STRATEŠKI MENADŽMENT

1. Strateški menadžment je kompleksan pojam koji se odnosi na..?

Grupu ljudi u preduzeću (menadžeri odgovorni za izbor, definiciju, provođenje kontrole i procjenu strategije.

Menadžerski proces (kontinuiran, iterativan proces koji je usmjeren ka ostvarivanju cilja u okolini koja se konstantno mijenja. Skup radnji za osmišljavanje, provedbu i kontrolu strategije.

Naučni disciplinu (znanje koje se odnosi na analizu okoline, određivanje i primjenu strategije, te provedbu kontrole i evaluacije strategije).- znanje veznao za analizu okoline, postavljenje vizije, misije i ciljeva, uspostavu strategije, implementaciju i kontrolu.

2. Zašto je nastao strateški menadžment? Objasni ukratko genezu koncepta strateškog menadžmenta?

Geneza koncepta SM:

Strateški menadžment kao koncept strateškog upravljanja promjenama je relativno novijeg datuma. Prva međunarodna konferencija o strateškom menadžmentu održana je 1973. godine u Nashvilleu Tennesse, pod sponzorstvom IBM i General Electric Company. Prva knjiga proistekla iz te konferencije je knjiga Igora Ansoffa, R. Declercka i R. Hayesa.

Zašto je nastao strateški menadžment???Zašto je nastao strateški menadžment??? U drugoj polovici 20. v. pojavljuje se sve veći utjecaj eksterne okolinepojavljuje se sve veći utjecaj eksterne okoline u procesu donošenja

odluka, zbog sve veće dinamičnosti, kompleksnosti, heterogenosti i neizvjesnosti okoline. Upravo iz tih razloga dolazi do nemogućnost orijentacije menadžmenta isključivo na interne dolazi do nemogućnost orijentacije menadžmenta isključivo na interne

aktivnosti,aktivnosti, već na eksterne aktivnosti opće ili poslovne. Nakon 2. Svjetskog rata okolina se drastično sofisticira (razvoj novih tehnologija) i javlja se okolina se drastično sofisticira (razvoj novih tehnologija) i javlja se

potreba za novim pristupompotreba za novim pristupom.

Koncepti SM

Koncepti SM stvoreni su kao potreba fleksibilnog/brzog odgovora na izazove i diskontinuitete u uslovima u kojima se mnoge značajne promjene razvijaju isuviše brzo da bi dozvolile klasično vremensko predviđanje. SM se usavršava sa potrebama organizacija i njihovog top menadžmenta da zadrže punu responzivnost na izazove okruženja.

1

3. U čemu je suština i čemu nas uči strateški menadžment?

STRATEŠKI MENADŽMENT- suština:STRATEŠKI MENADŽMENT- suština:

način razmišljanja o budućnostinačin razmišljanja o budućnosti

koncept upravljanja budućnošćukoncept upravljanja budućnošću

proces koji je usmjeren na određivanje i primjenu učinkovite (djelotvorne, proces koji je usmjeren na određivanje i primjenu učinkovite (djelotvorne, efikasne) strategije, u kontekstu povezanosti organizacije (preduzeća, firme) i njegove efikasne) strategije, u kontekstu povezanosti organizacije (preduzeća, firme) i njegove relevantne okoline (okruženja, ambijenta), u svrhu ostvarenja (dugoročnih) strateških relevantne okoline (okruženja, ambijenta), u svrhu ostvarenja (dugoročnih) strateških ciljevaciljeva

Strateški menadžment nas uči:

pravilnom prosuđivanju i procjeni strategije menadžmenta s obzirom na niz unutarnjih i vanjskih faktora, primjeni SWOT analize i drugih metoda i tehnika u procjenjivanju ponašanja menadžera i/ili pripremi pregleda situacije, identifikaciji strategije primjerene za svaku situaciju i procjenjivanju alternativa prema različitim kriterijima, kako pomoću detaljnih strategija i planova preporučiti specifične tokove akcije, izoštravanju analitičke sposobnosti potrebne u funkcijskim područjima, povezivanju teorije i prakse, pripremanju pisane analizu slučaja i daljnjih preporuke unapređivanju vještine prezentiranja.

4. Navesti i objasniti nekoliko zadataka strateškog menadžmenta?

Zadaci strateškog menadžera: (1-14)

1.Utvrđivanje misije1.Utvrđivanje misije - odlučivanje o poslu ili poslovima na kojima će se preduzeće angažirati. Misija je obično trajna i vremenski neograničena.

2.Formuliranje filozofije preduzeća2.Formuliranje filozofije preduzeća - utvrđivanje vjerovanja, vrijednosti, stavova i nepisanih smjernica.

3.Utvrđivanje politika3.Utvrđivanje politika - odlučivanje o planovima akcija za vođenje performansi svih glavnih aktivnosti u izvođenju strategije u skladu s filozofijom preduzeća.

4.Postavljanje ciljeva4.Postavljanje ciljeva - odlučivanje o provedbi zadataka u okviru definiranog vremena. 5.Razvoj strategije5.Razvoj strategije - razvoj koncepata, ideja i planova za uspješno ostvarenje ciljeva te

sustizanje i napadanje konkurencije. 6.Planiranje organizacijske strukture - razvoj plana organizacije i aktivnosti koje pomažu

ljudima da rade zajedno na provedbi aktivnosti koje se odnose na strategiju, filozofiju i politike.

7.Osiguranje osoblja7.Osiguranje osoblja - regrutiranje, selekcija i razvoj ljudi kako bi popunili radna mjesta u organizacijskom planu.

8.8.UtvrUtvrđđivanjeivanje proceduraprocedura - određivanje i propisivanje kako će se izvoditi sve važne i tekuće aktivnosti.

2

9.Osiguranje opreme9.Osiguranje opreme - osiguranje pogona, opreme i drugih fizičkih resursa potrebnih za izvođenje posla.

10.Osiguranje kapitala10.Osiguranje kapitala - za izvođenje sigurnog posla potreban je novac i kredit za radni kapital i fizičke resurse.

11.Postavljanje standarda11.Postavljanje standarda - utvrđivanje mjerila performansi koje će omogućiti da se posao najbolje obavlja u odnosu prema postavljenim ciljevima.

12.Utvrđivanje menadžmentskog programa i operaci12.Utvrđivanje menadžmentskog programa i operacijskihjskih planova planova - razvoj programa i planova upravljačkih aktivnosti i korištenja resursa

13.Osiguranje kontrolnih informacija13.Osiguranje kontrolnih informacija - nuđenje činjenica i pojava da se pomogne ljudi-ma slijediti strategiju, politike, procedure i programe; da se drže u pripravnosti snage na radu unutar poslova i izvan njih; da se mjere cjelokupne performanse preduzeća u odnosu prema postavljenom planu i standardima.

14.Aktiviranje ljudi14.Aktiviranje ljudi - zapovijedanje i motiviranje ljudi za rad u odnosu prema filozofiji, politikama, procedurama i standardima u izvođenju planova preduzeća.

