Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. · Bijenalna izložba ULUPUH-ove Sekcije za filmsku i kazališnu umjetnost naslovljena Suvre- mena kazališna i filmska scena

24. 6. 2019.11. 6.

BIJENALNA IZLOŽBA ULUPUH-OVE SEKCIJE ZA KAZALIŠNU I FILMSKU UMJETNOST

Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019.

24. 6. 2019.11. 6.

BIJENALNA IZLOŽBA ULUPUH-OVE SEKCIJE ZA KAZALIŠNU I FILMSKU UMJETNOST


Žiri: Dinka Jeričević, Doris Kristić, Miljenko Bengez

Izlažu članovi Sekcije: Ivana Bakal, Srđan Barbarić, Barbara Bourek, Martina Franić, Marin Gozze, Tomislav Kobia, Tihomir Milovac, Margareta Peršić, Katarina Radošević Galić, Miljenko Sekulić, Marija Šarić-Ban, Jadranka Tomić, Elvira Ulip, Mirta Vekić

Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. 1

Bijenalna izložba ULUPUH-ove Sekcije za filmsku i kazališnu umjetnost naslovljena Suvre-mena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. u Muzeju Mimara u Zagrebu od 11. do 24. lipnja 2019. predstavlja radove četrnaestero hrvatskih umjetnika i umjetnica, kostimografa i kostimo-grafkinja, scenografa i scenografkinja, dizajne-ra/oblikovatelja svjetla i (jedne) oblikovateljice i kreatorice lutaka. Izloženi radovi čine mozaik različitih stilova i kodova zapamtljivih ostva-renja koja spajaju kazališnu, likovnu i vizualnu umjetnost. Raznoliku stvaralačku igru, suodno-se prostora, tijela, govora i glasa, egzistencije i osobe realizirane u hrvatskim institucionalnim i izvaninstitucionalnim kazalištima i grupama te u filmskim i televizijskim djelima, u predsta-vama i inscenacijama namijenjenima odrasloj i dječjoj publici kreiraju autori svih naraštaja, s naglaskom na srednjoj i mlađoj generaciji.

Najzastupljeniji su radovi hrvatskih kostimo-grafkinja – izložena su ostvarenja sedam autori-ca. Kostimografkinja Ivana Bakal predstavlja se kostimografskim radom u dvjema predstavama ostvarenima u Osijeku i Zagrebu i knjigom Van-da Pavelić Weinert. Skice kostima za predstavu Othello, prema tragediji Williama Shakespearea, premijerno izvedenu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 22. veljače 2019. u režiji Da-mira Zlatara Freya, pokazuju iznimno visok estetski i kazališni doseg ove autorice i potpuno originalno rješenje za dramske osobe englesko-ga majstora riječi i teatra, ali i za osječke glumce i glumice. Suptilan kontrast tamnih i svijetlih tonova odgovara dramaturgiji teksta baziranoj na ljubavno-preljubničkim odnosima tamnopu-ta Othella i Desdemone nježne puti, a elegan-tna varijacija muških i ženskih kostima s pomi-slima na renesansu, Veneciju i elizabetansko kazalište na fotografijama i na kostimima na lutkama dočarava pedantan i lucidan, temeljit kostimografski rad te suradnju s krojačima u odabiru materijala, kroju i šivanju. Izduženost i vitkost figura glumica i glumaca u skupnim se prizorima suptilno nadopunjuju s crvenom boje erosa i thanatosa te zajedničkom provodnom niti svih protagonista – naglašenim ovratnici-ma. Vojnički i vojni okvir drame i predstave, u skladu s režijom i dramaturgijom scenske izved-be, s fokusom na mletačko otimanje Turcima

Raznovrstan i intrigantan uvid u hrvatsku kostimografiju, scenografiju, dizajn svjetla i oblikovanje lutaka Predgovor izložbi Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. u Muzeju Mimara u ZagrebuMIRA MUHOBERAC

2

Cipra, iznimno atraktivno povezuje predstavu i sa suvremenim filmskim produkcijama, dajući klasičnoj tragedijskoj podlozi arhetipsku dubinu i intrigantnu modernost te potrebnu aktual-nost. I drugi predstavljeni rad, onaj u predstavi Čehontijada, prema jednočinkama Antona Pavloviča Čehova Medvjed, Labuđi pjev, Kaza-lišni poduzetnik Kazališta Lectirum iz Zagreba u režiji Vladimira Gerića, premijerno prikazanoj 29. listopada 2017. u Maloj dvorani Koncertne dvo-rane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, ovu kosti-mografkinju prikazuje kao suptilnu kreatoricu visokih i izvornih vizualnih dosega. Humoristič-nost književnih predložaka naglašava se u stra-žnjem dijelu figure naglašenim stilskim kostimi-ma koji omogućuju točnu recepciju Čehova u šire publike i u obliku putujućega, mobilnoga kazališta. Istodobno, visokoestetizirana književ-na poetika i dramaturgija imaginira se kostimi-ma napravljenima u nekoliko slojeva i razrađeni-ma do najmanjega detalja, uključujući čehov-ljanski i stil svevremena kabareta, osvajajući gledatelje jednako lucidnim spojem svih dijelo-va, od cilindra i elegantne bluze do stilskih cipe-la, od kroja do boja jedinstveno usuglašenih za sve sudionike kazališnoga čina. U knjizi Vanda Pavelić Weinert dvoje autora, Martine Petrano-vić i Guida Quiena, iz 2018., kao suurednica s Martinom Petranović Ivana Bakal ostvaruje temeljit i kreativan urednički rad, predočujući ukupnost opusa istaknute hrvatske kostimo-grafkinje izvrsno balansiranim suodnosom slike i teksta, egzistencije i umjetnosti. Ta je knjiga izabrana među dvadeset najboljih svjetskih izdanja knjiga i monografija iz područja scenske umjetnosti izdanih u protekle četiri godine: Announcement of longlist for the Best Perfor-mance Design & Scenography Publication Award! Prague Quadrennial: PQ2019. Barbara Bourek predstavlja se dvama ostvarenjima. U mjuziklu Alfonsine autora i redatelja Veseljka Barešića Gradskoga kazališta Komedija u Zagre-bu praizvedenu 5. svibnja 2018. vješto spaja dramaturško-vizualni kôd Dame s kamelijama Alexandrea Dumasa mlađeg i Barešićev mjuzikl nadahnut tim djelom. Svevremeno „kurtizan-stvo“ ističe spojem suvremenih kostima za da-našnju djevojku, studenticu, escort damu i oso-be iz njezina okruženja te stilskim kostimima s elementima iz 19. stoljeća, istodobno kostimira-

