Broj 170. Godina V. 11. sijeËnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrva ts k i-vo jn ik .hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Sudjelovanje u meunarodnim operacijama buduÊ nost je hrvatskih O ruæ anih snaga

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

RAZGOVORgeneral bojnik Dragutin Repinc, donedavni zapovjednikmirovne misije UNMOGIP

naslovna strana besplatna 01/08/08 15:01 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: Da vor K IRIN

02 strana cestitka.qxd 01/08/08 15:10 Page 2

Vojno-diplomatski multilateralizam

“ Teπko je oËekivati da jedan rad moæe odgovoriti na sva pita-nja o tako sloæenom dogaajukakav je veÊa vojna operacija,no s obzirom na brojnost koriπ-tenih dokumenata knjiga je iz-vrstan temelj za svaki novi prikaz Oluje“ ...

Dobra reputacija naπih proma-traËa u svim misijama dovela jedo toga da je nakon samo petgodina broj naπih promatraËa uovoj misiji porastao. H rvati suvrlo otvoreni, srdaËni i izravni ukomunikaciji s drugima i svi ihvole uz sebe...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISA K trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 3 0101-6 20-25 00-3 28106 0. Tuzemstvo: u korist: TISA K trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-11013 213 02 poziv na broj16 5 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISA K trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA )

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Z rakoplovna baza Pula bila je domaÊin meuna-rodne bilateralne vojne vjeæbe Istrian Wings '07 u

kojoj su sudjelovale postrojbe zrakoplovstva R epublike Italije i H rvatske. Susjede s druge

strane J adrana ponosno su predstavljali pripad-nici 23 F S / 5 Storma A MI zvani Veltro, leteÊi na

F -16 A A DF dok su kockasti dres nosili piloti22.E BA 92. zrakoplovne baze Pula...

S t r a n a 4

U povijesnom razvoju diplomacije jedna od najvaænijih zadaÊa bila je sklapanje

i odræavanje savezniπtva, πto je za pojedinuzemlju bilo od vitalne vaænosti u sluËaju raznih oblika ugroza, kako vanjskih tako

i na unutarnjem planu

S t r a n a 2 0

S t r a n a 1 0

General bojnik Dragutin Re-pinc, donedavni zapovjednikmirovne misije UNMOGIP

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatski memorijalno-doku-mentacijski centar Domovin-skog rata izdao knjigu “Oluja“

Bilateralna vojna vjeæba zrakoplovstva Republike Italije i Hrvatske

S t r a n a 1 2

03 strana 01/09/08 09:32 Page 3

11. sijeËnja 2008.

RA ZG OVOR

4

U b ro jnim raz g o v o r im a s d jelatnic im a m isije i d ru g im a o h rv atsk im sam p ro m atraËim aËu o sam o p o h v ale. D o b ra rep u tac ija naπ ih p ro m atraËa u sv im m isijam a d o v ela je d oto g a d a je nak o n sam o p et g o d ina b ro j naπ ih p ro m atraËa u o v o j m isiji p o rastao . H rv atisu v rlo o tv o reni, srd aËni i iz rav ni u k o m u nik ac iji s d ru g im a i sv i ih v o le u z seb e...

Sudjelovanje u meunarodnim operacijamabuduÊ nost je hrvatskih O ruæ anih snaga

N akon dvije godine boravka u jednoj od najstarijihUN-ovih mirovnih misija - UNMOGIP i obnaπa-nja duænosti Ëelnog Ëovjeka misije u domovinu se

vratio general bojnik Dragutin Repinc. Bila nam je to iz-nimna prigoda za razgovor o njegovim iskustvima iz mi-sije, odnosima izmeu Indije i Pakistana te naπim pri-padnicima koji kao UN promatraËi borave trenutaËno umisiji.

N a k o n dvije g o din e o bn a π a n ja duæ n o s ti z a po vje dn ik am iro vn e m is ije U N - a u I n diji i P a k is ta n u - U N M O G I P ,m o æ e te li n a m re Ê i π to je bila va π a z a da Ê a tije k o m pro -te k le dvije g o din e ?

ZadaÊa zapovjednika mirovne misije prije svega jestprovoditi mandat i zadaÊe koje iz njega proistjeËu.Mandat je UNMOGIP-a pratiti stanje uzduæ crte nadzo-ra (L ine of C ontrol) izmeu Indije i Pakistana u Kashmi-ru te istraæivati i izvjeπÊivati o svim sluËajevima krπenjaprekida vatre. Sve ostale brojne aktivnosti iskljuËivoprate i olakπavaju provedbu mandata.

K a o z a po vje dn ik m iro vn e m is ije U N M O G I P , po lam a n da ta s te pro ve li u P a k is ta n u, a po la u I n diji. © ton a m m o æ e te re Ê i o n a pre tk u m iro vn o g pro c e s a i z m e ute dvije z e m lje k o je s u k a k o z n a m o i n uk le a rn e s ile n ao vo m po druË ju A z ije ?

Bilo bi pogreπno odnose izmeu ove dvije dræave nazi-vati mirovnim procesom na naËin kako mi gledamo na

mirovni proces, jer dræave nisu u ratu niti su nedavnoizaπle iz njega. Ponekad se misli da je Kashmir jediniprijepor koji optereÊuje odnose Indije i Pakistana. Posto-ji niz drugih nerijeπenih graniËnih pitanja, od granicena moru u delti rijeke Ind u Indijskom oceanu do Sia-chen gleËera koji je najviπa bojiπnica na svijetu (izmeu5 0 0 0 i 6 0 0 0 m) prema granici s Kinom. Odnosi su opte-reÊeni i stalnim optuæbama da strane stoje iza teroristiË-kih napada koji nisu rijetkost u obje dræave. Sa svrhomrjeπavanja nagomilanih problema i poboljπanja gospo-darskih, sigurnosnih i drugih odnosa intenzivan je tzv.C omposite Dialogue i u sklopu njega C onfidence Buil-ding Measuresa a usmjereni su na poboljπanje trenutaË-ne situacije. Nakon katastrofalnog potresa u listopadu2 0 0 5 . otvoreno je nekoliko prijelaza preko crte nadzora,prekid vatre je na snazi od studenoga 2 0 0 3 ., poboljπanisu gospodarski odnosi, uspostavljena je zajedniËka pro-tuteroristiËka komisija, postoji nekoliko inicijativa zarjeπavanje pitanja Kashmira, te niz drugih mjera. Naæa-lost, temeljni sporovi i dalje ostaju nerijeπeni jer objezemlje teπko odstupaju od svojih stavova.

K a o g e n e ra l O S R H bili s te z a po vje dn ik vo jn ih pro m a -tra Ë a U N M O G I P - a a is to do bn o i c je lo k upn e m is ije k o -ja u s vo m s a s ta vu im a i c iviln i s e k to r. K a k o o c je n juje tes ura dn ju vo jn o g i c iviln o g s e k to ra m is ije ? K a k o s te s ek a o pro fe s io n a ln i vo jn ik n o s ili s pro ble m a tik o m c ivil-n o g s e k to ra m is ije ?

S ta nk o © IMUNOVIΔ

donedavni zapovjednik mirovne misije UN M O GIP

g e n e r a l b o j n i k D r a g u t i n R E P I N C

• UN M O GIP - druga najstarija mirovnamisija u povijesti UN -a

• nakon pet godina broj naπih proma-traËa u ovoj misiji porastao je s dvana osam

04-07 strana 1/9/08 10:40 AM Page 4

11. sijeËnja 2008.

C ivilni dio misije, sastavljen od meunarodnog i lokal-nog osoblja, brojËano je veÊi dio misije. Najvaænije je dacivili shvate da je njihova zadaÊa pruæiti administrativ-no-logistiËku potporu vojnom dijelu misije i da njihovopostojanje iskljuËivo ovisi o nazoËnosti vojnih promatra-Ëa. Nakon dolaska u misiju brzo sam uvidio da odnosinisu dobri i da postoji izvjesno nerazumijevanje i ne-povjerenje, pa sam neko vrijeme posvetio uklanjanjuumjetne podjele i stvaranju pozitivne atmosfere u kojojje svatko radio svoj posao i maksimalno pridonosioukupnom uspjehu misije. Mogu reÊi da danas svi osje-Êaju i priznaju da su ti odnosi na vrlo visokoj razini. Po-nekad mi vojnici ne shvaÊamo da se razliËite kategorijeosoblja ne mogu voditi na isti naËin i da zapovjedni stilvoenja primjeren vojnoj organizaciji u odnosu premacivilima moæe proizvesti viπe negativnih nego pozitivnihuËinaka. Svaki civilni odjel ima svoju uspravnicu u NewY orku, svoje postupke i metode rada, ali i svoja operativ-na i administrativna ograniËenja. Ujediniti sve to u jed-nu funkcionalnu cjelinu jedan je od najveÊih izazova usvakoj mirovnoj misiji.

K a k ve s u o c je n e va π ih re z ulta ta ra da n a dle æ n ih z a m i-ro vn e m is ije u m e un a ro dn o j o rg a n i z a c iji U N - a uN e w Y o rk u? S o bz iro m n a to da va m je pro duæ e nm a n da t n a dvije g o din e , a tim e i da n o po vje re n je ,pre tpo s ta vlja m o da s u o c je n e do s ta vis o k e .

Ne bih æelio raditi nikakve pretpostavke u pogledumog rada prije zavrπnog odlaska u New Y ork tijekom si-jeËnja 2 0 0 8 . Na temelju Ëinjenice da mi je produljenmandat, i da mi je neformalno ponueno da ostanem itreÊu godinu, mogu pretpostaviti da je ocjena pozitivna,ali to bih ostavio mojim nadreenima.

N ije dn u z a da Ê u, a po s e bic e o vu k o ja va m je po v-je re n a n ije la k o pro ve s ti. P a ipa k , π to je o d to g abilo vi π e a π to m a n je z a htje vn o ? J e s u li to pro ble -m i un uta r s a m e o rg a n i z a c ije ra da m is ije ili pro -ble m a tik a i z k o n te k s ta m iro vn o g pro c e s a dvijedræ a ve , I n dije i P a k is ta n a ?

UNMOGIP je druga najstarija mirovna misija upovijesti UN-a koja je u ovom podruËju od 1 9 4 9 .godine s nepromijenjenim mandatom od 1 9 7 1 . go-dine. PolitiËki i diplomatski proces izmeu Indije iPakistana vrlo je dinamiËan, ali UNMOGIP, kaotradicionalna promatraËka misija, bez politiËkogdijela misije, nema nikakvog utjecaja na taj proces.Indija je od 1 9 7 2 . godine i potpisanog mirovnogsporazuma u Shimli, nakon rata 1 9 7 1 . koji je doveodo nestanka IstoËnog Pakistana i stvaranja Bangla-deπa, Ëvrsta u stavu da je pitanje Kashmira isklju-Ëivo bilateralno pitanje i da UN u tom procesu neigra nikakvu ulogu. U takvim je uvjetima zapov-jednik misije viπe okrenut unutarnjim pitanjima istvaranju i odræavanju personalnih, tvarnih i ope-rativnih uvjeta za provedbu mandata. Naravno,vaæan dio posla su i razgovori i pregovori s politiË-kim i vojnim djelatnicima u razliËitim ministarstvi-ma i glavnom stoæeru obje dræave, odnosi s diplo-matskim i konzularnim misijama te odnosi s razli-Ëitim upravama zapovjedniπtva u New Y orku. Op-

seg posla seæe od klasiËnog vojnog voenja na pojedi-naËnoj razini do diplomatskih vjeπtina. Takva je πirinaaktivnosti vrlo izazovna jer traæi prijelaz iz jedne u dru-gu ulogu bez gubitka integriteta i ugroæavanja interesamisije.

U m iro vn o j m is iji U N M O G I P o d 2 0 0 2 . s udje luju i hr-va ts k i Ë a s n ic i. K a k va je va π a s ura dn ja ?

Suradnju izmeu mene i hrvatskog kontingenta ocje-njujem upravo onakvom kakva treba biti - korektnom iprofesionalnom. Moj ugovor s UN-om dao mi je “nad-nacionalnu dimenziju” koja normalno ne iskljuËuje isti-canje moje pripadnosti hrvatskoj naciji, πto sam ja s po-nosom radio u svakoj prigodi. No, percepcija jednakogaodnosa prema svakom u misiji iznimno je vaæna za po-zitivno radno okruæenje. Moram priznati da sam pone-kad, da bih potvrdio takav jednaki pristup, prema hr-vatskim promatraËima bio oπtriji nego prema nekimdrugim.

K a k o o c je n juje te o buË e n o s t hrva ts k ih vo jn ih pro m a -tra Ë a prije o dla s k a n a duæ n o s ti vo jn ih pro m a tra Ë a i π tobis te s a vje to va li n a π im Ë a s n ic im a prije n e g o s e prija vez a s udje lo va n je u m e un a ro dn im vo jn im m is ija m a ?

Kad govorimo o obuËenosti naπih Ëasnika onda moramistaknuti da naπe Srediπte za meunarodne vojne opera-cije radi jako dobar posao kad je rijeË o struËnoj priprem-ljenosti za zadaÊe vojnoga promatraËa. Joπ uvijek ima slu-Ëajeva da poznavanje engleskog jezika nije na razini kojaomoguÊuje normalnu komunikaciju. Treba znati da vojnipromatraËi dolaze u Indiju i Pakistan gdje je engleskisluæbeni jezik. Svakodnevna je komunikacija s indijskim ipakistanskim Ëasnicima neizbjeæna i mora biti dokumen-tirana u brojnim pisanim izvjeπÊima. » asnicima koji æele

5

RA ZG OVOR

General R epinc s hrvatskim promatraËima

04-07 strana 1/9/08 10:43 AM Page 5

11. sijeËnja 2008.6

sudjelovati u vojnim mi-sijama mogu preporuËitida ne oËekuju samo odsustava da im stvori po-trebne uvjete. Onaj tkoima takve ambicije moraraditi na samorazvoju,prije svega u podruËji-ma uËenja stranih jezikai upravljanja - od vjeπti-na voenja, preko plani-ranja, organiziranja itimskoga rada, do druπt-venih vjeπtina komunici-ranja, pregovaranja iposredovanja. Svaka jemisija viπedimenzional-na, viπenacionalna imultikulturalna i traæimnogo viπe od klasiËnihvojnih vjeπtina koje sestjeËu u sustavu vojnogaπkolovanja.

K a k o o c je n juje te s ura dn ju n a π ih vo jn ih pro m a tra Ë a s aË a s n ic im a i z drug ih z e m a lja i k a k a v je n jiho v do prin o sus pje π n o m ra du m is ije k o ja je je dn a o d n a js ta rijih n as vije tu?

U brojnim razgovorima s djelatnicima misije i drugimao hrvatskim sam promatraËima Ëuo samo pohvale. Do-bra reputacija naπih promatraËa u svim misijama i dove-la je do toga da je nakon samo pet godina broj naπihpromatraËa u ovoj misiji porastao s dva na osam. Briga-dir PaviËiÊ i promatraËi koji su bili ovdje u vrijeme ka-tastrofalnoga potresa u listopadu 2 0 0 5 . godine pokazalisu da H rvati dobro funkcioniraju u sloæenim, stresnimsituacijama i mnogi se joπ uvijek sa zahvalnoπÊu sjeÊajunaπeg doprinosa u vrijeme kad je misija izgubila 6 oso-ba. H rvati su vrlo otvoreni, srdaËni i izravni u komuni-kaciji s drugima i svi ih vole uz sebe na postajama, vje-rojatno i zato πto su neki od njih izvrsni kuhari.

