnimiobjektimaisistemamivršitiuskladusaopštinskimiOperativnimplanomzaobranuodpoplava.

6.4.3. Uređenjevodnihrežimaizaštitaodpoplava

Operativnicilj:Uređenjevodotokauskladusauslovimaživotnesredine


• vršiti uređenje korita vodotoka na dionicama kroz naselja, radi povećanja propusnemoćikoritaiosiguranjastabilnostiobala,prijesveganaBojane,Zete,Lima,TareiĆehotine;

• pri uređenju manjih vodotoka izvan naselja dopustiti samo minimalne hidromorfološkepromjene,poštujućiuslove i kriterije zaunapređenje i zaštitu životne sredine iu štovećojmjeriprimjenjujućiprincipe"naturalneregulacije";

• uređenjevodotokakrozgradoveinaseljavršitiuskladulokalnimpotrebamaiurbanističkimplanovima;

• svi novi projekti uređenja vodotoka semoraju dokazati s gledišta ekonomsko- tehničkih iekoloških uslova i kriterija, poštujući odredbe naših zakona i relevantnih važećihmeđudržavnihdogovoraikonvencija.

Operativnicilj:Redovnoodržavanjeikontrolastanjavodotokaivodnihgrađevina


141

• u periodu bez poplava organizovati redovno praćenje i kontrolu stanja korita vodotoka iobjekata za uređenje vodotoka, kako bi se obezbijedilo njihovoodgovarajuće održavanje ipreduzimalieventualnisanacioniradovi;

• redovnoodržavanjevodnihobjekatazauređenjevodotokavršitiuskladusastandardima inormativima.

Operativnicilj:Očuvanjeipoboljšanjevodnogorežimanamjenskomeksploatacijomrječnihnanosa


• uspostaviti adekvatenmonitoring parametrima kvantitete i kvalitete riječnih na nosa, radidefinisanja bilanse nanosa i sagledavanja uticaja antropogenih aktivnosti na status vodnihtijelapovršinskihipodzemnihvoda;

• eksploatacijuriječnognanosa,uključujućiikomercijalnu,vršitisavodnogzemljištasamonaodređenim lokalitetima, u cilju očuvanja i / ili poboljšanja vodnog režima, uz poštivanjeuslovazaštitepodzemnihvodaiživotnesredine;

• opseg idinamikueksploatacijeriječnognanosaodrediti takodahidromorfološkepromjenebudunajmanje,prirodnaravnotežaakvatičnih ipriobalnihekosistemanajmanjenarušen,apozavršenojeksploatacijilokacijesanirati;

• organizovati sistemsko praćenje režima riječnog nanosa i morfoloških promjena koritavodotokanakojimajeeksploatacijamaterijalaizražena;

• zabraniti eksploataciju riječnih nanosa na dijelovima vodotoka na kojima je došlo ilimožedoćidopogoršanjavodnogrežimainarušavanjaravnotežeekosistema;

• na srednjim imalim vodotocima uređenje priobalja, zaštitu ruševnih obala i eksploatacijumaterijala iz priobalja tretirati integralno, zbog direktne povezanosti svih aspekataproblematike.

6.4.4. Zaštitaoderozijeibujica

Bitan uslov za obezbjeđenje efikasnosti sistema zaštite od poplava i uređenja vodnih tokovapredstavljaju i radovi na zaštiti od erozije i bujica u gornjim djelovima slivova. Integralni pristupuređenjubujicaizaštitioderozijenateritorijiCrneGorepodrazumijevakoordinacijuisinhronizacijusvihaktivnosti imjerauovomdomenu,uzuvažavanjepotrebai interesapojedinihzainteresovanihsubjekata.

Kadjeriječozaštitiodbujica,pristupovojproblematicizavisiodveličinevodotoka.Uslučajuvećihbujičnih tokova,zaštitaodštetnogdejstvavodasepostižeklasičnimmjeramauređenjavodotoka izaštite od poplava.U slučajumanjih bujičnih tokova,mjere uređenja ovih vodotoka tretiraju se usklopukompleksnogantierozionoguređenjasliva.

Erozijajeprirodanfenomen,ali iprocesnačiji intenzitetnajvećiuticajimadjelatnostljudi,atojeijedina oblast koju je moguće staviti pod kontrolu i promjenom načina iskorišćavanja zemljištasmanjiti intenzitet erozije na prihvatljivu mjeru. U tom okviru, mora se predvidjeti i promjenanamjenepojedinihpovršina.Zaštituobalavodotokaoderozije,gdjegodjemoguće,trebarješavatizaštitnom vegetacijom. Postojeće šumske površine na slivovima treba održavati i širiti, naročito ubrdskim i planinskim područjima sa velikim rizicima od erozije. Planskim pretvaranjemniskoproduktivnih i degradiranih pašnjačkih površina u šumske komplekse, kao i meliorisanjemdegradiranihšumskihpovršina,moguseostvaritiznačajniantierozioniefekti.Edukacijastanovništvatakođemože značajnopridonijeti preventivnoj zaštiti, jer seerozijau znatnojmjerimožeumanjitipravilnimkorištenjemzemljištaiočuvanjembiljnogpokrivača.

Operativnicilj:Uspostavljanjepravnogokvirazaunapređenjezaštiteoderozijaibujica


• donijetipodzakonskiaktokriterijimazaodređivanjeerozionihpodručja;

142

• u prvom desetogodišnjem periodu uraditi novu kartu erozije Crne Gore, uraditi potrebneelaborate i odrediti eroziona područja, s utvrđenim uslovima za njihovo korištenje ipotrebnim radovima imjerama,poštujući zahtjeveživotne sredine;elaboratimorajubitiuskladusplanomupravljanjavodamanavodnompodručjuimorajupredstavljatipodloguzaizraduPlanazaštite ispašavanjauvanrednimsituacijama,udijelukojiseodnosinazaštituoderozijeibujica;

• osigurati integrisanje problematike zaštite od erozije u prostorne planove i šumske ipoljoprivredneosnove.

Operativnicilj:Poboljšanjeuslovazaštiteoderozijaibujica


• sprovoditipreventivneitehničkeibiološkezaštitneradoveimjereuskladusaelaboratimaoodređivanjuerozionihpodručja;

• izraditi i vršiti permanentno ažurirati katastara erozionih procesa i bujičnih tokova isprovedenihmjeraivršitiunosažurnihpodatakauvodniinformacijskisistem;

• povećati efikasnost inspekcijske službe i drugih nadležnih organa koji se brinu o stanjuerozionihpodručjaibujičnihtokova;

• edukovatistanovništvooposljedicamaneadekvatnogponašanjanaerozionimpodručjuinabujičnomtoku.

Operativnicilj:Praćenjestanjaiodržavanjeobjekatairadova


• obezbijediti permanentno praćenje erozionih procesa i stanja korita bujičnih tokova iobjekatazazaštituoderozijeibujica;

• izvedene građevinske objekte i izvršene biotehničke i biološke zaštitne radove redovnoodržavatipremagodišnjemprogramu,uskladusrelevantnimstandardimainormativima;

• sanaciju oštećenja objekata i izvršenih biotehničkih i bioloških zaštitnih radova, izazvanihprirodnim i antropogenim uticajem, vršiti na način da se ne naruši ravnoteža vodotoka /bujičnogtokaigravitirajućegslivnogpodručja.

6.5.Razvojpratećihsistemazaupravljanjevodoprivrednimsistemomisektoromvoda

Definisanje sistemaza razvojupravljanja vodnim resursimapredstavljaosnov zaprimjenuprincipakojidefinišuodrživoupravljanjevodama.CrnaGorakaozemljabogatavodnimresursima,međutimzbog specifičnih hidrogeoloških i hidrogeografskih karakteristika nepravilno raspoređenih, moratežiti ka sistematičnosti u upravljanju vodnim resursima. Pravilan raspored prioriteta za sve daljeaktivnosti se jedino može donijeti pregledom relevantnih podataka, određenim proračunima kojimogudatiodgovorezaplaniranebudućeaktivnosti.Ulogasistemazaupravljanjevodnimresursimajeupravoudijeludonošenjaodlukaisistematičnomporetkukakavmorabitisaciljemracionalnogiodrživogupravljanjavodnimresursima.

U Crnoj Gori je otpočelo uspostavljanje DSS (Decision Support System). DSS je integrisaniinformacionisistemkojiuključujebazupodatakasaciljemdonošenjaodlukauraznimstrukturamamenadžmenta.KaosveobuhvatniupravljačkisistemDSSuključujeiVodniinformacionisistem(VIS).OsimVIS-a,DSSiliSistempodrškeodlučivanjuuključujeimnogedrugenaprednesoftverenaosnovučijihproračunasemogudatiodgovorinapitanjabudućegkorišćenjavoda.

TrenutnojeuoblastiupravljanjavodamauspostavljenaosnovazarazvojGISbazepodataka,kojaćeunarednojfazibitiosnovzarazvojVodnoginformacionogsistema.UCrnojGorijepočelaiprimjenaWEAP(WaterandEvaluationSystem)softverazamodeliranjeipredviđanjebudućegstanjavodnihresursaupogledunivoaikoličinepodzemnihipovršinskihvoda.OvajsoftverukombinacijisaGIS-omiModFlowsoftverimamožedapruživeomakvalitetnescenarijerazvoja.Statističkimanalizama

143

sedefinišumogućiscenariji(npr.povećanaeskploatacijapodzemnihvoda,poraststanovništvaitd.)nakojeWEAPdajeodgovorkakoćepredviđeniscenarijiuticatinavodneresurse,aovipodacisekasnijeintegrišuuVodniinformacionisistemkojidajemogućnostnjihovoglakšegpregledaidonošenjaadekvatnihodlukanaosnovupredikcionihmodela.

Slika6.3.Prikazkomponentiupravljačkogsistema

6.5.1. Unapređenjemjernih/monitoringsistemazarealizacijuoperativnogupravljanjavodama

Osnovzaupravljanjevodnimresursimajepoznavanjerežimavoda.Adekvatnosagledavanjerežimavodasemožepostićinaosnovukvalitetnihrezultatamonitoringavoda.Nesistematskopraćenjekakopovršinskih tako i podzemnih može dovesti do velikih grešaka prilikom donošenja pojedinihupravljačkih odluka. Postojeći monitoring će se unaprijediti i uskladiti sa Okvirnom direktivom ovodama,čimećesestvoritiuslovizaadekvatnoupravljanjevodama.

Informacijedobijenesamjernihmjesta,pomoćudiveruređaja,sepothranjujuubazupodataka,kojase akumulira u posebno određenim računarima. Dobijeni podaci se statistički obrađuju ipreusmjeravajunadaljeanalize,kojepružajuinformacijeostanjuvoda,odmakrodomikrolokacija.Dobijene informacije takođe možemo koristiti kao ulazne podatke za pripremumodela (poplava,eksploatacije voda, izgradnje hidrocentrala, itd.) do odgovora na pitanja u dijelu ekonomskoginvestiranja.

Uspostavljanje integralne baze podataka, koja će objedinjavati sve podatke prikupljene sa terena(objedinjene hidrogeološke, ekološke i socijalne i druge komponente) predstavlja održiv konceptracionalnog upravljanja vodnim resursima. Ovakvim pristupom stvara se atmosfera za valorizacijuresursaisigurnijeekonomskeinvesticijeuovojoblasti.

Prilikomuspostavljanjamonitoring sistemaneophodno je voditi računao sistematičnomdobijanjuinformacija.Samosuovakveinformacijeoperativneikvalitetnezanjihovudaljuobradu.Takavnačindobijanjainformacijaobičnoseuspostavljauzugradnjuautomatskihmonitoringstanicapovršinskihvoda,iliugradnjomdajveruređajauzinstalacijupijezometara.

144

6.5.2. StrateškiciljevirazvojaiulogaVodoprivrednoginformacionogsistema(VIS)zaintegralnoupravljanjevodama

Uspostavljanjem Vodnog Informacionog Sistema (VIS), koji će biti osnov za integralno upravljanjevodnim resursima, a koji će se zasnivati na distribuiranoj obradi podataka, koja će se temeljiti nasljedećimprincipima:

• VIS će se realizovati kao distribuiran informacioni sistem, u kome će se najveći brojsubjekatanalaziti istovremenouulozidavaoca ikorisnika informacija. Idavaoci ikorisniciinformacija će biti povezani u jedinstvenu mrežu, tako da će korisnici informacija biti umogućnosti da ulaze u bazu podataka putem Interneta i koriste iste. VIS bi trebao daobjediniuodređenimfazamanjegovogformiranja,svesubjektekojigenerišu,sakupljajuilikoriste sve vrste informacija koje su potrebne za savremeno planiranje i upravljanje uDirektoratuzavodoprivreduCrneGore.

• Nosiociinformacijakojeimajujavnikarakter(Upravazavode,ZHMS,AZZŽSidr.)uVIS-ubitrebalodasenađupoprincipuobaveznosti.

• VISćebitijedanodinformacionihsistemakojićebitipovezaniInformacionimsistemomzaživotnusredinu.

