STRATEŠKI PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

od 2012. do 2020.god sažetak

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić Studeni 2011.g.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 2

Sadržaj 1. Podaci o aerodromu i prometu ......................................................3

Veličina, broj slijetanja, broj putnika

2. Glavni elementi prometne i okolišne strategije...............................5 Održivi razvoj, sustav upravljanja okolišem Utjecaj zračne luke na okoliš Planovi, načela i ciljevi Strategije održivog razvoja

3. Buka ...............................................................................................6 Nadzor i mjerenje Karta buke Postupci ograničenja

4. Voda ...............................................................................................7 Nadzor i mjerenje oborinskih i otpadnih tehnoloških voda Ostvareno Mjere i planovi Prevencija i zaštita

5. Otpad .............................................................................................9

Gospodarenje otpadom Nadzor, Vrste i količina otpada Mjere i planovi

6. Energija ................................................................................…….10

Tehnologija i potrošnja Mjere za provođenje održivog razvoja u narednom periodu

7. Zrak ......................................................................................…….11

Emisije u zrak Nadzor i mjerenje

8. Tlo ……………………………………………………………….…......13 Mjere

9. Okoliš i prirodno okruženje.............................................................14 Programi

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 3

1. PODACI O AERODROMU, BROJ PUTNIKA I ROBE, BROJ SLIJETANJA

Mesečni tok putnika 2008.-2011.g. 2008.2009.2010.2011.

Povijest zračne luke Dubrovnik možemo promatrati kroz četiri razdoblja koja započinju 1936.

godine na aerodromu u naselju Gruda u Konavlima. Nakon II. svjetskog rata zračna luka ponovno je izgrađena na novoj lokaciji u Čilipima, gdje se nalazi i danas. Zračna luka pod imenom "Aerodrom Dubrovnik" puštena je u promet za charter zrakoplove 15. svibnja 1962. godine a za redovit promet 15. srpnja iste godine.

Osnovna djelatnost poduzeća "Zračna luka Dubrovnik" d.o.o. – je pružanje usluga u domaćem i međunarodnom prijevozu putnika i roba, odnosno djelatnost u zračnim lukama, sa sjedištem u Čilipima.

Zračna luka Dubrovnik je aerodrom kategorije 4E s duljinom uzletno-sletne staze od 3300 m i šrinom 45m. Najveći zrakoplov koji može prihvatiti je Boeing 747-400. Ukupna površina ograđenog prostora iznosi 193 ha, a od čega je površina putničkog terminala 24.138 m2. Na prometno-manipulativne površine i parkirališta otpada 511.250 m2, a na

zelene površine oko 1.410.000 m2.Danas je Zračna luka Dubrovnik opremljena suvremenim sustavima ILS i VOR/DME što omogućuje odvijanje poletno-sletnih operacija i u najsloženijim meteorološkim uvjetima tijekom dana i noći. Ostvaren je projekt osvjetljenja i instalacije navigacijskih uređaja za smjer RWY 30 što omogućuje obavljanje poletno-sletnih operacija tijekom noći iz smjera gdje su zabilježeni znatno manji bočni udari vjetra, čime se broj otkazanih letova zbog vjetra smanjio na minimum.

Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 TOTAL 2008 20636 19561 41059 75192 138476 163203 191754 212773 176476 102895 27414 22035 1191474 2009 18516 15094 26642 69978 131377 151487 192788 216536 161892 94152 24309 19584 1122355 2010 18347 14067 26033 63582 144473 170127 225227 261159 189515 103976 33150 20406 1270062

2011 21288 17485 25228 77946 144253 181608 256305 264651 205936 109129 1303829

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 4

Dubrovačka zračna luka je nakon zračne luke Zagreb, druga najprometnija zračna luka u Hrvatskoj, a najuspješnija prema broju putnika po jednom zaposleniku (3.200 putnika na

jednog zaposlenika). Rekordni promet zabilježen je 1987. godine kad je kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 1.460.354 putnika i 2.490 tona tereta. U kolovozu 2010., kroz dubrovačku zračnu luku prošlo je 261.159 putnika, što je rekordni mjesečni promet u povijesti ove zračne luke. Zračna luka Dubrovnik je 2010. godine sa 1.270.062 putnika i i 406 tona tereta i pošte ostvarila rekordan poslijeratni promet. Očekuje se da će Zračna luka Dubrovnik realizirati 1,8 mil. putnika u 2015