jući glumce pomišljajući na tadašnju parišku kurtizanu Alphonsine Plessis, Dumasovu Damu i Verdijevu Traviatu. Dramaturško-scenski i karakterološki funkcionalno prilagođujući atrak-tivne boje, krojeve i materijale formi i zahtjevi-ma glazbeno-scenskoga djela suptilno kostim-ski provlači asocijacije na filmove s Gretom Gar-bo, Isabelle Hubert, na film Moulin Rouge, na Sarah Bernardt i na balet, posvećujući se za-htjevima složene glazbene i prikazivačke struk-ture, a današnji „mondeni polusvijet“ ironično odijeva takovrsnim kostimima. Kao kostimo-grafkinja predstave Zora riđokosa Kurta Helda i Thomasa Birkmeira Gradskoga kazališta Trešnja iz Zagreba premijerno izvedene 17. ožujka 2017. u režiji Renea Medvešeka prikazuje kostime koje je zamislila i izvela kao kontrapunktno suglasne za malu izbjeglicu, četrnaestogodišnju Zoru i njezinu „žensku bandu“ te dvanaestogodišnjega Branka i njegove prijatelje i ljude koji ih okružu-ju. Figurirajući osobnosti kostimima prikazuje ozračje romana Zora riđokosa i njezina banda njemačkoga autora Kurta Helda, tj. ratnu 1941. godinu, kad je roman napisan, ali i tridesete godine dvadesetoga stoljeća u hrvatskom Se-nju, u kojemu se odvija radnja romana, dramati-zacije i predstave. Kostime za glumce i glumice koji glume djevojčice i dječake kreira strukturi-rajući sjećanja na poznate likove iz romana za djecu, npr. na Huckleberryja Finna, Olivera Twista ili Pipi Dugu Čarapu, u kroju i izgledu kapa, hlača, košulja, kaputića i suknji, pri tome pazeći na slaganje boja u skupnoj figuraciji na sceni dramskih osoba/glumaca, svoj kostimo-grafski stil pokazujući i u oblikovanju kostima figura mediteranskih i političkih impulsa od ribara do gradonačelnika, usklađujući kostime s tzv. redateljskim porukama predstave, od hu-manizma i izbjeglištva do pustolovnosti i revo-lucionarnosti. Katarina Radošević Galić pred-stavlja se kostimografijom i scenografijom predstave Petrica Kerempuh prema tekstu Slavka Mihalića Kazališne družine Pinklec i Med-ley teatra prikazane 1. listopada 2017. u Čakov-cu i 1. studenoga 2017. u Kazalištu Trešnja u Zagebu u režiji Lovre Krsnika. Na scenografskoj podlozi uskovitlanoj slikarskim potezima gro-teskno-humorističnih silnica nastaje govor glumca u pokretu kojemu zabavljačko-satiričan ton daje dijalog hlača, košulje, jakne, šešira,


tambure i kofera, replika na narodnu tradiciju i zaigranost boja i oblika. Točke na hlačama, na čarapama i na igračkama-lutkama u naručju duhovitošću i neposrednošću privlače dječju publiku, a sklapanje glumca kao lutke u kofer upućuje na tjeskobu vremena. Najdojmljivija je figuracija Kerempuha i njegovih dvojnika i pred-meta na zidnoj okomici zamišljene kuće-kazali-šta sa žičanim glazbenim instrumentom u sre-dištu. Marija Šarić-Ban već u izloženim skicama kostima za predstavu Povratak Filipa Latino-vitza, prema romanu Miroslava Krleže, u pro-dukciji Hrvatskoga kazališta Pečuh u Mađarskoj, koja je premijerno prikazana 4. svibnja 2018. u režiji Nine Kleflin, pokazuje razrađen kostimo-grafski stil i rukopis, sljubljenost osobe, kostima i prostora, spoj elegancije, strasti, tmurnosti i slikarstva predočena u Krležinu romanu. Foto-grafija prizora iz predstave otkriva kostimograf-skim elementima pojačanu strast između Filipa i Bobočke, ali i poželjnu sintezu slikarskih ele-menata u inscenaciji romana o umjetniku i „pik-turalnoj organizaciji teksta“ (Viktor Žmegač) pa pred gledateljima u sintezi stiliziranih kostima i u scenskom okruženju uskovitlanih tkanina zahvaljujući karakterološki točno kostimiranim glumcima oživljuju i u Krleže citirani slikari Do-brović, Grosz, Goya, Račić, Becić, Miše. Svoj rad u predstavi Pingvini ne znaju ispeći kolač sa sirom, prema Urlichu Hubu, u režiji Damira Ma-đarića, premijerno izvedenoj na Osječkom ljetu kulture u vanjskom prostoru dvorišta Prehram-beno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, u Tvrđi, u produkciji Dječjega kazališta Branka Mihaljevi-ća u Osijeku 12. srpnja 2018., predstavlja kosti-mografskim skicama, fotografijama i trima kostimima (pingvina, krta i kokoši), pokazujući smisao za ludičnost i humor: kostimi variraju kostimografsku lucidnost (srednjovjekovnih) bufona, a krojem su i bojama izvrstan spoj živo-tinje i čovjeka, što stvara prštavu, radosnu sin-tezu namijenjenu najviše dječjoj publici. Elvira Ulip predstavlja se kostimografijom u predstavi Opet on, satiričnoj komediji prema knjizi Timura Vermesa u Gradskom kazalištu Komediji u Za-grebu u režiji Marka Jurage, premijerno prikaza-noj 9. ožujka 2018. Dobro zamišljeni, pomno oblikovani, skrojeni i sašiveni kostimi predočuju spoj dvaju vremena povezanih izgradnjom i razgradnjom svijesti o nacizmu. Dolazak Hitlera

u našu sadašnjicu predočen je varijacijama naci-stičke uniforme i njezine preobrazbe u figurama manipulacijske moći, od novinara do mladih ideologa, u grotesknom i tragigrotesknom kodu. Kostimi su prilagođeni i glumačkim osob-nostima, tipovima i karakterima, i scenskom prostoru hladnih, mračnih tonova.

Dvije kostimografkinje na ovoj izložbi prikazuju svoje kostime za film, odnosno televiziju. Mar-tina Franić predstavlja se kostimografskim radom u dugometražnom igrano-dokumen-tarnom filmu Dnevnik Diane Budisavljević autorice Dane Budisavljević iz 2017. godine o jednom od najvećih spašavanja djece u Drugom svjetskom ratu i hrabroj ženi koja je pokrenula to spašavanje. Tri ženske figure, tj. jedna ženska figura u trima pozama na suptilno oblikovanoj skici obvijena različitim šalovima-maramama svjedoči o autoričinoj skrbi za detalj i materijal, tj. teksturu kostima usklađenu s mirovanjem i pokretima osobe-glumice. Fotografije koje oprimjeruju rad na filmu pokazuju visok estetski doseg, usklađenost crnoga i bijeloga dijela muškoga odijela i ženskoga kostima, plavih i ljubičastih nijansi kape, gornjega i donjega dijela kostima, uzorno krojene i sašivene kostime, usklađene s fizionomijom i karakterom osobe. U svakom je kostimu vidljiva postignuta intimnost osobe, kostima i materijala povezanih s priro-dom, teksturom, tkaninom i bojom. Jadranka Tomić predstavlja se kostimografskim radom za potrebe promocije nove sezone serijala Igre prijestolja, HBO-a, Zagreb i producentske kuće FABULA d.o.o. u Parku Zrinjevac u Zagrebu ostvarenim u Muzičkom paviljonu, 6. travnja 2019. Fotografija izložena kostima i kostim na ženskoj lutki prikazuju raskošno, slojevito i pedantno u svim detaljima ostvaren kostim, u skladu s popularnošću i atraktivnošću serijala.

Svoje scenografske radove izlažu trojica scenografa i jedna scenografkinja. Marin Gozze scenografiju predstave Paralelni svjetovi, prema drami Mira Gavrana, premijerno izvedene 30. studenoga 2018. u režiji Gorana Golovka u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, inventivno i lucidno gradi na konkretizaciji i simbolizaciji „disocijativne fuge“, nehotične ili hinjene protagonistove amnezije. Raskošna