• ZHMSslužba,kaonajvažnijisistemzadostavljanjepodatakabićepovezansaVIS-om.• VIStrebadaobjedinitrivrstepodatakapremavremenskomkorišćenja,kojićekasnijebiti

dostupnizakorišćenje,atosu:1. Istorijski – katastarske informacije, koje se koriste pri planiranju, projektovanju,

donošenjuodluka,itd;2. Informacijeurealnomvremenu;3. Informacijepredviđanja,kojećebitiprikazanenamapama;4. Informacijeurelanomvremenuprikazanenazvaničnimiverifikovanimmapama.

VISćebitiprilagođavanvremenomupogleduorganizacione,hardverskeisoftverskestrukture,takodauperiodusvograzvojamožedazadovoljisvečetirivremenskekategorijeinformacija.Upočetnimfazama razvoja VIS-a za upravljanje u realnom vremenu, prvenstveno će se prikupljati istorijskeinformacije,aunarednimfazamaunapređenjemhardverskihsadržajaisoftverskepodrške,VISćeseprilagoditi upravljanju u realnom vremenu. Upravljanje u realnom vremenu će u početku bitizasnivanosamona informacijamakojeseskupljajuurealnomvremenuiprostoru,akasnijesasvevećomučestalošćusainformacijamapredviđanja(hidroloških,meteoroloških,itd.).

6.5.3. PrincipirazvojaVodoprivrednoginformacionogsistema

Vodni informacioni sistem predstavlja jedan od važnijih segmenata u procesu praćenja iunaprijeđenjarežimavoda,planiranjarazvojavodneinfrastruktureioperativnogupravljanjavodamaivodnimsistemima,sobziromnanivoinformacijaipodatakakojeobuhvata.

U Crnoj Gori se trenutno realizuje priprema podloge za implementaciju informacionog sistema uoblasti životne sredine. Ovaj sistem će biti baza podataka koja će generisati informacije iz svihsektora životne sredine gdje se takođe nalazi i sektor voda. Vodni informacioni sistem će imatipovezanostsainformacionimsistemomzaživotnusredinu,kakobisesvirelevantnipodaci,kojećesadržatiovadvasistemausaglasili.

VISmoradafunkcionišekaocjelina,adabisetouspostaviloneophodnojedaimanesmetanprotokinformacija između subjekata unutar VIS-a. Svakako ovakav pristup zahtjeva i jedinstvo sistemskeprogramske podrške, kao i korišćenje kompatibilne opreme, kako u domenu hardvera, tako i udomenu komunikacionih i priključnih uređaja (modemi, ulazno-izlazne jedinice, itd.). Jedinstvosistematizacijebazapodatakapodrazumijevadasviovlašćenikorisnicimogudobitisvepodatkekojisu im potrebni, ulazeći samostalno u odgovarajuće baze podataka – naravno, ukoliko imajuovlašćenjazatakavpristup.

145

VISmorada imaorganizaciono,hardversku isoftverskuosposobljenostkakobiomogućiopotpun idvosmjeran protok informacija između različitih nivoa odlučivanja, kao i horizontalni protok, naistomnivouinformisanja.PovezanostunutarVIS-apodrazumijevadefinisanje:

• Usloveukojimaćeseformiratibazepodataka;• Načindostavljanjasekundarnihinformacijazapojedinekorisnikeunutarsistema;• Nivoeovlašćenostikorisnika.

U CrnojGori je neophodno pripremiti bazu za razvoj VIS-a u prvoj fazi, koja bi sadržala detaljnuoanalizirane informacije sektora voda koje postoje u Crnoj Gori, takođe i analitičku pripremufunkcionisanjasistemakojibirezultiraoadekvatnimnivoomoperativnefunkcionalnosti.

Nakontogabise izvršilo logičkouvezivanjeujedinstveni informacionisistemnanivouDržaveCrneGore,auresornojnadležnostiMinistarstvapoljoprivredeiruralnograzvoja.

6.6. Finansiranjesektoravoda

Prethodna analiza pokazala je da postojeći model finansiranja sektora upravljanja voda nijezadovoljavajućiidagajepotrebnomijenjati.

Kao izvori finansiranja upravljanja vodama mogu se navesti: cijena vode, nakon uspostavljanjanjenog ekonomskog nivoa; budžetska sredstva države i jedinica lokalne samouprave ostvarena poosnovu naknada I koncesija, IPA fondovi Europske unije; vlastita sredstva investitora; donacije iostala sredstva (međunarodne financijske istitucije, krediti banaka koje se bave financiranjeminfrastrukturnihprojekataisl).

Cijenavode

Pored toga što sadašnji prihodiu sektoru, aposebnonačin funkcionisanjapreduzećakoja sebavevodosnabdijevanjem, jedva obezbjeđuju pokrivanje operativnih troškova i osnovno održavanje,postavljasepitanje finansiranjaneophodnih investicija.Zbogtoga trebatežitidacijenavodebudetakvadanepoktivasamotroškovefuncionisanjaiodržavanjasistema,negodabudeiosnovniresursnjihovogbuducegrazvoja.

Premavažećimpropisima,odlukuovisinicijenevodedonosiorganupraveJKP-a,aliseonanemožeprimijeniti bez saglasnosti nadležnog organa osnivača, tj. jedinice lokalne samouprave. U praksi,cijena predstavlja kompromis između ekonomskih i socijalnih uslova. Posljedice niske cijene, ali ičesto niske stope naplate, su nedovoljna sredstva za finansiranje tekućeg poslovanja i održavanjekomunalnihsistema.Orazvojusistemaifinansiranjukapitalnihinvesticijaizcijenevode,naosnovudugoročnogfinansijskogplaniranja,jošuvijeksenemožegovoriti.

Novimodelfinansiranjausektoruvodamorapoćiodsljedećihpretpostavki:

• vodanije“socijalnakategorija”,većekonomskodobrokojeimasvojuvrijednost.Toznačidase moraju pokriti troškovi obezbjeđivanja vode, prečišćavanja, dopreme do potrošača izaštitaizvorišta;

• aktivnosti istraživanja, upravljanja, projektovanja i izgradnje treba finansirati iz povraćajasredstava po osnovu realizovanih investicija; jedino ovakav pristup garantuje dugoročnuodrživostsistema;

• vodoprivredni objekti su sastavni dio uređenja i zaštite prostora, i kao takvi u funkciji suzaštiteživotnesredine;

• neophodnojeprimijenitiprincipe“zagađivač/korisnikplaća”usvimaktivnostimaispuštanjavodeidrugihzagađenja,odnosnozakorišćenjevode.

Svimeđunarodnidokumentiuoblastiupravljanjavodamadajudvijeključnepreporuke.Prvajeda,sobzirom da je ekonomska kategorija, upotreba vode mora voditi stvaranju stabilnih izvorafinansiranjaisamofinansiranja,adrugadacijenauslugauoblastivoda(kaoisvihprirodnihresursa,generalno) mora stimulisati racionalnu potrošnju, što trenutno nije slučaj. S obzirom da je dugo

146

unazadvodaposmatranakao“socijalnakategorija”, cijenakoja se fakturišepotrošačima (posebnodomaćinstvima) niža je od realne cijene koštanja uvećane za eventualne troškove finansiranjainvesticija. Zato se posebna pažnja mora posvetiti postepenom uvođenju ekonomskih cijena zausluge vodosnabdijevanja i prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, sa tendencijomizjednačavanjatarifakojeseprimjenjujuzafizičkaipravnalica.

U smislu ove Strategije, pod terminom “cijena vode” podrazumijeva se svaki novčani izdatak kojiopterećujekubnimetar (ilidrugu jedinicu)vodekojase isporučujekrajnjimkorisnicima,akoji jeudirektnoj ili indirektnojvezisazaštitomkvalitetaikoličinavode,kaoisa izgradnjomiupravljanjemvodovodnom infrastrukturom, koja omogućava njeno iskorištavanje i/ili ispuštanje u skladu saekološkiprihvatljivimstandardima.

Strateškim dokumentima u oblastima vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama do 2030.godinepredviđenojedaseinvestiraoko710milionaEUR.Akoseuobziruzmekoličinafakturisanevode,procjena jedabisesamopoosnovuotplatekreditazanavedene investicije,cijena isporuke1m3vodepovećalaza1,39EUR30.Ovdjetrebaimatiuvidudajenajvišacijenavode(saPDV)u2012.godini fakturisana u Kotoru u iznosu od 1,1 EUR/m3 za fizička lica, što bi značilo više nego 100%povećanje31.Drugipristupuprikazivanjudodatnih izdatakazadomaćinstvapoosnovurealizovanihinvesticija polazi od trenutnih prosječnih mjesečnih izdataka za vodosnabdijevanje i odvođenjeotpadnih voda. Trenutni prosječni izdaci domaćinstva32 za plaćanje računa za izvršene uslugevodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda su na nivou od 18 EUR/mjesečno. Realizacijaplaniranih investicija33 povećala bi mjesečne troškove jednog domaćinstva za uslugevodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama za oko 25 EUR/m3. Iznos ovog povećanjasrazmjerno bi se umanjio u odnosu na učešće bespovratnih sredstava u finansiranju. Iako udioizdataka za komunalne usluge u budžetu domaćinstva nije visok, s obzirom na osjetljivost napodizanje linije apsolutnog siromaštva, i najmanje povećanje ovog izdatka mogao bi da značajnoutičenarizikodsiromaštva(raststopesiromaštva)uCrnojGori.

Potrebazapovećanjemcijenaćebitinižaukolikoseparalelnobudeobezbijedioraststopenaplatefakturazanavedeneuslugeismanjenjegubitakausistemu(posebnouvođenjemusistemnelegalnihpriključaka).Zbog izgradnjeobjekata inabavkeopremepotrebnezapružanjeusluga, rast cijena jeneminovan.Uzavisnostiodstrukturefinansiranja,onćebitivišeilimanjenagao.

Budžetskasrestva

U skladu sa članom 4 Zakona o finasiranju upravljanja vodama u budžet države i jedinica lokalnesamoupraveseslivajusredstvapoosnovuvodnihnaknadaiprosječangodišnjiprilivodtomosnovuunekolikoprethodnihgodinaiznosiojeoko2,0milijunaeura.

Vodnenaknadetrebajubitibitan izvorfinasiranjasvihfunkcijausektoruvoda.Međutim, iakoovajiznos nije ni približno dovoljan sredstvima potrebnim za ulaganje u investiciono održavanjepostojećih objekata i sistema, a pogotovo ne za razvoj vodprivredne djelatnosti, sredstvaprihodovanapoosnovunaknadasesamoumanjemiznosukoristenamjenski.Naime,od2,2milionaEURprihodovanihpoosnovunaknadau2014.godini,ukupnibudžetUpravezavodeiznosiojesvega255.000 EUR, od čega je 150.500 EUR bilo usmjereno na kapitalne izdatke, odnosno na posloveodržavanja i unapređenja režima voda; izgradnju, održavanje i rekonstrukciju vodnih objekata;

30Obračunjerađennaosnovupodatakaza2012.godinu.ZavišedetaljavidjetiAgendareformikomunalnedjelatnosti2013.godine,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma,str.4.31Uodnosuna2012.godinu,cijenevodenisuznačajnopovećavane.32Pretpostavkajedaprosječnodomaćinstvoima3,2člana,daživiustanupovršine65m2itrošioko200l/stanovniku.Uzkorigovanuveličinudomaćinstva(premaMONSTAT)ivarirajućicijenuvodeuEUR/m3,mjesečnitroškovizanavedeneuslugevarirajuod7,99EURmjesečnonaSjeveruCrneGore,preko13.48EUR/mjesečnoucentralnomi19,89EUR/mjesečnoujužnomregionu.33Pošloseodpretpostavkedasecjelokupnasredstvaobezbjeđujuizkreditapodsljedećimuslovima:kamata3,5%,rokotplate15godinai“grace”period5godina.ZavisedetaljapogledatiAgendareformikomunalnedjelatnosti2013.godine,str.83-84.

147

odbranuodpoplava; zaštituoderozije i bujica; obezbjeđenje vode za korišćenje i zaštitu vodaodzagađivanja.

Uzuvođenjuekonomskihcijenazauslugevodosnabdijevanjaiprikupljanjaiprečišćavanjaotpadnihvoda,vodnenaknadetrebajuubudućnostipredstavljatiosnovniizvorsredstavazaulaganjeusektorvoda,zaodržavanjepostojećihiizgradnjunovihobjekataisistema.

6.6.1. Procjenapotrebnihulaganjausektorvoda

U prethodnom periodu pokrenute su i realizovane značajne investicione aktivnosti u oblastiupravljanja vodama (vodosnabdijevanja i otpadnih voda, zaštite od poplava). Od realizovanihprojekataodposebnesuvažnosti:

• izgradnja regionalnogvodovodnogsistemazaCrnogorskoprimorjedužine100km,ukupnevrijednosti81,75milionaEUR;

• izgrađenih preko 120 km kanalizacione i vodovodne mreže u opštinama Crnogorskogprimorja(vrijednostinvesticijeoko50milionaEUR);

• postrojenjazaprečišćavanjeotpadnihvodauVirpazaru iRijeciCrnojevića,(oko1,5milionaEUR);

• postrojenjezaprečišćavanjevodauMojkovcu(oko1,95milionaEUR)34;• izgradnja i rekonstrukcija kanalizacionemreže faza I uNikšiću (okvirne vrijednosti oko 3,5

milionaEUR);• unapređenjesistemazasnabdijevanjevodomuopštiniRožaje(oko2milionaEUR)35;• izvođenje radova na sanaciji posledica od poplava koje su se desile 2010.godine, kao i

prevencija od budućih poplava u slivu rijeka Lim i Tara (preko 8mil. EUR- detaljnije tačka4.4.2.).