U svrhu osiguranja dostatnih kapaciteta za predviđeni rast prometa Zračna luka rekonstruira pristanišnu zgradu

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK Godina 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Operac.zrakoplova 4.926 6.762 6.739 7.711 10.204 12.277 14.365 14.855 15.047 14.822 14.342 15.539 Promet putnika 218.120 395.548 461.322 507.459 716.592 880.967 1.083.240 1.120.453 1.143.168 1.191.474 1.122.355 1.270.062 Roba i pošta, tona 584 680 646 657 592 822 677 740 847 997 516 406

Izgradnja zračne luke Dubrovnik 2005. - 2015.

2005. 2010. Zgrada AiB 2015. Zgrada C 2015. Zgrada ABC

Ukupna površina zgrade 11.744 m2 24.138 m2 24.935 m2 49.073 m2

Katovi Prizemlje, 1. kat Podrum, 1. kat, 2. kat, 3. kat Podrum, 1. kat, 2. kat, 3. kat Podrum, 1. kat, 2. kat, 3. kat

Godišnji kapacitet putnika 1 milijun 2+ milijuna 1 milijuna 3 milijuna

Kapacitet putnika po satu 2.000 IATA level D 2.100 IATA level C 2.000 IATA level D 4.000 IATA level

Broj check-in šaltera 16+1 16+1+6 16+1 34+1+30=65

Broj agencijskih šaltera 180 m2 279m2 209m2 488m2

Prodavaonice 400 m2 700 m2 3.057m2 3.757m2

Restorani/Catering 800 m2 302 m2 1.936m2 2.248m2

Izlazi 8 7 + 2 avio mosta 6+ 2 avio mosta 11+4 avio mosta

Površina za dolaske 600 m2 1.600 m2 550m2 2.150 m2

Površina za dolaske 1.800m2 2.630m2 3.700m2 6.330 m2

VIP salon 91 m2 100 m2 60m2 160m2

Business salon 20 m2 423 m2 216m2 639m2

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 5

Najvažnije slijedeći planovi, načela i ciljevi Strategije održivog razvoja ZLD su: smanjiti onečišćenja zraka, podzemnih voda i tla, smanjiti neracionalnu potrošnju energije, smanjiti neracionalnu potrošnju vode, korištenje energije sunca i vjetra (proizvodnja el.energije, solarna

rasvjeta, grijanje i hlađenje, grijanje tople vode), korištenje vozila i opreme, uređaja na elektro pogon, zamjena

postojećih vozila na elektro pogon ili neko drugo alternativno gorivo (plin, biodizel)

stražiti strategije nastajanja i smanjenje količine otpad

2. GLAVNI ELEMENTI PROMETNE I OKOLIŠNE STRATEGIJE

Upravljanje okolišem na Zračnoj luci Dubrovnik bazira se na Principima održivog razvoja Izgrađen je i implementiran Sustav upravljanja koji teži sukladno Međunarodnoj normi ISO 14001. Prepoznati su značajni aspekti okoliša, uspostavljen nadzor i mjerenja, programi smanjenja impakta na okoliš, propisana organizacija i određene su odgovornosti. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvoja.

Zračna luka Dubrovnik kontinuirano planira, provodi, provjerava i ocjenjuje učinkovitost poduzetih aktivnosti usmjerenih ka zaštiti okoliša kroz ispunjenje zahtjeva sadržanih u

međunarodnim normama i propisima te zakonskim propisima republike Hrvatske, u cilju poboljšanja kvalitete okoliša i kontrole štetnih utjecaja na okoliš. Poticanjem razvoja i suvremenim vođenjem poslovnih procesa i tehnologija u cilju smanjenja štetnih utjecaja na okoliš, povećanjem stupnja iskoristivosti energije i sirovina te

upravljanjem otpadom, kod svih sudionika poslovnih procesa razvija se svijest o stalnoj potrebi zaštite okoliša s težištem na preventivnom djelovanju. U tom smislu posebna se pozornost poklanja praćenju iskustava djelatnosti europskih i svjetskih zračnih luka, stalnom usavršavanju i izobrazbi, pri čemu prednjači Uprava.

