�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Komes

BANKARSKE USLUGE U MALOM PODUZETNIŠTVU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

�

�

�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BANKARSKE USLUGE U MALOM PODUZETNIŠTVU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: prof. dr. sc. Antun Jurman

Studentica: Petra Komes

Studijski smjer: Me�unarodno poslovanje

JMBAG: 0081124038

Rijeka, lipanj, 2014.

�

�

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ....................................................................................... 2

1.3. Radna hipoteza ........................................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada .......................................................................................................... 3

2. ZNA�AJ POSLOVANJA BANAKA U MALOM PODUZETNIŠTVU ..................... 4

2.1. Pojam banke i uloga u gospodarstvu zemlje .......................................................... 4

2.2. Zna�aj banaka za malo poduzetništvo .................................................................... 5

2.3. Bankarski poslovi ................................................................................................. 12

3. PLATNI PROMET MALIH PODUZETNIKA ........................................................... 15

3.1. Platni promet u zemlji ........................................................................................... 16

3.2. Prekograni�ni platni promet .................................................................................. 18

3.3. Me�unarodni platni promet .................................................................................. 21

3.4. Otvaranje i vo�enje multivalutnih ra�una ............................................................. 21

3.5. Sustavi pla�anja .................................................................................................... 22

3.5.1. Nacionalni klirinški sustav ............................................................................ 23

3.5.2. Hrvatski sustav velikih pla�anja .................................................................... 24

4. KREDITIRANJE MALIH PODUZETNIKA .............................................................. 27

4.1. Pojam kreditiranja ................................................................................................. 27

4.2. Vrste i oblici kreditiranja ...................................................................................... 29

4.3. Postupak kreditiranja pravnih osoba ..................................................................... 35

�

�

4.3.1. Podnošenje zahtjeva ...................................................................................... 36

4.3.2. Ocjena kreditne sposobnosti .......................................................................... 38

4.3.3. Obrada zahtjeva ............................................................................................. 44

4.4. Instrumenti osiguranja .......................................................................................... 46

4.5. Korištenje, naplata i otplata kredita ...................................................................... 49

4.6. Rizici iz kreditnih poslova .................................................................................... 50

5. OSTALE BANKARSKE USLUGE ............................................................................ 52

5.1. Internet bankarstvo ............................................................................................... 52

5.2. Mobilno bankarstvo .............................................................................................. 53

5.3. Karti�no poslovanje .............................................................................................. 55

5.4. Garancije i avali .................................................................................................... 56

6. ZAKLJU�AK .............................................................................................................. 59

LITERATURA.....................................................................................................................62

POPIS PRILOGA.................................................................................................................65

�

�

��

�

1. UVOD

U ovom radu obra�ena je tema Bankarske usluge u malom poduzetništvu. Uvod obuhva�a

sljede�e tematske cjeline: 1) Problem, predmet i objekt istraživanja, 2) Radna hipoteza i

pomo�ne hipoteze, 3) Svrha i ciljevi istraživanja, 4) Znanstvene metode i 5) Struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja rada je utjecaj banaka na malo poduzetništvo kao jedno od najvažnijih

gospodarskih pokreta�a, te njihove usluge kojima banke potpomažu u financiranju malih

poduzetnika.

Predmet istraživanja �ine bankarske usluge u sektoru malog poduzetništva. Uvodno, objasnit

�e se pojam banke i uloga u gospodarstvu zemlje, njen zna�aj za malo poduzetništvo, te

navesti bankarske poslove koje obavlja za male poduzetnike sukladno Zakonu o kreditnim

institucijama. Iz široke palete proizvoda i usluga koristit �e se podaci te saznanja iz

Zagreba�ke banke koje ona nude svojim klijentima, opširnije �e biti obra�eni platni promet

malih poduzetnika u zemlji, prekograni�ni i me�unarodni platni promet, te usluge

kreditiranja, s kratkim osvrtom na ostale bankarske usluge.

Analiziraju�i pojam platnog prometa, objasnit �e se otvaranje i vo�enje ra�una malih

poduzetnika, sustavi pla�anja i ustanove ovlaštene za posredovanje u platnom prometu.

Objekt istraživanja su banke koje su glavni izvori financiranja malog poduzetništva , te �e se

objasniti pojam kreditiranja, vrste i oblici kredita, postupak kreditiranja, instrumenti kao i

mogu�i rizici koji proizlaze iz svega toga.

�

�

��

�

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja proizlazi iz predmeta istraživanja, a odnosi se na utvr�ivanje

važnosti banke za sektor malog poduzetništva. Pomo�u problema, predmeta i objekta svrha

je u osnovnim crtama utvrditi važnost i utjecaj banke za male poduzetnike.

Cilj rada je istražiti kvalitetu bankarskih usluga percipirano od strane malih poduzetnika.

U radu se daju odgovori na ova pitanja:

1. Što je banka i njezin utjecaj na gospodarstvo?

2. Koji su sustavi pla�anja u zemlji?

3. Koje usluge banka nudi poduzetnicima?

1.3. Radna hipoteza

Pomo�u problema, predmeta i objekta postavljena je radna hipoteza: Banke svojom širokom

paletom proizvoda i usluga kreditiraju malo poduzetništvo. Postavljena radna hipoteza

sadržava pomo�ne hipoteze:

H1: Na temelju istraživanja o uslugama koje banke nude malim poduzetnicima mogu�e je

prezentirati zna�aj banke u gospodarstvu zemlje, ali i u malom poduzetništvu.

H2: Poznavanjem bankarskih usluga, mogu�e je sagledati važnost banke za sektor malog

poduzetništva u gospodarstvu.

H3: Objektivna spoznaja o poslovanju banaka u Republici Hrvatskoj te o poslovnom

okruženju koje se odvija na tom financijskom tržištu.

1.4. Znanstvene metode

Tijekom istraživanja za obradu diplomskog rada korištene su sljede�e metode: metoda analize

i sinteze, metoda komparacije, statisti�ke metode, metoda specijalizacije, induktivna i

deduktivna metoda, metoda generalizacije te metoda kompilacije.

�

�

��

�

1.5. Struktura rada

Tematika rada podijeljena je u šest me�usobno povezanih cjelina.

U prvom uvodnom dijelu, prikazani su problem,predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i

pomo�ne hipoteze, svrha i ciljevi, navedene su znanstvene metode koje su korištene u pisanju

rada, te je na kraju prikazana struktura rada.

U drugom dijelu s naslovom ZNA�AJ POSLOVANJA BANAKA U MALOM

PODUZETNIŠTVU objašnjava se pojam i zna�aj banke za gospodarstvo zemlje, te za malo

poduzetništvo i poslovi koje ona obavlja.

Tre�i dio, s naslovom PLATNI PROMET MALIH PODUZETNIKA objašnjava, otvaranje i

vo�enje ra�una klijenata, platni promet u zemlji i preko granice, sustave pla�anja, ustanove

ovlaštene za posredovanje u platnom prometu.

U �etvrtom dijelu s naslovom KREDITIRANJE MALIH PODUZETNIKA slijedi kreditiranje

malih poduzetnika kao jedne od osnovnih i glavnih izvora financiranja samih poduzetnika.

Objasnit �e se pojam kreditiranja, vrste i oblici kredita, postupci kreditiranja pravnih osoba,

instrumenti osiguranja, korištenje, otplata i naplata kredita te rizici samih kreditnih poslova.

U petom dijelu, s naslovom OSTALE BANKARSKE USLUGE MALIM

PODUZETNICIMA kratak osvrt na ostale bankarske usluge malim poduzetnicima, kao što su

internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, karti�no poslovanje, te garancije i avali.

U šestom dijelu, ZAKLJU�KU, kao završnom dijelu, daje se sinteza prethodno navedenih

cjelina.

�

�

��

�

2. ZNA�AJ POSLOVANJA BANAKA U MALOM PODUZETNIŠTVU

Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvr�enim

Zakonom o kreditnim institucijama, osnovati kao: banka, štedna banka ili stambena

štedionica.

Zakon kreditnu instituciju definira kao pravnu osobu koja je od nadležnog tijela dobila

odobrenje za rad, a �ija je djelatnost:

• primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobrenje kredita za

svoj ra�un

• izdavanje sredstava pla�anja u obliku elektroni�kog novca (Zakon o kreditnim

institucijama, od NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12, 54/13 i 159/2013).

Poduzetništvo (eng.entrepreneuship) je spremnost pojedinca ili više partnera da uz odre�eno

ulaganje kapitala i preuzimanja rizika uz neizvjesnost u�u u poslovni pothvat s ciljem

stvaranja profita.

Poduzetništvo stalno teži novom i nikada se ne miri s postoje�im. Zato se na poduzetništvo ne

smije samo gledati kao na oru�e vlastitog probitka, ve� ono oblikuje, trajno poti�e i biva

zna�ajnim dijelom društvenog napretka (Buble, M., Kruži�, D., 2006.,str.37).

2.1. Pojam banke i uloga u gospodarstvu zemlje

Banka je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je osnovana pod

uvjetima utvr�enim Zakonom o kreditnim institucijama (Zakon o kreditnim institucijama, od

NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12, 54/13 i 159/2013).

Na kraju 2012. godine u Republici Hrvatskoj poslovalo je 36 kreditnih institucija i to 30

banaka, jedna štedna banka i pet stambenih štedionica. S obzirom na vlasni�ku strukturu

krajem 2012. godine, ukupno je 16 banaka bilo u ve�inskom vlasništvu stranih dioni�ara,

fizi�kih i pravnih osoba, a 15 banaka u ve�inskom vlasništvu doma�ih dioni�ara, doma�ih

�

�

��

�

fizi�kih i pravnih osoba. „Banke su glavni posrednici ne samo u platnom prometu nego su i

bitan segment transmisijskog mehanizma preko kojeg se odvija proces emisije novca, ali i

proces prijenosa svih poteza i mjera Središnje banke“ (Bilten o bankama, 2013, br.26). One su

i bitan dio institucionalne infrastrukture koja opslužuje golemo tržište vrijednosnica. Tu

funkciju posrednika (dilera) obavljaju velike banke, koje mogu biti: komercijalne,

investicijske ili mješovite, odnosno univerzalne. Ta uloga bankarstva omogu�uje da se u

potpunosti shvati efikasnost ostvarenog tržišta kao najvažnijeg segmenta moderne i suptilne

regulacije koli�ine novca u opticaju. Uloga banke nezaobilazna je i u razmatranju ostalih

instrumenata monetarne regulacije: diskontne politike i politike obveznih rezervi. Sve se više

koriste kao broker – posrednik, a zatim i diler (kupac) i prodava� (za svoj ra�un).

U poslovanju, banka kroz razli�ite odnose ulazi u sastavnice gospodarstva, postaju�i važan

gospodarski �imbenik i institucija koja svojim mobilizacijskim, kreditnim i posredni�kim

poslovima, temeljenim na na�elima bankarskog poslovanja, poti�e ekonomi�no i racionalno

gospodarenje, odre�uju�i razvoj klijenata (Bilten o bankama, 2013, br.26).

2.2. Zna�aj banaka za malo poduzetništvo

Prema Zakonu o ra�unovodstvu (Zakon o ra�unovodstvu, NN, 109/07 do 54/2013),

poduzetnici se razvrstavaju na male, srednje, i velike što prikazuje Tablica 1.

Tablica 1: Klasifikacija poduzetnika prema odabranim kriterijima u Republici Hrvatskoj

(Iznosi u kunama)

VELI�INA MALA SREDNJA VELIKA

AKTIVA do 32.500.000 do 130.000.000 preko 130.000.000

PRIHOD do 65.000.000 do 260.000.000 preko 260.000.000

BROJ

ZAPOSLENIH

do 50 do 250 preko 250

Izvor: Izrada studenta prema Zakonu o ra�unovodstvu

�

�

��

�

Mala trgova�ka društva ne prelaze tri od sljede�ih kriterija:

• ukupna aktiva 32 500.000,00 kn

• prihod 65 000.000,00 kn

• prosje�an broj radnika tijekom poslovne godine 50 kao što prikazuje tablica

(Zakon o ra�unovodstvu, NN, 109/07 do 54/2013).

Subjekti malog gospodarstva su fizi�ke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju

dopuštenu gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti i dohotka na tržištu. U nastavku je

prikazana tablica sa brojem zaposlenih ovisno o veli�ini poduze�a.

Tablica 2. Broj zaposlenih s obzirom na veli�inu poduze�a u 2001., 2011., i 2012. godini

u Hrvatskoj

Tip poduze�a 2001 2011 2012

Broj

zaposlenih

U % Broj

zaposlenih

U % Broj

zaposlenih

U %

Malo 247.340 34,0 386.692 46,4 406.834 49,0

Srednje 161.426 22,2 159.616 19,1 149.787 18,1

Veliko 318.467 43,8 287.035 34,5 273.253 32,9

Ukupno 727.233 100,0 833.343 100,0 829.874 100,0

Izvor: Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Hrvatska gospodarska komora,

2012.; FINA, 2013.

�

�

��

�

Ovisno o veli�ini poduze�a, može se uo�iti promjene u zaposlenosti u 2001., 2011., i 2012.

godini, gdje je trend zaposlenosti u malim poduze�ima u kontinuiranom porastu, dok je u

sektoru srednjih i velikih poduze�a evidentiran kontinuirani pad.

Sljede�a tablica prikazuje broj zaposlenih u malim poduze�ima u razdoblju od 2008. do 2012.

godine.

Tablica 3. Broj zaposlenih u malim poduze�ima od 2008. do 2012. godine u Hrvatskoj

Godina Broj malih poduze�a Broj zaposlenih u

malim poduze�ima

Prosje�an broj

zaposlenih u malim

poduze�ima

2008. 87.807 448.803 5,1

2010. 95.004 415.320 4,4

2011. 89.539 386.692 4,3

2012. 95.597 406.834 4,2

Izvor: Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Hrvatska gospodarska komora,

2012., 2013., FINA, 2013.

Prosje�an broj zaposlenih u malim poduze�ima u razdoblju od 2008. do 2012. godine pao je

za 17, 6%,. U 2012. godini u odnosu na 2011. godinu zabilježen je pad prosje�nog broja

zaposlenih u malim poduze�ima za 2,3%.

Osnovne izvore financijske potpore razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj �ine

upravo bankarski sektor koji je važan dio ukupne potpore politike u svim državama koje

smatraju da je razvoj tog dijela gospodarstva važan. Financijska struktura malih trgova�kih

društava obi�no je raznovrsna. Tu se susre�u sredstva vlasnika poduze�a ili partnerstva,

krediti banaka i ulaganja tzv. rizi�nog kapitala specijalnih financijskih institucija i sli�no.

Poznato je da banke i štedionice preferiraju posu�ivanja ve�e svote novca poznatim i velikim

trgova�kim društvima s dobrim bonitetom. Me�utim, mali poduzetnici teže dobivaju

dugoro�ni kredit za zapo�injanje poslovanja. Stoga su rizici posu�ivanja novca za nove i

neizvjesne poduzetni�ke „pothvate“ veliki. Naime, veliki broj malih trgova�kih društava

„umire“ u prvim godinama života. Ako i daju dugoro�ni kredit, banke, radi smanjenja rizika

�

�

�

�

pozajmljivanja i povrata novca, od malih poduzetnika traže osiguranje zajma (jam�evinu) kao

što su:

• vlastita materijalna imovina ili financijska imovina

• mjenica supotpisana od strane imu�nih sudionika ili prijatelja

• oro�eni nov�ani depozit

• garancija druge financijske institucije, garancijske agencije (Markovi�, I., 2000.,

str.69).

U zemljama u kojima je razvijen sustav kreditnih garancija, za utemeljenje poduze�a, mali

poduzetnici �esto koriste jam�evne kredite. Ove kredite odobravaju poslovne banke koje su

ina�e nesklone financiranju malih poduzetni�kih pothvata, na temelju garancije neke države

ili regionalne nebankarske financijske institucije. U tom slu�aju garancijska institucija jam�i

da �e banci nadoknaditi gubitak koji pretrpi zbog posu�ivanja novca u visini garantiranog

iznosa.