Projekcijapotrebnih sredstava,obziromnakompleksnostvodprivrednihdjelatnosti,data je zaoneoblastisektoravodaukojimaparticipiradržava,itoza:

• razvojuoblastikorištenjavoda:vodsnabdijevanjestanovništvainavodnjavanja;• razvojuoblastizaštitevoda:kanalizacionisistemiiPPOV;• razvoj u oblasti zaštite od voda: objekti za zaštitu od poplava, zaštitu od erozije i bujica,

odvodnju.

U nastavku je data projekcija sredstva potrebna za funkcionisanje i razvoj, po oblastima sektoravoda, za period od dvadeset godina, bazirana na mjerama potrebnim za dostizanje operativnihciljevaizprethodnogpoglavlja.

Potrebnaulaganjausektorkorišćenjavoda

Vodosnabdijevanje-Sredstvapotrebnazaunaprjeđenjestanjauoblastivodosnabdijevanjaodnosese na proširenje i uređenje izvorišnih kapaciteta, izgradnju postrojenja za pripremu vode za piće,izgradnju glavne dovodne mreže i izgradnju nove i kompletiranje i dogradnju postojeće mreže unaseljima.36

Prema proračunima i projektnoj dokumentaciji za potrebe unaprjeđenje snabdijevanja vodompotrebnojeobezbijeditioko100mil€.

Troškovipotrebnizatekućei investicionoodržavanjesistemazavodosnabdijevanjeikanalizacionihsistema, nisu uzeti u obzir pri ovim proračunima, pošto se ona moraju osigurati iz cijene vode iusluga.

34Izvor:Agendareformikomunalnedjelatnosti2013.godine,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma,str.535Izvor:Brošura“Pregledstatusaprojekataizoblastikomunalneinfrastruktureiživotnesredine”,Ministarstvoodrživograzvojaiturizma36Prioritetneaktivnostiukomunalnimdjelatnostima-agendaReform,2013

148

Navodnjavanje je regulisano Zakonom o vodama, a kada su u pitanju vode od lokalnog značaja,propisom (odlukom ) jedinica lokalne samouprave. Spada u posebnu upotrebu vode za šta jepotrebnopribavitivodnudozvolu,akadajeriječokoličinivodevećojod175m3nadan,ikoncesiju.Naosnovuraspoloživedokumentacije,nateritorijiCrneGore izdvojenojeoko75.000hapogodnihzanavodnjavanje.Projekcijomnavodnjavanjapredviđenojedasedo2025.godineizgradesistemizanavodnjavanje kojim bi bilo pokriveno 80%, odnosno do 2035. godine 100%, od ukupnograspoloživog zemljišta pogodnog za navodnjavanje. Za navodnjavanje ovih površina potrebno jeobezbijediti oko 250 miliona m3 vode godišnje. Zavisno od tipa navodnjavanja, cijena izgradnjesistemazanavodnjavanjesekrećeod1.000-6.000€/ha.

Zaradovenaizgradnjisistemazanavodnjavanjeurazmatranomperiodupotrebnojeobezbijeditisredstvauiznosuodoko200mil€.

Potrebnaulaganjausektorzaštitevoda

Kanalizacionisistemisasistemimazavodosnabdijevanječineorganskuifunkcionalnucjelinu,izčegaproizlazipotrebanjihovoguporednograzvoja.Imajući,međutim,uviduaktuelnostanje,jasnojedase u planskom periodu, iako je u ovom području najveći obim planiranih investicija, ne možeosigurati isti stepen obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima, uključujući i njihovoprečišćavanje, kao u oblasti vodosnabdijevanja. Zato u ovom periodu cilj predstavlja ispunjenjezahtijevanih standarda EU za sanitaciju urbanih prostora većih od 2.000 ES, u skladu sa naprijedutvrđenimciljevima.

Prema Strateškom Masterplanu za kanalizaciju i otpadne vode u centralnom isjevernom regionu Crne Gore za izgradnju kanalizacionih sistema i postrojenja za prečišćavanjeotpadnihvodau14opštinapotrebnojeobezbijeditiskoro280mil€.

Tabela 6.12. Trškovi implementacije Strateškog Masterplana za kanalizaciju i otpadne vode ucentralnomisjevernomregionuCrneGore

Opština Faza1 Faza2/3 Ukupno

Andrijevica 1,059,572 2,656,708 3,716,280Berane 4,992,933 12,694,221 17,687,154BijeloPolje 7,380,286 15,174,066 22,554,352

Danilovgrad 2,463,422 10,226,081 12,689,503Kolasin 3,014,121 3,521,179 6,535,300Mojkovac 2,128,964 7,730,092 9,859,055

Niksic 13,069,792 36,240,254 49,310,046Plav 2,859,377 4,822,514 7,681,892Pljevlja 7,345,030 2,489,368 9,834,398

Pluzine 888,775 922,779 1,811,554Podgorica 29,695,516 92,845,983 122,541,499Rozaje 4,049,128 5,245,684 9,294,812

Savnik 775,123 621,748 1,396,871Zabljak 1,520,989 2,299,191 3,820,180Total 81,243,028 197,489,867 278,732,896

Master plan odvodjenja i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje ukalkulacijijedošaodogotovoistogiznosaod280mil€.

Tabela 6.13. Trškovi implementacije Master plana odvodjenja i prečišćavanja otpadnih vodaCrnogorskogprimorjaiopštineCetinje

Opština Faza1 Faza2 Faza3 UkupnoFIPHercegNovi 7,300,000 27,300,000 18,900,000 53,500,000Kotor 2,600,000 6,800,000 16,100,000 25,500,000

149

Tivat 6,000,000 5,800,000 14,900,000 26,600,000Budva 3,500,000 4,800,000 26,300,000 34,600,000Bar 3,100,000 16,200,000 57,100,000 76,400,000Ulcinj 4,000,000 17,800,000 26,100,000 48,000,000Cetinje 600,000 3,800,000 11,300,000 15,700,000Zaregion 500,000 0 0 500,000Ukupnopofazama: 27,700,000 82,400,000 170,700,000 280,800,000

KaoštosevidiizizloženogzadostizanjeciljevaudijeluzaštitevodauskladusaEUdirektivamaCrnojGorijepotrebnooko560mil€.

U pretohdnom periodu vodile su se značajne aktivnosti u ovoj oblasti. Tako je izgrađeno PPOV uBudvi,MojkovcuinaŽabljaku,aufazirealizacijesumnogiprojektinaizgradnjikanalizacionemrežeiPPOVuNikšić,HercegNovi,Danilovgrad,Rožaje,Pljevlja,Berane,Ulcinj,Bar,Kotor,Tivat,Cetinje,BijeloPoljeiŠavnik.Vrijednostovihinvesticijajeoko100mil€istrukturafinasiranjaprikazanajeudonjojtabeli.

Tabela6.14.Dosadašnjaulaganjauinfrastrukturuzakanalisanjenaselja

Ukupnavrijednost

Izvorifinansiranja Nedostajućasredstva %Krediti % Domaći % Donacije %

1Izgradnjakanalizacionemreže 28.919.360 6.551.087 23 2.869.381 10 3.782.628 13 15.716.264 54

2Prečišćavanjeotpadnihvoda 73.584.948 36.967.877 50 6.643.230 9 7.576.685 10 22,397,155 30

UKUPNO 102.504.308 43.518.964 43 9.512.611 9 11.359.313 11 38.113.419 37

Iz svega navednog može se zaključiti da za dostizanje zadovoljavajućeg stanja, u dijelu zaštitevoda, odnosno za izgradnju kanalizacionih sistema i PPOV treba u narednih dvadeset godinauložitioko500miliona€.

Potrebnaulaganjausektorzaštiteodpoplavaidrugihoblikaštetnogdjelovanjavoda

Smanjenje rizika od poplava na cijeloj teritoriji države predstavlja permanentan zadatak i cilj, pričemupoboljšanjezaštitenajznačajnijihcentarašteta (gradovi,naseljenamjesta,privredni subjekti,saobraćajna infrastruktura i slično) i radovi i mjere na međudržavnim vodotocima predstavljajuprioritetneaktivnosti.

Projektičijabiimplementacijaimalaizuzetnoznačajanpozitivanefekatupogleduzaštiteodpolavasusledeći:

• RegulacijarijekeĆehotinenadioniciŠevari-Židovići,OpštinaPljevlja(5,4km);• RegulacijarijekeGrnčarkrozGusinjeiizgradnjanasipa(1,3km),OpštinaGusinje;• RegulacijarijekeLimnadioniciZaton,OpštinaBijeloPolje(6km);• RehabilitacijanasipanarijeciBojani,OpštinaUlcinj(12km);• RegulacijaKutskerijekenadioniciKrkori-Kamenaluka,OpštinaAndrijevica(3km);• RegulacijarijekeGračanicanadioniciHalda-uščeGračaniceukanal,OpštinaNikšić(9km);• RegulacijarijekeZetenadioniciBrezovik-Slivlje,OpštinaNikšić(9km);• RegulacijarijekeTarenateritorijiopstineMojkovac(dionice:Podbišće2,7km,Gojakovići3,2

kmiPolja4km);• RegulacijarijekeZetenateritorijiopstineDanilovgraduzvodnoodSpužaudužiniod25km,• RegulacijarijekeSušicenadioniciOraškajama-ušćeuZetu,opštinaDanilovgrad(5km),• IzgradnjanasipazaodbranuodpoplavanaSkadarskomjezeru.

Za realizaciju ovih prioritetnih radova i mjera potrebno je u narednom razdoblju od 20 godinaobezbijeditioko120miliona€.

150

Zaštita od erozija i bujica koja podrazumijeva izgradnju novih objekata i izvođenje neophodnihzaštitnihradovazahtijevaznačajnasredstva,sobziromnanjihovusloženostivisokucijenu,kaoinačinjenicu da je još uvijek značajan prostor podložan erozionim procesima. Procjenjuje se da uuređenjezemljištasmanjimkoeficijentomerozije,gdjenijepotrebnododatnopošumljavanje,trebauložitinajmanje280€/ha,dokkoderozijavećegstepenaspecifičnitroškovidostižui2.000€/ha.Napodručju Crne Gore neophodni su biološki radovi na površini od oko 100.000 ha. Ovi radovi suobuhvatili pošumljavanje, šumske melioracije i zatravljivanje (u tom okviru bi trebalo predvidjetipromjenunamjenepojedinihpovršina).Štosetičetehničkih(zidarskih)radova,njihovobimsemožeprocijenitinapribližno800.000m3.

Za dostizanje zadovoljavajućeg stanja, u antieroziono uređenje ugroženih područja treba unarednihdvadesetgodinauložitioko200miliona€.

Odvodnjavanje - Na teritoriji Crne Gore izdvojeno je oko 25.000 ha zemljišta koje je ugroženoprisustvom suvišne vode različitog porijekla. Izgradnja savremenih sistema za odvodnjavanje jeskupaaktivnost,štosevidiizsledećihspecifičnihpokazatelja:

• investicije u sisteme za odvodnjavanje površina samo kanalskom mrežom, prosječnekanalisanosti10do15m/ha,iznosezagravitacionesistemeoko260-330€/ha,azasistemesaprepumpavanje450-800€/ha,zavisnoosloženostisistema;

• investicije za sisteme kompleksnog odvodnjavanja (s kanalskom mrežom i cijevnomdrenažom)iznose,uuslovimagravitacionogodvodnjavanjaoko800-1150€/ha,auuslovimaprimjenesistemesaprepumpavanjemoko1000-1600€/ha.

Od ukupne površine predviđene za odvodnjavanje, na polovini površina neophodna je izgradnjagušćekanalskeidrenažnemreže,anaostatkumrežemanjegustine.

Za radoveuoblasti odvodnjavanjau razmatranomperiodu trebaosigurati sredstvau iznosuodoko25milionaeura.

Rekapitulacijapotrebnihsredstava

Tabela6.15.PotrebnasredstvazarazvojsektoravodaOblastsektoravoda Potrebnasredstva

mil€Učešće

%Korišćenjevoda 300 Vodosnabdijevanje 100 9Navodnjavanje 200 18Zaštitavoda 500 Kanalizacionisistemi 500 43Zaštitaodvoda 345 Zaštitaodpoplava 120 10Zaštitaoderozijaibujica 200 18Odvodnjavanje 25 2UKUPNO 1.145 100

Izsveganaprijednavedenomožesezaključitida jezadobrofunkcioniranje irazvojsektoravodaunarednihdvadesetgodinapotrebnoosiguratisredstvauiznosuod1,145milijarde€.Kaoštosevidinajvećidiosredstavatj.43%,potrebno jeobezbijeditizakomunalnu infrastrukturu,tj.za izgradnjukanalizacionihsistema.

