SUSTAV BIOLOŠKOG RATARENJA

Uvod

Tradicionalna poljoprivreda se temeljila na prirodnim izvorima hraniva- organska gnojiva,

fitozaštita nije poznavala kemiju, korovi su suzbijani drugim metodama, a ne kemijskim.

Međutim,

u 19. stoljeću Liebig uvodi mineralna gnojiva. nakon II svjetskog rata došlo je

do naglog prodora pesticida- insekticida, fungicida, herbicida- u poljoprivredu. To su

sredstva sintetskog porijekla koja mikroorganizmi u tlu često puta ne mogu razgraditi, ili

ih dugo razgrađuju jer nisu prilagođeni encimi, a ni specifični mikroorganizmi.

Nerazgrađene komponente se gomilaju u tlu, usvajaju ih biljke, troše dalje životinje i

ljudi, a mnoge od njih štetno djeluju na zdravlje ljudi. Primjer DDT.

Za sada RACIONALNA, NORMALNA, STRUČNA uporaba- količinski i vremenski ne

izaziva ozbiljne probleme. Ali, koliko je danas stvari RACIONALNO!?

Zagađenje čovjekove okoline- industrijom, komunikacijama, itd. – postaje

ALARMANTNO.

U svijetu su se javili pokreti za zaštitu čovjekove okoline, npr. ZELENI u Europi. Mnogi

novi objekti moraju tražiti dozvolu upravo EKOLOGA.

Hrana je sve više zagađena. Postoje norme koncentracija određenih sredstava u hrani.

Europa postavlja ograničenja pri uvozu hrane- normative koje hrana mora zadovoljiti. U

poljoprivrednoj tehnologiji u skladu s tim dolazi do ozbiljnih promjena.

Javljaju se novi trendovi- pravci- škole- sustavi- posve drugačiji od dosadašnjih,

uobičajenih, konvencionalnih s ciljem PROIZVODNJE ZDRAVE, PRIRODNE HRANE

ALTERNATIVNA POLJOPRIVREDA

ili ALTERNATIVNO RATARSTVO (RATARENJE)

TERMINOLOŠKA RAZMATRANJA

Kao konvencionalnu (tradicionalnu) poljoprivredu uzima se sadašnja uporaba pesticida,

mineralnih gnojiva, regulatora rasta, dodavanje aditiva hrani, itd.

Smanjivanje ili izbacivanje spomenutih sredstava iz primjene grupira se kao

“ALTERNATIVNA POLJOPRIVREDA”, “ORGANSKA”, “BIOLOŠKA”, itd.

U anglosaksonskoj literaturi koristi se termin ORGANIC FARMING ( u SAD isključivo) –

ORGANSKO RATARENJE (gospodarenje).

U Engleskoj se koristi izraz BIOLOGICAL HUSBANDRY- biološko gospodarenje.

U Njemačkoj ima više termina:

ALTERNATIVE LANDWIRTSCHAFT- alternativna poljoprivreda

BIOLOGISCH-DYNAMISCHE LANDWIRTSCHAFT- biološko-dinamička poljopriv.

ORGANISCHER LANDBAU- organska zemljoradnja

BIOLOGISCHER LANDBAU- biološko ratarenje

U Europi ima i drugih: biološka poljoprivreda, biodinamičko-, ekološko, naturalno

gospodarenje.

Na ruskom: BIOLOGIČESKOE ZEMLJEDELJE- biološko ratarenje

“BIOPRIOZVODSTVO”- bioproizvodnja

“ALTERNATIVNOE ZEMLJEDELJE”- alternativno ratarenje

Na našem jeziku: “Biološko voćarstvo” (Krišković)

“Organsko gospodarenje” (Mihalić)

“ Biološka ili organska poljoprivreda” (Šarić)

Najprikladnije: “Sustav biološkog ratarenja” (Milojić)

“Bio-vrt” (proizvodnja voća i povrća bez kemijskih sredstava)

(MARIJA OMAHER)

Kratak pregled razvoja biološkog sustava ratarenja

Teorijske osnove biološkog ratarenja dali su još 1924. godine R. STEINER i engleski

botaničar HOWARD (1940) koji je napisao poznati “poljoprivredni testament” s ciljem da

stvori zdravo ili organsko ratarenje.

Kasnije su mnogi teoretičari razvijali ovaj sustav i utjecali npr. na stvaranje pokreta

povratka prirodi (ZURÜCK ZUR NATUR) i pokretanje publikacija u Njemačkoj.