5. Objasnite pojam strategije kao temeljne odrednice strateškog menadžmenta?

Strategija kao središnja kategorija strateškog menadžmenta

Povijest pojma “strategija”

Sun Tzu: Strategija - sistem 5 elemenataSun Tzu: Strategija - sistem 5 elemenata Put – filozofija, strategija, ponajprije života, a zatim i borbe (ek. djelovanja); Nebo - tamno ili svijetlo, izvan našeg nadzora, ali utiče na nas i naše akcije (vanjski

faktori); Vođenje – preduslov funkcionisanja svake org.-odgovornost za odluke, hrabrost,

inteligencija,pouzdanost,disciplina (menadžment) Zemlja – mjesto gdje se borimo i ono zašto se borimo (tržište) Metode – organizacija, lanac komandovanja, logistika (procesi i postupci)

DEFINIRANJE POJMA DEFINIRANJE POJMA "strategija""strategija" pojam "strategija" je preuzet iz vojne terminologije, a pod njim se podrazumijeva pojam "strategija" je preuzet iz vojne terminologije, a pod njim se podrazumijeva VOĐENJE VOJSKEVOĐENJE VOJSKE ali i postojanje odgovarajućeg ali i postojanje odgovarajućeg PRAVCA AKCIJEPRAVCA AKCIJE, prema kojemu , prema kojemu su usmjerene odgovarajuće aktivnosti.su usmjerene odgovarajuće aktivnosti.

"Poslovna strategija" je "Poslovna strategija" je pojam koji se tek od sredine 50-tih godina koristi u pojam koji se tek od sredine 50-tih godina koristi u ekonomijiekonomiji

Danas je ovaj pojam prvenstveno vezan uzDanas je ovaj pojam prvenstveno vezan uz

POSLOVNO ODLUČIVANJEPOSLOVNO ODLUČIVANJE

Strategija – nekoliko definicijaStrategija je određenje dugoročnih ciljeva preduzeća, kao i izbor akcija te alokacija resursa kako bi se ostvarili ti ciljevi. (Chandler, 1962)

Strategija nije detaljan plan ili program upustava; ona je objedinjavajući okvir koji daje koherenciju i usmjerenje akcijama i odlukama pojedinca ili organizacije.

3

6. Šta označava ekonomsko poimanje strategije i šta obuhvata poslovna strategija u njenom užem i širem smislu?

Ekonomsko poimanje strategijeEkonomsko poimanje strategije Ekonomsko poimanje strategije označavaEkonomsko poimanje strategije označava NASTOJANJE ORGANIZACIJA DA NASTOJANJE ORGANIZACIJA DA ANTICIPIRAJU PROMJENE, ODGOVORE NA IZAZOVE I PREŽIVE UANTICIPIRAJU PROMJENE, ODGOVORE NA IZAZOVE I PREŽIVE U promjenjivom i promjenjivom i strateškim prijetnjama bremenitom EKSTERNOM I INTERNOM strateškim prijetnjama bremenitom EKSTERNOM I INTERNOM OKRUŽENJU.OKRUŽENJU.

Osnivači "teorije igara" J. V. NEUMANN i O. MORGENSTERN definiraju Osnivači "teorije igara" J. V. NEUMANN i O. MORGENSTERN definiraju strategiju kao:strategiju kao:

PLAN IGREPLAN IGRE KOJIM NEKI IGRAČ ZAPOČINJE IGRATI (analogija sa ŠAHOM) KOJIM NEKI IGRAČ ZAPOČINJE IGRATI (analogija sa ŠAHOM)

Poslovna strategijaPoslovna strategija Poslovna strategijaPoslovna strategija obuhvata utvrđivanje različitih puteva (načina) zaobuhvata utvrđivanje različitih puteva (načina) za ostvarivanje misije i ciljeva preduzeća, odnosno organizacije u širem smislu. ostvarivanje misije i ciljeva preduzeća, odnosno organizacije u širem smislu. Strategija je nauka i vještina korištenja načina da se ostvare ciljevi.Strategija je nauka i vještina korištenja načina da se ostvare ciljevi. Strategija predstavlja racionalno reagovanje preduzeća na događaje u sredini uStrategija predstavlja racionalno reagovanje preduzeća na događaje u sredini u kojoj obavljaju svoju poslovnu aktivnost.kojoj obavljaju svoju poslovnu aktivnost.ŠIREŠIRE I UŽE shvaćanje pojma "strategija” I UŽE shvaćanje pojma "strategija” ŠIREŠIRE shvaćanje: Strategija podrazumijeva shvaćanje: Strategija podrazumijeva

TEMELJNU TEMELJNU UPRAVLJAČKU ODLUKUUPRAVLJAČKU ODLUKU, kojom su obuhvaćeni CILJEVI i POLITIKE. , kojom su obuhvaćeni CILJEVI i POLITIKE.

UŽEUŽE shvaćanje: Strategija predstavlja određenu PLANSKU ODLUKU, kojom su shvaćanje: Strategija predstavlja određenu PLANSKU ODLUKU, kojom su utvrđuju NAČINI OSTVARIVANJA CILJEVA preduzećautvrđuju NAČINI OSTVARIVANJA CILJEVA preduzeća

7. Navesti četiri osnovne dimenzije i ukratko ukazati na njihov značaj za razvijanje dobre strategije koja razlikuje uspješne od neuspješnih?

>Dimenzije strategije

Dobra strategija razlikuje uspješne od neuspješnihDobra strategija razlikuje uspješne od neuspješnihKlasični autori o strategiji…

JJ ednu od sveobuhvatnijih definicija strategije dao je ednu od sveobuhvatnijih definicija strategije dao je A. D. CHANDLER A. D. CHANDLER koji strategiju definiše kao:koji strategiju definiše kao: određivanje temeljnih dugoročnih određivanje temeljnih dugoročnih CILJEVA I SVRHACILJEVA I SVRHA jednog preduzeća jednog preduzeća usvajanje usvajanje PRAVCAPRAVCA akcije i akcije i alociranje alociranje RESURSARESURSA nužnih za postizanje tih ciljeva. nužnih za postizanje tih ciljeva.

Prema A. D. CHANDLERU strategija je KONCEPT što ga određuju Prema A. D. CHANDLERU strategija je KONCEPT što ga određuju UPRAVLJAČKI ORGANI o:UPRAVLJAČKI ORGANI o: dugoročnoj dugoročnoj SVRSI i CILJEVIMASVRSI i CILJEVIMA preduzeća, preduzeća,

4

MJERAMA I POLITIKAMAMJERAMA I POLITIKAMA koje u danoj situaciji ograničavaju aktivnosti preduzeća, koje u danoj situaciji ograničavaju aktivnosti preduzeća, nizu tekućih nizu tekućih PLANOVAPLANOVA i kratkoročnih i kratkoročnih ZADATAKA ZADATAKA koji su određeni namjenom koji su određeni namjenom postizanja ciljeva preduzećapostizanja ciljeva preduzeća

8. Navesti nekoliko pogleda na strategiju klasičnih autora?

>Klasični autori o strategiji…

Alfred Chandler -Strategija i struktura (1962.) …Strategija se može definirati kao određivanje temeljnih dugoročnih ciljeva preduzeća (ili dr.org.) i usvajanje pravca akcija i alokacija resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva ... Istražuje kako velika preduzeća prilagođavaju svoju strukturu stategiji rasta.