151

Slika6.4.Strukturaulaganjaurazvojpojedinihoblastisektoravoda

6.6.2.NačiniiizvorifinansiranjaisamodrživograzvojasektoravodauCrnojGori

Ulaganjeusektorvodaodpresudnejevažnostizarazvojukupneekonomije,prijesvegazbogulogevode kao resursa u proizvodnimprocesima ključnih sektora za oporavak i ubrzani rast crnogorskeprivrede. Takođe, voda je osnova za opstanak, kvalitetan život, zdravlje stanovništva i cjelokupandruštvenirazvoj.

Zbog dugogodišnjeg tretmana vode kao nekomercijalnog dobra, sektor upravljanja vodama, aposebnodjelatnostvodosnabdijevanjazahtijevaneodložnepromjene.

Prioritet u aktivnostima daje se objektima zaštite od štetnog dejstva voda, pa je uređenje vodnihrežimaipostizanjedovoljnepouzdanostizaštitnihsistemamjerakojaprethodiostalimaktivnostima.

Drugiprioritetodnosisenaredovnotekućeiinvesticionoodržavanjevodnihsistemaiobjekata.Ovozahtijeva izraduanalizakaoalatki zaodređivanjeekonomskecijenevodeza svevidovekorišćenja,kao inaknadeza ispuštanjeotpadnihvoda.Cijenavoda jenajvažniji izvor finansiranjakomunalnogsektora. Dostizanje ekonomske cijene (odnosno, usluga vodosnabdijevanja i kanalisanja naselja)morabitiprilagođenoekonomskojmoćistanovništvaiprivrede.

Tritriključnaizvorafinansiranjausektoruvodaunarednomperiodupredstavljaće:

• FondoviEUimeđunarodnedonacije;• Domaćiizvorifinansiranja;• Krediti/zajmoviodstranihbanakaimeđunarodnihfinansijskihinstitucija(MFI);

Domaćidoprinosifinansiranjupotičuod:

• Naknadazavode;• Posebnih (namjenjenih/opredijeljenih) naknada naplaćenih po osnovu drugih zakona (npr.

Zakonozaštitiživotnesredine);• Prihoda vodovodnih preduzeća ostvarenih po osnovu uvećanja cijena usluga (nadoknada

troškova);• Posebnoopredijeljenihsredstavaudržavnomiopštinskimbudžetima;• Izsredstavajavnihzajmova;• Posebnih(opredijeljenih)poreza;• PrimjeneZakonaokoncesijama.

Vodosnabdijev9%

Navodnjavanje18%

Kanalizacionisistemi43%

Zašxtaodpoplava10%

Zašxtaoderozijaibujica

18%

Odvodnjavanje2%

152

Značajnasredstvamogubitiprikupljenakroznaknadezakorišćenjevode(zahvaćenekoličinevodezasve namjene: vodosnabdijevanje, navodnjavanje, ribarstvo, proizvodnja električne enrgije itd.) imoraju se namjenski trošiti. Trenutno po ovom osnovu ostvaruje prihod od oko 2,2 mil € nagodišnjemnivou,nakon izgradnjesvihplaniranihkapaciteta (izgrađenostplaniranihHEnaMorači iKomarniciimHE;izgrađenostsistemazanavodnjavanje,novefabrikezaflaširanjevode,ribnjaci,itd),očekujeserastovogprihoda,alinipribližnodovoljanzarealizacijusvihutvrđenihciljeva.

Tabela6.16.Projekcijaprihodaodnaknadazavode2016-2035br Izvorprihoda 2016-2020 2021-2025 2026-2030 2031-2035

1 Naknadazakorišćenjevoda 10.673.748 14.316.828 22.444.163 24.657.907

Zahvatanjeikorišćenjepodzemnihipovršinskihvodazapićeikomunalnepotrebe 3.958.999 4.957.584 5.783.513 6.494.976

1.2 Zahvatanjeikorišćenjepodzemnihipovršinskihvodazapogoneitehnološepotrebe 1.419.802 1.645.940 1.908.095 2.212.006

1.3 Zahvatanjeikorišćenjepodzemnihipovršinskihvodazanavodnjavanje 26.002 1.537.358 6.735.690 7.256.251

1.4 Flaširanjevode 443.165 513.750 595.577 690.436

1.5 Korišćenjevodazauzgojribe,rakova,školjkiidrugihmorskihplodova 24.725 29.156 36.413 45.474

1.6 Korišćenjevodezaproizvodnjuelektričneenergijeidrugepogonskenamjene 4.793.187 5.622.727 7.371.359 7.941.047

1.7 Raftingisplavarenje 7.868 10.313 13.517 17.716

2 Naknadazazaštituvodaodzagađivanja 1.583.600 1.983.034 2.313.405 2.597.991

2.1Ispuštanjeotpadnevodekojimaseneposrednozagađujuvoderecipijentailipogoršavanjihovkvalitetiuslovikorišćenja

1.583.600 1.983.034 2.313.405 2.597.991

3 Naknadazaizvađenimaterijalizvodotoka 321.169 441.581 607.137 834.764

3.1 Regulacioniradoviikoncesionenaknade 321.169 441.581 607.137 834.764

UKUPNO 12.578.516 16.741.443 25.364.705 28.090.661

Sobziromnaograničenebudžetekakonanacionalnom,takoinalokalnomnivou,inačinjenicudajepovrat troškova u sektoru vezan za duži vremenski period, prilikom izbora izvora finansiranja usektoruvodaprednosttrebadatidonacijama,bespovratnimsredstvimaizEUfondova,patekonda(štopovoljnijim)kreditima.Zaprojekteizoblastivodosnabdijevanjaiupravljanjaotpadnimvodamadosadajeobezbijeđeno57miliona€kreditnihsredstavaEvropskeinvesticionebanke,kaoisredstvaKfWbankeuiznosuodoko60miliona€.Poredtoga,značajnasredstvasu(ilićebiti)obezbijeđenaizfondovaEvropskeunije-uokviruInstrumentapretpristupnepomoćiIPA,uokviruprogramapodrškezemljamaZapadnogBalkanaiTurskeuprocesupristupanjaEvropskojunijiIPF/WBIF.

Okvirna struktura izvora sredstava za finasiranje razvoja sektora voda u narednomdvadesetogodišnjempredviđasljedećeizvoresredstava37:

! EUfondovi–SredstvanaraspolaganjusuIPAprogram2014-2020tokomfazeusklađivanja,zakojiseprocjenjujedaćebitinasnaziod2016.do2022.godine.ProcjenajedaćeuokviruStrukturnih fondovanakon2023.godine,uzimajućikaogodinučlanstva2021.godinu,doćido značajnog povećanja u dostupnosti grantova i do 8 puta većim od IPA, na osnovupretpostavkekojasebaziranaiskustvudrugihdržavauprocesupristupanjaEU.Uzavisnostiod izgrađenosti kapaciteta sa privlačenje i absorpciju sredstava, EU fondovi moguobezbijeditiizmeđu20-40%investicionihulaganja.

37NaosnovuPrvognacrtaNacionalnestrategijeaproksimacijeuoblastiživotnesredinesaakcionimplanomzaprovođenjeuperiodu2016—2020od22.januara2016.God.

153

! Finansijskeinstitucije-obuhvatakombinacijumeđunarodnihfinansijskihinstitucija,domaćihidrugihposlovnihbanaka,finansijskasredstvazaprojekteodKfWiizdrugihspecijalizovanihizvora, direktni zajmovi projektima (EBRD, EIB, itd.) bez resursa iz nacionalnog budžeta. Izranijeg iskustva u drugim aktivnostima usklađivanja, procjenjuje se da će to biti 22% odinvesticija, dok će raspored otplata biti na 15 godina, sa grejs periodom od tri godine iprosječnomkamatnomstopomod3%ueurima;

! Ostali donatori – tj. direktnapodrškadonatorauprojektima,uključujući tehničkupomoć ispecifičnekomponenteprojektakojaseprocjenjujena4-8%;

! Investicijekomercijalnogiprivatnogsektora-naosnovuranijihiskustava,procjenjujedasedabisredstvaizovihizvoramoglaiznositi12,8%investicionihpotreba;

! Preostala sredstva će se finansirati iz javnog sektora kroz niz različitih instrumenata kojiuključuju:− centralnibudžet;− budžetelokalnihsamouprava;− sredstvajavnihkomunalnihpreduzećakrozusklađivanjecijenekomunalija;− drugeinstitucijeujavnomsektoru;− ostaliekonomski instrumenti,poputEko-fonda i različitenaknadekojebinaplaćivale

različite institucije uključene u vodosnabdijevanje i druge sektore koji generišuindirektneprihode.

6.7. MeđunarodnasaradnjaiprocesipristupanjaEvropskojUniji

Zaštita i održivo korišćenje vodnih resursa je jedno od najznačajnijih pitanja u međunarodnimodnosima. Zbog izuzetne važnosti vodnih resursa, zbog njihove ograničenosti i zbogmnogostrukeupotrebe vode (za piće, u poljoprivredi, industriji, za plovidbu itd.), voda je prihvaćena kaodobrokojepripadacijelomčovječanstvuisvimživimbićimanazemlji.

SaradnjaCrnuGoresasusjednimdržavamaiširimmeđunarodnimokruženjemuupravljanjuvodamaregulisana jemeđudržavnimugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz oblasti voda,kojisudiopravnogokvirazaupravljanjevodamaCrneGore.

Zakonodavstvo Evropske unije, u oblasti upravljanja vodama je od izuzetnog značaja ne samo zadržave članice, već i za sve zemlje koje namjeravaju da sarađuju sa Evropskom unijom i postanunjene članice. Zakonodavstvo EU koje se bavi korišćenjem i zaštitom vodnih resursa, a posebnovodotoka,čineuprvomredumeđunarodniugovori,kaoidrugeobavezekojejenameđunarodnomplanuprihvatilaEU.

CrnaGorajeuoblastivodapristupilameđunarodnimmultilateralnimkonvencijama:

• Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka – Konvencija ovodotocima(Njujork,1997.),

• Konvencijaozaštitiikorišćenjuprekograničnihvodotokaimeđunarodnihjezera–konvencijaovodama(Helsinki,1992.)i

• Konvenciji o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja – Barselonskakonvencija (Barselona, 1995.) i njenih pet protokola, od kojih je sa aspekta upravljanjavodamakojisuobuhvaćeniZakonomovodmanajznačajnijiProtokolozaštitiSredozemnogmoraodzagađivanjaizkopnenihizvora.

Imajući u vidu značaj Skadarskog jezera koje dijelimo sa Albanijiom i činjenicu da gotovo svi većivodotociuCrnojGorispadajuumeđunarodnevodotokejasnojeodkolikogznačajazanašudržavujepotvrđivanjeovihkonvencija.

CrnaGorajeudecembru2010.godinepostalakandidatzačlanstvouEvropskojuniji,apregovaračkiprocesizmeđuCrneGoreiEvropskeunijezvaničnojezapočetujunu2012.godine.

154

NaputuCrneGorekaEvropskojuniji,pregovaračkopoglavlje27–Zaštitaživotnesredineiklimatskepromjene u okviru kojeg je podoblast - Kvalitet voda, je jedno od najzahtjevnijih. Za koordinacijupregovaračkogprocesauPoglavlju27zaduženo jeMinistarstvoodrživog razvoja i turizma. ProcesskriningazaovoPoglavljezavršenjeumartu2013.godine,anaosnovunjegaje,udecembru2013.godine, Evropska komisija pripremila, a Savjet Evropske unije usvojio Izvještaj o skriningu. UIzvještajuoskriningu,udijelukojisetičepreporukazanastavakpregovaračkogprocesaCrneGoreiEvropske unije, Crnoj Gori je dodijeljeno početno mjerilo koje treba da bude ispunjeno da biPoglavlje27bilootvorenozapregovore.

6.7.1. Saradnjasameđunarodniminstitucijama

CrnaGorajeod2008.godinečlanMeđunarodnekomisijezazaštiturijekeDunav(ICPDR).SaradnjasananivouslivarijekeSaveostvarujeseuskladusaMemorandumosaradnjiizmeđuMeđunarodnekomisije za sliv rijeke Save i Crne Gore, a na nivou sliva rijeke Drim u okviru Memoranduma orazumijevanjuizmeđudržavaDrimskogbazena-Drimskadeklaracija.

Međunarodna komisija za zaštitu rijekeDunav (ICPDR) jemeđunarodna organizacija, osnovana zasprovođenjeKonvencijeosaradnjinazaštitiiodrživomkorištenjurijekeDunav(Konvencijaozaštitirijeke Dunav), koja je potpisana u Sofiji 1994. godine. ICPDR se sastoji od 14 zemalja članica iEvropske unije. Ključni ciljevi Komisije su osiguranje održivog upravljanja vodnim resursima,unaprjeđenje racionalnog korišćenja površinskih i podzemnih voda, kontrola zagađenja i redukcijanegativnihefekataštetnihsupstanci ikontrolarizikaodpoplavauskladusastrateškimciljevimazarazvojiefikasnijekorišćenjevodoprivrednihresursa.