© to bis te , n a te m e lju is k us tva u ra du n a ta k vim z a da -Ê a m a s a vje to va li o n im a k o ji s u u O S -u i M O R H -u z a -duæ e n i z a po s lo ve o rg a n i z ira n ja m e un a ro dn ih vo jn ihi m iro vn ih o pe ra c ija ?

Sudjelovanje u meunarodnim operacijama buduÊ-nost je hrvatskih Oruæanih snaga i Strateπki pregledobrane to je jasno definirao. BuduÊi da nam je cilj poz-nat ostaje nam vidjeti kako ga πto uËinkovitije i lakπeostvariti. Jedna je od temeljnih zadaÊa jest poveÊatibroj osoba koje imaju uvjete sudjelovati u takvim ope-racijama. PrateÊi malo situaciju imam osjeÊaj da je tabaza, posebno u nekim specifiËnim struËnim podruËji-ma, vrlo suæena. Treba raditi na izjednaËavanju statusastoæernih Ëasnika, vojnih promatraËa i pripadnika pos-trojba u razliËitim misijama. Ne bih htio da me se po-greπno shvati i da netko pomisli da imam neπto protivtoga da netko prima veÊe naknade od drugoga, ali terazlike ne smiju biti prevelike. Oni koji prate situacijuu ovom dijelu svijeta, uz uvjete smjeπtaja i rada, kultu-

roloπke razlike, zdrav-stveno-higijenske uvje-te, zemljopisne i vre-menske znaËajke po-druËja i drugo, razu-mjet Êe da sigurnosnirizici ovdje nisu niπtabolji, ali ni loπiji, negodrugdje uz razliËitenaknade. Ovo nijeosobno jer ja te nadok-nade kao djelatnikUN-a ne primam. Tre-Êe, joπ je uvijek velikaraznolikost i πarolikostu opremi. Prioritetiopremanja, kao i propi-sane vrste i kakvoÊeodjeÊe, obuÊe i oprememoraju imati svoje ok-vire i svi moraju dobitiono πto im pripada bezobzira u koji se dio svi-jeta i u kakvoj ulozi

upuÊuju na meunarodnu scenu jer tamo svi predstav-ljamo dræavu iz koje dolazimo.

D vije g o din e s te ve Ê o dvo je n i o d o bite lji. Z n a m o da jeto dio n a Ë in a æ ivo ta je dn o g a Ë a s n ik a . K a k o s te us pje liu ta k vim o k o ln o s tim a do k ra ja o ba viti z a da Ê u k o ju s uva m po vje rili R H i U N ?

Moja je obitelj prihvatila Ëinjenicu da odlazim u misi-ju; ono πto nije bilo poznato da Êe se jedna godina pro-duljiti u dvije, iako moja supruga kaæe da je znala da Êeto tako biti. Kad imaπ takvu potporu i kad znaπ πto æeliπi vidiπ da to moæeπ, onda je mnogo lakπe. Kao πto je upitanju implicirano, odvojenost od obitelji je sastavnidio vojniËkoga æivota i moja je obitelj to viπestruko isku-sila. Meutim, kad si jednom u misiji i prihvatiπ odgo-vornost onda nema mjesta optereÊivati druge i izvlaËitise svojom obiteljskom situacijom. © to prije Ëovjek prih-vati tu realnost lakπe je normalno funkcionirati.

V ra Ê a te s e k uÊ i. K a k vi s u da ljn ji pla n o vi i k o je va s z a -da Ê e o Ë e k uju pri po vra tk u u O S R H ?

U ovom je trenutku najvaænije uspjeπno privesti mojumisiju kraju. Po povratku se trebam prvo malo odmoritiu krugu obitelji i prijatelja, a onda se “reintegrirati” usustav Oruæanih snaga. ZadaÊa Êe sigurno biti dosta, alito ovisi o odluci na koje Êu radno mjesto biti raspore-en. Uvjeren sam da nadreeni vode o tome raËuna i daÊe novo radno mjesto zadovoljiti potrebe sustava i mojeosobne interese, raditi tamo gdje Êu znanja i iskustvasteËena prije i tijekom misije moÊi u potpunosti iskoris-titi. Ta se znanja i iskustva ne mogu steÊi ËitajuÊi priruË-nike i ja sam iznimno zahvalan ministru obrane i naËel-niku Glavnoga stoæera koji su imali povjerenje nomini-rati me za misiju, kao i cijelom sustavu UN-a koji meodabrao. Ne znam hoÊu li imati joπ prilike sluæiti u UNmisijama, ali i ove dvije godine u UNMOGIP-u su ne-procjenjive i uvijek Êu ih se rado sjeÊati.

RA ZG OVOR

04-07 strana 1/9/08 10:44 AM Page 6

11. sijeËnja 2008. 7

U povodu umirovljenja general bojnika V iktora Ko-privnjaka, brigadnog generala Pavla Krpana, brigadnoggenerala Darka Rukavine i komodora Ivice SupiÊa, uMORH -u je 4 . sijeËnja odræana prigodna sveËanost nakojoj su bili visoki duænosnici MO-a i OS-a.

Dræavni tajnik MORH -a Mate Raboteg i zamjenik na-Ëelnika GSOS-a general pukovnik Slavko BariÊ zahvali-li su im na doprinosu u izgradnji i razvoju OS-a. Gene-ral BariÊ je izmeu ostalog kazao kako su oni u Oruæa-ne snage RH ugradili svoje znanje i sposobnosti te takona najbolji naËin pridonijeli visokoj razini organizira-

nosti i osposobljenosti Oruæanih snaga i dali svoj do-prinos nastojanjima da uemo u NATO savez.

Istaknuvπi kako trebaju biti ponosni na ono πto suuËinili u izgradnji i razvoju OS-a, dræavni tajnik Ra-boteg je rekao: "Znanje i iskustvo koje ste nesebiËnoulagali u transformaciju i izgradnju OS-a ugraeni suu naπe postignute, ali i u buduÊe rezultate.“ Istaknuoje kako Êe dobivanje pozivnice za NATO savez bitipriznanje i za njihov rad, te im poæelio sreÊu i uspjehu ostvarivanju daljnjih æivotnih planova.

Uime umirovljenih generala zahvalio je general Ko-privnjak. Rekao je kako su ponosni na djelo πto ostajeiza njih i kako se nadaju da Êe ga njihovi nasljednicijoπ poboljπati na korist buduÊim generacijama.

L. P ARLOV

Tijekom proteklih blagdana, viπe-godiπnja tradicija je i ove godinedovela gradonaËelnika Splita i æu-pana Splitsko-dalmatinske æupanijeu posjet zapovjedniku H rvatske rat-ne mornarice, u L oru.

GradonaËelnik Spli-ta, Ivan Kuret, posjetioje krajem prosinca, pr-vi put od stupanja naduænost gradonaËelni-ka, ZapovjedniπtvoH RM-a, gdje ga jeprimio zapovjednikkomodor Ante UrliÊ sasuradnicima. Svrhaposjeta bila izraziti za-hvalu za suradnju u2 0 0 7 . godini. U pratnjigradonaËelnika bio jei predsjednik Grad-skog vijeÊa gradaSplita, Æ eljko Jerkov.GradonaËelnik Kuret

izrazio je zadovoljstvo πto se u gra-du Splitu nalazi ZapovjedniπtvoH RM-a i najveÊi dio brodova F loteH RM-a, jer je to vrlo vaæan i bro-jan kolektiv. Komodor UrliÊ grado-

naËelnika je upoznao s aktivnosti-ma H RM-a i predloæio prezentaci-ju H rvatske ratne mornarice zakljuËne djelatnike Poglavarstvagrada Splita.

Æ upan Splitsko-dal-matinske æupanije,Ante Sanader, posje-tio je sa zamjenicimaZapovjedniπtvoH RM-a 2 4 . prosinca,a razgovorima je bionazoËan i dræavnitajnik MORH -a Ma-te Raboteg. Æ upan jenaglasio izvrsnu su-radnju izmeu æupa-nije i H rvatske ratnemornarice, te zahva-lio H rvatskoj ratnojmornarici na surad-nji s vatrogasnom za-jednicom.

F . B UJ

U mirovljena Ë etvorica generala

MORH I OS RH

S p litski gradonaË elnik i æ upan posjetili H RM

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

04-07 strana 1/9/08 10:46 AM Page 7

M inistarstvo obra-ne svake godineprovodi redoviti

godiπnji popis (inventu-ru) cjelokupne imovinei obveza sa stanjem nadan 3 1 . prosinca. Ta ob-veza izravno je utvrenaodredbama Pravilnika oproraËunskom raËuno-vodstvu i raËunskomplanu i ne postoji mo-guÊnost njezine odgode,kao πto ponekad predla-æu pojedine ustrojbenecjeline. Moæemo provo-diti izvanredne popise,djelomiËne popise ili kontinuirane popise, ali, bez obzirana to, imamo obvezu izvesti stanje imovine kojom raspo-laæemo kao i naπih obveza na dan 3 1 . prosinca, πto znaËida imamo obvezu provesti godiπnji popis.

Zakonodavac je organizaciju provedbe godiπnjeg popisaprepustio zakonskom predstavniku proraËunskog korisni-ka. Ministar obrane svake godine posebnom odlukomureuje naËin popisivanja i sva pitanja vaæna za uspjeπnuprovedbu popisa. © to je predmet popisa? Sve πto Minis-tarstvo obrane i Oruæane snage posjeduju. Popisivat Êemosvu materijalnu imovinu: zemljiπta, πume, graevinske ob-jekte, opremu, inventar, umjetniËke slike, streljivo, potroπ-ni materijal, priËuvne dijelove, trgovaËku robu... PopisivatÊemo i nematerijalna prava, ulaganja u inovacije i istraæi-vanja, prava na patente i licencije. Naπa imovina su i ne-dovrπene investicije i nezavrπena izgradnja, naravno uonom omjeru u kojem je planirani posao obavljen. NeÊe-mo zaboraviti ni imovinu koju smo privremeno dali nauporabu nekome izvan MO i OSRH -a, na primjer trgo-vaËkom druπtvu Pleter, ali niti tuu imovinu kojom se sa-mi privremeno koristimo. Popisujemo i financijsku imovi-nu: gotovinu u blagajnama, kunska i devizna novËanasredstva na raËunima u poslovnim bankama u zemlji iinozemstvu te potraæivanja. Na kraju, popisujemo i obve-ze MORH -a, dugoroËne i kratkoroËne.

Tko provodi popis? Sve ustrojbene cjeline Ministarstvaobrane i Oruæanih snaga. Naravno, ne popisuju svi sve.Planom aktivnosti, koji je sastavni dio Odluke o popisu,za svaku grupu imovine odreeni su nositelji popisivanja:pomoÊnici ministra obrane, naËelnik GS-a i naËelnikSluæbe za odnose s javnoπÊu, koji Êe posebnim odlukamai zapovijedima urediti godiπnji popis imovine iz svojegadjelokruga. Tako Êe, na primjer, popis materijalne imovine

koja se vodi u F inancij-skoj sluæbi i podruËnimodjelima financija svo-jim odlukama i zapovi-jedima urediti pomoÊni-ci ministra za ljudskeresurse, za materijalneresurse, za financije iproraËun i naËelnikGlavnog stoæera OSRH . Popis nekretnina inedovrπenih investicijauredit Êe samo pomoÊ-nik ministra za materi-jalne resurse, popis nov-Ëanih sredstava, potra-æivanja i obveza uredit

Êe samo pomoÊnik ministra za financije i proraËun. Na-Ëelnik Sluæbe za odnose s javnoπÊu nositelj je popisa mu-zejske grae i knjiga, koje se, meutim, popisuju tek sva-ke treÊe godine... Svi oni odreuju svoje popisne komisije,jednu ili viπe.

Koja je dinamika popisa? Popis poËinje 1 . prosinca 2 0 0 7 .godine, a zavrπava izvjeπÊima o rezultatima, koja se pod-nose ministru obrane. KonaËno izvjeπÊe priprema pomoÊ-nik ministra za financije i proraËun i dostavlja ga ministruobrane najkasnije do 1 5 . veljaËe 2 0 0 8 .

Koje sve radnje poduzimamo da bismo uspjeπno obaviligodiπnji popis? Najvaænije je, πto mnogi zaboravljaju, osimpisanja odluka i zapovijedi, pripremiti popis. To znaËi dase sva imovina, na skladiπtu ili u uporabi, mora srediti, popotrebi sortirati prema vrsti, kakvoÊi i drugim osobinama.Postupci za otpis i priznavanje rastepa, kala i loma trebajubiti zavrπeni. Osobe koje Êe popisivati moraju se upoznatisa zapovijedima i metodologijom popisa. Treba osiguratiopremu za mjerenje, vaganje i obavljanje sliËnih radnji.Popisne komisije Êe, izmeu ostaloga, utvrditi stvarno sta-nje imovine i predloæiti postupanje s utvrenim viπkovimai manjkovima. F inancijska sluæba i podruËni odjeli financi-ja donijet Êe odluku kako postupiti s utvrenim razlikama,reÊi Êe πto je viπak, πto manjak, a πto samo pogreπka uknjiæenju. Nakon toga Êe popisne komisije sastaviti elabo-rate o provedenom popisu, koji Êe se dostaviti F inancijskojsluæbi i podruËnim odjelima financija najkasnije do 2 5 . si-jeËnja 2 0 0 8 . Tada poËinje konaËnica financijskog obraËuna- izrada zavrπnog raËuna.

Godiπnji popis je velik, odgovoran posao. Ne treba sum-njati da Êe se i ove godine obaviti uspjeπno. Uz vas Êe ci-jelo vrijeme biti materijalne knjigovoe F inancijske sluæbei podruËnih odjela financija.

Godiπ nji pop is (inventura)G o d iπ nji p o p is je v elik , o d g o v o ran p o sao . N e treb a su m njati d a Ê e se i o v e g o d ineo b av iti u sp jeπ no

8 11. sijeËnja 2008.

Vera G ILJ E VIΔ

MORH

snim

io D

. K

IRIN

08,09 strana 1/9/08 10:48 AM Page 8

K oncept izobrazbe za potrebeOSRH -a definirao je dva te-meljna oblika slijednorastuÊe

izobrazbe Ëasnika i doËasnika OS-RH -a.: 1 ) vojna izobrazba karijernihËasnika i doËasnika jest integriranioblik vojno-civilnog πkolovanja kojimse πkoluju Ëasnici i doËasnici za za-povjedne i stoæerne duænosti; 2 ) voj-no-strukovna izobrazba je integriranioblik vojno-civilnog πkolovanja kojimse πkoluju Ëasnici i doËasnici za po-trebe funkcionalnih podruËja, sluæbi istruka OSRH -a.

Kvalitetan sustav jednakih moguÊ-nosti podrazumijeva pruæanje istov-jetnih poËetnih πansi svima. Stoga Êesvi Ëasnici i doËasnici tijekom svogprofesionalnog razvoja biti upuÊenina prvu i drugu razinu ËasniËke ili do-ËasniËke vojne izobrazbe.