DAS GROSS BUCH FÜR SELBSTVERSORGER: GESUNDE ERNÄRUNG DURCH

NATÜRLICHEN ANBAU- Velika knjiga o samoopskrbi: Zdrava ishrana putem prirodnih

usjeva

BIOLOGISCH GESUNDE ERNÄRUNG- Biološki zdrava ishrana

BIOLOGISCH, LAND und GARTENBAU- Biološko ratarenje i povrtlarstvo

U Ulmu (Njemačka) izlazi časopis: GARTEN ORGANISCH- organski vrt

1981. godine u Francuskoj izlazi knjiga (preijevod na njemački):

AUBERTA – ORGANISCHER LANDBAU- Organsko ratarenje

U Rusiji se u časopisu MEZDUNARODNIJ SELSKO-HAZJAJSVENIJ ŽURNAL

objavljuje niz članaka s iskustvom u ovom polju.

Općenito, zanimanje za biološko ratarenje raste u 80-tim godinama.

Poremećena biološka ravnoteža

U Europi je primjena kemijskih sredstava u poljoprivredi dostigla stupanj da ne može

osjetnije povećati prinose.

Ali, zato, javljaju se negativni učinci jer je narušena ravnoteža u ekološkom sustavu:

biljka : tlo : čovjek

Nepravilna primjena kemijskih sredstava, transport i čuvanje dovode ih do rezervoara

za vodu, podzemnih voda, nekontrolirano se šire bolesti riba, ptica, korisnih insekata,

domaćih i divljih životinja, opada kakvoća poljoprivrednih proizvoda.

Potrebne su mjere za povratak ekološke ravnoteže, a to traži multidisciplinarni pristup.

Pozitivna strana biološkog ratarenja

Osnovu biološkog ratarenja čini:

Čuvanje plodnosti tla s izvorima na samom gospodarstvu, a to su:

1. Uzgoj krmnih leguminoza

2. Zelena gnojidba

3. Uporaba stajskog gnoja, komposta, i dr.

4. priprema biopreparata na gospodarstvu

5. racionalni način obrade tla

6. biološka borba protiv korova

Veliko značenje poprima INTEGRALNA ZAŠTITA, smanjuje se npr. broj prskanja kod

jabuka sa 16-19 na 9-11 ili u vinogradu sa 14-16 na 6-8.

Ili, uzgoj lucerne u tlu ostavlja 300 kg N/ha, crvena djetelina 150 kg N/ha, druge

mahunarke također.

Ili, međuusjevi ostavljaju u tlu 2-4 t/organske tvari i čiste tlo od korova,

- bolje iskorištavaju P i K (lupina, rauola)

Ili obrada tla s manjom frekvencijom čuva humus

Plodored poprima fitosanitetsku dimenziju,

bez kemije, sa kultivacijom i malčiranjem protiv korova

U SAD, ima farmi s vrlo uspješnim plodoredima (uz leguminoze) i zadovoljavajućim

prinosima.

Pokušava se načelo

“Ne hraniti biljku nego tlo, kao izvor života i biološki aktivnu sredinu".

U tom smislu postoji:

Problem prelaska na biološko ratarenje. Nema dovoljno organskih gnojiva. Problem

plodoreda traži drugačiju politiku proizvodnje hrane. Tržište!

Ipak, ima ovakvih farmi!!!

Biostimulatori imaju posebno mjesto, ali oni koji su dobiveni iz biljaka (u Švicarskoj iz

trava, u Engleskoj iz rapsa, a u SAD iz zelene lucerne. Kod nas iz kukolja

AGROSTEMIN.

Nedostaci biološkog ratarenja

povećana je ovisnost o prirodnim uvjetima

radi leguminoza povećana je ovisnost o stočarstvu

niži prinosi u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu

primjećeno je i osiromašivanje tla fosforom i kalijem

ni pitanje kakvoće proizvoda nije razriješeno ( u Švedskoj bez razlike, u Engleskoj gdje

su uvjeti povoljniji dobivena je bolja kakvoća a manje rada i zagađenja)

Smanjenje prinosa uz biološko ratarenje u Njemačkoj u 1971-1974. godini bilo je 9-

36%. U drugim zemljama do 50%. U Zapadnoj Europi krumpir je dao niže prinose 10-

40%. Obično, sniženje prinosa javlja se u prvih 3-4 godine, kasnije se prinosi

stabiliziraju.

Ima i podjednakih prinosa. Npr. u SAD sa biološkim ratarenjem ostvareno je 4,7 t/ha

kukuruza, a na konvencionalan način 5,0 t/ha.

Ipak, drži se da bi frontalni prelaz na sustav biološkog ratarenja u svjetskim razmjerima

značio drastično smanjenje proizvodnje hrane i njezino poskupljenje.