Učešće CrneGore u radnim grupamaDunavske komisije je od velikog značaja u ispunjavanju nizaobavezakojenamnamećeprocespristupanjaEU,aliizarealizacijubrojnihkonkretnihprojekatakojimogudoprinijetiunaprjeđenjuplaniranjaiupravljanjausektoruvodauCrnojGori.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save - Savska komisija (ISRBC), sa pravnim statusommeđunarodne organizacije, konstituisana je u junu 2005. godine u svrhu sprovođenja Okvirnogsporazuma. Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB) je jedinstvenmeđunarodni ugovor, kojiintegrišesvevidoveupravljanjavodnimresursimainaglašavavažnostprekograničnesaradnjemeđuvladama,institucijamaipojedincimakakobiseosiguraoodrživirazvojslivarijekeSave.Sporazumjestupionasnaguudecembru2004.godine,nakonštosugaratifikovalesvestranepotpisnice(BosnaiHercegovina,Hrvatska,SlovenijaiSrbija).

MemorandumosaradnjiizmeđuMeđunarodnekomisijezaslivrijekeSaveiCrneGorepotpisanjeudecembru2013. godine, čime su stvoreneosnove za realizaciju projekataprekogranične saradnje,upravljanjavodamaizaštiteživotnesredineuoblastivoda.

MemorandumorazumijevanjuizmeđudržavaDrimskogbazena-Drimskadeklaracijapotpisanjeunovembru2011.godineodstranezemaljadrimskogsliva(CrnaGora,Albanija,Makedonija,GrčkaiKosovo). Cilj Drimske deklaracije je da se ojača prekogranična saradnja u oblasti integralnogupravljanjavodamaiodrživograzvojaovogregiona,uskladusaKonvencijomovodamaiOkvirnomdirekitvom o vodama. Ovaj projekat je od izuzetnog značaja za Crnu Goru, sa aspekta uticaja narijekuBojanuipriobalnomore.

Crna Gora je od 2008. godine članica Svjetskog Savjeta Voda (World Water Council), najvećemeđunarodneorganizacijekojasebavipitanjemupravljanjavodamanaglobalnomnivou.

SvjetskiSavjetVodajeosnivan1996.godine,kaomeđunarodnaorganizacija,formirananainicijativurenomiranihmeđunarodnih istitucija i eksperata iz oblasti voda.Moto Svjetskog SavjetaVoda je:’’Unaprijediti svijest, izgraditi političku obavezu i pokrenuti akciju o bitnim pitanjima vezanim zavode na svim nivoima, uključujući najviše nivoe odlučivanja kako bi se obezbijedilo efikasnaokonzerviranje,zaštita,razvoj,planiranje,upravljanjeikorišćenjevodanaekološkiodrživojosnoviazadobrobit životanazemlji“.CiljeviSavjetasudasedođedozajedničkestrateškevizijeovodnimresursimaipružanjuvodnihuslugasvimzinteresovanimsubjektimauzajednici.

155

Pored toga što članstvom u ovoj organizaciji Crna Gora ima mogućnost da blagovremeno budeinformisanaosvihaktivnostimakojeseusvijetupreduzimajuuoblasiupravljanjavodama,kao iosvimnaučnim i tehničkimdostignućimakojiunapređujusektorvoda,benefit semožeočekivati iumogućnostiapliciranjazapomoćurazvojusektoravoda.

6.7.2. Saradnjanarealizacijivelikihzajedničkihrazvojnihprojekatauoblastivoda

PoredmeđunarodnesaradnjezaCrnuGoruje,zbogprekograničnogkarakteravećinevodotoka,odvelikog značaja i saradnja sa susjednim državama u oblasti upravljanja prekograničnim vodnimresursima.

NaDunavskom slivu, sliv rijeke Limobuhvata teritorije CrneGore, Bosne iHercegovine,Albanije iSrbije,adijelom jegranična rijeka izmeđuCrneGore iSrbije,Tara iĆehotinasudijelomsvog tokagraničnerijeke izmeđuCrneGore iBosne iHercegovine,asliv IbraobuhvatateritorijeCrneGore iSrbije.

NaJadranskomslivunalaziseSkadarskojezero,najvećejezeronaBalkanučijegotovodvijetrećinepripadaju Crnoj Gori, a jedna trećina Albaniji. Rijeka Bojana je većim dijelom svog toka graničnarijekaizmeđuCrneGoreiAlbanije,aslivCijevneobuhvatateritorijeCrneGoreiAlbanije.

Međudržavni odnosi Crne Gore u oblasti voda sa susjednim državama Albanijom i HrvatskomregulisanisuUgovorimasklopljenimizmeđudržava:

• Ugovor izmeđuVladeCrneGore iVladeRepublikeAlbanijeoproblemimavoda, zaključjen31.oktobra2001.godineuPodgorici,i

• Ugovor između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o međusobnim odnosima uoblastiupravljanjavodama,sačinjenipotpisan4.septembra2007.godineuZagrebu.

Potpisanim ugovorima postavljaju se osnove za integralno, kontinuirano i dugoročno uređivanjepitanjaodznačajazaupravljanjevodamaodzajedničkog interesaodnosnoprekograničnoguticaja,na principima saradnje, ravnopravnosti imeđusobnog uvažavanja u ostvarivanju i zadovoljavanju,kakopojedinačnih,takoizajedničkihpravaiinteresa.Realizacijaugovorapodrazumijevaobavezudasesvakootvorenopitanjedetaljnorazmotriradipostizanjaprihvatljivihrješenja.

Radovi i objekti sa mogućim prekograničnim uticajem o kojima države moraju usaglasiti svojestavovesuizgradnjakapitalnihhidroakumulaconihobjekata,prevođenjevodaizjednogudrugisliv,izgradnjauređajazaprečišćavanjevoda,posebnovelikihzagađivača,regulacijarijekaidrugihvodaisl.

Prvi ugovor Crna Gora je zaključila sa Republikom Albanijom, 2001. godine. Ovaj ugovor nije upotpunosti,usaglašensaOkvirnomdirektivomovodamaiočekujesedadvijestranenaputupremaEvropskojunijiizvršenjegovousaglašavanje.

OsimUgovoraizmeđudvijedržaveuoblastivodoprivrede,potpisanisui:

• StatutiProtokolosaradnjiuoblastivodoprivrede2003.godinekojisuusvojiledvijeVlade;• UgovorizmeđuAkademijanaukaiumjetnostiCrneGoreiAlbanije2005.Godine;• Memorandumorazumijevanju izmeđuSavjetaMinistaraRepublikeAlbanije iCrneGoreza

„MeđugraničnirazvojSkadarskogjezera”,i• Memorandum o razumijevanju izmeđuMinistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne

GoreiMinistarstvaživotnesredine,šumarstvaivodoprivredeAlbanije14.12.2010.godine.

Memorandumom iz 2010. godine je utvrđeno da nepovoljni hidrološki režim Skadarskog jezera irijeke Bojane predstavlja sve veću prijetnju od poplava i da je neophodno osigurati veći stepenzaštitenjihovogpriobalnogpodručja,kaoidaregulacijarežimavodaSkadarskogjezeraikoritarijekaBojane i Drima ima veliki značaj za opšti razvoj graničnog područja izmeđuCrneGore i RepublikeAlbanije. Ovim dokumentom je, takođe iskazana puna spremnost obije strane za zajedničkodjelovanjenaubrzanojrealizacijiprojekataregulacijeSkadarskogjezera,BojaneiDrima.Ukazanoje

156

napotrebudonošenjaAkcionogplanazaodrživuprevencijupoplavauslivuSkadarskogjezerairijekeBojane i definisane su kratkoročne i dugoročne mjere. Kratkoročne mjere su obuhvatale izraduprojektnedokumentacijeuređenjakoritaBojane,kojimsuseutvrdiliprioritetiu izvođenjuradova,usaglašeni od obje strane. Dugoročne mjere obuhvataju izradu planova upravljanja slivovimaSkadarskogjezera,BojaneiDrima,izradukompletneprojektnedokumentacijeregulacijeSkadarskogjezera, Bojane i Drima, kao i realizaciju mjera definisanih projektima. U cilju koordinacije iusaglašavanja aktivnosti na realizaciji, kako kratkoročnih, tako i dugoročnihmjera, obje države suobrazovale Komisije, koje su su izradile akcioni plan i detaljno definisane hitne mjere koje jeneophodnopreduzeti.

Ugovor izmeđuVladeCrneGore iVladeRepubilkeHrvatske jepotpisanucilju razvojaneposrednedugoročnesaradnjeuoblastivodaodzajedničkoginteresa,čimesedoprinosiipoboljšanjuukupnihmeđusobnihodnosa,kaoiodnosauregionu.

Na osnovu Ugovora formirana je Stalna crnogorsko-hrvatska komisija za upravljanje vodama odzajedničkoginteresakaoipodkomisije:

• PodkomisijazacijevovodPlatHercegNovi,• Crnogorskastranaformiralajepodkomisijuzauređenjemeđusobnihodnosakojeseodnose

napitanjekorišćenjepotencijalaslivarijekeTrebišnjice,• Hrvatska strana formirala je podkomisiju za pitanja međusobnih odnosa u oblasti zaštite

Jadranskogmora.

U dosadašnjem periodu radilo se intenzivno na nivou državnih komisija, kao i podkomisije zacijevovod Plat Herceg Novi. Aktuelna pitanja koja su od značaja za međusobne odnose u oblastiupravljanjavodamasu:

• potpisivanjetrilateralnogUgovoraizmeđuCrneGore,HrvatskeiBosneiHercegovinevezanozakorišćenjeizaštituvodaodzajedničkoginteresa,aprijesvegavodaslivarijekeTrebišnjice;

• rješavanjepitanjavodosnabdijevanjaHercegNovogdokonačnogrješenjavodosnabdijevanjasaregionalnogvodovoda;

• rješavanjepitanjameđusobnihodnosauoblastizaštiteJadranskogmora;• zajedničkeaktivnostiuraduDunavskeiSavskekomisije.

UnarednomperiodusaradnjutrebaproširitinapripremuzajedničkihprojekatazafinansiranjeizEUfondova idobijanjepomoći ipodrškeupostupkuispunjavanjauslovazapunopravnočlanstvoCrneGoreuEvropskojUniji.

Sa stanovišta interesa Crne Gore i njenih vodnih resursa bilateralnu saradnju treba ostvariti i saBosnomiHecegovinomiRepublikomSrbijom.ZasadasesaradnjasaovimdržavamaostvarujeprekoDunavske i Savske komisije, a u toku su aktivnosti na potpisivanju Ugovora sa Bosnom iHecegovinom.

PitanjaodznačajazasaradnjusaBosnomiHercegovinomuupravljanjuprekograničnimvodamasu:

• korišćenje i zaštita sliva rijeke Trebišnjice i pravična raspodjela njenog hidroenergetskogpotencijala,sobziromdajeizgradnjomhidroakumulacijeGrančarevopotopljendioteritorijeCrneGorečimejeomogućendotok,atimeienergetskokorišćenjeznačajnogdijelavodasateritorijeCrneGorei

• korišćenjevodaizvodostanaPlatzavodosnabdijevanjeHercegNovog.

Nekaodovihpitanjabićepotrebnorješavatinatrilateralnojosnovi.

PitanjaodznačajazasaradnjusaRepublikomSrbijomupravljanjuprekograničnimvodamasuzaštitaiodrživokorišćenjevodaDunavskogsliva.

6.7.3. UsklađivanjepropisaistandardauoblastivodauprocesupristupanjaEU

157

LegislativaEvropskeunije izoblasti voda seu crnogorsko zakonodavstvonajvećimdijelomprenosiZakonomovodamainjegovimpodzakonskimaktima.

Zakonovodama,kaoosnovnisektorskizakonaizoblastivoda,usaglašenjesasljedećimdirektivama:

• Direktiva2000/60/ECouspostavljanjuokvirazadjelovanjeZajedniceuoblastipolitikevoda-Okvirnadirektivaovodama;

• Direktiva2006/118/ECozaštitipodzemnevodeodzagađivanjaipogoršavanjakvaliteta;• Direktiva2008/105/ECostandardimakvalitetaživotnesredineuoblastipolitikevoda,koja

dopunjava i ukida Direktive Savjeta 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC,86/280/EECikojadopunjavaDirektivu2000/60/EC;

• Direktiva2007/60/ECoprocjeniiupravljanjurizicimaodpoplava;• Direktiva91/676/EECkojaseodnosinazaštituvodaodzagađivanjauzrokovanognitratimaiz

poljoprivrednihizvora;• Direktiva91/271/EECkojaseodnosinaprečišćavanjekomunalnihotpadnihvodadopunjena

Direktivom98/15/EC;• Direktiva 2006/7/EC o upravljanju kvalitetom vode za kupanje kojom se ukida Direktiva

76/169/EEC;• Direktiva 2009/90/EC koja utvrđuje, prema Direktivi 2000/60/EC, tehničke specifikacije za

hemijskeanalizeimonitoringstatusavode.