Nerazvijene zemlje imaju nebankarske financijske institucije za pružanje financijske potpore

malim poduzetnicima. Ovim kreditima se poti�e i pomaže gospodarski razvoj, posebice malog

gospodarstva. Jedna od vitalnih pretpostavki za osnivanje, funkcioniranje i razvoj malog

poduzetništva je osiguranje kapitala u dovoljnoj koli�ini, po prihvatljivoj cijeni i u razumnim

rokovima. Banke i poneke štedionice dominantne su financijske institucije. One se uglavnom

bave prikupljanjem nov�anih sredstava i odobravanjem kredita. Banke u Hrvatskoj su u

okviru svoje ponude za gospodarstvo razvile i posebne programe namijenjene kreditiranju

subjekata malog poduzetništva. Ve�ina banaka sudjeluje u kreditiranju malog gospodarstva

svojim posebnim programima kreditiranja poduzetništva kroz suradnju s Hrvatskom bankom

za obnovu i razvitak, programima u suradnji s državnim bankama, resornim ministarstvima,

jedinicama podru�ne i lokalne uprave te kreditnim aktivnostima definiranim za op�e namjene.

Pozitivan u�inak na visinu ukupnih kredita banaka imalo je sudjelovanje banaka u Programu

razvoja gospodarstva. U sklopu navedenog programa 13 je banaka plasiralo HBOR-u

sindicirani kredit (vrsta financijskog kredita u kojem sudjeluju dvije ili više prvorazrednih

banaka, svaka sa svojim udjelom u kreditu, od kojih je jedna banka agent) u visini od 3,4

mlrd. kuna. Banke i HBOR u skladu s donesenim Programom potom zajedni�ki, u jednakom

omjeru sredstava, odobravaju kredite gospodarstvu.

�

�

�

�

U nastavku je prikazana tablica kreditne aktivnosti hrvatskih banaka u razdoblju od 2007. do

2012. godine.

Tablica 4: Kreditna aktivnost hrvatskih banaka u razdoblju od 2007.-2012.godine (u

milijunima kuna)

���� ���������

������������

�����

��� ���������

�����

�������� ����

�����

�������������

�����

���������

�� �����

�������� ������������� ������������ �������� �������������� �������� ������������ ��������� �������������� ������� �������������� ��������

����������

���� �� ������������ ������������ �������� ������������ �������� ������������� ������ ������������ �������� ����������� ��������

! ������� �� ������������� ������������ �������� ������������ ��������� ������������ �������� ������������� ������� ������������ ��������

����� ����� ������� ������������� �������� ������ ������ �������� ������������� �������� � ������ ���� �������� ���� �������� ���������

Izvor: Bilten o bankama br.21 (2010.), Bilten o bankama br. 26 (2013.)

U referentnom razdoblju od 2007.godine do 2012.godine ukupna se kreditna aktivnost banaka

pove�ava sve do 2012.godine, nakon �ega se smanjuje, što je evidentno prema vrijednostima

indeksa, koji ukazuje na smanjenje od 1,65 postotnih poena. Promatrano prema pojedinim

vrstama plasmana, može se zaklju�iti kako je kreditna aktivnost banaka u odnosima sa

stanovništvom oscilirala u promatranom periodu, odnosno prvotni rast od 2007.godine do

2008.godine prekinut je smanjenjem u 2009.godini. Nakon toga vidljiv je stalni rast

vrijednosti kreditnih plasmana stanovništvu. Za razliku od kredita stanovništvu, kreditni

plasmani trgova�kim društvima rastu sve do 2012.godine, kada se smanjuju u odnosu na

prethodnu godinu. Posljednja skupina kredita banaka je usmjerena prema državnim

jedinicama. U promatranoj se kategoriji vrijednost plasiranih kredita pove�ava do

2010.godine, nakon �ega se za 20,63 postotna poena smanjuje u odnosu na 2009.godinu. od

2010.godine na dalje se pove�ava vrijednost kredita plasiranih prema državnih jedinicama.

Unato� oscilacijama koje su se javljale u promatranom periodu, u svim skupinama kreditnih

plasmana, jasno je vidljiv rast u 2012.godini u odnosu na vrijednost iz 2007.godine.

Sljede�a tablica prikazuje strukturu kreditnih plasmana hrvatskih banaka.

�

�

���

�

Tablica 5: Struktura kreditnih plasmana hrvatskih banaka u razdoblju od 2007.-2012.godine

(u %)

���� ���������

������������

�����

��� ���������

�����

�������� ����

�����

�������������

�����

���������

�� �����

�������� ����" ���" ������� ����" ������� ���" ��������� �����" ������� �����" ��������

����������

���� �� ���" ����" �������� �����" �������� �����" ������� �����" ������� �����" ���������

! ������� �� ����" ���" �������� ����" �������� �����" ������� �����" ��������� ���" �������

����� ������� ������� �������� ������� �������� ������� �������� ������� �������� ������� ��������

Izvor: Bilten o bankama br.21 (2010.), Bilten o bankama br. 26 (2013.)

Tablica prikazuje strukturu kreditnih plasmana banaka prema pojedinim skupinama kojima su

krediti usmjereni, kao i indekse koji pokazuju promjene u strukturi. Tijekom cijeloga

promatranoga perioda, odnosno od 2007.godine do 2012.godine najve�i dio u ukupno

plasiranim kreditima �ine krediti stanovništvu. Udio kredita stanovništvu se smanjuje s

vremenom, na što ukazuje i vrijednost indeksa tijekom cijeloga promatranog perioda.

Smanjenje udjela kredita stanovništvu u ukupnim kreditnim plasmanima paralelno je

pove�anju udjela kredita plasiranih državnim jedinicama. Krediti plasirani državnim

jedinicama pove�avaju se, s �ime se pove�ava i njihov udio, koji se od 2007.godine do

2012.godine udvostru�uje. Tre�a skupina, krediti trgova�kim društvima su tako�er jako

zna�ajni, a prema udjelu u ukupnim kreditima nalaze se odmah iza kredita stanovništvu.

Njihov se udio ne mijenja tijekom perioda zna�ajnije, odnosno od 2007.godine do

2012.godine smanjen je za 1,17%. Kretanje strukture pobliže opisuju same vrijednosti

plasiranih kredita opisanih indeksima u prethodnoj tablici.

Mogu�e je zaklju�iti kako su banke u promatranom periodu najaktivnije u kreditnim

aktivnostima sa stanovništvom, odnosno sa trgova�kim društvima. Tijekom promatranog

perioda, pove�ava se vrijednost sveukupno plasiranih kredita, samim time i vrijednosti

pojedinih skupina kreditnih plasmana, ovisno o primatelju. Promjene u kreditnim plasmanima

dovode i do promjena u strukturi kreditnih plasmana banaka.

Nepovoljna financijska situacija i manjak investicija smanjile su kreditnu aktivnost malih i

srednjih poduze�a. Iako �ine više od 90 posto klijenata banke me�u poslovnim subjektima, u

kreditnim plasmanima sudjeluju tek s oko 15 posto.

�

�

���

�

Banka unutar svog portfelja proizvoda raspolaže s nizom specifi�nih kreditnih linija

namijenjenih upravo segmentu malog poduzetništva, osim toga u suradnji s jedinicama

lokalne samouprave razvile su posebne programe za financiranje malih poduze�a ili pojedinih

industrija važnih za te jedinice lokalne samouprave. Hrvatska obrtni�ka komora (HOK) i

Zagreba�ka banka (ZABA) sklopile su ugovor o posebnoj suradnji u kreditiranju �lanova

Hrvatske obrtni�ke komore. �lanovima se odobravaju kratkoro�ni krediti za financiranje

sezonskih poslova, financiranje ugovorenih poslova za isporuku roba ili usluga kao i

financiranje ostalih potreba za obrtnim sredstvima, a dugoro�ni krediti mogu se koristiti za

financiranje trajnih obrtnih sredstava.

Zagreba�ka banka posve�ena je obrtnicima i njihovu uspjehu, zbog �ega je razvoj tog

segmenta jedan od prioriteta za banku upravo zato što su mala poduze�a zabilježila još bolji

rezultat 2012. godine, te su gubitak iz 2011. godine preokrenuli u dobitak od 98 milijuna kuna

(Mala poduze�a ostvarila dobit od 98 milijuna kuna, 2014).

Na sljede�em grafu može se vidjeti broj primljenih zahtjeva za kreditima u Hrvatskoj.

Graf 1. Zahtjevi za izdavanje jamstva malim poduzetnicima temeljem odobrenih kredita

poslovnih banaka u 2011. godini i 2012. godini u HAMAG-u

Izvor: Izvješ�e o poslovanju HAMAG

HAMAG INVEST je u 2012. godini zaprimio 359 zahtjeva za jamstvom što, uspore�uju�i s

2011. godinom, kad je zaprimljeno 145 zahtjeva predstavlja rast od 148%.

�

�

���

�

Iz navedenog grafa, primjetan je zna�ajan porast broja zaprimljenih jamstava od ve�ine

poslovnih banaka u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Ve�ina zahtjeva za jamstvo u

2011. godini bila je koncentrirana u svega dvije banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i

Zagreba�ke banke d.d., iz priloženog vidimo da je u 2012. godini primjetan porast broja

izdanih jamstava i za ostale banke.

2.3. Bankarski poslovi

Osnovni kriterij razlikovanja bankarskih poslova je uloga banke u pojedinom poslu. Tako se

banka može u odre�enom poslu javljati kao dužnik, vjerovnik, posrednik, može obavljati

vlastiti posao (u svoje ime i za svoj ra�un) ili može obavljati upravno – kontrolne poslove

(Srb, V., Mati�, B., 2000., str.34).

Bankarski poslovi mogu se grupirati na sljede�i na�in:

• neutralni, indiferentni ili komisijski bankarski poslovi (poslovi platnog prometa,

mjenja�ki poslovi te razli�iti komisijski i mandatni poslovi)

• aktivni ili kreditni bankarski poslovi (davanje zajmova, lombardiranje, diskontiranje

vrijednosnih papira, ulaganje u vrijednosne papire i drugi poslovi koji utje�u na aktivu

banke sa svrhom ostvarivanja prihoda)

• pasivni ili mobilizacijski bankarski poslovi (depozitni poslovi i svi drugi poslovi koji

se odnose na pribavljanje nov�anih sredstava i pra�enje izvora doti�ne pasive)

• vlastiti bankarski poslovi („noviji“ bankarski poslovi u kojima banka ne posluje s

klijentima, a to su: trgovina na nov�anom tržištu i tržištu vrijednosnih papira,

vlasni�ka ulaganja kapitala u druge tvrtke, poslovanje nov�anim karticama i ostali

uslužni poslovi u svoje ime i za svoj ra�un) (Gregurek, M., Vidakovi�, N., 2013.,

str.19).

Prema Zakonu o kreditnim institucijama, osnovne financijske uloge su (Zakon o kreditnim

institucijama, od NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12, 54/13 i 159/2013):

1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava

�

�

���

�

2. odobravanje kredita i zajmova, uklju�uju�i potroša�ke kredite i zajmove te hipotekarne

kredite ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova,

uklju�uju�i izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoro�nih

nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (eng. forfeiting)

3. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (eng.factoring)

4. financijski najam (eng.leasing)

5. izdavanje garancija ili drugih jamstava

6. trgovanje za svoj ra�un ili za ra�un klijenata:

- instrumentima tržišta novca

- prenosivim vrijednosnim papirima

- stranim sredstvima pla�anja, uklju�uju�i mjenja�ke poslove

- financijskim ro�nicama i opcijama

- valutnim i kamatnim instrumentima

7. platne usluge u skladu s posebnim zakonima

8. usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje

informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizi�kih osoba koje samostalno obavljaju

djelatnost

9. izdavanje drugih instrumenata pla�anja i upravljanja njima ako se pružanje tih usluga ne

smatra pružanjem usluga u smislu to�ke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom

10. iznajmljivanje sefova

11. posredovanje pri sklapanju poslova na nov�anom tržištu

12. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga vezanih uz

izdavanje financijskih instrumenata u skladu s zakonom kojim se ure�uje tržišta kapitala

13. upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim

14. poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbništvo nad

financijskim instrumentima u skladu s zakonom kojim se ure�uje tržište kapitala

15. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sli�nih pitanja te

pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u

drugim društvima

16. izdavanje elektroni�kog novca i

�

�

���

�

17. investicijske i pomo�ne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se

ure�uje tržište kapitala, a koje nisu uklju�ene u usluge iz to�ke 1. do 16. ovog stavka (Zakon o

kreditnim institucijama, od NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12, 54/13 i 159/2013).

�

�

���

�

3. PLATNI PROMET MALIH PODUZETNIKA

Pod platnim prometom smatraju se sve vrste pla�anja izme�u razli�itih subjekata (osoba)

temeljem me�usobnog pravnog okvira. Ukoliko se ovaj promet odvija putem banaka tada se

radi o platnom prometu putem banaka što je neutralni posao za banku. Iz ovakvog odre�enja

platnog prometa proizlazi i njegova podjela na gotovinski i bezgotovinski platni promet.

Gotovinski platni promet obuhva�a sva pla�anja u gotovini (notalni i kovani novac) putem

blagajni banke. Ovaj oblik platnog prometa obuhva�a i sve isplate u gotovini bez obzira da li

su u�injene na teret depozita koji je knjižnog oblika.

Bezgotovinski platni promet karakterizira izostanak pla�anja u gotovini. Kod ovog oblika

platnog prometa radi se o jednostavnom knjiženju dugovanja i potraživanja izme�u razli�itih

sudionika platnog prometa bez obzira na mjesto gdje imaju svoje nov�ane obveze i koliko ima

naloga za takvo pla�anje. Pri tome se koriste razli�iti instrumenti platnog prometa. Suvremena

elektroni�ka i opti�ka sredstva, dodatno olakšavaju i ubrzavaju ovaj oblik platnog prometa. U

suvremenim tržišnim gospodarstvima ovo je dominantni oblik pla�anja te je naj�eš�i, osim u

izuzetnim slu�ajevima, izme�u pravnih i fizi�kih osoba zabranjeno je pla�anje u gotovini.

Time se postiže transparentnost svih nov�anih transakcija što ima fiskalne i neke druge

u�inke.

Prema kriteriju domicila sudionika u platnom prometu uobi�ajeno je platni promet dijeliti na:

• platni promet unutar jedne zemlje

• prekograni�ni platni promet

• me�unarodni platni promet (www.zaba.hr).

Ova podjela osim domicilnog kriterija ima i druge zna�ajne dimenzije kao što je valuta

pla�anja, razli�iti instrumenti pla�anja, obi�aji i u�inci.

�

�

���

�

3.1. Platni promet u zemlji

U Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu HNB) kontrolira i vrši nadzor nad

platnim prometom. Provjerava posluje li platni promet u skladu s odredbama Zakona o

platnom prometu te provjerava funkcionira li sustav stabilno. HNB može propisati obveznike,

sadržaj, na�in i rokove izvještavanja o platnim uslugama (Zakon o platnom prometu u zemlji,

NN, 133/09 do 20/2014).

Institucije koje imaju dozvolu za poslovanje platnog prometa upisuju se u „registar institucija

za platni promet“, te s tom institucijom upisuju njezine podružnice i zastupnike. Pod platnim

prometom u zemlji podrazumijevaju se sva pla�anja u kunama i u drugim valutama izme�u

sudionika u platnom prometu, ukoliko je zakonom tako odre�eno.

Platni promet se dijeli na gotovinski i bezgotovinski. Pla�anje gotovim novcem smatraju se

sva pla�anja izme�u pravnih i fizi�kih osoba, koja se obavlja izravnom predajom gotovog

novca jedne osobe drugoj u ovlaštenoj instituciji. Bezgotovinski platni promet se obavlja na

na�in da se dužni�ki iznos sredstava prenosi s ra�una uplatitelja na ra�un primatelja. Prednost

bezgotovinskog prometa je izostanak prisustva gotovine. Bezgotovinski na�in pla�anja djeluje

na kumuliranje slobodnih nov�anih sredstava i njihovo duže zadržavanje u bankama, djeluje

na kreditni potencijal banaka te na temelju toga banke mogu odobravati kredite.