1 ) Nakon ove prijelomne toËke, u skla-du s potrebama sustava i moguÊnostimapojedinaca, do jedne treÊine ukupnogbroja Ëasnika i doËasnika nastavit Êe serazvijati u programima karijerne vojneizobrazbe. Taj model podrazumijeva us-pjeπan zavrπetak Programa intergranskezapovjedno-stoæerne izobrazbe i upuÊi-vanje na Ëetvrtu najviπu razinu vojneizobrazbe karijernih Ëasnika - Programstrategijske razine, odnosno upuÊivanjena treÊu najviπu razinu vojne izobrazbekarijernih doËasnika - Program visokedoËasniËke izobrazbe.

2 ) » asnici i doËasnici koji su prepoz-nati kao struËna potpora kvalitetnomzapovijedanju neÊe se razvijati kao za-povjednici ili karijerni Ëasnici i doËas-nici, veÊ Êe se prije svega razvijati ufunkcionalnom ili strukovnom podru-Ëju. V ojno-strukovna izobrazba ospo-sobljavat Êe Ëasnike i doËasnike zakvalitetno obavljanje zahtjevnih zadaÊa i obnaπanje sloæe-nih duænosti iz funkcionalnog podruËja u koje su raspore-eni. Strukovni Ëasnici i doËasnici Ëija se izobrazba zbogspecifiËnosti njihova poziva neÊe provoditi izobrazbomprema funkcionalnim podruËjima osposobljavat Êe se iodræavati steËena znanja upuÊivanjem na razliËite oblikevojno-specijalistiËke i funkcionalne izobrazbe.

Razvoj modela vojno-strukovne izo-brazbe definiran je planskim ele-mentima realizacije Projekta KI-0 3 ,za Ëijeg je voditelja, nakon brigadiraDarka Kereπe, koji je upuÊen na pri-preme za odlazak na vojno-diplo-matsku duænost, odreen pukovnikSlobodan » urËija. Projekt je sastav-ljen od pet projektnih zadaÊa.

Do kraja ove godine definirat Êe sesadræaji i nastavni planovi i programivojno-strukovne izobrazbe za funk-cionalna podruËja. OpÊi dio u organi-zaciji H V U-a osigurat Êe potrebniminimum vojnih znanja treÊe razinevojne ËasniËke odnosno doËasniËkeizobrazbe. Strukovni dio definirat Êeeksperti funkcionalnih podruËja, a Ëi-nit Êe ga programi strukovne izobraz-

be, koje moæe kvalitetno prezentiratistruka u sustavu, i programi civilnihuËiliπta ili inozemne izobrazbe. Uvoe-nje modularnog naËina izobrazbe po-drazumijeva definiranje blokova srod-nih sadræaja, koji u naËelu ne trajuduæe od tri mjeseca, a ukupno efektiv-no trajanje vojno-strukovne izobrazbeneÊe biti duæe od πest mjeseci.

Rok realizacije projektne zadaÊe Izo-brazba vojnih specijalista izravno ovisio konaËnom preciznom definiranju ka-tegorije vojnih specijalista. Od osobakoje Êe se kao vojni specijalisti ponaj-prije razvijati u strukovnim podruËjimazahtijevat Êe se potrebno civilno zva-nje, stjecanje vojnih znanja odreenerazine vojne izobrazbe i kontinuiranospecijalistiËko usavrπavanje, koje Êe seprovoditi programima specijalistiËkogusavrπavanja vojnih specijalista.

Tijekom ove godine, prvi pripadniciOSRH -a bit Êe upuÊeni na specijalis-tiËki diplomski struËni studij “Uprav-

ljanje logistiËkim sustavima i procesima“, koji je razvijenu suradnji s V eleuËiliπtem V elika Gorica. Izraen je i dis-tribuiran vodiË za specijalistiËki studij, a konaËna prezen-tacija granama i struci planira se sljedeÊi mjesec. OËekujese dobivanje dopusnice za studij i potpisivanje sporazumaV V G s V ladom, nakon Ëega Êe se raspisati natjeËaj zaodabir polaznika.

Razvoj modela vojno-strukovne izobrazbeK v alitetan su stav jed nak ih m o g u Ê no sti p o d raz u m ijev a p ru æ anje isto v jetnih p o Ëetnihπ ansi sv im a. S to g a Ê e sv i Ëasnic i i d o Ëasnic i tijek o m sv o g p r o fesio nalno g raz v o ja b itiu p u Ê eni na p rv u i d r u g u raz inu ËasniËk e ili d o ËasniËk e v o jne iz o b raz b e

911. sijeËnja 2008.

Da vor » ULJAK

StruËni naziv polaznika nakonzavrπetka studija: struËni speci-jalist inæenjer logistike (struË.spec. ing. logistike)

Zavrπetkom specijalistiËkogdiplom atskog struËnog studijaupravljanja logistiËkim sustavim ai procesim a polaznici stjeËu zna-nja i vjeπtine za sam ostalno up-ravljanje na podruËju:

• logistiËkog m enadæm enta us-m jerenog na planiranje i uprav-ljanje logistiËkim procesim a,

• logistiËkog m enadæm enta us-m jerenog prem a krizi (ratovi,katastrofe i druπtvene krize,m irovne operacije),

• logistiËkog m enadæm enta us-m jerenog prem a organizaciji iuËinkovitosti procesa.

OS RH

08,09 strana 1/9/08 10:49 AM Page 9

Bilateralna vojna vjeæba zrakoplovstva R epublike Italije i H rvatske

Istrian Wings '07Z rak o p lo v na b az a P u la b ila je d o m aÊ in m e u naro d ne b ilateralne v o jne v jeæ b e Istrian W ing s'07 u k o jo j su su d jelo v ale p o stro jb e z rak o p lo v stav a R ep u b lik e Italije i H rv atsk e. S u sjed es d ru g e strane J ad rana p o no sno su p red stav ljali p r ip ad nic i 23 F S / 5 S to rm a A M I (A ero -nau tic a M ilitare Italiana) z v ani V eltro , leteÊ i na F -16 A A D F d o k su k o c k asti d res no sili p i-lo ti 22.E B A 9 2. z rak o p lo v ne b az e P u la u æ iv aju Ê i u sv o jim M iG -o v im a 21 B IS D

1 0 11. sijeËnja 2008.

VJ EÆ BA

V jeæba Istrian W ings '0 7 zamiπlje-na je kao zajedniËko uvjeæbavanje susjeda u zaπtitizraËnog prostora iznad

Jadrana i πire, u svjetlu mo-dernih prijetnji koje su sveËeπÊe. Pozornost je dana prijesvega zaπtiti zraËnog prostora,te pronalaæenju ciljeva na malojvisini i leta u formaciji koje Ëine

svakodnevnicu æivota i rada pi-lota. V jeæba se provodi-

la tijekom prosin-ca, a zavrπni

dogovor bio je

u listopadu kad su definirani scenariji misija koje su ti-jekom vjeæbe i provedeni.

Piloti 2 2 .EBA (eskadrile borbenih aviona) pokazali sutijekom provedbe vjeæbe struËnost i profesionalnost tejoπ jednom dokazali da su standardi kojima teæimo usluËaju pilota 2 2 .EBA gotovo usvojeni. Tijekom pripre-me i provedbe vjeæbe najveÊi dio odradili su mladi pilo-ti na MiG-u 2 1 , te tako potvrdili da H RZ i PZO raspola-æe struËnim i profesionalnim kadrom. Svi piloti koji suaktivno sudjelovali u vjeæbi πkolovani su u sustavu

H RZ-a i pripadnici su 2 . (voe para) i 3 . generacije(pratitelji) pilota na MiG-ovima. Piloti 3 . generacije suprvi put sudjelovali u meunarodnoj vojnoj vjeæbi i stek-li su vaæno iskustvo za NATO interoperabilnost, ali i

praktiËno iskustvo letenja s tipom aviona koji jejedan od kandidata u

programunabavke novog lovca-bombarde-

ra za potrebe modernizacije H RZ-ai PZO-a. S talijanske strane 2 3 . es-

kadrila koristi se F -1 6 A ADF -om, πto suneπto starije inaËice tog tipa aviona. Zanimlji-

vost je da se ta eskadrila koristila avionima F -1 0 4 tzv.Starfighter do 2 0 0 3 . godine pa su, zbog sliËnosti tihaviona s naπim MiG-ovima, vrlo dobro upoznati s mo-guÊnostima i taktiËkom primjenom aviona kao πto jeMiG-2 1 . Specijalizirani su iskljuËivo za djelovanja zrak--zrak te osiguravaju lovaËku zaπtitu tj. snage brze reak-cije za podruËje sjeverne Italije i Slovenije. L ovci F -1 6kojima se koriste nisu u vlasniπtvu Talijanske Republikenego su iznajmljeni od proizvoaËa u iπËekivanju sko-rog popunjavanja postrojbe s novim zrakoplovima Euro-fighter EF -2 0 0 0 Ty phoon.

Iva n MILOT IΔ, s nimio Mla d en B UJANIΔ

10,11 strana 1/9/08 10:53 AM Page 10

11. sijeËnja 2008.

L etaËke za-daÊe izvodilesu se iznad πiregprostora Istre i Kvarnera na svim visinama do 5 0 0 0 m.Piloti su uvjeæbavali pronalaæenje i identifikaciju ciljeva

na brzinama od 4 0 0 km/h pa do 1 0 0 0 km/h. V jeæbase sastojala od misija

zraËne borbe, te for-macijskog letenja

na malim visinama.V jeæbe zraËne borbe

su spadale u tzv. DAC T (Dis-similar Air C ombat Tactics) misije u kojima do iz-

raæaja dolaze razliËite letne i senzorske karakteristikepojedinih tipova aviona. Za DAC T je koriπten zraËniprostor iznad Istre u koji su F -1 6 -ice ulazile izravno izsvoje baze u Italiji, dok bi MiG-ovi polijetali nakon nji-hovog ulaska u zraËni prostor RH . V rijeme je tijekom Ëi-tave vjeæbe bilo idealno za izvoenje svih vjeæbi u vizu-alnim uvjetima letenja. U svakom letu je izvedeno 4 se-ta tj. 4 vjeæbovna djelovanja u kojima su se izmjenjivaleofenzivne i defenzivne uloge. Ofenzivna uloga se sasto-jala od vjeæbe tzv. L ovaËkog ËiπÊenja (F ighter sw eep) πtoukljuËuje pronalazak i uniπtenje neprijateljskih zrako-plova u odreenom podruËju djelovanja dok je defenziv-na uloga bila tzv. C AP (C ombat Air Patrol) odnosnoobrana odreenog prostora od ulaska neprijateljskihzrakoplova koji se presreÊu (i uniπtavaju). V jeæbe su bileprecizno definirane odreenim „ pravilima igre“ koja suosiguravala potpunu sigurnost svih sudionika u svakomtrenutku. Poπto je u obje uloge taktiËka situacija bila ini-cijalno neutralna primarni cilj je uvijek bilo presretanjei ostvarivanje uvjeta za ispaljivanje IC rakete te daljnjidolazak u poziciju za djelovanje topom. U sluËaju ne-

moguÊnosti da se to ostvaritj. u sluËaju da svi sudionici imaju potpunu sliku si-

tuacije u zraku te parovi oËito manevriraju jedan nadrugoga, sekundarni cilj je bio onemoguÊiti protivnikupresretanje, odnosno ulazak u zadnju polusferu zrako-plova. Takve su situacije bile vrlo Ëeste i zrakoplovi biulazili u sraz Ëelom u Ëelo nakon Ëega bi se prednostpokuπala ostvariti bliskom zraËnom borbom s ograniËe-nim manevriranjem. Za navoenje izvan vizualnog do-meta MiG-ovi su se koristili vrlo preciznim i kvalitetnimtaktiËkim informacijama koje su dobivali od Ëasnika zanavoenje 2 1 8 .br ZMIN-a s radarske postaje UËka kojarabi novi radar F PS-1 1 7 , te su potvrdili njegove moguÊ-nosti kao i struËnost i obuËenost pripadnika postrojbe.MiG-ovi su se vlastitim radarom koristili u zavrπnom di-jelu napada, dok su se F -1 6 -ice u potpunosti oslanjalena senzorsku tehnologiju s kojom raspolaæu njihovi zra-koplovi.

Kao zadnji let provedena je ruta na malim visinamagdje su naπi piloti imali priliku letjeti u smaknutom pos-troju s talijanskim pa su im, uz svoju vjeπtinu, pokazali iprirodne ljepote Istre i sjevernog Jadrana. Tijekom ruteformaciji se prikljuËio i naπ zapovjednik u dvosjedu kojije imao priliku snimiti nekoliko fotografija za sjeÊanje.

Prije i nakon svakog leta posade su se Ëule telefonskipa je provedena detaljna priprema i analiza svih djelo-vanja. Talijanska je strana izrazila oduπevljenje razinomobuËenosti i standardiziranosti rada naπih pilota kao iprirodnim ljepotama naπa zemlje. Svi smo se sloæili daje vjeæba bila izrazito korisna. Provedena je u skladu sasvim standardima i sigurnosnim normama s nadom daÊe se suradnja nastaviti i poveÊati u 2 0 0 8 . godini. Za sa-da Ëitateljima poklanjamo lijepe prizore povijesnog letanaπih i talijanskih lovaca iznad L ijepe Naπe.

1 1

VJ EÆ BA

10,11 strana 1/9/08 10:54 AM Page 11

11. sijeËnja 2008.

IzdavaËka djelatnost H rvatskog memorijalno-dokumen-tacijskog centra Domovinskog rata od proπlog je mje-seca bogatija za joπ jedno djelo. Knjiga “Oluja“, posve-

Êena istoimenoj vojno-redarstvenoj operaciji, predstavlje-na je 1 1 . prosinca u H rvatskom institutu za povijest. Autorknjige je povjesniËar Davor Marijan, recenzenti su umi-rovljeni general Anton Tus te povjesniËari Nikica BariÊ iZdenko RadeliÊ, a opπirniji uvod napisao je Ante Nazor,ravnatelj C entra koji nam je ujedno pojasnio zaπto su seodluËili izdati tu knjigu.

K a o Ë e ln ik in s tituc ije k o ja s e ba vi is tra æ iva n je m D o m o -vin s k o g ra ta , u Ë e m u vidite n a jve Ê u vrije dn o s t O luje ?

Pobjedonosnom Olujom H rvatska je ukolovozu 1 9 9 5 . uspjeπno privodila krajujedno iznimno dramatiËno razdoblje svojepovijesti, zapoËeto oruæanom pobunomSrba u H rvatskoj i teroristiËkim djelova-njem srpskih ekstremista od kolovoza1 9 9 0 ., kao uvodom u otvorenu agresiju naRepubliku H rvatsku, koju je potom 1 9 9 1 .izvrπila JNA, odnosno Srbija i C rna Gora,te srpske paravojne postrojbe. Iako hladnai detaljna znanstvena raπËlamba moæe po-kazati da legitimna i oslobodilaËka opera-cija Oluja zbog problema u njezinoj pri-premi i izvoenju nije bila tako besprije-korna kakvom se uglavnom prikazuje, πtoje i razumljivo s obzirom na okolnosti ukojima se provodila i na brojnost mobilizi-ranoga ljudstva, opÊenito gledajuÊi - onaje veliËanstvena. Prije svega zbog rezultata - oslobaanjaokupiranoga teritorija Republike H rvatske te spaπavanja odsigurne smrti tisuÊe ljudi u BihaÊu. Oluja je zapravo krunahrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umijeÊa hr-vatskih Ëasnika, doËasnika, vojnika i policajaca, odnosnonjihove hrabrosti i odluËnosti, te organiziranosti i sposob-nosti. Neovisno o tome je li uËinak njegove postrojbe biomanji ili veÊi, svaki pripadnik hrvatskih Oruæanih snagakoji je Ëasno sudjelovao u Oluji zasluæuje priznanje i za-hvalnost ostalih graana H rvatske, koji su godinama Ëekalioslobaanje svoje domovine i zavrπetak rata.

