SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Amir

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Amir Hadžović

UZGOJ, TRŽIŠTE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE BADEMA U

HRVATSKOJ I SVIJETU

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2012.

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Studij: Agrarna ekonomika

Amir Hadžović

UZGOJ, TRŽIŠTE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE BADEMA U

HRVATSKOJ I SVIJETU

ZAVRŠNI RAD

MENTOR: Doc. dr. sc. Zoran Šindrak

Zagreb, 2012.

SAŽETAK

U ovom je radu detaljno opisan badem kao voćna vrsta, od njenog uzgoja, preko

upotrebe do tržišta, kako domaćeg tako i svjetskog. Također, opisani su uvjeti u kojima

najbolje uspjeva, ekonomski proračun za badem, te morfologija badema. Naveden je

sortiment badema, i podjela prema tvrdoći ljuske, te najraširenije i najkvalitetnije sorte.

Opisana je situacija na hrvatskom tržištu, i na svjetskom tržištu od površina pod

bademom, proizvodnje, potrošnje, uvoza i izvoza. Na kraju rada je spomenuta

perspektiva za uzgoj badema u republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: badem, hrvatsko tržište badema, svjetsko tržište badema, perspektiva

proizvodnje

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………….…………………….………………. 1

2. PODRIJETLO I PODRUČJE RASPROSTIRANJA BADEMA……………………......... 2

3. SORTIMENT BADEMA I PODJELA S OBZIROM NA TVRDOĆU LJUSKE............... 3

3.1. Sorte badema s mekom ljuskom……………………………………….……………... 3

3.2. Sorte badema s tankom ljuskom………………………...…......................................... 4

3.3. Sorte badema s polutvrdom ljuskom……………………….......................................... 5

3.4. Sorte badema s tvrdom ljuskom…….…………………...…......................................... 5

4. EKOLOGIJA UZGOJA BADEMA………………………………...…………………...... 7

4.1. Temperatura……………………….…………………………………………………. 7

4.2. Odnos prema tlu……………………………………………………………………… 8

4.3. Klimatski uvjeti (oborine i navodnjavanje)………………………...………………… 8

5. MORFOLOGIJA BADEMA…………………………………………………………..….. 10

5.1. List……………………………….…………………………………….……………... 10

5.2. Cvijet……………………………..……………………...…......................................... 10

5.3. Plod…………………………………..…………………….......................................... 10

5.4. Stablo……………………………….…………………...…......................................... 11

5.5. Pupovi……..………………………………………………………………………….. 11

5.6. Izbor uzgojnog oblika………………………………………………………………… 12

5.7. Izbor podloga…………………………………………………………………………. 12

6. PROIZVODNJA BADEMA U REPUBLICI HRVATSKOJ……………………………... 13

6.1. Proizvodnja, površina i prirod badema u Hrvatskoj……………………………….…. 13

6.2. Ekonomski proračun isplativosti proizvodnje badema………………………………. 13

6.3. Razlozi stagnacije proizvodnje badema u Hrvatskoj……...……...………………..… 15

7. SVJETSKO TRŽIŠTE BADEMA……………………………………………………..….. 17

7.1. Sjedinjene Američke Države……..…………………………………….……………... 22

7.2. Španjolska………………………..……………………...…......................................... 24

7.3. Italija..………………………………..…………………….......................................... 26

7.4. Grčka….…………………………….…………………...…......................................... 27

7.5. Indija………………………………………………………………………………….. 27

7.6. Tunis………………...………………………………………………………………… 28

7.7. Portugal……….………………………………………………………………………. 29

7.8. Iran……………………………………………………………………………………. 31

7.9. Australija……………………………………………………………………………… 32

8. PERSPEKTIVE UZGOJA BADEMA U REPUBLICI HRVATSKOJ...…………………. 34

9. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………... 36

10. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………….. 37

Amir Hadžović (2012.) Završni rad

_______________________________________________________________________

1

1. UVOD

Badem je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traženo voće na domaćem

i stranom tržištu. Sadrži vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće,

mineralne i aromatične tvari.

Zbog njegove visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potražnja je u

stalnom porastu. Badem se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u

konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji,

kozmetici.

Najveći proizvođači badema bile su Italija i Španjolska, dok su među veće

proizvođače spadali: Iran, Maroko i Portugal. No, postupno je rasla proizvodnja i SAD-

u, pa je posljednjih 10 godina došlo do izmjene u redoslijedu, odnosno strukturi

proizvodnje, tako da danas od ukupne svjetske proizvodnje koja se kreće oko 200.000

tona u jezgri, otpada na SAD (53%), Španjolska (24%), Italija (11%), dok na sve ostale

zemlje otpada oko 12%. Pojedinih godina naša proizvodnja ne podmiruje ni 10%

potreba (Miljković, 1991.). Neke zemlje bilježe i pad proizvodnje. Najveći pad

proizvodnje bilježi Italija.

U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Državama ima najviše nasada

badema, nasadi se natapaju.

Najveći dio sadašnjih stabala bajama posađen je na škrtim tlima, gdje druge

kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli

mrazove i dali plodove bolje kakvoće (Gizdić, 1997.).


_______________________________________________________________________

2

2. PODRIJETLO I PODRUČJE RASPROSTIRANJA BADEMA

Badem (bajam, mendula) je vrlo stara voćarska kultura (oko 4000 g. pr.n.e.),

potječe iz Zapadne Azije i Grčke, odakle se u 5. st. pr.n.e. prenosi u Italiju i Afriku, a u

pisanim dokumentima prvi ga spominje Katon (2. st. pr.n.e.) kao „grčki orah“, a kasnije

ga poznati poljoprivredni pisac L.J.M. Columella (1. st.) naziva „amigdala“, pa je taj

naziv kasnije i prihvaćen (Gizdić, 1997.). Postojbina badema je Srednja Azija, a još se

susreće u divljem obliku u Iranu, Maloj Aziji, Armeniji i Alžiru. U antičko doba je

prenesen u Grčku, odatle u sjevernu Afriku, odakle se postupno širi u druge zemlje

Sredozemlja (Cipar, Italiju, Francusku, Španjolsku, Makedoniju, Albaniju i Dalmaciju).

Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne

Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. U Španjolskoj i Portugalu badem se danas koristi za

pripremu nacionalnih jela kao što su portugalska torta od badema, slatkiši od smokve i

badema. Francuzi su u 14. i 15. st. koristili mlijeko od badema za pripremu finog

deserta blancmange, dok se engleska verzija, blancmanger, sastojala od usitnjenih

pilećih prsa, šećera, riže, bademovog mlijeka ili mljevenih badema. U 18. st. badem se

javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici iz Španjolske. Do kraja 18. st. u

Europi se javlja proizvodnja bademovog mlijeka od blanširanih, fino samljevenih

badema namočenih u vodi. Duž naše obale uzgajaju se bademi koji su stigli s

Rimljanima. Danas se smatra da je u naše krajeve badem donesen u antičko doba, gdje i

danas spada u najraširenije voćne vrste. Zbog svojih vrijednih odlika, badem se proširio

gotovo po cijelome svijetu, tako da danas prema podacima FAO-a njegova proizvodnja

iznosi preko 200.000 tona u jezgri (Gizdić, 1997.). Na jadranskom području Hrvatske

danas raste oko 1,000.000 stabala, u Dalmaciji oko 900.000 s velikim oscilacijama u

proizvodnji (od 550 do 4850 t). Potražnja za ovim koštičavim voćem je u stalnom

porastu i badem spada u velike voćarske robe u međunarodnoj trgovini. Uzgajan u

Dalmaciji, badem pokazuje sve komparativne prednosti prema uzgoju u kontinentalnom

dijelu Europe, a vrlo je pogodna voćka s aspekta obiteljskog uzgoja, te sustava „dvojnih

zanimanja“ u odnosu kućanstva i posebno na turističku sezonu.