Politika upravljanja okolišem okvir je za donošenje ocjene o razini ostvarenja općih i posebnih menadžerskih ciljeva upravljanja okolišem, operacionalizacijom postavljenih ciljeva

na svim razinama upravljanja te provedbom postupaka, Uprava i radnici sustavno i u cijelosti provode mjere održivog razvoja koji su ugrađeni u sve dokumente integriranog sustava zaštite okoliša Zračne luke Dubrovnik. djelotvornost sustava periodično se ispituje i ocjenjuje odstrane Uprave.

Propisane su i opisane sve procedure i postupci upravljanja za sve značajne aspekte okoliša buku, otpad, vodu, zrak. Vrši se nadzor i mjerenje putem internih i eksternih neovisnih audita te raznih inspekcijskih pregleda, temeljem kojih se provode korektivne mjere i poboljšanja.

Utjecaj zračne luke na okoliš buka zrakoplova i zemaljske opreme i vozila emisija zrakoplovnih motora i vozila na i oko zračne luke planiranje namjene i uporaba okolnog zemljišta tretiranje otpada onečišćenje tla i vode na zračnoj luci i njezinoj okolini

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 6

3. BUKA

Ekološki načini smanjenja buke koji stvaraju zrakoplovi mogu se rješavati: TEHNIČKI; utišavanjem motora u eksploataciji (Husk-kit), zamjenom bučnih. ORGANIZACIJSKO – TEHNOLOŠKI; pristupom koji uključuje reguliranje lokalne gustoće prometa i racionalizacijom početno-završnih operacija.

Utjecaj zračne luke na buku: Kako se promet na ZLD odvija oko 80% preko praga 12 može se zaključiti da su naselja na koridoru slijetanja zbog manjeg kuta prilaza u odnosu na kut polijetanja više ugrožena. Naselje Cavtat se nalazi sjeverozapadno od praga uzletno - sletne staze, a visina na kojoj bi se trebao nalaziti zrakoplov pri slijetanju je oko 250 m iznad naselja. Zbog neposredne blizine naselja Zvekovica, Čilipi i Močići potrebno je posvetiti više pozornosti utjecaju buke. Predložene su četiri od čega tri fiksne stanice za mjerenje buke u zoni zračne luke i to jedna blizu praga uzletno-sletne staze, a druge dvije na pragove 12 i 30 USS a koje su optimizirane za rad na vanjskom prostoru i četvrta mjerna stanica bi bila prenosiva tako da bi se njena lokacija odredila ovisno o potrebi prikupljanja podataka. Na Zračnoj luci Dubrovnik preporuča se implementirati sustav za mjerenje buke. Iz navedenog razloga, ZLD je naručila projekt implementacije sustava upravljanja bukom okoliša Zračne luke Dubrovnik, kojeg je izradila tvrtka DARH 2 d.o.o. Navedena projektna dokumentacija izrađena je koristeći normirane metode mjerenja i predviđanja buke okoliša koje se koriste u stručnoj praksi kao i zakonodavstvu Republike Hrvatske, odnosno zemalja EU.

Planovi • Postavljanje mjernih stanica • integriranje radara u sustav • uvođenje procedura CDA

Ostvareno Izvršena mjerenja i karta buke ZLD

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 7

4. VODA

Zračni promet se ne može smatrati direktnim onečišćivačem voda osim u slučaju izvanrednog događaja ili nezgode kao što su eventualna prolijevanja goriva, ulja i onečišćenja prilikom bilo kakve nepropisne intervencije. Manevarske površine su pod strogom kontrolom propisanih procedura i mjera zaštite okoliša.

Podzemne vode. Poznata velika kraška vrela u Konavlima dobivaju vodu kroz propusno karbonatno zaleđe - doline Trebišnjice. Osobito velike količine vode ističu na ovim

vrelima u toku vlažnog razdoblja. Slivne vode. Konavosko polje obuhvaća slivno područje kojim teku vodotoci: Kopačica i Ljuta s pritokom Konavočicom. Oko same ZL ne postoje vodotoci slivnih voda. Oborinske vode. odvode se sa cjelokupne površine stajanke i parkirališnog prostora za osobna vozila i autobuse cjevovodima u separatore preko kojih se ispuštaju u recipijent.