D a O luju do is ta s m a tra te i z n im n o va æ n o m po k a z a li s te ii z da va n je m is to im e n e k n jig e . J e li to prvi ta k a v ra d oO luji u hrva ts k o j his to rio g ra fiji?

Ta sudbonosna operacija predmet je gotovo svakodnev-nih rasprava ili komentara, no malo je radova o njoj kojisu temeljeni na povijesnim izvorima, kao πto je studija“Oluja” Davora Marijana. To je zaista prvi rad nekog pov-jesniËara u kojem su priprema i tijek Oluje prikazani cje-lovito. Istodobno, to je druga knjiga iz predvienoga pro-grama koji je C entar u ovoj godini posvetio toj vojno-re-darstvenoj operaciji. Prva - fotomonografija “Oluja pobje-de” , promovirana 4 . kolovoza 2 0 0 7 . u Kninu, kratak jepregled tijeka Oluje i dogaaja koji su joj prethodili, na-dopunjen nekim zanimljivim dokumentima i brojnim foto-grafijama. Nasuprot tome, ova knjiga donosi opπirnijuznanstvenu studiju, kojom je hrvatska historiografija, ali i

javnost, konaËno dobila cjelovit pregledsudjelovanja Zbornih podruËja H V -a uOluji, iz perspektive povjesniËara, teme-ljen na trenutaËno dostupnim povijesnimizvorima. Radi πto veÊe objektivnosti,studija je, odnosno njezini djelovi - poje-dina zborna podruËja, dana na Ëitanjezapovjednicima hrvatske vojske i polici-je, koji su svojim primjedbama pridonije-li kvaliteti i objektivnosti napisanoga. Unekim sluËajevima dali su drukËiji po-gled na sadræaj pojedinih izvora, potvr-divπi tako joπ jednom neizbjeæno razmi-moilaæenje sadræaja pisanih izvora i me-moarskoga gradiva, odnosno Ëinjenicuda isti pisani izvor o nekom dogaajunjegovi neposredni sudionici Ëesto razli-Ëito interpretiraju.

Teπko je oËekivati da jedan rad moæe odgovoriti na sva pi-tanja o tako sloæenom dogaaju kakav je veÊa vojna opera-cija, no s obzirom na brojnost koriπtenih dokumenata knji-ga je izvrstan temelj za svaki novi prikaz Oluje i smatramda s njom tek poËinje temeljita znanstvena rasprava, jer na-kon vojnih duænosnika o Oluji poËinju pisati i povjesniËari.Neposredni sudionici dogaaja moæda Êe uoËiti neke po-greπne podatke u navedenim dokumentima, πto Êe postavitipitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegovecjelovitosti i toËnosti navedenih podataka, netko Êe moædaimati primjedbe na pojedinu autorovu interpretaciju, no umetodoloπkom pristupu vjerujem da se ne mogu naÊi veÊezamjerke. U svakom sluËaju, sve koji Êe imati argumentira-ne primjedbe na sadræaj studije molim da ih dostave C en-tru, kako bismo ih evidentirali i arhivirali, te uËinili dostup-

H rvatski m em orijalno-dokum entacijski centar D om ovinskog rata izdao knjigu “ O luja”

„ T eπ k o je o Ëek iv ati d a jed an rad m o æ e o d g o v o riti na sv a p itanja o tak o slo æ eno m d o g a aju k a-k av je v eÊ a v o jna o p erac ija, no s o b z iro m na b ro jno st k o riπ tenih d o k u m enata M arijano v a k njig aiz v rstan je tem elj z a sv ak i no v i p rik az O lu je“ , z ak lju Ëio je N az o r, iz raz iv π i u v jerenje d a njez i-nim iz d av anjem tek p o Ëinje tem eljita z nanstv ena rasp rav a o to j v o jno -red arstv eno j o p erac iji

1 2

P ovijesno utemeljeno istraæ ivanje O luje

Ma rija ALVIR, s nimio T omis la v B RANDT

PRED S T A VLJ A MO

12,13 strana 1/9/08 10:56 AM Page 12

11. sijeËnja 2008. 1 3

nim za neku novu prezentaciju. IstiËem da se samokritiËkim raspravama, te kulturnim i argumentiranimdijalogom moæemo pribliæiti objektivnoj istini.

Z n a n s tve n a s tudija n a do pun je n a je z a n im ljivim do -k um e n tim a , a dio n jih ja vn o s t jo π n ije im a la prilik evidje ti.

Poseban dio knjige su Prilozi dokumenata, koje jeodabrao i za tisak pripremio viπi arhivist Mate RupiÊ,proËelnik Odjela za arhivsko gradivo naπeg C entra.Odabrani i kronoloπki sloæeni dokumenti argumenti-ran su odgovor na pitanje zaπto se diplomacijom i mir-nim putem nije moglo rijeπiti pitanje okupiranoga teri-torija H rvatske, odnosno zaπto vojna opcija naæalost nijeimala alternativu i zaπto hrvatsko vodstvo Oluju viπe nijemoglo odgaati, te zaπto su povijesno neutemeljene tvrdnjeda je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv. Krajine i pro-velo etniËko ËiπÊenje. DramatiËno stanje obrane BihaÊa, Ëijibi pad znatno, moæda i odluËujuÊe poboljπao poziciju srp-skih snaga, odbijanje svih mirovnih inicijativa - i V lade RHi meunarodne zajednice, Ëak i Plana Z-4 koji je Srbima uH rvatskoj predvidio iznimno πiroku autonomiju, a istodob-no neprekidan rad Srba iz H rvatske i BiH na stvaranju je-dinstvene srpske dræave - “Ujedinjene Republike Srpske“,koji je upravo pred Oluju uπao u zavrπnu fazu donoπenjazajedniËkog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljivetvrdnje da je H rvatska poæurila s vojnim rjeπenjem i da jetrebalo ostaviti joπ vremena za pregovore. Kako bi se upo-zorilo da Oluja nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva,veÊ posljedica dugotrajnoga procesa neuspjeπnih pregovoras vodstvom pobunjenih Srba i nedjelotvornih poteza meu-narodne zajednice, odnosno kako bi se naglasilo da se pro-blem pokretanja Oluje ne moæe ograniËiti samo na dogaa-je iz srpnja i kolovoza 1 9 9 5 ., dokumenti u Prilozima oveknjige obuhvaÊaju raspon od 1 9 9 1 . do 1 9 9 5 . godine iuglavnom su srpske provenijencije. Iznimka je uËinjena teku Prilogu o BihaÊkoj krizi, koje radi podsjeÊanja na diplo-matske napore hrvatskoga vodstva zapoËinje priËom umi-rovljenog general pukovnika, prof. dr. sc. Kreπimira ∆ osiÊao pregovorima za rjeπavanje tzv. prve BihaÊke krize. Nakraju Priloga posebno je naveden sadræaj Plana Z-4 , kojipobunjeni Srbi u H rvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje-Êanja predstavnika meunarodne zajednice koji su sudjelo-vali u pokuπaju provedbe toga plana. Osim vojno-strateπkihrazloga uzrokovanih BihaÊkom krizom, na odluku hrvat-skih vlasti da ubrza povratak okupiranih prostora, Ëak i podcijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji ni-su predstavljeni u ovoj studiji. S obzirom na to, moæe sepostaviti i pitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecimatisuÊa prognanika i veÊ dobrano nezadovoljnih i frustrira-nih hrvatskih graana, koji su od 1 9 9 1 . Ëekali na povrataksvojim kuÊama, da Êe joπ jednu zimu provesti u progonstvui da rjeπenje o povratku trebaju priËekati joπ tko zna koliko.

A uto r u s tudiji n ije i z bje g a o ra s pra vu n i o in trig a n t-n im pita n jim a , n iti o do g a a jim a n a k o n O luje . K a k o tok o m e n tira te ?

Autor se osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja ve-zanih uz Oluju: jesu li pobunjeni Srbi okupirano podruËjeRepublike H rvatske - UNPA sektori Sjever i Jug - napustilisvojevoljno ili su protjerani, odnosno je li H rvatska s opera-

cijom Oluja provela etniËko ËiπÊenje pobunjenih Srba? Zak-ljuËak da je masovni odlazak Srba iz H rvatske tijekom ope-racije logiËan i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva,πto znaËi da H V nije ni mogao provesti etniËko ËiπÊenje, te-melji se na povijesnim izvorima. Uz dokumente, na takavzakljuËak upuÊuje i pregled srbijanskog tiska izaπlog nepos-redno nakon Oluje, koji je na poËetku knjige u poglavlju Ri-jeË urednika. Autor nije izbjegao spomenuti ni problemekao πto su nestegovno ponaπanje nekih pripadnika H V -a iincidente, odnosno neËasna djela - ubojstva i paljenje imovi-ne - poËinjena nad dijelom preostaloga srpskoga stanovniπt-va i njihovom imovinom na netom osloboenom podruËjuRH . No, buduÊi da izvori govore i o meusobnim ubojstvi-ma, kao i o samoubojstvima Srba te pokazuju da su dio ob-jekata na okupiranom podruËju zapalili sami Srbi prilikompovlaËenja tijekom Oluje, u interesu povijesne istine je dase konaËno toËno utvrdi koliko su neËasnih djela - ubojstvacivila i zarobljenika, te paljenje kuÊa - na podruËju zahvaÊe-nom Olujom poËinili pripadnici Oruæanih snaga ili civili nahrvatskoj strani, koliko pripadnici Armije BiH , a koliko samipripadnici srpskih oruæanih formacija ili civili na srpskojstrani. Ovo govorim s punom odgovornoπÊu i na temelju iz-vora, ne zato da bih negirao neËasne radnje pojedinaca nahrvatskoj strani, nego zato jer æelim upozoriti na potrebupotpuno argumentiranog i preciznog iznoπenja podataka,posebice kad se govori o tome kako su ærtve stradale i tko ihje ubio. Negiranjem poËinjenih kaznenih djela ili svaljiva-njem krivnje za sva poËinjena kaznena djela iskljuËivo najednu stranu, izvlaËeÊi pojedine dogaaje izvan kontekstapovijesnog procesa, ne moæe se uspostaviti dijalog i uËvrstititoliko potreban mir na ovim prostorima. Istina je jedini praviput i za buduÊnost naπe djece, jer ako svi ne shvate da sezloËin niËim ne moæe opravdati, moæemo oËekivati novastradanja. Upravo zbog povijesne istine neprimjereno jeOluju nazivati “zloËinaËkim pothvatom“, a preπutjeti Ëinje-nicu da je ona bila svojevrsna humanitarna operacija, kojomje sprijeËeno da stanovniπtvo u BihaÊu, opkoljeno srpskimsnagama, zadesi sudbina stanovnika Srebrenice i Æ epe.Jednako tako, neprimjereno je legitimnost i oslobodilaËkikarakter Oluje dovoditi u pitanje kaznenim djelima, koja surezultat samovolje pojedinaca, a Ëiji ciljevi - osveta ili koris-toljublje - nisu povezani s ciljevima i rezultatima Oluje. A tosu, da naglasim joπ jednom: poraz Srpske vojske krajine ipovratak UNPA zona u ustavno-pravni poredak RepublikeH rvatske, odnosno oslobaanje okupiranoga teritorija RH iizlazak na meunarodno priznatu granicu RH , te povratakprognanika i pomoÊ Armiji BiH da deblokira opkoljeni Bi-haÊ i sprijeËi humanitarnu katastrofu.

“ V jerujem da Êe ova knjiga pomoÊi objektivnijem prikazu O luje i njezinih cilje-va” , rekao je N azor, istiËuÊi da se samo kritiËkim raspravama, te kulturnim iargumentiranim dijalogom moæemo pribliæiti objektivnoj istini

PRED S T A VLJ A MO

12,13 strana 1/9/08 10:57 AM Page 13

1 4 11. sijeËnja 2008.

N ajnovija izloæba koja je 4 . sijeËnja otvorena uMORH -ovoj galeriji “Zvonimir“ nije prva kojaje htjela predstaviti neku vrstu umjetniËkog

stvaralaπtva djelatnika MORH -a i OSRH -a. No, teπ-ko da je ijedna dosad bila tako raznolika poput ove.Na obavijest o izloæbi fotografija (istodobno i natje-Ëaju) odazvalo se 3 6 -ero djelatnika raznih profesija.F otografije nisu bile tematski odreene. Stoga su seautori mogli “razmahati“. Prijavljena djela “tematskii stilski su πiroka i kreÊu se od reporterskih biljeæe-nja razliËitih dogaanja, fotografija prirode, krajoli-ka, portreta, arhitekture, urbanog krajolika, prekoputopisne pa do obiteljske fotografije“, kako je usvom komentaru izloæbe naveo Ëlan Prosudbenogodbora natjeËaja V inko © ebrek, brigadir u mirovini ipredsjednik F otokluba Zagreb. Od ukupno 6 2 4 pos-lane fotografije, Ëlanovi æirija (uz © ebreka joπ i rav-nateljica Galerije prof. Zrinka Pillauer-MariÊ i bojnikGoran PaveliÊ) odluËili su se za njih 1 3 0 , koje su nakraju izloæene. Svaki natjecatelj dobio je svoj kutak izloæ-benog prostora, ali neki su “iskoËili“ kvalitetom i stoga su,u viπe kategorija, prigodno nagraeni. U ovom tekstu na-vest Êemo sve nagraene, a posebno istaknuti dvojicu.Najviπu nagradu za svoju iznimnu kolekciju fotografija do-bio je Branimir © enk, inaËe profesionalac u GS-u. Njegovadjela su “romansirane fotografske slike krajolika i grad-skih veduta, fotografije urbanih detalja i fotografije portre-

ta“, a njihovnajvaænijiËimbenik jest“stvaranje

posebne, bajkovite atmosfere fotografije“. Prvu nagradu zapojedinaËnu fotografiju osvojio je Kristian KraljiÊ. Njegov“Najljepπi let“ neÊemo komentirati, moæete ga vidjeti i sa-mi. A Ëitatelji koje zanimaju svi izloæeni radovi mogu pos-jetiti Galeriju do 1 9 . sijeËnja.

Sigurni smo da meu djelatnicima MORH -a i OSRH -aima joπ podosta onih koji za svoju duπu Ëesto posegnu za“Ëarobnom kutijicom“, a misle da njihovi “klikovi“ zasluæu-ju pozornost. Uputit Êemo im poruku bojnika PaveliÊa, poz-natog zagrebaËkog fotografa, poznatijeg pod nadimkom Pi-po. On dræi “da je fotografija 'najdemokratskiji' medij, svat-ko se njome moæe baviti“. Stoga, “neka djelatnici MORH -a

i OSRH -a koji se bavefotografijom πto viπe sni-maju. Iako je ovakvu iz-loæbu nemoguÊe raditijednom godiπnje, nadamse da Êe se odræavati ba-rem svake tri godine“.Prva izloæba je probilaled, a za sljedeÊu Pave-liÊ oËekuje da Êe se javi-ti “mnogo, mnogo viπeautora i radova“.