Sudionici u platnom prometu su doma�i poslovni subjekti i gra�ani te sukladno posebnim

propisima, strane pravne i fizi�ke osobe.

Poslovanje po transakcijskim ra�unima poslovnih subjekata su sljede�a:

1. Nacionalne platne transakcije u domicilnoj valuti

Nacionalne platne transakcije u domicilnoj valuti Republike Hrvatske (HRK) izvršavaju se

prema redoslijedu primitka naloga za pla�anje, u okviru pokri�a ra�una i u skladu sa

satnicom. To zna�i da �e nalozi za pla�anje zaprimljeni unutar radnog vremena odre�enog

satnicom biti izvršeni redoslijedom primitka unutar istog datuma izvršenja. Iznimno od

navedenog, nalozi za pla�anje zadani e-zabom za male poduzetnike provode se do 24:00 sata.

�

�

���

�

2. Nalozi za pla�anje u korist ra�una izvan banke

Nalozi za pla�anje u korist ra�una izvan banke provode se putem Nacionalnog klirinškog

sustava (NKS), Hrvatskog sustava velikih pla�anja (HSVP), drugog platnog sustava ili na

drugi na�in u skladu s propisom. Naloge zaprimljene putem NKS do 14:00 sati banka �e

provesti isti radni dan, no poslije 14:00 sati banka nije u mogu�nosti provesti na datum

izvršenja te se provode sljede�i radni dan. Ispravne naloge za hitna pla�anja, depozitna

institucija obavlja putem HSVP-a kojima zadaje sva pla�anja u korist druge depozitne

institucije, te provodi isti radni dan ako su zaprimljeni do 16:00 sati (www.zaba.hr).

Odredbom Zakona o platnom prometu u zemlji, poslovi platnog prometa odnose se na

sljede�e:

• otvaranje i vo�enje ra�una sudionika

• vo�enje registra ra�una sudionika

• primitak i provjera ispravnosti naloga za pla�anje

• obrada podataka iz naloga za pla�anje

• obavljanje uplata i isplata gotovog novca

• knjiženje platnih transakcija na ra�unima

• slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obra�un me�ubankovnih pla�anja

• vo�enje evidencije o redoslijedu pla�anja

• izvještavanje sudionika- imatelja ra�una o stanju i promjenama

• pohrana i �uvanje dokumentacije

Ra�une za obavljanje platnog prometa sudionicima otvaraju i vode banke.

Banka otvara ra�un poslovnom subjektu:

• ra�un za redovno poslovanje poslovnog subjekta

�

�

��

�

• ra�une organizacijskih dijelova poslovnog subjekta i

• ra�une za posebne namjene.

Banka je dužna voditi registar ra�una poslovnih subjekata koji su otvoreni u toj banci. Sadržaj

registra ra�una propisuje Hrvatska narodna banka. Podatci o prometu i stanju na ra�unima

sudionika su bankarska tajna u skladu s odredbama zakona kojim se ure�uje bankarsko

poslovanje. Poslovni subjekt je dužan o svakoj promjeni podataka, koja je u skladu s

odredbama zakona o platnom prometu u zemlji, obavijestiti banku kod koje ima otvoren ra�un

u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Pla�anja preko ra�una sudionika obavljaju se na temelju naloga za pla�anje. Kod primitka

naloga za pla�anje banka je dužna utvrditi identitet nalogodavca. Na�in identifikacije

nalogodavca odre�uje banka. Nalog za uplatu gotovog novca na ra�un može se podnijeti svim

bankama, bez obzira gdje se vodi ra�un u korist kojeg se obavlja uplata. Nalog za isplatu

gotovog novca s ra�una podnosi se banci koja vodi ra�un uplatitelja (Zakon o platnom

prometu u zemlji, Narodne Novine, 133/09 do 20/2014).

3.2. Prekograni�ni platni promet

Prekograni�ni platni promet predstavlja platnu transakciju u �ijem izvršavanju sudjeluju dva

pružatelja platnih usluga od kojih jedan pružatelj platnih usluga (primatelja pla�anja ili

uplatitelja) posluje u Republici Hrvatskoj, rezident, a drugi pružatelj platnih usluga (uplatitelja

ili primatelja pla�anja) posluje prema propisima druge države �lanice EEA-a (Europskog

ekonomskog prostora) ili EU-a (Europske Unije) (www.zaba.hr).

U smislu Zakona o deviznom poslovanju, rezidentima se smatraju:

• pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u

inozemstvu

• podružnice stranih trgova�kih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji

se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj

�

�

��

�

• trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizi�ke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem

u republici Hrvatskoj

• fizi�ke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

• fizi�ke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važe�e dozvole boravka

u trajanju najmanje 183 dana

• diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu

koja se financiraju iz prora�una te hrvatski državljani, zaposleni u tim

predstavništvima i �lanovi njihovih obitelji.

Sve druge osobe koje nisu gore navedene smatraju se nerezidentima (Zakon o deviznom

poslovanju,NN, 96/03,140/05,132/06,150/08,92/09,133/09,153/09,145/10,76/13).

Banke sve transakcije u stranoj valuti na osnovi poslova platnog prometa kao i pla�anja

prijenosa deviza u zemlji me�usobno izvršavaju u devizama ukoliko nije druga�ije

dogovoreno.

Za pla�anje u inozemstvu potrebno je:

• ispostaviti ispravan nalog za pla�anje – Nalog za me�unarodno pla�anje

• osigurati pokri�e za izvršenje naloga.

Naplate iz inozemstva mogu se ostvariti primjerenim podacima koji moraju sadržavati

sljede�e elemente:

• puni naziv i adresu tvrtke

• IBAN ili broj ra�una tvrtke.

• iznos devizne naplate

U slu�aju da poslovni subjekt pri pologu efektive ne raspolaže propisanom dokumentacijom,

banka preuzima efektivni strani novac u privremeni depozit, ali poslovni subjekt ne�e mo�i

raspolagati sredstvima sve dok ne dostavi potrebnu dokumentaciju ili odobrenje Hrvatske

narodne banke.

�

�

���

�

Devizni platni promet izme�u banaka u zemlji izvršava se temeljem ispravnog platnog naloga

(putem SWIFT-a). Podatak o IBAN-u i BIC kodu (SWIFT adresi – potvrda o izvršenom

pla�anju) omogu�uje u�inkovitiju obradu naloga i brže odobrenje korisni�kog ra�una.

Slika 1. Primjer ispravno popunjenog naloga za me�unarodno pla�anje

Izvor: www.zaba.hr

Hrvatski IBAN jedinstven je identifikator ra�una klijenata u banci odre�en u skladu s

me�unarodnim standardima Europske komisije za bankovne standarde ISO 13616. IBAN

uveden 1. srpnja 2003. godine sporazumom izme�u država �lanica EU-a jedan je od osnovnih

uvjeta za automatsku obradu platnih naloga u bankama EU-a.

U skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o nalozima za pla�anje i Odlukom o na�inu

otvaranja transakcijskih ra�una od 1. lipnja 2014. godine svi kunski nalozi za pla�anje u

Republici Hrvatskoj trebaju se izvršavati isklju�ivo s IBAN brojem ra�una primatelja pla�anja

(www.fina.hr).

�

�

���

�

3.3. Me�unarodni platni promet

Me�unarodni platni promet podrazumijeva platne transakcije u �ijem izvršenju sudjeluju dva

pružatelja platnih usluga od kojih je jedan pružatelj platnih usluga (primatelja pla�anja ili

uplatitelja) posluje u Republici Hrvatskoj, a drugi pružatelj platnih usluga (uplatitelja ili

primatelja pla�anja) posluje prema propisima tre�e države izvan EEA-a ili EU-a. U

me�unarodnom platnom prometu kao i u prekograni�nom, za pla�anje potrebno je ispostaviti

ispravan nalog za pla�anje te osigurati pokri�e za izvršenje naloga. Što se naplata ti�e,

ostvaruju se primjerenim podacima koji moraju sadržavati podatke kao što su puni naziv i

adresu tvrtke koja obavlja gospodarsku djelatnost i IBAN ili broj ra�una tvrtke.

3.4. Otvaranje i vo�enje multivalutnih ra�una

Multivalutni transakcijski ra�un otvoren u Zagreba�koj banci omogu�uje poslovnim

subjektima obavljanje gotovinskih i bezgotovinskih platnoprometnih transakcija u kunama i

drugim valutama. To je poslovni ra�un na kojem se evidentiraju nov�ani primici, nov�ani

izdaci, saldo, devizna sredstva poslovnog subjekta na osnovi ugovora o otvaranju i vo�enju

poslovnog ra�una, kojeg je poslovni subjekt sklopio s bankom.

Banka �e poslovnom subjektu otvoriti poslovni ra�un na osnovi propisane dokumentacije

propisane zakonom i podzakonskim propisima kojima se regulira obavljanje platnog prometa

u zemlji i inozemstvu i to:

• rješenje o upisu u sudski registar (Trgova�ki sud) odnosno u upis mjerodavnog tijela

• obavijest o razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti od Državnog

zavoda za statistiku

• potvrda o OIB-u ukoliko isti nije naveden u registracijskoj dokumentaciji

• potvrde o OIB-u i preslike identifikacijskih isprava osoba ovlaštenih za zastupanje, za

pravne osobe, udruge ili trgovce pojedince.

�

�

���

�

Za obrtnike propisana dokumentacija je sljede�a:

• rješenje o upisu u obrtni registar

• obrtnica ili povlastica

• potvrda o OIB-u i preslika identifikacijskih isprava vlasnika obrta

• ugovor o ortaštvu.

U slu�aju promjene vlasni�ke strukture, poslovni subjekt je dužan u roku od trideset dana od

dana promjene dostaviti banci na propisani na�in novu izjavu o stvarnom vlasništvu. Za

pravodobnu dostavu te izjavu banci, ovlaštena osoba poslovnog subjekta odgovara kazneno i

materijalno.

Transakcijski ra�un namijenjen je svima koji imaju potrebu za teku�om likvidnoš�u. Kao

vode�a banka u Hrvatskoj, Zagreba�ka banka nudi mogu�nost trajnog korištenja dopuštenog

prekora�enja po poslovnom ra�unu. Dopušteno prekora�enje po poslovnom ra�unu otpla�uje

se djelomi�no ili u cijelosti nakon priljeva sredstava na ra�un, odnosno jednokratno otplatom

istekom ugovorenog roka otplate kredita. Kamata se pla�a samo na onaj iznos i broj dana

koliko je poslovni subjekt bio u dopuštenom prekora�enju, a ako se ne koristi prekora�enje,

ne pla�a se kamata (www.zaba.hr).

Banka evidentira sve promjene na poslovnom ra�unu i o svim promjenama o istom izvješ�uje

poslovne subjekte izvodom po ra�unu. Na zahtjev poslovnog subjekta banka može izdavati i

posebne potvrde o izvršenim pla�anjima ili naplatama i ostale podatke u skladu s važe�im

propisima.

Za obavljanje platnog prometa, banka poslovnom subjektu obra�unava naknadu sukladno

Odluci o tarifi naknada za usluge valjanoj u trenutku provedbe naloga naplate i/ili pla�anja,

prijenosa, a u skladu s ugovorenim odnosom.

3.5. Sustavi pla�anja

Republika Hrvatska koristi dva me�ubankovna sustava pla�anja. Nacionalni klirinški sustav

(NKS) i Hrvatski sustav velikih pla�anja (HSVP). Obra�un platnih transakcija preko

�

�

���

�

Hrvatskog sustava velikih pla�anja i preko Nacionalnog klirinškog sustava obavlja se u tijeku

obra�unskog dana. Svakog radnog dana od ponedjeljka do petka. Obra�unski dan HSVP-a

po�inje u 7.30 sati i traje do 18.00 sati teku�eg radnog dana. Obra�unski dan Nacionalnog

klirinškog sustava po�inje u 18.30 sati prethodnog radnog dana i traje do 18.30 teku�eg

radnog dana (Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, NN, br.54/2013).

3.5.1. Nacionalni klirinški sustav

Nacionalni klirinški sustav (NKS) je središnji sustav za multilateralni obra�un po neto na�elu

s garantiranim limitima velikog broja me�ubankovnih transakcija koje glase na relativno male

iznose. Kroz NKS se realiziraju sve me�ubankovne transakcije na na�in da se u paketu

prenosi velik broj manjih transakcija. Sve transakcije iz banke A u banku B se „paketiraju“ i

šalju u obradu. NKS je „nevidljiv“, ali jedan od klju�nih dijelova platnog prometa. Vlasnik i

operativni upravitelj NKS-a je FINA.

Sudionici obra�una su:

• Hrvatska narodna banka

• Banke

• Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a dostavljanje platnih transakcija u sustav, kao i

preuzimanje podataka o obra�unu u NKS-u mogu u njihovo ime i za njihov ra�un

obavljati i tre�e strane (www.fina.hr).

Osnovna obilježja NKS sustava su:

• sustav za obra�un me�ubankovnih platnih transakcija

• obra�un se obavlja na neto multilateralnom na�elu, do visine prethodno odre�enog

limita

• obra�un svih bezgotovinskih me�ubankovnih platnih transakcija

• svaka banka ima jedan obra�unski ra�un u NKS-u

�

�

���

�

• obra�un se obavlja u tri obra�unska ciklusa/pla�anja kona�no na kraju svakog ciklusa

• neopozivost namirenih pla�anja

• pla�anja koja nisu namirena vra�aju se zadavatelju platne transakcije

• kona�na namira neto pozicija na obra�unskim ra�unima banaka NKS-u, preko HSVP-

a, obavlja se na ra�unima za namiru u HNB-u.

U grafu niže možemo vidjeti prosje�nu vrijednost platne transakcije u NKS-u.

Graf 2. Prosje�na vrijednost platne transakcije u hrvatskom NKS-u od 2009.-2013.godine

Izvor: FINA

Graf prikazuje prosje�nu vrijednost platne transakcije u Nacionalnom klirinškom sustavu, iz

kojeg možemo uo�iti da je prosje�na vrijednost platne transakcije u 2013. godini iznosila

4.937 kuna što je za 378 kuna manje nego u 2009. godini kada je iznosila 5.315. kuna.

3.5.2. Hrvatski sustav velikih pla�anja

Hrvatski sustav velikih pla�anja (HSVP) zapo�eo je s radom 06. travnja 1999. godine, a

proizvod je tvrtke LogicaCMG iz Londona. Naziv proizvoda je Logica Clearing and

�

�

���

�

Settlement System- Central Accounting System – LCSS CAS (sustav za kliring i namiru –

središnji ra�unovodstveni sustav).

HSVP je platni sustav za namiru naloga za prijenos nov�anih sredstava u realnom vremenu na

bruto na�elu, pri �emu se namira na ra�unima sudionika tijekom obra�unskog dana u HSVP-u

provodi pojedina�no (nalog po nalog), u trenutku kada je pojedina�ni nalog zaprimljen.

Sudionici HSVP-a su banke i Hrvatska narodna banka te Središnja depozitarna agencija kao

poseban sudionik.

Poslovi koji se odvijaju preko HSVP-a za doma�u platni promet:

• pla�anje kunskih me�ubankovnih obveza

• velika pla�anja po nalogu klijenata (investicijskih fondova)

• obavijesti o blokadi i deblokadi

• potvrda tere�enja

• potvrda odobrenja

• izvod banke za promet po ra�unu za namirenje.

Poslovi koji se odvijaju preko HSVP-a za devizni platni promet:

• otvaranje i zatvaranje akreditiva

• izdavanje garancija

• sva devizna pla�anja

• razne informacije iz podru�ja me�unarodnog financijskog poslovanja.