_______________________________________________________________________

3

3. SORTIMENT BADEMA I PODJELA S OBZIROM NA TVRDOĆU LJUSKE

Neki autori drže da danas u svijetu ima gotovo 2000 sorata badema (drugi 1000),

pa su grupiranja sorata različita, ali dominiraju podjele prema tvrdoći ljuske, okusu i

vremenu cvatnje (Gizdić, 1997.). Skupina sorti s vrlo mekom i nježnom ljuskom ploda,

koji se može lomiti prstima, predstavlja poseban interes industrijske prerade. U tu

skupinu se ubrajaju sorte čija se ljuska lomi pod pritiskom od 1 do 15 kg. Neke sorte

nemaju dobro srastao šav, što predstavlja veliku manu ukoliko berba nije obavljena

uredno i na vrijeme. Sorte iz ove skupine su s najvećim prirodima, imaju visok randman

jezgre, od 45 % do 65 %. U tu skupinu spadaju sljedeće sorte: 'Nonpareil', 'Markovo 11',

'Aromatični', 'Princeza' i neke druge.

3.1. Sorte badema s mekom ljuskom

Skupina sorti s vrlo mekom i nježnom ljuskom ploda, koji se može lomiti prstima,

predstavlja poseban interes industrijske prerade. U tu skupinu se ubrajaju sorte čija se

ljuska lomi pod pritiskom od 1 do 15 kg. Neke sorte nemaju dobro srastao šav, što

predstavlja veliku manu ukoliko berba nije obavljena uredno i na vrijeme. Sorte iz ove

skupine su s najvećim prirodima, imaju visok randman jezgre, od 45 do 65 %. U tu

skupinu spadaju sljedeće sorte: 'Nonpareil', 'Markovo 11', 'Aromatični', 'Princeza' i neke

druge (Gizdić, 1997.).

'Nonpareil' je najbolja sorta badema, podrijetlom iz SAD-a, gdje je i vrlo

raširena. U proizvodnju je uvedena još 1879. godine (Gizdić, 1997.). Prema podacima

AK „Lozar“ u Makedoniji, prirod jezgre u 9.godini nakon sadnje iznosio je 3.059 kg/ha

tj. 740 stabla po hektaru (Krpina i sur., 2004). U Kaliforniji je 45 % proizvodnje jezgre

badema od ove sorte. Stablo je bujno do srednje bujno. Otporna je na mrazeve. Cvatnja

je srednje rana do kasna i obilna je. Autosterilna je sorta a dobri su oprašivači sorte:

'Texas', 'Drake', 'Mekano ljuskavi' i 'Desmayo largueta' (Miljković, 1991.). Plodovi

dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza ili početkom rujna. Rodnost je dobra, plod je

srednje krupan, ovalan i oštrijeg vrha. Tvrdoća sorte iznosi oko 2,36 kg pritiska.

Randman je visok od 65 % do 71 %. Jezgra je odlične kakvoće, idealna za sve vrste

prerade. Sorta je osjetliva prema moniliji.


_______________________________________________________________________

4

'Markovo 11' je bugarska sorta u proizvodnji od 1967. godine. Stablo je srednje

bujnosti, stožastog oblika. Sorta je vrlo otporna na hladnoću i sušu. Cvate srednje kasno.

Dobra je za oprašivanje sorti 'Nonpareil', 'Desertnij' i 'Dabkov'. Dozrijeva krajem

kolovoza i početkom rujna. Plod je srednje veličine, prosječne mase 2,84 g. Ljuska je

tanka, jezgra je eliptična, slabo naborana, smeđe boje. Randman jezgre 49,29 % i

sadržaj ulja 60,88 %. Kakvoća plodova je odlična a ljuska je bolje srasla nego kod sorte

'Nonpareil'.

3.2. Sorte badema s tankom ljuskom

U skupinu sorata s badema s tankom ljuskom spadaju one koje imaju plodove s

hrapavom ljuskom, zatvorenih šavova, a lome se pod pritiskom prstiju. U trgovini se

prodaje jezgra a rjeđe cijeli plod. Bolje se čuvaju nego bademi iz prethodne skupine.

Randman iznosi 35 do 45 %. Ljuska se lomi pod pritiskom 15-30 kg. Najvažnije sorte

su: 'Primorski', 'Krimski', 'Non Plus Ultra', 'Langedok', 'Dabkov', 'Nesebr', 'Nikitinski

tankolupinasti' i neke druge.

Nikitsij pozdnocvjetuščij je sovjetska sorta porijeklom iz Krima, a u proizvodnji

se nalazi od 1956. godine i u Bugarskoj, nešto kasnije i kod nas. Stablo je umjerene

bujnosti. Sorta je otporna na mrazeve. Kasno cvate. Autosterilna sorta. Dobri su joj

oprašivači: 'Desertnij', 'Prianyj', 'Dabkov', 'Krimski', 'Tankolupinasti' i neke druge. Plod

dozrijeva u prvoj polovici rujna. Rodnost je redovita i obilna, ali često ovisi o području

uzgoja. Ljuska je hrapava, svjetlokestenjaste boje, tanka do srednje debela, meka, s

mnogo malih i većih udubljenja. Tvrdoća ljuske je 28,8 kg pritiska. Jezgra je razvijena,

jajasta, malo naborana. Ima dobar okus sa slabom aromom. Oko 10 % plodova ima po

dvije sjemenke. Randman je 37,31 % i ulja 57,62 %. Kakvoća jezgre je vrlo dobra.


_______________________________________________________________________

5

3.3. Sorte badema s polutvrdom ljuskom

Skupina badema s polutvrdom ljuskom ima srednje tvrdu ljusku i glatku ljusku,

lomi se lako pod udarcem čekića ili pod pritiskom 30-60 kg. Sorte ove skupine su s

desertnim plodovima. Prilikom lomljenja i jezgre se djelomično lome. Randman iznosi

28-35 %. Najvažnije sorte su: 'Texas', 'Jaltinski' i neke druge.

'Jaltinski' je sorta je podrijetlom s Krima. Rodi redovito i obilno na mješovitim i

kratkim rodnim grančicama. Cvate kasno i autosterilna je sorta. Dobro je oprašuju:

'Nikitski 62', 'Primorski' i 'Ferragnes'. Dozrijeva srednje kasno, plod je bajamasta oblika,

prosječne mase 2,0 g. Ljuska je polumekana, lijepe havana boje. Randman jezgre iznosi

53 %. Ima oko 10 % plodova sa po dvije sjemenke. Jezgre su duguljasta oblika,

prosječne mase 1,1 g, kestenjasto-rđaste boje i dobre kakvoće. Sorta je osjetljiva prema

raku i moniliji. Ali se ipak zbog drugih kvaliteta preporučuje za uzgoj u

kontinentalnome i obalnom području Hrvatske (Gizdić, 1997.).

3.4. Sorte badema s tvrdom ljuskom

Skupinu sorata s tvrdom ljuskom čine poslovi čija se ljuska lomi pod pritiskom

60-140 kg ili pri jačem udaru čekića (tkz. tvrdiši). Randman je mali, 14-25 %. Jezgre se

lome pri odvajanju, a najčešće se upotrebljavaju u industriji. U ovu skupinu spadaju

mnoga stabla dalmatinskog badema, proizvedenog i uzgojenog iz raznih tipova

domicilnih sjemenjaka. Najvažnije sorte s tvrdom ljuskom su: 'Filippo Ceo', 'Ferraduel',

'Ferragnes', 'Ferrastar', 'Ferralis', 'Troito' i mnoge druge.