4

crvena boja svih scenografskih elemenata određuje sve scenskim ludizmom obilježene, paralelne prostore društvene skupine srednjih godina i „potrošenih odnosa“ (spavaća, majčina, bolnička, dnevna soba, ordinacija), spajajući se s crvenim kostimima u svojevrsnu nadrealnost i sliku teatra apsurda. Nova stvarnost prelo-mljena kroz scensko zrcalo, sastavljena od ele-menata privatnih i javnih prostora, s galerijom-postoljem za bend glazbenika, koje Gozze vješto cizelira u teatrinima licemjerna života nalik kazalištima lutaka, razbija i dekomponira mo-nolitnost paralelnih svjetova. Crvena je boja u posljednjem prizoru zamijenjena plavom: plavim nebom na velikom platnu u pozadini, sukladnim plavim tonovima kostima, znakom prostora slobode drukčijeg života, uz svijetle boje namještaja. Scenografija postaje temeljni znak dekonstruirane dramaturške i redateljske slike rutinske svakodnevice u prepletu tzv. glavne i tzv. izvaninstitucionalne kazališne struje. Kao scenograf predstave Suton, premijerno izvede-ne 18. travnja 2019. prema dramoletu Iva Voj-novića u režiji Ivice Boban, u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, Marin Gozze dekonstruira prostor unutarnjosti kuće Mare Beneše na Pustijerni naglašavanjem razlomljenosti psihe – kao dijela namještaja i ženske duše te sudbine triju sestara, postavljajući u središte pozornosti psihološku i simboličku sutonsku igru: svijeće, svjetiljke, lukijernari i zrcala zamućenih slika zlatnih okvira ujedno su i znak propala vlaste-linstva, zadržana u dijelovima namještaja, i pada Dubrovačke Republike. Tihomir Milovac predstavlja se scenografskim radom u predstavi Posljednja noć, nastaloj prema prozama Ratka Cvetnića Kratki izlet i Johna Boynea Prigovor savjesti koju potpisuju producent Eurokaz i koproducent Domino u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem lutaka i KUC-om Travno. Premijerna izvedba bila je na sceni KUC-a Travno 5. prosin-ca 2018. Autor oblikuje scenografiju predstave bazirane na ratu, ratnim sjećanjima i ratnim te intimnim traumama dojmljivom strukturom prostora određena premreživanjem pokretnih kvadara i okvira, vrata i soba koji spajaju mrakove i svjetla hrvatske i irske stvarnosti. Dinamična scena oživljuje rujan 1919. i prostore kojima prolazi dvadesetogodišnji protagonist Tristan Sadler putujući vlakom iz Londona u

Norwich da bi Marian Bancroft predao svežanj pisama njezina brata Willa, istodobno bivajući i oprisutnjenje vlaka i pogleda iz vlaka. Scenograf predočuje i prostore Cvetnićeva romana iz 1997. podnaslovljena Zapisi iz Domovinskog rata fokusirana na 1992. i 1993. godinu, pri čemu, u suradnji s redateljem, pomaže uspostaviti ironičan odmak i uvući glumce u takovrstan glumački kôd. Scenografija je svojevrstan spoj ekspresionističkoga i brehtijanskoga poimanja kazališnoga prostora, ujedno i sinteza scenske i galerijske prostorne događajnosti, od taktičke vojne torbice do razrađena šanka, od protoka vremena do osvjetljenja pojedinih ploha u nadrealistično-humorističnom i tragedijskom rakursu. Miljenko Sekulić predstavlja se trima radovima. Scenografiju predstave Putovanje i zgode šegrta Hlapića, premijerno prikazane 5. svibnja 2017. u Zagrebačkom gradskom kazali-štu lutaka prema tekstu Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Zlatka Svibena, „malenost“ dječaka u radionici majstora Mrkonje scenografski naglašava golemim, divovskim stolovima, a njegovu kliznu poziciju u društvu ukošenim plohama, koje se dobro usklađuju s vijugavom stazom nalik dugi s tajnovitim ulazom, znakom Hlapićeva putovanja. Scenografija predstave Luđak i opatica Stanislawa Ignacyja Witkiewitza, redatelja Jasmina Novljakovića, premijerno prikazane u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, na Sceni Zvonimir Rogoz, 7. studenoga 2018., izvrsno scenski konkretizira psihijatrijsku „hospitalizaciju umjetnika kao luđaka u totalitarnom savezu države i znanosti“, kao glavni scenografski element realizirajući ka-vez-zatvor-ispovjedaonicu i bolničke krevete, a njihovom pomičnošću, ljestvama, beketovskim otvorima i joneskovskim sjedalicama groteskni teatar aspurda. Scenografija predstave Lukava udovica, prema komediji Carla Goldonija, u režiji Želimira Mesarića u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, premijerne izvedene 23. veljače 2018., naoko minimalističkim a raskoš-nim vertikalnim elementima Veneciju iz 18. stoljeća prebacuje u Osijek „1900., oko poklada“: dominiraju tri velika stupa sa secesijskim ornamentima, s unutarnje strane osvijetljena, i prozirne svijetle tkanine, istodobno okviri scenskoga prostora i projekcijska platna za fo-tografije tadašnjega Osijeka. Promjena prostora


realizira se manjim scenografskim elementima, od stolova do rekvizita i praznine, koji vješto oživljuju udovičin salon, recepciju hotela Casina i završni maskirani bal. Mirta Vekić predstavlja se scenografijom predstave Antigona, prema Sofoklovoj tragediji, u produkciji Lutkarskoga kazališta Lutonjica Toporko, u Hrvatskom domu Samobor 23. siječnja 2019. u režiji Mirjane Jelašac. Jedinstveno i lucidno ostvarenje povezano je s lutkarskim izrazom: dominiraju grčki elementi, stupovi i vaze, i platoi-platforme koji istodobno podsjećaju na kostimografske grčke koturne, na timelu, proscenij i druge dijelove amfiteatra, ali i na prostor razigranosti i zaigranosti najvećega estetskoga dosega. Vaze figuriraju i oblik i izgled maski grčkih glumaca. Rad je posjetiteljima prikazan fotografijama, plakatom i objektom-vazom na kojemu/kojoj je bio projiciran videozapis s premijere – originalno rješenje koje pokazuje scenografski spoj kazališ-ne i filmske pomislivosti.

Na izložbi su zastupljeni radovi dvojice oblikovatelja/dizajnera svjetla. Srđan Barbarić izlaže tri različite a jednako atraktivne kreacije. U predstavi Atlantida – Legenda o Dan’zoru autora Mirka Krstičevića i redatelja Gorana Golovka, baletnoj operi praizvedenoj 3. ožujka 2018. u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, priču o stanovnicima mitske Arkadije, „otoka koji je nestao pod zapjenjenim valovima“, koji žive u mraku, oblikuje svjetlom konkretnih, metaforičkih i alegorijskih značenja, uspijevajući na pozornicu donijeti slojeve duševnosti mla-doga protagonista Dan’zora koji ljude pokušava dovesti prema svjetlu: sintezom Mjesečeva svjetla, svjetla u vodi-bazenu i pozadinskoga svjetla, raznim bojama i odrazima. Ostvaruje sve nijanse unutarnjega svjetla u impozantnu, dramatičnom i simboličnom spoju s izvođačima i izvedbenim elementima. U predstavi Višnjik prema drami Antona Pavloviča Čehova u režiji Aleksandra Ogarjova, premijerno izvedenoj 17. ožujka 2018., svjetlo oblikuje u skladu s protagonistima i s dramaturgijom teksta, ali prije svega u dosluhu s režijom i scenografijom, inventivno naglašavajući pozadinu raznih boja, ovisno o promjeni boja višanja tijekom četiriju godišnjih doba, i osvjetljujući predmete na samoj sceni, pridonoseći, u suigri s glumcima na