Oborinske vode odvode se zasebnom oborinskom kanalizacijom na 3 separatora kap.svaki po 2000 l/s te se ispuštaju u okolni teren. Vodoopskrba. Utrošak vode mjeri se na dva vodomjera i

izmjerena potrošnja vode u 2010.g. se kreće oko 58.496 m3/god, odnosno mjesečno se troši oko 4.874 m3 vode. Tablica 5: Ukupne količine vode po godinama 2006.-2010.god.

Godina Utrošak vode u m3/g 2006. g 78.132 2007. g 59.040 2008. g 82.903 2009. g 46.825 2010. g 58.496

Otpadne vode se putem interne kanalizacije odvode zasebnim sustavima u dvije upojne jame sa preljevom za fekalne vode povezane na bio pročistač, te jednom vodonepropusnom septičkom jamom za pražnjene kemijskih WC-a zrakoplova dok je novouređeni dio ZLD priključen na bioaeracijski bazen kapaciteta 1433 EKS, za biološko pročišćavanje otpadnih voda (cca 60% od ukupne količine otpadnih voda). Količina ulazne vode se mjeri putem dva vodomjera, dok se izlazne količine otpadne vode koje se pročišćavaju kontroliraju putem broja sati rada crpki.

Uzorkovanje i analiza otpadnih voda provodi u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), a s obzirom na vrlo male količine tehnoloških voda kao i ukupnih otpadnih voda (do 75 m3/dan) ispitivanje se vrši 2 puta godišnje. Ukupne količine izlazne vode kreću se unutar granica zahvaćenih količina vode iz gradskog vodovoda odbivši količinu vode koja se koristi za zalijevanje zelenila i gubitke.

Izlazna količina vode iznosi oko 40.000-60.000 m3/god. od čega na zalijevanje zelenila otpada oko

cca 6.000-10.000 m3. Otpadna voda iz uređaja za biološko pročišćavanje je pročišćena te je čista i koristi se za zalijevanja dijela okolnog zelenila. Od ostalih voda skoro sve navedene količine su sanitarne otpadne vode, dok se tehnološka otpadna voda javlja jedino kod tvrtke Kuhinje i Cateringa u vrlo malim šaržama prilikom rada navedenih postrojenja a koje se preko separatora masti ispuštaju u sustav.

Eventualne nepravilnosti u sastavu voda mogu se javiti samo zbog sljedećih razloga: slabo

održavanje taložnika i separatora ulja, ljudskog faktora prilikom uporabe ulja i ostalih goriva. Opterećenja oborinskih voda sa slobodnih površina se mogu u potpunosti eliminirati uz provođenje

radne discipline i održavanjem svih otvorenih prostora čistim, što znači da je zagađenje moguće isključivo ljudskim faktorom ili izvanrednim događajem ili nezgodom.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 8

Ostvareno

Organizirana odvodnja sa prometnih površina izravno u teren

Dva prečistača/separatora otpadnih voda sa stajanke (u izradi planske dokumentacije)

Bio-prečistač otpadnih voda iz pristanišnih zgrada i drugih objekata

Stalna mjerenja i nadzor otpadnih voda Ugrađena su tri separatora koji prikupljaju oborinske vode s

manipulativnih površina ispred putničke zgrade, površina autobusnog i rent-a-car parkinga i INA avioservisa.

Mjere i planovi u narednom periodu Ugradnja senzora dodira na slavine zbog smanjenja potrošnje vode, Štednja i racionalno korištenje voda, Izgradnja bioprečistača za dvije septičke jame ili povezivanje na već postojeći

sustav te obrada otpadnih voda i njihova ponovna upotreba, (u izradi planske dokumentacije)

Organizirana odvodnja sa preostalih operativnih površina (putničkog parkirališta, interne pumpne stanice, pretakališta goriva,)

Izgraditi prečistač/separator za otpadne vode sa stajanke za zrakoplove i radionice.

Prevencija i zaštita

U slučaju moguće ekološke nezgode i izvanrednog događaja treba postupiti u skladu s Planom intervencija. Vlastita profesionalna vatrogasna služba educirana je za postupanje u navedenim slučajevima, a voditelj ove postrojbe zapovijeda akcijom u slučaju intervencije. Provedbu Operativnog plana intervencije vode posebno obučeni radnici od strane specijaliziranih ustanova, a ostali radnici se s provedbom plana upoznaju tijekom održavanja vježbi. Putem praktičnih vježbi vrši se obnova znanja i provjera praktične osposobljenosti radnika.