>Klasični autori o strategiji…

Learned et al.- Poslovna politika: tekst i slučajevi (1965.-69) …Strategija je"obrazac ciljeva, svrhe ili ciljeva i glavnih politika i planova za

ostvarenje tih ciljeva”… Naslanja se na Chandler-a, definirajući 3 glavna pitanja: GDJE SMO SADA?, GDJE ŽELIMO STIĆI? KAKO ĆEMO TAMO STIĆI? H. I. ANSOFF – jedan od utemeljivača SMH. I. ANSOFF – jedan od utemeljivača SM H. I. ANSOFF pod strategijom podrazumijevaH. I. ANSOFF pod strategijom podrazumijeva

KONCEPT POSLOVANJA PREDUZEĆAKONCEPT POSLOVANJA PREDUZEĆA koji osigurava integrativnu osnovu za sve njegove koji osigurava integrativnu osnovu za sve njegove djelatnosti. djelatnosti.

H. I. ANSOFF definira strategiju kao: H. I. ANSOFF definira strategiju kao:

SKUP SMJERNICASKUP SMJERNICA za upravljanje i rukovođenje, koje detaljno opisuju za upravljanje i rukovođenje, koje detaljno opisuju

•• POLOŽAJ preduzeća na tržištuPOLOŽAJ preduzeća na tržištu•• PRAVCE u kojima preduzeće nastoji rasti i mijenjati sePRAVCE u kojima preduzeće nastoji rasti i mijenjati se•• INSTRUMENTE koje će upotrebljavati u konkurentskoj borbi,INSTRUMENTE koje će upotrebljavati u konkurentskoj borbi,•• NAČIN na koji će oblikovati svoja sredstva,NAČIN na koji će oblikovati svoja sredstva,•• MOĆ koju će pokušati iskoristitiMOĆ koju će pokušati iskoristiti•• SLABOSTI koje će nastojati prevladati.SLABOSTI koje će nastojati prevladati.

>Klasični autori o strategiji…

Igor Ansoff -Korporacijska strategija (1965.) …Strategija čini "zajedničku nit" za pet međusobno povezanih pitanja: područje proizvod - tržište; vektor rasta; konkurentsku prednost; interno generiranu sinergiju donošenje odluka …

5

9. Navesti i objasniti 5Ps za strategiju H.Mintzberga?

Henri Mintzberg, definiše strategiju sa različitih aspekata ili tačnije "Pet Ps za strategiju", gdje Ps predstavlja početne uslove za strategiju:

plan (plan), position (pozicija), pattern (obrazac ponašanjja), perspective (perspektiva) i ploy (trik, blef, manevar).

Problem određenja strategije (H. Mintzberg)

plan (plan). Strategija predstavljaStrategija predstavlja jedan plan, ili nešto poput toga - pravac, pokazivač jedan plan, ili nešto poput toga - pravac, pokazivač smjera buduće aktivnosti, stazu kojom će te ići da biste stigli sa jedne pozicije nasmjera buduće aktivnosti, stazu kojom će te ići da biste stigli sa jedne pozicije na drugu, tj. ostvariti strateške ciljeve, misiju i viziju organizacijedrugu, tj. ostvariti strateške ciljeve, misiju i viziju organizacije.

pattern (obrazac). Strategija predstavlja obrazac, tj. dosljednost u ponašanju uobrazac, tj. dosljednost u ponašanju u određenom vremenskom perioduodređenom vremenskom periodu.

position (pozicija). Strategija kao jedna pozicija predstavlja lociranje ili pozicioniranjelociranje ili pozicioniranje jedne organizacije u njenom tržišnom i drugom okruženjujedne organizacije u njenom tržišnom i drugom okruženju.

perspective (perspektiva). Strategija kao perspektiva gleda na strategiju kao glavnukao perspektiva gleda na strategiju kao glavnu viziju strategaviziju stratega i način na koji jedna organizacija radi i način na koji jedna organizacija radi..

ploy (trik, blef, smicalica). Strategija se predstavlja kao specifičan "manevar" saspecifičan "manevar" sa namjerom da se nadmudri protivnik ili konkurencijanamjerom da se nadmudri protivnik ili konkurencija

10. Osnovna karakteristika djelovanja preduzeća u razvijenim privrednim okruženjima?

Strategija i Strategija i strateški menadžment?strateški menadžment? OSNOVNA KARAKTERISTIKA djelovanja preduzeća u razvijenim privrednim okruženjima - neprestano traženje odgovora na izvanredno brze promjene u užem i u širem okruženju. Prilagođavanje promjenljivom (stalno mijenjajućem) tržnom i tehnološkom položaju je NUŽAN IZAZOV ZA PREDUZEĆE. To znači - neprestano TRAŽENJE , POTVRĐIVANJE I ČUVANJE (održavanje) stečenog položaja na tržištu.

11. Objasnite tvrdnju da se poslovanje savremenih preduzeća odvija u ratnoj sredini?

Strategija i Strategija i strateški menadžment?strateški menadžment? Poslovanje preduzeća odvija se u "ratnoj" sredini i u uslovima koji su slični ratnom stanju i koji zahtijevajuzahtijevaju stalnu borbu da bi se ostvario neki cilj. "Ratnu" sredinu predstavlja tržište gdje se vodi stalna borba za opstanak isticanje konkurentske prednosti da bi se dobilo povjerenje potrošača.

6

Strategija obuhvata utvrđivanje različitih puteva (načina) za ostvarivanje misije i ciljeva preduzeća, odnosno organizacije u širem smislu.

12. Šta postojeći uvjeti (prilike) zahtjevaju od preduzeća i koja su pitanja u fokusu menadžerske struke?

Postojeće prilike zahtjevaju od preduzeća da se prilagodi i da uvede nužno potrebne promjeneDuboka pomijeranja ne utiču samo na preduzeća već prouzrokuju i promjene menadžerskeprouzrokuju i promjene menadžerske

strukestruke. U središtu su pitanja kao npr. oblikovanje inovativnog menadžmenta prilagodljivost preduzeća, traženje uspješnog i učinkovitog puta za izradu strategije, poboljšanje saradnje u radu Traženje-podsticanje slobodne kreativnosti pojedinaca itd.

13. Navesti ključne atribute i ukratko objasniti suštinu strateškog menadžmenta?

SStrateški menadžment uključuje u sebetrateški menadžment uključuje u sebe: STRATEŠKO PLANIRANJESTRATEŠKO PLANIRANJE kao svoj esencijalni dio (stratešku analizu i strateški

izbor), STRATEŠKU PROMJENUSTRATEŠKU PROMJENU (stratešku implementaciju i kontrolu).

