Sustav sjemenarstva ratarskog bilja u HrvatskojIskustva članstva u Europskoj uniji

Kristijan Puškarić, GSU Hrvatsko sjeme

Uvod -Hrvatska

• Vrlo duga tradicija oplemenjivanja ratarskog bilja - stvaranja novih kultivara i sjemenarstva.

• Sustavni rad započinje između dva svjetska rata,• raste tijekom vremena, doživljava svoj vrhunac u volumenu

proizvodnje sjemena i realizaciji 80ih godina prošlog stoljeća, • doživljava pad i preustroj raspadom bivše države te • ulazi u novu eru opstanka u uvjetima europske integracije.

Uvod -Hrvatska

• Četiri generacije oplemenjivača ratarskog bilja stvarali su i stvaraju konkurentne kultivare ratarskog bilja

• Nekoliko glavnih centara (Zagreb, Osijek, Križevci, …). • Hrvatska „industrija sjemena“ – sustav sačinjen od ljudi stručnih i iskusnih

te prateće infrastrukture. • Kako je raslo oplemenjivanje bilja tako je i industrija sjemena kroz nekoliko

generacija postala respektabilna komponenta domaćeg agrarnog sektora.

Prijelazno razdoblje

Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava

• Raspad bivše države… Prijelazno razdoblje• U drugoj polovici 90ih godina pokreću se strukturne promjene i

način organiziranja sustava sjemenarstva u Hrvatskoj. • Cilj preustroja: stvoriti organizacijski i zakonodavni okvir koji će

sektor oplemenjivanja bilja i sjemenarstva modernizirati i prilagoditi sustavu kakav postoji u Europskoj uniji

• Težnja članstvu u Europskoj uniji

Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava

• Temelj reorganizacije postavljen 1998. kada Ministarstvo poljoprivrede osniva Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku

• Zavod = krovna institucija za sjemenarstvo, a zadaća: vođenje i nadzor svih ključnih djelatnosti u domeni sjemenarstva (od registracije i upisa kultivara u sortne liste do certificiranja i stavljanja sjemena na tržište).

• Osnivanjem Zavoda nacionalna industrija sjemenarstva dobiva čvrsto centralizirano uređenje i jedinstvenu instituciju koja ga nadzire.

• Prilagodba ovim uvjetima brza je i efikasna. Usporedno s osnivanjem Zavoda kao institucije počinje i rad na zakonodavnom okviru koji bi u svim ključnim odredbama bio usklađen s legislativom EU-a.

Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava

• Ovo je bilo vrijeme u kojemu se morao „prepoznati trenutak” - Početi se pripremati za nove uvjete u kojima će se naći.

• Ova faza završava 2005. godine donošenjem novog nacionalnog Zakona o sjemenu - gotovo potpuno kompatibilan s EU legislativom.

• Imamo centralnu instituciju sjemenarstva, donesen je zakonski okvir – počinje novo vrijeme za oplemenjivače i sjemenare – vrijeme usvajanja EU pravila i normi.

„Nova era” sjemenarstva u Hrvatskoj

„Nova era” sjemenarstva u okviru europskih integracija

• Prihvaćanjem velike većine europskih propisa, procedura, normi i običaja domaća industrija sjemena dolazi u novu situaciju • mora se u vrlo kratkom roku prilagoditi novim uvjetima.

• Inozemne kompanije koje su i prije samog usvajanja nove legislative prisutne na domaćem tržištu intenziviraju svoje aktivnosti u smislu investicija i tržišnih aktivnosti na domaćem tržištu.

• Uvjeti za rad i pravila poslovanja sjemenara, iako vrlo centralizirani, postali su liberalniji (onakvi kakvi su u EU).

Primjer - Novina

• Nova, važna domena na koju su se domaći oplemenjivači morali prilagoditi je i polje zaštite oplemenjivačkih prava.

• Hrvatska industrija sjemena ovdje je imala dosta objektivnih i subjektivnih poteškoća.

• No danas, kod samooplodnih kultura, u Hrvatskoj dominiraju kultivari koji imaju zaštićena oplemenjivačka prava.

Učinci ranog preuzimanja EU pravila - primjeri

• Pozitivni učinci mogu se sagledati u tome što se većina subjekata naviknula na uvjete identične onima u Uniji znatno prije ulaska te je sam ulazak i 100 postotno prihvaćanje EU legislative bilo uglavnom bez većih nepoznanica.

Učinci ranog preuzimanja EU pravila - primjeri

• Negativni učinci ogledaju se prvenstveno u ukidanju određenih stimulativnih mjera za uporabu certificiranog sjemena • Ovdje je Hrvatska bila sjajan primjer s više od 90% uporabe

certificiranog sjemena. • Ove mjere donesene su analogno uvjetima koji vladaju u EU te se time

značajno smanjila dobra praksa uporabe certificiranog sjemena. • Postavši dijelom jedinstvenog tržišta, gube se određeni alati nadzora i

praćenja domaćeg tržišta - prvenstveno kada govorimo o ulasku sjemena iz zemalja članica EU.

