GRB Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik tita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna s pet iljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom tita.U krunu je smjeteno pet manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu tita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom titu i visine manjih titova u kruni je 1: 2,5, a omjer irine polja na glavnom titu i irine manjih titova u kruni 1:1.Ovaj je grb u slubenoj uporabi od donoenja Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. Grbovi u kruni 1. Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu (zvijezdu Danicu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom (tzv. "Leljiva").2. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede.3. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove (ili lavlje ili risje) glave. U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj je grb rabljen kao hrvatski grb. .4. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima.5. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, u nekim knjigama to se spominje kao dvije rijeke koje ograuju Slavoniju, Drava i Sava, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.

HIMNA REPUBLIKE HRVATSKELijepa naa domovino, Oj junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila, kuda si nam ravna, Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu ivo srce bije!

Metodiki organizacijski oblici rada u funkciji intenzifikacije nastavnog procesa

Ciljevi tzk mogu se ostvarivati na razliite naine, a upravo metodikim organizacijskim oblicima rada pripada znaajno mjesto. Razlog je taj to krajnji uinci rada u tzk ne ovise samo i iskljuivo o materijalnim uvjetima rada, nego i o spremnosti nastavnika da metodike organizacijske oblike rada interpretira i iskoristi na najbolji mogui nain. Motorika djelotvornost sata ili bilo kojeg drugog organizacijskog oblika rada uvelike ovisi o pravilno izabranom i dobro primijenjenom metodikom organizacijskom obliku rada. Posebno vanu ulogu ima primjena sloenijih metodikih organizacijskih oblika rada u tzv. slabijim materijalnim uvjetima rada. Skromniji prostorni uvjeti, nedostatak sprava i pomagala mogu se ublaiti, a dobrim dijelom i kompenzirati upravo uz pomo primjene sloenijih metodikih organizacijskih oblika rada. Primjena takvih oblika rada jedan je od temeljnih uvjeta za intenzifikaciju, optimalizaciju i humanizaciju procesa tjelesnog vjebanja i u tzv. minimalnim uvjetima rada i u optimalnim, odnosno najboljim uvjetima rada, jer znatno pridonosi poveanju efektivnog vremena vjebanja uenika na satu. Za koji emo se metodiki organizacijski oblik rada odluiti u pripremi za sat ili kojem emo metodikom organizacijskom obliku rada dati prednost, ovisi o cilju i zadaama koje elimo, odnosno trebamo realizirati na odreenom satu. Dakako uz to treba respektirati i druge imbenike o kojima takoer ovisi uspjena priprema i organizacija sata te njegova realizacija, kao to su dob uenika, broj uenika na satu, mjesto rada, karakter nastavne jedinice te materijalni uvjeti rada. Unato odreenim manjkavostima frontalnog rada, u prvom razredu osnovne kole treba zapoeti s primjenom upravo toga metodikog organizacijskog oblika rada. Uz pomo frontalnog oblika rada uenici te dobi mogu se na najjednostavniji nain pripremiti na prijelaz na sloenije oblike rada, a to su uglavnom grupni oblici rada. Na primjenu grupnih oblika rada trebalo bi zapoeti to prije, i to tako da se pone s primjenom paralelno odjeljenjskog oblika rada kako bi smo mogli prei na paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama, zatim na paralelno izmjenii oblik rada, pa na paralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama, zatim na izmjenino odjeljenjski oblik rada i, napokon, na izmjenino odjeljenjski oblik rada sa dopunskim vjebama. Kada je rije o izboru i primjeni metodikih organizacijskih oblika rada, valja rei da dobro izabran i pravilno primijenjen moe se smatrati svaki onaj metodiki organizacijski oblik rada koji pridonosi intenzifikaciji i optimalizaciji rada i njegovoj individualizaciji, a na taj nain istodobno i humanizaciji procesa tjelesnog vjebanja. Frontalni rad je takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem svi uenici u isto vrijeme izvode istu zadau pod izravnim voenjem i nadzorom nastavnika. Kao i svaki drugi oblik rada, tako i frontalni rad ima svoje prednosti ali i nedostatke. Prednosti frontalnog oblika rada su: moe se primjenjivati s uenicima svih dobnih skupina, moe se provoditi na igralitu, dvorani, snijegu, vodi i drugim prostorima za vjebanje, moe se primjenjivati u svim organizacijskim oblicima rada i moe se koristiti u svim dijelovima sata, omoguava dobivanje relativno brzih ali grubih povratnih informacija o pogrekama uenika, pogodan je za uenje, uvjebavanje i tekue provjeravanje jednostavnijih motorikih gibanja, pogodan je za uvoenje poetnika u rad, slui kao uvod u sloenije metodike organizacijske oblike rada. Nedostaci frontalnog oblika rada: ograniene su mogunosti primjene u slabijim uvjetima rada, ne omoguava diferencirano postavljanje zadaa i individualno doziranje optereenja, za vrijeme praenja i provjeravanja gubi se dosta vremena u ekanju na redFormacija uenika u frontalnom radu moe biti razliita. Uenici mogu vjebati u slobodnoj formaciji, u formaciji polukruga, kruga, vrste i kolone. Grupni oblici rada: Grupni rad je takav metodiki organizacijski oblik rada u kajem se tjelesno vjebanje odvija tako da su sudionici rasporeeni po grupama. Kada uenike jednog razreda podijelimo po grupama ili odjeljenjima, onda se tjelesno vjebanje odvija u grupnim oblicima rada. Razlikujemo sljedee grupne oblike rada: 1. rad u parovima 2.rad u trojkama 3.rad u etvorkama 4.paralelno odjeljenjski oblik rada 5.paralelno izmjenini oblik rada 6.izmjenino odjeljenjski oblik rada 7.odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama 8.paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama 9.paralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama 10.izmjenino odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama 11.rad u stanicama 12.kruni rad 13.rad na stazi 14.poligon prepreka Osim to izmeu pojedinih grupnih oblika rada ima razlika koje proizlaze iz specifinosti svakog pojedinog oblika rada, valja rei da izmeu pojedinih grupnih oblika rada ima i slinosti. Te su slinosti utoliko vee ukoliko je rije o grupnim oblicima rada koji su na priblino jednakoj razini sloenosti. Izmeu odreenih grupnih oblika rada ne mogu se povui vrste granice. Ako se, npr., za vrijeme primjene izmjenino odjeljenjskog oblika rada s dopunskim vjebama odlui da i dopunska vjeba na svakom radnom mjestu postane i glavna, onda zapravo moemo govoriti o prethodnici rada u stanicama, tj. prerastanju izmjenino odjeljenjskog oblika rada s dopunskim vjebama u sloeniji metodiki organizacijski oblik rada, odnosno rada u stanicama. Ne moe se govoriti o tzv. najboljem grupnom obliku rada niti primjenjivati samo neke oblike rada ili stalno isti oblik rada. Svaki grupni oblik rada je pogodan za primjenu, a najbolji je uvijek onaj uz pomo kojeg se najlake ostvaruje postavljeni cilj. Treba napomenutu da uenici za vrijeme vjebanja u bilo kojem grupnom obliku rada ne nalaze u formaciji grupe, nego u formaciji odjeljenja. Uvijek onda kada se uenici za vrijeme rada nalaze u nekoj formaciji, npr. vrsti, koloni, polukruga, kruga i slino, ine odjeljenja, a ne grupu. Odjeljenja mogu biti sastavljena prema razliitim kriterijima pa razlikujemo: 1.heterogena odjeljenja, 2.homogenizirana odjeljenja 3. promjenjiva ili varijabilna odjeljenja. 1. heterogena odjeljenja su takva koja se formiraju prema spolu, tjelesnoj visini, tjelesnoj teini ili nekom drugom slinom kriteriju. Posljedica formiranja tog odjeljenja jest da se u odjeljenjima nalaze uenici s razliitim sposobnostima, nejednake razine motorikih postignua i razliitog fonda motorikog znanja. Vjebanje u takvom odjeljenju ne zadovoljava autentine potrebe uenika jer se svodi na prosjek, od izbora vjebi preko naina njihova izvoenja do doziranja optereenja. Osim u nekim iznimnim sluajevima radom u heterogenim odjeljenjima ne mogu se oekivati znaajniji rezultati u nastavi tzk ni u odgojno-obrazovnom podruju. 2. homogenizirana odjeljenja se formiraju na osnovi rezultata dobivenih inicijalnim, tranzitivnim ili finalnim provjeravanjem. Uenici se u odjeljenja svrstavaju prema kriteriju slinosti ili razlika izmeu njima. Homogenizirana odjeljenja se u naelu formiraju prema cilju koji se eli postii i zato ta odjeljenja nisu stalna. Taj oblik rada omoguava svim uenicima, bez obzira u kojem se odjeljenju nalaze, vjebanje u uvjetima optimalnog optereenja. Rad u takvim odjeljenjima bi trebao dominirati u nastavi tzk. 3. promjenjiva ili varijabilna odjeljenja. Bit funkcioniranja promjenjivih odjeljenja svodi se na to da pojedini uenici prelaze iz svojih tzv stalnih odjeljenja u neka druga odjeljenja. U tom novom odjeljenju nastavljaju vjebati sa uenicima koje su zatekli u tom odjeljenju. Rad u takvim odjeljenjima ne moe biti jamstvo za uspjean rad stoga bi ih trebalo izostaviti iz svakodnevne prakse. Odjeljenja mogu funkcionirati kao stalna, povremena, promjenjiva i privremena. Stalna odjeljenja su onda kada uenici u okviru svojih odjeljenja vjebaju vie sati uzastopno ili dok se ne postigne postavljeni cilj. Povremena odjeljenja su ona kada uenici vjebaju u njima prilikom izvoenja samo odreenih motorikih zadaa. Promjenjiva su odjeljenja onda kada su uenici u tijeku glavnog A dijela sata premjetaju iz jednog odjeljenja u drugo radi izvravanja zadaa koje su primjerene njihovim stvarnim potrebama. Privremena odjeljenja se formiraju na poetku kolske godine dok ne sredi rezultate inicijalnog provjeravanja i ne izradi program. Rad u parovima: rad u parovima je metodiki organizacijski oblik rada kada razred dijelimo na grupe od po dva uenika, a svaka grupa, odnosno dvojka, radi istodobno na izvravanju iste zadae. Nastavnik najprije najavljuje to e raditi, zatim opisuje nain izvoenja, pa demonstrira zadau, nakon ega dvojke zapoinju sa radom. Za vrijeme vjebanja nastavnik daje dopunska objanjenja, a nakon uspjeno zavrene jedne zadae prelazi se na drugu i tako redom. Taj organizacijski oblik rada moe se primjenjivati sa svim dobnim skupinama i moe se provoditi u svim dijelovima sata. Rad u parovima moe se odvijati: -u obliku suradnje kada jedan uenik uva drugog ili mu asistira za vrijeme vjebanja, -u obliku pasivnog, poluaktivnog ili aktivnog partnera kada oba uenika rade istu zadau pri emu su im uloge razliite. Prilikom primjene rada u parovima potrebno je brinuti se o sljedeem: -parove treba formirati prema spolu, -trebaju biti priblino jednake visine i teine, -trebaju biti priblino jednakih sposobnosti, -priblino jednakih motorikih postignua, -da se potuju elje uenika kada je to opravdano. Rad u trojkama: rad u trojkama je metodiki organizacijski oblik rada kada razred dijelimo na grupe od po tri uenika, a svaka grupa, odnosno trojka, istodobno radi na izvravanju iste zadae. Nakon najave i demonstracije nastavnika sve trojke zapoinju sa radom. Rad u trojkama moe se organizirati u homogeniziranim ili heterogenim grupama. Ako je primarni cilj sata podizanje motorikih ili funkcionalnih sposobnosti uenika ili poboljanje motorikih postignua, onda taj oblik rada se