StresNapetost ili stres označava prouzrokovan psihološki i fiziološki odgovor (kod životinja i ljudi) na specifične zahtjeve da bi se omogućilo izdržati posebna fizička i mentalna opterećenja.

Stres izazivaju stresori i stres mogu izazvati vrlo različite situacije ili događaji. Intezitet doživljenog stresa uvelike će ovisiti i o našem tumačenju onog što nam se dogodilo, ili situacije u kojoj se nalazimo.Takođe stres mogu izazvati traumatski događaji.bolesti povrede i medicinski tretmani,različite životne promjene i brojne svakodnevne situacije.

4 SKUPINE ZNAKOVA STRESA:

1. Emocionalni-strah, nesigurnost, tuga, tjeskoba, panika, promjene raspoloženja, bezvoljnost, depresivnost, ljutnja, iritabilnost, osjećaj krivnje, nemoć

2. Misaoni-samokritičnost, rastresenost (slaba koncentracija), zaboravljivost, “opsjednutost“ istim mislima, zbunjenost, izmijenjena percepcija

3. Tjelesni/fiziološki-znojenje ruku, dlanova, lupanje srca, crvenilo lica, drhtanje ruku, bolovi u želucu, veće promjene u tjelesnoj težini, nesanica, glavobolja, iscrpljenost, seksualne teškoće, promjene apetita

4. Ponašajni -plakanje, tjelesni nemir (lupanje prstima po stolu, nogama po podu), agresivnost, nekontrolirani ispadi, povlačenje u sebe, pretjerana uporaba alkohola/cigareta/kave, promjene svakodnevne rutine, promjene hranjenja

Stres je poslijedica na ugodno ili neugodno opterećenje organizma, a iskazuje se stresnim

reakcijama.

Stresne reakcije jesu psihološki, tjelesni ili ponašajni odgovori (srdžba, impulzivnost) koje ljudi

pod stresom pokazuju.

Primjeri stresa

smrt bliskog člana obitelji

razvod

uhićenje

lakša bolest

vjenčanje

gubitak radnog mjesta

trudnoća

smanjenje prihoda

bračni spor

obiteljske svađe

Djelovanje stresa na organizamStresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih bolesti, kako tjelesnih,

tako i psiholoških poremećaja. Uz blage i prolazne poremećaje poput glavobolje,

kratkotrajne nesanice, slabeanksioznosti, poremećaji se mogu pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog

kojih se razvije neka tjelesna bolest ili anksiozni poremećaj.

Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuju razinu funkcioniranja imunološkog

sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja (poput izlazaka na ispite), također djeluju na pad

aktivnosti stanica imunološkog sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora 

Primjeri pozitivnog upravljanja stresom:

• Upravljanje vremenom

• Procjena prioriteta

• Pozitivno mišljenje, optimizam

• Prihvaćanje situacije i traženje novog smisla

• Ne pretjerana identifikacija s događajima

• Učenje novih vještina

• Sportovi i hobiji –biti u formi

• Tehnike opuštanja

• Izražavanje emocija i upravljanje ljutnjom

• Brinuti o sebi, “maziti se”

• Učiti kako zaustaviti negativne misli

• Tražiti podršku

• Razgovarati i tražiti nove društvene aktivnosti

Primjeri negativnog upravljanja stresom

• Ljutnja, frustracija

• Neprestano razmišljanje o stresnoj situaciji

• Socijalno izoliranje

• Agresivnost

• Pretjerano konzumiranje alkohola, cigareta, kave, tableta,…

• Pretjerana ovisnost o drugima

• Anksiozno izbjegavanje potencijalno stresnih situacija

• Samookrivljavanje

Savjeti za nošenje sa stresom:

• Reducirati svakodnevne stresore!!!

• Vidjeti reakcije kao normalne za nenormalnu situaciju

• Prihvatiti podršku

• Moći strukturirano pričati o onome što se dogodilo

• Zaštititi se od podsjetnika ili od pretjeranog suočavanja

• Ne previše aktivno izbjegavati situacije koje podsjećaju na TD

TRAUMATSKI DOGAĐAJ (PTSP)

JEDAN OD NAJSTRESNIJIH POSLOVA