Zadatak strateškog menadžmentaZadatak strateškog menadžmentaZadatak Zadatak strateškog menadžmenta

omogućiomogućititi organizaciji racionalno i blagovremeno reagovanje na promjene u sredini u organizaciji racionalno i blagovremeno reagovanje na promjene u sredini u kojoj ona obavlja svoju poslovnu i širu aktivnost. kojoj ona obavlja svoju poslovnu i širu aktivnost.

U tom smislu, strateški menadžment uključuje u sebe: strateško planiranje kao svoj esencijalni dio (stratešku analizu i strateški izbor), ali i stratešku promjenustratešku promjenu (stratešku implementaciju i kontrolu).

14. Kako Certo i Peter posmatraju proces strateškog menadžmena?

Certo i Peter proces stratešog menadžmenta (PSM) posmatraju kao kontinuirani, iterativni kontinuirani, iterativni proces koji uključuje:proces koji uključuje:

analizu sredine,analizu sredine, usmjeravanje organizacije (misija i ciljevi),usmjeravanje organizacije (misija i ciljevi), formulisanje strategije,formulisanje strategije, implementaciju strategije,implementaciju strategije, stratešku kontrolu.stratešku kontrolu.

7

15. Proces strateškog menadžmenta (PSM); pojam, faze i koraci?

>Proces strateškog menadžmenta (PSM)>Proces strateškog menadžmenta (PSM)

Realizacija strateškog menadžmentaRealizacija strateškog menadžmenta odvija se u praksi preko procesa strateškog odvija se u praksi preko procesa strateškog menadžmenta menadžmenta (PSM)(PSM). .

PPSM SM jeje sastavljensastavljen iziz veveććegeg brojabroja memeđđusobnousobno logilogiččnono povezanihpovezanih radnihradnih procesaprocesa, , fazafaza ii aktivnostiaktivnosti. .

Po sadržini PSM predstavlja: l oblikovanjeoblikovanje sveobuhvatnogsveobuhvatnog razvojnograzvojnog usmjerenjausmjerenja preduzeća (od vizije, misije, do

globalne poslovne i funkcijske strategije) l upotrebu funkcija menadžmenta za njeupotrebu funkcija menadžmenta za njegovu govu realizacijurealizaciju.

SM SM je je procesproces koji se izvodi u tri faze: koji se izvodi u tri faze:

U okviru svake faze odvija se niz koraka što sve skupa čini MODEL procesa strateškog menadžmenta (PSM)

Proces SMProces SM

SM predstavlja SM predstavlja procesproces kojim menadžeri kojim menadžeri formuliraju i implementiraju strategijeformuliraju i implementiraju strategije usmjerene ka usmjerene ka optimiziranju načina za postizanje strateških ciljeva, uz date uvjete koji optimiziranju načina za postizanje strateških ciljeva, uz date uvjete koji vladaju u sredini i u samoj organizacijivladaju u sredini i u samoj organizaciji. . Ova definicija podrazumijeva da je SM: Ova definicija podrazumijeva da je SM: orijentiran prema postizanju dugoročnih ciljevaorijentiran prema postizanju dugoročnih ciljeva, , vaga vavaga važžne elemente sredinene elemente sredine, , razmatra glavne interne karakteristike preduzerazmatra glavne interne karakteristike preduzećća a i i obuhvaobuhvaćća izradu konkurentnih strategijaa izradu konkurentnih strategija. .

Proces strateškog menadžmenta (PSM)Proces strateškog menadžmenta (PSM)

Nema jedinstvene definicije Nema jedinstvene definicije PSMPSM.. PSM se najčešće prikazuje u obliku modela koga čini slijed radnih procesa faza i

aktivnosti. PSM je slijed poslovnih odluka na temelju informacija i vlastitog znanja, kojikoji nana tajtaj

nanaččinin udruudružžujeuje pogledpogled nana protekloproteklo sadasadaššnjenje ii budubuduććee poslovanjeposlovanje preduzepreduzeććaa povezanopovezano ss procesimaprocesima uu okruokružženjuenju. .

KKoraci u procesu strateškog menadžmentaoraci u procesu strateškog menadžmenta

Osnovni ciljOsnovni cilj PSM PSM: održanje organizacije potpuno podesnom da odgovori prom j enama i izazovima iz njene sredine.

a) Prvi korakPrvi korak u PSM odnosi se na stratešku, situacionu analizu internih i eksternih faktora sredine organizacije.

b) Kao logični drugi korakdrugi korak u procesu strateškog menadžmenta nameće se (re)formulisanje organizacionog usmjerenja putem vizije, misije i razvojnih ciljeva,.

c) Treći korakTreći korak je sstrateški izbor, odnosno formulisanje strategija (njihovo generisanje, vrednovanje i selekcija)

d) Četvrti korak: implementacija, odnosno sprovođenje strategija u život organizacije i

8

e) Peti korak: sPeti korak: strateška trateška evaluacija evaluacija kontrolakontrola

16. Zajedničke karakteristike različitih modela i koncepata strateškog menadžmenta?

17. Koje tri sistemske prakse po mišljenju P. Druckera treba ugraditi u organizaciono tkivo savremenih preduzeća?

Povećanje frekvencija i ubrzanje promjena i povećanje tzv. stope difuzije promjene (brzine kojom novi proizvodi i usluge osvajaju tržište),

imaju za rezultatimaju za rezultat da okolina u kojoj organizacije obavljaju svoju misiju postaje sve turbulentnija i kompleksnija.

(digresija: odrednice kompleksnosti i dinamičnosti okolinedigresija: odrednice kompleksnosti i dinamičnosti okoline)P. F. Drucker, (vodeći autor i guru savremenog menadžmenta), Takvo vrijeme i njegove karakteristike nazvao (je još 60-tig g.) "doba diskontinuiteta" ("The Age of Discontinuity"), početkom 90-tih, novo društvo naziva "postkapitalističko društvo" (Post-Capitalist Society). "Praktično je sigurno da će to novo društvo biti i nesocijalističko i postkapitalističko. Takođe je izvjesno da će njegov PREVASHODNI RESURS BITI ZNANJE. To, takođe, znači i da će to društvo morati da bude društvo organizacija.“

Svaka organizacija Svaka organizacija zahtijeva zahtijeva stalno unapređivanje svega što radistalno unapređivanje svega što radi – to je proces koji – to je proces koji Japanci nazivaju kaizenJapanci nazivaju kaizen..

Svaka organizacija Svaka organizacija moraće da nauči da moraće da nauči da iskorišćava, tj. da razrađuje nove primjene iz iskorišćava, tj. da razrađuje nove primjene iz sopstvenog uspjehasopstvenog uspjeha (primjer, način na koji je japanski proizvođač elektronske robe (primjer, način na koji je japanski proizvođač elektronske robe široke potrošnje razvio jedan proizvod za drugim, razrađujući jedno te isto američko široke potrošnje razvio jedan proizvod za drugim, razrađujući jedno te isto američko dostignuće – magnetofon).dostignuće – magnetofon).