'Filippo Ceo' je talijnska sorta bujnoga i uspravnog rasta. Rodi obilno na kratkim

rodnim izbojima. Cvate kasno i samooplodna je sorta, ali još bolje rađa uz oprašivače:

'Tuono', 'Genco' i 'Ferragnes' (Gizdić, 1997.). Ona je i sama dobar oprašivač za druge

sorte badema. Dozrijeva srednje rano. Plod je okruglasto – bajamasta oblika, s

prosječnom masom 4,2-4,8 g. Ljuska je svijetlokestenjaste boje i tvrda. Randman jezgre

iznosi 40-45 %. Sjemenka je eliptično-izduženog oblika, s prosječnom masom od 1,6 g

(Miljković, 1997.). Ovojnica je dobre kvalitete, ali malo privlačna. Sorta je vrijedna


_______________________________________________________________________

6

zbog rodnosti, kasne cvatnje i mogućnosti samooplodnje. Mana joj je što ima velik

postotak (26 %) dvostrukih sjemenki u plodu.

'Ferrastar' je sorta selekcionirana u Francuskoj, a odlikuje se bujnim i uspravnim

rastom, te dobrom kakvoćom. Rodi obilno i pretežno na kratkim izbojima. Cvate kasno

i autosterilna je. Dobri su joj oprašivači: 'Ferralis', 'Fillipo Ceo', 'Texas', 'Ferragnes', 'Fra

Giulio' a 'Ferrastar' dozrijeva srednje rano. Plod je ovalnog oblika, prosječne mase u

suhom stanju od 3,7 g. s tvrdom ljuskom havana boje. Randman jezgre iznosi 35 %, a

mali je udio plodova s dvije sjemenke (od 0 do 1 %). Jezgra je eliptična, prosječne mase

1,3 g. s kestenjastom i hrapavom ovojnicom ali dobre kakvoće. Sorta je zanimljiva zbog

bujnosti, kasne cvatnje i otpornosti prema bolestima (Miljković 1991., Gizdić 1997.).


_______________________________________________________________________

7

4. EKOLOGIJA UZGOJA BADEMA

Opće je poznato da je badem tipična mediteranska voćka čija je rodnost u znatno

većoj zavisnosti od ekoloških čimbenika nego bilo koje druge umjerene-kontinentalne

voćke. Zato je dobro poznavanje ekologije područja, izbor mikrolokacije i položaja za

podizanje nasada od velike važnosti, iako može uspjevati u mediteranskoj klimi na

gotovo svim područjima. Međutim, najbolje mu odgovaraju staništa s toplijom i blažom

klimom, kratkom i ustaljenom zimom, bez velikih temperaturnih kolebanja. Traži

mnogo sunčeve svjetlosti (heliofil), pa mu odgovaraju područja s toplim i sunčanim

proljećem bez kasnih mrazeva, a po mogućnosti s dugim i vlažnim ljetima. Treba

upamtiti da je badem glede klime, znatno nježniji od breskve i marelice u fazi cvatnje,

oplodnje i mladih plodova, dok je u fazi zimskoga mirovanja jednak tim voćkama

(Gizdić, 1997.).

4.1. Temperatura

Pogrešno je mišljenje da je badem osjetljiv na niske temperature. U fazi biološkog

mirovanja otporan je kao i breskva i marelica (Krpina i sur., 2004). Ponašanje badema

prema minimalnim temperaturama u fazi mirovanja isto je kao kod breske i marelice, pa

ovisno o mjestu uzgoju, podlozi i sorti, može bez oštećenja izdržati od -20 °C do -24

°C. Oštećenja od niskih temperatura u nekih sorata nastaju tek pri -27 °C. Oštećenja od

niskih zimskih temperatura nastaju obično na jednogodišnjem i dvogodišnjim

grančicama ako je nasad slabo pripremljen za zimu i ako niske temperature duže traju.

Neki smatraju treba da badem ne treba saditi tamo gdje se javljaju zimske temperature

od -22 °C do -24 °C, iako oštećenja mogu nastati i pri -10 °C, ovisno o vremenu

nastanka i kretanju tzv.“provocirajućih“ temperatura te godine. Najosjetljiviji na niske

temperature su pupovi, posebno oni koji se nalaze u kasnoj fazi razvitka. Kod nas se

javlja problem niskih temperatura (dalmatinska zagora) prije cvatnje, za vrijeme cvatnje

i nakon oplodnje. Mnogi s pravom drže da su kasnocvatuće sorte otpornije i mnogo

prikladnije za kontinentalna pa i toplija mediteranska područja. Badem dobro podnosi

više temperature, čak do 50 °C, uz veliku otpornost na ožegotine, palež lišća, mladica i

plodova. Temperature od 50 °C uz relativnu vlagu zraka od 10 % ne oštećuju badem

kao što je to slučaj s mnogim drugim voćkama (Gizdić, 1997.).


_______________________________________________________________________

8

4.2. Odnos prema tlu

Kod odabira proizvodnoga prostora za uzgoj badema treba imati na umu činjenicu

da je voćka izraziti heliofil, pa su uputniji pristojni sunčaniji položaji. Kod odabira tla

uputno je odbaciti stare tvrdnje da je badem skromna voćka, da nema većih zahtjeva

prema tlu, da jednako uspjeva na svim tlima, da je to „drvo providnosti“!. Naime,

stoljećima se badem sadilo po skeletoidnim tlima, rubovima parcela, okućnicama;

„tamo gdje ništa drugo ne ide“, jer je njezin korijen prodire duboko u tlo (Gizdić,

1997.). Više mu odgovaraju laka i aluvijalna tla a danas se zna da badem najbolje

uspjeva na duboko dreniranim, pjeskovito-ilovastim ili ilovastim tlima, koja su bogata

humusom, mineralnim hranivima i imaju neutralnu, slabo kiselu ili slabo neutralnu

reakciju (Krpina i sur., 2004). Glavnina korijena seže 40-100 cm dubine. Ne podnosi

teška glinena i podvodna tla, jer na njima dolazi do „gušenja korijenove mreže“ koja se

rasprostire relativno plitko. Također za badem nisu pogodna alkalna i jače karbonatna

tla, zbog poremećaja u ishrani željezom i manganom, jer voćka oboli od kloroze. Tla s

kiselom reakcijom nisu prikladna za badem. Odgovaraju mu tla s pH 5, 5.7, a tlo treba

sadržavati oko 3 % kalcijeva karbonata.

4.3. Klimatski uvjeti (oborine i navodnjavanje)

Iako badem mnogi nazivaju kraljem voćaka sušnih područja, jer se biljka

zadovoljava sa skromnih godišnjih 420 mm oborina (Tunis), 526 mm (Granada), 578

mm (Kalabrija), 782 mm (Zadar), vrlo je važno zbog količine i kakvoće priroda da je

raspored oborina što povoljniji u odnosu na pojedine faze rasta vegetativnih i

generativnih organa, jer se i rast mladica završava za oko 60 dana od početka rasta (plod

50 dana). Upravo iz tog razloga je važno da voćka za vrijeme intenzivnoga rasta ima

dovoljno vlage u tlu, hranjivih tvari, biogenih elemenata, i to u prvoj polovici razdoblja

vegetacije. Natapanje badema danas je ekonomski opravdano, a posebno primjenom

novih načina natapanja, kakav je sustav „kap po kap“, pri čemu je potrošak vode

neznatan, a uspjeh siguran (Krpina, 2004). Kod nas se badem vrlo rijetko navodnjava,

za razliku od Portugala, Španjolske i Kalifornije, kada daje odlične rezultate, s time da

se navodnjavanje provodi u prvoj fazi vegetacije (do 01. srpnja). Kod navodnjavanja,

gotovo sve sorte daju veće i kvalitetnije prirode, znatno povećavajući profitabilnost, i do


_______________________________________________________________________

9

40 %. Također treba znati da je badem u fazi cvatnje osjetljiv na hladne, suhe i vlažne

vjetrove, poglavito vrat tučka i njuške tučka, te upravo iz tog razloga pri odabiru

lokacije za sadnju badema treba voditi računa o „ruži vjetrova“.


_______________________________________________________________________

10

5. MORFOLOGIJA BADEMA

5.1. List

Listovi kod badema su naizmjenični, kopljasti, nazubljeni, svijetle do tamnozelene

boje. Pri osnovi imaju 1-2 žlijezde. Po obliku listovi mogu biti jajasto izduženi,

eliptični, prema vrhu špičasti, a prema peteljci klinasti, dužine 4-7 cm i širine 1,5 do 2,0

cm. Listovi izbijaju nakon cvatnje, a opadaju u jesen (Petranović, 2005.).