pozornici i na videu, modernoj viziji cjelokupne predstave s ljudskim licima i lebdećim snovima u središtu. Treći autorov rad prikazuje oblikova-nje svjetla u predstavi Orestija, prema Eshilu, na Splitskom ljetu, praizvedenoj u Gornjem Sitnom pokraj Splita 10. kolovoza 2018. u režiji Dejana Projkovskog. U iznimno teškim uvjetima na otvorenoj sceni pod vedrim nebom sva tri dijela antičke trilogije spaja jedinstvenim dizajnerskim rukopisom na ambijentalnoj pozornici: svjetlom oživljuje prostor kamenjara pod Mosorom, pla-ninske stijene i izdubljeni scenski bunar, u kojem se planina odzrcaljuje u vodi (u improviziranu bazenu), more u nebu, a glumci osvjetljuju tragedijski arhetip; oblikovanje svjetla asocira na spoj grčke izvedbene, gotovo operne uzviše-nosti i futurističkoga, znanstvenofantastičnoga vizualnoga identiteta, a osvijetljena spaljena zemlja, izgorjela stabla (na pozornici zasađena nagorjela stabla borova) i pijesak asociraju istodobno na veliki požar koji je na tom mjestu, na 550 metara nadmorske visine, buktio godinu prije, na grčku tragediju osvete u pet naraštaja kuće Atrida i na biblijsku apokaliptičnost; jedinstvenim prohodom svjetla nagovješćuje se dolazak novoga, demokratskoga i pravosud-noga sustava. Tomislav Kobia predstavlja se trima radovima. Prvi je rad povezan s autorovim oblikovanjem svjetla u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, u predstavi Anđeli Babilona, prema drami Mate Matišića, u režiji Vinka Bre-šana, premijerno prikazanoj 27. listopada 2017. Moguću povezanost s anđeoskim svijetom autor pokazuje u dubini pozornice, bojama koje predočuju babilonsko i nebesko svjetlo, a gro-tesknu tragikomediju u prednjem i središnjem dijelu scene, zagasitim tonovima te pozicio-niranjem svjetla koje daje ugođaj svojevrsne znanstvene fantastike. U drugom ostvarenju, u predstavi Ručni rad Jean-Claudea Danauda u režiji Ivana Lea Leme, premijerno izvedenoj 9. ožujka 2018. na Noćnoj sceni osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta u scenografiji koja modulira nogometno igralište, odnosno vratarski prostor autor pozadinskim svjetlom i igrom mraka i svjetla, tj. boja nogometnoga igrališta i mraka publike, usuglašava oblikovanje svjetla sa ženskim kostimima tamnih, ružičastih i žutih tonova u kontrastu s crnim, gotovo muš-kim cipelama i voluminoznim vlasuljama nalik

6

nogometnoj lopti. Tako se i svjetlom fokusira na tri arhetipa, žene svetice, žene prostitutke i žene žrtve, ali i podcrtava crnohumornu drama-turgiju i režiju, s asocijacijama na Almodovara, Becketta i Ionesca, na žanr horora, krimića i melodrame. Treće izloženo ostvarenje odnosi se na oblikovanje svjetla u predstavi Konstelacije, nastaloj prema drami Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić, kao koprodukcija Osječkoga ljeta kulture 2018. i Teatra Exit iz Zagreba, na premijernoj izvedbi 5. srpnja 2018. u Barutani u Osijeku. Zanimljiv zatvoreni osječki prostor dramatski oživljuje plavkasim i žutim tonovima koji dijele kronotopske preskoke na prostore zaljubljivanja i bolesti, sadašnjosti i prošlosti, snova i stvar-nosti, ostvarujući iznimnu suigru emotivnih gubitaka i dobitaka ljubavnoga para.

Margareta Peršić jedina je oblikovateljica i kre-atorica lutaka koja se predstavlja na ovoj izložbi. Prvi izloženi rad ostvarila je kao oblikovateljica i kreatorica lutaka u predstavi Frankopanov prsten autorice i redateljice Mihaele Sirotnjak Železnik u produkciji Teatra Oz u Frankopanovu dvorcu u Kraljevici 15. rujna 2018. u zanimljivoj sintezi minijaturnih kazališnih lutaka, sklopiva teatrina i većih i manjih pokretnih predmeta. Drugi izloženi rad nastao je u predstavi Dobro se dobrim vraća, također u produkciji Teatra Oz autorice i redateljice Mihaele Sirotnjak Železnik, u „najmanjem kazalištu na svijetu – Brseču“ 25. svibnja 2019. kao spoj kružnih oblika simboličnih i stvarnih predmeta i strukturiranih minijatura kao replika na prirodne elemente, s istaknutom fizionomijom kazališne lutke. Treći je izloženi rad javnosti prikazan 15. veljače 2019. na Sceni Martin Hrvatskoga doma Vukovar u predstavi Zmaj Heliot prema tekstu Ivane Šojat u režiji Roberta Raponje. Scena lutkarskoga kazališta dosjetljivo je spojena, vertikalno i sklopivo-rasklopivo, s predmetima iz svakodnevice kao s intrigantnim i šarmantnim lutkama u kazalištu objekata.

Bijenalna izložba ULUPUH-ove Sekcije za filmsku i kazališnu umjetnost naslovljena Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. u Muzeju Mimara u Zagrebu od 11. do 24.

lipnja 2019. pokazuje raznovrstan dvogodišnji opus stvaralaca hrvatske kostimografije, sce-nografije, dizajna svjetla i oblikovanja lutaka te ostvaren različit a intrigantan, visok umjetnički doseg izloženih radova četrnaestero okupljenih umjetnica i umjetnika.

Premda se u kritikama, u novinskim natpisima i u medijskim osvrtima te na mrežnim prikazima predstava i filmova kostimografiji, scenografiji, oblikovanju svjetla i kreaciji lutaka posvećuje ponajmanje prostora i vremena, sve je više iznimno dobro osmišljenih publikacija, knjiga i monografija posvećenih istaknutim umjetni-cima hrvatske kazališne i filmske scene. Ova izložba može biti poticaj za nove predstave, filmove, knjige i monografije, ali i suigriv, jedin-stven i zanimljiv pogled u/na dvogodišnji svijet stvaranja scene i kostima od Vukovara, Osijeka, Varaždina, Čakovca, Samobora i Zagreba do Dubrovnika, Splita, Kraljevice, Brseča i Pečuha ljubiteljima kazališne umjetnosti i kazališnim i likovnim profesionalcima, struci i publici.

U razdoblju koje obuhvaća ova izložba izgubili smo, nažalost, velikane hrvatskoga kazališta, filma i televizije, karizmatične osobnosti hr-vatske kostimografije, scenografije i lutkarstva Kseniju Jeričević, Iku Škomrlj i Zlatka Boureka.

Ovaj prikaz, kao znak poštovanja, sjećanja na radost i veličinu njihova i cjelokupna stvaranja, okončavamo mislima velike kostimografkinje Ike Ajki Škomrlj: „Već sam se kao dijete zaljubila u teatar“; „Svako odijelo produžuje naše biće izvana, ono znači jednu vrstu duha.“

MIRA MUHOBERAC DRAMATURGINJA, TEATROLOGINJA,

REDATELJICA, KROATISTICA I KOMPARATISTICA KNJIŽEVNOSTI,

SVEUČILIŠNA NASTAVNICA


Ivana Bakal

OthelloDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište, OsijekPremijera: Hrvatsko narodno kazalište, Osijek 22. veljače 2019.

Autor literarnog predloška: William ShakespeareRedatelj, scenograf, koreograf i izbor glazbe: Damir Zlatar FreyDramaturg: Rok AndresKostimografkinja: Ivana BakalOblikovatelj svjetla: Tomislav KobiaAsistent scenografa: Bine SkrtAsistent redatelja: Aljoša ČeplAsistentica koreografa: Zrinka Stilinović

Fotografija: Kristijan Cimer

Srđan Barbarić

OrestijaDramska predstavaProdukcija: 64.Splitsko LjetoPremijera: Gornje Sitno, 10. kolovoz 2018.

Autor literarnog predloška: EshilRedatelj: Dejan ProjkovskiScenograf: Valentin SvetozarevKostimograf: Mladen Radovniković Dizajn svjetla: Srđan Barbarić

Fotografija: Matko Biljak

9

Barbara Bourek

AlphonsineMjuzikl Produkcija: Gradsko kazalište Komedija, ZagrebPremijera: Gradsko kazalište Komedija, Zagreb 5. svibanj 2018.