Svaka organizacija će Svaka organizacija će morati da morati da nauči da inoviranauči da inovira i da nauči da inovacija može i da i da nauči da inovacija može i da treba da se organizuje kao sistematski proces.treba da se organizuje kao sistematski proces.

18. Koji se izrazi koriste za označavanje doba u kojem živimo i u kome savremene organizacije obavljaju svoju djelatnost?

Često se za označavanje doba u kojem živimo koriste i izrazi: Daniela Bella "postindustrijska era",”postindustrijsko društvopostindustrijsko društvo” J. K. Galbraitha "doba neizvjesnosti", mnogi autori upotrebljavaju naziv "informacijsko društvo", Alvin Toffler piše:o trećem talasu:o trećem talasu

“Čovječanstvo je suočeno sa dosad najdubljom društvenom promjenom i stvaralačkim prestrukturiranjem; mi smo se već latili toga da iz temelja izgradimo jednu zamašnu

novu civilizaciju. To je smisao trećeg talasa”.

Na prelasku 70-tih u 80-te godine veliku pozornost pobudio je rad “Treći talas” (The Third Wave) Alvina ToffleraToffler poistovjećuje pojedina razdoblja razvoja zapadne civilizacije s talasima. Prvi talas predindustrijsko razdoblje. Drugi talas industrijska era za koju su karakteristični sledeći elementi: standardizacija,

9

specijalizacija, sinhronizacija, koncentracija, maksimizacija i centralizacija. Treći talas, (započinje u SAD oko 1955. u deceniji) kada je prvi put u historiji čovječanstva broj radnika u uslužnim djelatnostima i

administraciji prevazišao broj proizvodnih radnika; i kada je došlo je do ekspanzije uvođenja računara, putovanja u svemir reaktivnim

letjelicama i još mnogo drugih revolucionarnih novosti Promjene u novom trećem talasu će stići na sva područja našega rada i života. Toffler – treći talas Prvom talasu promjenaPrvom talasu promjena - poljoprivrednoj revolucijipoljoprivrednoj revoluciji - bile su potrebne hiljade godina da se iscrpi Drugom talasu usponu industrijske civilizacijeusponu industrijske civilizacije - trebalo je samo tri stotine godina. Danas je historija još ubrzanija, tako da će treći talas vjerovatno prohujati kroz historiju i okončati se za nekoliko decenija.

19. Navesti i objasniti pet faza ukupnog toka razvoja preduzeća?

Svaka od navedenih razvojnih stepenica preduzeća predstavlja određeno razdoblje u kome su se pod uticajem unutrašnjih faktora u menadžmentu razvili specifični načini odazivanja na zahtjeve i izazove iz okruženja.

Iako se pojedino razdoblje zaključuje s navedenom vremenskom granicom, ipak se i u sljedećem razdoblju čuvaju i koriste sve one karakteristike koje su u prošlosti preduzeću obezbjedile konkurentske prednosti, a nisu u suprotnosti sa zahtjevima novog razdoblja.

1. Razdoblje proizvodne podešenosti (od konca II svijetskog rata do 60-tih g U središtu je bio neograničeni rast tržišta i uvećanje proizvodnih sposobnosti. Naglasak je bio na rješavanju proizvodnih problema. Naglasak je bio na rješavanju proizvodnih problema.

2. Razdoblje troškovnog usmjerenja (do 70-tih godina). Pojavljuju se prvi znaci zasićenosti tržišta. U želji za očuvanjem profitnih stopa preduzeća se fokusiraju na troškovnu učinkovitost.

3.Razdoblje marketinške podešenosti (do 80-tih godina). Konkurencijska bitka kao posljedica internacionalizacije svjetske privrede je snažno ojačala; Radi očuvanja stope dobitka menadžment mora potražiti i uspostaviti kompleksnu vezu između preduzeća i tržišta.

4. Razdoblje strateškog razmišljanja (do sredine 80-tih godina). Stalno ubrzanje dinamike na tržištu stvorilo je nestabilne (turblentne) razmjere. Menadžment ne može više odlučivati na osnovu starih metoda i instrumenata

utemeljenih na proteklim trendovima. Zahtijeva se novi instrumentarij koji će uvažavati nastalo kompleksno okruženje i

to uključiti u sistem odlučivanja i usmjeravanja preduzeća 5. Razdoblje inovativnog razmišljanja (u 90-tim godinama).

10

Brzina prilagođavanja novim zahtjevima tržišta postaje sve značajniji faktor u sticanju konkrentne prednosti.

Inovativnost je ključna osobina koja odvaja uspješna od neuspješnih preduzeća.20. Navesti podjelu i pristup različitim historijskim razdobljima i izazovima koji su

imali odlučujuću ulogu na menadžment?

Druge podjele i pristupi različitim historijskim razdobljima i izazovima, koja su imali odlučujuću ulogu na menadžment 1.1.Doba masovne industrijske proizvodnje,Doba masovne industrijske proizvodnje,2.Doba masovnog marketinga, i 2.Doba masovnog marketinga, i 3.Postindustrijsko doba.3.Postindustrijsko doba.

Svako od navedenih doba stavlja preduzeće u posebne uslove kojima MORA DA ODGOVORI : adekvatnim ponašanjem i adekvatnim menadžment sistemom .

1. 1. Doba masovne industrijske proizvodnjeDoba masovne industrijske proizvodnje (1900-1930) karakteriše se(1900-1930) karakteriše se::

Orijentacijom menadžera na efikasnost proizvodnog mehanizma i operativnim Orijentacijom menadžera na efikasnost proizvodnog mehanizma i operativnim načinom ponašanja koji postaje dominantan. načinom ponašanja koji postaje dominantan. Fokus industrijske aktivnosti odnosio se na usavršavanju mehanizama masovne Fokus industrijske aktivnosti odnosio se na usavršavanju mehanizama masovne proizvodnje koji utiču na progresivno smanjenje troškova proizvoda po jedinici. proizvodnje koji utiču na progresivno smanjenje troškova proizvoda po jedinici. Tržišna situacija je najčešće bila stabilna, izbjegavao se rizik ulaženja u nove Tržišna situacija je najčešće bila stabilna, izbjegavao se rizik ulaženja u nove poduhvate, a pospješivanapoduhvate, a pospješivana je što uspješnija realizacija postojećih. je što uspješnija realizacija postojećih. Koncept marketinga je bio jednostavan: preduzeće koje je nudilo standardan proizvod Koncept marketinga je bio jednostavan: preduzeće koje je nudilo standardan proizvod po najnižoj ceni bilo je predodređeno za pobjedu. po najnižoj ceni bilo je predodređeno za pobjedu. 1a. 1a. Doba masovne industrijske proizvodnjeDoba masovne industrijske proizvodnje Većina preduzeća bila je zadovoljna ostvarenim tempom rasta i fokusom na Većina preduzeća bila je zadovoljna ostvarenim tempom rasta i fokusom na proizvodnu orijentaciju. proizvodnu orijentaciju. Ovaj period je poznat i po Ovaj period je poznat i po uvođenju naučnog menadžmenta i organizacijeuvođenju naučnog menadžmenta i organizacije u poslovanje u poslovanje preduzeća. preduzeća. Masovna proizvodnja i pojava menadžerskih percepcija, stavova i preferencija koji se Masovna proizvodnja i pojava menadžerskih percepcija, stavova i preferencija koji se označavaju "proizvodnim mentalitetom" osnovna su obilježja doba masovne proizvodnje. označavaju "proizvodnim mentalitetom" osnovna su obilježja doba masovne proizvodnje. Poslovanje preduzeća bilo je dobro zaštićeno od spoljašnjih uticaja. Poslovanje preduzeća bilo je dobro zaštićeno od spoljašnjih uticaja. Političke i društvene kontrole bile su minimalne. Političke i društvene kontrole bile su minimalne. Miješanje vlade u tržišne procese bilo je vrlo rijetko.Miješanje vlade u tržišne procese bilo je vrlo rijetko.