Osnovna obilježja HSVP-a su:

• sustav za obra�un me�ubankovnih platnih transakcija

• obra�un u realnom vremenu na bruto na�elu

• pla�anja se izvršavaju do visine pokri�a na ra�unima na namiru sudionika

�

�

���

�

• HNB ima mogu�nost odre�ivanja limita

• provode se samo kreditne platne transakcije

• platne transakcije se provode putem platnih poruka i razmjenjuju se

telekomunikacijskom mrežom SWIFT

• neopozivost namirenih pla�anja

• pla�anja u redu �ekanja – pla�anja koja se ne mogu izvršiti zbog nedostatka pokri�a na

ra�unu uplatitelja evidentiraju se u red �ekanja, na osnovi prioriteta, a unutar istog

prioriteta prema na�elu prvi ulaz – prvi izlaz

• pla�anja koja zbog nedostatka pokri�a nisu namirena na kraju dana vra�aju se

uplatitelju

• HNB ima mogu�nost zadavanja platnih transakcija na teret ra�una sudionika putem

direktnih transfera

• mogu�nost zadavanja pla�anja s upisanim budu�im datumom valute.

�

�

���

�

4. KREDITIRANJE MALIH PODUZETNIKA

Kredit je jedan od najzna�ajnijih bankarskih proizvoda, kako danas tako i u prošlosti. Smatra

se da se kredit prvi puta pojavio u odnosima izme�u pripadnika razli�itih etni�kih skupina.

Danas kredit predstavlja proizvod koji ima svoju cijenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od

osnovnih oblika financijskih ulaganja i omogu�ava zadovoljenje najširih potreba gra�ana,

gospodarstva i društva.

U suvremenim uvjetima, kreditni poslovi koji spadaju u aktivne bankarske poslove prožimaju

cjelokupnu materijalnu sferu društvenog života.

4.1. Pojam kreditiranja

Kredit je nov�ani dužni�ko – vjerovni�ki odnos u kojem vjerovnik kredita (obi�no banka)

ustupa pravo korištenja odre�enog iznosa nov�anih sredstava dužniku na ugovoreno vrijeme i

uz ugovorene uvjete povrata.

Kredit (lat.creditum – zajam,dug) potje�e od latinske rije�i credere – povjeriti, vjerovati;

ustupanje odre�ene svote nov�anih sredstava od strane financijske organizacije kao kreditora

(vjerovnika) nekoj osobi (debitoru,dužniku), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom

roku i plati pripadaju�u naknadu, odnosno kamatu (Leko,Mates,1993., str.270). Kada

govorimo o kreditu, potrebno je prije svega istaknuti razliku izme�u novca i kredita. Novac je

najlikvidniji oblik imovine u kojem ljudi drže dio svog bogatstva. Suprotno tome, kredit

predstavlja kupovnu mo� koja je posu�ena ili stavljena na raspolaganje posu�iva�u

(Miller,VanHoose,1997., str.7).

U današnje vrijeme krediti su nezaobilazan oblik financiranja gospodarstva. Ve�ina poslovnih

subjekata nije sposobna iz vlastitih financijskih sredstava financirati svoj reprodukcijski

proces, budu�i im ista nisu dostatna te imaju potrebu za odgovaraju�im izvorima tu�ih

sredstava, kao što su bankarska sredstva. U prosjeku, izme�u 50 i 60 posto malih i srednjih

poduze�a koristi isklju�ivo vanjske izvore financiranja, me�utim tek 41 posto Hrvatskih

�

�

��

�

poduzetnika koristi isklju�ivo vanjske izvore. Krediti su potrebni da bi poduze�a preživjela

krizu i napredovala (www.novilist.hr).

Odobravanje nov�anih i nenov�anih kredita, zasniva se na povjerenju prema dužniku,

odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti i spremnosti vra�anja kredita u dogovorenom

roku, uz pla�anje odre�ene naknade u obliku kamate. Zna�enje kredita mijenja se s

vremenom. Oni oblici kredita koji su se u po�etku zasnivali na povjerenju izme�u kreditora i

dužnika, razvojem tržišta i trgovine više se ne zadovoljavaju samo povjerenjem dužnika, ve�

se od dužnika traži konkretna garancija, obveza da �e dužnik primljeni iznos kredita vratiti

zajedno s pripadaju�om kamatom u ugovorenom roku.

Banka je zapravo mjesto gdje se susre�u ponuda i potražnja za kreditima. Distribucija kredita

ima za banku vrijedne strateške implikacije jer predstavlja mehanizme upravljanje bankom

kao poduze�em koje nastoji ostvariti dobit i koje nastoji imati što bolju tržišnu poziciju u

odnosu na konkurenciju. Banka u svojem poslovanju kreira strukturu kredita prema procjeni

koji �e kredit biti najprofitabilniji za banku, a ujedno odgovarati i klijentima. Tako banka

može u odre�enim kategorijama dizati kamatnu stopu, a u odre�enim mijenjati strukturu

ro�nosti. Kod poslovanja s kreditima, banka ima za svaki kredit implicitno ili eksplicitno

osiguranje da �e taj kredit biti vra�en. Implicitni primjer osiguranja je minis na teku�im

ra�unima pravne osobe. Eksplicitni primjer osiguranja su ugovorom definirani elementi

osiguranja koje banka može aktivirati u slu�aju da do�e do neredovitih obveza po kreditima,

primjerice depoziti kod banke ili imovina u obliku hipoteke ili nekog drugog vlasništva

(Gregurek M., Vidakovi�, N., str.174, 2011.).

Kredit kao ekonomska kategorija ima sljede�e ekonomske funkcije:

• funkcija osiguranja kontinuiteta proizvodnje

• funkcija stvaranja novca

• funkcija realokacije novca

• funkcija koncentracije sredstava

• funkcija razvoja me�unarodnih ekonomskih odnosa

• funkcija razvoja nedovoljno razvijenih podru�ja

�

�

��

�

• funkcija kontrole tokova u gospodarstvu.

4.2. Vrste i oblici kreditiranja

Krediti se mogu podijeliti na nekoliko na�ina. Ne postoji jednozna�na podjela kredita.

Naj�eš�e podjele kredita su po sljede�im karakteristikama:

Krediti po trajanju se dijele na:

-Kratkoro�ni krediti imaju rok dospije�a do jedne godine. Odobravanjem kratkoro�nih

kredita banka pove�ava nov�anu masu. Služe za financiranje teku�e poslovne

djelatnosti.

-Srednjoro�ni krediti odobravaju se s rokom dospije�a od jedne do pet godina,

naj�eš�e 3-5, a služe za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih potrošnih

dobara.

-Dugoro�ni imaju rok dospije�e dulji od pet godina, a služe za financiranje ve�ih

kapitalnih investicija. Odobravaju se na temelju dugoro�nih izvora sredstava

komercijalne banke. Zbog dugog roka na koji se odobravaju predstavljaju za

vjerovnika visoko rizi�an posao, pa se njihovo odobrenje u pravilu uvjetuje založnim

pravom nekretnine ili drugih oblika imovine (Gregurek, M., Vidakovi�, N., str.178,

2011).

Trajanje kredita i rizi�nost kredita za banku su proporcionalni. Što je duži rok trajanja kredita

to postoji ve�a mogu�nost da klijent u jednom trenutku ne�e više biti sposoban vra�ati kredit,

stoga dugoro�ni krediti moraju imati stabilne elemente osiguranja kako bi banka mogla

osigurati adekvatnu kvalitetu aktive.

Kratkoro�ni krediti: kontokorentni, akceptni, eskontni, lombardni, rambusni i avalni.

a) Kontokorentni kredit ili kredit po teku�em ra�unu, naj�eš�i oblik kratkoro�nog

kreditiranja. Kredit funkcionira po principu kreditne linije koja je odobrena klijentu na

uporabu. Kontokorentni krediti su tako�er i krediti koji su u današnje vrijeme

�

�

���

�

najrašireniji. Sredstva odobrenog kredita komitent može koristiti za promet i pla�anje,

odnosno izdavati naloge za pla�anje iznad visine vlastitih sredstava na ra�unu. Iako se

kredit odobrava do iznosa najvišega utvr�enog limita, komitent može koristiti kredit i

u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent pla�a kamate samo na iskorišteni

dio takve „otvorene kreditne linije“, a na neiskorišteni dio pla�a proviziju banci.

b) Akceptni kredit se temelji na akceptiranoj mjenici od klijenta. Kod ovakvih kredita

banka postaje dužnikom s obzirom na to da se obvezuje isplatiti mjenicu. Možemo

re�i da je akceptni kredit vrsta garantnog kredita kojim banka komitentu stavlja na

raspolaganje svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnog kredita banka korisniku

kredita ne dozna�uje nov�ana sredstva u svoti na koju glasi kredit nego preuzima na

sebe obvezu isplate mjeni�nog duga.

c) Eskontni kredit je tip kredita u kojemu je element osiguranja neko budu�e

potraživanje. Karakteristika ovakvih kredita je da banka omogu�uje poduze�u da svoju

imovinu, koja je trenuta�no nelikvidna, pretvori u likvidnu imovinu. Dva naj�eš�a

oblika eskontnog kredita su mjenica i otkup potraživanja (faktoring).

d) Lombardni kredit je tip kredita u kojemu je element osiguranja vrijednosni papir (osim

mjenice) koji ostaje vlasništvo zajmoprimca, ali je do trenutka otplate u posjedu

banke. Iako je predmet lombarda bila vrijednosnica, u današnjem svijetu se kao zalog

za lombardne kredite može upotrijebiti cijeli spektar imovine uklju�uju�i i robu.

e) Rambusni kredit je kredit koji se temelji na robnim dokumentima kao što su teretnica,

polica osiguranja drugo. Ovaj kredit je zna�ajan za trgova�ku razmjenu te je ujedno

relativno �est u me�unarodnim poslovnim odnosima. To je zapravo akceptni kredit

koji banka odobrava uvozniku robe na temelju pokri�a u robnim dokumentima

(Gregurek, M., Vidakovi�, N., str. 175, 2011).

f) Avalni kredit je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjeni�ne obveze

svojega komitenta do ugovorene svote avalnog kredita. Na taj se na�in može

jednostavnije eskontirati. Preuzimaju�i odgovornost za klijenta prema tre�im

osobama, banka stavlja klijentu na raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni

kredit kojim banka daje bezuvjetno i neopozivo jamstvo da �e u slu�aju neisplative

�

�

���

�

mjenice u�initi to sama banka kao jamac. S obzirom na uvjetno obe�anje pla�anja, za

banku avalni kredit predstavlja potencijalnu obvezu (www.wikipedia.org).

Kao jedan od oblika kratkoro�nog financiranja Zagreba�ka banka klijentima nudi eskont

mjenicu. Ako naplatu potraživanja od svojih kupaca poslovni subjekt osigurava mjenicom,

Zagreba�ka banka, kroz eskont mjenicu nudi mogu�nost financiranja obrtnih sredstva u

razdoblju dok poslovni subjekt �eka naplatu. Ovim na�inom omogu�uje se da poslovni

subjekt na brz i jednostavan na�in do�e do novca za izvršeni posao, koji je ugovoren uz

odgodu pla�anja. Eskontom, na zahtjev poslovnog subjekta, uz odgovaraju�i diskont

Zagreba�ka banka otkupljuje primljenu mjenicu, a iznos umanjen za trošak eskonta stavlja na

raspolaganje poslovnom subjektu. Rok dospije�a mjenice je od 10 dana do 12 dana. Pri

otkupu banka odbija kamatu od dana otkupa (eskonta) do roka dospije�a mjenice i umanjen

iznos za obra�unate kamate (�isti iznos eskonta) stavlja na raspolaganje podnositelju mjenice

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/poduzetnici/financiranje/esk

ont+mjenica).

Dugoro�ni krediti: hipotekarni krediti i investicijski krediti.

Hipotekarni krediti je tip kredita koji kao element osiguranja ima dugotrajnu imovinu. Pod

dugotrajnom imovinom banka smatra: poslovni objekt, stambeni objekt. Visina odobrenog

kredita ovisi o vrijednosti nekretnine koja se daje u zalog. Banke danas u ponudi imaju široku

paletu hipotekarnih kredita. Veli�ina kredita je obi�no 70% vrijednosti imovine, ali banka

ovisno o sklonosti prema riziku može ponuditi i ve�u svotu. Potrebno je razlikovati

hipotekarni kredit od stambenog kredita. Stambeni kredit se upotrebljava za kupnju stana ili

drugog objekta koji se upotrebljava. Kod stambenog kredita klijent kupuje, uz pomo� banke,

imovinu. Kod hipotekarnog kredita klijent banke ve� je vlasnik imovine i na temelju te

imovine dobiva kredit. U slu�aju neotpla�ivanja kredita banka ima pravo oduzeti tu imovinu

kako bi mogla naplatiti nepla�eno potraživanje.

Investicijski kredit su krediti koje banka odobrava kako bi poduze�e ostvarilo investicije i na

taj na�in pove�alo i unaprijedilo svoje poslovanje. Ovakav oblik kredita ekonomski je

najkorisniji jer je u izravnoj korelaciji s razvojem ekonomije i ekonomskim rastom, ali je za

banku najsloženiji oblik kreditiranja. Banka ponajprije mora utvrditi, prema investicijskom

planu koji je klijent priložio, je li investicija isplativa, pa ako jest , po kojim uvjetima i kada.

�

�

���

�

Investicijskim kreditom danas se bave posebne, specijalizirane banke kao što je Zagreba�ka

banka. Zagreba�ka banka nudi širok spektar modela financiranja koje obilježava zajedni�ka

zna�ajka, a to je da se financiranje projekata zasniva na sposobnosti samog projekta da

generira nov�ani tijek koji je najve�im dijelom dovoljan za servisiranje duga. Dugoro�nim

financiranjem investicijskih projekata Zagreba�ka banka pruža mogu�nost ulaganja u osnovna

sredstva kao što su kupnja, izgradnja, proširenje ili moderniziranje proizvodnih i uslužnih

kapaciteta. Za svrhu poslovnog financiranja, dugoro�ne kredite poslovni subjekti mogu

iskoristiti za rali�ite namjene, kao što su nabava, oprema, prijevozna sredstva i druga trajna

dobra ili za financiranje radova u zemlji i inozemstvu. Kredite za investicije Zagreba�ka

banka odobrava uz razli�ite rokove otplate, ovisno o prirodi posla ili projekta

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/poduzetnici/financiranje/inv

esticije). Zagreba�ka banka pruža i posebne programa financiranja poslovnih subjekata u

suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, nudi kreditiranje korisnicima Programa

IPARD koji se bazira na financiranju ulaganja u proizvodne i prera�iva�ke kapacitete.

Korisnici mogu biti poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgova�ka društva i zadruge. Zatim,

kreditiranje u suradnji s gradovima, ministarstvima i županijama te sura�uje s poduzetnicima

udruženim u razne udruge, a sve s ciljem podupiranja gospodarskih aktivnosti u raznim

podru�jima djelatnosti (www.zaba.hr). Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i

izvozna banka Republike Hrvatske �ija je osnovna zada�a poticanje razvitka hrvatskog

gospodarstva. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od politi�kih i komercijalnih rizika,

izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem s ciljem ja�anja konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva (www.hbor.hr).

U sljede�em grafu prikazuju se odobreni krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak u

Hrvatskoj.

�

�

���

�

Graf 3. Odobreni krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak od 2009.-2012.godine (u

milijunima kuna)

Izvor: www.hbor.hr

U 2012. godini odobreno je 10,23 milijarde kuna kredita što je za 56% više nego u 2011.

godini. Izmijenjena struktura odobrenih kredita u korist kreditiranja novih investicija (u

2012. omjer investicijskih kredita u odnosu na kredite za obrtna sredstva iznosio je 53:47

posto u korist investicija, dok je u 2010. godini omjer bio 21:79 posto u korist obrtnih

sredstava)

Podjela kredita može biti i po ekonomskim sektorima s odre�enim kategorijama: krediti

gra�anima, krediti poduze�ima, krediti financijskim institucijama, krediti državi, krediti ne

profitnim organizacijama i ostali krediti.

Krediti poduze�ima dijele se na:

- velika poduze�a,

- mala i srednja poduze�a,

- obrtnici,

- me�unarodna poduze�a.