provodi u homogeniziranim skupinama. Ako je primarni cilj tog dijela sata usavravanje motorikih znanja, onda se rad moe odvijati u homogeniziranim, ali i u heterogenim skupinama. Rad u etvorkama: rad u etvorkama je oblik rada koji podrazumijeva podjelu razreda na grupe od po etiri uenika, nakon ega svaka etvorka istodobno radi na obavljanju iste zadae. Nastavnik najprije najavljuje i demonstrira zadau, a zatim uenici prelaze na rad. Moe se primjenjivati sa svim dobnim skupinama. Svrstavanje uenika u skupine od po etiri uenika najprije ovisi o cilju koji se uz pomo tog oblika rada eli postii. Metodiki organizacijski oblici rada u parovima, trojkama i etvorkama mogu postojati kao samostalni, u kombinaciji s drugim metodikim organizacijskim oblicima rada ili kao njihovi sastavni dijelovi. Paralelno odjeljenjski oblik rada: taj je oblik rada dobra prethodnica za uvoenje uenika u grupne oblike rada koji se temelje na odjeljenju kao osnovnoj organizacijskoj jedinici. U paralelno odjeljenjskom radu razred se dijeli na dva i vie odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste zadae. Koliko e u razredu biti odjeljenja ovisi o broju uenika, sadraju i uvjetima rada. Prije poetka rada nastavnik najavljuje to e se raditi, opisuje motoriko gibanje, demonstrira ga, nakon ega uenici izvode zadau. Nakon odreenog vremena uenici prestaju raditi tu zadau i ponu izvoditi drugu. Pritom, odjeljenja ostaju na istom radnom mjestu, a mijenja se samo zadaa. Razlikujemo dvije vrste paralelno odjeljenjskog oblika rada: a) paralelno odjeljenjski oblik rada u kolonama, b) paralelno odjeljenjski oblik rada u vrstama. Hoemo li raditi u paralelno odjeljenjskom obliku rada u kolonama ili vrstama ovisi o zadai. Paralelno odjeljenjski oblik rada moe se primijeniti u svim dijelovima sata. Paralelno izmjenini oblik rada: taj metodiki organizacijski oblik rada je sloeniji od prethodnog i zato bi ga se trebalo primjenjivati tek nakon dobro savladanog paralelno odjeljenjskog oblika rada. Paralelno izmjenini oblik rada je onaj kada razred dijelimo na etiri odjeljenja. U tom obliku rada dva i dva odjeljenja paralelno i istodobno rade na izvravanju iste zadae. Nakon odreenog vremena, uenici 1 i 2 odjeljenja prestaju sa radom i mijenjaju mjesta sa uenicima 3 i 4 odjeljanja i zapoinju sa radom na tom radnom mjestu i obratno, uenici 3 i 4 odjeljenja odlaze na radno mjesto gdje su bili 1 i 2 odjeljenje i zapoinju sa radom na tom mjestu. Dakle odjeljenja mijenjaju radna mjesta a sprave i pomagala ostaju na istom radnom mjestu. Taj oblik rada ima odreene prednosti u odnosu na paralelno odjeljenjski oblik rada u pogledu daljnjeg osamostaljivanja uenika, postizanja veeg intenziteta vjebanja i ekonominije uporabe vremena na satu. Nastavniku se prua mogunost da u veoj mjeri prati, usmjerava i ispravlja uenike. Primjenom ovoga organizacijskog oblika rada u slabijim uvjetima rada, prua se mogunost za racionalnije iskoritavanje sprava i racionalniju uporabu prostora za vjebanje. Izmjenino odjeljenjski oblik rada: izmjenino odjeljenjski oblik rada je u usporedbi do sada opisanim grupnim oblicima rada korak dalje u pogledu intenzifikacije, racionalizacije i individualizacije nastavnog procesa. U izmjeninom obliku rada razred se dijeli na dva do etiri odjeljenja koja istodobno izvode razliite zadae. Nakon odreenog vremena, na znak nastavnika, odjeljenja mijenjaju radna mjesta i nastavljaju s radom na uvjetno reeno novim radnim mjestima. Na sljedei znak odjeljenja opet mijenjaju rana mjesta i tako redom dok sva odjeljenja ne prou sva radna mjesta. Izmjenino odjeljenjski oblik rada moe se primjenjivati pri uenju novih motorikih gibanja, pri ponavljanju, usavravanju gradiva. Ako ga primjenjujemo pri uenju novih motorikih gibanja, onda e samo na jednom radnom mjestu biti nova tema, a na ostalim radnim mjestima dajemo zadae koje su uenicima poznate. Tada se nastavnik najvie zadrava na novom radnom mjestu a sa ostalim mjestima odrava vezu pogledom. Prednosti toga rada su u mogunosti provedbe raznovrsnijeg rada, vee aktivnosti uenika, postizanje prikladnijeg optereenja i mogunosti primjene u slabijim uvjetima rada. Odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama: uloga toga metodikog organizacijskog oblika rada u pogledu optimalizacije nastave viestruka je, a tu upuujem na dvije najznaajnije zadae. Prvo, u zajednici s do sada opisanim grupnim oblicima rada dopunske vjebe su izravniji doprinos njihovoj intenzifikaciji. Drugo, provoenje bilo kojeg opisanog grupnog oblika rada u zajednici sa dopunskim vjebama je i za uenike i nastavnike najbolji nain da se pripreme za kasniju uspjenu primjenu sloenijih grupnih oblika rada. Sve se to moe postii jer je odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama takav oblik rada u kojem se glavnoj vjebi dodaje odreena dopunska vjeba. Nakon obavljene glavne vjebe, uenik prije povratka u odjeljenje, izvodi dopunsku vjebu. Iako se dopunska vjeba izvodi nakon glavne i zapravo je dodatak glavnoj vjebi, njezina funkcija nije sporedna niti drugorazredna. Dopunska vjeba zajedno sa glavnom vjebom ini organsku cjelinu. Uz pomo dopunskih vjebi skrauje se pasivno vrijeme ekanja, poveava aktivnost uenika a na taj nain i optereenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Pri izboru dopunskih vjebi treba paziti da takva vjeba upotpunjuje utjecaj glavne vjebe na organizam uenika, da je lagana za izvoenje i da ne traje dugo. Dopunska vjeba mora biti takva da je uenici mogu odmah nakon demonstracije izvoditi posve samostalno. Izvoenje dopunske vjebe mora trajati krae od glavne, kako se ne bi stvarao red za njeno izvoenje. Ako sluajno traje due guva se moe izbjei tako da se osigura njeno izvoenje na vie mjesta. Djelovanje dopunske vjebe moe biti kompenzirajue, korigirajue, relaksirajue, utilitarno i kombinirano. Paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama: na paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama treba prijei tek nakon dobro savladanog paralelno odjeljenjskog rada. Sve to je reeno za paralelno odjeljenjski oblik rada vrijedi i za ovaj oblik rada. Uenici kad zavre sa glavnom vjebom izvode dopunsku vjebu i tek onda se vraaju u svoje odjeljenje. S obzirom na to da sva odjeljenja izvode istu glavnu vjebu, onda i dopunske vjebe na svim radnim mjestima moraju biti iste. Paralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama: osnovna znaajka ovog metodikog oblika rada proizlazi iz specifinosti kojima odlikuje paralelno izmjenini rad. Budui da u paralelno izmjeninom odjeljenju dva i dva odjeljenja rade paralelno i istodobno na izvravanju iste zadae, tako u paralelno izmjenino odjeljenju s dopunskim vjebama dva i dva odjeljenja rade iste dopunske vjebe. Izmjenino odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama: u tom obliku rada koji se temelji na izmjenino odjeljenjskom radu, dopunsko vjebanje moe se primijeniti na jednom radnom mjestu, dva, tri ili svim radnim mjestima. Pri uvoenju uenika u ovaj oblik rada treba uvoditi dopunsku vjebu na samo jednom radnom mjestu, a zatim postupno uvoditi na ostala radna mjesta. Kako se u izmjenino odjeljenjskom obliku rada na svakom radnom mjestu izvodi drugaija vjeba, znai da e se na svakom radnom mjestu izvoditi i drugaija dopunska vjeba. Dopunske vjebe treba primjenjivati samo onda ako pridonose intenzifikaciji nastavnog procesa. Rad u stanicama: rad u stanicama je oblik grupnog rada kada razred dijelimo na grupe od dva do tri uenika koji izvode vjebe na vie radnih mjesta, odnosno stanica po unaprijed utvrenom redoslijedu, trajanju vjebanja ili broju ponavljanja, i to tako da svaki uenik proe sva radna mjesta. Kada se obavi motoriko gibanje na jednom radnom mjestu, prelazi se na sljedeu stanicu prema prethodno utvrenom redoslijedu. I tako redom dok svi uenici ne prou sve stanice. Broj radnih mjesta moe biti razliit, a na satu tjelesne i zdravstvene kulture moe biti od 6 do 12 stanica, to ovisi o materijalnim uvjetima, broju uenika i cilju i zadaama koje elimo ostvariti na satu. primarni cilj primjene tog oblika rada je usavravanje motorikih znanja i motorikih postignua, a moe se upotrijebiti i za razvoj motorikih sposobnosti. Pri izboru vjebi treba voditi brigu o cilju i zadaama koje elimo ostvariti. Stanice mogu biti postavljene o obliku kruga, pravokutnika ili kvadrata. Kraj svake stanice na vidno mjesto treba postaviti upute i informacije. Informacije trebaju sadravati naziv vjebe, njezin kratak opis, vremensko trajanje, broj ponavljanja, prikaz kretanja crteom, kao i opis tipinih pogreaka. U tom obliku rada uenici samo jedanput prelaze sva radna mjesta. Rad u stanicama moe se organizirati na vie naina: 1 stanice s jednim radnim mjestom 2. stanice s dva radna mjesta 3. stanice s razliitim brojem radnih mjesta i nejednakim trajanjem vjebi 4. stanice s razliitim brojem radnih mjesta i jednakim vremenom trajanja vjebi 5. stanini krugovi 6.zajedniki stanini krug Kruni oblik rada: kruni rad je takav metodiki organizacijski oblik rada koji podie na viu razinu motorike i funkcionalne sposobnosti. Naziv kruni oblik rada potjee od tuda to se radna mjesta najee postavljaju u krug. Rije je o grupnom obliku rada u kojem se razred dijeli na vie manjih grupa koje izvode razliite, najee poznate ili jednostavne vjebe po unaprijed utvrenom redoslijedu, planiranom optereenju i vremenu potrebnom za oporavak, tako da svaki sudionik proe sve stanice. Na jednom radnom mjestu ili stanici unaprijed utvrena vjeba se ponavlja samo jedanput, a nakon toga, odnosno nakon vremena potrebno za oporavak, prelazi se na sljedeu stanicu. I tako dok svi uenici ne prou sve stanice. Iza toga moe slijediti ako je planirano ponavljanje zadaa u krugu ili itavog kruga. U krugu moe biti od 6 do 12 stanica i po tome razlikujemo mali krug (do 8 stanica) i veliki krug(od 8 do 12 stanica). Rad na stazi: u tom se obliku rada razred dijeli na nekoliko grupa. Svaka grupa na svom radnom mjestu ili stazi izvodi iste vjebe na razliitim spravama i u razliitim uvjetima po unaprijed utvrenom redoslijedu, i to tako da svaki sudionik proe sva radna mjesta. Sadraj radnih mjesta ine obraena, odnosno prethodno savladana motorika gibanja. Kada uenik jednom proe sva radna mjesta na stazi, vraa se na poetak staze i ide ponovo. Ponavljanje vjebi na stazi traje tako dugo koliko traje predvieno vrijeme zadravanja u tom organizacijskom obliku rada. Radne zadae na svakom mjestu obino se postavljaju u jedna za drugom u ravnoj crti to asocira na stazu, pa otuda i naziv rad na stazi. Poligon prepreka: poligon prepreka podrazumijeva sukcesivno izvoenje odreenog broja tjelesnih vjebi prigodom ega uenik treba savladati prirodne ili umjetne prepreke koje se nalaze na otvorenom ili zatvorenom prostoru, u to kraem vremenu. Zadae u poligonu prepreka izvode se bez stanke, a to znai da uenici se stalno kreu od prepreke do prepreke savladavajui ih u veoj ili manjoj brzini. Taj oblik rada najee se primjenjuje radi usavravanja motorikih znanja i podizanje razine motorikih postignua. Poligon prepreka se moe rabiti i za utjecaj na razvoj motorikih sposobnosti. Prema namjeni razlikujemo: 1. poligon prepreka za opu tjelesnu pripremu 2. poligon prepreka za portske igre (atletski, gimnastiki) 3. za motorike sposobnosti 4. kompleksni poligon prepreka. Moe biti jednostazni, dvostazni i viestazni.