2. Doba masovnog marketinga

Nastupa početkom tridesetih godina XX vijeka kada potrošači počinju da traže Nastupa početkom tridesetih godina XX vijeka kada potrošači počinju da traže mnogo više od zadovoljenja osnovnih potreba.mnogo više od zadovoljenja osnovnih potreba. Kompanije, iniciraju prebacivanje sa proizvodne na tržišnu orijentaciju. Nova tajna uspjeha počinje da se pomijera ka "marketing orijentaciji". Promocija, reklama, prodaja i ostali oblici uticaja na potrošače postale su od Promocija, reklama, prodaja i ostali oblici uticaja na potrošače postale su od primarne važnosti za menadžment. primarne važnosti za menadžment. Prebacivanje organizacija na marketing orijentaciju i filozofiju ponašanja značilo je i njeno pomijeranje sa introvertne (interno fokusirane) ka ekstrovertnoj (otvorenoj) perspektivi.

11

2a. 2a. Doba masovnog marketingaDoba masovnog marketinga Prodor marketing filozofije odvijao se različitim intenzitetom u različite vrste Prodor marketing filozofije odvijao se različitim intenzitetom u različite vrste proizvodnje.proizvodnje. (vrlo slabo se probijao u oblasti procesnih industrija, a daleko brže u proizvodnji robe

široke potrošnje i tehnološki intenzivnim proizvodnim industrijama). Za doba "marketing orijentacije" vezuje se razvoj novih proizvoda prije nego procesa. Značajna karakteristika ovog perioda bila jeZnačajna karakteristika ovog perioda bila je uspostavljanje laboratorija za uspostavljanje laboratorija za interna razvojna istraživanja u kompanijamainterna razvojna istraživanja u kompanijama (kao npr. u: "DuPont", "Bell Telephone", "General Electric". To predstavlja prvi korak institucionaliz ir anju inovacija u organizaijama .

3. Postindustrijsko doba

Period od sredine 50-ih godina XX vijeka, koji se karakteriše ubrzanjem događaja i promjena koje su počele da mijenjaju granice, strukturu, dinamiku i kompleksnost sredine organizacije. Preduzeća su suočena sa novim i neočekivanim izazovima, koji nemaju ničeg zajedničkog sa prošlošću. Turbulencije postaju složenije s tehnološkim, političkim i drugim promjenama. Organizacije su primorane da se okreću svom okruženju i prihvataju promjene iz poznatog svijeta marketinga i proizvodnje ka nepoznatom svijetu novih tehnologija, novih konkurenata, novih stavova potrošača, novih dimenzija društvenih kontrola, i preispitivanju svoje uloge u društvu.

3a. 3a. Postindustrijsko dobaPostindustrijsko doba

Duboki transformacijski procesi koji teku u razvijenim privrednim okruženjimaDuboki transformacijski procesi koji teku u razvijenim privrednim okruženjima označavaju označavaju KONAČAN PKONAČAN P RERE OKRETOKRET

od logike masovne proizvodnje, ka logici inovativno podešene proizvodnje, od logike masovne proizvodnje, ka logici inovativno podešene proizvodnje, štošto postavlja u prvi plan dinamiku ciljeva, prilagodljive organizacijske strukture, postavlja u prvi plan dinamiku ciljeva, prilagodljive organizacijske strukture, hitre odgovore, nestabilnost itd.hitre odgovore, nestabilnost itd.

21. Navesti i ukratko pojasniti osnovne karkateristike savremenog poslovnog okruženja?

POSLOVNOPOSLOVNO OKRUOKRUŽŽENJEENJE NANA RAZMJENIRAZMJENI DVADVA MILENIJAMILENIJA II SAVREMENASAVREMENA PRAKSAPRAKSA MENADMENADŽŽMENTAMENTAKrajem 90-tih i početkom 2000-tih godina Osnovna karakteristika poslovnog okruženja je TURBULETNOST , a jedina

konstanta je PROMJENA. “SVE JE NESIGURNO, SIGURNE SU SAMO PROMJENE”

OSNOVNE KARAKTERISTIKE savremenog okruženja : Sve brži znanstveni i tehnološki razvoj, Informatizacija poslovanja Drastično skraćivanje životnog ciklusa proizvoda,

12

Dinamične političke promjene, Pojava novih industrijskih država, Komunikacijsko povezivanje i globalizacija svjetskog tržišta, Promjena vrijednosti pojedinaca itd;

a) Znanstveno-tehnološki razvoj

XX-ti vijek je bio vijek eksplozivnog znanstveno-tehnološkog razvoja. Danas već možemo govoriti da su razvoj znanosti u cijelom društvu i napredak istraživanja i razvoja u preduzećima ključni faktori konkurentne prednosti .

Navedene činjenice je svjesna većina privredno najrazvijenijih država i zato za znanstveno-tehnološki razvoj namjenjuju sve više sredstava, udio GNP namijenjenog znanstveno tehnološkom razvoju privredno najarazvijenjijih država stalno raste.aa) ) ZnanstvenoZnanstveno--tehnolotehnološškiki razvojrazvojZnanstveno tehnološki razvoj sa svojom dinamikom predstavlja osnovni faktor u

poslovnom okruženju preduzeća. Pojava novog proizvoda, materijala, tehnološkog postupka ključne tehnologije znači konkurentsku prednost zbog nižih troškova, boljeg kvaliteta, boljih usluga, brže

izrade itd. Značajna posljedica sve bržeg znanstveno tehnološkog razvoja i sve jače konkurencije je

skraćivanje životnog ciklusa proizvoda. Velika zabluda!!! U 1899 šef USA Ureda za Patente, dao je ostavku svečano izjavljujući da vjerovatno da vjerovatno više ništa nije preostalo da se otkrijeviše ništa nije preostalo da se otkrije. Gledajući na otkriće u 1800-im koja su uticala na komunikacije lako je i razumjeti njegov položaj. Gotovo preko noći svijet je mogao komunicirati između gradova, država, zemalja i okeana brzinom koja je bila revolucionarna.Digresija: znanje čovječanstva se udvostruči svake dvije i pol Digresija: znanje čovječanstva se udvostruči svake dvije i pol godine! Prema grčkoj legendi bog znanja Proteus je bio sin Posejdona koji je znao sve o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ako cjelokupno ljudsko znanje koje je postojalo na početku prvog milenijuma označimo kao 1 Proteus, na tabeli i slici ćemo vidjeti kako se odvijao eksponencijalni porast tog znanja i gdje se nlazimo na početku trećeg milenijuma. Naime ljudsko znanje se za dva milenijuma povećalo za 16.394 puta. 1850. godine informacijama je trebalo 45 godina da se udvostruče. Danas se to, u određenim segmentima tržišta događa svake godine.

bb) ) GlobalizacijaGlobalizacija trtržžiišštataS razvojem savremenih komunikacijskih i prometnih sredstava međunarodno

ekonomsko povezivanje je u stalnom porastu integracija i međusobna privredna povezanost izvanredno se povećala.