No, unutar biološkog ratarenje ima niz inačica:

- od dviju krajnosti: potpunog odbacivanja mineralnih gnojiva i pesticida pa do primjene u

ograničenom opsegu i kontrolirano.

Unutar tog raspona su npr.:

odbacivanje u vodi topivih gnojiva, a uporaba samo u vodi netopivih (Thomasova

drozga, sirovi fosfati)

uporaba kalijevih gnojiva bez klora

uporaba komposta, stajskog gnoja, itd.

uporaba “uvjetno” slabo otrovnih pesticida

U cjelini, ocjenjujući pozitivne i negativne strane biološkog ratarenja, na njegovo se

širenje gleda obazrivo. Neki tvrde da nije dokazana njegova prednost, drugi da treba

integrirano primjenjivati i tradicionalni i biološki sustav ratarenja.

Tu je izgleda i perspektiva!

No, unatoč svemu, nužna su opsežna ISTRAŽIVANJA.

Ministarstvo poljoprivrede SAD je 1980. godine osnovalo posebnu istraživačku skupinu

za ORGANIC FARMING koja je izučavala ova pitanja u Zapadnoj Europi i Japanu.

1982. godine Ministarstvo poljoprivrede SAD i eksperimentalna stanica u Iowi

organizirali su mnogobrojna istraživanja po jedinstvenom projektu u Argentini,

Kanadi, Salvadoru, Francuskoj, Gvatemali, Japanu i Švicarskoj.

Obuhvaćeno je niz aspekata biološkog ratarenja- oko 6.400 istraživačkih projekata.

Od najvećeg zanimanja bila su slijedeća pitanja:

plodored

zelena gnojidba

razmjena energije od konvencionalnog

ka biološkom ratarenju

živi malč

međuusjevi

uporaba stajskog gnoja

kompostiranje

organska tvar u tlu i njeno održavanje

uporaba nekonvencionalnih izvora P i K

uporaba drugih nekonvencionalnih

nadopuna za tlo

uporaba i procjena hranidbene

vrijednosti mulja, otpadaka, voda

kanalizacije

biološka fiksacija dušika

zemljišne mikrobiološke studije za

uporabu hraniva

mikrobiološke studije vezane za bolesti i

štetočine

alelopatija

biološke metode kontrole štetočina

nove metode u zaštiti

posebni usjevi za male farme

genetika i selekciaj za niski pH i nisku

plodnost tla

razvoj strojeva i oruđa za biološko

ratarenje

marketing za biološko ratarenje (cijene,

tržište)

organsko gospodarenje za ograničene

resurse

usporedba INPUTA i OUTPUTA za

konvencionalno i biološko ratarenje

ekonomska i sociološka procjena

biološkog ratarenja

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA – SUSTAINABLE AGRICULTURE

POVIJEST

- 4 revolucije u poljoprivredi

PRVA: UVOĐENJE OBRADE TLA- prvi prekid prirodne ravnoteže, korak ka evoluciji

agroekosustava i povećanje njegove produktivnosti. Smanjenje površina po glavi

stanovnika i porast prinosa po jedinici površine.

DRUGA: UPORABA LEMEŠNOG PLUGA i PLODOREDA. Norfolški travopoljni plodored

uvod u jedno uravnoteženo razdoblje ratarenja.

TREĆA: KEMIJSKA REVOLUCIJA. REZULTAT: intenzivna poljoprivreda, uska

specijalizacija, visoki prinosi, visok INPUT (ulaz) energije, sredstava, materijala,

sveobuhvatna primjena znanstvenih dostignuća. Znači, proizvodnja je:

•specijalizirana

•ekonomski djelotvorna

•minimalno sudjelovanje ljudskog rada

•visokoproduktivna (jeftina)

Ali, EKOLOŠKI je rizična:

degradacija fizikalnih značajki tla (antropogena zbijanja)

degradacija kemijskih značajki tla (zakiseljavanje, pad sadržaja humusa,

onečišćenja pesticidima, teškim kovinama, polucija vode, tla i zraka nitratima, itd.

degradacija bioloških značajki tla (poremećen odnos mikroorganizama)

proizvedena hrana nosi u sebi ista onečišćenja koja prate tlo i vodu.

ČETVRTA: Traženje alternativa postojećoj, konvencionalnoj tehnologiji: preispitivanje

primjenjivanih zahvata. To je “održiva” poljoprivreda - SUSTAINABLE

AGRICULTURE. Nema adekvatnog izraza u hrvatskom jeziku pa se prevodi kao:

postojana, opstojna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda.