1. BIRANJE ZASTUPNIKA U SABOR RH

(Ustav RH l. 70 73)SABOR RH = najvie predstavniko tijelo graana I nositelj zakonodavne vlasti u RH Sastoji se od:1. ZASTUPNIKOG DOMA ZD- ( 100 160 zastupnika; tajno glasovanje)2. UPANIJSKI DOM D ( max po 3 zastupnika iz svake upanije)

Predsjednik po isteku mandata ima pravo ostati doivotni lan D, osim ako ga se ne odrekne

ZASTUPNICI biraju se na 4 godine- ne mogu istodobno biti lanovi i D i ZDZakon odreuje - uvjete broj postupak izbora zastupnikaIzbori za zastupnike u domove Sabora RH (/Z) odravaju se najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja domova Sabora

Prvo zasjedanje domova HS odrava se najkasnije 20 dana nakon provednih izboraZastupnici nemaju obvezujui mandat- primaju stalnu novanu naknadu- imaju imunitet- ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za iraeno miljenje ili glasovanje u Saboru- ne moe biti pritvoren ili kanjen bez odobrenja doma Sabora osim ako je zateen da vri kazneno djelo kazna zatvora dua od 5 godina

ZD i D mogu se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina zastupnika pojedinog domadomovi sabora zasjedaju redovito 2x godinje: 15. I. 15. VII. 15. IX. 15. XII---- ZD i D imaju po predsjednika i jednog ili vie podpredsjednikaUSTAV RH= TEMELJNI I NAJVII PRAVNI AKT JEDNE DRAVE ustav RH donesen je 22. XII. 1990. Sadri: 1. izvrne odredbe2. temeljne odredbe3. temeljne slobode I prava ovjeka I graana4. ustrojstvo dravne vlasti5. ustavni sud RH6. ustrojstvo lokalne samopuprave I uprave7. meunarodno odnosi8. promjena Ustava

Najvie vrednote ustavnog poretka:>> sloboda jednakost - nacionalna ravnopravnost mirotvorstvo - socijalna pravda potivanje prava ovjeka nepovrednost vlasnitva ouvanje prirode - demokratski viestranaki sustav ravnopravnost spolova

RH jednistvena nedjeljiva demokratska socijalna samostalna I suverena drava- glavni grad ZAGREB- hrvatski jezik i latinsko pismo- suverenitet RH je: neotuiv, nedjeljiv, neprenosiv- zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom- osnivanje politikih stranaka je slobodno- granice RH se mogu mijenjati jedino odlukom HS- oznake dravnosti RH: grb zastava himna lenta predsjednika

GRB RH= RH ima grb u obliku tita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crveno / bijelih polja (srebrnih) zapoinje crvenom bojom u lijevom kutu gore- iznad je kruna s pet iljaka- kruna --- 5 manjih titova s povijesnim grbovima koji su poredani s lijeva na desno ovim redoslijedom:1. grb HRVATSKA (najstariji poznati grb Hrvatske) 12. st. ili ilirski grb u plavom polju sadri utu ili zlatnu 6-erokraku zvijezdu s bijelim ili srebrnim polumjesecem2. grb DUBROVAKA REPUBLIKA 14. st. na modrom polju dvije crvene grede3. grb DALMACIJA 14. st. na plavom polju 3 zlatne (ute) okrunjene lavlje glave4. grb ISTRA 11. st. na modrom polju uta (zlatna) koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima5. grb - SLAVONSKI - plavo polje: 2. poprene bijele (srebrene) grede; izmeu greda je crvene polje i kuna okrenuta ulijevo; u gornjem plavom polju je uta (zlatna) 6-erokraka zvijezda

Grb RH rabi se:- u sustavu peata i igova dravnih organa- U slubenim natpisima organa drutveno politikih zajednica istaknutih na zgrada u RH, u uredima Vlade RH, u inozemstvu- na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi- Na slubenim aktima- Na diplomama i svjedodbama o zvrenom kolovanju- Druge prilike utvrene zakonom

ZASTAVA RH= sastoji se od tri boje: crvena, bijela, plava s grbom na sredini (svaka boja ini jednu treinu zastave)- omjer irine i duine je 1:2Zastava se istie:1. stalno na zgradama dravnih organa2. u dane praznika RH3. u dane alosti RH, I to na pola stijega4. pri javnim skupovima (politiki, znanstveni, kulturoloki...)5. na brodovima i drugim plovilima6. u sveanim prilikama zastava se podie i sputa, istie i skida uz poasti

HIMNA RH - LIJEPA NAA DOMOVINONapisao ANTUN MIHANOVI - uglazbio Josip RunjaninIzvodi se:- na poetku zasjedanja Sabora RH- pri slubenom dolasku (ispraaju) efa strane drave- slubeni poslovi, politiki skupovi, sveane manifestacija-- izvornik teksta i napjeva uva se u Saboru RH

LENTA PREDSJEDNIKA DRAVE= znak predsjednike asti- u obliku trake s tri boje( c- b- p) s zlatnim obrubom u sredini grb RH (u bijelom polju) sa zlatnim rubom ukraenim s lijeve strane zlatnim granicama hrasta, a s desne strane zlatnim granicama masline- nosi se preko desnog ramena i dijagonalno do struka gdje se s kopom spaja s drugim krajem lente- nosi se u sveanim prilikama (Dan dravnosti, dodjela priznanja...)

ZASTAVA PREDSJEDNIKA RH- kvadratnog oblika obrubljena tankim rubom, naizmjeninih crveno bijelih polja- u sredinije znak u obliku povijesnog hrvatskog grba s 25 polja (crvenih i srebrnih) - iznad tita je poloena vrpca zastave RH- u sredinu je modra boja- istie se: na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika na vozilu u kojem je predsjednik u sveanim prilikama

ZAKON O PEATIMA I IGOVIMA S GRBOM RH- peati ig s grbom RH rabe: a) predsjednik RH, SRH, VRHb) tijela dravne uprave, sudovi, Ustavni sud RHc) oruane snage RHd) javni biljenici, puki pravobranitelj...- peat i ig sadre naziv i grb RH ime I sjedite tijela naziv I sjedite pravne osobe hrvatskim jezikom I latinskim pismom

ZAKON O DRAVNOM PEATUVELIKI krunog oblika promjera 80 mm- u sredini grb RH i naziv republike- utiskivanje u peatni vosak na isprave, te vjerodjnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik RH

MALI 50 mm- za otisak crnilom na papiru te utiskivanje izrano na ispravu- utiskuje se na odluku o proglaenju zakona, odlku o dodjeli odlikovanja te druge akte koje donosi predsjednik RH UVARA dravnog peata imenuje predsjednik RH

2. PREDSJEDNIK RH

( Ustav RH l. 94 106)- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu- dravni poglavar RH- brine za djelovanje i stabilnost dravne vlasti- Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH

Bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 god.- ne vie od 2x- polae prisegu za vjernost Ustavu - mora dobiti veinu glasova svih biraa u suprotnom ----- ponavlja se nakon 14 dana i to u izbor ulaze dva kandidata s najvie glasova- izbor se vri 30 60 dana prije isteka mandata- izbor se ureuje zakonom

- za vrijeme mandata, ne moe obavljati niti jednu drugu dunost osim stranake (javnu ni profesionalnu)- vlast e preuzeti predsjednik Sabora RH u sluajevima:a) smrti predsjednika b) ostavke p.c) sprijeenosti p. (bolest, godinji odmor)

kada predsjednik HS kao privremeni predskednik RH donosi zakon, taj akt o proglaenju mora potpisati I predsjednik Vlade RH izbori se moraju odrati u roku od 60 od preuzimanja dunosti privremenog predsjednika RH

Dunosti predsjednika: raspisuje izbore za domove SH saziva ih na prvo zasjedanje raspisuje referendum u skladu s Ustavom imenuje/ razrjeuje dunosti predsjednika Vlade RH na preijdlog predsjednika Vlade RH, imenuje / razrjeuje dunosti njezine potpresjednike i lanove daje pomilovanja odlikovanja priznanja odluuje o osnivanju / rasputanju diplomatskih i dr. zastupnitva (diplomata) RH u inozemstvu vrhovni je zapovijednik oruanih snaga u RH imenuje /razrjeuje dunosti vojne zapovijednike (u skladu s Zakonom) objavljuje rat ili zakljuuje mir na temelju odluke Sabora RH Na prijedlog Vlade i uz potpis Predsjednika Vlade P. moe raspustiti ZD Hrvatskog sabora ako:- Dom Vlade izglasa nepovjerenje- ako u roku od 30 dana ne prihvati dravni proraun ne moe raspustiti ZD dokle god traje postupak kjim se utvruje njegova odgovornost za povredu Ustava ne moe ponovno raspustiti ZD u roku od 1 god. nakon rasputanja

- odgovoran je za povredu Ustava za vrijeme obavljanja svojih dunosti- ovaj postupak istrage moe pokrenuti ZD 2/3 veinom- ako se pronae krivim prestaje biti predsjednik!!

- P. ima imunitet : a) ne moe biti zatvorenb) ne moe se pokrenuti kazneni postupak protiv njega bez dozvole Ustavnog suda ( Ali moe biti zatvoren ako je zateen dok vri kazneno djelo kazna due od 5 god.)

Predsjedniku u izvravanju dunosti pomau ---- savjetodavna tijela- lanove tih tijela imenuje / razrjeuje p.. savjetodavni, struni i dr. poslovi obavljaju se u Uredu PRH

Ako je prisutan na sjednici Vlade RH tada ju predvodi- ima pravo sazvati sjednicu Vlade i staviti pitanja na dnevni red za koja misli da su vana- 1x godinje podnosi izvjee Saboru o stanju u RH

3. VLADA RH

(Ustav l. 107. 114.)- obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom- ine ju:- predsjednik- 1 ili vie potpredsjednika - odgovorni su za odluke koje Vlada donosi- ministri + dr. lanovi- osobno su dogovorni za podruje svoga rada

Ovlasti: 1. predlae zakone i akte HS-a2. predlae dravni proraun I zavrni raun3. provodi zakone I druge odluke Sabora4. vodi vanjsku I unutarnju politiku5. upravlja i nadzire rad dravne uprave

U vladi su: za administraciju I protokolarne poslove:1) uredi predsjednika 2) potpredsjednika za strune poslove: ured za zakonodavstvo za odnose s javnou nacionalne manjine

Vlada je odgovorna predsjedniku RH I Zastupnikom domu HS-- Predsjednik 15 dana nakon imanovanja, predstavlja Vladu ZD-u i trai glasovanje o povjerenju--- Na prijedlog 1/5 zastupnika HS moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjednika Vlade, njezinim lanovima ili Vladi u cjelini nakon to protekne 3 dana od dostave prijedloga ZD-u--- nepovjerenje e se izglasati ako se tako izjasni veina--- tada se rasputa Vlada i predsjednik Vlade ili lan Vlade (ovisno o kome se glasalo) Ustrojstvo i nain rada Vlade --- propisuje se zakonom i poslovnikomUnutarnje ustrojstvo ministrastva ---- ureuje se uredbama, a za obaljanje poslova osniva slube

SUDBENA VLAST- samostalna i neovisna imunitet sudaca- titi pravni poredak RH (Ustavom i zakonom ustanovljen)- osigurava primjenu zakona, ravnopravnost svih graana- stalna dunost i nesmije pripadati niti jednoj stranci

U RH postoje:1. opinski sudovi4. visoki trgovaki sud RH2. upanijski s.5. upravni sud RH (NAJVII SUD U RH)3. trgovaki s.Upravni sud:- imanuje i razrjeava dravno sudbeno vijee- imenuje ga ZD na 8. god.- ima predsjednika i 14 lanova

Ustavni sud RH- nezavisan od svih tijela dravne vlasti- jami vladavinu Ustava- imanuje ga ZD na 8. god. 13 sudaca- bira predsjednika suda na 4 godine- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom- titi slobode i prava ovjeka i graanina- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti- odluuje o odgovornosti predsjednika RH- nadzire izbore, referendume- nadzire ustavnost djelovanja pol. stranaka

4. NADLENOST SABORA RH

(/Ustav l. 80. 81.)ZASTUPNIKI DOM

Odluuje o donoenju i promjeni Ustava Donosi dravni proraun Odluuje o ratu i miru Donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane RH Odluuje o promjeni granica RH Raspisuje referendum Obvlja imenovanja, razrjeenja, izbore Nadzire rad Vlade RH Daje amnestiju za kaznena djela

UPANIJSKI DOM predlae ZD-u zakone i raspisuje referendume raspravlja i daje miljenja o pitanjima koja su u krugu djelovanja ZD daje ZD-u miljenje o postupku donoenje Ustava i zakona kojima se ureuje nacionala prava, slobode, prava ovjeka, izborni sustav; ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, lokalne (samo)uprave

- sjednice Sabora RH su javne!!- u Narodnim novinama objavljuju se zakoni i propisi dravnih tijela prije nego li stupe na snagu

puki pravobranitelj opunomoenik HS- titi ustavna i zakonodavna prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti- bira ga ZD na 8 godina

5. USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA

(Ustav l. 21. 69.)Svaki ovjek i graanin u RH ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi boji koe spolu jeziku vjeri politikom ili drugom uvjerenju imovini....