13

Globalizacija tržišta NE ZNAČI DA NESTAJU nacionalna tržišta i različiti oblici regionalnog povezivanja, već znači da preduzeća moraju respektovati neke svjetske standarde u svojoj grani.

Globalizacija značiGlobalizacija znači:: veću konkurentnost za preduzeće i time neprestani pritisak na promjenu tržnih pomaka i traženje odgovora na njih. Posljedica navedenog djejstva je: povećanje kompleksnosti menadžerskog procesa brže otkrivanje slabosti preduzeća. Ali globalizacija ne znači samo nesigurnost i pritiske. globalizacija predstavlja POVEĆANJE MOGUĆNOSTI menadžera za najracionalniju međusobnu kombinaciju proizvodnih resursa.

GLOBALIZACIJA JE SVOJEVRSNA PRILIKA KOJA SE MORA ISKORISTITI.GLOBALIZACIJA JE SVOJEVRSNA PRILIKA KOJA SE MORA ISKORISTITI.

cc))Informatizacija preduzeInformatizacija preduzeććaa

Podrazumijeva: Uvođenje iUvođenje i upotrebu informacijske tehnologijeupotrebu informacijske tehnologije u cjelokupnom poslovnom procesu. u cjelokupnom poslovnom procesu.

U 70-tim i još intezivnije u 80-tim godinama i na ovamo informacija je zahvatila i dosegla sva područja poslovnog procesa. S uvođenjem računarsko-upravljačkih proizvodnih strojeva i sistema izvandredno se povećala fleksibilnost proizvodnih procesa i s time i prilagodljivost preduzeća zahtjevima tržišta. Uvođenje informatizacije u proizvodni proces je uticalo takođe na snižavanje troškova i povećanje produktivnosti. InformatizacijaInformatizacija nije zahvatila samo proizvodne procese nego je odlučno zahvatila i proces planiranja proizvodnje i u velikoj mjeri skratila te, pojednostavila dosadašnje postupke i načine rada.

Pored ulaska na područja kao što su planiranje, upravljanje i sama proizvodnja nalazimo informatizaciju još mnogo prije u ostalim dijelovima poslovnog procesa.

Od menadžera se danas zahtijeva da imaju osnovna znanja iz oblasti informatike, te da su upoznati sa aplikativnim mogućnostima informacijske tehnologije. InformatizacijaInformatizacija

Sve više je u središtu i zahtjev da menadžeri ne poznaju samo temeljna informacijska znanja, nego da u svom svakodnevnom radu upotrebljavaju različite programske paketerazličite programske pakete za pomoć u odlučivanju.

14

Informatizacija preduzeća je prouzrokovala i prouzrokuje duboke posljediceprouzrokuje duboke posljedice:: Promijenila je sadržinu radnih procesa, obrazovnu strukturu zaposlenih i otvorila neslućene mogućnosti njene upotrebe – ZA POVEZIVANJE I UMREŽAVANJE KOMPANIJA (dojučerašnjih LJUTIH konkurenata).dd) ) PromjenaPromjena vrijednostivrijednostiDuboke rasprave o promjeni vrijednosti pojavile su se u drugoj polovici 70-tih godina. Tradicionalne vrijednosti su potisnute u pozadinu, u središte stupaju nove do sada zanemarivane vrijednosti. Najčešći uzroci promjena u sistemu vrijednosti suNajčešći uzroci promjena u sistemu vrijednosti su: promjene školskog sistema, promjene školskog sistema, dostignuta stopa materijalnog standarda, dostignuta stopa materijalnog standarda, socijalizacijski proces, socijalizacijski proces, opažanje odstupanja od postavljenih ciljeva i dostignutih rezultata. opažanje odstupanja od postavljenih ciljeva i dostignutih rezultata. dd) ) PromjenaPromjena vrijednostivrijednostiMenadžeri koji neposredno usmjeravaju rad podčinjenih moraju razumjeti i uzimati u obzir globalne pomake u sistemu vrijednosti pojedinaca. Stari uzorci vođenja koji su utemeljeni isključivo na osnovu autoriteta su već duže

prevaziđeni. U središte nastupaju potčinjeni kao cjelovite ličnosti s kreativnim željama i

individualnošću.

e) e) EkologijaEkologijaEkologija danas postaje sve više faktor koga menadžment mora respektovatifaktor koga menadžment mora respektovatiZaštita okoline nije samo u domenu jednoga preduzeća ili jednoga naroda.

ŠTETNI UTICAJI DJELUJU GLOBALNO.

Dimenzije ekologije su višestruke 1-6) 1.briga za što manje zagađivanje okoline - kako s proizvodnim procesima tako i s

proizvodom - predstavlja troškove za svako preduzeće. EKOLOGIJA JE ( odnosno mora biti) SASTAVNI DIO SVAKE

KALKULACIJE. 2.preduzeća su pod sve većim pritiskom novog zakonodavstva s područja zaštite okoline.

PROIZVODNJA KOJA JE DANAS DOZVOLJENA SUTRA MOŽDA MORA OKONČATI.

EkologijaEkologija3. pritisak javnog mnijenja je izrazito uperen protiv zagađivača okoline. Stvaranje

javnog mnijenja o preduzeću kao zagađivaču okoline može za preduzeće biti pogubno.

4. pod pritiskom javnog mnijenja zakonodavstvo o zaštiti okoline postaje sve restriktivnije. Posljedice navedenih dejstava su VISOKE OTŠTETE ZA NASTALU EKOLOŠKU ŠTETU pri najrazličitijim nesrećama.

5. reakcija tržišta na ekološki sporne proizvode je nemilosrdna. Danas sve više kupaca uzima u obzir pored standardnih zahtjeva kao što su cijena i kvalitet i ekološku komponentu.

6. pojava supstituta kao posljedica istraživanja na području ekologije. ff) ) KompleksnostKompleksnostPoslovno okruženje je zbog trendova (koje smo nakratko naprijed opisali) postalo vrlo

15

kompleksno. Za kompleksan sistem je karakteristično: da su međusobne veze brojne s promjenljivim međusobnim uticajem. (znači da nijedna varijabla ne utiče na drugu, a da nije i sama izložena povratnom uticaju)MENADŽER je postavljen pred kompleksan sistem međusobnih veza, on promjene prati pomoću svog vlastitog sistema opažanja i odazivanja i tako se bar djelimično odaziva na promjene i zahtjeve okruženja.