Izloæba um jetniËkih fotografija djelatnika M O -a i G S-a

S v ak i natjec atelj d o b io je sv o j k u tak iz lo æ b eno g p ro sto ra, ali no rm alno je d a su nek i“ isk o Ëili ” k v aliteto m i sto g a su , u v iπ e k ateg o r ija, p r ig o d no nag ra eni. N ajv iπ u nag ra-d u z a sv o ju iz nim nu k o lek c iju fo to g rafija d o b io je B ranim ir © enk , inaËe p ro fesio nalacu G S -u . P r v u nag rad u z a p o jed inaËnu fo to g rafiju o sv o jio je K r istian K ralji Ê

Doma g oj VLAHOVIΔ

MORH

Trenutak zaustavljen u neponovljivom nadahnuÊ u autora

N AG R A – EN IKolekcija fotografija - Branimir © ENKPutopisna fotografija - Rudolf V U» I∆F otografska cjelina prirode - Marinko BABI∆Kolekcija na temu krajolika - Mladen KATAV I∆Portretna fotografija - Petar MIH ANOV I∆PojedinaËna fotografija - Kristian KRAL JI∆

P rvu nagradu za pojedinaËnu fotografiju osvojio je K ristian K raljiÊ

14,15 strana 1/9/08 11:02 AM Page 14

11. sijeËnja 2008.

RoËnik Anelko Æ arkoviÊ, iz malogmjesta Poljica pokraj Imotskog, doËe-kao je Novu 2 0 0 8 . godinu na straæi uvojarni „ L ora“.

Ne bi to bila vijest da nije rijeË o sku-pini posljednjih roËnika koji Novu go-dinu doËekuju na straæi. Zanimalo nasje kako se osjeÊao u tom trenutku i πtomisli o ukidanju obveznog sluæenjavojnog roka.

V ojnik Anelko Æ arkoviÊ preuzeoje straæu u 2 2 .0 0 sata 3 1 . prosinca2 0 0 7 . i doËekao Novu godinu naduænosti. Kaæe kako nije ni imaoosjeÊaj da je to taj dan sve dok ugradu nije poËeo vatromet. Tada jepostao svjestan da je mogao biti idrugdje i da se mogao veseliti sasvojim najmilijima ili kolegama.“» udan je to osjeÊaj, dok svi sla-ve, biti sam na straæi s puπkomna ramenu“, rekao nam je An-elko. Na pitanje kako se osjeÊakao pripadnik zadnjeg naraπtaja

koji je obvezan sluæiti vojni rok, Anel-ko je odgovorio da njemu osobno to ni-je teπko palo. Sam se javio odsluæiti vo-jni rok poslije zavrπene srednje elektro-tehniËke πkole. U tome su ga podræaliroditelji, a posebno otac, koji je pono-san na sina jer sluæi hrvatskoj domovi-ni. Osim toga, Anelko dodaje kako jeto dragocjeno iskustvo za svakog mla-

diÊa, koje se moæe steÊi jedinona sluæenju vojnog roka.

Anelko zavrπava vojnirok krajem veljaËe 2 0 0 8 .godine, a na pitanje πtoplanira dalje odgovorio jekako bi upisao Graevin-ski fakultet, a razmiπljaoje i o radu u OSRH , alijoπ nije odluËio. Na krajurazgovora, naπem vojnikuzaæeljeli smo dobrozdravlje, sreÊu i uspjehu buduÊnosti.

OJ I

P osljednji doË ek Nove godine na straæ i u vojarni “ Lora”

OS RH

Od ove godine uËenici u H rvatskojimat Êe priliku viπe saznati o obrani istradavanju V ukovara u Domovin-skom ratu, i to izdokumentarnogfilma V ukovar1 9 9 1 .

RijeË je o doku-mentarcu redateljaEduarda GaliÊa,snimljenom u pro-dukciji MissArt,koji je V eËernji listdarovao svojim Ëi-tateljima u povoduobiljeæavanja DanasjeÊanja na ærtvuV ukovara, a pot-kraj proπle godinei Ministarstvu znanosti, obrazovanja iπporta. Naime, prema nastavnom pla-nu Ministarstva jedan πkolski sat pos-veÊen je V ukovaru te je 4 5 -ominutniDV D, kojemu je svrha prikazati znaËe-

nje i teæinu vukovarske bitke te o timdogaajima podrobnije informirati hr-vatsku javnost, prihvaÊen kao idealno

sredstvo kojim bise kvalitetno info-mirali uËenici 8 .razreda osnovneπkole, 1 . i 2 . razre-da srednje strukov-ne πkole te 4 . raz-reda gimnazije.

F ilm je nastao usuradnji tvrtkeMissArt, u Ëijoj jeprodukciji snimlje-no prvih deset epi-zoda serijala o ra-tu u V ukovaru, iMemorijalno-do-

kumentacijskog centra Domovinskograta, Ëiji je ravnatelj Ante Nazor za-jedno s redateljem GaliÊem napisaoscenarij za DV D V ukovar 1 9 9 1 .

M. ALVIR

P osljednji doË ek Nove godine na straæ i u vojarni “ Lora”

D okumentarac o ratu u Vukovaru zahrvatsku javnost i uË enike

14,15 strana 1/9/08 11:04 AM Page 15

11. sijeËnja 2008.

AMERI»KA tvrtka InternationalTruck and Engine C orporationpredstavila je komercijalni hibridnidizelski elektriËni kamion DuraStar.RijeË je o srednjem komercijalnomkamionu koji korisniku nudi manjupotroπnju goriva i bolje ekoloπkeznaËajke zahvaljujuÊi najnovijoj hi-

bridnoj tehnolo-giji. Zanimanjeza hibridnu teh-nologiju znatnoje naraslo zad-njih dvije do trigodine zbog vi-sokih cijenanafte i sve stro-æih ekoloπkihzahtjeva u emi-siji tzv. stakle-niËkih plinova,posebice ugljiË-nog dioksida.

Tvrtka navodi kako je prosjeËnosmanjenje potroπnje goriva izmeu3 0 i 4 0 % , ovisno o reæimu rada iuvjetima voænje. Osobito velika uπ-teda moæe se postiÊi u uvjetima kadse moraju obavljati neki poslovikad kamion stoji. Kod klasiËnog ka-miona tada mora raditi dizelski mo-

tor dok kod hibridnog te zadaÊepreuzimaju elektromotori koji senapajaju iz ugraenih baterija i ta-ko pridonose uπtedi i ekoloπkoj po-dobnosti.

NajveÊa trenutaËna mana hibridnetehnologije je viπa cijena, ali s po-Ëetkom masovne serijske proizvod-nje tvrtka oËekuje znatno sniæenjecijena. International Truck je tako-er veliki proizvoaË i vojnih ka-miona i oËekuje se kako bi DuraS-tar tehnologija ubrzo mogla bitidostupna i za vojne korisnike. Osimspomenutih prednosti hibridna teh-nologija za vojne korisnike donosijoπ jednu taktiËku prednost. Naime,zbog ugraenih snaænih baterijatakva vozila mogu dio poslova oba-vljati u tzv. tihom modu, s iskljuËe-nim dizelskim motorom, uz oporabuznatno tiπih elektromotora.

M. P E T ROVIΔ

1 6

U FRANCUSKOM Marignaneu1 4 . prosinca na svoj prvi probni letpoletio je prvi produkcijski primje-rak borbenog helikoptera Eurocop-ter Tiger H AD E (H é licoptè re d’Ap-pui Destruction). To je “najjaËa”inaËica Tigera, koja je inaËe proiz-vedena za © panjolsku, te je tijekomsvog prvog leta nosio i πpanjolskeoznake. H elikopter Êe nakon nizapokusnih letova biti poËetkom iduÊegodine prebaËen u Eurocopter Es-pañ a (πpanjolsku podruænicu tvrtkeEurocopter), gdje Êe sluæiti kao re-ferenca za daljnju proizvodnju pre-ostalih naruËenih πpanjolskih Tige-ra. Potrebno certificiranje H AD ina-Ëice trebalo bi biti okonËano do2 0 1 0 ., kada bi se trebala nastavitiisporuka H AD inaËice F rancuskoj(H AD F ) i © panjolskoj (H AD E).

H AD inaËica Tigera je predvienaza protuhelikoptersku borbu, te bli-sku zraËnu potporu kopnenim sna-gama. U odnosu na H AP/H C P (H e-licoptere d’Appui Protection/H eli-

copter for C lose Protection) inaËicu,koja je na odreeni naËin bila pod-loga za razvoj “jaËe” inaËice, H ADima 1 4 % jaËu pogonsku skupinu,koju Ëine dva poboljπana turbovra-tilna motora MTR3 9 0 svaki jakosti1 4 6 4 KS. H elikopter nosi novi EW S(Electronic W arfare Sy stem) paketopreme, a od naoruæanja uz top od3 0 mm GIAT 3 0 moæe nositi i lanse-re 1 9 x 7 0 mm i 7 x 7 0 mm za SNEB(Societe Nouvelle des Etablisse-ments Edgar Brandt) nevoena ra-ketna zrna. Od navoenih projektilaTiger H AD moæe nositi 8 x Rafale

Spike L R ili 8 x AGM-1 1 4 H ellfireprojektile zrak-zemlja, te 4 x Mistralprojektile zrak-zrak.

H AD je inaËe i najskuplja inaËicaTigera, Ëija se jediniËna cijena kre-Êe izmeu 4 4 i 4 8 milijuna ameriË-kih dolara, a cijena borbenog heli-koptera L ongbow Apache AH -6 4 DkreÊe se izmeu 4 8 i 5 2 milijunaameriËkih dolara. © panjolska je do-sad naruËila 2 4 Tigera, od Ëega su 6H AP inaËice (na kojima Êe biti oba-vljen retrofit na H AD standard) a 1 8H AD inaËice.

I. S K E NDE ROVIΔ

Inte

rnat

iona

l Tr

uck

and

Engi

ne C

orp

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Novi hibridni kamion

P oletio p rvi Tiger H AD E

16-19 vijesti 01/08/08 13:42 Page 16

1 711. sijeËnja 2008.

ZA©TITA granica, vaænih objeka-ta, podzemnih instalacija kao πto suplinovodi ili svjetlovodi te sve drugevaæne infrastrukture od sluËajnihoπteÊenja ili namjernih napada ve-lik je problem za one koji se skrbeza sigurnost. Razlog je to πto su svetakve instalacije velike, obuhvaÊajuvelika prostranstva i teπko ih jenadzirati samo ljudskim radom, ainstalacija videokamera Ëesto zbogvelikog prostora nije uËinkovita.

Zato je tvrtka Q inetiQ razvila Op-taSense, ukopani optiËki kabelskisenzorski sustav koji detektira pro-bleme svakih deset metara, a moæese razvuÊi na najviπe 4 0 kilometara,a moæe rabiti veÊ postojeÊi optiËkikabel ili se instalirati na namjenskipostavljen baπ za tu namjenu.

Bilo kakvo hodanje, penja-nje, rezanje ili kopanje u blizi-ni kabela aktivira senzore kojiuzbunjuju nadzorno srediπte.OptaSense tada klasificira pri-jetnju, izraËunava mjesto do-gaaja, usmjerava okolne sen-zore prema tom podruËju kakobi operator mogao reagirati nanajuËinkovitiji naËin. Ako setako πtiti npr. naftovod, senzorisu dovoljno akustiËki osjetljivida “sluπaju” tok kroz cijevi i detek-tiraju curenje ili zaËepljenje.

OptaSense je jednostavno instali-rati i odræavati a obuka operatora jekratka. Uporaba je jednostavna,prateÊa programska aplikacija nazaslonu pokazuje sve vaæne podat-ke i omoguÊava operatoru brz uvid

u stanje πtiÊenog podruËja. Akodoe do nekog izvanrednog doga-aja, aplikacija prikazuje toËnu po-ziciju na digitalnoj karti i intervent-nim snagama omoguÊava da douna najkritiËnije mjesto i ne lutajutraæeÊi problem.

M. P E T ROVIΔ

KRAJEM proπle godine EADSDefence & Security Division sklopioje ugovor s njemaËkim ministar-stvom obrane o pokretanju i razvojutehnoloπkog programa “Agile UAVw ithin Netw ork-C entric Environ-ments” (Agile UAV -NC E). PoËetnaideja tog programa je razvoj integri-ranog/umreæenog bojiπta, u kojembi jednu od kljuËnih uloga imalibespilotni sustavi. Zasad se kao

glavni bespi-lotni sustavraËuna naBarracudu,koju posljed-njih nekolikogodina razvijaEADS. Uz to,dodatni velikipotencijal urazvoju togprograma jepovezivanjeviπe zemalja uzajedniËkisustav, πto biuz bespilotnei senzorskesustave zad-

nje generacije trebalo biti sasvimsolidno jamstvo za stvaranje novog ivrlo uËinkovitog C 4 okruæja. U tomsmislu EADS Defence & SecurityDivision kao inicijalnu skupinu ze-malja raËuna na NjemaËku, F ran-cusku i © panjolsku, pri Ëemu istiËukako nije predvien strogo odreenibroj zemalja partnera nego svojudobrodoπlicu nude i ostalim europ-skim zemljama. Agile UAV -NC E

smatraju i kao vrlo vaæan potencijalza novi veliki europski projekt.

Kao prvi novi pristupnici AgileUAV -NC E programu su vrlo izgledniF inska i © vicarska. F inska je sprem-na pomoÊi taj europski projekt sasvojim nacionalnim projektom “F in-nish Unmanned V ehicle Sy stems (F i-nUV S)” koji je nedavno pokrenula usklopu svog “UAV Data L ink” pro-grama. Svoj doprinos u Agile UAV -NC E programu F inska namjerava iz-raziti svojim dvjema tvrtkama Patria iInsta, dok bi πvicarski predstavnik utom programu bila tvrtka RUAG Ae-rospace. Agile UAV -NC E program bitrebao zaæivjeti 2 0 1 3 . godine.

EADS kani Barracudu ponuditi natræiπtu MAL E (Medium AltitudeL ong Endurance) bespilotnih susta-va, na kojem proteklih godina izra-zito dominiraju Sjedinjene AmeriË-ke Dræave i Izrael. TrenutaËnoEADS radi na razvoju dvomotorneinaËice Barracude, koja bi trebalabiti iste teæine kao πvedska letjelicanEUROn. Prvi probni let dvomotor-ne Barracude oËekuje se tijekom pr-ve polovice 2 0 0 8 . godine.

I. S K E NDE ROVIΔ

Agile U AV -NC E

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

O p taSense za veÊ u sigurnost

Qin

etiQ

16-19 vijesti 01/08/08 13:42 Page 17

AMERI»KA kopnena vojska (USArmy ) organizirala je konferenciju otreningu i simulacijama u specifiË-nom, vojnom okruæenju. C ilj je kon-ferencije promicati suradnju izmeuoruæanih snaga, vlade, industrije iakademskog podruËja kako bi seunaprijedio trening i izobrazba teidentificirali zajedniËki ciljevi.

Na konferenciji je predstavljenonekoliko primjena naprednih simu-lacija kao πto je raËunalna igra“America’s Army ” koja se izvodilana terminalima u predvorju konfe-rencije zgrade u Orlandu. Prikaza-na je i simulacija H apMed, takoerutemeljena na raËunalnoj igri, na-mijenjena izobrazbi medicinskih

tehniËara za rad na bojiπtu. Simula-cija ima i hardverski dio koji se sas-toji od lutki-manekena te raznih fi-ziËkih simulatora za izobrazbu me-dicinskog osoblja.

