Marina Jovanović Strateški menadžment kliničkog bolničkog ...oliver.efri.hr/zavrsni/1006.B.pdf · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marina Jovanović Strateški menadžment

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Marina Jovanović

Strateški menadžment kliničkog bolničkog centra

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

STRATEŠKI MENADŽMENT KLINIČKOG BOLNIČKOG

CENTRA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Strateški menadžment

Mentor: dr.sc. Ivan Mencer

Student: Marina Jovanović

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081133684

Rijeka, 8.9.2015.

SADRŽAJ:

1. UVOD......................................................................................................1

1.1. PREDMET, SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA............................................2

1.2. STRUKTURA RADA.............................................................................................3

2. ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENIH USTANOVA

U REPUBLICI HRVATSKOJ..............................................................4

2.1. KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA........................................................6

2.2. MEDICINSKE DJELATNOSTI KBC-a RIJEKA..............................................9

2.3. PONUDA MEDICINSKIH DJELATNOSTI GRAVITACIJSKOG

PODRUČJA GRADA RIJEKE...........................................................................13

2.4 PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE GRADA RIJEKE I

GRAVITACIJSKOG PODRUČJA......................................................................21

3. PRIMJERI USPJEŠNIH KLINIKA: KLINIKA CLEVELAND I

KLINIKA MAYO................................................................................28

4. MOGUĆI UTJECAJ KBC-A RIJEKA NA GOSPODARSTVO....33

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................39

POPIS LITERATURE.............................................................................41

POPIS SLIKA...........................................................................................43

POPIS TABLICA.....................................................................................44

1

1. UVOD

Svatko ima pravo na zdrav život.

Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.

Svatko je dužan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti

zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša (Ustav Republike Hrvatske, članak 70.).

Svijet je, kao i Republika Hrvatska, obilježen novim trendovima u području zdravlja i

načina života ljudi. Jedna od važnih činjenica jest ubrzano starenje svjetskog

stanovništva. Demografsko starenje stanovništva jest rast udjela starijih ljudi, preko 65

godina života, u ukupnoj populaciji (http://www.geografija.hr/teme/starenje-

stanovnistva-problem-modernoga-razvijenog-drustva/, 15.6.2015.). Do 2025. godine

trećina Europljana imat će šezdeset i više godina, što će znatno utjecati na potražnju za

uslugama zdravstvene zaštite (Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara,

kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016.). S

razvojem novih tehnologija, suvremena medicina napreduje, ali pojavom globalizacije i

modernog načina života javljaju se mnoge bolesti koje loše utječu na kvalitetu života

ljudi. Stilovi života ljudi i uvjeti u kojima žive i rade snažno utječu na njihovo zdravlje i

duljinu života. Medicinska skrb znatno utječe na preživljavanje različitih bolesti i na taj

način produljuje život ljudi.

Klinički bolnički centar najveći je tip bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj koji

objedinjuje sve dijagnostičke metode, pretrage i terapijske zahvate. Za liječenje

različitih bolesti u Republici Hrvatskoj postoji pet kliničkih bolničkih centara: KBC

Zagreb, KBC „Sestre milosrdnice“, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek

(http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/zdravstvene_ustanove_u_republici_hrvatskoj/klini

cki_bolnicki_centri, 1.7.2015.).1

Iz razloga što Klinički bolnički centar Rijeka prvenstveno posjećuju pacijenti iz triju

županija, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije, stvara se potencijal za

1 Zdravstvena ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti je dom zdravlja. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti su poliklinike, bolnice i liječilišta, a zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti su klinike, kliničke bolnice, a najkompleksniji je klinički bolnički centar.

2

doprinos razvoju gospodarstva grada Rijeke. Potencijal se vidi u brojnosti ljudi iz triju

županija koji posjećuju grad Rijeku, a ne borave u bolnici, već dolaze radi bolničkih

pretraga ili u posjetu pacijentima koji se liječe u bolnici. Klinički bolnički centar Rijeka

je bolnička ustanova koju posjećuju pacijenti iz više županija i upravo privremene

migracije ljudi iz njihovih prebivališta u grad Rijeku doprinose gospodarstvu zbog

potrebe ljudi za prenoćištem, osnovnim životnim potrebama hranom i pićem, te

bolničkim uslugama radi kojih prvenstveno i dolaze.

U nastavku rada, poglavlju 2.2 Medicinske djelatnosti KBC-a Rijeka, obraća se

pozornost na ponudu medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra Rijeka kao i na

ponudu ostalih javnih i privatnih bolnica u gravitacijskom području grada Rijeke, kako

bi se došlo do zaključka što se može učiniti za povećanje kvalitete medicinskih usluga

koje se već pružaju ili uvođenje novih, što bi utjecalo na povećanje ukupne kvalitete

pružanja medicinskih usluga u gradu Rijeci i doprinjelo samom gospodarstvu kako

grada, tako i Republike Hrvatske.

1.1. PREDMET, SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Činjenica je da veliki broj ljudi posjećuje grad Rijeku zbog raznovrsnosti medicinskih

usluga koje se pružaju. Predmet istraživanja ovoga rada je prikazati ponudu medicinskih

usluga gravitacijskog područja grada Rijeke kao i samoga Kliničkog bolničkog centra

Rijeka i utvrditi na koji način bi medicinske usluge mogle utjecati na doprinos

gospodarstvu grada Rijeke.

Svrha istraživanja je detaljno istražiti ponudu medicinskih usluga, privatnih bolnica i

Kliničkog bolničkog centra Rijeka te usporediti ponudu sa Kliničkim bolničkim

centrom u Clevelandu koja spada među četiri najbolje bolnice u SAD-u.

Svrhu istraživanja se može detaljnije objasniti kroz ciljeve istraživanja:

· Navesti ponudu medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra Rijeka

· Navesti ponudu medicinskih usluga ostalih javnih i privatnih bolnica

gravitacijskog područja grada Rijeke

3

· Usporediti ponudu Kliničkog bolničkog centra Rijeka sa ponudom ostalih

bolnica u gravitacijskom području

· Navesti ponudu medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra u Clevelandu,

njihove strategije

H1. Klinički bolnički centar Rijeka može pridonijeti razvoju gospodarstva grada Rijeke.

H2. Pacijenti gravitiraju Kliničkom bolničkom centru Rijeka zbog nedovoljno

medicinskih usluga u njihovim prebivalištima.

H3. Korisnici medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra Rijeka, posjećuju ga radi

raznovrsnosti medicinskih usluga.

1.2. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od pet međusobno povezanih dijelova.

U uvodu se prikazuje predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, hipoteze i

struktura rada.

Drugo poglavlje, Organizacijski oblici zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj

govori o zdravstvenoj zaštiti, zakonskom okviru i javnim i privatnim zdravstvenim

ustanovama u kojima se pruža medicinska skrb. Drugo poglavlje podijeljeno je na četiri

potpoglavlja: 2.1. Klinički bolnički centar Rijeka u kojemu se govori općenito o

karakteristikama riječkog KBC-a; 2.2. Medicinske djelatnosti KBC-a Rijeka; 2.3.

Ponuda medicinskih djelatnosti gravitacijskog područja grada Rijeke; 2.4. Privatne

zdravstvene ustanove grada Rijeke i gravitacijskog područja.

Treće poglavlje, Primjeri uspješnih klinika: Klinika Cleveland i Klinika Mayo odnosi se

na djelovanje navedenih klinika, smještajne kapacitete, zaposlene kadrove, strategije i

njihov doprinos gospodarstvu.

Četvrto poglavlje, Mogući utjecaj KBC-a Rijeka na gospodarstvo, odnosi se na utjecaj

zdravlja i zdravstvene industrije na gospodarstvo. Proveden je intervju u Kliničkom

bolničkom centru Rijeka.

U Zaključku se prikazuje jesu li navedene hipoteze prihvaćene ili se odbacuju.

4

2. ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENIH USTANOVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj obuhvaća sustav mjera za:

· Očuvanje i unaprijeđenje zdravlja,

· sprječavanje bolesti,

· rano otkrivanje bolesti,

· liječenje,

· rehabilitaciju (Zakon o ZZ, članak 2.).

U Republici Hrvatskoj zakonski okvir koji se odnosi na zdravstveni sustav obuhvaća:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o

zaštiti prava pacijenata. Financiranje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj provodi

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, županije te korisnici, plaćanjem troškova za

primljene usluge u zdravstvu (Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020., str

138).

Razine zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj dijele se na primarnu, sekundarnu i

tercijarnu razinu. U primarnu razinu zdravstvene zaštite spadaju ljekarne i domovi

zdravlja, u sekundarnu razinu spadaju opće bolnice, specijalne bolnice, poliklinike, a u

tercijarnu razinu spadaju kliničke bolnice i klinički bolnički centri

(http://www.mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac136/file3652p136.pdf, 2.7.2015.).

Ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost dijele se na ustanove u državnom i

privatnom vlasništvu. U zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu spadaju klinike,

kliničke bolnice i klinički bolnički centri. U vlasništvo županija spadaju domovi

zdravlja, opće i specijalne bolnice, ljekarne (Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji

bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011. godinu).

Bolnica je ustanova za liječenje bolesnika. Zadaća bolnice je primati bolesnike na

liječenje i njegu, stručna i statistička obrada bolničkog materijala, objavljivanje

rezultata, službenim putem ili u stručnim i znanstvenim krugovima

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Bolnica, 2.7.2015. ).

Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja,

medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu

bolesnika (Zakon o ZZ, čl.85.).

5

Bolnice se dijele na opće i specijalne bolnice.

Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije,

interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima

posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni (Zakon o ZZ,

čl.86.).

Specijalna bolnica jest zdravstvena ustanova za specijalističko – konzilijarno i bolničko

liječenje određenih bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva, koja ima

posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni (Zakon o ZZ,

čl.87).

Bolnica mora u svom sastavu imati jedinice za: specijalističko – konzilijarno liječenje,

radiološku, laboratorijsku i drugu medicinsko – laboratorijsku dijagnostiku, opskrbu

lijekovima i medicinskim proizvodima. Bolnica mora imati osiguranu: medicinsku

rehabilitaciju, patologiju, citološku i mikrobiološku dijagnostiku, opskrbu krvlju i

krvnim pripravcima, anesteziologiju, reanimatologiju i intezivno liječenje ako to

zahtijeva priroda njezina rada (Zakon o ZZ, čl.88.).

Kliničke ustanove su klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar. Klinika jest

zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najsloženije oblike

zdravstvene zaštite iz neke specijalističko – konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi

nastava visokih učilišta i provodi znanstveni rad za djelatnost za koju je osnovana.

Klinička bolnica jest opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti

(interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija, porodiljstvo) nose naziv klinika

kao i najmanje još dvije druge djelatnosti drugih specijanosti, odnosno dijagnostike.

Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost

interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima

više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog

programa medicinskog, dentološkog, odnosno farmaceutsko – biokemijskog fakulteta

(Zakon o ZZ, čl.92.).

6

2.1 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA

Slika 1. Klinički bolnički centar Rijeka

Izvor:

(https://encryptedtbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQxMLh7QGv2rhWNVcinb1

ATdBQdUR2Y8RHzK7GOD-dV_EhKmF_hiA, 2.7.2015)

Klinički bolnički centar Rijeka započeo je sa radom 1982. godine, spajanjem pet bolnica

i to Opće bolnice „Braće dr. Sobol“, Opće bolnice „Dr. Zdravko Kučić“, Dječje bolnice

Kantrida, Ortopedske bolnice Kraljevica i Kliničke bolnice za plućne bolesti Ičići. U

sklopu Kliničkog bolničkog centra Rijeka odvija se i nastava i znanstveno – istraživački

radovi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Klinički bolnički centar Rijeka

sastoji se od šesnaest klinika i osam zavoda i centara. KBC Rijeka centralna je bolnička

ustanova za pacijente Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Karlovačke

županije i Ličko-senjske županije. Danas svoju medicinsku djelatnost razvija na tri

lokaliteta: Rijeka, Sušak i Kantrida. Lokalitet Rijeka najveći je i najstariji. 1975. godina

smatra se godinom osnutka prve riječke bolnice pod imenom Bolnica Sv. Duha. Poslije

II. svjetskog rata Bolnica Sv. Duha mijenja ime u Opća bolnica Braće dr. Sobol, a 1975.

godine postaje kliničkom bolnicom.

7

Slika 2. Lokalitet Rijeka

Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_rijeka.php, 3.7.2015.

Tijekom svoga povijesnog razvoja Lokalitet Sušak je zajedno sa Rijekom proživljavao

burne trenutke koji su imali utjecaja na izgradnju bolnice. Banovinska bolnica kralja

Aleksandra I. izgrađena je 1934. godine, imala je 180 bolesničkih kreveta, u bolnici su

radili specijalisti uglavnom iz Zagreba. Poslije rata bolnica dobiva ime Opća bolnica dr.

Zdravka Kučića, a kasnije prerasta u kliničku bolnicu.

Slika 3. Lokalitet Sušak

Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_susak.php, 3.7.2015.

Lokalitet Kantrida sastavni je dio današnjeg Kliničkog bolničkog centra Rijeka. To je

nekadašnja bolnica Kantrida, osnovana 1945. godine kao bolnica specijalizirana za

liječenje tuberkuloze kostiju. Brojila je 220 bolesničkih kreveta.

8

Slika 4. Lokalitet Kantrida

Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_kantrida.php, 3.7.2015. Klinički bolnički centar Rijeka prostire se na 206 000 m2 ukupne površine. Unutar

KBC-a Rijeka na raspolaganju je 1191 bolesničkih kreveta, 60 kreveta u jedinicama

intenzivnog liječenja, 28 ležajeva u hitnoj medicinskoj službi, 24 kirurške sale i 197

ambulanti. Sastoji se od 16 klinika i 8 kliničkih zavoda i centara.

U Tablici 1. prikazuju se podaci o broju zaposlenih kadrova unutar Kliničkog bolničkog

centra Rijeka.

Tablica 1. Kadrovi KBC-a Rijeka

Ukupan broj zaposlenih 3461

Liječnici 444

Liječnici sa Medicinskog fakulteta u Rijeci

83

Medicinske sestre 1316

Zaposlenici u drugim

zdravstvenim

usmjerenjima

384

Specijalizanti 108

Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/osobna.php, 5.7.2015.

U Tablici 2. prikazuju se brojčani podaci o uslugama koje se pružaju u Kliničkom

bolničkom centru Rijeka tijekom jedne godine.

9

Tablica 2. Godišnji opseg rada KBC-a Rijeka

Ambulantne usluge 3 170 000

Ambulantni pregledi 681 000

Pregledi u hitnoj

medicinskoj službi 48 200

Hospitalizacija 45 289

Bolesnički dani 400 000

Veliki kirurški zahvati 20 000

Transplatacije 15

Eksplantacije 20

Porođaji 3307

Zahvati interventne

kardiologije

2 300

Zahvati interventne

gastroenterologije

1300

Dijagnostičke pretrage 141

Laboratorijske

pretrage

210

Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/osobna.php, 5.7.2015. Stručno obrazovani kadrovi zaposleni unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka

pridonose kvaliteti pružanja medicinskih usluga, a iz Tablice 2. može se vidjeti veliki

broj pregleda i usluga obavljenih unutar jedne godine.

U nastavku rada, poglavlju 2.2 Medicinske djelatnosti KBC-a Rijeka, prikazuje se

ponuda medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra Rijeka, ponuda medicinskih

usluga gravitacijskog područja grada Rijeke.

2.2 MEDICINSKE DJELATNOSTI KBC-A RIJEKA

Klinički bolnički centar Rijeka jedan je od pet kliničkih bolničkih centara u Republici

Hrvatskoj i zahvaljujući ponudi medicinskih usluga posjećen je od strane pacijenata iz

triju županija Primorsko – goranske, Istarske i Ličko – senjske županije. Medicinske

djelatnosti unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka provode se u centrima i zavodima:

· Centar operacijske sale i sterilizacije za lokalitet Sušak,

· Centar za hitnu medicinu,

· Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju,

· Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja,

10

· Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju,

· Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku,

· Klinički zavod za nuklearnu medicinu,

· Klinički zavod za radiologiju,

· Klinički zavod za transfuzijsku medicinu,

· Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje,

· Klinika za dentalnu medicinu,

· Klinika za dermatovenerologiju,

· Klinika za ginekologiju i porodništvo,

· Klinika za infektivne bolesti,

· Klinika za internu medicinu,

· Klinika za kirurgiju,

· Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju,

· Klinika za neurokirurgiju,

· Klinika za neurologiju,

· Klinika za oftalmologiju,

· Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata,

· Klinika za pedijatriju,

· Klinika za psihijatriju,

· Klinika za radioterapiju i onkologiju,

· Klinika za urologiju,

· Služba zdravstvene njege,

· Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu,

· Zavod za kliničku citologiju,

· Zavod za palijativnu medicinu (http://www.kbc-rijeka.hr/, 7.7.2015.).

U nastavku se objašnjavaju medicinske djelatnosti zavoda i centara u Kliničkom

bolničkom centru Rijeka. Centar za hitnu medicinu podijeljen je na dvije jedinice Rijeka

i Sušak. Primarna djelatnost Centra za hitnu medicinu je organizirano zbrinjavanje

izvana dovezenih, akutno oboljelih, ozlijeđenih pacijenata i održavanje života kod

vitalno ugroženih pacijenata.