22. Savremena praksa menadžmenta u kontekstu promjena i izazova okruženja?

Savremena menadžerska struka stalno traži odgovore na aktuelne probleme preduzeća PONUDA RJEŠENJA JE VRLO VELIKA. Ponuđene odgovore na aktuelne probleme menadžmenta najčešće nalazimo u obliku

RAZLIČITIH METODA I TEHNIKA RADA. Rjeđe se pojavljuju kao NOVA TEORETSKA USMJERENJA. Ponuđeni odgovori su često samo MODNI TRENDOVI. Često pojedina metoda i tehnika menadžmenta dostiže i udružuje više različitih teoretskih pristupa i tako pokušava povezati pozitivne doprinose pojedinih znanstvenih škola. STRATEŠKI MENADŽERI Rezultati istraživanja pokazuju da će menadžer budućnosti biti menadžer budućnosti biti koordinator i strateški planer . diplomata, 'čovjek preporoda', diplomata, 'čovjek preporoda', onaj koji donosi odluke, pregovara, ubejđuje, zalaže se za konsenzus, onaj koji donosi odluke, pregovara, ubejđuje, zalaže se za konsenzus,

Kenichi Ohmae (poznati konsultant i direktor "McKinsey and Company", Inc.), navodi: "onoono š štoto namnam danasdanas trebatreba, , momožždada, , nijenije novanova teorijateorija, , koncepcijakoncepcija iliili okvirokvir, , veveć ć ljudiljudi kojikoji

mogumogu stratestratešškiki dada razmirazmiššljajuljaju””.....NeophodnoNeophodno jeje dada savremenisavremeni (posebno) top (posebno) top menadmenadžžerieri, , posjedujuposjeduju odgovarajuodgovarajuććaa " "knowknow

howhow" " oo konceptimakonceptima ii aplikacijiaplikaciji stratestratešškogkog menadmenadžžmentamenta.

Težište pažnje generalnih direktora prebacivaće se sve više sa internih problema organizacije na eksterne aktivnosti. Generalni direktori će sve više trošiti svoje vrijeme na probleme i mogućnosti koji proizlaze iz okruženja organizacije. Roberto Goizueta, bivši predsjednik upravnog odbora i generalni direktor "Coca-Cola Company", je izjav!o: "Izuzimajući gašenje požara tu i tamo, 90 % svog vremena posvećujem strateškom planiranju".

Odgovornost SMOdgovornost SM Odgovornost strateškog menadžmenta je izgradnja i održavanje ljudskih potencijala tako da se interesi ljudi u organizaciji interesi ljudi u organizaciji uskladeusklade sa interesima organizacije. sa interesima organizacije. Sve ovoovo zahtijeva zahtijeva liderstvoliderstvo ii podesnupodesnu karizmukarizmu izvjesnogizvjesnog brojabroja menadmenadžžeraera..

23. Ukratko opisati aktivnosti strateškog i operativnog menadžmenta?

16

Aktivnosti strateškog i operativnog menadžmenta Treba imati u vidu aktivnosti strateškog i operativnog menadžmentaaktivnosti strateškog i operativnog menadžmenta. Strateški menadžmentStrateški menadžment (jedna strana medalje), tj. odgovornosti koja pripada generalnom

(opštem- top) menadžmentu - bavi bavi sese : kreiranjem strateške pozicije koja obezbjeđuje budući životni vijek organizacije, kontinuirano kontinuirano se se brinebrine o profitnim potencijalima o profitnim potencijalima usmjeren nausmjeren na uspostavljanje odnosauspostavljanje odnosa organizacije i njenog okruženja organizacije i njenog okruženja

Razlozi koji potvrđuju značaj SM su : Razlozi koji potvrđuju značaj SM su : Preduzeća u kojima postoji strateški menadžment efikasnija su; SM omogućuje sistematizaciju najvažnijih poslovnih odlukaomogućuje sistematizaciju najvažnijih poslovnih odluka; Upravljačima daje mogućnost utvrđivanja bitnih problema preduzeća; daje mogućnost utvrđivanja bitnih problema preduzeća; Pridonosi efikasnijem komuniciranju unutar sistema, poboljšanju koordinacije Pridonosi efikasnijem komuniciranju unutar sistema, poboljšanju koordinacije između pojedinih projekata, te poboljšanju rasporeda sredstava i kratkoročnog između pojedinih projekata, te poboljšanju rasporeda sredstava i kratkoročnog planiranjaplaniranja. Omogućuje utvrđivanje šansi u okolini, i smanjenje rizika- stvara mogućnost potpunog korišćenja vlastitih šansi; Precizno određuje usmjerenje i ciljeve preduzeća-ljudi zaposleni u takvom sistemuzaposleni u takvom sistemu vrše svoj posao boljevrše svoj posao bolje, jer poznaju te ciljeve i rezultate koji se očekuju od njihovog rada;

Operativni menadžmentOperativni menadžment Operativni menadžment (druga strana medalje) odgovornosti - bavi bavi se:se: iskorišćavanjem trenutne strateške pozicije za ostvarenje operativnih ciljeva iskorišćavanjem trenutne strateške pozicije za ostvarenje operativnih ciljeva organizacije.organizacije. brine se kako da pretvori potencijal u stvarni profit. usmjeren usmjeren je je na pretvaranje inputa u outpute u organizaciji. na pretvaranje inputa u outpute u organizaciji.

Aktivnosti strateškog Aktivnosti strateškog i operativnog i operativnog menadžmentamenadžmentaStrateška aktivnost koristi resurse i na taj način, Strateška aktivnost koristi resurse i na taj način, gledano na kratki rokgledano na kratki rok, , umanjuje umanjuje

kratkoročnu profitabilnost. kratkoročnu profitabilnost.

AAktivnostiktivnosti SM obuhvataju: SM obuhvataju: analize i anticipacije šansi i prijetnji, jakih i slabih strana organizacije, analize i anticipacije šansi i prijetnji, jakih i slabih strana organizacije, da bi se preispitala i/ili formulisala misija i globalni, dugoročni ciljevi i da bi se preispitala i/ili formulisala misija i globalni, dugoročni ciljevi i pravac, metod i tempo rasta i razvoja, pravac, metod i tempo rasta i razvoja, izvršila njihova implementacija, izvršila njihova implementacija, kao i implementacija adekvatne organizacione strukture, poslovne kulture i kao i implementacija adekvatne organizacione strukture, poslovne kulture i kontrole u organizaciji.kontrole u organizaciji.

AAktivnosti strateškog i operativnog karaktera često su konfliktnektivnosti strateškog i operativnog karaktera često su konfliktne, ali, na dugi rok gledano,

ukoliko je efektivan strateški menadžment ("raditi prave stvari"), onda se stvaraju pretpostavke za efikasnost operativnog menadžmentaonda se stvaraju pretpostavke za efikasnost operativnog menadžmenta ("stvari raditi na pravi način").

17