Ustvari, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA predstavlja poljoprivredu zamišljenu tako da štiti

tlo, vodu, biljne i animalne genetske resurse, nije za okoliš degradirajuća, tehnički je

primjerena, ekonomski opstojna i socijalno prihvatljiva.

Zahvati u održivoj poljoprivredi nisu egzaktno definirani, oni obuhvaćaju nestandardne

postupke pod nazivom:

ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM (SLM- Sustainable Land Management),

INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA (IPM- Integrated Pest Management) i

INTEGRALNA ISHRANA BILJA (IPNS- Integrated Plant Nutrition System).

ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM

•podizanje produktivnosti tla

•zaštita tla kao resursa

•minimalizacija negativnih utjecaja na okoliš

Dakle, kreacija mjera za djelotvornije gospodarenje tlom koje bi bilo održivo na duži rok.

Tlo se našlo na listi prioriteta Programa 21 (Agenda 21) Konferencije za okoliš OUN- Rio

de Janeiro 1992.

Suštinska razlika u odnosu na jonvencionalnu, intenzivnu proizvodnju je u konceptu koji

se temlji na ZNANJU umjesto VISOKIH ULAGANJA.

Održivo gospodarenje predstavlja uzgojne zahvate, političke i gospodarske mjere i

aktivnosti usmjerene prema integraciji socioekonomskih načela s brigom za okoliš, a da

se istodobno ispune slijedeći uvjeti:

održava se ili povećava postignuta razina proizvodnje (Produktivnost),

smanjuje se rizik podbačaja (Sigurnost),

zaštita resursa- sprečava se degradacija tla i vode (Zaštita),

osigurava se gospodarska opravdanost (Ekonomičnost)

sustav je socijalno prihvatljiv (Prihvatljivost)

OBRADA TLA će i dalje služiti za modificiranje ili ublažavanje ograničenja prouzročenih

klimom ili značajkama tla, ali na temelju informacijske tehnologije: kontrola erozije,

ispiranja hraniva, potencijali ekosustava, pedološke karte, primjena gnojiva- sve pomoću

računala.

INTEGRALNA ISHRANA BILJA

•racionalna uporaba hraniva

•smanjena potrošnja gnojiva (mineralnih) na dobro opskrbljenim tlima

•podizanje razine hraniva na siromašnim tlima

•u skladu sa kapacitetom adsorpcije i potrebama biljke (spriječiti ispiranje i zagađivanja

akvatičnih ekosustava)

INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA temelji se na:

•povećanom korištenju nepesticidnih metoda

•prognoznoj službi (samo kad treba tretman)

•selektivna sredstva i male doze

•lokalna primjena sredstava, na manjoj površini, trake

•sistemični zemljišni insekticidi (manje folijarno)

•isključiti perrezistentne pesticide

•koristiti kurativna sredstva, napustiti preventivna

•biološki insekticidi

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ

razlika od Europe

ne smijemo dopustiti smanjenje proizvodnje

primjena mineralnih gnojiva je ispod Europe: nema negativnih učinaka na okoliš

razina opskrbljenosti tla sa P i K ispod je potrebnog- podizati razinu!

traži se monitoring- praćenje stanja

uzgoj leguminoza, i kao živi malč

interpolirani usjevi (ispiranje N)- NE golom tlu

integrirati ratarsku i stočarsku proizvodnju

traženje alternativa prakticiranim mjerama prema ekološkim prilikama

umjesto HIGH-INPUT → HIGH KNOWLEDGE poljoprivreda

ALTERNATIVNA POLJOPRIVREDA

Tradicionalna poljoprivreda razvila se u krugu obiteljskog gospodarstva, u prirodno-

zatvorenom kruženju tvari i energije, što ga čine: TLO – BILJKA – DOMAĆA ŽIVOTINJA,

temelji se na iskustvima- spoznajama koje se prenose na nova pokoljenja, a u

savršenom suglasju s prirodom.

Međutim, KEMIZACIJA je POLJOPRIVREDE povukla sa sobom dva glavna smjera:

SLJEDBENIKE nove tehnologije i

ONE koji NISU PRIHVATILI nove trendove i razvijali ALTERNATIVE iz više razloga:

•opće gospodarske i tehničke zaostalosti

•nemoći i neznanja (nerazvijeni svijet)

•filozofsko-socioloških, antropozofskih učenja u Engleskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj

•religijskih razloga, što je slučaj kod nekih baptističkih sekti, kao AMISHI u SAD.

Među alternativama su i TROPSKI KUĆNI VRT (Tropical home garden)- proizvodnja u

suglasju vanjskih ekoloških čimbenika i tradicije (empirije niza generacija).