5.2. Cvijet

Cvjetovi se kod badema javljaju prije listanja, dok u primorju već u siječnju.

Badem je pretežno stranooplodna voćka. Cvjetovi su tipični za porodicu Rosaceae,

srednji ili krupni, pojedinačni ili s po 2-4 zajedno, dvospolni. Promjer cvijeta je obično

3,0-4,5 cm, s jednim tučkom i puno prašnika (Gizdić, 1997.). Cvijet je aktinomorfan, iz

plodnice se razvija jedan plod, vrlo rijetko dva. Boja cvijeta je blijeda do

blijedoružičasta, a voćke cvjetaju obilno. Trajanje cvatnji ovisi o sorti, vremenskim

uvjetima i mjestu uzgoja (10-15 dana), a ponekad je i koštica badema obavijena

zelenom, hrapavom i nejestivom ljuskom koja se pri zrenju suši, puca i ljušti se, dok je

koštica drvenasta, tvrda ili drobljiva, glatka, sa sitnim brazdicama i točkicama, a u njoj

se nalazi sjemenka ili jezgra, ovijena smeđom kožicom, slatkoga ili gorkoga okusa.

5.3. Plod

Unutrašnja strana koštice badema je glatka i najčešće svijetlokrem boje. Šavovi su

dobro srasli, a često se nalazi karakteristična brazda. Oblik plodova je različit:

okruglast, ovalan, eliptičan, koničan, sličan polumjesecu i dr. Masa plodova varira u

širokim granicama. Jezgra ploda se sastoji iz dva dijela, a i njezin oblik je različit, jajast

vrh, malo zaoštren, izdužen, osnova zaobljena i sl. Neke sorte daju znatan postotak

dvostrukih (duplih) jezgri, što je nepoželjno svojstvo. Nepoželjnim svojstvom s pravom

se smatraju i svi oni plodovi sorata mekiša čiji šavovi nisu spojeni, jer tako otvorene

plodove – jezgre u pravilu napadaju mnogi štetnici, poglavito ptice. Posebnu pažnju


_______________________________________________________________________

11

treba posvećivati pravodobnoj berbi i sakupljanju plodova badema mekiša, čiji šavovi

nisu dobro srasli (Gizdić, 1997.).

5.4. Stablo

Stablo običnog badema (Prunus dulcis (Mill.) D.A.Webb; syn. Prunus amygdalus

Batsch., Amygdalus communis L., Amygdalus dulcis Mill.) je višegodišnja voćka,

velikih mjera (5-8 m visine i 6-8 m širine krošnje), ali postoje i stabla visine 10-20 m s

krošnjom mnogo većih dimenzija. Odlike stabala badema su snažni i veliki korijen, tako

da u 15. godini starosti može prodrijeti duboko čak i 6-7 m radijalno izvan obujma

krošnje. U pjeskovitim tlima u sloju 25-100 cm dubine tijekom 20 godina razvije se oko

50 % korijena, a u horizontalnome pravcu do 3 m promjera od debla bude oko 90 % žila

(Gizdić, 1997.). Najčešći oblik krošnje je piramidalni oblik. Kora starijega debla je

ljuskava, dok je kora mladih grana glatka i zelena do sivozelena. Razdoblje zimskog

mirovanja u većine sorata badema prilično kratko traje.

5.5. Pupovi

Općenito, badem tvori dvije osnovne vrste pupova - vegetativne i generativne, a tvori ih

pri kraju vegetacije. Vegetativni pupovi, iz kojih nastaju mladice (drvo) s lišćem, sitniji

su, špičasti i oštri, dok su generativni pupovi, iz kojih nastaje cvijet, krupniji i

zaobljeniji. Kod badema iz odgovarajućih pupova može nastati 5 vrsta izbojaka:

a) Svibanjske kitice – najbrojnije su u krošnji badema, jer su i po starosti najmlađe.

b) Malo razvijene grančice su 5-20 cm duge, tanke su, s lisnim pupoljcima na vrhu i

cvjetnim sa strane. Ovo drvo počinje rano ogolijevati.

c) Mješovite grančice većinom nastaju na površini krošnje, duge su 20-30 cm. Na

osnovi tih grančica nalaze se lisni pupovi, u srednjem dijelu lisni i cvjetni pupovi

a pri vrhu samo lisni pupovi.

d) Kratko rodno drvo je s manje razvijenim grančicama. Ova skupina nije mnogo

zastupljena. Češće se javlja kod bujnih sorti i mladih stabala.

e) Razvijenije rodno drvo uglavnom je jednogodišnje i raste uspravno, to je

kategorija rodnoga drveta. Cvjetni pupovi se formiraju na svibanjskim kiticama

(buketićima), a rijetko na ostalim kategorijama rodnoga drveta (Gizdić, 1997.).


_______________________________________________________________________

12

5.6. Izbor uzgojnog oblika

Pri proizvodnji badema vrlo je važan izbor uzgojnog oblika. U intenzivnom

uzgoju badema primjenjuje se više uzgojnih oblika, a prevladavaju prostorni i plošni

(Krpina i sur., 2004.).

U Kaliforniji i Španjolskoj badem se najviše uzgaja u obliku vaze, u Italiji

najčešće u obliku vaze i popravljene piramide, a pravilna palmeta s kosim granama sve

se manje primjenjuje. Novija su iskustva pokazala da uzgojni oblik pravilna palmeta s

kosim granama ima nedostataka. Ponajprije, u takvom uzgojnom obliku sorte badema

samo u prvim godinama razvijaju duge jednogodišnje izboje, a kad dospiju u punu

rodnost, vegetativni rast oslabljuje. Možemo reći da se takvim uzgojnim oblikom ne

iskorištava genetski potencijal sorte u odnosu prema gustoći sklopa. Taj uzgojni oblik

ima i drugih nedostataka, npr. otežane uvjete u strojnoj berbi, a skuplje je i teže

oblikovanje krošnje. Na temelju iskustva i prakse u zemljama gdje se badem intenzivno

uzgaja, a i našega stručnog mišljenja, preporučuje se uzgoj u obliku popravljene vaze.

5.7. Izbor podloge

U svijetu danas za uzgoj badema služe razne podloge: breskve, križanac breskve i

badema, te šljive. U nas se najviše primjenjuju sjemenjaci gorkoga badema, breskve i

križanac badem x breskva ('GF 677'). Za teža tla preporučuje se podloga šljive, i to

'Marianna 2624' i sl. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema

feroklorozi. Uz badem, na plodnim tlima, kao podloga, u obzir dolazi sjemenjak

vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi badem rano

prorodi, ali zato ima kraći vijek trajanja. Ta podloga nije prikladna za karbonatna tla i

zbog osjetljivosti na viruse (Krpina, 2004.).

Sjemenjak gorkoga badema tvrdiša najviše se primjenjuje u nas jer sorte na toj

podlozi imaju dobar afinitet, bujno rastu i dobro rode. Može se preporučiti kao podloga

i sjemenjak slatkog badema (Krpina, 2004.). U Kaliforniji se upotrebljava kao podloga

slatkog badema sorta 'Texas', U Španjolskoj sorta 'Desmayo'.


_______________________________________________________________________

13

6. PROIZVODNJA BADEMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

6.1. Proizvodnja, površina i prirod badema u Hrvatskoj

Prema podacima državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2005. do 2009.

godine vidljivo je da se bilježi rast u ukupnoj proizvodnji badema, u intenzivnoj

proizvodnji i duplo povećanje u 2009. u odnosu na 2005. godinu, u površinama pod

bademom, te u prinosima po ha u tonama.