11

Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju djeluje na području

lokaliteta Rijeka i lokaliteta Kantrida. U Centru je zaposleno trinaest psihologa. Glavna

djelatnost Centra je klinička, zdravstvena i organizacijska psihologija. Psihološko

testiranje koje se provodi unutar Centra može obuhvaćati: psihološki intervju, testove

inteligencije, testove specifičnih kognitivnih sposobnosti, upitnike ličnosti, upitnike za

specifične psihopatološke poremećaje.

Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja osnovan je 2013. godine, a osnovna

djelatnost bazirana je na ionizirajuće zračenje u medicini. U Centru je zaposleno osam

fizičara, a njihovi poslovi vezani su za pet drugih klinika: Klinika za radioterapiju i

onkologiju, Klinički zavod za nuklearnu medicinu, Klinički zavod za radiologiju,

Klinika za internu medicinu i Klinika za dermatovenerlogiju.2

Na kliničkom zavodu za mikrobiologiju zaposleno je šest liječnika koji provode

bakteriološke, virološke i parazitološke pretrage. Na Kliničkom zavodu za

laboratorijsku dijagnostiku zaposleno je sto dva medicinska djelatnika koji rade u tri

kliničke jedinice. Osnovna djelatnost zavoda je medicinsko - laboratorijska

dijagnostika, laboratorijska hematologija, koagulacija i imunologija. Klinički zavod za

nuklearnu medicinu ima zaposlenih dvanaest djelatnika koji provode slijedeće

djelatnosti: visoko specijalizirana snimanja, nuklearnu kardiologiju, nuklearnu

nefrourologiju, nuklearnu neurologiju, dijagnostiku i liječenje bolesti štitnjače.3

Klinički zavod za radiologiju provodi medicinske djelatnosti: CT, denzitometrija, rtg

pretrage, magnetsku rezonancu, mamografiju, rentgensko snimanje zuba i ultrazvuk.

Zavod za transfuzijsku medicinu se bavi djelatnostima: prikupljanja krvi pacijenata

unutar KBC-a i na terenu, laboratorijskim testiranjem krvi, laboratorijskom

dijagnostikom, transfuzijskom praksom. Djelatnosti klinike za anesteziologiju i

intenzivno liječenje su kardiokirurška anestezija, neurokirurška anestezija, anestezija u

transpaltacijskoj medicini, anestezija u ginekologiji i porodništvu i dječja anestezija.

_________________________

2 Izvor ionizirajućeg zračenja je svaki uređaj, postrojenje ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće

zračenje, a koji nisu isključeni od primjene Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, uključivo i

nuklearni materijal.

3 Nuklearna medicina je grana medicine koja se u otkrivanju bolesti služi otvorenim izvorima

ionizirajućeg zračenja – radionuklidima.

12

Klinika za dentalnu medicinu podijeljena je na sedam kliničkih jedinica: stomatološka

protetika, oralna patologija, dentalna patologija, dječja stomatologija, oralna kirurgija,

ortodoncija, paradontologija.

U Klinici za dermatovenerologiju provodi se laboratorijska dijagnostika, manji kirurški

zahvati, liječenje spolno prenosivih bolesti, dermatološka onkologija, flebologija,

alergologija, pedijatrijska dermatologija, dermatološka kozmetologija. Djelatnosti

klinike za ginekologiju i porodništvo su: porodništvo, fetalna i maternalna medicina,

perinatologija, ginekološka onkologija, opća ginekologija i ginekološka urologija,

ginekološka dijagnostika, dijagnostika i liječenje neplodnosti, pobačaji. Klinika za

infektivne bolesti nudi dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti, liječenje kroničnih

infektivnih bolesti primjerice kronični hepatitis B i C, HIV. Klinika za internu medicinu

u sklopu svoga djelovanja sadrži kardiološke preglede i liječenje, pulmološku

dijagnostiku i liječenje, nefrološku dijagnostiku i liječenje, gastroenterološku

dijagnostiku i liječenje, citologiju, hematološku dijagnostiku i liječenje, reumatološko –

imunološku dijagnostiku i liječenje.

Klinika za kirurgiju se bavi poslovima digestivne kirurgije, opće, plastične i

rekonstrukcijske kirurgije, traumatologije, dječje kirurgije, torakovaskularne kirurgije

koja obuhvaća kirurgiju pluća, prsne stijenke, aneurizme, venske tromboze.

Djelatnosti Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju su: kirurgija lica, liječenje tumora lica,

dijagnostika i liječenje bolesti žlijezda slinovnica, liječenje upala, plastični zahvati.

Klinika za neurokirugiju obavlja djelatnosti neurokirurških pregleda i dijagnostike zatim

terapijske postupke i zaključno opreacijske zahvate.

Klinika za neurologiju obuhvaća bolničku djelatnost, laboratorijsku dijagnostiku i

ambulantnu djelatnost.

Klinika za oftalmologiju ili okulistiku bavi se liječenjem bolesti oka, a u svoje

djelovanje uključuje oftalmološku dijagnostiku, pružanje terapjskih postupaka te

operativne zahvate na području oka.

Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata jedinica je u sklopu KBC-

Rijeka koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti uha, nosa i grla. Klinika nudi

otorinolaringološke preglede i terapijske postupke te operativne zahvate uha, nosa i

grla.

13

Klinika za pedijatriju se bavi bolestima djeteta, od rođenja do kraja adolescencije.

Djelatnosti koje obuhvaća su: alergologija i imunologija, endokrinologija,

gastroenterologija, intenzivna medicina, hematologija i onkologija, kardiologija,

nefrologija, neurologija, psihijatrija, pulmologija, reumatologija.

Klinika za psihijatriju se bavi pružanjem dijagnostike i terapijskih postupaka za

liječenje bolesti čovjekove ličnosti u vidu mentalnih poremećaja. U sklopu svog

djelovanja klinika za psihijatriju nudi i savjetodavne grupe za alkoholičare i branitelje iz

Domovinskog rata.

Klinika za radioterapiju i onkologiju se bavi liječenjem onkoloških bolesnika pomoću

radioterapije. Radioterapija je metoda liječenja tumora, izlaganjem tumora zračenju.

Klinika za urologiju se bavi dijagnostikom oboljenja urinarnog trakta kod muškaraca i

žena. Djelatnosti Klinike za urologiju obuhvaćaju centar za transplataciju bubrega,

urološku onkologiju, dnevnu bolnicu, opću urologiju i hitnu urološku ambulantu.

Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu bavi se dijagnostikom i liječenjem

mišićno – koštanih bolesti. U Centru za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu radi

ukupno devet fizijatara koji obavljaju dijagnostiku, rehabilitaciju i fizikalnu terapiju.

Zavod za palijativnu medicinu koordinira djelovanje svih klinika i zavoda unutar

Kliničkog bolničkog centra Rijeka, kako bi se pružila potrebna skrb palijativnim

pacijentima odnosno pacijentima s neizliječivim bolestima( http://www.kbc-rijeka.hr/,

15.7.2015.).

Klinički bolnički centar Rijeka svoju djelatnost obavlja u sklopu 16 klinika i osam

zavoda i centara, u kojima su zaposleni kvalitetni medicinski kadrovi, koji pružaju

pacijentima potrebnu medicinsku skrb. Nedostaci Kliničkog bolničkog centra Rijeka su

dotrajalost infrastrukture i pružanje medicinskih usluga na tri različita lokaliteta,

Lokalitet Rijeka, Lokalitet Sušak i Lokalitet Kantrida.

2.3. PONUDA MEDICINSKIH DJELATNOSTI GRAVITACIJSKOG

PODRUČJA GRADA RIJEKE

Klinički bolnički centar Rijeka jedan je od pet kliničkih bolničkih centara u Republici

Hrvatskoj. U gravitacijskom području grada Rijeke nalaze se slijedeće bolnice u

državnom vlasništvu: Opća bolnica Gospić, Opća bolnica Pula, Klinika za ortopediju

14

Lovran, Psihijatrijska bolnica Lopača, Psihijatrijska bolnica Rab. Bolnice u

gravitacijskom području grada Rijeke manje su od Kliničkog bolničkog centra Rijeka,

površinom, smještajnim jedinicama i brojem zaposlenih kadrova.

Tablica 3. Broj smještajnih kapaciteta i kadrova u bolnicama

Smještajni kapaciteti

(kreveti)

Zaposleni kadrovi

Opća bolnica Gospić 104 221

Opća bolnica Pula 600 1200

Klinika za ortopediju Lovran 130 220

Psihijatrijska bolnica Lopača 165 63

Psihijatrijska bolnica Rab 480 143

Klinički bolnički centar Rijeka 1191 3461

Izvor: Izrada autorice

U Tablici 3. Broj smještajnih kapaciteta i kadrova u bolnicama može se vidjeti kako su

bolnice u gravitacijskom području grada Rijeke manje s obzirom na zaposlene kadrove i

smještajne kapacitete, što predstavlja razlog gravitiranja pacijenata u Klinički bolnički

centar Rijeka.

