Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

IZVJEŠĆE

| 1-10-2018 |

1

Program

Uvod

U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, Zaklade Konrad Adenauer

iz Zagreba, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta iz Splita u

Velikoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu, 28. i 29. rujna 2018. održan je skup pod

naslovom Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić. Na samom početku

Studijskog dana posjetitelji su imali prigodu upoznati se s Mardešićevim likom i djelom

kroz dokumentarni film „Željko Mardešić – koncilski kršćanin i čovjek dijaloga“, autora

Augustina Bašića. „Ovaj dokumentarni film na svoj nam je način uprisutnio našega dragog

prijatelja Željka Mardešića i uvodno posvijestio blagodat njegove duhovne ostavštine iz

koje crpimo nadahnuća za naš odnos prema aktualnoj zbilji društva i Crkve u Hrvatskoj te

svekolikih crkveno-društvenih odnosa. Proročka dimenzija njegovog života i djela čini ga

vrlo aktualnim i u ovom drugom desetljeću od njegova prelaska u vječnost. Dapače,

proročka snaga njegove misli zabilježene u njegovim djelima može biti više nego valjan

nadomjestak nedostatku njegove žive riječi“, kazao je fra Bože Vuleta, ravnatelj

Franjevačkog instituta za kulturu mira pozdravivši uime organizatora nazočne, te

Mardešićevu obitelj i rodbinu.

Potom su se uime suorganizatora skupu obratili: prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, v. d.

dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Gordan Matas,

prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu,

2

gospođa Anita Šakić iz Zaklade Konrad Adenauer i prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor

Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu.

Program

Prvog dana skupa u programu studijskog dana sudjelovali su predavači Tonči Matulić,

Darko Pejanović, Stjepan Baloban, Marko Vučetić i Vlaho Kovačević. Uvodno predavanje

Željko Mardešić o duhovnom produbljenju svijeta, kršćana i Crkve akademika Ivana

Supičića pročitala je Silvana Burilović Crnov. Moderator prvog dana skupa bio je Ivan

Šarčević. Sljedeće predavanje na temu Mardešićeva vizija Crkve u svjetlu ideje

koncilskoga kršćanstva održao je dr. sc. Tonči Matulić. U svom predavanju prof. Matulić

pobliže predstavlja Mardešićevu viziju Crkve, budući da je upravo Crkva povijesno

utjelovljenje kršćanstva koje savršeno i idealno postoji jedino u osobi Isusa Krista.

Mardešić je upravo u cjelovitome nauku Drugoga vatikanskog koncila prepoznao pravu

teološku narav Crkve kao i zahtjeve njezina izvornog evanđeoskog poslanja u svijetu. O

Mardešićevoj crkvenosti i ulozi vjernika laika u Crkvi govorio je Darko Pejanović i

istaknuo značaj laika za Mardešića, posebno u modernom vremenu. Prema njemu,

vjernici-laici imaju jako važnu ulogu u Crkvi posebno kad se radi o dijalogu s drukčijima.

3

O odnosu hrvatskog društva i socijalnog nauka Crkve govorio je Stjepan Baloban,

profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i ukazao na iznimno važan

pozitivni razvoj socijalnog nauka Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila. U odnosu na

misao Željka Mardešića potrebno je pod teološkim vidom nastaviti interdisciplinarni

dijalog. Taj dijalog je nužno potreban kako unutar Crkve tako i u odnosu na ulogu i mjesto

religije i vjere u javnom životu, kazao je prof. Baloban.

U sljedećem predavanju pod naslovom Crkva i suvremeni individualizam, autora

Marka Vučetića, tematiziralo se Mardešićevo poimanje odnosa Katoličke Crkve i

individualizma unutar horizonta postmodernog svijeta koji obilježava fragmentarnost i

odsustvo apsolutnih istina. Završno predavanje prvog dana skupa Ideja zajednice u

modernoj sociološkoj misli i kršćanskoj zajednici u Hrvatskoj održao je Vlaho

Kovačević. Nakon završnog predavanja uslijedila je rasprava.