Srediπte za simulacijske i treningtehnologije kopnene vojske (STTC )prikazalo je Tactical Digital H olo-gram kao odgovor na potrebu za vi-zualizacijskim alatom koji osiguravapovezivanje kompleksnih bojiπniË-kih slikovnih podataka s vojnicimaza planiranje zadaÊa, operacije i iz-vjeπÊivanje.

Prikazan je i simulator koji vojnici-ma omoguÊava vjeæbanje u sluËajuprevrtanja vozila H umvee. Na tomsimulatoru mogu uvjeæbati kako se

izvuÊi iz prevrnutog H umveeja tekako pomoÊi ranjenim suborcima ibrzo i sigurno ih izvuÊi na sigurno.

Konferencija je pokazala kako jesimulacijska i industrija opreme zarazne vrste vojnih treninga u snaæ-nom rastu i omoguÊava uvjeæbava-nje vojnika za brojne zadaÊe, uzprihvatljivu cijenu i dobar krajnji re-zultat, odnosno uvjeæbanog vojnika.

M. P E T ROVIΔ

TRO©KOVI nove generacije nosa-Ëa zrakoplova ameriËke ratne mor-narice klase F ord najvjerojatnije Êepremaπiti namijenjena proraËunskasredstva zbog pretjerano optimistiË-ne projekcije troπkova i nedostatkaupravljaËkih alata koji bi identifici-rali i reagirali na poËetne znakoverasta troπkova projekta, sukladno iz-vjeπÊu studije vladinog ureda za fi-nancijsku odgovornost.

Prvi brod u klasi od tri nosaËa zra-koplova, USS Gerald R. F ord (poz-nat i pod oznakom C V N-7 8 ), trebaobi 2 0 1 5 . zamijeniti prvi nosaË zra-

koplova na nuklearni po-gon u ameriËkoj floti USSEnterprise dok bi sljedeÊinosaËi zamijenili one kla-se Nimitz. TrenutaËnopoznati podaci o glavnimznaËajkama trupa su u du-ljini gotovo 3 3 3 metra iπirini 4 1 metra dok se is-tisnina procjenjuje na1 0 0 0 0 0 tona. Proizvodnjaenergije potrebne za pra-vilno funkcioniranje brodakao i propulzijski sustavoslanja se na dva novaA1 B nuklearna reaktorakoji Êe omoguÊavati posti-

zanje brzine veÊe od 3 0 Ëvorova.USS F ord imat Êe moguÊnost skla-diπtenja i prihvata viπe od 7 5 zrako-plova razliËitih tipova a sletna pa-luba imat Êe najveÊu dimenziju3 3 3 x 7 8 metara. NosaËi zrakoplovaklase F ord projektirani su s namje-nom poveÊanja uËestalosti poletaborbenih zrakoplova, kapaciteta zaelektriËnom energijom, operativneuporabljivosti te vijeka operativnesluæbe. U skladu s tehniËkim zah-tjevima, ova klasa nosaËa zrakoplo-va je najskuplja u povijesti ameriË-ke ratne mornarice.

OËekuje se kako Êe razvoj projektai gradnja prvog broda u klasi koπtati1 1 milijardi ameriËkih dolara. Premanavedenoj studiji objavljenoj u rujnuproπle godine, uz redukciju cijenekoπtanja tehnologija nuklearne pro-pulzije i elektriËne centrale, trenu-taËno su sporna tri brodska sustava,a koja Êe izravno utjecati na konaË-nu cijenu nosaËa: elektromagnetskisustav lansiranja zrakoplova, radardvostrukog frekvencijskog opsega iunaprijeeni ureaj za zaustavljanjezrakoplova na palubi. Sva tri susta-va trenutaËno se nalaze u razvojnojfazi a s obzirom na predviene roko-ve kasne. Ako kljuËni sustavi nabrodu budu kasnili, morat Êe seuvesti dodatni radni sati πto Êe pri-donijeti poveÊanju troπkova i kaπnje-nju zacrtanih rokova.

Prema preporuci vladinog uredaza financijsku odgovornost predlaæese revizija proraËuna koja bi se te-meljila na procjeni i projekciji dosa-daπnjih troπkova mornarice i neo-visnih institucija. Daljnje preporukeukljuËuju osnivanje neovisnog fi-nancijskog nadzornog tijela koji bidavao mjeseËna izvjeπÊa i smjernicedaljnjeg razvoja.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 11. sijeËnja 2008.

AmeriË ki nosaË zrakop lova klase Ford

S imulatori

US

Arm

y

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 01/08/08 13:42 Page 18

1 9

BRITANSKA tvrtka V T Shipbuil-ding predstavila je u potpunosti no-vi projekt broda prilagoen tehniË-kim zahtjevima britanske kraljevskeratne mornarice i njihovog F SC (F u-ture Surface C ombatant - borbenibrod buduÊnosti) programa. Osimprojekta predstavljeno je i temeljnofinanciranje projekta i strategijaodræavanja koja se zasniva na pret-hodnom iskustvu u najmu brodovabritanskom ministarstvu obrane.

F SC program je namijenjen obnoviflote fregata i manjih ratnih brodovabritanske mornarice do 2 0 3 5 . godi-ne. U skladu s trenutaËnim planovi-ma, program Êe se sastojati od trivrste brodova poznatih pod oznaka-ma C 1 , C 2 i C 3 koji bi zamijenilifregate Ty pe 2 2 i Ty pe 2 3 , preostalebrodove za protuminsku borbu ibrodove za istraæivanje i nadzor. Ti-jekom izloæbe DSEi 2 0 0 7 odræane urujnu proπle godine u L ondonu,predstavljen je novi C 3 oceanski pa-trolni brod (OC PV - Ocean-C apablePatrol V essel) Ëije bi prvo plovilo uklasi moglo uÊi u operativnu sluæbubritanske mornarice veÊ 2 0 1 2 . Inici-jalni tehniËki zahtjevi C 3 projektarazmatrani su na poËetnoj floti odosam brodova spremnih za plovidbu

svim morima svijeta ispunjavajuÊipritom osnove zadaÊe nadzora odre-enog podruËja i patroliranja te mo-guÊnost protuminskog djelovanja.Osnovna polazna toËka C 3 projektabio je trup oceanskog patrolnog bro-da klase Khareef namijenjen ratnojmornarici Omana. Novi predloæenibrod imao bi duljinu oko 1 0 0 metrauz istisninu 3 0 0 0 tona. Pogonjen di-zel motorima, postizao bi maksimal-nu brzinu oko 2 5 Ëvorova dok bismjeπtaj bio osiguran za do 7 6 Ëla-nova. Brod bi se gradio iz Ëelika alibi zbog smanjenja ukupne masebroda npr. jarbol mogao biti izraeniz kompozitnih materijala. Brod bibio podijeljen na zone, pri Ëemu bipramËana polovica zauzela patrolnuulogu dok bi se na krmenom dijelunalazila oprema za protuminskodjelovanje ili za istraæivanje i nad-zor. Naoruæanje patrolnog dijelabroda predvia topove kalibra7 6 mm ili 3 0 mm i ako bude zatra-æen prostor za smjeπtaj projektilazemlja - zrak. Sredstva protuminskeborbe prije svega bi se sastojala odpripadne opreme i aktivne borbenepostrojbe smjeπtene na brodu. C 3projekt ukljuËuje opciju sletne palu-be koja bi mogla prihvatiti helikop-

ter veliËine Marlin i zaπtiÊene radnepalube u Ëiji bi se prostor moglosmjestiti do Ëetiri gumena Ëamca stvrdim dnom duljine 1 1 metara ilibesposadnih povrπinskih plovila.Rukovanje gumenim Ëamcima ilibespilotnim plovilima omoguÊeno jepomoÊu brodske dizalice ili krmenerampe koji ukljuËuje integralni sus-tav za njihovo spuπtanje i podizanje.Na tu povrπinu takoer je moguÊesmjestiti do dva 2 0 ft ISO kontejne-ra koja bi nosila dodatnu opremu zaprotuminsku borbu ili nadzor.

Pretpostavlja se kako je tvrtka V Tpredloæila ministarstvu obrane mo-del financiranja i potpore koji je pri-mijenjen na klasi patrolnih brodovaRiver pri Ëemu je tvrtka vlasnik bro-dova a iznajmljuje ih ministarstvuobrane, odnosno ratnoj mornarici.V jeruje se kako Êe V T ponuditi ugo-vor o najmu novih C 3 brodova utrajanju najmanje 1 0 godina, za raz-liku od najma brodova klase Riverkoji je potpisan na pet godina.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

RUSIJA je objavila kako je krajemprosinca 2 0 0 7 . uspjeπno lansiralaraketu s posljednja tri nova satelitaza svoj globalni navigacijski sustavGL ONASS (GL Obalnay a NAvigat-sionnay a Sputnikovay a Sistem -Globalni navigacijski satelitski sus-tav) koji bi svojim odlikama trebaokonkurirati ameriËkom sustavu GPS

(Global Positioning Sy stem). Sus-tav GL ONASS, koji je u vlasniπt-vu ruske vojske, trenutaËno pok-riva veÊi dio Rusije, a do kraja2 0 0 9 . kada bi svih 2 4 satelita tre-bala biti potpuno funkcionalnaoËekuje se kako Êe u potpunostipokrivati i cijeli svijet.

Rad na GL ONASS-u poËeo je uSovjetskom Savezu 1 9 7 6 ., no nakonraspada SSSR-a i financijske krizeu Rusiji tijekom 9 0 -ih prekinuto jefinanciranje odræavanja i razvojasustava. PoËetkom 2 0 0 1 . Rusija jeodluËila ponovno financirati i zavr-πiti GL ONASS programa. InaËe,GL ONASS pripada drugoj genera-ciji ruskih navigacijskih satelita

(Uragan - prva generacija naviga-cijskih satelita), odnosno predstav-lja znatno poboljπani Tsikada sustavkojem je trebalo i do dva sata zaprocesuiranje signala i odreivanjetoËne pozicije, dok GL ONASS to ra-di trenutaËno. © to se tiËe vojne upo-rabe GL ONASS-a, Rusiji on trebaza navigaciju i ciljanje svojih balis-tiËkih projektila. Preciznost odrei-vanja horizontalne pozicije je unu-tar 5 7 - 7 0 m, dok je preciznostodreivanja vertikalne pozicije unu-tar 7 0 m. Potpuna operativna GL O-NASS-ova konstelacija iznosi 2 4 sa-telita, od kojih su 3 satelita predvi-eni kao zamjenski.

I. S K E NDE ROVIΔ

11. sijeËnja 2008.

Lansirani zadnji GLO NASS -ovi sateliti

VT predstavio novi koncept patrolnog broda

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 01/08/08 13:42 Page 19

U povijesnom razvoju diplomacije jedna od najvaænijih zadaÊa bila je sklapanje i odræavanje savezniπtva, πto je za

pojedinu zemlju bilo od vitalne vaænosti u sluËaju raznih oblika ugroza, kako vanjskih tako i na unutarnjem planu

D IPLOMA C IJ A

11. sijeËnja 2008.20

Vojna diplomacija uglavnom jeimala operativnu ulogu u takostvorenim savezniπtvima -

usuglaπavanje stavova o razvoju iustroju oruæanih snaga, zajedniË-koj doktrini uporabe pojedinih gra-na i rodova vojske, strategiji i takti-ci izvoenja ratnih operacija i sliË-no, te koordinaciju borbenih djelo-vanja savezniËkih postrojbi tijekomratnih operacija. Savezniπtvo u ra-tu (kako prije tako i danas) najviπije, potpuni oblik meunarodnevojne suradnje i obiËno ukljuËujesve njezine sadræaje, od kojih sunajvaæniji:• razmjene izaslanstava najviπih ra-zina - konkretizirano meusobnimposjetama ministara obrane, naËel-nika glavnih stoæera i njihovih po-moÊnika, te zapovjednika granaoruæanih snaga. Taj oblik meuna-rodne vojne suradnje jedan je odnajvaænijih, jer je rijeË o razinamaduænosnika zaduæenih za donoπenjestrateπkih odluka na vojno-politiË-kom planu.

• razmjene struËnjaka, spoznaja iiskustava na razini struËnih timova- vrlo vaæan je i Ëest oblik vojne su-radnje kojim se proπiruju dobri od-nosi meu pripadnicima raznihoruæanih snaga. ObiËno slijedi kaonastavak suradnje nakon susreta navisokim razinama.• zajedniËke vojne vjeæbe - viπi suoblik vojne suradnje koji ukljuËujesudjelovanje postrojbi dviju ili viπezemalja u jedinstvenoj vojnoj vjeæbisa zajedniËkim ciljem. Postoji nekoli-ko razina takve suradnje - od vjeæbeu kojoj je zajedniËki samo cilj vjeæbei ideja manevra viπeg zapovjedniπt-va, do potpuno izmijeπanih postrojbiu jedinstvenom borbenom postroju.• meusobno ukljuËivanje u sustavvojnog πkolovanja - podrazumijevarazmjenu polaznika raznih πkola ivojnih uËiliπta, te stjecanje diplomana vojnim uËiliπtima drugih zema-lja. Takoer ulazi u sustav viπegoblika vojne suradnje.• vojno-tehniËka suradnja - uglav-nom je vezana uz transfer naoruæa-

nja, vojne opreme i tehnologije zavojnu industriju i naËelno se reali-zira nizom usko povezanih sadræa-ja (npr. kupovine ili prodaje vojneopreme i naoruæanja, licencija istrateπkih sirovina, odræavanja iremonta vojne tehnike, zajedniË-kog istraæivanja i razvoja vojnihprojekata, izgradnju zajedniËkogvojno-industrijskog kompleksa,razvoj, izgradnju i odræavanjevojne infrastrukture, razmjenustruËnjaka i instruktora, πkolovanjespecijalistiËkog vojno-tehniËkogosoblja i sl.)• razmjena obavjeπtajnih informaci-ja - predstavlja jednu od najviπih ra-zina meudræavne vojne suradnje itraæi iznimno povjerenje meuoruæanim snagama dviju ili viπe ze-malja i• zajedniËko sudjelovanje u borbe-nim djelovanjima tijekom ratnih su-koba.

Ma rink o OG ORE C

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Vojno-dip lomatski multilateralizam

20,21 strana 01/08/08 13:38 Page 20

11. sijeËnja 2008.

Iako MANPADS-i imaju velikihprednosti, prije svega nisku cije-nu i laku uporabu na svim tereni-

ma na koje moæe kroËiti ljudska no-ga, ipak veliki broj oruæanih snagasmatra da oni nisu dostatni za ozbilj-niju protuzraËnu obranu. One traæenaprednije, sposobnije sustave kojise mogu brzo premjestiti u zonu dje-lovanja, ili Ëak djelovati iz pokreta,kako bi mogli πtititi oklopne i moto-rizirane snage tijekom napredovanja.Iako nisu samovozni od tih se susta-va oËekuje da Êe veliËinom i masombiti dovoljno mali da se mogu prevo-ziti transportnim helikopterima.

Kao i kod MANPADS sustava, i naovom podruËju dominiraju ruskiproizvoaËi s proizvodima nastalimu Sovjetskom Savezu ili neposrednonakon njegovog raspada. Jedan odnajprodavanijih je 9 K3 3 Osa (SA-8Gecko) postavljen na amfibijsko vo-zilo na kotaËima. O borbenoj kvali-teti Ose vjerojatno najupeËatljivije

govori podatak da ga je kupila i jed-na Ëlanica NATO-a - GrËka. Iako seviπe ne proizvodi, Osa se i daljesmatra uËinkovitim samovoznimPZO sustavom Ëija se kvalitetamoæe poveÊati brojnim modernizaci-jama koje nude ruske tvrtke, ali i izdrugih dræava. Najviπe moderniza-cija odnosi se na nove elektrooptiË-ke sustave i sustave kontrole paljbe.