Bolnice gravitacijskog područja grada Rijeke imaju i manje odjela u kojima se odvija

medicinska djelatnost.

15

Slika 5. Opća bolnica Gospić

Izvor: (http://www.antenazadar.hr/wp-content/uploads/2015/02/Op%C4%87a-bolnica-

Gospi%C4%87-238x178.jpg?fde0b6, 16.7.2015.)

Opća bolnica Gospić u sklopu svoga djelovanja sadrži devet medicinskih odjela:

· Odjel interne medicine,

· Odjel kirurgije,

· Odjel ginekologije i porodništva,

· Odjel pedijatrije,

· Odjel anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja,

· Odjel neurologije,

· Odsjek za fizikalnu medicinu,

· Odjel dijagnostike, u sklopu kojega su: Radiologija, Medicinsko-biokemijski

laboratorij, Odsjek za transfuziju, Bolnička ljekarna,

· Odjel za administrativne, financijske i tehničke poslove

(http://www.obgospic.hr/, 16.7.2015.).

16

Slika 6. Opća bolnica Pula

Izvor:http://data.glasistre.hr/sites/default/files/imagecache/vijest/GO326136.JPG,

16.7.2015.

Opća bolnica Pula je najveća bolnica u državnom vlasništvu, gravitacijskog područja

grada Rijeke. Pacijentima se medicinske djelatnosti pružaju unutar slijedećih služba i

odjela:

· Anestezija,

· Bolnička ljekarna,

· Citologija,

· Fizikalna medicina,

· Ginekologija,

· Hitni bolnički prijem,

· Infektologija,

· Kirurgija,

· Kožne i spolne bolesti,

· Laboratorijska dijagnostika,

· Neurologija,

· Nuklearna medicina,

· Očne bolesti,

· Patologija,

· Pedijatrija,

· Psihijatrija,

· Radiologija,

· Transfuziologija,

17

· Uho, grlo i nos,

· Unutarnje bolesti,

· Centralna sterilizacija (http://www.obpula.hr/, 16.7.2015.)

Slika 7. Klinika za ortopediju Lovran

Izvor: http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1382.jpg, 16.7.2015.

Klinika za ortopediju Lovran specijalizirana je za ortopediju, anesteziologiju i

fizijatrijsku djelatnost. Klinika za ortopediju Lovran je nastavna baza, gdje se odvija

edukacija studenata medicine. Klinika za ortopediju Lovran svoju medicinsku djelatnost

provodi kroz odjele:

· Ortopedija,

· Anesteziologija,

· Rehabilitacija,

· Smještaj pacijenata (http://www.orto-lovran.hr/klinika-danas.html, 17.7.2015.).

Slika 8. Psihijatrijska bolnica Lopača

Izvor:

http://www.mojarijeka.hr/repository/images/_variations/2/c/2cc4b2921384d3a9c125e94

3de4df3c2_gallery_lw.jpg, 17.7.2015.

18

Psihijatrijska bolnica Lopača je specijalna bolnica u vlasništvu grada Rijeke,

specijalizirana je za liječenje duševnih bolesti i rehabilitaciju oboljelih. Unutar

Psihijatrijske bolnice Lopača provodi se liječenje pacijenata u slijedećim službama:

· Služba integralne psihijatrije,

· Služba socijalne psihijatrije,

· Služba za organski uvjetovane psihičke poremećaje,

· Suradne medicinske djelatnosti (psihološka dijagnostika, laboratorij, okupaciona

terapija),

· Jedinica za kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite

(http://www.pbl.hr/Pocetna/Ustrojstvo-bolnice.aspx, 17.7.2015.).

Slika 9. Psihijatrijska bolnica Rab

Izvor: http://www.info-rab.com/wp-content/uploads/2013/09/pais.jpg, 17.7.2015.

Psihijatrijska bolnica Rab spada u bolnice gravitacijskog područja grada Rijeke, u

vlasništvu je Primorsko-goranske županije. Bolnica svoju djelatnost provodi kroz dvije

službe s pripadajućim odsjecima i tri odjela:

· Služba za opću psihijatriju,

· Služba za rehabilitaciju i resocijalizaciju,

· Odsjek za medicinsku dijagnostiku,

· Odsjek za integrativnu rehabilitaciju,

· Odjel za neurokognitivnu rehabilitaciju,

· Odjel za forenzičku psihijatriju,

19

· Odjel za bolesti ovisnosti (http://www.bolnicarab.hr/kategorije.asp?c=3,

17.7.2015.).

Bolnice gravitacijskog područja grada Rijeke, u državnom vlasništvu nalaze se u zaleđu

Rijeke, Puli, Gospiću, Lovranu i Rabu. Od pet bolnica, tri su specijalizirane za jednu

granu medicinske djelatnosti.

Psihijatrijska bolnica Lopača i Psihijatrijska bolnica Rab specijalizirane su za

psihijatrijsko liječenje oboljelih pacijenata. Klinika za ortopediju Lovran specijalizirana

je za ortopedsko liječenje.

Opća bolnica Gospić i Opća bolnica Pula su bolnice sa manje odjela i manje smještajnih

kapaciteta od Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Opća bolnica Pula ima ukupno

dvadeset odjela, a Opća bolnica Gospić devet odjela za pružanje medicinske skrbi

pacijentima.

Klinički bolnički centar Rijeka medicinsku skrb pruža kroz šesnaest klinika i osam

kliničkih zavoda i centara. Razlog gravitiranja pacijenata u Klinički bolnički centar

Rijeka je upravo raznovrsnost medicinske ponude koja se pruža unutar grada Rijeke, a

koja je nedostatna u prebivalištima pacijenata.

U Tablici 4. Gravitacija pacijenata u Klinički bolnički centar Rijeka prikazuju se podaci

o gravitaciji stanovnika Republike Hrvatske u Klinički bolnički centar Rijeka.

Tablica 4. Gravitacija pacijenata u Klinički bolnički centar Rijeka

2011. 2012. 2013.

Ukupno 42 495 44 346 43 495

Cres 288 318 334

Mali Lošinj 780 816 820

Crikvenica 1198 1230 1216

Novi Vinodolski 465 512 490

Vinodolska 419 375 375

Čabar 324 398 404

Brod Moravice 98 79 73

Delnice 631 661 627

Fužine 165 172 171

Lokve 114 111 130

20

Mrkopalj 108 150 142

Ravna Gora 282 257 220

Skrad 109 107 87

Baška 178 192 166

Dobrinj 184 216 157

Krk 602 639 591

Malinska 304 307 357

Omišalj 256 326 326

Punat 154 188 176

Vrbnik 131 158 149

Lovran 482 547 537

Matulji 1327 1289 1255

Mošćenićka Draga 152 140 156

Opatija 1183 1082 1119

Lopar 60 79 61

Rab 846 965 768

Bakar 876 963 918

Čavle 880 983 934

Jelenje 606 627 634

Kastav 1015 1037 1143

Klana 200 200 179

Kostrena 460 480 474

Kraljevica 551 523 558

Rijeka 15 875 16 325 15 787

Viškovo 1621 1676 1704

Vrbovsko 196 197 197

Istarska županija 5805 6278 6305

Ličko Senjska

županija

1641 1713 1447

Ostalo RH 1506 1525 1479

Stranci 473 505 652

Izvor: Izrada autorice

21

U Tablici 4. Gravitacija pacijenata u Klinički bolnički centar Rijeka mogu se vidjeti

brojčani podaci o gravitiranju pacijenata iz Republike Hrvatske i stranih pacijenata u

KBC Rijeka. U Klinički bolnički centar Rijeka gravitiraju pacijenti iz svih županija u

Republici Hrvatskoj, ali najviše iz Primorsko-goranske županije, Istarske županije i

Ličko-senjske županije. Pacijenti koji gravitiraju u Klinički bolnički centar Rijeka

pružaju potencijal za razvoj samog gospodarstva grada Rijeke. Pacijenti se prilikom

posjete Kliničkom bolničkom centru Rijeka koriste parkingom, restoranima, tržnim

centrima, hotelskim smještajem u gradu Rijeci. Kada bi se navedeni popratni sadržaji

nalazili u sklopu samoga Kliničkog bolničkog centra pacijentima bi se pružila kvaliteta

na jednom višem, sofisticiranijem nivou. Profit koji bi se pritom ostvarivao, doprinosio

bi razvoju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, grada Rijeke, Primorsko-goranske

županije i Republike Hrvatske.