Krediti za poduze�a su:

�

�

���

�

- namjenski krediti - potreban za teku�a pla�anja, za nabavku materijala i sirovina

koji se koriste za ulaganja u proizvodnju. Obrtna sredstva �esto cirkuliraju u

cijelom procesu proizvodnje i prijeko su potrebna za samo olakšavanje procesa.

Njihova namjena se strogo prati, ponajprije zbog njihovih karakteristika, a to su:

manji rizi�ni plasmani (niža kamatna stopa), dulji rokovi otplate, viši iznosi

kredita. Kada banka povjerava sredstva klijentima, traži od klijenata elemente

osiguranja plasmana, ali isto tako traži jasnu definiciju za što �e sredstva biti

korištena. Sukladno tome, kod namjenskih kredita banka �esto izravno prati kako

klijent raspore�uje dobivena sredstva. Namjena kredita može biti kupnja

repromaterijala, kupnja poslovne zgrade, kupnja namještaja, kupnja informati�ke

opreme, tehni�ke robe ili drugih sredstava koji su potrebni za poslovanje, kupnja

poljoprivredne opreme, edukacija itd. Namjenski krediti se tako�er mogu javiti i

kao oblik ekonomske politike (Božina, 2004.,).

- nenamjenski krediti – za razliku od namjenskog, kod nenamjenskog kredita ne

prati se njegova namjena, a nema niti kontrole o tome kako se koriste sredstva što

zna�i da ti krediti za banku predstavljaju puno ve�i rizik te skladno tome imaju za

banku višu kamatnu stopu, kra�e rokove otplate te niže svote kredita. Odobravanje

namjenskih i nenamjenskih kredita usko je vezano za sektor ekonomije. Banka ima

strukturirane proizvode koji mogu poslužiti kao nenamjenski krediti za poduze�a.

Banka ovakve kredite može odobriti poduze�ima, ali ih nastoji kontrolirati i

ograni�iti. S druge strane, banka �e puno lakše odobriti nenamjenske kredite

gra�anima jer su gra�ani voljni prihvatiti višu kamatnu stopu.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Zagreba�ka banka potpisali su ugovor o

poslovnoj suradnji temeljem kojeg �e se financirati dvije kreditne linije: krediti za

financiranje poslovnih subjekata u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj i krediti

za financiranje ulaganja u poboljšanje energetske u�inkovitosti i obnovljive izvore energije u

suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Kreditna linija za financiranje malih i

srednjih poslovnih subjekata usmjerena je poticanju doma�e realne ekonomije koja je klju�na

za porast zapošljavanje i inovativnost u okvirima održivog i profitabilnog poslovanja. U

sklopu ove linije poslovnim subjektima se omogu�uje još povoljnija ponuda kratkoro�nih

�

�

���

�

kredita za obrtna sredstva, kao i dugoro�nih kredita za financiranje investicija, odnosno

ulaganja u rast i proširenje djelatnosti (www.zaba.hr).

4.3. Postupak kreditiranja pravnih osoba

Banke su se prilagodile posebnosti pravnih osoba i proširile proces odobravanja kredita. Tako

su krediti pravnim osobama brojniji, kompleksniji i traže više nadzora od strane banke. Banke

se problemu kompleksnosti pravnih osoba prilago�avaju tako da nastoje što više

individualizirati pristup klijentima i prilagoditi proizvode banke potrebama klijenata. Pravne

osobe imaju svoje bankare (naziv u bankama je obi�no preuzet iz engleskog jezika

relationship menager, kratica RM). Takvi službenici banke vode pravne osobe i nastoje

povezati mogu�nosti kreditiranja banke s potrebama i zahtjevima klijenata. Od RM-ova se

o�ekuje poznavanje pravne osobe i karakteristika ekonomske grane u kojoj pravne osoba

posluje. Zada�a RM-a je pra�enje poslovanja pravne osobe i analiza promjena parametara kod

pojedine pravne osobe tijekom vremena.

Proizvodi za financiranje svojim su uvjetima prilago�eni razli�itim poslovnim potrebama: od

prevladavanja kratkoro�nih potreba za likvidnoš�u, nabave repromaterijala, financiranja

proizvodnje i prodaje, nabave razli�itih vrsta opreme i transportnih sredstava pa do potreba za

raznim vrstama garancija u zemlji i inozemstvu i najve�ih investicijskih ulaganja radi

izgradnje novih kapaciteta ili proširenja i modernizacije postoje�ih. Banke svojim klijentima

nude besplatnu savjetodavnu pomo� u izradi investicijskih elaborata. Savjetuju o financiranju

tražene investicije i o svim bitnim elementima koji pomažu klijentima da procjene budu�e

prihode i troškove. U tom smislu bankar pomaže klijentu u razlu�ivanju i razumijevanju

dobrih i loših strana klijentove odluke, �ime i banka kao i klijent kao partneri pokušavaju do�i

do najbolje odluke za klijenta. Razumijevanje poslovanja pravnih osoba od strane RM-a

zna�ajno je zato da bi u kanalima banke kredit mogao biti odobren. Nakon podnošenja

zahtjeva za kredit, odobrenje kredita ovisi o poslovnim politikama banke.

�

�

���

�

4.3.1. Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za kredit prvi je korak u posu�ivanju nov�anih sredstava od banke. Ako banka taj

zahtjev ocijeni povoljno, podnosilac zahtjeva i banka zaklju�it �e ugovor o kreditu i banka �e

podnosiocu zahtjeva dozna�iti ugovorena nov�ana sredstva (Ivanovi�, str.293, 1997).

Pravna osoba mora pravilno ispuniti zahtjev za kredit. Kod podnošenja zahtjeva za kredit

banke traže istu (op�u) dokumentaciju koju je potrebno priložiti ovisno da li je klijent vlasnik

transakcijskog ra�una ili nije. Ukoliko ima otvoreni transakcijski ra�un u banci u kojoj

podnosi kreditni zahtjev tada nije potrebna statusna dokumentacija, koju je prezentirao kod

otvaranja transakcijskog ra�una.

Osim zahtjeva za kredit, klijent mora dostaviti i tako zvanu statusnu dokumentaciju kojom

banci daje uvid u svoje poslovanje. S obzirom na statusnu dokumentaciju, razlikuju se

trgova�ka društva i obrtnici:

Za trgova�ka društva potrebna je sljede�a dokumentacija:

• kreditni zahtjev s obrazloženjem

- naziv, sjedište i ostale osnovne informacije o poslovnom subjektu

- opis djelatnosti, broj zaposlenih,

- namjena kredita, iznos i rok vra�anja

• financijska izvješ�a za posljednje dvije poslovne godine

- GFI-POD (samo za male i srednje poduzetnike)

- prijava poreza na dobit ovjerena od strane Porezne uprave s pripadaju�om

bilancom i ra�unom dobiti i gubitka za posljednje dvije godine

- kvartalni statisti�ki izvještaj za teku�u poslovnu godinu

- bilješke uz temeljne financijske izvještaje

�

�

���

�

Za obrtnike i slobodna zanimanja potrebna je sljede�a dokumentacija:

- Prijava poreza na dohodak ovjerena od strane Porezne uprave za posljednje dvije

godine sa stanjem primitaka i izdataka te popisom dugotrajne imovine za navedene

godine

- Preslika Rješenja Porezne uprave o visini obveze poreza na dohodak za protekle

dvije godine

- izvadak iz Knjige primitaka i izdataka za teku�u godinu

- pregled dugotrajne imovine, pregled obveza i potraživanja na dan podnošenja

zahtjeva

- analiti�ka izvješ�a (kupci, dobavlja�i, zalihe, zaduženja kod drugih banaka i/ili

leasing ku�a)

• Potvrda o dugovanju prema Poreznoj upravi i drugim državnim organima i

mirovinskom osiguranju prema RF MORH-u i zdravstveno osiguranje prema HZZO-u

• BON-2 ne stariji od mjesec dana za ra�une izvan banke u kojoj se podnosi zahtjev za

kredit

• Ponu�ene instrumente osiguranja kredita

- izvadak iz zemljišne knjige i katastarski izvod nekretnine koja se nudi kao

osiguranje

- procjena vrijednosti nekretnine od ovlaštenog sudskog procjenitelja (ZANE

nekretnine)

• ugovori po osnovu kojih se traži kredit ili garancija

• lokacijska i gra�evinska dozvola kod zahtjeva za financiranje izgradnje objekata

• ostala dokumentacija koja pruža detaljniju sliku o poslovanju klijenta i predmetu

kreditiranja (Gregurek, M., Vidakovi�, N., str. 190, 2011).

�

�

��

�

4.3.2. Ocjena kreditne sposobnosti

Kreditna sposobnost klijenata predstavlja mogu�nost uzimanja, korištenja i vra�anja

financijskih sredstava njihovim izvorima uz odre�ene uvjete poimanja financijskih sredstava.

Proces utvr�ivanja kreditne sposobnosti svodi se na procjenu dužnikove volje i poslovne

sposobnosti da ugovorenom dinamikom vra�a kredit. Ocjena kreditne sposobnosti središnji je

dio kreditnog procesa, pa je procjena kreditne sposobnosti jedan od najvažnijih prethodnih

informacijskih procesa o kojem zavisi kvaliteta potraživanja odnosno kvaliteta kreditnog

portfelja i aktive banke (Jakov�evi�, str. 119, 2000).

Prema tradicionalnom shva�anju kreditna sposobnost odre�uje se na temelju vrijednosti

sredstava poduze�a i ona je zasnovana na �elu imovinske snage dužnika i pruža u praksi

relativno širok interval povjerenja kreditora u dužnika.

Kreditna sposobnost može se definirati kao mogu�nost i vjerojatnost da se ugovoreni rokovi

povrata financijskih sredstava održe bez utjecaja na životnu snagu klijenata i te obveze ispune

iz planiranih redovnih financijskih priljeva poduze�a.

Temelj financijske analize kreditne sposobnosti poduze�a je da se unaprijed prije zaklju�enja

ugovora to�no utvrdi sposobnost i spremnost dužnika da izvrši povrat primljenih sredstava

sukladno uvjetima predvi�enim ugovorom.

Financijskom analizom kreditne sposobnosti poduze�a obuhva�aju se pojave iz poslovne

prošlosti i sadašnjosti za koje se u svakom pojedinom slu�aju posebno pretpostavlja da utje�e

na poslovnu budu�nost poduze�a.

�imbenici koji utje�u na kreditnu sposobnost ne mogu se u potpunosti mjeriti i ocjenjivati kao

ni otkloniti nesigurnost i financijski rizik svakog pojedina�nog kreditnog posla.

S obzirom na metode koje se koriste u teoriji i praksi prilikom ocjene boniteta i kreditne

sposobnosti, razlikuju se �etiri pristupa:

- tradicionalni – obuhva�a analizu klijenta kroz šest to�aka motrišta: karakter,

kapacitet, kapital, kolateral, kondicije i kontrola,

�

�

��

�

- stati�ki – oslanja se na analizu povijesnih financijskih izvješ�a s glavnim

uporištem na likvidnosti,

- moderni ili dinami�ki – težište analize usmjerava na tijek gotovine u kombinaciji s

kvalitativnim analizama,

- vrlo moderni pristup – temelji se na sustavu bodovanja klijenta, a poznate modele

razvili su Altman („Z“ score) i Argenti („A“ score) (Jurman, predavanja, 2012.).

Bonitet je raznoliko shva�en pojam. U užem smislu bonitet izražava kreditnu sposobnost i

likvidnost firme, a u širem smislu njegovu ukupnu poziciju - organizacijsku, kadrovsku i

materijalno - financijsku strukturu, poziciju na tržištu, poslovnu reputaciju, razvojne programe

i poslovnu budu�nost, a time i kreditnu sposobnost i likvidnost. Bonitet klijenata ne može se

izjedna�iti s njegovom likvidnoš�u. Neki poslovni subjekti mogu biti nelikvidni u odre�enom

vremenskom razdoblju.

Postoji više vrsta obrazaca s podacima na osnovi kojih se može analizirati bonitet poslovnog

subjekta, a to su:

• BON-1 – sadrži op�e podatke o poduzetniku, podatke i pokazatelje o njegovu

poslovanju u protekle dvije godine, kretanje broja zaposlenih i njihove prosje�ne

pla�e, stanje nov�anih sredstava tijekom protekle godine, rang tvrtke u razredu, tj. u

odnosnoj djelatnosti, objašnjenja navedenih pokazatelja.

• BON-2 – sadrži op�e podatke o poslovnom subjektu; stanje sredstava na ra�unu;

ukupan iznos primitaka u korist ra�una u prethodnih 30 dana; prosje�no stanje

sredstava na ra�unu u prethodnih 30 dana; iznos odobrenoga okvirnoga kredita; iznos

evidentiranih nepodmirenih obveza; broj dana neprekidne blokade ra�una i broj dana

blokade ra�una u proteklih 6 mjeseci

• BON-IN – sadrži bonitetne informacije na hrvatskome jeziku koje se odnose na

odre�enog poslovnog subjekta iz Slovenije

• BON-PLUS – proširena verzija bonitetnih informacija s ocjenom financijskog rejtinga

�

�

���

�

Preduvjet za promptno ili brže ishodovanje kredita je i postojanje odgovaraju�eg i postojanog

sustava poslovne evidencije u poduze�u. Naime, kad poduze�e zatraži kreditna sredstva, bilo

od banke, bilo od koje druge financijske institucije, menadžment potencijalnog kreditora �e

od poduze�a zatražiti njegovu financijsku sliku, a ta se slika može dati samo ako poduze�e

ima jasan i uredan sustav ra�unovodstvenih evidencija (Ivanovi�, str. 302, 1997).

Pokazatelji za ocjenu financijskog položaja i uspješnosti klijenata:

• Pokazatelj likvidnosti mjere – sposobnost poduze�a za otplatu dospjelih kratkoro�nih

obveza. Pokazatelj teku�e likvidnosti prikazuje odnos kratkoro�ne imovine i

kratkoro�nih obveza. Koristi se kao mjera kratkoro�ne sposobnosti podmirenja

obveza. Previsok pokazatelj upu�uje na slabo upravljanje kratkotrajnom imovinom,

zalihe ili pak slabo korištenje kratkoro�nih kredita. Ako je pokazatelj visok, zna�i da

je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja suviška gotovine,

pooštriti kreditnu politiku. Pokazatelj ubrzane likvidnosti predstavlja odnos

kratkotrajne imovine umanjene za vrijednost zaliha i kratkoro�nih obveza. Na temelju

ovog pokazatelja procjenjuje se sposobnost zajmotražitelja da u kratkom roku udovolji

hitnim potrebama za gotovinom. Pokazatelj prosje�ni dani naplate potraživanja

izra�unava broj dana potreban da se klijentovo potraživanje naplati. Što je vrijeme

naplate kra�e, to klijent dolazi do bržeg priljeva novca. Pokazatelj prosje�ni dani

pla�anja obveza izra�unava dane potrebne za pla�anje obveza klijenta prema

vjerovnicima. Što je vrijeme pla�anja kra�e, to je ve�a sposobnost klijenta za

podmirenje njegovih obveza.

• Pokazatelji efikasnosti - ra�unaju se na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka, te

upu�uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Koeficijent obrtaja

kapitala pokazuje u�inkovitost kapitala, odnosno koliko jedna nov�ana jedinica

kapitala stvara nov�anih jedinica prihoda od prodaje. Koeficijent obrtaja dugotrajne

imovine pokazuje u�inkovitost dugotrajne imovine u ostvarivanju ukupnog prihoda od

prodaje, odnosno koliko jedna nov�ana jedinica dugoro�ne imovine stvara nov�anih

jedinica prihoda od prodaje.