Jedan od najboljih ruskih lakih sa-movoznih PZO sustava je Tor (SA-1 5 Gauntlet), razvijen iz mornariË-kog sustava istog naziva. Kao osno-va posluæio je isti gusjeniËar kao ikod hibridnog raketno-topniËkogsustava 2 S6 M Tunguska. Svako jevozilo opremljeno s osam okomitihlansera. Tor je potpuno samostalnaborbena jedinica (kao i Osa) jer jesvako vozilo opremljeno radarom ielektrooptiËkim sustavom za kon-trolu ciljeva, te sustavom za navo-enje projektila na njih. Naknadnoje razvijen projektil 9 M3 3 1 , koji u

odnosu na originalni 9 M3 3 0 imaveÊu brzinu i veÊi domet. Osim πtoje u uporabi u ruskoj vojsci, Tor je iuspjeπni izvozni proizvod prodan udevet dræava, izmeu ostalima uGrËku, Kinu, a nedavno i u Iran.

Zanimljivo je da ameriËka vojskanikad nije veliku pozornost posveÊi-vala samovoznim PZO sustavima,pa zbog toga tamoπnje tvrtke nikadnisu doπle u pravu priliku pokazatiπto mogu. Osnovni samovozni PZOsustav ameriËke vojske godinama jebio C haparral postavljen na modifi-cirani gusjeniËar M5 4 8 . Na voziloje postavljena jednostavna kupola sËetiri IC voena projektila AIM-9Sidew inder (inaËe se rabe kao pro-jektili zrak-zrak malog dometa).C haparral viπe nije u operativnojuporabi u ameriËkoj vojsci, ali ga idalje rabe mnoge vojske.

VOJ NA T EH NIKA

Novi sukobi i stare p rijetnje (II. dio)

21

Iako se samovozno PZO topniπtvo bori za opstanak, s træiπta ga sve viπe istiskuju hibridni sustavi. Uz to sve ve-

Êi broj dræava traæi lake samovozne PZO sustave koji se mogu transportirati manjim avionima i helikopterima

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

20,21 strana 01/08/08 13:38 Page 21

22

Britanska ratna mornarica Êe ju-riπnim nuklearnim podmorni-cama klase Astute dobiti dosad

neviene borbene i druge moguÊ-nosti djelovanja. Joπ kad ne bi bilostalnog poveÊanja cijene gradnje,njihovoj sreÊi ne bi bilo kraja. Naru-Ëitelj (britansko ministarstvo obrane)i proizvoaË (korporacija BAE Sy s-tems) moraju pronaÊi naËina kakosmanjiti troπkove gradnje i na tajnaËin omoguÊiti nastavak projekta.

Podmornica Astute, prva iz istoi-mene klase juriπnih nuklearnihpodmornica (SSN) britanske ratnemornarice, prvi put prikazana jejavnosti 8 . lipnja 2 0 0 7 . na porinuÊuu brodogradiliπtu Barrow -in-F urness u vlasniπtvu tvrtke BAESy stems Submarine Solutions.

Dan poslije 9 7 metara dugaËkoplovilo, s maksimalnom istisninom

od Ëak 7 4 0 0 tona, prevezeno je uDevonshire Dock na prva testiranjakoja Êe trajati sve do rujna ove go-dine. Prva testiranja u plovidbi pla-nirana su za svibanj ove godine, ka-ko bi BAE Sy stems ostvario ugovo-reni rok isporuke u kolovozu 2 0 0 8 .Ulazak u operativnu uporabu plani-ran je za sijeËanj 2 0 0 9 .

Astute je tek prva od sedam pla-niranih podmornica te klase koje bibritanska ratna mornarica trebaladobiti u sljedeÊih 1 5 godina. DvijeiduÊe, Ambush i Artful, veÊ su ugradnji u brodogradiliπtu Barrow -in-F urness. Isporuka Ambucha pla-nirana je za 2 0 1 0 ., a Artfula za2 0 1 2 . godinu. U ranoj fazi gradnjenalazi se i Ëetvrta podmornica Au-dacious. U svakom sluËaju rijeË jeo ratnim brodovima koji svojomsloæenoπÊu nadmaπuju druge ratne

brodove britanske ratne mornaricekoji ujedinjavaju viπe od milijunrazliËitih komponenti. BAE Sy s-tems voli isticati da u pojedinimtehniËkim rjeπenjima podmorniceklase Astute nadmaπuju Ëak i spaceshuttle.

Ono πto ne vole isticati jest da pro-gram razvoja klase Astute od poËet-ka prate teπkoÊe. NeodgovarajuÊiraËunalni program namijenjen pro-jektiranju, koji je doveo do nezado-voljavanja prvobitno zahtijevanihznaËajki, te ostale teπkoÊe, dovelesu na kraju do petogodiπnjeg kaπ-njenja. PoËetak rada na prve tripodmornice kasnio je tri godine ipremaπio predvieni proraËun zaËak dvije milijarde dolara.

RA T NA MORNA RIC A

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

K lasa Astute za XXI. stoljeÊ e

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Program gradnje podmornica klase Astute ima dva cilja - poveÊati borbene moguÊnosti uz smanjenje cijene

gradnje i operativne uporabe

11. sijeËnja 2008.

22,23 strana 01/08/08 13:35 Page 22

Konstrukcija i izgradnja eskort-nog tipa podmornice nije bilalaka zadaÊa. Kako bi se udo-

voljilo takvim taktiËkim zahtjevima,bilo je prijeko potrebno znatno po-veÊati maksimalnu i trajnu brzinupodmornica u povrπinskoj plovidbi.Da bi mogle uspjeπno pratiti povr-πinske plovne jedinice, trebalo jenjihovu maksimalnu povrπinsku br-zinu podignuti na viπe od 2 0 Ëvoro-va, πto tadaπnji tehnoloπki stupanjrazvoja benzinskih i dizel-motoranije ni izblizu mogao osigurati.

Na do tog trenutka izgraenimpodmornicama, a naroËito na onimaiz dvije-tri klase koji su prethodiliprvoj klasi flotnih eskortnih podmor-nica mornarice, bili su ugraeni pri-liËno snaæni dizelski motori. Premdasu dva glavna konstruktorska biroau kompanijama Electric Boat i Tor-pedo L ake Boat u svojim podmorni-cama rabili razliËite tipove dizelskihmotora (EB je rabio motore NEL SE-

C O - New L ondon Ship & EngineC ompany , a TL B motore tipa Busch-Sultzer Brothers Diesel EngineC ompany ), ni jedan ni drugi tip mo-tora se nije pokazao u dovoljnojmjeri pouzdanim tijekom eksploata-cije. Da bi situacija bila joπ gora, zasmjeπtaj tih gabaritno velikih i teπ-kih motora morao se ærtvovati dra-gocjeni prostor - πto je izravno utje-calo na neke operativno-taktiËke ka-rakteristike i moguÊnosti podmorni-ca. Sredinom 1 9 1 5 . godine ameriËkavlada i mornarica, ponukane rezul-tatima koje su postigle njemaËkepodmornice u poËetnoj fazi rata ivelikoj potopljenoj tonaæi trgovaË-kog brodovlja u dotadaπnjim ratnimoperacijama na moru, naruËile sukod H ollandove kompanije ElectricBoat projekt prve flotne eskortnepodmornice. Kompanija je na zah-tjev US Navy Departmenta odgovo-rila projektom podmornice koji Êeposlije zauzeti svoje mjesto u ame-

riËkoj pomorskoj povijesti prvo kaoklasa AA, a onda i kao T klasa. Na-kon odobrenja projekta potpisan jeugovor za izgradnju serije od tripodmornice koje su Ëinile tu klasu.

Prilikom konstrukcije te klase kon-struktori su se vodili prema nekoli-ko glavnih zahtjeva koje je postavilaratna mornarica. Ti zahtjevi su seuglavnom odnosili na maksimalnupovrπinsku brzinu od 2 0 Ëvorova,veliki doplov od najmanje 3 0 0 0 nm(πto je podrazumijevalo i odgovara-juÊu koliËinu goriva) i velik borbenikomplet torpeda. SuoËena s takvimtehniËkim zahtjevima kompanijaElectric Boat morala je uËiniti mno-ge konstrukcijske kompromise kakobi do tada najveÊe u SAD-u izgra-ene podmornice imale koliko-tolikozadovoljavajuÊe maritimne karakte-ristike.

11. sijeËnja 2008.

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Podmornice klase AA predstavljale su prvi pokuπaj ameriËke ratne mornarice da realizira klasu eskortnih flotnih

podmornica koje Êe biti u stanju konstantno operativno djelovati u zdruæenim pomorskim operacijama s povr-

πinskom ratnom flotom

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

AmeriË ke podmornice klase AA, N, O

VOJ NA POVIJ ES T

AmeriË ke podmornice klase AA, N, O

22,23 strana 01/08/08 13:35 Page 23

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (VIII)

U bitci kod Sacilea navalio je »iviÊ sa svojim vojnicima na kljuËni poloæaj u mjestu koje su Francuzi uporno bra-

nili i s golom sabljom u ruci dospio je do mosta preko rijeke Livenze, preko kojega se neprijatelj morao povuÊi,

pa mu preprijeËio put. Pobjedom u toj bitci zarobljeno je viπe stotina Francuza...

11. sijeËnja 2008.24

Ignac » iviÊ roenje 1 7 5 2 . u V inkov-cima kao sin Ëas-

nika a 1 . studenoga1 7 7 0 . s 1 8 godinastupio je kao kadet uBrodsku krajiπku pje-πaËku pukovniju gdjeje postao 1 6 . svibnja1 7 8 8 . natporuËnik.Tijekom rata s Turs-kom (1 7 8 7 .-1 7 9 2 .)postavljen je za nat-poruËnika u novous-trojeni Slavonsko-bo-sanski dobrovoljaËkikorpus. Zajedno s 4 0vojnika od 2 2 . do 2 7 .rujna izviao je ne-prijateljski tabor kodPrijedora, Kozarac iËitavo podruËje uda-ljeno tri sata hoda odBanjaluke. Na zapo-vijed marπala L audo-na u studenom 1 7 8 8 .zapalio je Gornju iDonju varoπ Bosan-ske Gradiπke ispredoËiju turske posade.Na poËetku rata pro-tiv revolucionarneF rancuske » iviÊ je 1 .svibnja 1 7 9 3 . postaosatnik kod husaraaustrijsko-πtajerskogW urmserovog dobro-voljaËkog korpusa iosobito se istaknuo uobrani poloæaja kodKillstä dt na oËigledzapovjednika korpu-sa, generala konja-

niπtva grofa W urmse-ra, koji ga je Ëasnospomenuo u izvjeπtajus opisom dogaaja 2 4 .i 2 5 . studenoga. JoπveÊe zasluge stekao jetijekom 1 7 9 6 ., kada je9 . kolovoza odluËnimnapadom odbio kodNiederstozingena je-dan francuski odjel itom prilikom zarobio9 7 vojnika i 3 1 konjate zaplijenio sedam,razliËitim stvarima,natovarenih kola. Po-tom je 8 . rujna zajednos bojnikom Sigmun-dom barunom V olfs-kehlom von Scharnitznapao F rancuze kodDachaua i tom prili-kom zaplijenio viπe to-pova zajedno sa stre-ljivom, brojne konje ioko stotinjak namirni-cama natovarenih ko-la, te zarobio oko 4 0Ëasnika i 1 0 0 0 vojnika.Taj poduhvat doniomu je napredovanje iimenovanje za bojnikau L iËkoj krajiπkoj pje-πaËkoj pukovniji. U is-toj postrojbi promak-nut je 1 9 . studenoga1 8 0 0 . u Ëin potpukov-nika.

Tijekom treÊeg koa-licijskog rata 1 8 0 5 .» iviÊ je sada veÊ kaopotpukovnik Ogulin-ske krajiπke pjeπaËke

POD LIS T A K

Ignac » iviÊ von Rohr (1752.-1823.)

Vla d imir B RNARDIΔ

»asnik Wurmserovog korpusa. Takvu odoru je usvojim vojniËkim poËecimanosio i Ignac »iviÊ

24,25 dossier strana.qxd 01/08/08 13:28 Page 24

pukovnije bio stacioniran u juænomTirolu pod zapovjedniπtvom pod-marπala H illera, ali s tri bojneOgulinaca nije imao prilike za bor-bu. Pred rat 1 8 0 9 . postao je 1 . ve-ljaËe pukovnik i zapovjednik Ogu-linske pukovnije i na ratiπtu jepredvodio njezine dvije bojne s ko-jima je dodijeljen 9 . korpusu pod-marπala Ignaza grofa Gy ulay a naratiπtu u Italiji. U bitci kod Sacile1 6 . travnja 1 8 0 9 . » iviÊ se osobitoistaknuo na Ëelu svoje postrojbe izahvaljujuÊi njemu odluËen je pob-jedonosno sukob toga dana. Nai-me, joπ u noÊi navalio je on sa svo-jim vojnicima na kljuËni poloæaj umjestu Sacile koje su F rancuziuporno branili i s golom sabljom uruci dospio je do mosta preko rije-ke L ivenze, preko kojega se nepri-

jatelj morao povuÊi pa mu preprije-Ëio put. Pobjedom u toj bitci zarob-ljeno je viπe stotina F rancuza, a uaustrijske ruke su pala tri topa,jedna haubica, jedna kola s baru-tom, te jedan francuski orao - boj-na zastava. F rancuzi su se daljepovlaËili u neredu pa je zarobljenojoπ nekoliko tisuÊa F rancuza. S is-tom slavom » iviÊ se hrabrim voe-njem i prisebnoπÊu duha iskazao uokrπajima kod Monte Bella, V illa-nuova (San Bonifacia) 2 7 . travnja iSan Daniela 1 1 . svibnja 1 8 0 9 . go-dine. Osobito se istaknuo kod SanDaniela gdje je svojim zalaganjemomoguÊio povlaËenje dijelu austrij-

skih postrojbi prilikom Ëega je i ibio ranjen. Za odvaænost u bitcikod Sacile » iviÊu je sa zapovijediod 2 4 . listopada 1 8 0 9 . dodijeljenV iteπki kriæ Reda Marije Terezije, agodine 1 8 1 2 . po statutu i barunat.