Tablica 1. Podaci državnog zavoda za statistiku o ukupnoj, intenzivnoj

proizvodnji, prirodu, površini badema u razdoblju od 2005.-2009. godine

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Ukupna

proizvodnja

(t) 1.368 1.086 790 905 1.835

Intenzivna

proizvodnja

(t) 777 568 536 651 1.493

Površina

(ha) 432 440 440 455 455

Proizvodnja

ukupno

(t) 777 568 536 651 1.493

Prirod po ha

(t) 1,8 1,3 1,2 1,4 3,3

Izvor: Fao, 2005-2009.

6.2. Ekonomski proračun isplativosti proizvodnje badema

Ovim ekonomskim proračunom se želi pokazati koliko je potrebno investicija u

roku od tri godine za podizanje jednog bademika, koliki su prirodi i financijski rezultati

na vijek od 20 godina te račun isplativosti (Tablica 2).


_______________________________________________________________________

14

Tablica 2. Ekonomski proračun isplativosti proizvodnje badema (prema Krpina,

2004.)

veličina voćnjaka 1 ha

SORTE

i njihova zastupljenost

u nasadu

'Tuono' 10%

'Nonpareil' 50%

'Primorski' 20%

'Aromatični' 20%

podloga 'GF 677' (badem x breskva)

razmak sadnje 6,0 x 4,0 m

broj stabala 416 kom.

uzgojni oblik POPRAVLJENA VAZA

Potrebe investicija

1. GODINA materijal i oprema 22.661,25 kn

radni sati – traktorski 60 x 120,00 kn = 7.200,00 kn

radni sati – ljudski 220 x 112.50 kn = 3.300,00 kn

UKUPNO 33.157, 50 kn

2. GODINA materijal 1.387,50 kn


radni sati – ljudski 77 x 15,00 kn = 1.155,00 kn

UKUPNO 7.342,50 kn

3. GODINA materijal


radni sati – ljudski 84 x 15,00 kn = 1.260,00 kn UKUPNO 7.590,00 kn

Zbroj (1.-3. GODINE) : 48.090,00 kn

Prirodi i financijski rezultat (za 1 ha)

1. GODINA: 0 kg -

2. GODINA: 0 kg -

3. GODINA: 1000 kg x 9,375 kn = 9.375,00 kn

4. GODINA: 2000 kg x 9,375 kn = 18.750,00 kn

5. GODINA: 3000 kg x 9,375 kn = 28.125,00 kn

6. GODINA: 3500 kg x 9,375 kn = 32.812,50 kn

7. GODINA: 3800 kg x 9,375 kn = 35.625,00 kn

8.-20. GODINA 4100 kg x 9,375 kn = 38.437,50 kn PROSJEČAN PRIROD 4.-10.GODINE 3514 kg x 9,375 kn = 32.943,75 kn PROSJEČAN PRIROD 11.-20.GODINE 4100 kg x 9,375 kn = 38.437,50 kn

Račun isplativosti (za 1 ha)

1. Godišnja otplata investicije s otplatom od 6.-15. godine

i kamatama od 8% (moratorij je prve tri godine)

11.631,30 kn


_______________________________________________________________________

15

2. Obrtna sredstva za jednogodišnju proizvodnju s

kamatama od 8% od 6.-20.godine

8.857,50 kn

3. Jednogodišnji trošak od 4.-10. godine 11.631,30+8.857,50 = 20.488,80 kn

4. Jednogodišnji trošak od 11.-20. godine 8.857,50 kn

5. Prosječni godišnji profit od 4.-10. godine 32.943,75–20.488,80 = 12.454,95 kn

6. Prosječni godišnji profit od 11.-20. godine 38.437,50–8.857,50 = 29.580,00 kn

6.3. Razlozi stagnacije proizvodnje badema u Hrvatskoj

Između dva rata badem je bio jedan od najzastupljenijih kultura u voćarstvu

Dalmacije. Najviše se uzgajao na otocima (Hvar, Brač, Korčula), u okolici Knina i

Drniša, u Zagori, a napose na šibenskom području. Prema Gizdiću (1997.) na Hvaru je

1938. bilo oko 10.000 stabala badema, a proizvodilo se oko tri vagona plodova na

godinu. Po statističkim podacima (Državni zavod za statistiku) iz 1975. na Hvaru je bilo

oko 17.000 stabala badema, ali je rodnost bila kudikamo manja, jer je u prosjeku

dosezala oko 1 kg po stablu (Gizdić, 1997.). U nas, u uzgoju prevladavaju ranocvatuće

sorte i razni tipovi razmnoženi sjetvom sjemena. Zbog toga nam je proizvodnja niska i

nestabilna., jer zbog rane cvatnje uslijedi pozeba cvjetnih pupova, cvjetova ili mladih

pupova. U zadnje vrijeme proizvodnja čak opada, a trebalo je biti obrnuto. Domaća

proizvodnja badema jedva podmiruje 10% domaćih potreba (Miljković, 1991.).

Iako je u zadarskom zaleđu badem bio tradicionalna i vrlo raširena kultura, sadio

se raštrkano, bez mogućnosti veće proizvodnje. Također, na šibenskom području prije

tridesetak godina proizvodilo i do 100 vagona badema. Iako su uvjeti i objektivne

mogućnosti za znatnije proširenje intenzivne proizvodnje badema dobri, osobito zbog

njihovih skromnih zahtjeva, uzgoj te kulture je prilično zanemaren. Badem zaslužuje

više pažnje, jer je to vrlo unosna kultura. Sadašnja stabla su različite starosti i

razvijenosti te slobodno oblikovanih krošanja. Vegetativni rast velikog broja starih

stabala opada jer im je ogolio donji dio skeletnih grana. Osim toga, i plodovi su loše

kakvoće, jer se u nas najveći dio badema uzgaja, tj. razmnožava generativno, iz

sjemena. Randman jezgre je malen, samo 25-30 %, neki su gorka okusa a prevladavaju

tipovi s tvrdom ljuskom, a k tome rano cvatu te vrlo često stradaju od niskih

temperatura. Obnova starih nasada obuhvaća: krčenje starih, isrcpljenih i izrođenih

stabala, pomlađivanje i precjepljivanje starih i mladih stabala novim kasnocvatućim

sortama koje redovito rađaju, redovitu rezidbu i agrotehniku. Pomlađivanje je najbolje


_______________________________________________________________________

16

ostaviti u rano proljeće, tako da se starim stablima odrežu sve skeletne grane osim

jedne, tzv. ventila, koji će u godini radikalna smanjenja krošnje preuzeti ishranu

korijenova sustava i spriječiti njegovo gušenje. Jezgra badema služi u konditorskoj

industriji, u kućanstvu, slastičarstvu, ugostiteljstvu i drugdje. Ulje jezgre badema je vrlo

cijenjeno u ljekarstvu i kozmetici gdje ima vrlo široku primjenu.


_______________________________________________________________________

17

7. SVJETSKO TRŽIŠTE BADEMA

U SAD-u, glavnom proizvođaču badema u svijetu, badem se konstantno širi

(Albisu, 2002.). Danas je najveći svjetski proizvođač badema američka savezna država

Kalifornija, a najveći svjetski uvoznici Eu-27 i Indija (Fao, 2011.). Zanimljivo je da u

SAD-u postoji oko 6.000 proizvođača koji kompletno opskrbljuju SAD i 70-80%

svjetskog tržišta. Badem se u većoj mjeri uzgaja još i u Španjolskoj, Italiji, Iranu, Siriji,

Alžiru, Kini, Siriji, Tunisu, i Maroku (tablica 3) (Fao, 2011.).

Tablica 3. Najveći svjetski proizvođači badema u jezgri u 2010.godini (Izvor: Fao

2011.)

Država Proizvodnja

(u milijunima tona)

Prinosi

(tona/hektar)

SAD 1.41 4.85

Španjolska 0.22 4.08

Iran 0.15 0.93

Maroko 0.10 0.98

Italija 0.086 1.11

Sirija 0.073 1.64

Tunis 0.063 0.32

Turska 0.055 3.23

Alžir 0.044 1.47

Kina 0.038 3.1

Svijet - ukupno 2.51 1.5

Ukupna svjetska proizvodnja badema za 2010.godinu je iznosila 2.51 milijun tona.