Autor literarnog predloška: Veseljko BarešićDirigent, redatelj, scenograf: Veseljko BarešićKoreografija i scenski pokret: Mark BoldinKostimografkinja: Barbara BourekOblikovatelj svijetla, scenograf: Deni ŠesnićAsistentica kostimografkinje: Mirela MitakAutorica oglavlja: Mirna Sporiš

Fotografija: Ines Novković

10

Martina Franić

Dnevnik Diane BudisavljevićDugometražni igrani filmProdukcija: Hulahop d.o.o.Premijera: 2017.

Autor fotografija sa seta filma: Đuro GavranRedateljica filma: Dana BudisavljevićKostimografkinja: Martina Franić

Fotografija: Đuro Gavran


Marin Gozze

SutonDramska predstavaProdukcija: Kazalište Marina Držića DubrovnikPremijera: Kazalište Marina Držića Dubrovnik, 18. travnja 2019.

Autor literarnog predloška: Ivo VojnovićRedateljica: Ivica Boban

Fotografija: Hrvoje Margaretić

12

Tomislav Kobia

Anđeli BabilonaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u OsijekuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 27.listopad 2017.

Režiser: Vinko BrešanScenograf: Dragutin BrozKostimografkinja: Doris KristićOblikovatelj svjetla: Tomislav Kobia



Tihomir Milovac

Posljednja noćDramska predstavaProdukcija: Eurokaz, u koprodukciji sa udrugom Domino i suradnji saZagrebačkim kazalištem lutaka i Kulturnim centrom Travno.Premijera: Kulturni centar Travno, Zagreb 5. prosinca 2018.

Autor literarnog predloška: Ratko Cvetnić: Kratki izlet /John Boyne: Prigovor savjestiRežija i dramaturgija: Branko BrezovecSkladatelj: Stanko JuzbašićScena: Tihomir MilovacKostimi: Katarina Radošević Galić

Fotografija: Tihomir Milovac

Margareta Peršić

Zmaj HeliotPredstava za djecuProdukcija: Hrvatski Dom VukovarPremijera: Hrvatski Dom Vukovar, Scena Martin, 15. veljače 2019.

Autor literarnog predloška: Ivana ŠojatDramatizacija: Tijana PavličekRežija: Robert RaponjaIgraju: Ana Jurković, Magdalena Živaljić Tadić, Filip SeverGlazba: Luka GotovacLutke i scenografija: Margareta i Davor Peršić

Fotografija: Dražen Bota

15

Katarina Radošević Galić

Petrica KerempuhPredstava za djecuProdukcija: Kazališna družina Pinklec i Medley teatarPremijera: Centar za kulturu, Čakovec, 1. listopad 2017.

Autor literarnog predloška: Slavko MihalićRežija: Lovro KrsnikDramatizacija: Igor Weidlich, Igor BaksaGlazba: Trpimir Jerković, Igor BaksaKostimografija, scenografija: Katarina Radošević GalićRasvjeta: ZdenkoTrandlerGrafičko oblikovanje: Darko Križnik

Fotografija: Mario Jakšić

16

Miljenko Sekulić

Luđak i opaticaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u VaraždinuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, 07. studenoga 2018.

Autor literarnog predloška: Stanislaw Ignacy WitkiewiczPrijevod: Dalibor BlažinaRedatelj: Jasmin NovljakovićScenograf: Miljenko Sekulić – SarmaKostimografkinja: Jasminka Petek – KrapljanSuradnica za scenski pokret: Jasminka Petek – KrapljanSkladatelj: Davor BobićInspicijent: Sanjin Rožić

Fotografija: Droolia UFO, produkcijska kuća


Marija Šarić-Ban

Povratak Filipa LatinoviczaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko kazalište Pečuh (Peczi Horvat sinhaz)Premijera: Hrvatsko kazalište Pečuh, Pečuh, Mađarska, 4. svibnja 2018.

Autor literarnog predloška: Miroslav KrležaDramatizacija: Nina KleflinRedateljica: Nina KleflinScenograf: Balazs HoresnyiKostimografkinja: Marija Šarić Ban

Skladatelj: Neno BelanKoreograf: Balazs VinczeOblikovateljica zvuka: Nikolina BelanOblikovatelj svjetla: Gyula Farkas

Fotografija: Marija Šarić Ban

18

Jadranka Tomić

Igre prijestolja Igrana serijaProdukcija: HBO Zagreb i producentska kuća FABULA d.o.o.Premijera: Park Zrinjevac, muzički paviljon Zagreb, 06. travanj 2019.

Autorski tim projekta: Fabula d.o.o.

Fotografija: Jadranka Tomić


Elvira Ulip

Opet onDramska predstavaProdukcija: Gradsko kazalište Komedija, ZagrebPremijera: Gradsko kazalište Komedija, Zagreb, 9. ožujak 2018.

Autor literarnog predloška: Timur Vermes: Er is wieder daRedatelj: Marko Juraga (autor adaptacije)Dramaturginja: Jelena VeljačaScenograf: Darko PetrovićKostimografkinja: Elvira UlipAutorica glazbe: Anita Andreis ŽganecOblikovatelj rasvjete: Igor ŠelerScenski pokret: Morana PaškievićSuradnik redatelja: Luka Rukavina


20

Mirta Vekić

AntigonaLutkarska predstavaProdukcija: Lutkarsko kazalište Lutonjica ToporkoPremijera: Hrvatski dom Samobor, 23. siječanj 2019.

Autor literarnog predloška: SofokloRežija: Mirjana JelašacScenografkinja: Mirta VekićKreacija lutaka: Mirjana Jelašac

Fotografija: Hana Matović


Biografije autora

IVANA BAKAL

gsm: +385 95 8666 738 e-mail: [email protected]

Kostimografijom se bavi od 1986. godine. Studirala je na Tekstilno-tehnološkom fakul-tetu u Zagrebu i magistrala na diplomskom studiju kostimografije, a 2015. doktorirala umjetnost na ALU. Autorica je više od stotinu kostimografija, nekoliko scenografija, dizajne-rica je odjevnih i tekstilnih predmeta, te au-torica velikih strukovnih projekata. Sudjeluje na znanstvenim skupovima i piše znanstvene radove na temu kostimografije i obrazovanja. Autorica je i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Predsjednica je ULUPUH-a i Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost. Članica je i Sekcije za tekstilno stvaralaštvo. Vanjski je suradnik docent na Diplomskom studiju kostimografije TTF-a. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1990. godine. Dobitnica je više nagrada.

SRĐAN BARBARIĆ

098 83 20 15 [email protected]

Dizajner svjetla, rođen u Splitu 1966. godine. Po završetku elektrotehničke škole zapošljava se 1987.godine kao osvjetljivač u HNK-u Split. Karijeru nastavlja promaknućem preko regu-latera rasvjete u majstora svjetla do dizajnera svjetla. Kreira osvjetljenje za brojne predstave HNK-Split i Splitskog ljeta. Ostvaruje suradnju i s drugim kazalištima, od kojih ističe splitsko GKL,HNK u Rijeci, HNK u Zagrebu i Teatro Verdi u Trstu. Gostuje i radi u kazalištima diljem svijeta. Dizajnom svjetla prisutan je u svim segmentima kazališne produkcije; u drami, operi i baletu. Dobitnik je nagrade HNK-Split Rudolf Bunk u sezoni 2014./2015.,

kao i u 2016. do 2018. Član je ULUPUH-ove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost. Živi i radi u Splitu.