• Pokazatelji zaduženosti – koriste se za procjenu financijskog rizika poduze�a, te se

izra�unavaju na temelju podataka iz bilance. Stopa zaduženosti predstavlja omjer

�

�

���

�

ukupnih obveza i ukupne pasive, te pokazuje koliki se dio imovine financira tu�im, a

koliki dio vlastitim izvorima. Koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom

dobije se stavljanjem u omjer kapitala i dugotrajne imovine, te pokazuje koliko se

vlastitog kapitala koristi za financiranje dugotrajne imovine. Koeficijent financiranja

pokazuje koliki je udio tu�ih izvora u financiranju poslovanja po jedinici vlastitog

kapitala, a dobije se stavljanjem u omjer ukupnih obveza i kapitala. Što god je udio

tu�ih izvora ve�i, to je ve�i rizik poslovanja i manja financijska samostalnost

poduze�a.

• Pokazatelj aktivnosti – mjere koliko efikasno poduze�e upotrebljava svoje resurse.

Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrtaja. Koeficijent obrtaja

ukazuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.

• Pokazatelj profitabilnosti – izražavaju snagu zarade poduze�a, odnosno pokazuju

ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogu�nost ostvarenja

profita.

Pokazatelj profitabilnosti se dijeli u dvije temeljne skupine:

- Bruto marža profita – stavlja u odnos dobit prije oporezivanja uve�anu za kamate s

prihodima od prodaje poduze�a. Što je ona ve�a, poduze�e je uspješnije u

ostvarivanju zarade.

- Neto marža profita – prikazuje odnos izme�u dobiti nakon oporezivanja uve�ane

za kamate s prihodima od prodaje poduze�a. Neto marža profita je najprecizniji

pokazatelj kona�nih u�inaka realiziranih poslova i pokazuje koliko postotak

prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se može slobodno raspolagati.

• Pokazatelji sposobnosti otplate kredita – koeficijent pokrivenosti kamata pokazuje

sposobnost klijenta da plati kamate, a izra�una se ako se dobit prije oporezivanja

uve�ana za svotu troška kamata podijeli sa troškom kamata. Što je ovaj pokazatelj

ve�i, to je klijent sposobniji podmiriti troškove kredita. Financijski je snažniji onaj

subjekt koji ima relativno ve�u pokrivenost prihoda viškovima priljeva nad odljevima.

Svih pet skupina pokazatelja prikazani su u Tablici 6.

�

�

���

�

Tablica 6: Financijski pokazatelji

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Teku�a likvidnost

Ubrzana likvidnost

Prosje�ni dani naplate

Prosje�ni dani pla�anja obveza

FORMULA

Kratk.imovina/kratk.obveze

Kratk.imovina-zalihe/kratk.obveze

Kratk.potraživanja*dani

razdoblja/prihodi od prodaje

Kratk.obveze-krediti/uk.rashodi*dani

razdoblja

POKAZATELJI EFIKASNOSTI

Koeficjent obrtaja kapitala

Koeficjent obrtaja kratkotrajne

imovine

Koeficjent obrtaja dugotrajne imovine

Prihodi od prodaje/kapital

Prihodi od prodaje/kratk.imovina

Prihodi od prodaje/dugo.imovina

POKAZATELJI ZADUŽENOSTI

Stopa zaduženosti

Koef.pokrivenosti dugo.imovine

kapitalom

Koeficjent financiranja

Ukupne obveze/ukupna pasiva

Kapital/dugotrajna imovina

Ukupne obveze/kapital

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Profitna marža

Profitabilnost aktive

Profitabilnost kapitala

Dobit nakon oporezivanja/prihod

Dobit nakon oporezivanja/aktiva

Dobit nakon oporezivanja/kapital

�

�

���

�

POKAZATELJI SPOSOBNOSTI

OTPLATE KREDITA

Koeficjent pokrivenosti kamata

Nov�ani tijek prema prihodima

D.prije

oporez.+troš.kamata/troš.kamata

Nov�ani priljev neto/ukupni prihod

Izvor: Izrada studenta prema Jakov�evi�, 2000., str. 129.

Navedeni pokazatelji predstavljaju podlogu za ocjenu boniteta koji se temelji na financijskim

podacima i predstavlja kvantitativnu ocjenu kvalitete izražene kroz financijske rezultate

poslovanja.

Pod kvalitativnim �imbenicima podrazumijevamo sve informacije koje nisu obuhva�ene

ra�unovodstvenim podacima o poduze�u. U te �imbenike ubrajamo:

1) Menadžment i vlasni�ku strukturu poduze�a – njihov rad i odluke bitno utje�u na

poslovanje i solventnost poduze�a. Kod procjene menadžmenta uzimaju se u obzir

elementi kao što su: obrazovanje, iskustvo u poslu, usavršavanje, na�in vo�enja,

„dobar glas“ u stru�nim krugovima, odnos sa zaposlenicima...

2) Ra�unovodstvo i izvještavanje – pod ra�unovodstvom se podrazumijevaju svi

dokumenti i poslovi koji omogu�uju evidentiranje svih ekonomskih �injenica i

aktivnosti pojedina�no i ukupno s ciljem prikaza proteklih i predvi�anja budu�ih

poslovnih doga�aja. Ovakva procjena izvodi se iz procesa planiranja i godišnjih

obra�una.

3) Postrojenja, sustavi i organizacija – obuhva�a sve organizacijske mjere i sredstva za

postizanje rezultata, ali i same rezultate. Procjena ovih elemenata proizlazi iz

pojedina�ne procjene stanja postrojenja s obzirom na godine, istrošenost, zastarjelost,

te potrebu za popravcima i investicijama.

4) Tržište i tržišna pozicija – pod pojmom tržišta procjenjuje se s jedne strane op�eniti

razvoj branše, ali i konkretna tržišna pozicija poduze�a, te odnos s okruženjem –

konkurencijom, tehnologijom i razvojnim potencijalom. Tako�er se procjenjuje i

mogu�i utjecaj od strane klijenata i dobavlja�a. Procjena tržišne pozicije proizlazi iz

�

�

���

�

snage poduze�a i njegovih proizvoda ili usluga na tržištu, u usporedbi s

konkurencijom.

Za banku, poduze�e je kreditno sposobno kad je u stanju vratiti kreditna zaduženja, a da pri

tome ne do�e u pitanje njegov stabilan rast i razvoj. Interes banke, kao kreditora, za

ocjenjivanje kreditne sposobnosti više je nego o�it. Svrha utvr�ivanja kreditne sposobnosti u

kreditnom procesu je minimiziranje kreditnog rizika zajmotražitelja, tj. potencijalnog dužnika,

te utvr�ivanje financijskog zdravlja poduze�a, odnosno poslovnih i financijskih osobina

poduze�a. Ocjena kreditne sposobnosti je argument banci za donošenje kona�ne kreditne

odluke.

4.3.3. Obrada zahtjeva

Nakon obavljene cjelokupne analize pokazatelja poslovanja, radi se kreditni prijedlog. U

kreditnom prijedlogu bankar je dužan navesti:

• podatke o klijentu

• podatke o traženom kreditu, koji se o�ituju kroz:

- vrstu,

- iznos

- rok

- namjenu

- bitne kreditne uvjete

• podaci o postoje�im plasmanima koji se ne mijenjaju (potrebno je navesti vrstu, rok,

iznos, namjenu, iskorištene iznose, kreditna osiguranja)

• ako klijent pripada povezanom društvu treba navesti i podatke o kreditnom aranžmanu

banke u drugim tvrtkama iz povezanog društva

�

�

���

�

• postoje�u izloženost klijenta prema banci

• poslovni odnos klijenta s bankom (klasifikaciju HNB-a, i u banci, urednost klijenta

prema Poreznoj upravi, blokade, ukupan prihod koji je ostvaren od klijenta)

• analiza klijenta, djelatnost

• podaci o menadžmentu

• iskustvo iz poslovnih odnosa s klijentom

• klju�ni financijski podaci dobiveni analizom financijskih izvješ�a

• financijski pokazatelji

• obrazložene zahtjeva

• kolateral

• kona�an prijedlog, izuze�a i razine odlu�ivanja

• argumenti za odobrenje te mogu�e slabe strane.

Ukoliko je donesena pozitivna odluka, sklapa se ugovor o kreditu te prilažu svi instrumenti

osiguranja koji su navedeni kao instrumenti osiguranja vra�anja duga – kolaterali.

Nakon prikupljanja svih valjanih instrumenata, banka sklapa ugovor s klijentom. Ugovorom o

kreditu banka se obvezuje korisniku staviti na raspolaganje odre�enu svotu novca, na

odre�eno ili neodre�eno vrijeme, za neku namjenu ili bez namjene. Korisnik se obvezuje

pla�ati banci ugovorenu kamatu i glavnicu vratiti u vrijeme i na na�in kako je utvr�eno

ugovorom o kreditu.

Prilikom sklapanja ugovora o kreditu utvr�uje se svrha i namjena kredita, vrijednost i iznos

kredita, uvjeti i rokovi povrata, zahtijevani instrumenti osiguranja povrata kredita, povrat

kredita, posebne obveze klijenata u slu�aju kašnjenja, nepotpunog pla�anja ili nepla�anja, kao

i ostali uvjeti koji obvezuju klijente:

• zabrana otu�ivanja imovine, ako je instrument osiguranja odobrenog kredita,

�

�

���

�

• zabrana isplate dobiti,

• subordinacija pozajmice.

Korisnik kredita dužan je banci omogu�iti kontrolu temeljnih financijskih izvješ�a s prilozima

u potpisanim rokovima, a po potrebi i drugu dokumentaciju na na�in i u rokovima koje odredi

banka.

Banka može u cijelosti otkazati korisniku ugovor o kreditu prije ugovorenog roka i zahtijevati

naplatu cjelokupnog iznosa kredita s kamatama i troškovima,ako korisnik kredita ne poštuje

odredbe ugovora ili nenamjenski koristi sredstva odobrenog kredita.

4.4. Instrumenti osiguranja

Kod donošenja odluke o kreditu, banke se drže na�ela da loš bonitet ne može biti nadopunjen

instrumentima osiguranja. Instrumenti osiguranja �ine sekundarne izvore naplate potraživanja.

VRSTE INSTRUMENATA OSIGURANJA:

1.Prvorazredni instrumenti osiguranja

• depozit kod banke koji se može upotrijebiti za naplatu potraživanja banke

• vrijednosni papiri RH ili HNB-a

• neopoziva garancija ili supergarancija koju izda doma�a ili inozemna banka, a koje

imaju primjereni stupanj kreditne sposobnosti i sadrže rije�i „na prvi poziv“

• polica osiguranja prvorazrednog osiguravaju�eg društva

• jamstvo Republike Hrvatske (www.zaba.hr).

2.Primjereni instrumenti osiguranja

• plasman je odobren u skladu s na�elima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja

�

�

���

�

• imovina bez stvarnih i pravnih optere�enja

• banka ima prvenstvo u redoslijedu namirenja potraživanja po plasmanima

• nema nikakvih zapreka za prodaju imovine dužnika

• objektivno procijenjena vrijednost imovine je najmanje 100% ve�a od ukupnih

potraživanja plasmana

• prodaja imovine može se obaviti najkasnije u roku od godine dana nakon dospje�a

plasmana (www.zaba.hr).

3.Ostali instrumenti osiguranja

• založno pravo na pokretninama i pravima

• bianco mjenica i obra�unski �ekovi

• obi�na i bianco zadužnica

• solidarni dužnici i jamci

• izjava o suglasnosti za zapljenu primanja

• ugovorna izjava o naplati dospjelih obveza sa svih ra�una koje klijent ima u banci

• ugovorno ovlaštenje za podnošenje naloga za naplatu

• cesije, asignacije i sl. (www.zaba.hr).

Obi�na zadužnica je isprava na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika kojim on daje suglasnost

da se radi naplate tražbine odre�enog vjerovnika zapljene njegovi odre�eni ra�uni koje ima

kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih ra�una (u

skladu s njegovom izjavom) izravno ispla�uje vjerovniku.

Bjanko zadužnica je isprava na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika trgovca i kojom on daje

suglasnost da se radi naplate tražbine �iji iznos �e biti naknadno upisan u ispravi, zapljene

odre�eni ili svi njegovi ra�uni koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog

�

�

��

�

prometa te da se novac s tih ra�una (u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi)

izravno ispla�uje vjerovniku koji je odre�en u ispravi.

Hipoteka i finducija su instrumenti osiguranja naplate putem kojih banka u slu�aju neredovite

otplate kredita može zapljeniti imovinu klijenta kako bi naplatila svoja potraživanja.

Fiducijarnim prijenosom prava vlasništva, pravo vlasništva na imovini klijenta prenosi se na

banku, a kod založnog prava, odnosno hipoteke, imovina se banci daje u zalog. Osnovna

razlika izme�u hipoteke i fiducije je u tome što kod hipoteke klijent zadržava vlasništvo nad

imovinom, dok se kod fiducije, pravo vlasništva odmah prenosi na banku. Zalog i pravo

vlasništva traju do kona�ne otplate kredita (http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-h/web/hipoteka).

Mjenica – vrijednosni papir, odnosno isprava o pravu na isplatu odre�ene svote novca. �esto

se izdaje samo s dužnikovim potpisom te se naknadno popunjava mjeni�na svota i dospije�e

(www.zaba.hr).

Da bi se op�enito neki instrument mogao smatrati kvalitetnim, on mora imati karakteristike na

temelju kojih se osnovano može procijeniti da �e banka (u slu�aju aktiviranja) preko tržišnog

ili sudskog mehanizma mo�i naplatiti svoje potraživanje koje je osigurano tim instrumentom

u razumnom roku.

Vezano za hipoteke i fiducirane prijenose vlasništva nad nekretninama u korist banke, treba

istaknuti da je rizi�ni proizvod primjereno osiguran hipotekom ili fiduciranim vlasništvom

nad nekretninom.

Pri odobravanju rizi�nih proizvoda kvalitetnim klijentima banka kao dodatni instrument

osiguranja, iznimno prihva�a i hipoteke drugog i nižeg reda, uz uvjet da je procijenjena

vrijednost imovine dostatna za povrat svih potraživanja osiguranih predmetnom imovinom.

Osim toga, pri odobravanju rizi�nih proizvoda kvalitetnim klijentima kojima se otpla�uju

obveze klijenata, banka kao dodatni instrument osiguranja prihva�a hipoteku drugog i nižeg

reda uz uvjet da je prethodno banka pribavila suglasnost u pismenom obliku svih hipotekarnih

vjerovnika �ija su prava upisana prije nje.

�

�

��

�

4.5. Korištenje, naplata i otplata kredita

Onog trenutka kada je donesena odluka o odobrenju kredita, bankar o tome izvješ�uje klijenta

i priprema ugovor za potpisivanje. Ugovor o kreditu još jednom formalizira svrhu i namjenu

kredita, njegovu vrijednost, uvjete i rokove povrata kredita, zahtijevani kolateral te posebne

obveze klijenata u slu�aju kašnjenja, nepotpunog pla�anja ili nepla�anja.

Nakon što je ugovor sažet, potpisan te je prikupljena sva potrebna kreditna dokumentacija,

bankar izdaje nalog za realizaciju kredita. Kreditna dokumentacija ima osobitu važnost za

osiguranje naplate kredita.

Da bi se iskoristio odobreni kredit, prije plasiranja kredita moraju se ispuniti uvjeti koji

proizlaze iz ugovora o kreditu, trošak kredita, naknada za odobrenje kredita te ostale naknade

kao što su naknada za izmjenu uvjeta na zahtjev klijenata, naknada za prijevremeni iskup

kredita koja se može naplatiti iz odobrenog kredita ili ju je klijent dužan podmiriti prije prvog

korištenja kredita.

Osim pla�anja svih naknada i troškova, prije plasmana, korisnik je obavezan dostaviti

sljede�e:

• ugovore o kreditu ovjerene i potpisane te solemnizirane kod javnog bilježnika,

• založnu mjenicu ukoliko se radi o ugovoru o založnom pravu,

• original zemljišno – knjižnog izvatka o upisu založnog prava na nekretnini i Rješenje

o upisu

• mjenicu korisnika kredita, sudužnika ili jamca ovisno o vrsti kredita,

• zadužnicu korisnika kredita, sudužnika ili jamca ovisno o vrsti kredita,

• isprava o zapljeni pla�e korisnika kredita, sudužnika ili jamca ovisno o vrsti kredita,

• policu osiguranja ovisno o vrsti kredita,

• jamstva HAMAG INVEST-a,

�

�

���

�

• ugovor o oro�enju depozita,

• ostali instrumenti osiguranja na zahtjev banke.