Zatim, AGROFORESTRY- uzgoj šumskih vrsta s voćem i ratarskim ili povrtlarskim

biljem.

Konačno, ODRŽIV, OPSTOJNI RAZVITAK (SUSTAINABLE DEVELOPMENT) sa

ODRŽIVOM POLJOPRIVREDOM rukovodi se načelom da “oštećenja okoliša ne može

biti”, jer propisi i standardi vrše usaglašavanje kapaciteta okoliša za bezopasam prihvat

oštećenja sa tzv. najboljom opcijom za okoliš.

ALTERNATIVNA POLJOPRIVREDA, nasuprot KONVENCIONALNOJ, tradicionalnoj,

djelomice ili potpuno isključuje primjenu agrokemikalija ili u drugim postupcima

radikalno odstupa od konvencionalne.

Postoji više pokreta (registriranih) ili proizvodnji od kojih su neki u potpunosti profilirani i

registrirani, postupci u proizvodnji standardizirani, ali i oni koji su tek na putu da to

postanu.

POKRETI ALTERNATIVNE POLJOPRIVREDE

KONVENCIONALNA ili STANDARDNA POLJOPRIVREDA

• utemeljena na znanstvenim osnovama

• intenzivna, profitabilna, visoki prinosi i ulaganja

• visoka upotreba agrokemikalija (gnojiva, pesticidi)

• visoko stručni kadrovi

• tržišna, dovoljno hrane standardne kakvoće

• na njoj živi glavnina pučanstva i industrije

• temelji na propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i FAO- Agencije OUN

za hranu i poljoprivredu. Kontrolira se kakvoća hrane:

- sadržaj pesticida

- teških kovina i metaloida (Pb, Cd, Hg, Zn, Sn, As, Cu, Fe)

- biostimulatora i lijekova (antibiotici, sulfonamidi)

Ipak, ostaci u forsiranoj proizvodnji dovode do pitanja kakvoće.

Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je prouzročila niz poremećaja u okolišu,

oštećenja i nestanak prirodnih biotopa i elemenata krajobraza, povlačenje divljači,

smanjenje bogatstva biljnih vrsta, zagađenja voda i tla nitratima, pesticidima.

degradacija tla (zbijanja, pad humusa)

redukcija plodoreda, izostanak leguminoza, a povećanje okopavina, što dovodi do

erozije.

Ipak, konvencionalna se poljoprivreda ne dovodi u pitanje jer na njoj živi čovječanstvo!

ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Više vidova!!!

Daljnji razvoj konvencionalne proizvodnje zasnovan

na novim znanstvenim tehnikama i saznanjima

(automatizacija, sateliti, genetski modificirani

organizmi) ili odstupanje od filozofije "Čovjek =

gospodar života" i povratak prirodi (različite

ekološke proizvodnje i filozofije oko njih)

PRECIZNO RATARENJE (Precision farming)

Unapređivanje poljoprivrede na račun računalne revolucije, a donekle i ostataka

"hladnog rata" druge polovice XX stoljeća

Upotreba računala, Globalnog Pozicionog Sustava (Global Positioning System, GPS),

satelitskih senzora mnogobrojnih spektralnih karakteristika i visoke razlučivosti za

praćenje rasta i razvoja biljaka, brzih senzora za nadzor ishranjenosti i zdravstvenog

stanja biljaka, karakteristika i procesa u tlu, te senzora za detektiranje mase i vlage

uroda na kombajnima (mape uroda, tzv. Yield maps)

Funkcioniranje GPS-a

Svaki satelit šalje signal koji uključuje njegovo

točno vrijeme

Fizika

V=Δs/ Δt Δs = V x Δt

gdje je

Δs=daljina od satelita do GPS prijemnika

V=brzina radio-signala (=c, brzina svjetlosti)

Δt=vrijeme na satelitu – vrijeme na zemlji

Potrebno bar 4 signala za točno pozicioniranje u prostoru

Kolor-Infracrvena scena polja pod

sirkom, za pet datuma tijekom

1998. godine

(intenzivnija crvena boja

predstavlja jaču refleksiju

infracrvene boje zdravija biljka)

Satelitski snimci (scene) različitih valnih duljina (bands) i razlučivosti (resolutions)

PRECIZNO RATARENJE (nastavak)

Računalno prikupljanje i obrada podataka

baza podataka o prostornom smještaju,

te stanju biljaka i tla

[ ≈ Geo-Informacijski Sustav (GIS) iako

ovaj obuhvaća i više od toga]

Mapa prinosa

Nagib terena

pH

Prostorni

položaj

Satelitski snimci Prikupljanje uzoraka s terena

- mape prinosa

- uzorkovanje bilja i tla

- poljski senzori

Omogućeno automatizirano,

precizno lokalizirano tretiranje

"kriznih točaka" (tzv. hot-spots)

GPS + senzori u kombajnu =

Mapa uroda, tzv. Yield map

Kontrola dubine

obrade, kultivacije

Precizna sjetva

Precizna gnojidba

(N, P, K, Ca, ...) Precizna

zaštita bilja

Precizno

navodnjavanje,

odvodnja, itd.

