Očekujemo daVlada povučepredložene izmjeneZakona i uskladi ihsa Ustavom imeđunarodnimstandardima.

VLADAPREDLAŽEZAKON OSKRIVANJUINFORMACIJA

Pet NVO podnijeloprimjedbe na NacrtZakona o slobodnompristupu informacijama

Podgorica, novembar 2019.

Pet nevladinih organizacija dostaviloje Ministarstvu javne uprave brojneprimjedbe na Nacrt Zakona oslobodnom pristupu informacijama, jersu predložene izmjene suprotneUstavu Crne Gore, međunarodnimkonvencijama, kao i praksi Evropskogsuda za ljudska prava.

Tim nacrtom se uvode sistemskaograničenja pristupa informacijama,novi osnovi za skrivanje podataka,ukidaju se postojeća prava građana iobaveze organa vlasti, a ne rješavajuse problemi u praksi koji dovode dovišestrukog kršenja prava i izostankabilo kakve odgovornosti. Gotovo svepredložene izmjene Zakona sužavajupostojeća prava građana.

Glavniproblemi

Sistemskaograničenja

1

Tajne

Ukidanjepostojećih pravai obaveza

Zadržane„korisnenejasnoće“

2

3

4

Sistemskaograničenja

Nacrtom se ugrožava kompletan sistem pristupa informacijama:

Uvodi se „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov zaodbijanje zahtjeva, a uopštena i neprecizna formulacija omogućavada se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima;

Sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakompojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „odjavnog značaja“;

1.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava,zakon mora biti „predvidljiv“, odnosno fomulisan sadovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da uskladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedipravnu zaštitu protiv arbitrarnog miješanja javnihvlasti u uživanje ljudskih prava garantovanihKonvencijom.

Međutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan takoda omogućava neograničenu samovolju organa uodlučivanju o pristupu informacijama.

NacrtomZakona seomogućava daneograničenbroj podatakabude proglašentajnom:

Uvode se apsolutna ograničenjapristupa podacima u obavještajno –bezbjedonosnom sektoru, kao iinformacijama koje se razmjenjuju uokviru saradnje sa međunarodnimorganizacijama ili drugim zemljama;

Predviđa se da osnov za skrivanjeinformacija može da se uvodi i drugimzakonima, što znači da je lista izuzetakaneograničena;

Ne propisuje se pojam poslovne tajne,koji se u praksi najčešće navodi kaorazlog za ograničenje pristupainformacijama, iako ni jednim zakonomnije definisano šta može biti proglašenoposlovnom tajnom.

Tajne

Međunarodni standardi predviđaju preciznu listumogućih ograničenja prava na pristup informacijama.

Nacrtom je predviđeno da se za podatke koji su proglašenitajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane,spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi testštetnosti.

Prema međunarodnim standardima, u svakompojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javniinteres da informacija bude objavljena, od interesa kojise štiti skrivanjem podataka.

2.

Ukidanjepostojećih pravai obaveza

3.

Dodatno, Nacrtom se produžavaju rokovi za odlučivanjei po zahtjevima i po žalbama, što pristup podacima odlažeu tako velikoj mjeri da obesmišljava dobijanje informacije.

Međunarodni standardi propisuju da stranka moraimati pristup sudu i u vezi sa obeštećenjem inaknadom troškova koje je uzrokovala druga stranka,u ovom slučaju država, odnosno organ vlasti. Svakoograničenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, asredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tomcilju.

Nacrtom se ukidaju prava građana i obaveze institucija:

Ukida se obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svomfinansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona;

Ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre kojisu u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona,kao i podatke o prihodima javnih funkcionera;

Ukidaju se troškovi postupka, pa će građani morati da sami plaćajutroškove advokata čak i kada je im je prekršeno Ustavno pravo, i snosititeret zato što su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekogorgana vlasti;

4.

Nisu riješeniproblemi uprimjeni Zakonakoji dovode dovišestrukogkršenja prava iizostankaodgovornostiorgana vlasti:

Ne propisuje se obavezameritornog odlučivanja požalbama kojim bi se prekinulivišegodišnji postupci u kojimaorgani vlasti uporno krše zakon,iako su njihova rješenja više putaponištavana.

Ne rješava se pitanje nadzora nadsprovođenjem Zakona, iako seodredbe o prekršajnoj odgovornostine sprovode u praksi, pa se pravagrađana na pristup informacijamakrše bez bilo kakvih posljedica.

Zadržane„korisnenejasnoće“

NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANSPodgorica, ul. Dalmatinska 188; +382 20 266 327; mans@t-com.me

NVO Institut Alternativa – IAPodgorica, ul. Džordža Vašingtona, 57, I/21; +382 20 268 686; info@institut-alternativa.org

NVO Akcija za ljudska prava – HRAPodgorica, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 130; +382 20 232 348; hra@t-com.me

Centar za Monitoring i istraživanje – CEMIPodgorica, ul. Bulevar Josipa Broza 23 A, sprat IV, stan broj 119+382 20 511 424; info@cemi.org.me

Centar za građanske slobode - CEGASPodgorica, ul. Mila Radunovića 6infocegas@gmail.com