Zakon o vodama iz 2007 godine bio je usklađen 67% sa Okvirnom direktivom o vodama, dok jeprocenatusklađenostisaostalimdirektivamaizoblastivodaiznosioodO%zaDirektivuotehničkimspecifikacijamazahemijskeanalizeimonitoringstatusavodedooko70%zaNitratnuDirektivu. U cilju daljeg usaglašavanja sa zakonodavstvomEUu ovoj oblasti, donijet je Zakon o izmjenama idopunama Zakona o vodama, koji je stupio na snagu 29. avgusta 2015. godine. Ovim zakonomizvršenesuizmjeneidopunevažećegZakonaovodamananačindaisteobuhvateodredbeOkvirnedirektive o vodama i ostalih direktiva koje se tiču voda i da se stvori potreban pravni okvir zadonošenjepodzakonskihakatapotrebnihzadaljeusklađivanjesalegislativomEU. Okvirnadirektivaovodamapromovišeodrživokorišćenjevoda,zahtijevadasezagađenjespriječiilismanjinaprihvatljivnivo,daseobezbijedizaštitaživotnesredine,dasepoboljšastatusakvatičnihekosistemaiublažeefektipoplavaisuša.GlavniciljDiretkitvejepostizanjedobrogstatusavoda. Direktivasadržiodredbekojeseodnosenadodatnepravnemjereupogledustandardakvalitetauoblastizaštiteživotnesredine,prioritetnihsupstanci(opasnesupstance)ipodzemnihvoda.Direktivasadržiikompleksneodredbeupogledumonitoringaiklasifikacijestatusavoda. UciljuimplementacijeOkvirnedirektiveovodamapotrebnoje:

• uraditi analizu riječnog sliva uključujući: analize karakteristika svakog riječnog sliva,pregledeuticajaljudskihaktivnostinastatuspovršinskihipodzemnihvoda,ekonomskuanalizukorišćenjavode,registarpodručjakojazahtijevajuposebnuzaštituipregledsvihvodnihtijelakojasekoristezazahvatanjevodezaljudskupotrošnjuikojaproizvodevišeod10m³dnevnoiliopslužujuvišeod50osoba,

• utvrditistandardekvalitetavoda,• izraditiPlanovezaupravljanjeriječnimslivomsaprogramimamjera,kojisepregledajui

ažurirajusvakihšestgodinai• uspostavitimeđunarodnemehanizmezakoordinaciju.

OsimOkvirnedirektiveovodamastandardekvalitetavodadefinišu iDirektivaozaštitipodzemnevodeodzagađivanjaipogoršavanjakvaliteta,DirektivaostandardimakvalitetaživotnesredineuoblastipolitikevodaiDirektivaoupravljanjukvalitetomvodezakupanje,kojedopunjujuOkvirnudirektivuikojećesetransponovatiuzakonodavstvoCrneGorekrozpropisostandardimakvalitetavodaikriterijumimazautvrđivanjestatusavoda.

158

Za implementaciju ovih direktiva biće potrebno i unaprjeđenje postojećeg monitoringa i njegovousklađivanje saodredbamadirektiva. Sadašnjepraksa je takvada sekvalitet i kvantitet vodapratiprema godišnjemProgramu sistematskog ispitivanja kvantiteta i kvaliteta površinskih i podzemnihvoda.Nedostatakmonitoringa je nedovoljan broj parametara koji se ispituju (biološkimonitoring,monitoring opasnih supstanci, hidromorfologija), kao i nedovoljan broj mjernih profila pogotovukadasuupitanjupodzemnevode.StanjekvalitetaikvantitetavodapratiseuodnosunaklasifikacijuikategorizacijuvodautvrđenuUredbomoklasifikacijiikategorizacijipovršinskihipodzemnihvoda,koja nije usklađena sa zahtjevimaOkvirne direktive o vodama, zbog čega je u narednom periodupotrebno donijeti propis standardima kvaliteta voda i kriterijumima za utvrđivanje statusa voda,kojimćesezamijenitiUredba.

Još jedna direktiva koja dopunjuje Okvirnu direktivu o vodama je Direktiva o tehničkimspecifikacijama za hemijske analize i monitoring statusa voda, koja će se tansponovati uzakonodavstvo Crne Gore kroz izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba daispunjavajupravnalicakojavršeispitivanjakvalitetavoda.

Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava daje pravni okvir za integralno upravljanjerizicimaodpoplavasaciljemsmanjivanjaštetnihposljedicapoplavapozdravljeljudi,životnusrednu,kulturnubaštinu i privredneaktivnosti.Direktiva jenadogradnjaOkvirneDirektivuo vodama, kojakaojedanodsvojihciljevanavodi–doprinosublažavanjuefekatapoplavaisuša.

UciljuimplementacijeDirektiveoprocjeniiupravljanjurizicimaodpoplavapotrebnoje:

• izraditipreliminarnuprocjenurizikaodpoplava;• odreditipodručjaznačajnougroženaodpoplava;• izraditimapeopasnostiimaperizikaodpoplavazapodručjaznačajnougroženaodpoplavai

tozatripovratnaperioda(poplavemale,srednjeivelikevjerovatnoće),i• izraditi planoveupravljanja rizicimaodpoplava zapodručja značajnougroženaodpoplava

kojisepregledajuiažurirajusvakihšestgodina.

Pojavapoplavajeubliskojvezisakvalitetomvodauriječnimslivovima,štozahtijevausklađivanjesaOkvirnomdirektivomovodama,usvimfazamaimplementacije.Implementacijaobedirektiveodvijaseuciklusimakojiseponavljajusvakihšestgodina,kakobiseosiguralodaseuprvomciklusuobradeprioritetna pitanja, a zatim se rješenja preispituju i po potrebi dopunjavaju svakih šest godina.Planovi upravljanja riječnim slivovima u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama i Planoviupravljanja rizicima od poplava u skladu sa Direktivom o poplavama predstavljaju elementeintegralnog upravljanja riječnim slivom, što zahtijeva da ta dva procesa iskoriste zajedničkipotencijal,uzimajućiuobzirciljevezaštiteživotnesredinepropisaneOkvirnomDirektivomovodamaiosiguravajućiefikasnokorišćenjeresursa.

Planove upravljanja rizicima od poplava će pripremiti Uprava za vode, kao i Planove upravljnjavodama na vodnom području riječnog sliva. Planovi se izrađuju uz obavezno uključivanje iinformisanje javnosti, u koordinaciji sa državama na čijoj se teritoriji nalaze dijelovi tog vodnogpodručja,uzpoštovanjeprincipasolidarnostidamjereutvrđeneu jednojzemljinećepovećati rizikodpoplavaudrugimzemljamauzvodnoilinizvodnonaistomriječnomslivuilipodslivu,uzuzimanjeuobziruticajaklimatskihpromjenanapojavupoplavaiusklađujusesaplanomupravljanjavodamanavodnompodručjuriječnogsliva.

Direktiva o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda odnosi se na sakupljanje, prečišćavanje iispuštanje urbanih otpadnih voda i prečišcavanje i ispuštanje otpadnih voda iz odredenihindustrijskih sektora. Cilj Direktive je zaštita životne sredine od nepovoljnih uticaja ispuštanjaotpadnihvoda.

UciljuzaštitevodaodzagađivanjaZakonomovodamapredviđenajeobavezazaprivrednadruštva,drugapravnalicaipreduzetnikekojiispuštajuotpadnevodeda:

• obezbijedeodgovarajućeprečišćavanjeotpadnihvoda;

159

• postaveuređajezamjerenjeimjerekoličineotpadnihvoda;• obezbijede ispitivanja kvaliteta voda koje ispuštaju i njihov uticaj na recipijent, preko

pravnihlicakojasuovlašćenazavršenjeovihispitivanja,i• podatkeokoličinamaikvalitetuotpadnihvodadostavljajuUpravizavode.

Oveobavezeodnoseseinaispuštanjaurbanihotpadnihvodainaispuštanjaizindustrijskihsektorabilodasupriključeninakolektorskisistemigradskapostrojenjazaprečišćavanjeotpadnihvodailiseispuštanjavršeuvodoprijemnik.Zakonom jepredviđenaobavezaprečišćavanjaotpadnihvoda,odstranezagađivača,itotakodasematerijekojemoguzagaditivoduprijenjihovogispuštanjausistemjavne kanalizacije djelimično ili potpuno odstrane, a ako se otpadna voda ispušta direktno urecipijent,daseobezbijediprečišćavanjedonivoapredviđenogpropisimaoefluentima.

Ukolikokvalitetvodakojese ispuštajuneodgovarapropisanomkvalitetuvodarecipijentaplaćasenaknadazazaštituvodaodzagađivanjasrazmjernonjenojkoličiniistepenuzagađenostiuskladusaOdlukomovisiniinačinuobračunavanjavodnihnaknadaikriterijumimainačinuutvrđivanjastepenazagađenostivoda.

Zakonomjedefinisanaobavezapribavljanjavodnihakata(uslovi,saglasnost,dozvola)zasveobjektekojimoguimatiuticajnarežimvoda.Ovimaktimauslovljavase:

• izradaadekvatnetehničkedokumentacije(kojasadržipodatkeoporijeklu,kvalitetuikoličiniotpadnih voda, načinu tretiranja prije ispuštanja, mjestima uzimanja uzoraka vode zaanalizu,itd.);

• izgradnjaobjekatakojićeobezbijeditiodgovarajućeprečišćavanjeotpadnihvoda,i• korišćenje objekata na način koji obezbjedjuje zaštitu površinskih i podzemnih voda od

zagadjenja.

Ovaobavezaodnosisenasvesistemezaprikupljanje,prečišćavanjeiispuštanjeotpadnihvodakaoinaindustrijskesektorenakojeseodnosiDirektivaoprečišćavanjukomunalnihotpadnihvoda.

DaljedaljeusklađivanjesaDirektivomoprečišćavanjukomunalnihotpadnihvodapredviđenoje:

• odrediti kriterijumime za utvrđivanje osjetljivih područja i kriterijume za utvrđivanjeaglomeracija,

• odreditiosjetljivapodručja,• utvrditiaglomeracijeinjihovegranice,• utvrditi zahtjeve koji odgovaraju prirodi otpadnih voda iz industrijskih sektora na koje se

odnosiDirektiva.

Direktivaozaštitivodaodzagađivanjauzrokovanognitratimaizpoljoprivrednihizvoraimazaciljsmanjenje zagadivanja vode uzrokovanog ili podstaknutog nitratima iz poljoprivrednih izvora isprječavanjedaljegtakvogzagađivanja.

Sprovođenje Nitratne direktive u Crnoj Gori definisano je Zakonom o vodama, koji implementirasektorvodoprivredeiZakonomozaštitibilja,koji implementirasektorpoljoprivredeuMinistarstvupoljoprivredeiruralnograzvoja.

SadašnjapraksajedasesadržajnitratauvodamapratiispitivanjemkvalitetavodapremagodišnjemProgramusistematskogispitivanjakvantitetaikvalitetapovršinskihipodzemnihvodaiupoređujesakvalitetompropisanimUredbomoklasifikacijiikategorizacijipovršinskihipodzemnihvoda.

UciljuusaglašavanjasaNitratnomdirektivompotrebnoje:

• utvrditi kriterijumime za utvrđivanje ranjivih područja i način sprovođenja monitoringakoncentracijenitrata izpoljoprivrednih izvorauslatkimpovršinskimipodzemnimvodamaimonitoringaeutrofikacijeslatkihpovršinskihvoda,estuarskihipriobalnihvoda,

• odrediti ranjiva područja na osnovu sprovedenog monitoringa koncentracije nitrata izpoljoprivrednihizvoraupovršinskimipodzemnimvodama,

160

• primjenjivatinačeladobrepoljoprivrednepraksedasenaranjivimpodručjima,• sprovoditi zaštitu vodnih tijela površinskih i podzemnih voda od zagađivanja nitratima, na

osnovuakcionihprograma.

Kodeks dobre poljoprivredne prakse pripremljen je u okviru Projekta institucionalnog razvoja ijačanjapoljoprivredeCrneGoreujunu2013.godine.

KljučnaodlukazasprovođenjeoveDirektivebićeda lidaseodrederanjivapodručja ilidasecijelateritorijaCrneGoreproglasizaranjivopodručje.

Akata (propisi,planovi i programi) koje trebadonijetipoZakonaovodama,u ciljuusklađivanja sazakonodavstvomEUsusledeći:

1. Okvirna direktiva o vodama2000/60/EC,Direktiva o podzemnimvodama2006/118/EC iDirektivaostandardimakvalitetaživotnesredine2008/105/EC:• Propisoodređivanjugranicapodručjapodslivovaipodručjamalihslivova–čl.21a(čl.3

WFD);• Planoviupravljanjavodamanavodnompodručjuriječnogslivailinanjegovomdijelu–čl.