Na području Zračne luke Dubrovnik od početka njenog rada na ovom polju nije se dogodio niti jedan incident, a s obzirom na poduzete mjere osiguranja ovo područje ima nisku granicu rizika.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 9

5. OTPAD

Količine otpada godišnje ovise o obimu i količini broja putnika i vrsti usluga koje se pružaju. Otpad na ZL nastaje kao posljedica odvijanja procesa prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i robe, rekonstrukcije i građenja. Na ZLD godišnje se stvara 160,51 t/g komunalnog, inertnog otpada.

Temelji politike zaštite okoliša sadržani su u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Strategiji zaštite okoliša RH (NN 46/02). Gospodarenje otpadom je važan element zaštite okoliša i određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) te Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. (NN 85/07). Strategijom gospodarenja otpadom RH zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU.

Mjere koje treba provesti u narednom periodu Provedba mjera primarne reciklaže ili odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka za područje ZLD mogu se sažeti na:

stalno povećanje reciklaže iskoristivog otpada, postaviti više reciklažnih posuda za izdvojeno sakupljanje papira, stakla, plastične i metalne ambalaže nabaviti opremu i osigurati izdvojeno sakupljanje zelenog otpada s javnih površina te njegovo kompostiranje (u planskom razdoblju) u posebnim posudama postaviti veći rashladni kontejner za otpadnu hranu sukladno potrebama.

Vrste i količina otpada U samom procesu nastaje i otpadni materijal koji se u pravilu daje na daljnju obradu tvrtkama

koje se bave prometom, otkupom i obradom sekundarnih sirovina i to; papir i karton 21,60 t/g. komunalni, inertni otpada 160,51 t/g.

Od opasnog otpada je sakupljeno i predato obrađivačima na daljnje postupanje; razna stara ulja i maziva 1,520 t/g razni elektro otpad 0,199 t/g razne olovne baterije 0,840 t/g

Organski otpad se zasebno prikuplja i privremeno deponira u rashladni kontejner. Najvažniji koraci i inicijative u gospodarenju otpadom su: Istražiti nove strategije za smanjenje otpada Istražiti postojeće i buduće prilike održivosti, te definirati nove ciljeve Smanjiti opasni otpad (np.izborom boja na bazi ulja ili na bazi vode i sl.) Primarnom oporabom (reciklažom), tj. izdvojenim sakupljanjem sekundarnih sirovina u

kontejnerima postavljenim na površinama ZL, uz staklo izdvaja se i papir, karton plastični otpad (PET) i metalni otpad (metalne limenke od pića).

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 10

6. ENERGIJA

Zračna luka Dubrovnik je važan gospodarski i strateški objekt u Dubrovačko neretvanskoj županiji te predstavlja ključni čimbenik povezanosti juga sa kontinentalnom Hrvatskom (gl. grad Zagreb.) te ostalim europskim i svjetskim metropolama. Kao vodeća zračna luka u regiji u 2010. je imala promet od 1.270.062 te u sljedećoj dekadi planira povećati broj putnika na preko 2.000.000. No da bi omogućila kvalitetne usluge putnicima te normalno funkcioniranje svih svojih sustava, zračna luka ima velike potrebe za energijom.

Tehnologija i potrošnja Električna energija (rasvjeta i klimatizacija). Objekt zračne luke Dubrovnik se sastoji od tri manje zgrade. Za hlađenje postoje tri odvojena sustava sa nekoliko manjih i

pojedinačnih uređaja. Ljeti se iz centralne strojarnice klimatizira terminal „A“ i „B“. Instalirane su dvije rashladne centrale TRANE RTAB 213 pojedinačne snage 192 kw. Uređaji rade na električnu energiju. Drugi instalirani sustav je dizalica topline marke Trane CXA 200S instalirane snage57.2 kw, potrošnje 19 kw. Sustav klimatizira uredske prostorije upravne zgrade pritom trošeći električnu energiju. Treći sustav klimatizira prostorije dispečera (Load controle), marke Daikin Europe UWY 8 HW1 instalirane snage 18 kw, a potrošnje 6.5 kw, TRANE RTA 217 sustav klimatizira prostore pristanišne zgrade, proizvodnje 2006.godine, snage 582 kw. Rashladna centrala koristi medij R134A. Električna energija se koristi još za rasvjetu i rad ostalih instrumenata i uređaja u Zračnoj luci. Električnom energijom se napaja preko dvije međusobno povezane trafostanice, sustav je kompjuteriziran te se potrošači uključuju selektivno po potrebi. Potrošnja energije Zračne luke Dubrovnik od 2006. do 2010. godine.