Sadašnji trenutak

Sadašnji trenutak

• Sadašnji trenutak ilustrirati ćemo s nekoliko podataka Centra za sjemenarstvo i Državnog zavoda za statistiku; • višegodišnji podaci i trendovi u proizvodnji sjemena

žitarica; • pregledu udjela domaćeg i stranog sortimenta u

proizvodnji• zadovoljenje vlastitih potreba u sjemenu

Sadašnji trenutak

• Kod proizvodnje sjemena žitarica se vidi prvenstveno značajan pad te sadašnje kretanje obima proizvodnje od minimalnih 9.000 ha do maksimalnih 14.000ha.

• Nakon 2010. imamo visoku nestabilnost, variranje do razine jedne trećine ukupne proizvodnje), ali ohrabruje pozitivniji trend u zadnje dvije sezone.

Ukupna proizvodnja sjemena žitarica, ha

02

46

810

12

Domaći vs. Strani sortiment

• Ocjenjujemo konkurentnost domaćeg oplemenjivanja bilja i domaćih kultivara.

• Na četiri najzastupljenije ratarske kulture u HR vidi se visoka konkurentnost domaćeg sortimenta na pšenici, ječmu i soji te polovična na kukuruzu.

Domaći vs. Strani sortiment

Kultura Udio domaćih sorti, %

Udio stranih sorti, %

Udio proizvodnje u RH, %

Pšenica 57 43 99Ječam 78 22 99Soja 67 33 99Kukuruz 40 60 50

Zadovoljenje vlastitih potreba za sjemenom

• Ocijenjujemo samodostatnost – jedan od glavnih ekonomskih kriterija.

• Otprilike 60% potreba zadovoljimo vlastitom proizvodnjom. • Možemo biti:

• zadovoljni sa stanjem u proizvodnji sjemena žitarica i soje, • relativno zadovoljni stanjem na kukuruzu dok • kod krmnog, industrijskog bilja i ostalih uljarica prevladava

uvoz sjemena

Zadovoljenje potreba za sjemenom

Kultura Ukupno, 000ha Udio domaćeg sjemena, 000ha

Udio domaćeg sjemena, %

Strne žitarice 233 230 99Soja 84 80 99Kukuruz 260 130 50Krmno bilje 98 15 15Uljarice 100 0 0Ukupno 776 455,1 58,6

Perspektiva

Perspektiva - Temelji

• Domaće kompanije kao što su Bc Institut, Poljoprivredni institut Osijek, Agrigenetcis, itd…

• Jaka i aktivna predstavništvima inozemnih sjemenarskih kompanija• Proizvodnja od cca 17.000 ha ukupne sjemenske proizvodnje• cca 70.000 t ukupno proizvedenog sjemena• 22 vrste ratarskog bilja te • 11 profesionalnih doradnih centara čiji kapacitet znatno premašuje

domaće potrebe

Perspektive - Ciljevi

• Hrvatska zasigurno ima perspektivu koju mora održavati i graditi na tri osnove: • zadržavanje konkurentnosti domaćih kultivara, • podizanje obima proizvodnje sjemena u smislu kvantitete uz

zadržavanje visoke kvalitete te • jača orijentacija na izvoz sjemena koje proizvede domaća

industrija sjemena.

Zaključak I

• Ulaskom u Europsku uniju industrija sjemena doživljava promjene koje se očituju u smanjenju ukupne proizvodnje sjemena, padu razine upotrebe certificiranog sjemena i pojačavanju uvoza sjemena.

• Hrvatska industrija sjemena je unatoč određenim negativnim utjecajima koje je integracija u Europsku uniju donijela još uvijek temeljena najvećim dijelom na stvaranju, proizvodnji i korištenju sjemena domaćih selekcija.

Zaključak II

• Organizacija industrije sjemena napravljena je sukladno europskoj legislativi i vrlo centralizirana putem krovne institucije sjemenarstva.

• Zavod za sjemenarstvo danas je dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i naziva se Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

• Sve sastavnice domaće industrije sjemena u stalnoj su interakciji s Centrom (najvećim dijelom preko Udruge sjemenara GSU Hrvatsko sjeme) te se zajednički iznalaze rješenja koja bi unaprijedila poslovanje i osigurale što bolje uvjete i za one koji sjeme siju i za one koji ga stvaraju.

Zaključak III

• Dijalog koji domaći sjemenari imaju s Ministarstvom i Centrom za sjemenarstvo u praksi rezultira boljim razumijevanjem, suradnjom i konkretnim pozitivnim potezima.

• Dobar primjer ovoga je nekoliko recentnih uspješnih nacionalnih programa koji donose boljitak domaćim poljoprivrednim proizvođačima i sjemenarima te aktualna suradnja na izradi novoga Zakona o sjemenu.

Misija nam je uvijek ista.

Hvala na pažnji i sretno