Isplata kredita slijedi sukladno namjeni kredita na ra�un korisnika kredita ili dobavlja�a

sukladno potpisanom zahtjevu klijenta za korištenje kredita, temeljem prezentirane

dokumentacije i specifikacije.

Po iskorištenju kredita otvara se kreditna partija, formiraju rokovi naplate i dospije�a kredita

koji se dostavljaju klijentu. Banke sve više koriste ugovore o trajnom nalogu kako bi

automatski skidale dospjele rate kredita i kamatu.

Korisnik kredita može, uvjetovan poslovnim prilikama tražiti prijevremenu kona�nu otplatu

kredita te mu se napla�uje dodatna naknada na preostali nedospjeli iznos glavnice. Zbog

nemogu�nosti otplate kredita korisnik može zatražiti i reprogram kredita kako bi smanjio ili

pove�ao iznos rate, skratio ili produžio rok otplate i sl. Banka obra�unava dodatnu naknadu za

svaku promjeni po kreditu.

Nakon otplate kredita u cijelosti, korisniku kredita vra�aju se instrumenti osiguranja, izdaje se

brisovno o�itovanje ukoliko je kao instrument osiguranja bila ugovorena hipoteka na

nekretninu ili pokretninu, te se vra�aju knjižice vozila ukoliko se radi o kreditu za motorna

vozila (www.zaba.hr).

4.6. Rizici iz kreditnih poslova

Svaka poslovna aktivnost uklju�uju�i i bankarsko poslovanje povla�i za sobom odre�ene

poslovne odluke pra�ene rizikom i nesigurnoš�u. Bankarska aktivnost predstavlja donošenje

odluka koje svjesno uklju�uju rizik, pa se može re�i kako banke upravljaju rizicima, a ne

izbjegavaju ih, s posebnim naglaskom na kreditni rizik kojim se izlaže u svakodnevnom

poslovanju. Obzirom da do rizika iz kreditnog posla može do�i zbog raznih �imbenika unutar

i van banke, banke jasno formuliraju kreditnu politiku, procedure, pravila i odluke.

�

�

���

�

Kreditni rizik može se definirati kao vjerojatnost da �e financijski instrument izgubiti na

vrijednosti uslijed neispunjenja ugovorenih obveza dužnika koje bi mogle uvjetovati

nepravodoban i nepotpun povrat glavnice, kamata i naknade (Jakov�evi�, str.37, 2000).

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u ugovoru ne�e izvršiti obvezu djelomi�no ili u cijelosti,

što �e izazvati da banka, odnosno ulagatelj pretrpi financijski gubitak.

Klasifikacija prema kojoj kreditni rizik treba podijeliti na rizik klijenta i rizik ugovorenih

parametara. U rizik klijenta spadaju rizik nepla�anja i rizik likvidnosti, a u rizike ugovorenih

parametara rizik kamatne stope, rizik te�aja, rizik kolaterala – osiguranja.

Rizik nepla�anja je rizik da korisnik kredita ne�e vratiti pozajmljeni iznos uve�an za kamatu,

na dan dospije�a. Ovaj se rizik može utvrditi iz sposobnosti vra�anja, povijesti vra�anja duga i

trenutnom stanju dužnika. Isti izlaže banku materijalnom nov�anom gubitku. Banka �e

poduzeti mjere koje �e se sastojati od prisilne naplate putem prethodno pribavljenih

instrumenata osiguranja. Rizik likvidnosti je vjerojatnost da financijska institucija

raspoloživim nov�anim sredstvima ne�e mo�i podmiriti dospjele obveze prema svojim

vjerovnicima kao i obveze po odobrenim kreditima, izdanim jamstvima, garancijama,

avalima, itd. Jedan od oblika kreditnog rizika koji se vezuje uz kreditne plasmane je rizik od

neželjenih promjena u vrijednosti odobrenog kredita. Taj rizik se zove, rizik kamatne stope, a

javlja se u slu�ajevima neo�ekivane promjene kamatne stope na tržištu, što može donijeti

zaradu ili gubitak za banku (www.mojbankar.hr).

Te�ajni rizik javlja se u uvjetima promjene deviznog te�aja. Zaštita banke od ovakvog rizika

mogu�a je ugovaranjem valutne klauzule, kojom se iznos kredita veže za neku �vrstu valutu.

Rizik kolaterala- osiguranja, javlja se u slu�ajevima kada banka pristupi prisilnoj naplati

kreditnih potraživanja (www.upravljanjerizicima.com).

Prekomjerna izloženost banke rizicima može ju dovesti u stanje insolventnosti, tj. u stanje

negativne neto vrijednosti banke gdje su uslijed velikih gubitaka po kreditnim plasmanima

obveze postale ve�e od imovine pa kapital banke i ne postoji. U takvoj situaciji banka ide u

ste�aj ili se poduzimaju mjere za njezinu sanaciju.

�

�

���

�

5. OSTALE BANKARSKE USLUGE

Ulaganja u nove proizvode i usluge koje s postoje�ima �ine sve cjelovitija rješenja korisnika,

uz neophodan konzervativan pristup upravljanja imovinom, banke smatraju jednim od

izuzetno bitnih preduvjeta opstanka na tržištu.

5.1. Internet bankarstvo

Uslijed porasta obujma financijskih transakcija, papirni platni promet zahtijeva dosta vremena

za finalizaciju pla�anja, tako da sve to utje�e na istiskivanje papirnog na�ina pla�anja u korist

elektronskog na�ina pla�anja.

Kada se u praksi po�ela primjenjivati kompjuterizacija sustava pla�anja, mijenjale su se

metode i tehni�ka rješenja, ali je bit koncepta ostao isti. Ona se sastoji od mogu�nosti da se

tehni�ko – tehnološke i ekonomske karakteristike informacijske tehnologije iskoriste za

eliminiranje papira iz sustava pla�anja, pove�anje brzine transakcijskih i informacijskih

tokova i snižavanje transakcijskih troškova.

Pojava elektronskog novca nametnula je potpuno novu filozofiju u bankarstvu, koja se

zasnivala na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava EFT. EFT je postupak kojim se

pomo�u elektronskog prijenosa poruka prenosi novac izme�u dva mjesta, bez fizi�kog

prijenosa gotovine.

Internet bankarstvo ili e-zaba omogu�uje klijentima direktno, brzo i jeftino upla�ivanje

novaca, podizanje istog, pla�anje ra�una, provjera ra�una i dospjelih obveza, te omogu�uje da

klijent svoje vrijeme i mogu�nosti rasporedi kako njemu odgovara (www.zaba.hr).

Dnevno se putem e-zabe može provesti maksimalno 20 transakcija kupoprodaje ili konverzije

valuta. Prilikom kupoprodaje ili konverzije valuta, u slu�aju nemogu�nosti provedbe platne

transakcije u iznosu koji je korisnik odredio u nalogu, banka �e korisniku ponuditi izvršenje

�

�

���

�

platne transakcije u iznosu koji je najbliži ozna�enom iznosu u nalogu (Gregurek, M.,

Vidakovi�, N., str.100, 2011).

Osim e-zabe, Zagreba�ka banka nudi i e-poslovnicu, novu mogu�nost komunikacije s

bankom, odnosno bankarima koji su dostupni putem e-poslovnice. E-poslovnica bitno

skra�uje vrijeme klijentima zbog pružanja više vremena za ostale poslovne obveze.

5.2. Mobilno bankarstvo

Mobilno bankarstvo je najnoviji trend u razvoju elektronskog bankarstva. Najnovija

generacija mobilnih telefona posjeduje mogu�nost da se korisnik automatski spoji na internet

s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje ima pristup internetu i izvrši željene transakcije.

M-zabom, bankarstvom putem mobitela, klijenti štede vrijeme i financijske obveze mogu

obavljati u hodu, posjeduju potpunu kontrolu nad vlastitim financijama na svakom mjestu u

svako doba, ne ovise o radnom vremenu poslovnice te je sigurnost zajam�ena jer se nakon tri

minute ne korištenja automatski aplikacija gasi (www.poslovni.hr).

Da je korištenje mobitela za naprednije potrebe, uklju�uju�i i mobilno bankarstvo, sve

popularnije me�u klijentima, pokazuje i istraživanje GFK o porastu prodaje smartphoneova i

tableta u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, prema kojem je Hrvatska u prvoj polovici 2013. prodala

349.000 smartphoneova, što je porast od 61%, odnosno najve�i porast u zemljama u kojima je

provedeno istraživanje. Upravo su smartphoneovi i tableti naj�eš�i izbor klijenata banke,

aktivnih korisnika m-zabe. Ovu uslugu, ina�e uvedenu 2007. godine koristi preko 210 tisu�a

korisnika.

Na Grafu broj 4 može se vidjeti trend rasta mobilnog bankarstva u Zagreba�koj banci.

�

�

���

�

Graf 4. Broj pristupanja pojedinom kanalu od 1. tromjese�ja 2012. do 4. tromjese�ja 2013.

godine u Zagreba�koj banci

Izvor: www.zaba.hr

Prema pokazateljima iz posljednjeg tromjese�ja 2013. godine, klijenti Zagreba�ke banke sve

više se opredjeljuju za poslovanje putem direktnih kanala, mobilnog i Internet bankarstva.

Naime, od listopada do prosinca prošle godine registrirano je pet milijuna prijava (ulaza) na

m-zabu i 3,8 milijuna prijava na e-zabu, dok je broj dolazaka klijenata u poslovnice banaka

iznosio oko 2,4 milijuna.

Banka kontinuirano prati potrebe klijenata koji svoje financijsko poslovanje žele obavljati na

jednostavan, brz i suvremen na�in. Potaknuta izvrsnim rezultatima u pla�anjima m-zabom, od

prošlog rujna Zagreba�ka banka je putem m-zabe, za razliku od ostalih m-banking usluga u

zemlji, ponudila klijentima i mogu�nost pla�anja u Konzumu i Tisku, putem usluge „m-kupi“.

Kao lider u online ponudi usluga, mogu se utvrditi dosadašnji rezultati u korištenju mobitela

za platne usluge koji ukazuju da �e mobiteli i mobilne aplikacije banke imati sve zna�ajniju

ulogu u budu�im day2day navikama njenih klijenata (www.poslovni.hr).

�

�

���

�

5.3. Karti�no poslovanje

Prvi ozbiljniji sustav platnih kartica javlja se 1950. godine, koji je osnovala specijalizirana

institucija pod nazivom Diners Club. Nakon pojavljivanja platne kartice „Diners Club“, 1958.

godine pojavljuje se sustav kreditnih kartica koncerna American Express Company.

Karti�no poslovanje danas je imperativ, a svaki gra�anin koristi se s nekoliko kartica. Kartice

su proizvod, koji je uvijek uz vas, pružaju�i vam sigurnost i jednostavnost u nabavi

svakodnevnih potrepština i kod ve�ih kupnji. Uporaba kartica je sigurna. Svega 0,3 posto

transakcija su zlouporabe kartica. Uporabom kartice na na�in predvi�en ugovorom korisnik je

100 posto siguran od mogu�e zlouporabe. Štetu kod slu�ajeva zlouporabe pokriva banka ili

karti�na ku�a (Gregurek, M., Vidakovi�, N., str.59). Upravo zbog toga, Zagreba�ka banka

neprestano nudi nove proizvode i pogodnosti klijentima te nova tehnološka rješenja uz najviše

standarde sigurnosti. Osim usluge izdavanja kartica, Zagreba�ka banka poslovnim subjektima

nudi mogu�nost ugovaranja prihvata kartica kao sredstva pla�anja na njihovim prodajnim

mjestima. Svakom ugovornom partneru osigurava najmodernije ure�aje za realizaciju

karti�nih transakcija na samom prodajnom mjestu te proširenje poslovnog odnosa posebnom

ponudom za korisnike kartica koja �e dodatno privu�i nove kupce.

Zagreba�ka banka, 2011. izdala je Visa Obrtni�ku karticu koja objedinjuje ulogu postoje�e

�lanske iskaznice Hrvatske obrtni�ke komore (HOK) i istodobno osigurava mogu�nost

ostvarivanja niza popusta i pogodnosti na razli�itim prodajno - uslužnim mjestima u

Hrvatskoj (www.zaba.hr).

2013. izdana je MasterCard Student, prva kartica s odgodom pla�anja namijenjena

studentima, i Visa Business kartica s odgodom pla�anja koja omogu�uje poslovnim

korisnicima odgodu poslovnih troškova u svim situacijama te pogodnost obro�ne otplate. Za

korisnike MasterCard i Visa kreditnih i kartica s odgodom pla�anja za gra�ane uvodi se

najviši sigurnosni standard za kupnje putem interneta, a za uspješnije upravljanje novcem i

kontrolu karti�nih troškova u ponudi je Financijski planer, nova usluga e-zabe. Iste godine, u

suradnji s Konzumom i Tiskom Zagreba�ka banka ekskluzivno omogu�uje brzo, jednostavno

i sigurno podizanje gotovine na tisu�ama prodajnih mjesta, a korisnicima Individualne

�

�

���

�

MasterCard kartice nudi brzi gotovinski kredit koji se odobrava u svim poslovnicama banke,

uz brzu realizaciju i minimalnu dokumentaciju (www.zaba.hr).

5.4. Garancije i avali

Garancije su jedan od osnovnih instrumenata kojima se koriste poduze�a kako bi jam�ila za

svoje poslovanje. U poslovnom svijetu �esto se doga�aju slu�ajevi kada jedna poslovna strana

traži garanciju da �e posao biti izveden ili da �e roba biti pla�ena. Druga poslovna strana

možda nema prikladne elemente osiguranja kako bi pokazala svoju dobru poslovnu namjeru

pa tu ulazi banka. Banka je ta koja daje garanciju da �e se neka roba platiti ili da �e neki posao

biti adekvatno obavljen (Gregurek, M., Vidakovi�, N., str.87, 2011).

S obzirom na to da u definiciji piše da se garancije dijele na garancije kojima se garantira

pla�anje ili garancije kojima se garantira obavljanje posla, garancije mogu biti platežne

(garantiraju pla�anje) i �inidbene (garantiraju izvršenje).

Za banku je garancija usluga koja se obi�no napla�uje kao postotak veli�ine garancije, tako da

banka ostvaruje prihode putem naknade po garanciji. Za poduze�a su garancije temelj

uspostavljanja poslovnih odnosa s drugim poduze�ima.

Poslovanje s garancijama u velikoj je ve�ini poslova i javnih natje�aja jedan od uvjeta

sklapanja samog posla i dio potrebne dokumentacije. Izdana garancija može biti pokrivena ili

nepokrivena. Pokrivena garancija je kada poduze�e koje traži da mu se izda garancija ima

vrijednost garancije ve� osiguranu u obliku depozita, hipoteke ili nekog drugog oblika

osiguranja (Gregurek, M., Vidakovi�, N., str.90).

Garancija postaje važe�a danom njenog izdavanja ili kasnijim datumom ukoliko tako odre�uje

tekst garancije (garancija za vra�anje avansa). Rok valjanosti garancije je kalendarski datum,

odnosno nastup odre�enog doga�aja. Bankovna garancije je važe�a ako i nema datuma

trajanja, tada je rok trajanja do zastare, pet godina od izdavanja.

�

�

���

�

Obveza banke po izdanoj garanciji prestaje pla�anjem potpunog garantnog iznosa, istekom

roka valjanosti, vra�anjem garancije prije roka valjanosti, primitkom pismene izjave korisnika

da ne�e tražiti pla�anje po garanciji, potpunom redukcijom garantnog iznosa i s

nepravovremenim ili nepotpunim predo�enjem dokumenata koji se zahtijevaju u garanciji.