Najveći svjetski proizvođač su Sjedinjene Američke Države u kojoj se proizvede više

od 80% ukupne svjetske proizvodnje badema, nakon nje slijede Španjolska, Iran,

Maroko te Italija.

http://en.wikipedia.org/wiki/United_States

http://en.wikipedia.org/wiki/Iran

http://en.wikipedia.org/wiki/Morocco

http://en.wikipedia.org/wiki/Syria

http://en.wikipedia.org/wiki/Turkey

http://en.wikipedia.org/wiki/Algeria

http://en.wikipedia.org/wiki/China


_______________________________________________________________________

18

Grafikon 1. Izvoz badema iz SAD-a i ostatka svijeta u razdoblju od 2004. do

2010.godine (Izvor: USDA Attache Reports - izvješće Američkog ureda za poljoprivredu)

SAD i ostale zemlje bilježe rast izvoza kontinuirano od 2004.godine do 2010.godine.

Grafikon 2. Proizvodnja slatkih badema u odabranim zemljama od 1994.-2006.godine Marketinška godina: 7 i 8.mj – SAD, 8. i 9.mj - Grčka, Indija, Italija, Španjolska,Turska

(Izvor: USDA Attache Reports – izvješće Američkog ureda za poljoprivredu)


_______________________________________________________________________

19

Tablica 4. Proizvodnja badema u zemljama svijeta od 2004. – 2010. godine (u

tonama)

Izvor: Fao, 2010.

U tablici 4 su prikazani najznačajniji proizvođači u svijetu u razdoblju od 2004.-

2010. Vidljiv je porast proizvodnje badema s 1.383,450 tona u 2004. godini na

2,306.875 tona u 2010. godini. Tu se posebno ističu SAD-e, koja je povećala svoju

proizvodnju iz 2010. godine skoro pa dvostruko u odnosu na 2004. godinu nakon nje

slijede Španjolska, Iran i Italija te Maroko.

Tablica 5. Izvoz badema u zemljama svijeta od 2004. – 2010. godine (u tonama)

Izvor: Fao, 2010.

Prema podacima FAO-a (tablica 5) najveći svjetski izvoznici su SAD-e s oko

154,634 tone u 2010. godini. Nakon nje slijede Kina s oko 39,000 tona, a na trećem

mjestu je Australija s 5,866 tona i Španjolska sa 2.100 tona. Rast bilježe u zadnjih 6

godina SAD i Kina dok ostali bilježe pad.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Proizvodnja

(t)

Australija 9,430 11,755 12,420 18,024 28,000 30,000 30,000

Iran 69,989 108,677 110,000 120,000 126,679 130,000 158,050

Kina 24,000 25,000 28,000 30,000 32,000 35,000 37,900

Maroko 60,200 70,629 83,000 81,437 86,902 114,700 102,170

Španjolska 86,622 217,869 312,702 187,656 180,103 282,100 221,000

Italija 105,245 118,344 112,796 112,644 118,723 106,660 108,160

Tunis 44,000 43,000 56,000 58,000 51,500 60,000 63,000

Sirija 123,000 229,035 107,117 76,093 82,616 97,002 73,100

Alžir 37,985 45,379 53,673 34,110 39,521 47,393 44,300

Turska 37,000 45,000 43,285 50,753 52,774 54,844 55,398

SAD 785,985 703,431 846,131 1.212,900 1.410,000 1.162,200 1.413,800

UKUPNO 1.383,45 1.618,11 1.765,12 1.981,61 2.208,81 2.119,89 2.306,87

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvoz (t)

Australija 2,053 1,560 3,543 6,122 8,877 15,277 5,866

Afganistan 6,163 4,719 2,871 3,150 3,285 11,065 778

Kina 1,070 2,133 2,370 5,434 7,943 27,244 38,291

Iran 156 249 958 1,397 360 1,579 245

Italija 974 815 1,066 838 657 654 723

Španjolska 1,776 3,103 2,507 2,758 2,041 2,725 2,100

Portugal 727 1.006 372 986 195 229 450

SAD 83,604 117,901 79,053 71,739 97,340 134,671 154,634

UKUPNO 96,523 131,486 92,740 92,424 120,698 193,444 203,087


_______________________________________________________________________

20

Tablica 6. Svjetski uvoz badema u odabranim zemljama (u tonama)

Izvor: Fao, 2010.

Vodeći uvoznici badema u svijetu po količini za 2010. godinu (tablica 6) su Hong

Kong s 49,877 tona, Indija s 49,582 tone, zatim slijede Ujedinjeni Arapski Emirati i

Turska sa iznad 10,000 tona, a nakon njih ostale zemlje sa uvozom manjim od 10,000

tona a to su Kina, Španjolska, Rusija… Ukupni uvoz zemalja u tablici za 2010. godinu

iznosi 184,793 tone.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Uvoz (t)

Saudijska

Arabija

1,664 684 782 1502 495 495 2,426

Pakistan 6,363 3,150 2,563 2,336 2,053 2,350 2625

Turska 1,592 2,285 1,714 4,207 9,029 10,702 12735

U.A.E 1,343 2,645 3,568 2,939 5,211 5,752 14668

Kina 4,321 2,844 4,295 7,240 15,049 34,096 49.877

Indija 25,785 24,166 38,289 46,121 52,000 59,397 49,582

Japan 26,200 25,400 26,200 22,600 21,000 24,000 26,000

Južna Koreja 6,500 5,200 5,900 7,700 8,000 10,000 10,300

Mexico 5,600 4,600 5,600 4,600 6,000 6,000 6,700

Rusija 6,400 6,200 7,800 8,200 8,000 7,500 7,900

SAD 2,568 4,175 3,692 3,224 1,935 2,000 1,980

UKUPNO 88,336 81,349 100,403 110,669 130,061 162,292 184,793


_______________________________________________________________________

21

Tablica 7. Svjetska potrošnja badema (u tonama)

Izvor: Foreign Agricultural Service/USDA, Ured za globalnu analizu, kolovoz 2009

U tablici 7. prikazane su potrošnje badema najvećih svjetskih potrošača jezgri

badema za razdoblje između 2004. i 2010. godine. Na prvom mjestu u potrošnji badema

je Europska unija sa 301,125 u 2010. godini što je rast u odnosu na 2004. godinu. Zatim

slijede Sjedinjene Američke Države koje također bilježe rast potrošnje badema u 2010.

godini u odnosu na 2004. godinu. Od većih potrošača tu su još i Indija, Japan, Turska i

Ujedinjeni Arapski Emirati.

2004/05. 2005/06. 2006/07. 2007/08. 2008/09. 2009/10.

Svjetska potrošnja

(t)

Alžir 800 1,600 2,000 2,000 6,500 4,000

Australija 9,300 11,800 10,600 14,100 14,700 15,000

Kanada 20,600 15,500 18,300 21,200 19,000 20,500

Čile 3,200 3,033 5,600 4,850 4,300 5,650

Kina 3,800 4,800 5,700 6,700 8,400 16,500

EU-27 258,700 271,500 280,000 289,300 290,000 301,125

Hong Kong 3,900 3,000 5,350 9,775 20,000 29,000

Indija 25,100 35,435 32,360 39,300 46,000 51,000

Japan 26,200 25,400 26,200 22,600 21,000 24,000

Južna Koreja 6,500 5,200 5,900 7,700 8,000 10,000

Malazija 1,500 1,500 1,500 1,700 1,500 1,500

Mexico 5,600 4,600 5,600 4,600 6,000 6,000

Norveška 2,000 2,000 2,000 2,300 2,500 2,500

Rusija 6,400 6,200 7,800 8,200 8,000 7,500

Švicarska 3,200 3,100 2,800 2,800 3,000 3,000

Tajvan 1,800 1,600 2,300 2,400 3,000 3,000

Turska 15,000 15,200 16,200 20,800 26,000 32,000

U.A.E 14,000 9,600 14,900 19,800 30,000 32,000

SAD 140,268 100,265 153,512 192,814 213,385 216,000

Vijetnam 1,400 600 5,000 7,400 10,000 15,000

UKUPNO 549,278 521,933 603,622 680,339 741,285 795,275


_______________________________________________________________________

22

7.1. Sjedinjene Američke Države

SAD a posebno Kalifornija, najvažniji je proizvođač sa 34% svjetske proizvodnje

u 2000. godini (Albisu, 2002.). Izvoz badema u jezgri je porastao 30%, te je dostigao