Toplinska energija. Centralni sustav sačinjava glavnu – centralnu kotlovnicu u kojoj su instalirana tri toplovodna kotla paromat-simplex jačine po 575 kw i jedan vitoplex 100 sx 1 od 895 kw. Centralna kotlovnica zimi grije kompletnu putničku zgradu. Mehanička energija. Vozila i oprema za opsluživanje zrakoplova koriste uglavnom agregate čije emisije ispušnih plinova zadovoljavaju norme EURO 3 i EURO 4. U svim vozilima i opremom za opsluživanje, s motorima na unutarnje izgaranje, se stvaraju u prvom redu staklenički plinovi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, a koji se u zračnoj luci u velikim količinama koriste. Uvođenjem vozila na el.pogon znatno bi se smanjila emisija CO2 (trenutačno u uporabi manje od 1%).

Električna energija (kWh)

Gorivo za grijanje (tona)

Gorivo za vozila (tona)

2006. 3.382.361 152,00 89,19 2007. 3.375.820 114,10 114,68 2008. 3.600.440 144,80 126,35 2009. 4.333.740 109,38 109,37 2010. 4.979.358 114,58 112,21

Mjere za provođenje održivog razvoja u narednom periodu

Mjere za provođenje energetski održivog razvoja i smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa i potrošnje energije a u skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom, predložene mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su:

zelena javna nabava; mjere za vozila u vlasništvu ZL, postupno zamijeniti postojeća vozila i opremu s alternativnim gorivima ili vozila niske emisije u sljedećim godinama. koristiti obnovljive izvore energije (sunčeva energija, snaga vjetra, biomasa, plin i sl.) provesti mjere energetske učinkovitosti zamjenom i uvođenjem kogeneracijskih i trigeneracijskih sustava

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 11

7. ZRAK

Za očuvanje okoliša, jako je važna emisija štetnih plinova u atmosferi. Budući da zrakoplovi pridonose zagađenju zraka, ugrožena su velika područja. Istovremeno zahtjevi okoliša, a i zračnog prometa rastu proporcionalno.

Štetnost i utjecaj plinova na atmosferu iz kotlovskog postrojenja, smanjen je na minimum. Mjerenjima ING-ATEST-a dokazano je da kotlovsko postrojenje Zračne luke Dubrovnik ima vrlo nizak postotak onečišćenja zraka te zadovoljava najveće standarde. Rashladne centrale koriste prihvatljiv freon koji je službeno dozvoljen u Hrvatskoj do 2026. godine. Kao mjere kojima bi se moglo utjecati na daljnje smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu, predlažu se smanjenje rada motora, upotreba električnih vozila, snabdijevanje aviona uz minimalna kretanja vozila, ugradnja uređaja za mjerenje kvalitete zraka.

Zračna luka Dubrovnik bilježi sve veći porast prometa pa prema tome možemo pretpostaviti da će se i zagađenje povećavati, ali kako nisu pravljene analize, ne možemo utvrditi

u kojoj koncentraciji su polutanti prisutni. Nadalje, dobrim poznavanjem mikroklime, možemo ustvrditi da je “prozračnost” prostora velika, a time i utjecaj, Zračne luke Dubrovnik na zagađenje okolnog zraka, neznatan s volumenom prometa od 1.3 mil.Pax.