BARBARA BOUREK

[email protected]

Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. g. u klasi profesora Đ. Sedera. Od 1994. godine radi kao samostalni umjetnik, kostimograf u kazalištu, te za film i televiziju u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvarila je preko niz zapaženih kostimografija za balet, operu, mjuzikl, dramu i dječje predstave. Predaje kolegije iz područja kazališne i filmske kostimografije na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Tekstilno- tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Akademiji za umjetnost i kulturu, Sveučilišta u Osijeku. Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za kostimografiju pred-stave “Ljepotica i Zvijer” (2008) i Zlatne Arene za kostimografiju filma “Lea i Darija” (2011). Članica je HZSU.

MARTINA FRANIĆ

Rođena je 1973. godine. Članica Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika (HZSU) od 2002. godine. Neprekidno istražuje oblike prirode i njihov nastanak te načine kako se nematerijalno može izraziti materijalnim. U svom radu traga za intimnošću kroz proces u kojem se tekstil pretvara u kostim. Proučava tekstil kroz njegovu pokretljivost, crtajući ljudski lik njegovu nepomičnost oblačeći ga te tako utječući na način kako materijal prego-vara s tijelom u pokretu i izrazu. Odnedavna oblikuje glinu, istražujući njezinu podatnost, memoriju i izražajne mogućnosti. Autoričina posvećenost temeljnim pitanjima pokreta, mi-rovanja i materijala zaslužna je za postizanje fluidnosti u raznim medijima, tkanje, pletenje, krojenje, manipulacija tekstila, bojanje. Njezin rad svjedoči o samom procesu nastajanja, izražavajući tihu velikodušnost zbog moguć-nosti ostvarenja vlastite funkcije u stvaranju glumačke uloge i cjelokupne filmske slike.

22

MARIN GOZZE

[email protected]

Rođen u Dubrovniku 1944. godine. Nakon dva semestra na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, upisuje Akademiju za primijenjene umjetnosti u Beogradu, gdje diplomira 1969. na odsjeku scenografije u klasi prof. Milenka Šerbana. U Rimu na RAI-u 1970. specijalizira televizijsku scenografiju. 1977.-79. uposlen kao tehnički direktor Hrvatskog Narodnog Kazališta u Varaždinu. Postaje scenograf u stalnom radnom odnosu Kazališta Marina Držića. Ravnatelj je u dva mandata, 1991.-1994. i 1998.-2002., Kazališta Marina Držića u Dubrovniku. Član je ULUPUH-a, a jedno je vrijeme, kao član Zajednice umjetnika Hrvatske, imao status slobodne profesije. Od 2005. izvanredni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti sveučilišta u Splitu. Do danas je autor više od dvijestotine kazališnih scenografija i četrdesetak kostimografija u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Šibeniku, Sarajevu, Mostaru, Novoj Gorici, Ljubljani, Mariboru, Klagenfurtu i za prvo uprizorenje Držića u Americi 2004. u Washingtonu. Kreator je kazališnog izraza studentskog teatra “Lero” iz Dubrovnika. Bavi se grafièkim oblikovanjem, likovnim postava-ma izložbi i projektiranjem interijera. Dobitnik je niza nagrada na hrvatskim kazališnim smotrama.

TOMISLAV KOBIA

[email protected]

Rođen 27.08.1979. u Osijeku. Oblikovao svjetlo za preko dvadeset predstava. U ULUPUH-u od 2019. godine.

TIHOMIR MILOVAC

Rođen u Vinkovcima 1956. Profesor povijesti umjetnosti i etnologije. Prvi scenografski rad 1978. Ostvario oko 50 kazališnih i televizijskih scenografija. Nagrade: 7 Sekretara SKOJ-a 1986; Vojdan Černodrinski 1990; Veljko Mara-čić 1996; Hrvatsko glumište 2002.

MARGARETA PERŠIĆ

[email protected] www.magisdolls.com tel: +385 91 518 4168

Rođena je u Zagrebu 1976. gdje je 2000. godine završila Pedagošku akademiju. Članica ULUPUH-a u sekciji za izradu igračaka i lutaka te sekciji za ilustraciju, primijenjeno slikarstvo i HDLU-a. Članica je Hrvatske zajednice sa-mostalnih umjetnika (HZSU) od 2010. godine te Hrvatskog centra za dramski odgoj (HCDO) i HDLU-a. Imala je osamnaest samostalnih, te sudjelovala na šezdesetak grupnih izložbi. 2017. godine diplomirala je na Institutu za waldorfsku pedagogiju u Zagrebu (IWP). Nagrade i pohvale: „Ovca u kutiji“ – Nagrada publike za slikovnicu „Djevojčica iz cirkusa“, 2012. „Lice knjige“ – Pohvala žirija festivala Lice knjige za najbolju slikovnicu, 2012. „Grigor Vitez“ – pohvala za ilustraciju Srce na štapu, 2016. Kulturoš- nagrada za najbolji rad u kategoriji, Čakovec 2018.

KATARINA RADOŠEVIĆ GALIĆ

Rođena 1973. u Zagrebu. Završila je Školu za balet i ritmiku, Srednju primijenjenu, i Tekstil-no-tehnološki fakultet u Zagrebu. Članica je HZSU-a i u ULUPUH-a. Radi samostalno od 1988.g. Dobitnica nagrade Assiteja za najbolju kostimografiju predstave “Kako je Tonkica kupovala kruh”. Izlagala je na pet samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Sudjeluje na 31. i 52. Zagrebačkom salonu. Održava radionice za djecu. Radi na nagrađivanim predstavama “Ko to tamo peva” Beograd Unterstadt i „Cyrano de Bergerac”, Osijek. 2017. godine dobitnica je nagrade za najbolje ilustracije za knjigu Silvije Šesto “Irena i 5 kristalnih peharčića” te je na taj način ujedno zagazila na velika vrata u svijet ilustracija.

MILJENKO SEKULIĆ

Rođen 29. siječnja 1959. u Novoj Gradiški. Školu primijenjenih umjetnosti, Odjel za obradu metala, završava 1978., a na Akademiji likovnih umjetnosti, Odjel kiparstva, diplomira 1983. u klasi prof. Ž. Janeša. Nakon desetak


samostalnih i više skupnih izložbi okušava se u kazalištu, gdje do danas potpisuje više od 180 scenografija u većini zagrebačkih kazališta, kao i u osječkom i varaždinskom HNK-u, Kazalištu Virovitica, Kazalištu Marin Držić, HNK_u Split, Zagrebačkom kazalištu lutaka, Gradskom kazalištu Split i Rijeka, te na Dubro-vačkim ljetnim igrama. Za svoje je scenografije višestruko nagrađivan.

MARIJA ŠARIĆ-BAN

[email protected]

Samostalna umjetnica, magistra kostimogra-fije. Rođena 29.02.1964. godine u Zadru. Od 1988. živi i radi u Zagrebu. Upisana na posli-jediplomski sveučilišni (doktorski ) studij Sli-karstva u ak. god. 2018/19 -izrada doktorata. Obranjena tema Sinergija kazališnog kostima i scenskog prostora. Umjetnički dio doktorata predstavljen 2017. Izlaže kostimografiju, crteže i tekstilne kolaže-slike na skupnim i samostalnim izložbama. Dobitnica je nagrade Branko Stojaković, za likovnost predstave Michelangelo Buonarroti. 2011. nominirana je za nagradu Hrvatskog glumišta za kostimo-grafiju, predstava Michelangelo Buonarroti, u režiji Dražena Ferenčine, Kazališta Lutaka Zadar. 2014. godine dobitnica je nagrade grada Zadra za zapažene uspjehe i postignute rezultate na području kazališne umjetnosti.