2.4. PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE GRADA RIJEKE I

GRAVITACIJSKOG PODRUČJA

U skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, medicinska djelatnost može se

obavljati izvan mreže javne zdravstvene zaštite. Na području Primorsko-goranske

županije u privatnoj praksi registrirano je:

· 151 ordinacija opće medicine,

· 252 ordinacije dentalne medicine,

· 16 pedijatrijskih ordinacija,

· 17 ginekoloških ordinacija,

· 10 ordinacija medicine rada,

· 6 dermatoveneroloških ordinacija,

· 6 internističkih ordinacija,

· 8 oftalmoloških ordinacija,

· 7 ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije,

· 11 psihijatrijskih ordinacija,

· 2 ORL ordinacije,

· 3 radiološke ordinacije,

· 1 specijalna bolnica,

22

· 38 poliklinika,

· 3 ustanove za medicinu rada,

· 12 ustanova za zdravstvenu njegu u kući,

· 11 ustanova za zdravstvenu njegu bolesnika,

· 6 jedinica za fizikalnu terapiju,

· 2 citološka laboratorija,

· 2 medicinsko- biokemijska laboratorija,

· 74 zubotehnička laboratorija (Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ,

2013.).

U nastavku se prikazuju privatne zdravstvene ustanove u Primorsko-goranskoj županiji

prema lokalitetu.

Cres:

· privatna ordinacija opće medicine,

· privatna stomatološka ordinacija (2).

Mali Lošinj:

· privatna ordinacija opće medicine (4),

· privatna pedijatrijska ordinacija,

· privatna ginekološka ordinacija,

· privatna specijalistička ordinacija,

· privatna stomatološka ordinacija (4),

· privatni zubotehnički laboratoriji (2),

· privatni medicinsko-biokemisjki laboratorij.

Crikvenica:

· privatne ordinacija opće medicine (5),



· privatna specijalistička ordinacija (3),

· privatna specijalistička ordinacija medicine rada,

· privatne stomatološka ordinacija (10),

· privatni zubotehnički laboratorij (2),

· poliklinike (3),

23

· privatna ustanova za zdravstvenu njegu u kući.

Novi vinodolski:




· privatna jedinica za fizikalnu terapiju,

· privatni zubotehnički laboratorij,

· Privatna ljekarna.

Vinodolska:


· privatna stomatološka ordinacija,

· privatna ustanova za zdravstvenu njegu u kući.

Delnice:



· privatna specijalstička ordinacija,



· poliklinika.

Fužine:



· privatna ljekarna.

Lokve:

· privatna ordinacija opće medicine.

Ravna gora:


· privatna jedinica za kućnu njegu.

Skrad:



24

Baška:




Dobrinj:


· privatna stomatološka ordinacija.

Krk:




· privatna specijalistička ordinacija medicine rada,




Malinska:




Omišalj:




· poliklinika,

· privatna zubotehnička ordinacija,


Punat:




Lovran:

25



Matulji:




· poliklinika,


Mošćenička Draga:



Opatija:







· poliklinika (4),

· privatna ljekarne (2).

Rab:






Lopar:



Bakar:


26


· privatni zbotehnički laboratorij (3),


Čavle:




· poliklinika.

Jelenje:




Kastav:




· privatna ljekarna (2).

Klana:


Kostrena:






Kraljevica:





Rijeka:

27


· privatna pedijatrijska ordinacija (8),

· privatna ginekološka ordinacija (10),


· privatna specijalistička ordinacija medicine rada (5),



· privatni medicinsko-biokemijski laboratorij,

· privatni citološki laboratorij (2),

· poliklinike (25),

· privatne ustanove za medicinu rada (3),

· privatna ustanova za zdravstvenu njegu u kući (3),


Viškovo:





Vrbovsko:




· privatna jedinica za kućnu njegu

(http://www.zzjzpgz.hr/statistika/statistika2013/pdf/4.1.pdf, 18.7.2015.).

U primorsko-goranskoj županiji uz javnu mrežu zdravstvenih ustanova djeluje i niz

privatnih zdravstvenih ustanova. Prednosti privatnih zdravstvenih ustanova su visoko

obrazovani medicinski kadrovi u čije se educiranje kontinuirano ulaže, moderna

infrastruktura, kvalitetna medicinska oprema, kvaliteta pružanja medicinskih usluga,

brza dijagnostika, otvaranje novih podružnica, cjenovna konkurentnost, praćenje

trendova i zahtjeva tržišta.

28

3. PRIMJERI USPJEŠNIH KLINIKA: KLINIKA CLEVELAND I

KLINIKA MAYO

Slika 10. Klinika Cleveland

Izvor:http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2013/01/16/article-0-16FB5A74000005DC-

450_634x383.jpg, 18.7.2015.

Klinika se nalazi u gradu Clevelandu, državi Ohio, osnovana je 1921 godine. Klinika

Cleveland jedna je od najvećih američkih i svjetskih klinika.

Cleveland klinika broji mnoge nagrade kao što su: „Najbolje bolnice“, „Prva bolnica u

Americi za liječenje srčanih bolesti od 1995 godine“, „Put ka izvrsnosti“.

Klinika Cleveland nalazi se još u Nevadi, Floridi, Canadi i Abu Dhabiju. Glavni moto

klinike je stavljanje pacijenata na prvo mjesto. Svaki pacijent tretira se na isti način, bez

obzira na status u društvu, nacionalnost, spol, boju kože ili religiju.

S obzirom da je Klinika Cleveland državna zdravstvena ustanova, uz redovan sustav

financiranja, razvijen je i sustav donacija. Najmanji iznos donacije je 25$. Sav prihod

od donacija koristi se za unapređenje klinike, kako bi se pacijentima pružila

najkvalitetnija medicinska usluga.

Infrastrukturu klinike čine 32 zgrade sa popratnim sadržajima, parkingom, restoranima,

ljekarnama. U klinici je zaposleno 3262 liječnika i znanstvenika, a ukupno broji 39 000

29

zaposlenika. Pacijentima su na raspolaganju 1400 bolesničkih kreveta, a liječnici na

raspolaganju imaju 100 opearcijskih sala za obavljanje liječničke djelatnosti.

Kliniku Cleveland posjećuje oko pet milijuna pacijenata godišnje. Posjećuju je pacijenti

iz cijelog SAD-a i 147 država svijeta. U sklopu klinike nalaze se različiti sadržaji kao

što su restorani, hoteli, parking, tržni centri i javni prijevoz koji služi za prijevoz

pacijenata od glavne zgrade do zgrade u kojoj imaju zakazan pregled. Učestalost

prijevoza je 10-15 minuta.

S napretkom računalne industrije, računala, mobiteli i tableti su se počeli koristiti i u

zdravstvu. Klinika Cleveland osmislila je lak način kako pacijentima pružiti dijagnozu,

ako nije moguć dolazak u kliniku. Pacijentima se preko računala, tableta ili mobitela

nudi razgovor s liječnikom kako bi se dobila dijagnoza ili propisao određeni recept.

Hitna konzultacija s liječnikom naplaćuje se 49$, a konzultacije sa specijalistima

naplaćuju se prema dogovoru s pacijentima nakon medicinskih konzultacija.

Ono po čemu se klnika najviše odmaknula su transplatacija srca i pluća, oftalmologija,

dječje bolesti, urologija i gastroenterologija. Cleveland klinika je već deset godina

najuspješnija u kardiologiji i kardiokirurgiji, a blizu vrhu nalazi se i u ostalim

specijalnostima. (http://my.clevelandclinic.org, 18.7.2015.). U sklopu Cleveland klinike

djeluju slijedeći odjeli:

· anesteziologija,

· centar za funkcionalnu medicinu,

· centar za oporavak pacijenata koji uključuje: kućnu njegu, hospicij, dugoročnu

akutnu njegu, patronažne sestre, liječničke posjete u kući;

· centar za hitnu medicinu,

· dermatologija i plastična kirurgija,

· ginekologija,

· gastroenterologija,

· endokrinologija,

· pedijatrija,

· pulmologija,

· patologija,

· ortopedija i reumatologija,

30

· oftalmologija,

· onkologija,

· radiologija,

· urologija,

· neurologija,

· kardiologija,

· medicinski institut,

· wellness centar.

Kvaliteta odjela na kojima se pacijenti liječe, kvaliteta medicinske usluge unutar klinike

i svi popratni sadržaji kao što su hoteli, restorani, tržni centri imali su utjecaja na razvoj

gospodarstva grada Clevelanda, kao i države Ohio. Klinika Cleveland izdvojila se sa

značajnim utjecajem na gospodarstvo, u 2013. godini ostvarila je zaradu od 12,6

bilijuna $, a aktivnosti koje su uključene u posao klinike zapošljavaju 93 000 ljudi

unutar države Ohio.