SVI SU PRED ZAKONOM JEDNAKI!!!- u RH se jami ravnopravnost svim pripadnicima nacionalnih manjina sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti slobodno sluenje svojim jezikom i pismom

slobode i prava se mogu ograniti jedino zakonom radi zatite slobode i prava drugih graana, te pravni poredak, javni moral i zdravlje

u vrijeme rata i neporedne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti ---- pojedine slobode i prava zajamene Ustavom mogu se i ograniiti

OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA- SVAKO LJUDSKO BIE IMA PRAVO NA IVOT!!- U RH nema smrtne kazne- ovjekova sloboda i osobnost su nepovredivi --- nitko mu ne smije oduzeti / ograniiti slobodu osim ako je to odreeno zakonom- nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku nasilja- .... bez svoje privole lijenikom i zdravstvenom eksperimentiranju- zabranjen je prisilni i obvezatni rad- svaka osoba koja je pritvorena ima se pravo aliti sudu, biti izveden pred sud i u zakonskom roku biti osloboen ili zatvoren (ovo vrijedi i za strance)- odvjetnitvo osigurava graanima pravnu pomo- svatko je nevin dok mu se ne dokae suprotno!!- optuenik ima pavo na pravedno suenje, branitelja ili da se sam brani, da zna razloge optube i da mu se sudi u prisutnosti- svakom se ovjeku jami pravna zatita njegovog osobnog, obiteljskog ivota, dostojanstva i asti- jami se sloboda miljenja i izraavanja misli- jami se sloboda tiska, govora i javnog nastupa- zabranjuje se cenzura noviari imaju slobo0du izvjetavanja i pristupa imnformacijama- zabranjano je i kanjivo svako poticanje na rat - .... uporaba nasilja, rasna ili vjerska mrnja- jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti slobodno javno oitovanje vjere (vjreski obredi, vjerske kole, uilita, zavodi...)- pravo na osnivanje sindikata radi zatite socijalnih, gosp., nacion., ciljeva --- pravo na trajk, javne prosjede- hrv. graani imaju pravo na izbore s 18. god.- vojna obveza i obrana RH je dunost svih sposobnih graana- graanin RH ima pravo otii i zemlje, i vratiti se kada to hoe- strane osobe koje se zakonito nalaze na pdruju RH imaju pravo slobode kretanja i biranja boravita- osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite- dom je nepovrediv- premetaine su dozvoljene jedino ako to odobri sud vlasnik ima pravo biti prisutan ( osim ako je potreban tajnost)- Jami se sloboda i nepovredivost dopisivanja, osobnih podataka-

GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA- jami se pravo vlasnitva i nasljeivanja- zabranjeni su monopoli da bi se osigurao jednak pravnipoloaj svim poduzetnicima- svi su duni plaati porez- NARODNA BANKA RH = centralna banka RH; odgovorna za stabilnost drave; odgovara Saboru RH; dobit ide u dravni proraun- pravo na rad i slobodu izbora rada- zaposlenici imaju pravo na zaradu- pravo na tjedni, godinji odmor- pravo na zdravstvenu zatitu- obitelj je pod zatitom drave - drava titi majinstvo, djecu i mlade- roditelji su duni djecu odgajati, kolovati, uzdravatri- tjelesno i duevno oteeno dijete takoer ima sva prava na obrazovanje i njegu- dunost je svih da tite djecu i nemone- djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje- O je obvezatna i besplatna- graani mogu osnivati privatne kole i uilita- pravo na zdrav ivot- drava osigurava pravona zdrav okoli

6. TIJELA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE

(Ustav RH l. 128. 131.)Pravo na samoupravu se ostvaruje preko:- lokalnih odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima- pravo graana da odluuju o potrebama i interesima lokalnog znaenja (ureenje prostora, naselja, komunalna djelatnost, socijlna skrb, kultura, sport...)

Jedinice lokalne samouprave (JLS) su:1. grad2. opinaUSTROJSTVO LS se ureuje STATUTOM, u skladu sa zakonom

Opina (JLS) osniva se na podruju vie nasljenih mjesta koja ine prirodnu gospodarsku i drutvenu cjelinu povezanu zajednikim interesom- u okviru samoupravnog djelokruga osigurava:* uvjete za razvoj gosp., drutva, kultr., i drugih djelatnosti* uvjete za ureenje prostora* vodi brigu o ureenju naselja* osigurava lokalne potrebe stanovnika (zdr. zatita, soc. skrb)*upravlja opinskom imovinom*osniva javne ustanoveGrad (JLS) vie od 10 000 stanovnika

Tijela lokalne samouprave osnivaju se za obavljanje poslova dravne upraveMJESNI ODBOR + GRADSKI KOTAR mogu se osnovati unutar opine ili grada

Jedinice podrune (regionalne) samouprave su UPANIJEupanija- podruje upanije se odreuje zakonom- veliki se gradovi mogu urediti kao upanije usklauje interese opina- osniva javne ustanove

7. DJELOKRUG RADA STRUNIH ORGANA KOLE

(Zakon o O l. 91.)Struni organi kole su:a) Uiteljsko vijeeb) Razredno vijeec) Razrednik

Djelokrug strunih organa se utvruje statutom kole

UITELJSKO VIJEE- sudjeluje u utvrivanju godinjeg plana i programa kole- prati ostvarivenj godinjeg PiP-a- ocjenjuje strune i pedagoke rezultate kole

RAZREDNO VIJEE- utvruje uspjeh uenika od 5. 8. razreda- predlae pedagoke mjere- skrbi o pedagokoj dokumentaciji razrednog odjela - surauje s roditeljima

RAZREDNIK- odreuje ga ravnatelj na prijedlog UV- skrbi o realizaciji nastavnog PiP-a- ispunjava uenike knjiice, svjedodbe- podnosi izvjea o radu razrednog odjela- predlae pedagoke mjere

8. DOKUMENTACIJA TRAJNEVRIJEDNOSTI U KOLI

(Zakon o O l. 93. 94.)- o vode pedagoku dokumentaciju o uenicima i evidenciju (uenike knjiice, svjedodbu prevodnicu, matina knjiga, dnevnik rada + imanik uenika, spomenica kole)Matina knjiga + uenika knjiica + svjedodba = javne isprave Imenik i evidencija o ispitima se uva 10 god. matina knjiga i spomenica kole -> trajno se uvaju

9. DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA

(Zakon o O, l. 28., 36)Dodatni rad = nastava s darovitim uenicima i onima koji ele vie nauiti prema sklonostima i sposobnostima- programe za darovite uenike, nain uoavanja, kolovanja, praeje i poticanje utvruje Ministarstvo Pi

Dopunska nastava= nastava namijenjena djeci koja tee svladavaju nastavni program na odreeno vrijeme (HJ, MAT, STR. JEZIK)

10. UENIK, DAROVIT UENIK,UENIK S TEKOAMA U RAZVOJU

(NN, 34/91; 23/91)

Upis u 1. r. upisuju se djeca koja do 1. IV. tekue godine navre 6 godina- ako nemaju navrenih 6. godina, a roditelji ili staratelj to zahtijeva, molbu (ne)odobrava opinski (gradski) organ uprave nadlean za poslove kolstva- Vrijeme upisa ---- 1. 30. VI.- prije upsa se utvruje psihofiziko stanje djeteta preko komisije ( lijenik, pedagog ili psiholog, defektolog, uitelj)- ako se pokae da dijete nije sposobno pohaati kolu zbog psihofikih sposobnosti OSLOBOENO je upisa te k. Godine- upuuje sena spcijalne preglede

Roditelji ili staratelji duni su:a) u propisanom roku upisati dijete u kolub) brinuti se da redovito pohaa nastavu u suprotnom kola obavjetava opinske, gradske organe uprave

Opina je duna:a) osigurati prijevz od/do kole za uenike:* 1.-4. razreda koji ive udaljeni od kole 3 km* 5. 8. razreda 5 km

Svjedodba prevodnica uenici prelaze iz jedne u drugu kolu na osnovu ovoga dokumenta- kola iz koje uenik izlazi duna je u roku od 7 dana izadati ovaj dokument i upisuje uenika tek nakon to dobije oabvijest o upisu u drugu kolu---- ueniku nakon 15. god. prestaje obveza polaska u kolu

Ocjenjivanje- u svakom polugoditu najmanje po dvije ocjene iz svakog predmeta- testovi jednom u polugoditu- na kraju nastavne godine se utvruje uspjeh uenika- vladanje, napredovanje i razvoj se ocjenjuje opisno

= opi uspjeh (1, 2, 3, 4, 5)

*** 1. 3. razreda --- ako imaju jednu nedovoljnu ocjenu prelaze u vii razred*** 1. 4. r. ----- uenici s tekoama u razvoju prelaze u vii razred i nastavljaju svladavanje prilagoenog programa

** 5. 8. razred- uenici s tekoama ako ne savladaju razred mogu ga ponavljati

** 4. 8. r.Ako uenik ima negativnu ocjenu iz najvie 2 nastavna predmate ide na popravni pred komisiju krajem lipnja i kolovoza- ako na pristupi popravnom ispitu ili ga ne poloi pada godinu

** 1. 8.r.Uenik koji nije zbog opravdanog razloga pohaao nastavu ima pravo polagati predmetne ispite krajem 6. i 8. mj. pred komisijom

Pedagoke mjere- usmena i pismena pohvala, opomena, ukor, strogi ukor, preseljenje u drugu kolu

kole su dune:1. osigurati prehranu za uenike (topli obrok)2. pratiti socijalne probleme kod uenika3. otklanjati uzroke4. voditi brigu o zdravstvenom stanju uenika

DAROVITI UENICIDarovitost = sklop osobina koje ueniku omoguuju trajno postignue natprosjenih rezultata u jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti= spoj natprosjenih opih i specifinih sposobnosti motivacije, kreativnosti, intelektualne, stvaralake...

Struni tim osniva uiteljsko vijee: uitelji razredne i predmetne nastave, psiholog, pedagog i dr. Strunjaci, a djeluju preko strunih uputa i instrumentarija za utvrivanje darovitih uenika koje izrauje zavod za kolstvo

O omoguuj darovitim uenicima:- izborne predmete- grupni i individualni rad- raniji upis i ranije zavravanje osnovno-kolskog kolovanja** 1.-3. r. ------ uenik me zavriti dva razreda u jednoj godini ako je pismen, ita s razumijevanjem, ima matematiko znanje, znanje iz drugih predmeta*** 4.-8. r. u jednoj godini moe zavriti dva razreda polaganjem razrednog ispita - uiteljsko vijee donosi odluku na osnovu dokumnetacije praenja darovitog uenika darovite uenike na treba izdvajati iz kolske sredine ve sva zbivanja i aktivnosti trebaju biti upravo u njoj

UENICI S TEKOAMA U RAZVOJUPostupno obrazovna integracija ukljuuje uenika u redovni razredni odjel- uenik svladava prilagoene nastavne programe individualiziranim postupcima i pomou defektologa - sadraji su omogueni specifinim nastavnim metodama, pomagalima, sredstvima- prilagoeni program izrauje uitelj u suradnji s defektologom

Djelomino (parcijalna) intergracija- u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama gdje svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali program u matinom razrednom odjelu

- Dijelovi nastavnog programa to ga uenici nemogu svladati, svladavaju ga prema posebnom nastavnom PiP za uenike s lakom menatlnom retardacijom to ga ostvaruje defektolog, a preostali program u matinom razrednom odjeljenju uz max individualizaciju to ga ostvaruje uitelj

- produeni struni postupak u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave ostvaruje defektolog za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima vida, sluha, tjelesna oteenja s centralnom paralizomBroj uenik moe biti od 6-10Prilagoeni I posebni program prema vrsti I stupnju tekoa donosi Ministarstvo Prosvjete I Kulture80 % ovih uenika se moe ukljuiti u redovitu kolu

Defektolozi rade sa stalnom grupom u uionici (6-15 k. sati 3x tjedno)Rad s promjenjivom grupom u specijaliziranoj uionici svakog dana preuzima uitelj iz matinog razrednog odjela

Posebne kole ili ustanove za kolovanje uenika s veim potekoama u razvoju (zdravstvo, socijalna skrb, pravosue)