JADRANKA TOMIĆ

091 5349464 [email protected]

Rođena u Zagrebu. Magistrirala na diplomskom studiju kostimografije na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kostimografijom se profesionalno bavi od 1994., kao vanjski suradnik Hrvatske Televizije na brojnim projektima u zabavno-glazbenom programu. Pored velikog broja kostimografija za evente i reklamne filmove za domaće i inozemno tržište, ostvaruje i veći broj filmskih i kazališnih kostimografija (HNK Varaždin, Kazalište Marina Držića Dubrovnik, KNAP Zagreb, Kazalište Komedija). Surađuje sa istaknutim Hrvatskim redateljem Georgijem

Parom. Izlaže na brojnim grupnim izložbama, a 2012. obilježila je petnaest godina umjet-ničkog rada samostalnom izložbom u Galeriji ULUPUH pod nazivom „Baletni kostim u TV-show programu“. Od 2010.godine je članica ULUPUH-a, a od 2013. HZSU-a.

ELVIRA ULIP

[email protected]

Nakon završenog studija dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu počinje surađivati s poznatim i afirmiranim hrvatskim kostimografima. Stalno je zaposlena u Kazalištu Komedija gdje je ostvarila samo-stalne kostimografije u predstavama „Kaos u kulisama“, „Kako se uzme“, „Priča s južne strane“, „Boccaccio“, „Tko pjeva zlo ne misli“, „Nosonja“, „Bajadera“, „Kajkavski rekvijem“, baleti „Brel“ i „Breza“ te niz kostimografskih suradnji kao sukostimograf. Koautorica je kostimografije za filmove „Četverored“ i „Duga mračna noć“, a surađivala je kao kostimografkinja i na filmovima „Sofijin izbor“, „Glembajevi“, „Kamenita vrata“. Dobitnica je dvije Nagrade hrvatskog glumišta i Nagrade ASSITEJ za kostimografiju.

MIRTA VEKIĆ

[email protected] www.mirta-vekic.com

2005. diplomirala na Sveučilištu primijenjene umjetnosti u Beču, smjer kazališna i filmska scenografija.

24

Ivana Bakal

OthelloDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište, OsijekPremijera: Hrvatsko narodno kazalište, Osijek 22. veljače 2019.

Autor literarnog predloška: William ShakespeareRedatelj, scenograf, koreograf i izbor glazbe: Damir Zlatar FreyDramaturg: Rok AndresKostimografkinja: Ivana BakalOblikovatelj svjetla: Tomislav KobiaAsistent scenografa: Bine SkrtAsistent redatelja: Aljoša ČeplAsistentica koreografa: Zrinka Stilinović


ČehontijadaDramska predstavaProdukcija: Kazalište LECTIRUMPremijera: Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, Zagreb 29. listopad 2017.

Prema jednočinkama A. P. Čehova: Medvjed, Labuđi pjev, Kazališni poduzetnikRedatelj, scenograf: Vladimir Gerić Kostimografkinja: Ivana Bakal

Vanda Pavelić WeinertKnjigaIzdavači: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Odsjek zapovijest hrvatskoga kazališta i ULUPUH – Hrvatska udrugalikovnih umjetnika primijenjenih umjetnostiPredstavljanje knjige 05. listopada 2018. , Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Autori: Martina Petranović, Guido QuienUrednice: Ivana Bakal i Martina PetranovićRecenzenti: akademik Boris Senker i akademik Tonko MaroevićGrafičko oblikovanje i prijelom: Kuna Zlatica

Tisak: Tiskara Zelina, Sveti Ivan ZelinaISBN (HAZU) 978-953-347-210-2ISBN (ULUPUH) 978-953-327-146-0247 strana, meki uvez

Srđan Barbarić

Atlantida Legenda o Dan zoruBaletna operaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u SplituPraizvedba: Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, 03. ožujak 2018.

Autor literarnog predloška: Mirko KrstičevićRedatelj i scenograf: Goran GolovkoDirigent: Alan BjelinskiLibreto: Mirko KrstičevićKostimograf: Mladen RadovnikovićDizajn Svjetla: Srđan Barbarić

VišnjikDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u SplituPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, 17. ožujak 2018.

Autor literarnog predloška: Anton Pavlovič ČehovRedatelj: Aleksandar OgarjovScenografija, kostimi, video: Vera MartinovaDizajn svjetla: Srđan Barbarić

OrestijaDramska predstavaProdukcija: 64.Splitsko LjetoPremijera: Gornje Sitno, 10. kolovoz 2018.

Autor literarnog predloška: EshilRedatelj: Dejan ProjkovskiScenograf: Valentin SvetozarevKostimograf: Mladen Radovniković Dizajn svjetla: Srđan Barbarić

Fotografija: Matko Biljak

Barbara Bourek

AlphonsineMjuzikl Produkcija: Gradsko kazalište Komedija, ZagrebPremijera: Gradsko kazalište Komedija, Zagreb 5. svibanj 2018.

Kataloški popis radova


Autor literarnog predloška: Veseljko BarešićDirigent, redatelj, scenograf: Veseljko BarešićKoreografija i scenski pokret: Mark BoldinKostimografkinja: Barbara BourekOblikovatelj svijetla, scenograf: Deni ŠesnićAsistentica kostimografkinje: Mirela MitakAutorica oglavlja: Mirna Sporiš


Zora riđokosaPredstava za djecuProdukcija: Gradsko kazalište Trešnja Premijera: Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb 17. ožujak 2017.

Autor literarnog predloška: Kurt Held / Thomas BirkmeirRedatelj: Rene MedvešekAdaptacija teksta i dramaturg: Dubravko MihanovićScenografkinja: Tanja LackoKostimografkinja: Barbara BourekSuradnik za glazbu: Matija AntolićSuradnik za scenski pokret: Pravdan DevlahovićOblikovanje svjetla: Aleksandar ČavlekAsistent kostimografkinje: Tin Vlainić

Martina Franić

Dnevnik Diane BudisavljevićDugometražni igrani filmProdukcija: Hulahop d.o.o.Premijera: 2017.Autor fotografija sa seta filma: Đuro GavranRedateljica filma: Dana BudisavljevićKostimografkinja: Martina Franić

Fotografija: Đuro Gavran

Marin Gozze

Paralelni svjetoviDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u SplituPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, 30. studenoga 2018.

Autor literarnog predloška: Miro GavranRedatelj: Goran Golovko

SutonDramska predstavaProdukcija: Kazalište Marina Držića DubrovnikPremijera: Kazalište Marina Držića Dubrovnik, 18. travnja 2019.

Autor literarnog predloška: Ivo VojnovićRedateljica: Ivica Boban

Fotografija: Hrvoje Margaretić

Tomislav Kobia

Anđeli BabilonaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u OsijekuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 27.listopad 2017.

Režiser: Vinko BrešanScenograf: Dragutin BrozKostimografkinja: Doris KristićOblikovatelj svjetla: Tomislav Kobia


Ručni radDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u OsijekuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, 09.ožujak 2018.

Režiser: Ivan Leo LemoScenografkinja: Vesna RežićKostimograf: Marko MarosiukOblikovatelj svjetla: Tomislav Kobia

KonstelacijeDramska predstavaProdukcija: Gradske Galerije OsijekPremijera: Barutana, Osijek 05. srpanj 2018.

Režiserka: Aida BukvićDramaturginja: Marijana FumićOblikovatelj svjetla: Tomislav Kobia

Tihomir Milovac

Posljednja noćDramska predstavaProdukcija: Eurokaz, u koprodukciji sa udrugom

26

Domino i suradnji saZagrebačkim kazalištem lutaka i Kulturnim centrom Travno.Premijera: Kulturni centar Travno, Zagreb 5. prosinca 2018.

Autor literarnog predloška: Ratko Cvetnić: Kratki izlet /John Boyne: Prigovor savjestiRežija i dramaturgija: Branko BrezovecSkladatelj: Stanko JuzbašićScena: Tihomir MilovacKostimi: Katarina Radošević Galić

Fotografija: Tihomir Milovac

Margareta Peršić

Frankopanov prstenPredstava za djecuProdukcija: Teatar Oz Premijera: Frankopanov dvorac, Kraljevica, 15. rujan 2018.