Emisije u zrak

Štetni utjecaj emisija na lokalnu kvalitetu zraka odnosi se pretežno na zdravlje ljudi. Plinovi koji se pojavljuju kao zagađivači slični su onima u „stakleniku“, a to su: dušik- oksidi (NOx) prije svega dušik–monoksid i dušik–dioksid, ugljen–monoksid (CO), oksidi sumpora (SOx), nepotpuno sagorjeli ugljovodonici (HC) i dim. Čestice (Particulate Matter – PM), veličine 2.5 mikrona – PM2.5 i 10 mikrona PM10 imaju najopasniji utjecaj na zdravlje u odnosu na ostale štetne emisije. Stvaranju ovih zagađivača doprinose i ostali izvori vezani za aerodrom, a koji uključuju sagorijevanje fosilnih goriva, npr. oprema za prihvat zrakoplova na zemlji (autobusi, cisterne za gorivo, traktori i sl.), različita vozila na zemlji (automobili, taksi, autobusi), postrojenja za opskrbu energijom, pomoćne energetske jedinice (GPU – Ground Power Unit). Ovdje nema velikog utjecaja CO2, na lokalni kvalitet zraka, on se prije svega smatra plinom staklenika. Za procjenu kvaliteta tj. zagađenja lokalnog zraka, promatraju se emisije štetnih plinova koje nastaju tokom ciklusa slijetanja i polijetanja – LTO (landing and take-off) ciklus. Ove emisije uglavnom se pojavljuju do visine od 3000ft (915m) iznad aerodroma. Postoji nekoliko načina djelovanja u cilju smanjenja i ublažavanja štetnih emisija. Osnovni pravci, i za plinove staklenika i za one koji utječu na lokalni kvalitet zraka su: tehnologija i standardi, operativne mjere i tržišne mjere. Da bi se znalo u kojoj mjeri treba djelovati, potrebno je odrediti stupanj zagađenja zraka u okolini zračne luke.

ACI – međunarodno udruženje civilnih zračnih luka pokrenulo je 2009. program akreditiranja emisija CO2 u okoliš (Airport Carbon Accreditation) koji je osnovan na dobrovoljnoj bazi praćenja i izvješćivanja o emisijama u okoliš. Zračna luka Dubrovnik je članica ovog programa od početka njegovog pokretanja. ACA Program definirao je 4 nivoa akreditacije i to: 1. Mapping, 2. Reduction, 3. Optimisation 4. Nautrallity. Nadzor i postojeća mjerenja svih emisija CO2 na Zračnoj luci Dubrovnik više detalja se može naći na http://www.airportcarbonaccreditation.org/

Aerodrom Godina Putnici t CO2 kg CO2 / Putniku

DBV 2009 1.122.335 2.194,2 1,955

DBV 2010 1.270.062 2.255,4 1,776 ACA 17 airports 2010 N/A 803.050,0 2,6

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 12

Tablica 6: Emisije CO2 iz vrelovodnih kotlova izmjerene i prijavljene ACA

2009. Sati rada Količina goriva Izmjerena količinaCO2

Prijavljena količina CO2 ACA

Kotao 1 1235 28,30 75,368 90,136 Kotao 2 1320 30,88 82,226 98,353 Kotao 3 1370 50,20 133,692 159,887 Ukupno 3925 109,38 291,286 348,376

Poboljšanje i mjere za provođenje održivog razvoja zahtijevati da su motori ugašeni u blizini ulazno/izlazne zone

koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti

dok rulaju kako bi se smanjile emisije CO i HC, skratiti vrijeme taksiranja zrakoplova

koristiti alternativna goriva za GSE, APU zamijeniti s izravno 400 Hz iz

el.energije

poticati razvoj operativnih mjera i poboljšanje kontrole letenja

postavljanje opreme za mjerenje kvalitete zraka, izraditi otisak emisija ugljika.

Zračna luka sustavno temeljem zakona i Registra onečišćavanja okoliša prati količine CO2iz sva tri dimnjaka centralne kotlovnice od strane ovlaštenih tvrtki (ING ATEST) i gdje se količine onečišćujuće tvari CO2 kreću u granicama.