To su uenici:- na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim tekoama u razvoju koje smanjuju sposobnost djeteta za svladavanjeodgojno-obrazovnog programa redovne O (od 5-9 uenika u razrednom odjelu ovisno o stupnju tekoa)- umjerena i tea ment. retard. ( 3-7 uenika)- uenici s oteenjem vida i utjecanim tekoama u razvoju (5-8)- .................................sluha ........................................................- uenici s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju i utjecjnim tekoama u razvoju (5-10)

** kolovanje u posebno odgojno obrazovnim organizacijama traje do 21. god.- planove i programe donosi Ministarstvo Prosvjete i kulture, a ostvaruju defektolozi i odgovarajui specijalisti

11. UPANIJSKI URED ZA KOLSTVO- USTROJSTVO I ZADAE

Ustroj:- ured za osnovno kolstvo- ured za srednje k.- program za upis u 1.r. ( za uenike s tekoama u razvoju i za darovite uenike)

Zadae: nadzor nad radom kole

12. IZOSTANCI UENIKA IZ KOLE

Opravdani sati: bolest, putovanje, natjecanje i sl.Neopravdani sati: odlazak sa sata, ne dolazak na prve sate, namjerno kanjenjeKazne :A) USMENA OPOMENAB) PISMENA OPOMENA (UKOR RAZREDNIKA)C) STROGI UKOR (UKOR UITELJSKOG VIJEA)

1. USMENA OPOMENA- ometanje drugih uenika u praenju nastave i uenju- nedisciplina u nastavi- nepravdano izostajanje s nastave- nerodovito noenje k. pribora----- ovu opomenu izrie razrednik

2. UKOR neopravdano izpstajanje s nastave 12-25 k. Sati izazivanje sukoba oteenje kolske imovine i imovine drugih uenika, uitelja, graana nemaran odnos prema uenju i radu

3. STROGI UKOR- neopravdano izostajanje s nastave 25-40 sati- izbjegavanje kolskih obaveza- ugroavanje sigurnosti ulenika, uitelja, graana- namjerno unitavanje- krivotvorenje pedagoke dokumentacije- izrie ga uiteljsko vijee

Izostanak moe odobriti:- razrednik 3 dana- ravnatelj 7 dana- uiteljsko vijee vie od 7 dana

4. PRESELJENJE U DRUGU KOLU- neopravdano izostajanje s nastave vie od 40 sati- izazivanje tue i fiziki napadi na uitelje, uneike, graane- alkohol, droga i donoenje toga u kolu- izrie ga uiteljsko vijee

13. IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI UENIKA

Izvannastavne aktivnosti- odravaju se za 20 i vie uenika- odravaju se prema godinjem PiP kole izvan redovne nastave- njegovati zajeednitvo; - prihavati tueg ili zajednikog ili boljeg uspjeha;- kultura ponaanja;- sline sklonosti djece usmjeravti prema opem dobru- planiraju prema zanimanju uenika, sklonostima i animanju uitelja, potrebam akole (literarna grupa, novinarska, recitatori, dramska, zbor, portske druine...)

Izvankolske aktivnosti- provode se izvan kole- odnose se na kolske aktivnosti u klubovima u gradu (tenis, nogomet, koarka,..), glazbena kola, balet, taburai, orkestar, strani jezici...

14. KAKO JE ORGANIZIRAN ODGOJNO-OBRAZOVNISUSTAV U RH

Sustav kolstva obuhvaa:1. O koja traje 8 godina (6. 15-e godine)2. SREDNJA KOLA (1-3 razreda) neobaveznaa) GIMNAZIJE (ope ili specijelizirane)b) STRUKOVNE KOLE (tehnike, industrijske, obrtnike)c) UMJETNIKE (glazbene, plesne, likovne)3. VISOKO KOLSTVO SVEUILITA (Zagreb, Os, Ri, Zd, St)

15. KALENDAR RADA OSNOVNE KOLE

Ministarstvo ga propisuje za svaku k. god. Njime se odreuje - poetak i kraj nastavne godine- trajanje polugodita- trajanje odmora uenika- broj nastavnih adana i tjedana- blagdani i praznici kolska godina traje od 1. IX. 31. VIII idue godine Nastava se organizira u 35 tjedana tj. 175 radnih dana

kolska godina => 4. IX.2006. 21. VI. 2007.I polugodite: 4. IX 2006 22. XII. 2006.II polugodite: 15. I. 2007. 21. VI 2007.

Ueniki odmori: 1. XI. 2006. Svi Sveti2./3. XI. 2006 jesenski odmor27. XII 2006. 12. I. 2007. zimski odmor5. 13. IV. 2007. proljetni odmor30. IV. 2007. nenastavni dan1. V. 2007. praznik rada7. VI. 2007. blagdan TijelovaOd 26. VI. 2007. ljetni odmor

16. KOJE UVJETE MORA ZADOVOLJITI DJELATNIK DA BI SE MOGAO ZAPOSLITI NA NEODREENO VRIJEME U KOLI

1) mora imati odgovarajuu strunu i pedagoku spremu2) znati govoriti hrvatskim jezikom3) ispunjavati zdravstvene uvjete za izvoenje nastave4) poloen struni ispit

** Vrstu strune spreme + sadraj + nain i uvjete polaganja strunog ispita propisuje Ministarstvo Prosvjete i porta** Biraju se temeljem javnog natjeaja koji raspisuje kolski odbor odluka o zasnivanju radnog odnosa na prijedlog ravnatelja donosi kolski odbor

17. KAKO SE USTAVU RH SPOMINJE KOLSTVO

l. 65, pod naslovom Gospodarska, socijalna i kulturna prava govori o kolstvu roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu osnovnkolsko obrazovanje je obvezatno i besplatno srednja kola i visokokolstvo je u skladu sa sposobnostim, dostupno svakom pod jednakim uvjetima

l. 66. mogu se osnivati privatne kole uz propisane uvjete zakonoml. 67./68. jami se autonomija sveuilita (sami odluuju o svom ustroju i djelovanju u skladu sa zakonom)

18. KOLIKO KOLSKA GODINA IMA TJEDANA

Pravilnik o kalendaru rada, l. 335 TJEDANA ------ 175 RADNIH DANA ------- POINJE 1. RUJNA I TRAJE DO 31. KOLOVOZA IDUE GODINEOdnosno 210 radnih dana u estodnevnom radnom tjednu

19. KAKO TREBA UVATI SPOMENICU KOLE (LJETOPIS)?

Zakon o O, l. 94.SPOMENICA je posebna knjiga u koju se upisuju znaajni dogaaji, zbivanja iz ivota kolske zajednice tijekom svake kolske godine- treba odabrati najvanije dogaaje - za voenje spomenice zaduuje se odgovarajua osoba- vodi se po godinamaNa kraju kolske godine potpisuje ju ravnatelj i voditeljuva se trajno kao i matina knjiga

20. KAKO TREBA UVATI IMENIK I EVIDENCIJU O ISPITIMA UENIKA

UVAJU SE 10 GODINA U KOLI, A ZATIM U ARHIVI

21. MATINA KNJIGA

Matina knjiga se uva trajno!!!!!To je temeljna knjiga s najosnovnijim podacima o ueniku, roditeljima, uspjehu i zavravanju pojednih razreda do zavretka osnovne kole

Sadri: ope podatke o koli i matinoj knjizi (naziv i sjedite kole, naziv upanije, redni broj matine knjige rimski broj, ime i prezime ravnatelja u vrijeme poetka voenja knjige matini broj uenika prezime i ime uenika nadnevak upisa u kolu vrsta kole (privatna, osnovna, vjerska) temelje upisa (naziv i brojjavne isprave) podatak o statusu uenika popis nastavnih predmeta i uenikov uspjeh po k. godinama i razredima poatke o opem uspjehu, vladanju, izostancima s nastave, klasi, urudbenom broju, nadnevak izdavanaja svjedodbe ime i prezime te potpis razrednika sadri 200 stranica tvrdi uvez s gornje strane korica u srednjem dijelu otisnut je grb RH, a na sredini Matina knjiga uenika

22. BIRANJE RAVNATELJA KOLE

Moe biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnikaPrednost ima osoba s viim stupnjem obrazovanja- bira se na temelju javnog natjeaja koji raspisuje kolski odbor- natjeajna komisija za izbor ravnatelja se sastoji od: 3 uitelja + 1 roditelj + laikkojeg odredi skuptina opine na ijem je podruju kola- imenuje ga i razrjeava ministar prosvjete i porta- imanuje se na 4 godine i moe biti ponovno imenovan- pored poslova koji su mu propisani dio svoga vremena provodi i s uenicima

23. NASTAVNA DOKUMENTACIJA

- Nastavni planovi i programi priprave dnevnici (razredne knjige) imanici izvannastavne aktivnosti (biljenica)

24. GODINJI PLAN I PROGRAM O

O radi na temlju godinjeg plana i programa rada Plan donosi kolski odbor do 30. rujna za tekuu godinu Utvruju se mjesto, vrijeme, nain i nositelji ostvarivanja plana i programa Utvruju se obvezni i izborni predmeti njihov raspored po razredima, tjedni broj sati po predmetima Utvruju se ukupan tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavnih aktivnosti

25. OBVEZNA PEDAGOKA DOKUMENTACIJA U KOLI

Pedagoka dokumentacija koja se obavezno vodi u O:1. Matina knjiga uenika (matica uenika)2. dnevnik rada3. imenik uenika4. ljetopis kole5. svjedodba6. uenika knjiica7. svjedodba prijevodnica8. pregled rada izvannastavnih aktivnosti9. knjiga evidencije zamjena nenazonih uitelja 10. zapisnik o razrednom, predmetnom, dopunskom ili razlikovnom ispitu11. zapisnik o popravnom ispitu

DNEVNIK RADAVodi se za razredni odjel osnovne kole i sadri: podatke o odranim nastavnim jedinicama po radnim tjednima, danima, nastavnim satima s potpisima nastavnika podatke o izostancima uenika, deurnim uenicima i potpi razrednika podatke o strunim posjetama, ekskurzijama i izvannastavnim aktivnostima te suradnji s roditeljima zapisnike i biljeke o sastancima u razrednom odjelu, uiteljskog vijee....

IMENIK sadri:- osobne podatke o ueniku- biljeke o zadacima, radu, napredovanju, ocjenama po predmetima, mjesecima- biljeke o izostancima, o opem uspjehu i vladanju

PREGLED IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI- vodi se za svau skupinu aktivnosti u koli- podaci o skupini, voditelju, vanjskim suradnicima u radu skupine- popis uenika koji sudjeluju u radu - godinji PiP za tekuu k. god.- evidenciju o praenju rada I procjeni razinepostignua uenika te tjednih rada s podacima za analizu uspjenosti rada

KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENA- vodi se po k. godinama - sadri podatke o nadnevku nenezonosti, imenu i prezimenu uitelja koji je nenazoan- razloge nenazonosti razrednom odjeljenju, predmetu, te satu zakoji se obavlja zamjena, imenu i prezimenu, potpisu uitelja koji obavljaju zamjenu

ZAPISNIK sadri:a) naziv koleb) ime i prezime uenikac) razredd) matini broj uenikae) nadnevak polaganja ispitaf) naziv predmete, zadaa, pitanja za ispit, ocjena, potpis laova komisije

ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU sadri:1. nadnevak polaganja2. ime i prezime te matini broj uenika3. naziv predmate, zadae, pitanja na ispitu, ocjene4. popis i potpis lanova komisije

uenika knjiicasvjedodba prevodnicamatina knjigadnevnikpropisuje ih ministarstvoimenikspomenica

MATINA KNJIGA + SVJEDODBA + UENIKA KNJIICA = JAVNE ISPRAVE

26. OPI AKTI U KOLI

1. SATUT2. PRAVILNICI: pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada kole ..o radnim odnosima ..o stegovnoj odgovornosti ..o nainu plaanja i naknadama plae .. o raunovodstvu inainu poslovanja .. o obrazovanju odraslih .. o pohvalama, nagradama i pedagopkim mjerama .. o zatiti od poara ..o zatiti na radu .. o kunom redu ..o radu kolskog odbora .. o radu uiteljskog vijea i drugih strunih tijela kole3. POSLOVNIK o radu kolegijalnih tijela

27. OPIITE KADROVSKU STRUKTURU O

- uitelji razredne nastave- u. predmetne nastave- djelatnici u struno razvojnoj slubi (pedagog, psiholog, defektolog, knjiniar)- ravnatelj kole- djelatnici u administrativno tehnikoj slubi