4

Program drugog dana skupa Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

započeo je predavanjem Šutnja i prešućivanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj dr. sc.

Frane Prcele koji je istaknuo kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj jaka institucija te je stoga

5

razumljivo da ona, kao i njezin unutarnji život, izaziva posebnu pozornost i zanimanje

javnosti. A hrvatsko društvo i dalje ostaje duboko podijeljena zajednica, u čemu, po logici

stvari, i Katolička Crkva bez sumnje ima svoj udio, pa i kroz šutnje i prešućivanja. O

crkvenoj i izvancrkvenoj religioznosti u spisima Željka Mardešića bilo je riječi u

izlaganju prof. dr. sc. Anđelka Domazeta. U nekoliko bitnih odrednica i ključnih tema

prikazao je Mardešićevo razmišljanje vezano uz crkvenu i izvancrkvenu religioznost

unutar njegove cjelokupne misli. U fokusu sljedećeg predavanja Crkva, zlopamćenje i

procesi pomirenja koje je održala dr. sc. Zorica Maros, bilo je Mardešićevo promišljanje

o temi opraštanja i pomirenja, točnije o onomu što te procese bitno otežava. Stoga je dr.

Maros ponajprije predstavila neke aspekte pamćenja, posebno one koji omogućuju i/ili

olakšavaju da ono prijeđe u zlopamćenje, a potom presjek društva kojemu zlopamćenje

(direktno ili indirektno) otežava procese opraštanja i pomirenja. O aspektima novog ruha

političkog katolicizma u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Zoran Grozdanov te

problematizirao značajke „novoga“ političkog katolicizma u Hrvatskoj kakav se pojavio

posljednjih godina, a koji stavlja naglasak na ulogu vjerskih argumenata u političkome

prostoru.

O odnosu kršćanstva i Katoličke Crkve prema suvremenim ideologijama: liberalizmu,

nacionalizmu i komunizmu kako ga je vidio i u svojim knjigama opservirao sociolog

religije Željko Mardešić, u svom predavanju Katolička Crkva i dominantne suvremene

ideologije- Mardešićeva kritika ideologičnosti vjere, govorio je dr. sc. Ivan Šarčević.

Sljedeće izlaganje na temu Religija i Crkva u funkciji nacionalne emancipacije održao

je predavač Branko Sekulić i naglasio da se prema Željku Mardešiću pučka religija i pučka

pobožnost u određenim društvenim kontekstima ukazuju kao nositeljice nacionalne

emancipacije čime se proces narodnog jedinstva odvija po religijskom ključu, ali u

svjetovne ideološke svrhe. O Mardešićevoj kritici (hrvatskog) političkog katolicizma

6

bilo je riječi u predavanju dr.sc. Marka Medveda koji je kazao da se Mardešić vrlo kritički

odnosi prema političkom katolicizmu u prošlosti, kao i njegovu pojavljivanju u

suvremenom hrvatskom društvu nakon uvođenja višestranačja. Na meti njegove kritike je

moć Crkve shvaćena na svjetovni način, upletanje religije u svjetovne sukobe i društvene

borbe, što je, po Mardešiću, uzrokovalo sve manji interes crkvene zajednice prema

pojedincu. Posljednje predavanje na Studijskom danu naslovljeno Nadbiskup Stadler i

politički katolicizam u Bosni i Hercegovini održao je dr. sc. Ivan Markešić, koji je

upoznao prisutne sudionike s poimanjem političkoga katolicizma i katoličkog hrvatstva

kako bi temeljem tih odrednica, posebno onih Željka Mardešića, govorio o političkom

katolicizmu vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera.

.

Nakon rasprave sudionici skupa su prihvatili Prijedlog Komisiji Gradskog vijeća Grada

Splita za imena ulica i trgova i za spomenike glede dodjeljivanja trga, parka, šetališta ili ulice

koja će biti posvećena Željku Mardešiću.

Naposljetku, sudionicima je predstavljen i podijeljen Zbornik radova ovogodišnjeg

Studijskog dana.