Slika 11. Klinika Mayo

Izvor: http://thumbs.dreamstime.com/x/mayo-clinic-17488869.jpg,18.7.2015.).

31

Klinika Mayo svjetski je poznata zdravstvena institucija. Nalazi se u Rochesteru u

američkoj državi Minnesoti. Klinika je u državnom vlasništvu, te je iz tog razloga

razvila sustav donacija. Klinika Mayo ima svoje podružnice u Arizoni, Floridi i

Minnesoti. Najvažnije vrijednosti Klinike Mayo su poštovanje, suosjećanje, integritet,

izlječenje, timski rad, inovacije i izvrsnost. Klinika Mayo dobitnik je mnogih nagrada, a

izdvojila se kao prva u slijedećim specijalnostima: dijabetes i endokrinologija,

gastroenterologija, ginekologija, nefrologija, neurologija i neurokirurgija, pulmologija i

urologija. Drugo mjesto imaju u kardiologiji i kardiokirurgiji, otorinolaringologiji i

ortopediji. Treće mjesto imaju u izlječenju tumora.

Klinika ističe kako im je pacijent na prvom mjestu. Upravo iz tog razloga provodi se

mjerenje kvalitete. Kvaliteta se može mjeriti stopama mortaliteta i infekcija u bolnici,

kompliciranim dijagnozama koje su uspješno izlječene, sigurnošću u klinici.

U 2014. godini Kliniku Mayo posjetilo je 1,3 milijuna ljudi, iz pedeset američkih država

i 143 države svijeta. Ukupan broj zaposlenika u Klinici Mayo je 59 500 od kojih su

4200 liječnici.

Značajno je i ulaganje u obrazovanje liječnika u Klinici Mayo. Obrazovanje se odvija na

271 različitih lokacija i u sklopu različitih programa.

Klinika Mayo sadrži slijedeće odjele:

· alergije,

· anesteziologija,

· audiologija,

· klinika za ženske bolesti,

· onkologija,

· kardiovaskularne bolesti,

· pedijatrija,

· stomatologija,

· dermatologija,

· hitna medicina,

· endokrinologija,

· obiteljska medicina,

· gastroenterologija,

32

· opća kirurgija,

· hematologija,

· zarazne bolesti,

· laboratorij i patologija,

· nefrologija,

· neurologija,

· neurokirurgija,

· ginekologija,

· oftalmologija,

· oralna i maksilofacijalna kirurgija,

· ortopedija,

· otorinolaringologija,

· radiologija,

· urologija.

Klinika Mayo nudi sve potrebne odjele za liječenje i rehabilitaciju. Kvaliteta medicinske

usluge, medicinskih i ostalih kadrova, infrastrukture je na visokoj razini. Utjecaj Klinike

Mayo na gospodarstvo gradova i država u kojima se nalazi je značajan. Vidi se u

pogledu povećanja zaposlenosti, prihoda od poreza, napretka u istraživanju i edukaciji.

Klinika Mayo započela je inicijativu pod nazivom Destination Medical Center (DMC)

koja je odgovorna za održavanje statusa Klinike Mayo kao globalnog medicinskog

odredišta. Značajan utjecaj na gospodarstvo vidi se u povećanju zaposlenosti, ukupan

broj zaposlenika povezanih sa radom Klinike Mayo je 74 000. Zarada Klinike Mayo

iznosi 9,8 bilijuna dolara, što predstavlja 4% GDP-a države Minnesote

(http://www.mayoclinic.org, 19.7.2015.).

33

4. MOGUĆI UTJECAJ KBC-A RIJEKA NA GOSPODARSTVO

Danas u svijetu postoje različiti modeli zdravstvenih sustava. SAD koristi tržišni model

zdravstvenog sustava, Velika Britanija koristi nacionalni model zdravstvene zaštite.

Američko zdravstvo karakteriziraju privatno zdravstveno osiguranje i javno socijalno

osiguranje. Privatno zdravstveno osiguranje odnosi se na izdatke koje poslodavci

uplaćuju zaposlenim osobama. Javno socijalno osiguranje odnosi se na programe

zdravstvene zaštite za populaciju sa slabijom materijalnom osnovom. Veliki broj

stanovnika u SAD-u nema zdravstvenu zaštitu. U Velikoj Britaniji fondovi zdravstvene

zaštite predstavljaju glavne organizacije za ugovaranje zdravstvene zaštite s

pružateljima zdravstvenih usluga (Marković i Vukić, 2009.,str 184,185.).

Hrvatski zdravstveni sustav temelji se na Bismarckovom modelu financiranja zdravstva.

Riječ je o socijalnom modelu zdravstvene zaštite gdje svi zaposleni izdvajaju dio

prihoda kako bi se osigurala zdravstvena zaštita čitave populacije

(file:///C:/Users/Marinica/AppData/Local/Temp/Zdravstvo%20i%20zdravstvena%20pol

itika%20u%20Hrvatskoj-1.pdf, 19.7.2015.).

Kada se govori o zdravstvenoj industriji s jedne strane, strane potražnje nalaze se

pacijenti (potrošači), koji teže zadovoljenju svojih potreba odnosno dobiti kvalitetnu

medicinsku uslugu. Na strani ponude nalaze se pružatelji zdravstvenih usluga,

zdravstvene ustanove koje nastoje maksimizirati profite i stopu izlječenja pacijenata.

Zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu ograničene su ministarstvom zdravstva iz

kojih se one financiraju. Sustav financiranja zdravstva u Republici Hrvatskoj predstavlja

problem iz razloga što s jedne strane stoji rast izdataka, a s druge ograničeni resursi.

Ključno je organizirati način ubiranja sredstava, pronalaženje dodatnih izvora

financiranja kako bi se potpomogao razvoj gospodarstva. Zdravstvena industrija i razvoj

gospodarstva neke zemlje su značajno povezani. Razvijenije zemlje imaju zdravije

stanovništvo jer se više ulaže u razvoj zdravstvene industrije. Što veći BDP ostvaruje

neka država više novca se izdvaja za razvoj zdravstvene industrije.4

_______________________

4 Termin „zdravstvena industrija“ navodi se u Strategiji razvoja zdravstvene industrije PGŽ za razdoblje od 2013.-2020. U

Republici Hrvatskoj, termin „industrija“ odnosi se na proizvodnju materijalnih dobara, a ne usluga.

34

Slika 12. Utjecaj zdravlja na gospodarstvo

Izvor: Suhrcke i ostali, 2005., str.21

Obrazovanje Zdravstvena

zaštita

Genetske

predispozicije

Način života, razvijenost

države, okruženje

PRODUKTIVNOST

TRŽIŠTE RADA

OBRAZOVANJE

Zdravlje

35

Zdravlje je uvjetovano genetskim predispozicijama, obrazovanjem, zdravstvenom

zaštitom, načinom života, razvijenošću države, okruženjem. Zdravlje dalje utječe na

veću produktivnost, obrazovanje i tržište rada.

Što se tiče utjecaja na veću produktivnost, zdravi ljudi su sposobni za rad. Na radnome

mjestu veća je mogućnost da će zdraviji ljudi proizvoditi više proizvoda u kraćem

vremenu. Zdraviji ljudi mogu smisliti više ideja za razvoj tehnologije, strojeva ili

opreme.

Zdravlje ljudi je temeljni motiv jer zdravi ljudi su preduvjet funkcioniranja

gospodarstva. Gospodarstvo neke zemlje ovisi o brojnim kriterijima, a jedan od tih

kriterija je i ljudski potencijal. Na ljudske potencijale utječe zdravlje jer zdrav čovjek

može iskoristiti svoj radni potencijal, zdrav čovjek povećava svoj dohodak i

zadovoljstvo, manje dana provode na bolovanju i na taj način utječu na cjelokupno

tržište rada.

Utjecaj zdravlja na gospodarstvo je isto značajan iz razloga što će zdravi ljudi više

ulagati u obrazovanje i postizati će bolje akademske rezultate, a s druge strane

obrazovaniji ljudi vode većoj produktivnosti (Suhrcke i ostali, 2005., str.22.).

Za istraživački dio ovoga rada, proveo se intervju u Kliničkom bolničkom centru

Rijeka. Intervjuirana je pomoćnica ravnatelja Laura Prpić Massari. U nastavku se nalazi

popis pitanja korištenih u intervjuu.

INTERVJU:

1. Potpisan je ugovor o izgradnji novoga Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, hoće li se

u sklopu novoga objekta nalaziti i smještajne jedinice u obliku hotela ili neki drugi

sadržaji opće namjene?

2. Obuhvaća li Klinički bolnički centar Rijeka sve potrebne klinike i zavode ili je

potrebno otvaranje novih?

3. Planirate li uskoro povećavati broj kadrova, unaprijeđenje infrastrukture ili otvaranje

nekih drugih sadržaja u sklopu sadašnjeg Kliničkog bolničkog centra?