28. OPTEREENOST UENIKA U O

Dnevno: - Uenik razredne nastave moe biti optereen s max 4 sata redovne nastave- Uenik predmetne nastave max 5 satiPod redovitom nastavom se ne smatraju izborni predmeti i izvannastavne aktivnosti

Tjedno: - uenik razredne nastave, sa svim oblicima rada max 25 sat t- uenik predmetne nastave 30 sati

29.OPTEREENOST UITELJA U O

30. ORGANI UPRAVLJANJA U O

Osnovnoim kolom upravljaju:1. ravnatelj2. kolskiodbor

KOLSKI ODBOR- ima poloaj i ovlatenja organa upravljanja- ima 9 lanova:4 uitelja, struna suradnika + 3 lana iz reda javnih djelatnika + 2 lana iz reda roditelja uenika, doma i kole (vijee roditelja)

- mandat - 4 godine!! Da bi kandidat bio izabran mora dobiti natpolovian broj glasova svih lanova U

31. PEDAGOKE MJERE KOJE SE IZRIU UENICIMA OSNOVNE KOLE

--- USMENA I PISMENA POHVALA Kazne: 1. OPOMENA RAZREDNIKA2. UKOR RV3. STROGI UKOR UV4. PRESELJENJE U DRUGU KOLU UV

- Nain, postupak i organi za donoenje pedagokih mjera utvruju se opim aktom kole- roditelj / stratelj ima pravo albe na ukor, u skladu s opim aktom kole

32. PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA

(Zakon o O, l. 10)Javne potrebe u O utvruju se republikim, pedagokim standardomDravni pedagoki standard utvruje:1. broj uitelja, strunih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavravanje I uvjete njihovog rada2. plae radnika3. kolovanje darovitih uenika i uenika u umjetnikim programima4. kolovanje djece na jezicima narodnosti5. kolovanje djece s tekoama u razvoju6. prijevoz uenika do kole7. prehranu uenika8. osiguranje neophodnog prostora, opreme i nastavnih pomagala9. rad vjebaonice za studente10. rad eksperimentalnih kola11. informacijski sustav

33. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM temeljni metodiki dokument

NASTAVNI PLAN sadri: naslov popis nastavnih predmeta godinji broj asdti svakog predmeta i redoslijed njihove realizacija

NASTAVNI PROGRAM sadri: materijalnu osnovicu nastavnog plana obuhvaa sadraje pojedinih nastavnih predmeta koji su navedeni u nast. planuNastavni program ima tri razine razraenosti:1. OKVIRNI (opi) NP odnosi se na sve kole i donosi ga ministarstvo2. IZVEDBENI (posebni) razrada okvirnog programa i donose ga struna vijea3. OPERATIVNI (pojedinani) detaljna razrada izvedbenog i izrauje ga svaki uiteljPlaniranje i programiranje izvodi svaki uitelj, samostalno, na temlju nasatvnog plana i programa to propisuje MinistarstvoRazlikujemo: GODINJE MJESENO TJEDNO DNEVNO planiranje

Mjeseno planiranje (makropaniranje)- obavlja se tako da se zahtjavi predvieni programom razrade po podrujima i mjesecima

Mjeseno (mikroplaniranje) ili tematsko (tema se razrauje na nastavne cjeline)- prakticira se u predmetnoj nastavi kad anstavnik radi u veem broju odjeljenja

Tjedno planiranje- razrauju se odgojno obrazovni zadaci i sadraji i nain njihove realizacije

Dnevna priprema- ona je preduvjet uspjenog odgojno obrazovnog procesa

OKVIRNI PROGRAM IZVEDBENI PROGRAM KOLE (programska jezgra, izvedbeni i fakultativni program) IZVEDBENI PROGRAM POJEDINIH RAZREDA a INDVIDUALNI (prilagoeni) PROGRAMI

34. PRAVILNIK O BROJU UENIKA U RAZREDNOM ODJELU TE ODGOJNO OBRAZOVNOJ GRUPI

utvruje se broj uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjeljenju i odgojno obrazovnoj skupini u O redoviti razredni odjel se osniva od uenika istog razreda, kombinirani od uenika od 1.- 4. r.---- ustrojavaju se za provedbu redovite nastave

odgojno obrazovna skupina -od istog ili vie razreda, ovisno o vrsti i programu rada skupine (ustrojava se provedbu izborne, dopunske, dodatne, izvannastavne ili dr. ativnosti)

Redovni razredni odjel u pravilu ima 30 uenika ako je vie od 34 dijeli se(mogu se ukljuiti najvie 3 uenika s lakim potekoama u razvoju koji rade po prilagoenom programu s 1. integriranim uenikom 28 uenika s 2 int. u. 26 uenika s 3 integrirana uanika 24 uenika)

- iznimno 32 uenika (ako u koli postoje dva razredna odjela istpg razreda)- odnosno 34 (ako postoji samo jedan odjel)

Kombinirani odjeli od 2 razreda max 20 uenika od 3-4 r. max 16 uanika

Za izbornu nastavu potrebno je najmanje 15 uenikaZa dodatnu nastavu 10 15 uenikaZa dopunsku max 10Izvannastavne aktivnosti najmanje 20 uenika

vidi papir o razrednim odjeljenima (str 10)

35. ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU

I. OPE ODRDBE- Utvruje djelatnost O kao jedinstvenog sustava kolstva- djelatnost O od posebnog je drutvenog interesai obuhvaa odgoj i obezno kolovanje i druge oblike kolovanja djece, omladine i odraslih- svrha O je omuguiti stjecanje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika ppotrebnih za ivot, rad i daljnje kolovanje- kola je duna osigurati stalni i kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog i intelektualnog bia

- ciljevi: poticati inatres i samostalnost pri uenju i rjeavanju zadaa stavaralatvo moralna svijest estetski ukus i dr. Pouiti uenike pismenosti, komunikaciji, raunu, znanstvenim i tehnolokim principima ovi ciljevi i zadae ostvaruju se prema utvrenim nastavnim lanovima i programima

- O traje najmanje 8 godina i obvezatna je za djecu od 6-15 godina- O se ostvaruje na temlju nastavnog PiP - darovita djeca; djeca s potekoama provodi se u skladu s ovim zakonom

II. JAVNE POTREBE KOLE- utvrene su dravnim pedagokim standardom

III DJELATNOST KOLEIV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UENIKAV. UITELJI I STRUNI SURADNICIVI. O ODRASLIHVII. UPRAVLJANJE KOLOMVIII.OBVEZNA DOKUMENTACIJAIX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

36. PRAVILNIK O NORMI NEPOSREDNOSG ODG. OBRAZ. RADA PO NASTAVNIM PREDMETIMA I NAINU UTVRIVANJA BROJA IZVRITELJA NA ODG. OBRAZ. I DRUGIM POSLOVIMKA U OSNOVNOJ KOLI. Utvrju normu neposrednog odgono obrazovnog rada po nastavnim predmetima- tjeedne obveze uitelja u nastavi utdruju se godinjim PiP rada kole

Tjedna norma neposrednog rada s uenicima:

Razrednik - sat razrednika 1- sat s roditeljima 1- ostali poslovi 1- rad na administraciji 1- HJ i MAT 20 sati- uitelji stranih jezika 21 sat- ostali predmeti 22 sata- TZK 20 sati

Priprema i praenje HJ i MAT 12 sati Strani jezik 11 sati Ostali predmeti 11 sati TZK 10 sati RN 10 sati

Ostali poslovi dodatna, dopunska, INA, izbornaUkupne obveze uitelja utvrujun se godinjim planom i programom

37. PRAVILNIK O STRUNOJ SPREMI I PEDAGOKO PSIHOLOKOM OBRAZOVANJU UITELJA U OSNOVNOM KOLSTVU

Pravilnikom je propisana vrsta strune spreme uitelja RN, PN, strunih suradnika (pedagog, psiholog)- uitelji i struni suradnici u razrednoj nastavi, predmetnoj nastavi moraju imati sljedeu vrstu strune spreme:1. RAZREDNA NASTAVA uitelj razredne nastave- dipl. Defektolog uitelj razredne nastave- dipl. Pedagog uitelj raz. nast.

2. PREDMETNA NASTAVA - HJ. prof. hrv. jezika i knjievnosti- ENG prof. eng. jezika i knjievnosti- MAT prof. matematike; dipl. ininjer matematike- VJ dipl. tlg; dipl. kateheta (visoka struna sprema uz uvjete utvrene nastavnim PiP)

38. PROPISANA PEDAGOKA DOKUMENTACIJA

1. MATINA KNJIGA UENIKA2. DNEVNIK RADA 3. IMENIK UENIKA4. LJETOPIS KOLE5. SVJEDODBA6. UENIKA KNJIICA7. SVJEDODBA PREVODNICA8. PREGLED RADA IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI9. KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENE NENAZONIH UITELJA10. ZAPISNIK O RAZREDNOM, PREDMETNOM, DOPUNSKOM ILI RAZLIKOVNOM ISPITU11. ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU

39. RAZREDNIK, ULOGA I ZADAE

- Svaki razredni odjel ima svoga razrednika- odreuje ga rauzrtednik na prijedlog UV- Razredni uitelj u prva 4 razreda je ujedno i razrednik razrednog odjeljenja

Dunosti: 1. skrbi o realizaciji nastavnog PiP i godinjeg plana rada2. prati rad uenika odjela i skrbi o njima3. ispunjava i supotpisuje razredne svjedode, uenike knjiice i drugu razrednu dokumentaciju4. podnosi ozvjea o radu razrednog odjela5. iozvjeuje uenike i njihove roditelje o postignutim rezultatima6. priprema sjednice razrednog vijea7. predlae pedagoke mjere

uvaa vrhunske ljudske vrijednosti, postupa u duhu kulture mira, suradnje, nensilja potie samosvijest uenika pripravlja ga za zrelo i samostalno odluivanje

40. ULOGA KOLE

Opi akt kole sadri:1. ope odredbe:- o statusu, nazivu,- sjeditu kole; - zastupljanju i predstavljanju kole; - uvjeti i nain rada; radno vrijeme; - voenje i upravljanje; - nain rada strunih tijela, imovine; - druge ope akte te druga pitanja vana za djelatnost kole

STATUTOM se utvruje: obavljanje djelatnosti, unutarnje ustrojstvo, djelokrug i ovlatenja tijela upravljanja i strunih tijela; poloaj i prava uenika; uitelja i roditelja- na temelju statuta kole donosi se PiP po kojem radi kolska godina- po vanosti iz zakona o O

41. STRUNI ORGANI U KOLI

a) UITELJSKO VIJEE- uitelji i struni suradnici sudjeluju u utvrivanju godinjeg plana i programa kole; prati njeogovo ostvarenje

b) RAZREDNO VIJEE- strunoi tijelo kole- sudjeluje u razmatranju svih pedagokih i ustrojstvenih pitanja u svezi s radom i rezultatima rada razrednog odjela

c) RAZREDNIIKd) VIJEE RODITELJA (vijee doma i kole)

42. KOLSKA GODINA I NASTAVNA GODINA

kolska godina poinje 1. IX. 31. VIIIOva nastavna godina je poela 4. IX 21. VI.Ima 35 radnih tjedana 175 radnih danaNastavna godina se propisuje nastavnim kalendarom koji donosi MinistarstvoTijekom kolske godine, uenici maju pravo na proljetni, zimski i ljetni odmor

43. UITELJSKO VIJEE & RAZREDNO VIJEE

Uiteljsko vijee ine ga uitelji kole i ravnatelj sudjeluje u utvrivanju godinjeg plana i programa kole i prati njegovo ostvarivanje predlae imenovanje razrednika ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine analizira i ocjenjuje odgojno obrazovni rad osniva strune aktive i imenuje njihpve voditelje odluuje o pohvalama i nagradama uenika izrie pedagoke mjere za koje je ovlateno

Nastavno vijee ine ga uitelji koji izvodenastavu u razrednom odjelu skrbi o odgoju i obrazovaju uenika u razrednom odjelu skrbi ostvarivanju nastavnog PiP predlae izlete i ekskurzije razrednog odjela utvruje ocjene iz vladanja utvruje raspored kolskih i domaih zadaa

44. UPRAVLJANJE KOLOM

- Svaka O ima statut kojeg donose radnici kole referendumom- osnovnom kolom uprravljaju ravnatelj i kolski odbor

KOLSKI ODBOR- ima poloaj i ovlatenja organa upravljanja

RAVNATELJ- ima poloaj poslovnog organa i pedagokog rukovoditelja u skladu sa Zakonom

45. PRAVILNIK O NAINU PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U O

Ovim se pravilnikom propisuje praenje redovnoh g uenika osnovne kole, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova znanja, vjetina i sposobnosti.