Autor literarnog predloška: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikAutor: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikRežija/dramaturgija: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikIgra: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikOblikovateljica i kreatorica lutaka: Margareta PeršićScena i rekviziti: Margareta Peršić, Davor Peršić, Anton ŽeleznikKostimografkinja: Tajči ČekadaGlazba: Elvis StanićGlasove posudili: Damir Orlić, Karin FrohlichMajstor tona i rasvjete, glazbena produkcija: Davor TomićOblikovatelj rasvjete: Srđan Badurina

Dobro se dobrim vraćaPredstava za djecuProdukcija: Teatar Oz Premijera: Najmanje kazalište na svijetu, Brseč, 25. svibanj 2019.

Autor literarnog predloška: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikAutor: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikRežija/dramaturgija: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikIgra: Mihaela Sirotnjak ŽeleznikOblikovateljica i kreatorica lutaka: Margareta Peršić

Scena i rekviziti: Margareta Peršić, Davor Peršić, Anton ŽeleznikGlazba: Mihaela S. ŽeleznikMajstor tona i rasvjete, glazbena produkcija: Davor Tomić

Zmaj HeliotPredstava za djecuProdukcija: Hrvatski Dom VukovarPremijera: Hrvatski Dom Vukovar, Scena Martin, 15. veljače 2019.

Autor literarnog predloška: Ivana ŠojatDramatizacija: Tijana PavličekRežija: Robert RaponjaIgraju: Ana Jurković, Magdalena Živaljić Tadić, Filip SeverGlazba: Luka GotovacLutke i scenografija: Margareta i Davor Peršić

Fotografija: Dražen Bota

Katarina Radošević Galić

Petrica KerempuhPredstava za djecuProdukcija: Kazališna družina Pinklec i Medley teatarPremijera: Centar za kulturu, Čakovec, 1. listopad 2017.

Autor literarnog predloška: Slavko MihalićRežija: Lovro KrsnikDramatizacija: Igor Weidlich, Igor BaksaGlazba: Trpimir Jerković, Igor BaksaKostimografija, scenografija: Katarina Radošević GalićRasvjeta: ZdenkoTrandlerGrafičko oblikovanje: Darko Križnik

Fotografija: Mario Jakšić

Miljenko Sekulić

Putovanje i zgode šegrta HlapićaPredstava za djecuProdukcija: Zagrebačko kazalište lutakaPremijera: Zagrebačko kazalište lutaka, 2018.

Tekst: Ivana Brlić-Mažuranić Dramatizacija: Ana Tonković Dolenčić


Režija: Zlatko Sviben Kreacija lutaka: Ria Trdin Scenografija: Miljenko Sekulić Glazba: Veseljko Barešić Oblikovanje svjetla: Dražen DundovićInspicijentica: Snježana Bilandžija Fotografije: Ines Novković

Luđak i opaticaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u VaraždinuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, 07. studenoga 2018.

Autor literarnog predloška: Stanislaw Ignacy WitkiewiczPrijevod: Dalibor BlažinaRedatelj: Jasmin NovljakovićScenograf: Miljenko Sekulić – SarmaKostimografkinja: Jasminka Petek – KrapljanSuradnica za scenski pokret: Jasminka Petek – KrapljanSkladatelj: Davor BobićInspicijent: Sanjin Rožić

Fotografija: Droolia UFO, produkcijska kuća

Lukava udovicaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko narodno kazalište u OsijekuPremijera: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, 23. veljače 2018.

Autor literarnog predloška: Carlo GoldoniPrema prijevodu Frana Čale tekst adaptirao Davor Špišić Redatelj i izbor glazbe: Želimir Mesarić Scenograf: Miljenko Sekulić Kostimografkinja: Danica Dedijer Oblikovatelj svijetla: Saša Mondecar Glazbeni suradnik i skladatelj: Igor Valeri Suradnik za scenski pokret i koreograf: Vuk Ognjenović

Marija Šarić-Ban

Povratak Filipa LatinoviczaDramska predstavaProdukcija: Hrvatsko kazalište Pečuh (Peczi Horvat sinhaz)

Premijera: Hrvatsko kazalište Pečuh, Pečuh, Mađarska, 4. svibnja 2018.

Autor literarnog predloška: Miroslav KrležaDramatizacija: Nina KleflinRedateljica: Nina KleflinScenograf: Balazs HoresnyiKostimografkinja: Marija Šarić BanSkladatelj: Neno BelanKoreograf: Balazs VinczeOblikovateljica zvuka: Nikolina BelanOblikovatelj svjetla: Gyula Farkas

Pingvini ne znaju ispeći kolač sa sirom Predstava za djecuProdukcija: Dječje kazalište Branko Mihaljević u OsijekuPremijera: Premijerno izvedeno na OLJKU- Osječkom ljetu kulture u vanjskom prostoru dvorišta Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek, u Osječkoj tvrđi, 12. srpanj 2018.

Autor literarnog predloška: Urlich Hub, Dramatizacija: Damir MađarićRedatelj: Damir MađarićScenografkinja: Marta CrnobrnjaKostimografkinja: Marija Šarić Ban

Jadranka Tomić

Igre prijestolja Igrana serijaProdukcija: HBO Zagreb i producentska kuća FABULA d.o.o.Premijera: Park Zrinjevac, muzički paviljon Zagreb, 06. travanj 2019.

Autorski tim projekta: Fabula d.o.o.

Fotografija: Jadranka Tomić

Elvira Ulip

Opet onDramska predstavaProdukcija: Gradsko kazalište Komedija, ZagrebPremijera: Gradsko kazalište Komedija, Zagreb, 9. ožujak 2018.

Autor literarnog predloška: Timur Vermes: Er is wieder da

28

Redatelj: Marko Juraga (autor adaptacije)Dramaturginja: Jelena VeljačaScenograf: Darko PetrovićKostimografkinja: Elvira UlipAutorica glazbe: Anita Andreis ŽganecOblikovatelj rasvjete: Igor ŠelerScenski pokret: Morana PaškievićSuradnik redatelja: Luka Rukavina


Mirta Vekić

AntigonaLutkarska predstavaProdukcija: Lutkarsko kazalište Lutonjica ToporkoPremijera: Hrvatski dom Samobor, 23. siječanj 2019.

Autor literarnog predloška: SofokloRežija: Mirjana JelašacScenografkinja: Mirta VekićKreacija lutaka: Mirjana Jelašac

Fotografija: Hana Matović


NAKLADNIK:

ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Preradovićeva 44/1, Zagreb

ZA NAKLADNIKA:

Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a

UREDNICE:

Ivana Bakal Bella Rupena

PREDGOVOR:

Mira Muhoberac

GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA:

Lidija Novosel

TISAK:

StegaTisak, Zagreb, lipanj 2019.

NAKLADA:

300 primjeraka

ISBN:

978-953-327-166-8

LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE:

Ivana Bakal

DIZAJN SVJETLA:

TEHNIČKA REALIZACIJA POSTAVA IZLOŽBE:

Tehnička služba Muzeja Mimara i ULUPUH

ORGANIZATOR IZLOŽBE:

ULUPUH– Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Preradovićeva 44/1, Zagreb, t/f: ++385 (0)1 4552 595e: [email protected]: www.ulupuh.hr

PARTNER:

Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, 10 000 ZagrebRavnateljica: mr. sc. Lada Ratković-Bukovčant: +385 (0)1 4828-100f: +385 (0)1 4826-079e: [email protected]: http://www.mimara.hr/

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Documents

Suvremena kazališna i filmska scena 2017. – 2019. · Bijenalna izložba ULUPUH-ove Sekcije za filmsku i kazališnu umjetnost naslovljena Suvre- mena kazališna i filmska scena