4. Smatrate li Klinički bolnički centar Rijeka potencijalom za razvoj gospodarstva grada

Rijeke?

36

5. Koji je razlog uspješnosti Klinike za ginekologiju i porodništvo? Izdvojila se kao

treće najbolje rodilište u Europi.

6. Uvode li se nove strategije za daljnji razvoj i djelovanje Kliničkog bolničkog centra

Rijeka?

7. Što se poduzima kako bi se unaprijedila kvaliteta pružanja medicinskih usluga unutar

Kliničkog bolničkog centra Rijeka?

8. Smatrate li ponudu medicinskih usluga u Kliničkom bolničkom centru

konkurentnom?

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija imaju niz privatnih i javnih zdravstvenih

ustanova koje predstavljaju komparativnu prednost za razvoj gospodarstva i županije.

Primorsko-goranska županija prepoznala je zdravstvenu industriju kao komparativnu

prednost, doneseni su ključni dokumenti za razvoj zdravstvene industrije: Strategija

razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2013.-2020.,

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije za razdoblje

2015.-2018., Odluka o imenovanju Županijskog tima za provođenje Plana za zdravlje i

socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije za razdoblje 2015.-2018.

Ponuda medicinskih djelatnosti Primorsko-goranske županije je vrlo raznolika, kako

privatnih, tako i javnih zdravstvenih ustanova.

Kada govorimo o Kliničkom bolničkom centru Rijeka ponuda medicinskih djelatnosti je

zadovoljavajuća. Klinički bolnički centar Rijeka posjeduje sve potrebne klinike i

zavode, jedino što nedostaje je klinika za ortopediju. S obzirom da se Klinika za

ortopediju nalazi u Lovranu i ima jako dobru suradnju sa Kliničkim bolničkim centrom

Rijeka ne planira se uskoro otvorenje klinike za ortopediju u sklopu KBC-a Rijeka.

Kako bi se unaprijedila kvaliteta pružanja medicinskih usluga unutar klinika i zavoda

Klinički bolnički centar Rijeka poduzeo je nekoliko koraka. Postoji pravilnik za

kvalitetu pružanja medicinskih usluga, prema tom pravilniku prati se kvaliteta pružanja

medicinskih usluga u kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj. Klinički

bolnički centar Rijeka u 2014. godini bio je rangiran prilično loše, na predzadnjem

mjestu u kvaliteti, dok se u 2015. godini pomaknuo na drugo mjesto u kvaliteti pružanja

medicinskih usluga (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Rang-lista-hrvatskih-bolnica-

37

Rijecki-KBC-skocio-s-pretposljednjeg-na-drugo-mjesto, 20.7.2015.). Prati se još i

zadovoljstvo korisnika pruženim medicinskim uslugama.

Kada se govori o kvaliteti klinika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Klinika za

ginekologiju i porodništvo izdvojila se kao treće najbolje rodilište u Europi. Ističe se da

je razlog tome što Klinika za ginekologiju i porodništvo ima jako dugu tradiciju. U

samim počecima klinike počeli su se pratiti svjetski trendovi. Klinika za ginekologiju i

porodništvo među prvima je ostvarila projekt "Rodilište-prijatelj djece", a trenutno se

radi na projektu "Rodilište-prijatelj majki". Drugi razlozi uspješnosti Klinike za

ginekologiju i porodništvo su kvalitetni kadrovi, većina kadrova koji rade u klinici su

visoko obrazovani. Medicinska oprema koja se koristi je kvalitetna i na Europskom

nivou, što predstavlja olakšavajuću činjenicu. Nude se alterntivne metode porođaja, na

porođajnom stolčiću, porođaj u vodi, na lopti. Djelovanje Klinike za ginekologiju i

porodništvo je primjer kako bi sve ostale klinike i zavodi unutar Kliničkog bolničkog

centra Rijeka trebale djelovati.

Veliki problem u svim kliničkim bolničkim centrima u Hrvatskoj, pa tako i u Riječkom

predstavlja financiranje poslovanja. Poslovanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka

financira se najvećim dijelom iz Ministarstva zdravstva, a manjim dijelom od donacija

grada, županije itd. Rješenje ovog problema je pronalazak alternativnih načina

financiranja. Primjerice, sustav donacija unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka

postoji, ali se donacije uglavnom odnose na gradove, županije. Trebao bi se uvesti

sustav manjih donacija od 100 do 200 kn, koje se mogu uplatiti izravno na račun

Kliničkog bolničkog centra preko njihove web stranice. Prikupljeni prihodi mogli bi se

koristiti za kupnju nove medicinske opreme za provođenje novih dijagnostičkih

postupaka. Drugi način alternativnog financiranja predstavlja izgradnja popratnih

sadržaja odnosno sadržaja opće namjene kao što su hotel, restorani, tržni centri, frizerski

saloni, koji bi se nalazili u sklopu infrastrukture Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Navedeni sadržaji donosili bi dodatne prihode koji se mogu koristiti za daljnji napredak

Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Izgradnjom talasoterapije i wellness centra unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka

dobili bi se novi sadržaji kojih trenutno nema u ponudi usluga, otvorila bi se nova radna

mjesta, riješio bi se problem dislociranosti pacijentima.

38

Veliki problem Kliničkog bolničkog centra Rijeka predstavlja zastarjela infrastruktura.

Sadašnji problemi su stare zgrade, dislocirane lokacije, mnogo malih paviljona, mali

broj parkirnih mjesta. Problem parkirnih mjesta namjerava se riješiti i u sklopu sadašnje

infrastrukture Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Povećanje odnosno unaprijeđenje

infrastrukture se planira ostvariti kroz samu izgradnju novih objekata Kliničkog

bolničkog centra Rijeka. U prvoj fazi izgradnje nove infrastrukture planira se izgradnja

prostora samih klinika i zavoda. U drugoj fazi izgradnje planira se gradnja smještajnih

jedinica za dječju bolnicu i Kliniku za ginekologiju i porodništvo. U sklopu druge faze

izgradnje planira se izgradnja podzemne garaže sa dva ili tri nivoa, a i dodatni parkirni

prostor. U trećoj fazi izgradnje planira se izgradnja sadržaja opće namjene, smještajne

jedinice u obliku hotela, restorani, frizerski saloni. Izgradnja Kliničkog bolničkog centra

Rijeka trebala bi trajati šest-osam godina. Za sada je izgrađen samo dio prve faze

projekta, a to je zgrada za hemodijalizu (http://www.vecernji.hr/hrvatska/velebni-kbc-

rijeka-trebao-bi-bi-ti-dovrsn-brze-od-zagrebackog-rebra-913389, 21.7.2015.). Dok se

dođe do izgradnje treće faze u kojoj je predviđena izgradnja sadržaja opće namjene (

hotela, restorana...), proći će još nekoliko godina i tek tada će se početi ostavrivati

prihodi od sadržaja opće namjene koji se mogu iskoristiti za daljnji napredak Kliničkog

bolničkog centra Rijeka. Riječki klinički bolnički centar je i u sadašnjem stanju jedna

od najvećih firmi u Rijeci, ima preko 3000 zaposlenika. Daljnjim napretkom Klinički

bolnički centar Rijeka može preuzeti ulogu vodeće gospodarske točke oko koje će se

razvijati sve ostale gospodarske grane. Ponuda medicinskih usluga Kliničkog bolničkog

centra Rijeka je konkurentna unutar Republike Hrvatske, ali u odnosu na Europu,

trebalo bi se još poraditi na konkurentnosti. Unutar Kliničkog bolničkog centra

zaposleni su visoko obrazovani kadrovi, ali potrebna je bolja medicinska oprema jer za

provođenje medicine na visokoj razini, potrebna je i sofisticiranija oprema.

U Primorsko-goranskoj županiji postoji niz privatnih zdravstvenih ustanova koji mogu

ponuditi kvalitetnu i sofisticiranu zdravstvenu uslugu, uz razvitak javnih zdravstvenih

ustanova dobila bi se cjelokupna ponuda medicinskih usluga koja je konkurentna u

Hrvatskoj i u Europi.

39

5. ZAKLJUČAK

Današnji način života ljudi loše utječe na njihovo zdravlje. Ubrzani način života i rast

udjela starih ljudi u ukupnoj populaciji dovodi do porasta potrebe za zdravstvenim

uslugama. U Republici Hrvatskoj postoji tri razine zdravstvene zaštite, primarna,

sekundarna i tercijarna razina. Poslovanje kliničkog bolničkog centra spada u tercijarnu

razinu zdravstvene zaštite.