24(čl.13WFD);• Programmjerazasvakovodnopodručje–čl.32(čl.11WFD);• Program(godišnji)monitoringastatusapovršinskihipodzemnihvodaizaštićenihoblasti

–čl.58(čl.8WFD,GW);• Pravilnikostandardimakvalitetavodaikriterijumimazautvrđivanjestatusavoda–čl.75

(AnexVWFD,GW,EQS);

2. Direktivaopoplavama2007/60/EC:• Pravilnik o bližem sadržaju preliminarne procjene rizika od poplava, sadržaju i načinu

izrademapaopasnostiimaparizikaodpoplavaisadržaju,načinupripreme,ažuriranjaiimplementacijeplanovaupravljanjarizicmaodpoplava–čl.95a(čl.4,6,7,9iAnexFD);

• Propisoodređivanjupodručja zakojapostoje značajni riziciodpoplava– čl.95c (čl.5FD);

• Planovi upravljanja rizicima od poplava za područja za koje postoje značajni rizici odpoplava–čl.95e(čl.7i8FD);

3. Direktivaourbanimotpadnimvodama91/271/EEC:• Pravilnik o kriterijumima zautvrđivanjeosjetljivih područja – čl. 74b (čl. 5,Anex II i III

UWWTD);• Odlukaoodređivanjuosjetljivihpodručja–čl.74b(čl.5UWWTD);• Izmjeneidopune/noviPravilnikokvalitetuisanitarno-tehničkimuslovimazaispuštanje

otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvalitetaotpadnihvoda,minimalnombrojuispitivanjaisadržajuizvještajaoutvrđenomkvalitetuotpadnihvoda–čl.79(čl.5,7,13,AnexIUWWTD);

Napomena: Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje aglomeracija, uslovima i načinu sakupljanja itretmana otpadnih voda u zavisnosti od veličine aglomeracije i osjetljivosti područja i Propis outvrđivanjuaglomeracijadonosiMORT-sektorzakomunalnedjelatnosti–čl.80

4. Nitratnadirektiva91/676/EEC:• Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje ranjivih područja, načinu sprovođenja

monitoringa koncentracije nitrata iz poljoprivrednih izvora u slatkim površinskim ipodzemnim vodama i monitoring eutrofikacije slatkih površinskih voda, estuarskih ipriobalnihvoda–čl.74c(čl.3,Anex1ND);

• Odlukaoodređivanjuranjivihpodručja–čl.74c(čl.3ND);

Napomena: Akcione programe za ranjiva područja sa obaveznimmjerama (čl. 5, Anex III) donosisektorpoljoprivrede–čl.74c.

161

5. Direktivaovodizakupanje2006/7/EC:• Listavodazakupanje–čl.74d(uzsaglasnostMORTiMZ)(čl.3,11i12BW);• Pravilnikoblizemsadržajulistevodazakupanjeinačinučešćajavnostiupripremiliste–

čl.74d(čl.5,6,7,AnexiI,IIiIIIBW);

6. Direktiva o tehničkim specifikacijama za hemijske analize i monitoring statusa vode2009/90/EC:• IzmjeneidopunePravilnikaobližimuslovimakojetrebadaispunjavajupravnalicakoja

vršeispitivanjakvalitetavoda–čl.85;

Propisi,planoviiprogramikojetrebadonijetipozakonuovodamaakojineproističuizdirektiva:• Odlukaoutvrđivanjulinijerazgraničenjakopnenihvodaivodapriobalnogmora–čl.2;• Strategijaupravljanjavodama–čl.23;• PravilnikobližemsadržajuizvještajaosprovođenjuStrategije–čl.23;• Pravilnikobližemnačinuutvrđivanjaekološkiprihvatljivogprotoka–čl.54;• Planzaštitevodaodzagađivanja–čl.77;• OperativniplanzaštitevodaodhavarijskogzagađenjazavodeodznačajazaCrnuGoru

(donosisenaperiodod2godine)–čl.78;• Pravilnikometodologijizaproglašavanjeerozivnihpodručja–čl.99;• OpštiplanzaštiteodštetnogdejstvavodazavodeodznačajazaCrnuGoru(donosisena

periodod6godina)–čl.100;• Operativni (godišnji) plan zaštite od štetnog dejstva voda za vode od značaja za Crnu

Goru–čl.100;• Pravilnik o sadržaju operativnih uputstava za upravljanje akumulacijama namijenjenim

zaštitiodpoplavaivišenamjenskimakumulacijama–čl.101;• Pravilnikoizgradnjiiodržavanjuvodnihobjekataiizvođenjuradovanazaštitioderozijei

bujica–čl.104i• Pravilnikouslovimakojetrebadaispunjavajuovlašćenespecijalizovaneorganizacijeza

obavljanjestručnihposlovauplaniranjuiupravljanjuvodama–čl.151.

Iznadležnostidrugihministarstava/sektora:- Pravilnikonačinuiobimuispitivanjakvalitetavodezapiće,sanitarneitehnološkepotrebe,

navodnjavanje i flaširanje mineralne i prirodne vode i način periodičnog dostavljanjapodatakaokvalitetuvode–čl.51(uzmišljenjeMPRR)

- Program ispitivanja kvaliteta vode za vodosnabdijevanje na vodozahvatima – čl. 52 (uzmišljenjeMPRRiMORT)

donosiMinistarstvoZdravlja,- Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju javna preduzeća koja se bave poslovima

vodosnabdijevanja–čl.50(usaradnjisaMPRR)- Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava privredno društvo odnosno javno preduzeće

kojasebaveupravljanjemobjektimazazaštituvodaodzagađivanja–čl.82donosiMORT–sektorzakomunalnedjelatnosti,- Pravilnik o utvrđivanju parametara kvaliteta vode koja se koristi za navodnjavanje

poljoprivrednogzemljišta–čl.61 donosisektorpoljoprivrede.

Pored ovih zakoskih propisa za potunu implementaciju obaveza koje Crna Gora ima u procesupristupanja EU,potrebno jepripremiti i niz drugihdokumenata i planova, što se vidi u tabeli kojaslijedi.

Tabela 6.16. Akcioni plan za aktivnosti koje su potrebne za potpunu i efikasnu implementacijupoglavlja27-životnasredinaiklimatskepromjeneuoblastikvalitetavoda

NazivEUpropisa Okvirnadirektivaovodama2000/60/EC,direktiva2008/105/ECostandardimakvalitetaživotnesredineuoblastivodaiDirektiva2006/118/ECzazaštitupodzemnihvodaodzagađenja

162

Br. Aktivnost Načinrealizacije Nadležni

organ(i)Rokimplementacije

2016 2017 2018 2019 2020

1. Analiza karakteristika vodnihpodručja

Uskladusačlanom5Okvirnedirektiveovodama

MPRR,UV,ZHMS

2.

Procjena uticaja ljudskeaktivnosti i identifikacija jakomodifikovanihivještačkihvodnihtijela

Uskladusačlanom5Okvirnedirektiveovodama MPRR,UV

3. UspostavljanjeRegistrazaštićenihpodručja


4.Unapređivanje programa zapraćenje kvaliteta voda, nabavkaopreme

Uskladusačlanom8Okvirnedirektiveovodama

MPRR,UV,ZHMS

5. Ekonomska analiza korišćenjavoda


6. Izrada Planova upravljanjarječnimslivovima


NazivEUpropisa Direktiva91/271/EECkojaseodnosinaprečišćavanjekomunalnihotpadnihvodaBr. Aktivnost Načinrealizacije Nadležni


2016 2017 2018 2019 2020

1. Uspostavljanje aglomeracija iosjetljivihpodručja

Donošenjeodgovarajućihakataiprimjena

MORT/MPRR

2.

Izrada Plana sprovođenjaDirektive 91/271/EEC koja seodnosi na prečišćavanjekomunalnihotpadnihvoda

OvajplanpripremićeMORiTusaradnjisaJLS,nakonpotpunogtransponovanjapredmetneDirektiveuzakonodavstvo,

odnosnodonošenjaPravilnikaoaglomeracijamaiPravilnikao

osjetljivimpodručjima

MORT,JLS

3.Izgradnja PPOV-a, novekanalizacione mreže, sanacijapostojećihkanalizacionihsistema

ImplementacijafaznogplanainvesticijaizStrateškogmasterplanazakanalizacijuiotpadnevodeucentralnomisjevernomregionuCrneGoreiMaster

planaodvođenjaotpadnihvodaCrnogorskogprimorjaiopštine

Cetinje

MORT,JLS,

“Vodacom”D.O.O,“Procon”D.O.O

4.

Obezbjeđenje održivogfunkcionisanja i održavanjasistema za prikupljanje iprečišćavanjeotpadnihvoda

-Uspostavitisistem“punogpokrićatroškova”-ekonomskaanalizapokrićatroškovarada

PPOV-a-Razvitiprogramobuka

JLS/ViK,“Vodacom

”doo“Procon”

doo

x

5.Uspostavljanje monitoringavezano za rad sistema iizvještavanje

MorabitidefinisanzakonskomregulativomuskladusaDirektivom271/91/EEC

JLS/MORT

6.Ažuriranje strateških masterplanova u oblasti otpadnih voda(akosepokažeopravdanim)

NakonIzradePlanasprovođenjaDirektive

91/271/EECkojaseodnosinaprečišćavanjekomunalnih

otpadnihvoda,kaoiimplementacijeubudućem

perioduprocjenićeseneophodnostpotrebeažuriranjastrateških

dokumenatauoblastiotpadnihvoda

MORT

NazivEUpropisa Direktiva91/676/EECozaštitivodaodzagađenjanitratimaizpoljoprivrednihizvoraBr. Aktivnost Načinrealizacije Nadležni


2016 2017 2018 2019 2020

1. Identifikacija voda koje suzagađene ili bi mogle biti pod

Uskladusačlanom8Okvirnedirektiveovodamaianeksom MPRR

163

uticajemzagađenjemnitratima; V,Član3Direktive91/676/eeciANNEXI

2. Identifikacijaranjivihpodručja; Član3Direktive91/676/eec MPRR

3. Uraditi akcione planove zasmanjenjezagađenjavoda;

Član5iANNEXIIIDrektive91/676/eec MPRR

4.

Primjena načela dobrepoljoprivredne prakse u ciljuosiguranja opšteg nivoa zaštitesvih voda od budućih zagađenjaitd.

Član4iANNEXIIDrektive91/676/eec MPRR

NazivEUpropisa Direktiva2007/60/oprocjeniiupravljanjurizikomodpoplava



2016 2017 2018 2019 2020

1. Analiza izgrađene infrastrukturezazaštituodpoplava

Uskladusačlanom4Direktiveoprocjeniiupravljanjurizikom

odpoplava

MPRR,UZV,MUP

2. Priprema preliminarne procjenerizikaodpoplava


odpoplava

MPRR,UZV,MUP,ZHMS

3. Izrada mapa opasnosti odpoplavaimaparizikaodpoplava


odpoplava

MPRR,UZV,MUP,ZHMS

4. Pripremaiobjavljivanjeplanovaupravljanjarizikomodpoplava


odpoplava

MPRR,UZV,MUP,ZHMS

70%

NazivEUpropisa Direktiva2006/7/ECoupravljanjuvodamazakupanjeBr. Aktivnost Načinrealizacije Nadležni


2016 2017 2018 2019 2020

1.

Unaprjeđivanje monitoringa(identifikacija voda za kupanje,dužine sezone kupanja,uspostavljanje kalendaramonitoringa)

Uskladusačlanom3Direktive2006/7/ECoupravljanju

vodamazakupanje

MPRR,UZV,MZ,MORT,ZHMS,JPMD

2.

Procjena kvaliteta voda zakupanje (poslije okončanja svakesezonekupanjainaosnovuskupapodataka o vodi za kupanjeprikupljenih u odnosu na tusezonu i tri sezone kupanja kojesujojprethodile)


vodamazakupanje

MPRR,UZV,MZ,MORT,ZHMS,

JPMDUIP

3. Uspostavljanje profila voda zakupanje


vodamazakupanje

MPRR,UZV,MZ,MORT,ZHMS,

JPMDUIP

NazivEUpropisa Direktiva2009/90/ECotehničkimspecifikacijamazahemijskeanalizeimonotoringstatusavoda



2016 2017 2018 2019 2020

1.Utvrđivanje tehničkihspecifikacija za hemijske analizeprimonitoringvoda

Uskladusačlanovima3,4i5Direktive2009/90/EC

MZ,MORT,IJZ,ZHMS

2.

Preduzimanje mjera radiobezbjeđenja procedure QA/QC(osiguranje kvaliteta/kontrolakvaliteta)primonitotingustatusavoda

Uskladusačlanovom6Direktive2009/90/EC

MZ,MORT,IJZ,ZHMS

NazivEUpropisa Direktiva98/83/ECovodizapiće

164



2016 2017 2018 2019 2020

1.Dopunabližihzahtjevaokvalitetuvode namenjene za ljudskupotrošnju

Uskladusačlanom5Direktive98/83/EC MZ

2.Poboljšanje monitoringa,uzimanje uzoraka vode za piće iizvještavanjeonjima


3.

Redovno informisanje javnosti obezbijednosti vode za ljudskupotrošnju na nacionalnom ilokalnomnivou.


NazivEUpropisa Marinskadirektiva2008/56/ECBr. Aktivnost Načinrealizacije Nadležniorgan(i)

Rokimplementacije2016 2017 2018 2019 2020

1.