PROVJERA sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postugnuaOCJENJIVANJE postupak vrednovanja svih vanih injenica uenika se provjerava i ocjenjuje: - raznovrsnim ispitivanjem- izradom pisanih, grafikih, praktinih, tehnikih i drugih zadaa

Ocjenjivanje i provjeravanje uenika se provodi tako da: potuje uenikovu linost potie uenikovo samopouzdanje i njegov osjeaj napredovanja omoguiti ueniku da se sam javi za provjeru znanja osposobljava uenika za samouenje, samoprocjenu svog znanja i znanja drugih uenika

OSNOVNI ELEMENTI OCJENJIVANJA- poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja- usmeno i pismeno izraavanje - praktina i kreativna prijena nauenog gradiva- razvijenost vjetina

Uenikovo vladanje se ocjenjuje na temelju njegova vladanja prema uiteljima, sebi, radu, drugim ulenicima, kolskoj imovini...

Ocjena iz LIK, GK, TZK, VJ te izbornih predmeta mora biti poticaj u osbnom razvoju uenika Roditelj ima pravo biti izvjeen pismeno ili usmeno o pohaanju nastave, radu, zalaganju, uspjehu i vladanju svoga djeteta

razrednik je duan izvjeivati roditelja na individualnim razogovorima i roditeljskim sastancima (4x godinje) o uenikovoj motivaciji, interesima, razvoju sposobnosti, uspjehu, vladanju,

USMENO provjeravanje i ocjenjivanje uenikova znanja, izvodi se, u pravilu, na svakom satu, bez najave- dnevno moe biti usmeno provjeravan i ocjenjivan max 2xPismena provjera samo iz jednog predmeta, jednom u danu!!

Zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet na kraju svakog plugodita i na kraju nastavne godine utvruje nastavnik tj. Uitelj koji je izvodio nastavu

46. PRAVILNIK O NAPREDOVANJU PROFESORA I UITELJA U O i S

Utvruje se postupak i uvjeti ocjenjivanja i napredovanja uitelja, profesora, odgojitelja i strunih suradnika u zvanje mentora i savjetnika

Elementi za vrednovanje strunosti i kavlitete rada uitelja su:1. uspjenost u radu s uenicima2. izvannastavni struni rad3. struno usavravanje

Elementi za vrednovanje uspjenosti u radu s uenicima su: metodika kreativnost u pouavanju primjenjivanje suvremenih oblika imetoda rada u pouavanju i koritenje suvremenih izvora znanja postignuti rezultati u odgojnom radu s uenicima postignuti obrazovni rezultati uenika i njihova osposobljenost za samostalno uenje promicanje ljudskih prava i briga za zdrav okoli suradnja s uiteljima, roditeljima...

Elementi za ocjenjivanje s ocjenom:- zadovoljava(2)- uspjean (3)- vrlo uspjean (4)- izvrstan (5)

Zvanje mentora moe stei uitelj koji ima 6.god. (najmanje) radnog iskustva u odgo0jno obrazovnoj struci

Zvanje savjetnika nakon 11. god. Biraju se na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani!!

UGOVOR IZMEU SVETE STOLICE I RH

temeljei se na:RH na odredbama UstavaSVETA STOLICA na dokumentima II. Vat. Sabora (Gravissimum educationis)

RH u svjetlu naela o vjerskoj slobodi, potujui pravo na vjerski odgoj djece, obvezuje se da e jamiti nastavu katolikog vjeronauka u svim javnim O i S i u predkolskim ustanovama kao obvezatnog predmeta za one koji ga izaberu!!

- svakome je zajameno izor vjeronauka- ako roditelji ele promijeniti odluku duni su pismeno obavijestiti kolu prije poetka k. god.- katoliki vjeronauk predaju kavlificirani vjerouitelji- vjeroulitelji moraju imati ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica) koji je izdao dijecezanski biskup- vjerouitelji su lanovi UV kao i drugi uitelji- programe i sadraje nastave katoliko vjeronauka, udbenike sastavlja HBK i alje nadleni tijelima RH- RH snosi trokove tiskanja i izdavanja udbenika- vjerouitelji e obdravati zakone i odredbe u pitanjima sadraja vjerskog odgoja i obrazovanjaKatolika Crkva ima pravo osnivati kole i njima upravljati prema odredbama kanonskog pravai zakonodavstva RH

- Nain priznajja strunih naziva, akademskih stupnjeva i diplome koje izdaju ravnaju se prema zakonu RH- RH osigurava novana sredstva KBF pri sveuilitu u Zagrebu, o podrunim studijma Teologija, akovo, Makarska, Rijeka, Split- RH omoguuje Crkvi dolini pristup dravnim sredstvima javnog priopavanja (radio, TV)- Katolika Crkva iuma pravo pposjedovanja vlastitih sredstava javnog priopavanja- potrebna je suradnja Katolike Crkve i drave da se kulturna i umjetnika batina Katolike Crkve, te dokumenti sauvaju i zatite- RH se obvezuje da e vartiti matine knjige, ljetopise, i druge knjige koje su bile nezakonito oduzete za vrijeme komunistikog reima

Dr. Jure Radimons. Giulio Einaudi za RHza Svetu StolicuZagreb, 19. 12. 1996.

UGOVOR VLADE RH I HBK

Zagreb, 29. 1. 1999.KAATOLIKI VJERONAUK je OBVEZATAN ZA ONE KOJI GA IZABERU!!! O izboru se daje pismena izjava roditelja ili skrbnika ravnatelju kole nastava se odvije pod istim uvjetima kao drugi predmeti potrebno je najmanje 7 uenika da bi se odrala nastava nastava se izvodi u okviru PiP 2x tjedno PiP izrauje HBK, a donosi Ministar Prosvjete i porta ud+benici su izjednaeni s drugim udbenicima katoliki vjeronauk predaju osobe koje su dobile od biskupa kanonski mandat koje biskup moe i pozvati nastavu katolikog vjeronauka mogu izvoditi: dipl. Teolozi s viskom teolokom strunom spremom (VSS/1) dipl. Katehete s visokom strunom spremom izreligiozne pedagogije i ketehetike (VII/1)

o trajnom strunom usavravanju se brine HBK u suradnji s Ministarstvom HBK vodi i promie struno usavravanje vjeroanuka i napredovanje u zvanjementora i savjetnika pri nacionalnom katehetskom uredu djeluju vii savjetnici za vjerski odgojbogotovni ini se redovito slave u crkvenim prostorijama, no u dogovoru sa kolskim vlastima mogu se slaviti i u kolskim prostorijama

Mr. Boidar Pugelnik za RHMsgr. Josip Bozani za HBK

Primjeri pitanja za pismeni iz metodike

1. Fizioloko-metodika osnova uvjebavanja motorikog znanja?2. Metodiki organizacijski oblici rada u funkciji intenzifikacije nastavnog procesa?3. Ocjenjivanje kao imbenik motivacije ili demotivacije uenika?4. Osobni primjer uitelja TZK i odgoj uenika?5. Praenje i provjeravanje u funkciji transformacije antropolokih obiljeja?6. Pripremanje uitelja za sat TZK?7. Tjelesna i zdravstvena kultura u uvjetima demokratske preobrazbe?8. Uitelj TZK kao komunikator, strunjak, odgajatelj i javni djelatnik?9. Uloga praenja i vrednovanja rada u ostvarivanju programa TZK?

Primjeri tema i pitanja za usmeni dio ispita

1. Demonstracija i izvoenje dodavanja lopte s ramena i kretanja.2. Dnevno pripremanje za nastavni proces i dnevna priprema.3. Etape programiranja.4. Homogenizacija uenika.5. Individualizirani oblik rada.6. Izbor kompleksa ope pripremnih vjebi.7. Izbor igre u uvodnom dijelu sata.8. Izbor mjesta za demonstraciju.9. Komponente zavrne ocjene.10. Metode rada TZK.11. Metode uenja.12. Metode vjebanja.13. Metodologija programiranja.14. Metodiki organizacijski oblici rada.15. Naela ocjenjivanja.16. Obrada skokova (rukomet).17. Odnosi izmeu sportaa i kolskog programa.18. Okvirni, izvedbeni i operativni programi.19. Organizacija tafetne igre.20. Osnovni odbojkaki stav- biomehanika analiza.21. Planiranje u nastavi TZK s obzirom na godinja doba.22. Primjena naela podobnosti u ocjenjivanju.23. Pripremne vjebe u kretanju.24. Razlike izmeu individualnog individualiziranog oblika rada.25. to treba obuhvatiti inicijalnim provjeravanjem?26. Temeljni uvjeti programiranja.27. Tranzitivno praenje realizacije programa.28. Tranzitivno provjeravanje motorikih sposobnosti.29. Uinkovitost vjebi zamaha.

Primjeri tema i pitanja za dravni ispit

1. Biranje ravnatelja osnovne kole2. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske3. Djelokrug rada strunih organa kole4. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli5. Dodatni rad i dopunska nastava6. Godinji plan i program osnovne kole7. Grb i zastava Republike Hrvatske8. Izostanci uenika iz kole9. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika10. Kako se dijele djelatnici u koli11. Kako je organiziran odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj12. Kalendar rada osnovne kole13. Koje uvijete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u osnovnoj koli14. Koliko se u ustavu Republike Hrvatske spominje osnovno kolstvo15. Koliko kolska godina ima radnih tjedana16. Koliko traje osnovno i obvezno kolovanje u Hrvatskoj17. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)18. Koliko treba uvati imenik i evidenciju o ispitima uenika19. Matina knjiga20. Nadlenosti sabora republike Hrvatske21. Nastavna dokumentacija22. Nastavni plan i program Osnovne kole23. Obvezna pedagoka dokumentacija u koli24. Opi akti u koli25. Opiite kadrovsku strukturu osnovne kole26. Optereenost uenika u osnovnoj koli27. Optereenost uitelja u osnovnoj koli28. Zakon o osnovnom kolstvu29. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u osnovnoj koli30. Pedagoki standard osnovnog kolovanja31. Planiranje i programiranje rada u nastavi32. Pravilnik o broju uenika u redovnom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno obrazovnoj grupi33. Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika34. Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju35. Pravilnik o radnim obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli36. Pravilnik o polaganju predmetnih i razrednih ispita u osnovnoj koli37. Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim kolama38. Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu39. Pravilnik u utvrivanju zvanja uitelja i strunih suradnika u osnovnim kolama te postupku, nainima i uvjetima njihova stjecanja40. Pravilnik o vjebaonicama u osnovnoj koli41. Predsjednik Republike hrvatske, prava i dunosti42. Propisana pedagoka dokumentacija koju vodi uitelj43. Razrednik, funkcija i zadae44. Razredno vijee45. Statut kole46. Struna tijela u osnovnoj koli47. kolska godina i nastavna godina48. Uiteljsko vijee49. Upravljanje kolom50. Upis uenika u 1. razred51. Ustrojstvo osnovne kole

Ime i prezime: Dario Botica

Datum: 13. oujka. 2008. Mjesto rada: Dvorana

PRIPREMA ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

SREDNJA KOLA : I. gimnazija

RAZRED : 2. D

MENTOR : Meri Matuan, prof.

BROJ UENIKA : 29 (16 M i 13 )

NASTAVNE TEME : 1. stoj na rukama i kolut naprijed, dopunska vjeba: preskakivanje vijae s krianjem ruku, 2. koarkaki dvokorak sa utom na ko, 3. voenje lopte s promjenom pravca kretanja rolling (K), 4. naizmjenino vrno i donje odbijanje iznad glave (O)

STRUKTURA SATA NASTAVNA JEDINICA:

1. Uvodni dio : Tranje sa zadacima

2. Pripremni dio : Ope pripremne vjebe bez pomagala

3. Glavni dio :

a) Glavni A dio : 1. stoj na rukama i kolut naprijed, dopunska vjeba: preskakivanje vijae sa krianjem ruku 2. koarkaki dvokorak sa utom na ko 3. voenje lopte s promjenom smjera kretanja rolling (K) 4. naizmjenino vrno i donje odbijanje iznad glave (O)

b) Glavni B dio : tafetna igra-voenje koarkake lopte sa utom na ko

4. Zavrni dio: elementarna igra vrno dodavanje u krugu

I. CILJ : Usavravanje i ponavljanje ve usvojenih znanja iz koarke (dvokorak sa utom na ko, voenje s promjenom smjera kretanja rolling), odbojke (vrno i donje odbijanje), i gimnastike (stoj na rukama i kolut naprijed), s posebnim naglaskom na razvoj statike snage ruku i ramenog pojasa te eksplozivne snage tipa skonosti i koordinacije.