1.25 milijardi dolara u 2003/04. godini. U 2010. godini izvoz je iznosio 5,28 milijardi

dolara (Fao, 2010.). Rastuća proizvodnja u Kaliforniji i uzastopno propadanje usjeva u

Španjolskoj je povećala tržišni udio SAD-a na svjetskom tržištu. Mediteranski bazen

predstavlja 40% svjetske proizvodnje (Albisu, 2002.). Od ukupnog izvoza, blizu 700

milijuna dolara (56%) ide u Europsku Uniju, što je povećanje za 36% u odnosu na

2002/03. godinu, dok 22% (278 milijuna dolara) ide u Aziju. Ostala rastuća tržišta

uključujući Južnu Ameriku (do 93% na 9 milijuna dolara) i Bivši Sovjetski Savez (do

121%, 24 milijuna dolara), te Sjevernu Ameriku (do 42%, 92 milijuna dolara).

j

Grafikon 3. Izvoz badema u jezgri iz SAD-a u zemlje svijeta

U 2004./05. godini, je prodiranjem na tradicionalna tržišta i širenjem novih tržišta

potaknut izvoz badema u SAD-u iznad 337.000 tona. SAD najviše svojih badema izvozi

u Indiiju, zatim u Španjolsku od europskih zemalja gdje je izvoz porastao 41%, na

ukupno 169 milijuna dolara. Njemačka je drugo izvozno tržište badema za SAD. Što se

tiče izvoza u Japan, vidljiv je rast izvoza u razdoblju od 1999. do 2004. godine.


_______________________________________________________________________

23

Grafikon 4. Izvoz badema u jezgri iz SAD-a u zemlje svijeta od 1998.-2004.godine

Izvoz badema u ljusci je porastao 22% na 188 milijuna dolara. Izvoz u Indiju,

najveće tržište badema u ljusci, pao je 6% na 62 milijuna dolara u 2003./04. godini. To

se u velikoj mjeri može pripisati lošim fitosanitarnim mjerama provedenim od strane

Indije u siječnju 2004. godine. Konstantni rad industrije badema i USDA (Američkog

ureda za poljoprivredu) je pružio olakšanje i kretanje prema rezoluciji. Pad na indijskom

tržištu je bio više nego kompenziran povećanjem na španjolskim i francuskim tržištima.

Američki izvoz badema u jezgri u Španjolsku je porastao 234% na 24 milijuna dolara.

Međutim, kao i sa bademima u jezgri, najveći dio rasta se dogodio u izvozu na ostala

tržišta, dosežući 35 milijuna dolara u 2003./04. godini (USDA, 2004.).

Prema studijama koje su provela Sveučilišta u Kaliforniji, ako uzmemo u obzir

uzgoj badema pod navodnjavanim površinama, potrebno je 5-7 godina kako bi se

proizvodnja badema isplatila. Prinosi dosežu 910 kilograma po jutru, u 7. i 9. godini. U

tim studijama uzelo se u obzir da je cijena na tržištu 1,40 dolara/ kilogramu za bademe,

te su došli do zaključka da bi realna cijena za berbu trebala biti 1,48 dolara (Albisu,

2002.).


_______________________________________________________________________

24

7.2. Španjolska

Španjolska je drugi najveći svjetski proizvođač badema. Španjolska je također

najveći izvoznik badema na tržište SAD-a (2003. godine izvoz je bio 155 milijuna

dolara). Međutim, prema podacima iz industrije procjenjuju da se 50-65% od izvoza

badema iz SAD-a izvozi u Španjolsku odakle se dalje izvoze u susjedne zemlje. Izvoz

badema se kretao u razdoblju od 2004.-2010.godine od 1,776 tona u 2004. godini do

2,100 tona u 2010. godini. Uvoz je dostigao rekordnih 63.000 tona u 2004./05. godini.

U 2005./06. godini, s očekivanim povratkom na normalnu proizvodnju, uvoz je pao na

55.000 tona, dok je u 2010. godini uvoz pao 32,000 tona (Fao, 2010.).

Uzgoj badema u Andaluziji (Španjolska), uvođenje i adaptacija novih sorata

Agroekološki uvjeti za proizvodnju

Uglavnom, bademi rastu u područjima s vrlo lošim agroekološkim uvjetima koji

ozbiljno ograničavaju produktivnost voćnjaka.

Reljef

Glavni uzgojni centri badema u Andaluziji su smješteni u područjima planina, sa

strmim padinama i na velikim uzvisinama. Ovaj štetan reljef ograničava ili sprečava

korištenje strojeva za uzgoj badema i uzrokuje ozbiljne ekološke probleme, radi gubitka

tla zbog erozije (Arquero, 2002.).

Tlo

Bademi se obično sade u lošim, plitkim, kamenim tlima, sa niskom/prosječnom

plodnošću i visokim sadržajem vapnenca.

Klima

Prevladava mediteranska klima, sa niskim sadržajem oborina (godišnji prosjek

ispod 400mm), i čestim ciklusima unutar i izvan sezonskih suša. Temperature znatno

variraju, sa dugim i vrlo vrućim ljetima i hladnim zimama, zbog uzvisine, i čestim

oštećenjima od mraza.

Starost voćnjaka

Najviše voćnjaka su stari između 10-25 godina, mladi voćnjaci (manje od 10

godina) računa se oko 25% od ukupne starosti.


_______________________________________________________________________

25

Sorte

Najčešća sorta je 'Guara', iza nje 'Desmayo-Largueta' i 'Marcona', ali najbrojnija

skupina je česta skupina ranocvjetnica; s izuzetkom 'Guare', ali sve te sorte međusobno

nisu kompatibilni oprašivači (Arquero, 2002.). Postojanje oprašivača nije uvijek

zajamčeno, niti je izbor sorata uvijek uspješan, s obzirom na njihove različite datume

cvjetanja i postotak oprašivača. Također je važno obratiti pozornost na činjenicu, da u

većini slučajeva pčelinje zajednice nisu uključene tijekom cvatnje. Sve ovo znači da se

oprašivanje ne provodi na odgovarajući način, uzrokujući velike gubitke usjeva. U

1990-tim godinama, nove kasnocvatuće sorte su postupno uvedene, u početku francuske

i talijanske a kasnije i španjolske sorte. Danas, više od 80 % promjena kod novih

voćnjaka ili sorata se temelji na novim sortama; 'Guara', najčešća sorta, je dobivena od

strane SIA Zaragoza.

Tehnologija uzgoja

Sadnja

Koraci koji se poduzimaju prije sadnje obično uključuju pravljenje rovova ili

podrivanje ljeti, s raznim akcijama od uzgajivača badema. Vrlo je teško provesti ove

pripremne poslove na parcelama sa strmim kamenjem. Razmak sadnje je obično širok :

8x8, 9x9 ili veći kada zajedno raste sa ostalim usjevima, danas, najčešća veličina

zemljišta je 7x6 i 7x7 m. Sadnja se odvija između studenog i siječnja. To razdoblje je

uvjetovano prisutnošću pooranog tla, stanju u voćnjacima i obilježjima biljnog

materijala; za kasnocvatuće sorte, sadnja se može odgoditi i malo kasnije. To je bila, i

dalje je, uobičajena praksa, iako u manjoj mjeri, da se stabla badema sade malo dublje u

tlo, bitno dublje nego u staklenicima, a to može ubiti korijen zbog nedostatka zraka.