Inicijalna procjenatrenutnog stanjamorske vode i uticajživotne sredine kao isocio-ekonomskaanaliza ljudskihaktivnosti u ovimvodama

U skladu sa članom8Marinske direktiva2008/56/EC

MORT,AZŽS,MPST,MPRR,MUP,ME,UPS,LK,ZHMS,UIP,IBM,JPMD,CETI,

Opštine(Kotor,HercegNovi,Tivat,Budva,Bar,Ulcinj)

2.Određivanje dobrogekološkog statusa zamorskevode(GES)

U skladu sa članom9Marinske direktive2008/56/EC



3.

Uspostavljanjeekoloških ciljeva i sanjima povezanihindikatora kako bi seostvario dobar ekološkistatusdo2020.

Uskladusačlanom10Marinske direktive2008/56/EC



4.

Uspostavljanje isprovođenje Programamonitoringa za tekućuprocjenu i redovnoažuriranjeciljeva


MORT,AZŽS,IBM,JPMD

5.

Razvoj programa mjeraza ostvarenje iliočuvanje dobrogekološkog statusa do2020.




6 Stupanje na snaguprograma

U skladu sapoglavljem V ičlanovima 24, 25, 26,27, 28 Marinskedirektive2008/56/EC

MORT,AZŽS,IBM,JPMD,Opštine(Kotor,HercegNovi,Tivat,Budva,Bar,Ulcinj)

7. Ažuriranje, izvještaji iinformisanjejavnosti

U skladu saPoglavljem IV ičlanovima 17, 18, 19,20, 21, 22, 23Marinske direktive2008/56/EC

MORT,AZŽS,IBM,JPMD

Procijenjenafinansijskasredstvapotrebnazapotpunuiefikasnuimplementacijupoglavlja27-životnasredinaiklimatskepromjeneuoblastikvalitetavodaiznosi267milionima€.

165

6.8. Stručnikapacitetiinaučno-istraživačkaistručnapodrška

6.8.1.Stručnikapaciteti

Ostvarenje ciljeva u sektoru voda, posevno realizacija predviđenih integralnih sistema i kasnijanjihova optimalnom eksploatacija, zavisi od kvalitetnih kadrova. Međutim, raspoloživi stručnikapacitetinisudovoljnizaefikasnoposlovanjeusektoruvodaizarealizacijuplaniranograzvoja,nipobrojunipostrukturi.ManjakstručnogkadraćeprocesompridruživanjaEUpostatiizraženiji,predinstitucije će se stavljati zadaci sa kojima one nemaju iskustva, tako da je pitanje stručnogusavršavanjapostojećegkadraneminovnostkojanijeuokvirimaindividualnihambicija.Ključnastvaruspješnog održivog upravljanja vodama je stručno i obučeno osoblje, po svim profesionalnimdisciplinama,potrebnimuprocesimaplaniranja,razvojaiupravljanjavodama.

Inženjerski kadar je nosilac razvojnih aktivnosti. Od ukupnog broja potrebnog inženjerskog kadragrađevinski inženjeri hidro struke zastupljeni su s oko 35%, dok su s oko 65% zastupljeni ostaligrađevinski,zatimmašinski,elektroinženjeri,tehnoloziidrugi.

GrađevinskomfakultetuuPodgoricijejedinainstitucijatevrsteuCrnojGori.Nakonosnovnihstudijaopštegsmijeraod3godine,odškolskegodine2002/2003,studentimajeomogućenoupisivanjenapostdiplomskespecijalističkestudijeutrajanjuoddvasemestranahidrotehničkismijer.Ovajkadarpredstavljajuznačajanpotencijalitrebadabudenaraspolaganjudržavnimorganimapriplaniranjuirealizacijirazvojnihprojekata.

6.8.2. Nacionalnistrateškiprojektiuoblastivoda

Uokvirunacionalnihstrateškihistraživanjapotrebnojeuraditisledećeprojekte:

1. Integralnoupravljanjerječnimslivovima(dunavskimijadranskim):• Izradamatematičko-hidrauličkihmodelapodzemnihipovršinskihvoda(slivovarijekaod

značaja);• Projekteupravljanjaakumulacijama;• Projekteizradeprognostičkihhidrološkihmodelazaslivoverijekaodznačaja;• Izradasimulacionoprognostičkihmodelaeksploatacijepodzemnihvoda;

2. Projektezaštiteodštetnogdejstvavoda:• ProjekatregulacijeSkadarskogjezera,DrimaiBojane;• ProjekatregulacijerijekaLimaiĆehotine;• Projekteregulacijavodotokanaurbanimpodručjimagradova;• Projekterekonstrukcijeiizgradnjeglavnihobodnihkanala;• Projekteantierozionezaštitepremaprioritetima;

3. Projektimonitoringavoda:• Projekat osavremenjavanja hidrološkog monitoringa površinskih i podzemnih voda u

CrnojGori;• ProjekatmonitoringakvalitetapovršinskihipodzemnihvodauCrnojGori;

4. Projektizaštitevoda:• Izrada Studija o definisanju ekološki prihvatljivog protoka (EPP), na karakterističnim

profilimavodotokauCrnojGori;• IzradaStudijaranjivostipodzemnihvoda;• IzradaStudijaremedijacijepodzemnihvoda;

5. ProjektirazvojairigacionihpovršinanapodručjuCrneGore:• Studijakriterijumazaodređivanjeprioritetairedosljedazaizgradnjunovihmelioracionih

sistema,• Projektirevitalizacijapostojećihsistema;• Razvojnovihsistemapremaprioritetima;

6. Projektiprimjenesavremenihinformacionihtehnologija:

166

• Projekat dopune i osavremenjavanja postojećih i formiranje jedinstvenog vodnoginformacionogsistemauCrnojGori;

• Razrada ekspertnih sistema kao podrška upravljanju u integralnim vodoprivrednimsistemima.

6.8.3. Projektiuokvirumeđunarodnihobavezaimeđunarodnesaradnje

Uokvirumeđunarodnihobavezaimeđunarodnesaradnjepotrebnojeplanirati:

• Projekat institucionalnog jačanja sektora vodoprivrede u skladu sa Okvirnom vodnomdirektivomiAneksima-VodičimauzOkvirnudirektivuEU;

• Planove upravljanja riječnim slivovima Dunava i Jadranskog mora u skladu sa OkvirnomDirektivomoVodamado2021godine;

• Planove upravljanja rizicima od poplava u skladu sa Evropskim direktivama o vodama(2000/60/ECi2007/60/EC);

• Plan integralnog upravljanja riječnim slivovima rijeka od značaja u skladu sa Evropskomvodnomdirektivom2000/60/EC;

• Projekte koji slijede iz potrebe ispunjavanja državnih obaveza prema komisiji ICPDR-a iISRBC;

• Studijausaglašavanjaiobjedinjavanjajednistvenihhidrološkihpodloganadunavskomslivu;• Pripremumeđunarodnihimeđudržavnihugovoraizoblastivodoprivredeivodnihresursa;• Transpoziciju, unošenje u pravni sistem Crne Gore legistlative Evropske unije iz sekotora

voda.

167

7. AKTIVNOSTIZADOSTIZANJECILJEVAUPRAVLJANJAVODAMA

Naprijed utvrđeni strateški i operativni ciljevi, odnosno, efikasan i racionalan sistem upravljanjavodamuskladusodrživimrazvojemmogućejedostićisamoakoje:

• obezbijeđenodgovarajućizakonskiambijent,uključujućiireguliranjesvojinskihprava;• uspostavljen organizacijski i institucionalni sistem, sposoban da omogući integralno

upravljanjevodamanateritorijuCrneGore;• zaustavljenadepopulacijaiosiguraniuslovizarazvojindustrije;• stvorenambijentzainvestiranjeiprofitabilnoposlovanje;• definisansistemdržavnihprioritetaiosiguranipodsticajiipovoljnijekreditnelinijezanjihovo

finansiranje;• uspostavljensistemsamofinansiranjasektoravoda,krozprimjenuprincipa"korisnikplaća"i"

zagađivač plaća "i dostizanje ekonomske cijene vode u skladu sa ekonomskim i socijalnimstatusomkorisnikausluga;

• definisantarifnisistemupodručjuvodosnabdijevanjaikanaliziranjanaselja;• obezbijeđenonamjenskokorištenjesredstava;• definisannačinkorištenjasredstavafondovaEU;• uspostavljenzakonskiokvirzajavno-privatnopartnerstvo,• obezbijeđenaregulatornafunkcijaiuspostavljenistandardiposlovanjausektoruvoda;• povećanamotivisanost javnosti i osigurano njezino uključenje u svim fazama planiranja u

sektoruvoda;• povećanstepensaradnjeizmeđutijeladržavneuprave,javnihpoduzećaiustanova,stručnih,

naučnihifinansijskihinstitucija;• uspostavljen kvalitetniji odnos u oblasti planiranja, finansiranja, ulaganja u kapitalne

infrastrukturneobjekte,narelacijidržava–lokalnasamouprava.

Saglasno prethodnom, postizanje definisanih ciljeva zahtijeva da se, uz adekvatan zakonodavni iinstitucionalniokvir,naodgovarajućinačinsprovodesljedećeosnovneaktivnosti:

• planiranjeisprovođenjeplanova;• pripremairealizacijainvesticija;• obezbjeđenjesredstavaikapaciteti;• održavanjeobjekataisistema;• nadzorikontrola.

7.1. Nosiociaktivnostiiinvestiranja

Nosioci aktivnosti i investiranja mogu biti sa različitih institucionalnih nivoa, zavisno od značajainvesticionogprojekta.Tabela7.1.Nosiociaktivnostiiinvestiranja

Vrstaobjekata Država Jedinicalokalnesamouprave

Javnokomunalnopreduzeće

Vodosnabdijevanje-Vodniobjekti- Mreža

*

*

*

Kanalisanjenaselja-Vodniobjekti-Mreža

*

**

**

Zaštitaodpoplava * * Zaštitaoderozija * * Odvodnjavanje * * Navodnjavanje * *

168

7.2.Nadzorikontrola

Nadzorikontrolapooblastivodaodnoseseprvenstvenonainspekcijskinadzor,kojivršiinspekcijskaslužba,institucionalnouspostavljenanarepubličkom,azanekeposloveinalokalnomnivou.

Inspekcijski nadzor obavljaju vodni, sanitarni i inspektori za zaštitu životne sredine. Inspekcijskinadzor nad objektima komunalne infrastrukture i obavljanjem komunalnih djelatnosti vezanih zavodeobavljajujedinicelokalnesamoupraveprekokomunalnihinspektora.

Dabinadzor ikontrolabilidjelotvorni,morasepovećatibrojkompetentnih inspektora ipoboljšatinjihova materijalna opremljenost, a nadležne institucije sudstva moraju biti podrška raduinspekcijskeslužbe.7.3.Uključivanjejavnosti

Usvimmeđunarodnimkonvencijamaipreporukamakojeseodnosenarazvojusektoruvodaveomasenaglašenopotenciranužnostostvarenjanajtješnjesaradnjesalokalnimzajednicamaisajavnošću,od samih početaka planiranja. Obaveznost saradnje sa svim zainteresiranim subjektima,obavještavanje javnosti ističuDirektiva o vodama EU, Helsinška konvencija, Konferencija UN oživotnojsredini,Dablinskakonferencija,kojameđubaznimprincipimaističeda''upravljanjevodamatrebazasnivatinaaktivnomsudjelovanjukorisnika,lokalnihzajednica,...usvimfazamaplaniranja''.

Imajućitouvidu,veomajebitnodaseovajdokumentStrategije,ali isvikasnijiplanskidokumentikoji će iz njega proisticati, detaljno stave na uvid i objasne javnosti, po svim ključnim strateškimstavovima,kakobi lokalnevlasti isvidrugizainteresiranisubjekti,shvatilidaseulaziufazurazvojaintegralnih sve složenijih sistema, koji će senanajbolji načinuklapati uokruženje. Samo sena tajnačinmožepostićikooperativnostjavnosti,štojepreduslovzarealizacijuplaniranihsistema.

UstavomCrneGore zagarantovano jepravo svakogpojedincada istinito,potpuno iblagovremenobude informisan o pitanjima od javnog interesa, što uključuje i pravo na informisanost o stanjuživotnesredine,atimeivoda.

Nadležniorgani i poduzeća trebajuosigurati aktivno sudjelovanje javnostiukreiranju i noveliranjuplanaupravljanjavodamanavodnompodručju, s ciljemdasepostignuštokvalitetnija rješenjanapodručju na koji se plan upravljanja vodama odnosi. Ovo podrazumijeva pravovremenoobavještavanjeijavnoobjavljivanjedokumenatapropisanihZakonomovodama,kaoirazmatranjeiizjašntavanjepodostavljenimprimjedbama.

Da bi doprinos javnosti u zaštiti i očuvanju vodnog dobra (vode i vodnog zemljišta) i vodneinfrastrukturebioodgovarajući, trebaosiguratipermanentnuedukacijukroz sredstva informiranja,tribine,nastavneprograme.

***

Documents

STRATEGIJA UPRAVLJANJA