II. ZADAE :

1. ANTROPOLOKE :

a) Antropometrijske karakteristike : Reducirati potkono masno tkivo, utjecati na razvoj muskulature ramenog pojasa i udova te pozitivno djelovati na razvoj kotano-zglobnog sustava.b) Motorike sposobnosti : utjecati na razvoj ope motorike, s naglaskom na poveanje statike snage ruku i ramenog pojasa, koordinacije te eksplozivne snage tipa skonosti. c) Funkcionalne sposobnosti : utjecati na razvoj srano-krvoilnog i dinog sustava uenika, a uz to poboljati funkciju sustava za izmjenu tvari u organizmu.

2. OBRAZOVNE : ponavljanje i usavravanje motorikih znanja iz podruja gimnastike (stoj na rukama i kolut naprijed), koarke (dvokorak sa utom na ko i voenje lopte sa promjenom smjera kretanja rolling) i odbojke (vrno i donje odbijanje).

3. ODGOJNE : Razvoj pozitivnih osobina volje, razvoj discipline i radnih navika, redukcija anksioznosti, razvijanje navika vjebanja u skupinama, razvoj navika za meusobno pomaganje te samostalan rad.

III. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA : tri strunjae, etiri vijae, osam odbojkakih lopti, etiri koarkake lopte

IV. METODE RADA : metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, sintetika metoda uenja, metoda standardno ponavljajueg vjebanja.

V. METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA : Izmjenino odjeljenjski oblik rada sa dopunskim vjebama VI. TIP SATA : ponavljanje

VII. STRUKTURA I TRAJANJE :

1. Uvodni dio sata: 4 min. 2. Pripremni dio sata: 8 min.3. Glavni dio sata: 28 min.a) Glavni Adio sata: 20 min.b) Glavni B dio sata: 8 min.4. Zavrni dio sata: 5 min.

PLAN IZVOENJA SATA NASTAVE

TIJEK RADAZAPAANJA

Uvodni dio sata: Tranje sa zadacimaNakon ulaska u dvoranu postrojim uenike u formaciju vrste te ih pozdravim i predstavim se. Nakon toga im kaem to emo danas raditi i zapoinjemo s radom. unjevi su postavljeni u kutove igralita. Uenici u koloni poinju trati u krug oko unjeva. Na moj e znak izvoditi sljedee zadatke: niski skip, visoki skip, zabacivanje potkoljenica, dokorano tranje u obje strane, print. Upoznavanje sata s uenicima traje 1 minutu, a tranje traje 3 minute.SKICA:

Pripremni dio sata: Ope pripremne vjebe bez pomagala. Uenike sam postavio u vrstu i prebrojao ih po etiri. Nakon prebrojavanja dobio sam tri vrste po sedam uenika i jednu vrstu po osam uenika. Svi prvi iskorae pet koraka naprijed, svi drugi iskorae etiri koraka naprijed, svi trei iskorae tri koraka naprijed, i svi etvrti iskorae dva koraka naprijed. Svi su odruili tako da su dobili dovoljno prostora za rad.

1. BONI KRUGOVI SA SUNONIM POSKOCIMA- poetni poloaj: spojeni stav, uzruenje- zadatak: sunoni poskoci sa istovremenim bonim krugovima s obje ruke- broj ponavljanja: 10- svatko svojim ritmom radi 10 ponavljanja- funkcija: jaanje muskulature nogu i trupa, razgibavanje ramenog pojasaSkica:

2. KRUENJE GLAVOM- poetni poloaj: raskorani stav (irina kukova), priruenje- zadatak: kruenje glavom u obje strane- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: istezanje muskulature vrataSkica:

3. EONI KRUGOVI- poetni poloaj: raskorani stav (irina kukova), uzruenje- zadatak: eoni krugovi prema unutra, zatim prema van- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: razgibavanje ramenog pojasaSkica:

4. ZASUCI TRUPA- poetni poloaj: raskorani stav (irina kukova) predruenje- zadatak: zasuci u obje strane, naizmjenino- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: istezanje kosih trbunih miiaSkica:

5. PRETKLON-ZAKLON- poetni poloaj: raskorani stav, uzruenje- zadatak:duboki pretklon, zaklon- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: istezanje i jaanje lenih i trbunih miia, te stranje strane natkoljeniceSkica:

6. OTKLONI TRUPA- poetni poloaj: raskorani stav, (irina kukova) uzruenje - zadatak: otkloni u jednu i u drugu stranu naizmjenino- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: istezanje i jaanje kosih trbunih miiaSkica:

7. PREDNOENJA IZ SJEDA- poetni poloaj: upor sjedom pred rukama- zadatak: naizmjenino podizati noge iz visokog prednoenja- broj ponavljanja: 8- ritam: 4/4- funkcija: jaanje trbune muskulatureSkica:

8. POSKOCI U MJESTU - poetni poloaj: stav spojeni, razruiti- zadatak: raditi poskoke i naizmjenino podizati noge dok koljeno ne doe u visinu kukova, tada spojiti ruke ispod podignute noge i pljesnuti. Ponovo razruiti i pljesnuti ispod druge noge- broj ponavljanja: 16 na obje noge- ritam: 4/4- funkcija: jaanje listova i miia opruaa nogu te ostalih miia zgloba kuka Skica:

Glavni dio sata:Nakon zavretka pripremnog dijela sata uenike sam ponovo postavio u vrstu. Glavni dio sata traje 30 minuta. Slijedi najava, opisivanje i demonstracija radnih mjesta u glavnom A dijelu sata koji traje 20 minuta. Postoje etiri radna mjesta te za najavu, opis i demonstraciju trebaju etiri minute (po jednu minutu za svako radno mjesto). Uenici e se na svakom radnom mjestu zadravati etiri minute, a nakon toga slijedi izmjena radnih mjesta.Glavni A dio sata:

1. Stoj na rukama i kolut naprijed, dopunska vjeba: preskakivanje vijae s krianjem ruku Stoj na rukama:Iz uspravnog stava uenik prednoi i predrui. Na strunjau najprije postavi odraznu nogu, odrazi se drugom, a dlanove opruenih ruku postavi na tlo (strunjau) u irini ramena ispred tijela. Iza toga odmah slijedi odraz drugom nogom. Uenik spoji noge u vertikali i dolazi u stav na rukama. Nakon toga pone savijati ruke, glavu nagne naprijed prema prsima, savije trup i noge a kada leima dotakne strunjau napravi kolut naprijed te se doeka opet na noge.NAJEE GREKE: - postavljanje ruku preiroko ili preusko - nedovoljno jak ili prejak odraz - postavljanje pogrenih ruku na tlo - postavljanje ruku predaleko ili preblizu tijelu - sunono sputanje nogu - preslaba muskulatura ruku i ramenog pojasa - prekasno savijanje trupa prilikom savijanja rukuASISTENCIJA: - uenici jedni drugima pomau hvatom za potkoljenicu, prvo s obje strane, a potom samo s jedne strane.SKICA:

Dopunska vjeba: preskakivanje vijae sa krianjem rukuNakon izvoenja glavne vjebe uenik uzima vijau i preskae je deset puta. U tih deset puta napravi dva skoka s krianjem ruku. Nakon toga se vraa na poetak vrste gdje poinje ponovo s izvoenjem glavne vjebe.NAJEE GREKE: - prejak ili preslab odraz - prekasni odraz na nadolazeu vijau - nedovoljno krianje ruku tijekom preskoka

SKICA:

2. Koarkaki dvokorak sa utom na koUenici se nalaze u dvije kolone. Svaka kolona se nalazi na krilnim pozicijama okrenuta prema kou ispred linije uta za tri poena. Kolona koja se nalazi na desnoj strani (u daljnjem tekstu A kolona) ima lopte, dok je druga kolona ( u daljnjem tekstu B kolona) bez lopte. Prvi uenik iz A kolone vodi loptu prema kou dok uenik iz B kolone paralelno prati njegovo kretanje.Uenik s loptom radi dvokorak i utira na ko te odlazi na zaelje B kolone. Drugi uenik uzima njegovu loptu,vraa je prvom u A koloni te ide na zaelje iste. Dakle, uenici nakon uta mijenjaju kolone.NAJEE GREKE: - prerani ili prekasni poetak dvokoraka nakon voenja - poetak dvokoraka krivom nogom - neprecizan ut zicerSKICA:

3. Voenje lopte sa promjenom smjera kretanja rolling Uenici se nalaze u koloni u kojoj prva dvojica imaju loptu. Ispred njih su postavljena etiri unja udaljena pet metara jedan od drugoga (cik-cak). Prvi uenik vodi loptu prema prvom unju i kad doe do njega radi rolling, zatim prebacuje loptu u drugu ruku te vodi loptu do sljedeeg unja i radi rolling na drugu stranu. Tako sve dok ne proe svaki unj i zatim se vraa na zaelje svoje kolone. Drugi iz kolone poinje sa zadatkom kada prvi doe do drugog unja. Izvoenje rollinga: uenik vodi loptu desnom rukom. Kad doe do unja radi iskorak lijevom nogom, okree se unazad, a njegova stranja (desna) noga prati okret. Povlai loptu rukom i nakon okreta prebacuje ju u lijevu ruku i poinje s voenjem do drugoga unja gdje radi isto na drugu stranu.NAJEE GREKE: - iskorak krivom nogom - stranja noga ne prati okret - promjena ruku prije okretaSKICA:

4. Naizmjenino donje i vrno odbijanje iznad glaveUenici se nalaze u slobodnoj formaciji u kojoj svaki uenik ima loptu. Naizmjenino rade vrno i donje odbijanje iznad glave. NAJEE GREKE: - nepravilno odbijanje - odbijanje dlanovima, ukoenim vrcima prstiju, - odbijanje bez sputanja u koljenima i s laktovima okrenutim prema naprijed - nedovoljno pruene ruke kod donjeg odbijanja itd.SKICA:

Na kraju uenici pospreme sve lopte i pomagala.

Glavni B dio sata: tafetna igra: voenje koarkake lopte sa utom na koUenike podijelim u est odjeljenja (po tri odjeljenja na jedan ko). Dobio sam pet odjeljenja s pet uenika i jedno odjeljenje sa etiri uenika. Svako odjeljenje stoji u koloni tako da prvi iz kolone ima jednu koarkaku loptu. Na moj znak prvi iz kolone poinje voditi loptu i puca na ko. Nakon toga odlazi do svoga odjeljenja s loptom; tada drugi preuzima loptu i radi isto. Svaki uenik ima pravo samo jednom gaati ko. Pobjednik je ono odjeljenje gdje uenici prvi postignu pet koeva. Nakon zavrene igre proglaavam pobjednika. Glavni B dio sata traje osam minuta. Za organizaciju rada i objanjavanje igre potrebno je jedna minuta. Nakon toga uenici pospremaju lopte. SKICA:

Zavrni dio sata: elementarna igra vrno dodavanje u kruguUenici ostaju u svojim odjeljenjima. Svako odjeljenje dobije jednu odbojkaku loptu i stane u formaciju kruga. Unutar tog kruga rade vrna dodavanja. Zavrni dio sata traje pet minuta. U zadnjoj minuti uenici pospremaju lopte i stanu u vrstu. Sat zavrava pozdravom.SKICA:

PLAN DVORANE

UVODNI DIO SATAPRIPREMNI DIO SATA

GLAVNI A DIO SATAGLAVNI B DIO SATA

ZAVRNI DIO SATALEGENDA

Ime i prezime: Dario Botica

Datum: 13. oujka. 2008. Mjesto rada: Dvorana

PRIPREMA ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

SREDNJA KOLA : I. gimnazija

RAZRED : 2. D

MENTOR : Meri Matuan, prof.

BROJ UENIKA : 29 (16 M i 13 )

NASTAVNE TEME : 1. stoj na rukama i kolut naprijed, dopunska vjeba: preskakivanje vijae s krianjem ruku, 2. koarkaki dvokorak sa utom na ko, 3. voenje lopte s promjenom pravca kretanja rolling (K), 4. naizmjenino vrno i donje odbijanje iznad glave (O)

STRUKTURA SATA NASTAVNA JEDINICA:

4. Uvodni dio : Tranje sa zadacima

5. Pripremni dio