Klinički bolnički centar Rijeka započeo je sa radom 1982. godine spajanjem pet

različitih bolnica. Ukupan broj zaposlenih ljudi unutar Kliničkog bolničkog centra

Rijeka je 3461 zaposlenik. Poslovanje se provodi unutar šesnaest klinika i osam

kliničkih zavoda i centara što znači da je Klinički bolnički centar Rijeka opskrbljen

svim potrebnim medicinskim uslugama i specijalistima. Time se prihvaća H3. Korisnici

medicinskih usluga Kliničkog bolničkog centra Rijeka, posjećuju ga radi raznovrsnosti

medicinskih usluga.

U gravitacijskom području grada Rijeke nalazi se pet različitih bolnica u državnom

vlasništvu i to: Opća bolnica Gospić, Opća bolnica Pula, Klinika za ortopediju Lovran,

Psihijatrijska bolnica Lopača, Psihijatrijska bolnica Rab. S obzirom da su dvije od

navedenih bolnica specijalizirane za psihijatriju, jedna je specijalizirana za ortopedsku

djelatnost, ostaju samo dvije bolnice u gravitacijskom području grada Rijeke koje nude

različite medicinske djelatnosti na jednom mjestu, to su Opća bolnica Gospić i Opća

bolnica Pula. Obje bolnice manje su od Kliničkog bolničkog centra Rijeka prema

smještajnim kapacitetima, broju zaposlenih kadrova i prema broju klinika u kojima se

provodi medicinska djelatnost. Podaci o gravitiranju pacijenata u Klinički bolnički

centar Rijeka nalaze se u Tablici 4. Gravitacija pacijenata u Klinički bolnički centar

Rijeka. Prihvaća se hipoteza H2. Pacijenti gravitiraju Kliničkom bolničkom centru

Rijeka zbog nedovoljno medicinskih usluga u njihovim prebivalištima.

Zdravstvena industrija i gospodarstvo povezani su na više načina. Genetske

predispozicije, obrazovanje, zdravstvena zaštita, način života, razvijenost države i

40

okruženje utječu na zdravlje čovjeka. Zdraviji ljudi utječu na veću produktivnost, na

obrazovanje i tržište rada.

Bismarckov model financiranja zdravstva je temelj financiranja Hrvatskog zdravstva.

Poslodvci uplaćuju dio prihoda svih zaposlenih ljudi u državi, kako bi se osigurala

zdravstvena zaštita cijele populacije.

Kada se govori o Kliničkom bolničkom centru Rijeka, njegove kvalitete su: sve

potrebne klinike i zavodi, visoko obrazovani kadrovi, napredak u povećanju

konkurentnosti poslovanja, gravitiranje pacijenata iz Primorsko-goranske županije i

ostalih županija, dolazak stranih pacijenata koji borave u Hrvatskoj kao turisti.

Nedostaci Kliničkog bolničkog centra Rijeka su zastarjela infrastruktura, konkurentnost

koja nije na Europskoj razini, nema alternativnih načina financiranja poslovanja.

Potpisan je ugovor za izgradnju nove infrastrukture Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Izgradnjom nove infrastrukture riješit će se problem zastarjelih zgrada i dislociranih

objekata. Planirana je izgradnja objekata opće namjene što će predstavljati dodatan

način financiranja Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ono što nije planirano je

izgradnja wellness centra i razvitak sustava manjih donacija. Sve navedeno može se

iskoristiti za daljnji napredak Kliničkog bolničkog centra Rijeka, kako bi bio što

konkurentniji i u skladu sa svjetskim trendovima što bi privuklo nove pacijente iz

ostalih županija u Republici Hrvatskoj i iz Europe. Prihvaća se hipoteza H1. Klinički

bolnički centar Rijeka može pridonjeti razvoju gospodarstva grada Rijeke.

U Primorsko-goranskoj županiji postoji i niz privatnih zdravstvenih ustanova koje

pružaju kvalitetne i sofisticirane zdravstvene usluge i mogu se uklopiti u zdravstveno-

turističku ponudu županije.

Daljnja istrživanja mogu se temeljiti na povezivanju zdravstvene industrije i turizma u

Primorsko-goranskoj županiji.

41

POPIS LITERATURE:

1. B.Marković, S.Vukić, 2004., Modeli organizacije i financiranja zdravstva u

odabranim zemljama svijeta, str 184,185.

2. Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011.

godinu, str.1.

3. M.Shurcke, M.Mckee, R. Sauto Arce, S. Tsolova, J. Mortensen, 2005., The

contribution of health to the economy in the European Union, str.21,22.

4. Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih

bolnica u RH 2015.-2016., str.1.

5. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020., str.138.

6. Ustav Republike Hrvatske, članak 70.

7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, članak 2.






Web stranice:

http://www.geografija.hr/teme/starenje-stanovnistva-problem-modernoga-razvijenog-

drustva/, 15.6.2015.

http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/zdravstvene_ustanove_u_republici_hrvatskoj/klinic

ki_bolnicki_centri, 1.7.2015.

http://www.mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac136/file3652p136.pdf, 2.7.2015.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bolnica, 2.7.2015.

https://encryptedtbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQxMLh7QGv2rhWNVcinb1

ATdBQdUR2Y8RHzK7GOD-dV_EhKmF_hiA, 2.7.2015

http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_rijeka.php, 3.7.2015

http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_susak.php, 3.7.2015.

http://www.kbc-rijeka.hr/mapa_susak.php, 3.7.2015.

http://www.kbc-rijeka.hr/osobna.php, 5.7.2015.

42

http://www.kbc-rijeka.hr/, 7.7.2015.

http://www.kbc-rijeka.hr/, 15.7.2015.

http://www.antenazadar.hr/wp-content/uploads/2015/02/Op%C4%87a-bolnica-

Gospi%C4%87-238x178.jpg?fde0b6, 16.7.2015.

http://www.obgospic.hr/, 16.7.2015.

http://data.glasistre.hr/sites/default/files/imagecache/vijest/GO326136.JPG, 16.7.2015.

http://www.obpula.hr/, 16.7.2015.

http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1382.jpg, 16.7.2015.

http://www.orto-lovran.hr/klinika-danas.html, 17.7.2015.

http://www.mojarijeka.hr/repository/images/_variations/2/c/2cc4b2921384d3a9c125e94

3de4df3c2_gallery_lw.jpg, 17.7.2015.

http://www.pbl.hr/Pocetna/Ustrojstvo-bolnice.aspx, 17.7.2015.

http://www.info-rab.com/wp-content/uploads/2013/09/pais.jpg, 17.7.2015.

http://www.bolnicarab.hr/kategorije.asp?c=3, 17.7.2015.

http://www.zzjzpgz.hr/statistika/statistika2013/pdf/4.1.pdf, 18.7.2015.

http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2013/01/16/article-0-16FB5A74000005DC-

450_634x383.jpg, 18.7.2015.

http://my.clevelandclinic.org, 18.7.2015.

http://thumbs.dreamstime.com/x/mayo-clinic-17488869.jpg,18.7.2015.

http://www.mayoclinic.org, 19.7.2015.

file:///C:/Users/Marinica/AppData/Local/Temp/Zdravstvo%20i%20zdravstvena%20poli

tika%20u%20Hrvatskoj-1.pdf, 19.7.2015.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Rang-lista-hrvatskih-bolnica-Rijecki-KBC-skocio-

s-pretposljednjeg-na-drugo-mjesto, 20.7.2015.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/velebni-kbc-rijeka-trebao-bi-bi-ti-dovrsn-brze-od-

zagrebackog-rebra-913389, 21.7.2015.

43

POPIS SLIKA:

Slika 1. Klinički bolnički centar Rijeka............................................................................6

Slika 2. Lokalitet Rijeka...................................................................................................7

Slika 3. Lokalitet Sušak....................................................................................................7

Slika 4. Lokalitet Kantrida................................................................................................8

Slika 5. Opća bolnica Gospić..........................................................................................15

Slika 6. Opća bolnica Pula..............................................................................................16

Slika 7. Klinika za ortopediju Lovran.............................................................................17

Slika 8. Psihijatrijska bolnica Lopača.............................................................................17

Slika 9. Psihijatrijska bolnica Rab..................................................................................18

Slika 10. Klinika Cleveland............................................................................................28

Slika 11. Klinika Mayo...................................................................................................30

Slika 12. Utjecaj zdravlja na gospodarstvo.....................................................................34

44

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Kadrovi KBC-Rijeka.......................................................................................8

Tablica 2. Godišnji opseg rada KBC-a Rijeka.................................................................9

Tablica 3. Broj smještajnih kapaciteta i kadrova u bolnicama.......................................14

Tablica 4. Gravitacija pacijenata u Klinički bolnički centar Rijeka...............................19

44

Documents

Marina Jovanović Strateški menadžment kliničkog bolničkog ...oliver.efri.hr/zavrsni/1006.B.pdf · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marina Jovanović Strateški menadžment