Nakon mira u Schö nbrunnu Ogu-linska krajiπka pukovnija je pripalaF rancuzima, a » iviÊ se vjerojatnooporavljao od ranjavanja. UoËi no-vog rata 2 7 . travnja 1 8 1 3 . imeno-van je general bojnikom i dobio jezapovjedniπtvo brigade u korpusupodmarπala RadivojeviÊa u srednjojAustriji koji je namjeravao s tri ko-lone napasti neprijateljsku divizijuPalombini. » iviÊ se uputio s jed-nom bojnom Slunjana, tri satnijeOgulinaca i jednim vodom husaraiz Karlovca preko Metlike (Mö t-tlinga) u Ribnicu (Reisnitz/Reif-

nitz). Zajedno s pukovnikom Igna-com Gy ulay em, zapovjednikom pr-ve kolone, odluËio je napasti nepri-jatelja kod Oblaka. Ipak, F rancuzisu primijetili njihovo pribliæavanjei povukli su se na povoljnije polo-æaje kod C erknice (Zirknitz). Aus-trijske kolone skupile su se kodRadleka i 2 7 . travnja navalile od-luËno na neprijatelja i prisilile gada se ponovno povuËe prema Uncu(Maunitzu). Ondje su F rancuzi uzpomoÊ priËuva ponovno okupilirazbijene postrojbe i zauzeli novepoloæaje. Posebno dobar poloæaj ipremoÊ neprijatelja prisilila je» iviÊa i grofa Starhemberga da

nakon Ëetverosatnog boja, umjestofrontalno napadnu neprijatelja sbokova, ali su se F rancuzi u me-uvremenu, u Ëetiri sata popodnepovukli od Unca dalje prema Pos-tojni (Adelsberg). No, tom su prili-kom naletjeli na austrijsku pret-hodnicu koja je zarobila dio fran-cuskih vojnika. Zbog ustrajnostikoju su pokazale na teπkim putovi-ma progoneÊi F rancuze austrijskisu odjeli stekli priznanje zapovjed-nika, a meu njima posebno Slunj-ska bojna koja je zbog vjernosti iustrajnosti, te odluËnog i junaËkogponaπanja stekla i carsko prizna-nje. Tijekom opsade Palmanoveodbio je » iviÊ 2 8 . listopada ispadna poloæaje kod Piranoa koji suF rancuzi poduzeli s 2 0 0 0 vojnika iËetiri topa. Nakon krvavog boja

odbacio je neprijatelja pod zidine itopove grada. Potom je zauzeo ma-nje utvrde sve do mora od uπÊa So-Ëe pa sve do uπÊa Piave. Samo jeutvrda Grado pruæala neπto duljiotpor.

Nakon rata » iviÊ je dobio zapov-jedniπtvo brigade na Banskoj kraji-ni, a dvije godine nakon zavrπetkarata 1 8 1 5 . u istoj je funkciji postav-ljen u Transilvaniji, a djelomice jesluæio u Banatu i Galiciji. Nakon vi-πe od 5 2 godine sluæbe umirovljenje 1 8 2 2 . godine. Umro je u rodnimV inkovcima 3 0 . studenoga 1 8 2 3 ., apokopan je na tamoπnjem katoliË-kom groblju.

11. sijeËnja 2008. 25

U svojoj dugotrajnoj vojniËkoj karijeri Ignac »iviÊ sluæio je pod zapovjedniπtvom i u suradnji s mnogim povijesno vaænim austrijskimËasnicima. Izmeu ostalih suborci su mu bili i general Wurmser, marπal Loudon, podmarπal Gyulay i podmarπal von Hiller (na slikamaslijeva na desno)

POD LIS T A K

24,25 dossier strana.qxd 01/08/08 13:28 Page 25

26

Tko god je pristupio sakramentu krπtenjau KatoliËkoj crkvi, upuÊen je, vjerujem, uosnovne razloge zaπto nam je ono potreb-no. Radi prisjeÊanja, za one koji su moædazaboravili, ponavljam: oni naπi “nesretni“praroditelji Adam i Eva nisu znali uæivati usreÊi i blagostanju, nije im bio dovoljan raj-ski vrt, pa su u svojoj oholosti potraæili“kruha nad pogaËom“ te time iskazali ne-posluπnost Stvoritelju. Posljedica takvognjihova ponaπanja jest izvorni grijeh, u ko-jem se svi mi, zbog njih, raamo. Taj grijehbriπe se u sakramentu krπtenja i tim sakra-mentom postajemo ponovno djeca Boæja,“sinovi u Sinu“.

Izmeu “roenih od æene“ jedina koja jeizuzeta od toga grijeha jest Blaæena DjevicaMarija. Njezino bezgreπno zaËeÊe omoguÊi-lo je svijetu dolazak Spasitelja. Jedino njimadvoje nije bilo potrebno krπtenje jer Isus jeBog i greπnost je neπto πto mu ne pripada, aMarija je, buduÊi da je izabrana da postaneMajkom Boæjom, bez grijeha zaËeta. Svi miostali, ako æelimo da nam se vrati dostojan-stvo pale naravi, trebamo u sakramentu kr-πtenja moliti da nas Bog u svome Sinu “os-lobodi ljage istoËnoga grijeha, uËini hra-mom svoga veliËanstva te da se u nama nas-tani Duh Sveti“.

Zbog Ëega je onda Isus stao u red onih ko-ji su na rijeci Jordanu Ëekali da bi primili kr-πtenje koje im je dijelio Ivan Krstitelj? Ako toNjemu ne treba, zaπto sebe i Ivana stavlja uneugodnu situaciju?

Bogojavljenje ili oËitovanje Boga u ljud-skom obliku iπlo je postupno. Nauk o Utje-lovljenoj RijeËi nije bio svima poznat. RijeËkoja Tijelom postaje i nastanjuje se meunama nije odmah od svih bila shvaÊena.Isusovo krπtenje i “glas OËev s neba“ pomo-gao je, barem Ivanu, a vjerujem i drugima,da shvate da “pohodi Bog narod svoj“. Glass neba: “Ovo je Sin moj ljubljeni! U njemumi sva milina“, dovoljan je dokaz svim pri-sutnima da je Mesija doπao, da je sluga Boæ-ji tu meu njima, da nemaju viπe πto Ëekati,da su se starozavjetna proroπtva ispunila.

Isusov Ëin svrstavanja meu greπnike, jernam je u svemu jednak osim u grijehu, nijedakle potreban Njemu nego nama. Otkri-ven nam je odozgo njegov identitet. I budu-Êi da sada znamo tko je, u njegovo ime pris-tupamo krπtenju za oproπtenje grijeha. Tonam uistinu treba. Zbog toga, ako se veÊnismo svrstali u red onih koji traæe krπtenje,uËinimo to, a ako smo veÊ primili ovaj sa-krament, onda æivimo sukladno svetosti pri-mljene milosti, buduÊi da smo “postali dje-ca Boæja“ i da smo primili novo - krπÊansko- dostojanstvo.

11. sijeËnja 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki pseudocrtiÊ (114 min.)• redatelj: R obert Z emeckis• distributer: Blitz film & video• gl. glumci: R ay Vinstone (Beowulf), A ngelina J olie

(G rendelova majka), A nthony H opkins (H rothar)

Proslavljeni ratnik Beowulf dolazi pobijediti ËudoviπteG rendela, koje terorizira kraljevstvo ostarjelog H ro-thara. Kada Beowulf nadvlada G rendela, nae se suo-Ëen s joπ veÊim izazovom - majkom njegova neprijatelja. Ona se Beowulfu neprikaæe kao Ëudoviπte nego, ni manje ni viπe, kao gola A ngelina J olie...Iako se u H rvatskoj, za razliku od mnogih dvorana diljem svijeta, naæalost, neprikazuje u 3 D tehnici, na velika platna je stigao najveÊi engleski srednjo-vjekovni ep, Beowulf. Z a potrebe filmske priËe neπto promijenjene fabule,uspio je doËarati atmosferu mraËnog i bajkovitog srednjeg vijeka, kada susvijetom joπ hodala raznorazna Ëudoviπta. Posebno je dojmljiv najmraËnijidio filma vezan uz G rendela. NeobiËno podsjeÊajuÊi na G oluma Deaglea izG ospodara prstenova, G rendel je produkt naopakih okolnosti. Njegovo po-drijetlo, sudbina, smrt i majËino oplakivanje Ëine mi se zanimljivijima od sa-me Beowulfove storije.R ijeË je Ëudnom hibridu snimanja stvarnih glumaca i digitalne animacije. Toje zapravo primjenjivanje vrhunske tehnologije na koæi glumaca. Na snimanjuoni su odjeveni u rastezljiva odijela prekrivena senzorima (npr. na licu moæebiti Ëak 15 0 senzora) pa se pred plavim platnom kamerama snima svaki nji-hov i najmanji pokret. Istodobno se sve prenosi izravno u raËunalo, gdje setako dobiveni kosturi glumaca poslije presvlaËe kompjutorski generiranomkoæom, odjeÊom i sliËno. Z bog toga je vrlo zanimljivo igrati se s otkrivanjempoznatih glumaca ispod srednjovjekovnih kostima i πminke te supermoderneanimacije. Natuknut Êu vam samo da se, osim navedenih zvijezda, u filmu po-javljuju J ohn Malkovich i R obin Wright Penn. A ko imate viπe od 12 godina,volite bajke i spremni ste na ovakve, ponekad vrlo iritantne, digitalne inter-vencije u stvarne ljude - samo naprijed, Beowulf je tek stigao.

Beowulf

Leon RIZMAUL

Zar to Njemu treba?

FILMOT EKA

Naklada Ljevak pokrenula je Biblioteku Z avjera, kojaodgovara na neodgovorena pitanja i razotkriva pozadi-nu vaænih svjetskih dogaaja i organizacija koje ih po-tiËu i usmjeravaju u svoju korist. » etvrti naslov ove bi-blioteke pribliæava nam zavjere u njihovim svakodnev-nim manifestacijama.Kada se na zajedniËkoj zadaÊi nau jedan od vodeÊihbritanskih struËnjaka za sigurnost i vojna pitanja, kojije devedesetih godina 20. stoljeÊa bio pripadnik bri-tanskih specijalnih snaga (pseudonim mu je Thom Bur-nett), i A lex G ames, pisac i novinar koji redovito piπeza F inancial Times, moæe nastati samo knjiga koja ras-krinkava veÊe ili manje svjetske zavjere. Z apravo, u svojoj knjizi Tom Burnetti A lex G ames istraæuju odnos izmeu globalizacije i demokracije te propitujutko ima posljednju rijeË u sve ogorËenijoj i krvavijoj bitki za premoÊ. Izmeu ostaloga, istraæili su ulogu stranih korporacija i zakonodavstvo raznihzemalja o zapoπljavanju, kao i ulogu πto su je odigrale obavjeπtajne i policij-ske birokracije pri pojavi A l-Q aide, koju su, tvrde, iznjedrili mudæahedini uzpotporu C IA -e. Istraæeni su i preispitani utjecaj medija i moÊ dræave da potis-ne graanska prava te prava vrijednost novca. Z akljuËci do kojih su doπli moæda Êe neke ljude πokirati, kaæu autori, posebi-ce one koji bezrezervno vjeruju u demokraciju, no na sve Êe ostaviti snaæandojam.

Mirela ME NG E S

Thom Burnett, Alex Games: Tko doista vlada svijetom?- Rat izmeu globalizacije i demokracije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.

26 strana 01/08/08 13:24 Page 26

11. sijeËnja 2008.

VREMEPLOV

27

Premda je tek nedavno osnovana, Ud-ruga branitelja i veterana Vojne poli-cije iz Domovinskog rata vrlo je sav-

jesno zapoËela s radom, ponaprije prikupljajuÊi Ëlanstvo, aonda i pokreÊuÊi unutarnji ustroj. Web site je, u tom smislu,korak dalje nego πto bi se moglo i pretpostaviti, jer se inter-net siteovi u sliËnim udrugama najËeπÊe postavljaju i radekao posljednja etapa organizacije. Veterani i branitelji izVojne policije ne samo da su shvatili sve prednosti interne-ta nego su na svoju, tek izraenu web stranicu stavili i upit-nik za primanje u Ëlanstvo, πto doista olakπava prikupljanjeËlanova. Kako zasad nema Ëestih updatea, moæemo pret-postaviti da Êe vlasnici i urednici stranica ubuduÊe dosta po-zornosti pridati testovima i obavijestima. Njih, naæalost, za-sad nema u veÊem broju. Istodobno, pohvalno je πto je veÊpostavljena fotogalerija (naæalost, bez moguÊnosti downloa-danja slika) i galerija oznaka Vojne policije. Obje galerije suhvalevrijedne i vrlo dobro osmiπljene, no urednici bi ipak tre-bali pripaziti na to da amblemi pri poveÊavanju i skidanju nahard disk ne budu baπ tako teπki. Standard bi trebao bitimaksimalnih 80 kb. Ipak, unatoË tom manjem nedostatku,koji Êe se sigurno s vremenom ispravljati, a rezultat je neis-kustva, svakako treba pohvaliti www.ubvvpdr.hr. Taj site jepokazatelj kako se u kratkom roku moæe napraviti kvalitetnai svrsishodna internet stranica.

www.ubvvpdr.hr

12. sijeËnja 1970. Propast BijafrePo krvavom graanskom ratu i prizori-ma gladi, od kojih su u prvom redustradala djeca, mnogi pamte kratko-trajnu i meunarodno nepriznatu afriË-ku zemlju Bijafru. Dana 12. sijeËnja1970. slomljen je posljednji otpor teumjetno stvorene dræave u krilu velikeafriËke zemlje Nigerije. Tri godine pri-je, vojni guverner te nigerijske pokraji-ne, pukovnik Ojukwu, odbio je podjeluna tri federalne dræave, kako je to tra-æila savezna vlada u Lagosu, i proglasio neovisnost novedræave Bijafre. Uskoro je u Nigeriji, koja se nije htjela slo-æiti s odcjepljenjem, izbio graanski rat velikih razmjera.No, uzroci sukoba bili su joπ mnogo dublji. Sezali su u danebritanske kolonijalne vladavine. Najteæe naslijee kolonija-lista bili su: plemenska podijeljenost, razlike u razvijenostipojedinih pokrajina i, prije svega, golemo siromaπtvo najve-Êeg broja stanovniπtva. Takvim prilikama, kako se saznalo

otvaranjem tajnih arhiva, æeljeli su seokoristiti svjetski monopolistiËki kru-govi koji u nafti vide glavni izvor moÊi.Poznato je da je Nigerija jedan od naj-veÊih proizvoaËa nafte, a upravo natlu Bijafre nalaze se najveÊe zalihe.Odcjepljenje Bijafre odmah je osudilaOrganizacija afriËkog jedinstva. Novudræavu priznalo je samo pet afriËkihzemalja, a najbolji pokazatelj stvarnogstanja i odnosa snaga bilo je to πto suse u ratnu igru, na strani Ojukwua,ukljuËili i mnogi plaÊenici, skupljeni sa

svih strana. U ratu, koji se vodio gotovo dvije i pol godine,najviπe je stradalo neduæno civilno stanovniπtvo. Meuna-rodna pomoÊ gladnima, iako je u njoj sudjelovao cijeli svi-jet, nije stizala u dovoljnim koliËinama, a broj umrlih nikadase sa sigurnoπÊu nije utvrdio. Poslije poraza Bijafre, u sijeË-nju 1970., pobjednici nisu izveli osvetniËki pir - bilo je do-voljno πto je rat odnio nekoliko milijuna ærtava!

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Jedan od ovih arhipelaga u Oceanijine postoji:A MelanezijaB MikronezijaC Koronezija

2. IstraæivaË James Cook nastradao je na:A FidæijuB Novom ZelanduC Havajima

3. Potkraj æivota na Tahitiju je Ëesto stvaraoslikar:A Henri de Toulouse-LautrecB Eduard DegasC Paul Gauguin

4. Novozelandski domoroci zovu se:A MauriB MaoriC Aboridæini

5. Seriju nuklearnih pokusa u Polinezijiizvodila je:A Velika BritanijaB SADC Francuska

Rje

πenj

e: 1

c;2c

;3c;

4b;5

c

Neven MILADIN

Leon RIZMAUL

27 strana 01/08/08 15:51 Page 27

28 strana 01/08/08 13:19 Page 28