Genetski modificirani organizmi (Genetically Modified Organisms, GMO)

Ubacivanje dijela genetskog materijala jednog organizma s točno ciljanim svojstvom u

genetski kod organizma kojem se želi prenijeti to svojstvo.

Dobijeni organizam: mutant s vrlo malom vjerojatnošću nastajanja u prirodnom okolišu.

Neslućene mogućnosti !!!

Organizmi-tvornice organskih spojeva: ciljane sirovine za industriju, farmaciju, medicinu,

produženje kvalitete i kvantitete življenja (mogućnost transplatacija transgenih

životinjskih organa u ljudsku vrstu)

A opasnosti !?! “Zasad neispoljene i nedovoljno istražene“, ali, kao i kod DDT-a,...

Opasnost za bioraznolikost, prirodnu ravnotežu, pa sve do potencijalnog izumiranja

nekih vrsta organizama,...

Etičnost: patentiranje (oblika) života od strane čovjeka?!

Moralnost

GMO (nastavak)

promotor

tranzitna

sekvenca

gen za

ubacivanje

terminator

Promotor – dio DNA koji potiče RNA stanice-cilja da primi cijelu “kazetu”

Tranzitna sekvenca – dio DNA “kazete” koji je istovjetan dijelu lokusa ciljnog DNA na

kojeg se želi “zalijepiti” ubačeni gen (neka vrst “kućnog broja”)

Gen za ubacivanje – DNA koja prenosi transgeno svojstvo s jednog organizma u drugi

Terminator – dio sekvence koji označava kraj “kazete”

PROBLEM: svaki dio iz drugog organizma neki iz agresivnih organizama s izraženim

biocidnim svojstvima, kancerogenim djelovanjem i sl.

kazeta genetske

ekspresije

Ubacivanje u ciljnu stanicu:

vektorski organizam

“kazetni” projektil

GMO (nastavak)

Neki primjeri:

Bt kukuruz: genetski preinačen kukuruz s genom Bacillus thuringiensis – vegetativna

masa sadrži toksin koji truje kukuruznog moljca smanjenje upotrebe pesticida (iako

samo dok kuk. moljac ne stekne otpornost; zato, preporuka za sjetvu Bt i 1/10 površine

ne-Bt kukuruza, da bi se moljci koji su stekli otpornost opet parili s neotpornim moljcima i

stvorili potomstvo koje nije otporno na toksin, te time produžila eksploatacija Bt

kukuruza)

"Round-Up Ready“ (“RR”) usjevi: genetski preinačeni usjevi soje, kukuruza, pšenice, itd.

koji su otporni na totalni herbicid glifosat, te je time omogućena jednostavnija zaštita

protiv svih korova samo jednim jedinim sredstvom u vrlo malim koncentracijama,

neštetnim za životinje

"Zlatna riža": riža koja ima povećani sadržaj bjelančevina i pro-vitamina A (β-karoten), te

se pomoću nje potencijalno može iskorijeniti pojava bolesti "beri-beri“; ciljano stvorena

za zemlje trećeg svijeta

Nažalost, biotehnologija zahtijeva velika ulaganja, a GMO-industrija se štiti i tako da

prodaje sjemenski materijal koji se dalje ne može generativno reproducirati ovisnost

siromašnih o bogatima

ORGANSKE PROIZVODNJE HRANE

Budući da je analitičkim metodama teško dokazati veću vrijednost EKO-HRANE ili

BIOLOŠKI ZDRAVE HRANE, takva se proizvodnja provodi na specijaliziranim i

registriranim gospodarstvima, pod strogom kontrolom stručnjaka, sa oznakama

udruženja proizvođača, i jasno deklariranim kodeksom i postupcima u proizvodnji.

U Hrvatskoj je registrirano udruženje “BIOS” koje je član Međunarodne organizacije za

organsku poljoprivredu – IFOAM. Ulazak u članstvo je postupan, s razdobljem

preobrazbe, sa precizno propisanim dozvoljenim zahvatima.

BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDA

Najstariji je pokret alternativne poljoprivrede, utemljen 1924. na antropozofskim

postavkama “poljoprivrednog tečaja” njemačkog antropologa i filozofa R. STEINERA

(rođen u Kraljevici). (ANTROPO + SOFIA – mudrost)- pseudofilozofski nazor prema

kojemu čovjek može intuicijom spoznati neke nadnaravne svjetove i sile.

Poljoprivredno se gospodarstvo tretira kao organizam koji počiva na: TLO – BILJKA –

DOMAĆA ŽIVOTINJA i treba ih održavati u stanju koje će omogućiti postizanje prirodne

produktivnosti agrobiotopa.

Gnojidba ide za održanjem prirodne plodnosti. Koriste se posebni preparati sa

oznakama 500, 501,... u malim dozama, računajući na homeostatske učinke tih

preparata, kao što su stajski gnoj od balege krave ili mljeveni silikati.

Koriste se i:

koštano i krvno brašno

sušeni gnoj peradi

svinjska dlaka

brašno od perja

komposti od otpadaka i dodataka preparata 502-507 dobivenih od biljaka u cvatnji:

Stolisnik (Achilea millefolium)

Kamilica (Matricaria chamomilla)

kora od hrasta (Quercus spp.)

Maslačak (Taraxacum officinale)

Valerijana (Valeriana officinale)

BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDA (nastavak)

Dozvoljena je i upotreba mljevenih silikata i karbonatnih stijena, sirovih fosfata.

Za N se koriste leguminoze.

PLODORED- za biološku aktivnost, sadržaj humusa, korove i bolesti.

OBRADA TLA redovito, a produbljivanje mekote rahljenjem i kulturama dubokog

korijenja.

SINTETSKA SREDSTVA- nedozvoljena!!!

ZAŠTITA BILJA- prirodnim preparatima

RAČUNA SE da na rast biljaka utječu zvjezde i mjesec ili svemirski ritam.

ASTROLOŠKE SITUACIJE: za rast, korijen, list, cvatnju, pa s tim u vezi i ROKOVI

SJETVE (Mjesečev sjetveni kalendar: u RH ga izdaje udruga NOVA ZEMLJA)

ZAMJERKE: DOZA MISTICIZMA. Ipak, dobri su rezultati za znanstvene komparacije, a i

preteče su modernog eko-preispitivanja suvremene civilizacije.

Poznato je udruženje DEMETER, utemeljeno 1924. u Njemačkoj. Izdaje časopis

“LEBENDIGE ERDE”, ima bogatu biblioteku, a postoji i Institut za biološko-dinamičku

poljoprivredu u DARMSTADT-u, Švicarska.

Kod nas ima pionirsko imanje “ZRNO” u Habjanovcu, kod Vrbovca.

ORGANSKO-BIOLOŠKO RATARSTVO i POVRTLARSTVO

utemljeno tridesetih godina ovog stoljeća u Švicarskoj- agrarni političar MÜLLER.

Temelji se na konceptu smanjenja troškova, osiguranja visoke kakvoće i egzistencije

malih posjednika.

Traže se OPTIMALNI a ne MAKSIMALNI prinosi, a središte takve proizvodnje je

ZDRAVO UGORENO TLO i ZDRAVA BILJKA.

OBRADA TLA: plitko okretati, duboko rahliti za strukturu.

PLODORED: maksimum leguminoza

MJERE ZA KORISNE MIKROORGANIZME posebno one za simbiozu, tretiranje tla i

komposta

ORGANSKI MALČ, posebno kompost

za male površine- vrtove

zaštita protiv štetočina- bez sintetskih biocida, dozvoljeni biološki preparati za

odvraćanje i suzbijanje

Udruženje “BIOLAND” iz Njemačke, od 1971., časopis “BIOLAND”.

U RH: krovna udruga "BIOS". U Osijeku: udruga "BIOPA": u stvaranju ogledna dobra!!!

EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO

pokret u Njemačkoj od 1985. godine

ne koristi sintetske pesticide

korovi- mehaničke mjere borbe

Bolesti: bordoška juha (CuSO4) i elementarni sumpor

Udruženje BÖW Bundesverband ökologischer Weinbau, časopis ÖKOLOGIE UND

LANDBAU

UZGOJ VOĆA i POVRĆA PRIRODNE KAKVOĆE

pokret u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji, a blizu je konvencionalnoj poljoprivredi

Dozvoljena uporaba bezopasnih tradicionalnih kemijskih sredstava:

- bakreni sulfat

- elementarni sumpor

GNOJIDBA: sirovi fosfati i Thomasovo brašno

KONVENCIONALNA OBRADA TLA

KOROV: mehanički i termički

Udruženje ANOG – AG für NATURLICHEN OBST; GEMÜSE UND FELDFRUCHTBAU,

1962. u Njemačkoj, a u Nizozemskoj, Švicarskoj i Austriji ima savjetodavna služba.