Prema navedenim podacima (tablica 6) vidljivo je da je prijavljeno više (57,096 t CO2 ili cca 16,389%) emisije CO2 nego što je stvarno i stvoreno, u tablici ACA (Airport Carbon Accreditation Program) se daju okvirne vrijednost koje se dobijaju definiranim faktorima za pojedine vrste goriva. Manja vrijednost dobijena mjerenjem objašnjiva je činjenicom da su kotlovi spojeni preko automatike za optimalan rad plamenika pri čemu se dobija dobro sagorijevanje i najbolji omjer smjese goriva i zraka.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 13

8. TLO

Geologija i tlo. Konavle su krški kraj sastavljen uglavnom iz karbonatnih stijena na kojima se nalaze krški oblici – jame, pećine, škrape, zaravni, kao i sama zona Čilipi gdje se nalazi Zračna luka Dubrovnik. Brdsko područje je viši unutarnji krševiti dio. Obala je duga, strma i kamenita, a mjestimično prelazi u pravi klif čija visina kod Poljica doseže čak 300m te je na jednom svom dijelu evidentirana kao geomorfološko-hidrografski rezervat Konavoske stijene.

Aktivnost na lokaciji ZL. Zračna luka Dubrovnik nastoji održati stanje ekološke zaštite i prirodne ravnoteže zbog čega je 2009.god izradila Program zaštite divljači temeljem

međunarodnih i domaćih zakona i propisa o sigurnosti zračnog prometa, koji propisuju uvjete i standarde. Provode se brojne aktivnosti koje sprječavaju divljač i ostale životinje od ulaska u prostor ZL, a primjenjuju se mjere protjerivanja po potrebi onih jedinki koje se nađu u tom prostoru. Provedba zaštite se provodi u sklopu vatrogasno-tehničke službe, sa plinskim topovima, raketnim pištoljem kao i vozilima sa ugrađenom sirenom.

Zone mogućeg onečišćenja. Utjecaja na tlo nema osim u slučaju izvanrednog događaja ili nezgode kao što su eventualna prolijevanja goriva, ulja ili bilo kakve nepropisne

intervencije. ZL posjeduje sustav kontrolirane odvodnje voda s kolničkih površina, koje se prije ispuštanja u teren vode kroz separator ulja i masti iz vode. Za slučaj ekološkog incidenta ZLD ima razrađen plan intervencija, popis opasnih tvari i mogućih izvora opasnosti, ustroj i provedbu mjera, način zbrinjavanja i sanacije okoliša,

na temelju programa osposobljavanja i izvođenja vježbi. Spasilačko - vatrogasna postrojba osim svoje primarne zadaće djeluje i u slučajevima ekoloških incidenata i sanacije tla i vode.

Mjere za provođenje održivog razvoja stalna kontrola sredstava za zaštitu tla (separatora, prečistača, podzemnih

kanala) i nadzor tla okolno zemljište valorizirati i koristiti kao površinu za energente sunca i vjetra provoditi edukativne mjere i vježbe za smanjenje štetnih utjecaja na tlo nabaviti opremu za zaštitu i rastjerivanje divljači i ptica.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 14

 9. OKOLIŠ, OKRUŽENJE ‐ PROGRAMI  

Zračna luka Dubrovnik ulaže velike napore i sredstva, da se održi stanje ekološke zaštite i prirodne ravnoteže na i oko ZL. poštujući prilikom svakog investicijskog zahvata,

zaštitu geografskog obilježja lokacije, flore, faune, objekata prirode, spomenika kulture u što spada i Đurovića špilja ispod stajanke.

ZLD planira daljnje smanjenje potrošnje energije / po prometnoj jedinici (putnik, prevezeni teret, m2 novoizgrađenog prostora). Učinkovito upravljanje infrastrukturom i korištenje suvremene tehnologije s niskim gubicima i emisijama u okoliš su ciljevi Uprave ZLD. Đurovića špilja Programi i mjere

Smanjenje potrošnje energenata. Smanjiti utrošak goriva za cjelokupnu opremu za opsluživanje i optimizirat putanje kretanja i parkiranja opreme za opsluživanje na stajanci. Smanjenje potrošnje vode Nastaviti provjeru gubitaka u cjevovodima i iznalaziti daljnje uštede, veći postotak korištenja voda iz biolagune. Čistoća zraka Započeti trajni nadzor i mjerenje emisija u zrak te nakon analiza predlagati mjere poboljšanja i smanjenja. Planirati, nabaviti i instalirati opremu za tu svrhu. Stanje otpadnih voda Planira se nastavak izgradnje/spajanja sanitarnih voda na biolagunu te ostale manevarske površine usmjeriti na separatore. Zaštita od buke Nabaviti i instalirati mjerne stanice uvažavajući izrađenu kartu buke.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 15