Vrste bankarskih garancija ovisno o riziku što ga garancija pokriva:

• garancija za ozbiljnost ponude (tender guarantee)

• garancija za dobro izvršenje posla (preformance guarantee)

• garancija za povrat avansa (advance payment guarantee)

• platna garancija (payment guarantee)

• garancija za povrat zadržanog iznosa (retention money guarantee)

• garancija za otklanjanje nedostataka u garantnom roku (warranty guarantee)

• carinska garancija (customs guarantee)

• sudska garancija (juridical guarantee)

• konosmanska garancija (B/L guarantee)

Standby akreditiv – SAD banke stvaraju STANDBY L/C kao zamjenu za europsku garanciju

na prvi poziv. Predstavlja abnormalnu situaciju, da jedna strana ne ispuni dogovor.

Mjenica – vrijednosni papir propisanog oblika, koji sadržava obvezu na isplatu odre�ene

svote novca. Mjenica ima trostruku ulogu. Kao kreditno sredstvo mjenica omogu�uje

premoš�enje razdoblja trenutne insolventnosti. Njenim izdavanjem i odre�ivanjem dospije�a

u bližoj ili daljnjoj budu�nost može se odgoditi pla�anje obveza i osigurati normalno

odvijanje poslovanja. Kao sredstvo osiguranja pla�anja mjenica se koristi za osiguranje

pla�anja potraživanja iz prometa roba i usluga, u tom slu�aju kupac robe ili usluga izdaje

prodavatelju mjenicu koju �e prodavatelj predati na naplatu u slu�aju da mu kupac do

ugovorenog roka ne podmiri njegovo potraživanje. Banke ju koriste kao sredstvo osiguranja

pla�anja prilikom odobravanja kredita. Kao sredstvo pla�anja mjenica dolazi do izražaja u

trenutku podnošenja na naplatu dospjele mjenice.

�

�

��

�

Aval je naziv koji se u mjeni�nom pravu rabi kao sinonim za neprikriveno mjeni�no jamstvo,

tj. jamstvo kojim mjeni�ni jamac (avalist) jam�i za ispunjenje mjeni�ne obveze nekoga od

mjeni�nih dužnika (www.limun.hr). U pogledu osobnih svojstava prospektivnog avalista,

vrijede op�a pravila o mjeni�no-pravnoj sposobnosti, a avalist podjednako može biti i neki od

potpisnika mjenice i tre�a osoba. Aval se može dati za �itavu mjeni�nu svotu ili samo za

odre�eni dio te svote, i to za obvezu bilo kojeg mjeni�nog obveznika. Ako iz avala nije

vidljivo za �iju obvezu je dat, uzet �e se da je dat za obvezu trasanta. Avalist odgovara za

ispunjenje obveze solidarno s osobom za �iju obvezu je aval dao, a njegova obveza je valjana

i u slu�aju ako bi obveza za koju je aval dan bila ništava, osim u slu�aju kada je ta obveza

ništava iz formalnih razloga. Samo u posljednjem slu�aju ništava je i obveza avalista.

Aval se daje avalistovim potpisivanjem mjenice ili alonža na bilo kojem mjestu, ali uz

naznaku "per aval", "kao jamac", "kao poruk" ili drugim izrazom istog zna�enja. Istodobno,

svaki potpis na licu mjenice – osim potpisa trasanta i trasata – uzima se kao aval. Avalist koji

isplati mjenicu samom isplatom stje�e prava iz mjenice prema onome za koga je dao aval, kao

i prema onima koji toj osobi odgovaraju (pravo na regres). Od avala, neprikrivenog mjeni�nog

jamstva, valja razlikovati žiro, tj. prikriveno mjeni�no jamstvo (www.limun.hr).

�

�

��

�

6. ZAKLJU�AK

Poduzetništvo današnjice obnavlja, transformira i poti�e razvoj ekonomije diljem svijeta.

Iz rada može se zaklju�iti da mala i srednja poduze�a igraju važnu ulogu u razvoju Hrvatskog

gospodarstva, samim time što �ine 90% bankarskih klijenata. Malo gospodarstvo zapošljava

skoro 50% od ukupnog broja zaspolenih u hrvatskom gospodarstvu i kao takvo predstavlja

zna�ajan oslonac ekonomskom rastu i socijalnoj sigurnosti.

Financijska potpora malom gospodarstvu važan je dio ukupne potpore politike u svim

državama koje smatraju da je razvoj tog dijela gospodarstva važan. Financijska struktura

malih trgova�kih društava obi�no je raznovrsna. Tu se susre�u sredstva vlasnika poduze�a ili

partnerstva, krediti banaka i ulaganja tzv. rizi�nog kapitala specijalnih financijskih institucija i

sli�no. U poslovanju, banka kroz razli�ite odnose ulazi u sastavnice gospodarstva, postaju�i

važan gospodarski �imbenik i institucija koja svojim mobilizacijskim, kreditnim i

posredni�kim poslovima, temeljenim na na�elima bankarskog poslovanja, poti�e ekonomi�no

i racionalno gospodarenje, odre�uju�i razvoj klijenata.

Ve�ina banaka sudjeluje u kreditiranju malog gospodarstva svojim posebnim programima

kreditiranja poduzetništva kroz suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak,

programima u suradnji s državnim bankama, resornim ministarstvima, jedinicama podru�ne i

lokalne uprave te kreditnim aktivnostima definiranim za op�e namjene. Nepovoljna

financijska situacija i manjak investicija smanjile su kreditnu aktivnost malih i srednjih

poduze�a stoga bi banke i druge institucije koje pozajmljuju i potpomažu malo poduzetništvo

trebale imati više sluha za molbe i potrebe poduzetnika. Osnovne usluge koje banka obavlja

za malog poduzetnika su platni promet unutar i izvan zemlje te kreditiranje klijenata. Banka

evidentira sve promjene na poslovnim ra�unima svojih klijenata i os vim promjenama o istom

izvješ�uje poslovne subjekte.

Osim toga, u radu je dokazano da se banka u �itavom procesu koji prethodi donošenju

kona�ne odluke, treba �vrsto držati unaprijed donesenih pravila i procedura svoje kreditne

politike koja utvr�uje osnovne odredbe koje pomažu u boljem upravljanju procesima

odobrenja, korištenja, naplate i kontrole nad kreditima. Upravo zbog rizi�nosti, neizvjesnosti

mala poduze�a imaju otežan pristup dugoro�nim kreditima u odnosnu na velika poduze�a.

�

�

���

�

Banka je zapravo mjesto gdje se susre�u ponuda i potražnja za kreditima. Distribucija kredita

ima za banku vrijedne strateške implikacije jer predstavlja mehanizme upravljanje bankom

kao poduze�em koje nastoji ostvariti dobit i koje nastoji imati što bolju tržišnu poziciju u

odnosu na konkurenciju.

U radu su kroz teorijske pretpostavke opisani koraci i aktivnosti malih poduzetnika vezani za

proces procjene kreditne sposobnosti poslovnih subjekata. Na temelju studije slu�aja, može se

zaklju�iti da banka u�estalo i kontinuirano kontrolira izloženost riziku, te je uspostavila

kvalitetan sustav procjene kreditne sposobnosti koji redovito usavršava uz pomo� suvremenih

znanja i tehnologije. Uspostavljeni kreditni portfelj omogu�io je banci da odobrava više

kredita i tako poti�e perspektivne poduzetni�ke ideje.

Potvr�ene su i hipoteze jer upravo zbog tih razloga banka kvalitetnom procjenom kreditne

sposobnosti zašti�uje svoje poslovanje, ali i poslovanje svojih klijenata, odobrava bolje

kredite. Usprkos tome potrebne su razne državne, županijske i lokalne potpore razvojnih

agencija malim poduzetnicima kako bi uspjeli opstati i održavati stabilnost ekonomije. Za

banku, poduze�e je kreditno sposobno kad je u stanju vratiti kreditna zaduženja, a da pri tome

ne do�e u pitanje njegov stabilan rast i razvoj.

Poduzetništvo danas zahtjeva sinergiju u odnosu s bankom, neprestanu potporu, partnerski

odnos, poticaj na razvoj, brzinu promjena, donošenja brzih rješenja i prijedloga za svoj razvoj,

a ne samo banku kao financijsku instituciju u fuknkciji gospodarstva.

Ulaganja u nove proizvode i usluge koja s postoje�ima �ine sve cjelovitija rješenja korisnika,

uz neophodan konzervativan pristup upravljanja imovinom, banke smatraju jednim od

izuzetno bitnih preduvjeta opstanka na tržištu. Radi se o korištenju prigoda za kontinuirano i

dugoro�no ja�anje zadovoljstva i lojalnosti klijenata. Ovom izazovu pristupaju fleksibilno,

spremne na promjene i brzo uvo�enje noviteta.

Sa stajališta poslovne strategije, moderno bankarstvo karakterizira nova filozofija i stav

bankara da „klijent nije više kralj, nego diktator“ jer zbog brzine i kvalitete informacija

klijenti veoma brzo mogu odlu�iti kome �e dati svoje povjerenje. Sude�i prema broju banaka

koje pružaju usluge Internet bankarstva, valja o�ekivati da �e se nastaviti trend poboljšanja

širine i kvalitete bankarskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj.

Mala trgova�ka društva generator su novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske

dinami�nosti i ja�eg društvenog uklju�ivanja u Europsku uniju. Malo gospodarstvo u

�

�

���

�

Republici Hrvatskoj trebalo bi imati još zna�ajniju ulogu u budu�em gospodarskom razvoju

zemlje.

Zaklju�no, može se istaknuti kako prostora za razvoj poduzetništva i poduzetni�kih aktivnosti

u Hrvatskoj još ima, te je potrebno nastaviti poticati razvoj poduzetništva mjerama

ekonomske politike, izgradnjom i unapre�ivanjem normativnog okvira, kao i institucija za

poticanje poduzetni�kih aktivnosti. Država je razvila sustav poticaja i institucionalnu potporu

poduzetništvu u vidu razli�itih agencija koje osiguravaju pomo�. Pritom je mogu�e i potrebno

koristiti najbolja iskustva uspješnih zemalja u poticanju malog poduzetništva.

�

�

���

�

LITERATURA

A. KNJIGE

1. Božina, L., 2004., Novac i bankarstvo, Fakultet ekonomije i turizma, Pula

2. Buble, M., Kruži�, D., 2006., Poduzetništvo – realnost sadašnjosti i izazov budu�nosti,

RriF, Zagreb

3. Gregurek, M., Vidakovi�, N., 2011., Bankarsko poslovanje, Zagreb

4. Gregurek, M., Vidakovi�, N., 2013., Bankarsko poslovanje, Zagreb

5. Ivanovi�, Z., 1993., Financijska analiza kreditne sposobnosti poduze�a, Ra�unovodstvo

i financije

6. Jakov�evi�, D., 2000., Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, TEB

Poslovno savjetovanje, Zagreb

7. Jurman, A., predavanja iz kolegija Ekonomika bankarstva, 2012.

8. Leko, V., Mates, N., 1993., Rje�nik bankarstva i financija, Masmedia, Zagreb

9. Markovi�, I., 2000., Financiranje, Teorija i praksa financiranja trgova�kih društava,

Ra�unovodstvo, revizija i financije, Zagreb

10. Miller, R.L., Van Hoose, D.D., 1997., Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb

11. Srb, V., Mati�, B., 2002., Bankarstvo, Sveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Osijek

12. Zelenika, R., 2011., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru�nog djela,

Ekonomski fakultet Rijeka

B.ZAKONI I PROPISI

13. Zakon o platnom prometu u zemlji, NN, br. 117/01

14. Zakon o deviznom poslovanju, NN, 96/03, 140/04, 132/06, 150/08, 92/09, 133/09,

153/09, 145/10, 76/13

15. Zakon o ra�unovodstvu, NN, br. 109/07

16. Zakon o kreditnim institucijama, od NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12, 54/13 i 159/13

�

�

���

�

17. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, NN, br. 36/2011

C.ELEKTRONI�KI ZAPISI I OSTALI IZVORI

18. Bilten o bankama, 2013., br. 26

19. Bilten HNB, 2013, br. 201

20. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, preuzeti 01.04.2014.,

http://www.hbor.hr/Default.aspx

21. Pavi�, A., Mala poduze�a ostvarila dobit od 98 milijuna kuna, Ve�ernji list, Velj2014,

preuzeto 01.04.2014, www.vecerni-list.hr

22. Godišnje izvješ�e HAMAG INVEST, 2012, preuzeto 02.04.2014.,

http://www.hamaginvest.hr/wp-content/uploads/2013/07/Izvje%C5%A1%C4%87e-o- poslovanju-HAMAG-INVEST-a-u-2012_l.pdf

23. Zagreba�ka banka, preuzeto 02.04.2014., http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/f7c38f3b-8b54-485d-b305-6ffdf46a10fe/ZABA-HUB-poslovni_subjekti.pdf?MOD=AJPERES

24. FINA, preuzeto 02.04.2014., www.fina.hr

25. Hrvatski sustav velikih pla�anja, preuzeto 03.04.2014., http://www.hnb.hr/platni- promet/medubankovni-platni-statistika/hsvp/h-sustav-velikih-placanja.htm

26. Podgornik, B., 2013., Europski poduzetnici tragaju za kupcima, a hrvatski za kreditima, preuzeto 03.04.2014., http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Europski-poduzetnici-tragaju-za-kupcima-a-hrvatski-za-kreditima

27. Wikipedija, Kredit, preuzeto 04.04.2014., http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

28. Obrtnik i partner, Krediti Zagreba�ke banke, preuzeto 06.04.2014http://obrtnik-partner.hr/krediti-zagrebacke-banke-za-energetske-projekte-uz-poticaj-eu-a/

29. Rizik likvidnosti, preuzeto 08.04.2014., http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Rizik-likvidnosti

30. Te�ajni rizik, preuzeto 08.04.2014., http://www.upravljanjerizicima.com/pojmovnik/te%C4%8Dajni-rizik/97

�

�

���

�

31. ZABA: Mobilno bankarstvo postalo dvostruko posje�enije od poslovnica, 2014, preuzeto 09.04.2014., http://www.poslovni.hr/kompanije/zaba-mobilno-bankarstvo-postalo-dvostruko-posjecenije-od-poslovnica-263571

32. HOK i ZABA potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji, preuzeto 09.04.2014., http://www.hok.hr/press/objave_za_medije/hok_i_zaba_potpisali_ugovor_o_poslovnoj_suradnji

33. Aval, preuzeto, 15.04.2014., http://limun.hr/main.aspx?id=16794

�

�

���

�

POPIS TABLICA

Tablica 1. Klasifikacija poduzetnika prema odabranim kriterijima u Hrvatskoj 5

Tablica 2. Broj zaposlenih s obzirom na veli�inu poduze�a u 2001., 2011., i 2012., godini u Hrvatskoj

6

Tablica 3. Broj zaposlenih u malim poduze�ima od 2008. do 2012. godine u Hrvatskoj

7

Tablica 4. Kreditna aktivnost hrvatskih banaka u razdoblju od 2007.-2012. godine 9

Tablica 5. Struktura kreditinih plasmana hrvatskih banaka u razdoblju od 2007.-2012. godine

10

Tablica 6. Financijski pokazatelji 42/43

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Primljeni zahtjevi u HAMAG-u temeljem odobrenih kredita od poslovnih banaka u 2001. godini i 2012. godini

11

Grafikon 2. Prosje�na vrijednost platne transakcije u hrvatskom NKS-u od 2009.- 2013. godine

24

Grafikon 3. Odobreni krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak od 2009.- 2012. godine

33

Grafikon 4. Broj pristupanja pojedinom kanalu od 1. tromjesje�ja 2012. do 4. tromjesje�ja 2013. godine u Hrvatskoj

54

POPIS SLIKA

Slika 1. Primjer ispravno popunjenog naloga za me�unarodno pla�anje 20

�

�

�

�

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom BANKARSKE USLUGE U MALOM

PODUZETNIŠTVU izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Antuna Jurmana. U

radu sam primijenila metodologiju znanstveno istraživa�kog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in

citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Petra Komes