AMIŠKA POLJOPRIVREDA

Najstariji oblik alternativne poljoprivrede, od M. Luthera, prije 400

godina, vjerska sekta baptista, najprije u Vogezima u Alzasu, u južnoj

Francuskoj, u jurskim planinama sjevernozapadne Švicarske, i to u

oba slučaja kad je održavanje plodnosti tla u vrlo plitkom i

siromašnom tlu bilo pitanje opstanka.

Krčanje šuma- livade i pašnjaci, držanje stoke za dovoljno gnoja,

plodored sa puno leguminoza i krme, zelena gnojidba. U XII. i XIII.

stoljeću to su bili najnapredniji farmeri Europe.

U SAD, pripadnici baptističke sekte AMISHI razvili isti koncept i po

njima je dobio naziv. Uglavnom ne koriste motor, struju, mineralna

gnojiva i druge proizvode modernog društva.

maksimalno stajski gnoj

zelena gnojidba

vapno – kalcizacija

plodored - krmne kulture i leguminoze

konjska sprega

konzervacijska obrada, čak izostavljena obrada tla

iskustva amiške poljoprivrede služe za komparaciju sa

konvencionalnom poljoprivredom i na ovim iskustvima temelji se

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA (neki elementi)

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U NAS

U svijetu marginalna, ≈ 10%, trend rasta

Europa zbog viškova stimulira ovaj trend

Naši proizvođači konvencionalne proizvodnje teško pronalaze tržište

Zbog povoljnih ekoloških prilika- nezagađeno tlo i vode VELIKE SU ŠANSE ZA IZVOZ i

TURIZAM

ZATO:

deklarirati kakvoću, jamčiti deklaraciju

standardizirati našu hranu (u smislu kvalitete)

dati prepoznatljivu i marketinški atraktivnu oznaku

isključiti ili staviti pod kontrolu:

- mineralna gnojiva, nitrate, nitrite

- pesticide

- teške kovine i potencijalno toksične elemente

(Cd, Hg, Pb, Mo, As, Co, Ni, Cu, Cr, Zn, Mn, Ag, V, Al, Sb, Se, Sn)

- biostimulatore i lijekove

DOZVOLJENI ZAHVATI GOSPODARENJA TLOM

KRILATICA : ZDRAVO TLO – ZDRAVA HRANA

ZAHVATI U FIZIČKE ZNAČAJKE TLA

VERTIKALNO DUBINSKO RAHLJENJE

odvodnja cijevnom drenažom

natapanje

obrada tla: prema tipu tla, tendencija ka reduciranoj i konzervacijskoj obradi,

smanjiti dubinu obrade do potrebe za gnojiva, sideracije itd., za obogaćenje plitkog

oraničnog sloja humusom

ZAHVATI U KEMIJSKE ZNAČAJKE TLA

prema neutralnoj reakciji, 3-10% humusa, kapacitet adsorpcije barem 30 m.e./100 g

tla, zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama najmanje 80%, 20 mg P2O5 i

K2O/100 g

KALCIZACIJA

HUMIZACIJA

MOTRENJE TEŠKIH kovina i rezidua pesticida

FOSFATIZACIJA i KALCIZACIJA

ZAHVATI U BIOLOŠKE ZNAČAJKE TLA

Svi pokreti idu za biogenost tla

ZATO:

- organska gnojidba

- zelena gnojidba

- žetveni ostaci

- komposti

- leguminoze

- bakterizacija- RHIZOBIUM spp.

Vertikalne farme

- uzgoj u zatvorenim objektima na više katova

- moguća potpuna kontrola okoliša (svjetlo, temperatura, sastav atmosfere, supstrat

(ne nužno tlo), voda, hraniva, postupci njege bilja)

- odgovor za sve veću urbanizaciju i prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

Vertikalne farme (nastavak)

- moguć visok stupanj održivosti (pitanje distribucije na blisko tržište veće kupovne

moći, isporuke točno određenih količina i stupnja dozrijevanja, mala količina uroda

neodgovarajuće kvalitete)

- kombinacija s obnovljivim izvorima energije, robotizacija, manja emisija u okoliš

Vertikalne farme (nastavak)

- idući logični korak: bilinogojstvo u

svemiru: Zemlja-Mars 40-300 dana

puta…