Cijepljenje

Najčešći tip plemki koje se koriste su veneer i flauta plemke. Danas, cijepljenje se

koristi kada se mijenja sorta u zrelim voćnjacima; to je relativno česta tehnika s obzirom

na promjenu na kasnocvatuće sorte. Plemke se uglavnom cijepe na glavnim granama,

rijetko na deblu. Na plemki se izvode kruna ili rascjep.


_______________________________________________________________________

26

Orezivanje

Tradicionalno orezivanje se vrlo rijetko izvodi. Struktura stabala se formira u

prvoj ili drugoj godini, ovisno o stupnju rasta, sa otvorenom formacijom, izabiru se 3-4

glavne grane, čisti se unutrašnji prostor krune i uklanjaju se sve interkalarne grane. To

se obično radi dva puta godišnje. Tehnike orezivanja su se promijenile sa

modernizacijom uzgojnih tehnika i uvođenjem novih sorata sa manje grana. Teži se

središnjem otvorenom obliku, s okvirom na kojem su formirane 3-4 glavne grane i sa

središtem 80-100 cm od tla, kako bi se olakšala žetva badema koristeći tresač stabla.

Ljetno orezivanje se provodi korištenjem tehnike štipanja kako bi se smanjilo razdoblje

formiranja. Zimsko orezivanje se provodi godišnje, micanjem lateralnih i loše

pozicioniranih grana. Orezivanje se također provodi u cilju postizanja čvrste strukture i

vezane formacije.

Navodnjavanje

U tim uvjetima, glavni čimbenik koji ograničava proizvodnju je nedostatak vode.

Međutim, pod navodnjavanjem nije više od 5 % voćnjaka badema, a i kada se

navodnjava to je u većini slučajeva samo podrška navodnjavanju.

Berba

Berba čini najveće troškove u uzgoju badema. To je, uz nedostatak rada,

potaknulo rast i brzu mehanizaciju berbe. U prošlosti, bademi su se tresli na pod

korištenjem gumenih palica i poslije ručno skupljali. Danas, mnogi farmeri koriste

mehaničke tresače debla kako bi istresli drvo badema i skinuli plodove.

7.3. Italija

Bez obzira što je jedan od glavnih svjetski proizvođač badema s oko 109,000 tona,

Italija je i neto uvoznik i oslanja se na uvoz za domaću potrošnju. Talijanski uvoz je

jako povezan sa ciklusom domaće proizvodnje, s maksimumom izvoza u godinama

niske proizvodnje. U 2004./05. godini uvoz je pao 8% na 24.000 tona. Također, uvoz je

pao u 2005./06. godini zbog povećane domaće proizvodnje (USDA, 2004.). U 2010.

godini izvoz je iznosio 723 tone a uvoz 1098 tona.


_______________________________________________________________________

27

U 2002.godini, Italija je uvezla badema u vrijednosti od 59 milijuna dolara, od

čega su 96% bili bademi u jezgri. Glavni dobavljači badema za Italiju u 2002. godini su

SAD s 52% uvoznog tržišta i Španjolska s 40% uvoznog tržišta. Zbog loših proizvodnih

izgleda u Španjolskoj, SAD su polučile uspjeh na tom tržištu.

7.4. Grčka

Trgovina badema u Grčkoj se brzo širi. Izvoz u 2005./06. godini je malo pao zbog

proizvodnje, ali je ostao viši od prijašnjih godina (USDA, 2004.). Najizrazitije promjene

koje su se dogodile u grčkoj trgovini bademima je rast uvoza. Smanjena domaća

potrošnja, lošija kvaliteta španjolskih badema i povoljni tečaj, daju konkurentsku

prednost bademima iz SAD-a. Međutim, zbog povećane proizvodnje, uvoz je pao na

6.500 tona u 2005./06. godini. Većina badema iz Amerike uvezenih u Grčku se

upotrebljava kao sirovina za industriju, jer se domaće sorte koriste za grickalice i hranu.

7.5. Indija

Uvozeći preko 94% od svoje potrošnje, Indija je najveće svjetsko i američko

tržište za bademe u jezgri. U 2003. godini, SAD su izvezle badema u Indiju u

vrijednosti otprilike 80 milijuna dolara, od toga 88% (70 milijuna dolara) je bilo

badema u jezgri. U 2004./05. godini, Indija je uvezla 23.500 tona, uz rast koji je

ostvarila u 2005./06. godini od 25.000 tona, dok je u 2010. godini ostvarila uvoz od

49,582 tone (Fao, 2010.). Najveći dio uvoznog badema je ručno ljušten i dolazi na

tržište kao jezgra. Dok je SAD vodeći u proizvodnji badema u jezgri, Indija uvozi

bademe u jezgri prije svega iz Afganistana i Irana. Sorte proizvedene u tim državama se

više traže u bogatijim kućanstvima i obično dostižu veću tržišnu cijenu nego bademi iz

SAD-a (USDA, 2004).


_______________________________________________________________________

28

7.6. Tunis

Uzgoj badema u Tunisu datira iz Punsko-rimskog razdoblja. Proizvodnja Tunisa u

zadnjih 10 godina je procijenjena na oko 6,000 tona proizvoda u jezgri, od kojih se

većina izvozi (Laajimi, 2002.). Izvoz Tunisa u 2010. godini je iznosio 1513 tona, dok je

uvoz iznosio 147 tona. Proizvodnja je najviša od 2004. godine te za 2010. godinu iznosi

63,000 tona.

Većinom, badem se uzgaja u regiji Sfax, oko rta Bon, na sjevernom dijelu te u

pred pustinjskom području (Kairuan, Kasserine, Feriana, etc.). Svako uzgojno područje

ima određene karakteristike. Područje Sfax-a karakteriziraju blage zime i niska količina

oborina u periodu vegetacije (200 mm). Najvažnije vrste su 'Achaak' i 'Ksontin', kao

wellas 'Mazzetto' (vjerojatno 'Tuono') u novim voćnjacima. Na području rta Bon, s

oborinama od 500 mm, sadnja je intenzivnija (200 stabala/ha). Prisutne sorte su lokalni

'Heuch Ben Smail', 'Blanco Khooukhi' i 'Abiol de Ras Djebel'. U nizinama i u brdima, u

sjevernom dijelu zemlje, gdje je količina oborina oko 400 do 600 mm, gdje su zime

hladne a ljeta vruća, najbolje sorte su 'Tuono', 'Ferragnes', 'Monako', 'Peerless', 'Fournat

de Brezenaud' i 'Desmayo Largueta'. Gustoća biljaka je oko 150 stabala/ha. U

sjeverozapadnom području, s oborinama od oko 350 do 550 mm, uzgajaju se sorte

'Ferragnes', 'Ferraduel' i 'Tuono'. Većina tuniške proizvodnje je usmjerena na lokalno

tržište. Nažalost, uzgoj badema u Tunisu je proizvod niske cijene, zbog vrlo niske

proizvodnje po hektaru zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta. Međutim, proizvodnja u

Tunisu bi mogla biti atraktivna za europsko tržište, zbog ranog dozrijevanja voća

(Laajimi, 2002.).


_______________________________________________________________________

29

7.7. Portugal

Uzgoj badema u Portugalu u Tres-Os-Montes regiji

Tlo i klima

Tres-Os-Montes (slika 1) ima različite klimatske zone s obzirom na nadmorsku

visinu. „Vruća zemlja“ ima dobre klimatske uvjete za proizvodnju badema. Kiša pada

između lipnja i listopada sa ukupno 500 mm kiše na godinu. 90 % oborina padne zimi,

od kojih 30 % padne u rano proljeće. Ljeta su vruća i suha, a najveće vrijednosti

minimalnih i maksimalnih temperatura se javljaju u srpnju. Ovisno o sorti, badem treba

između 300 i 600 prohladnih sati ispod 7 stupnjeva celzijusa tijekom dormantne faze

kako bi adekvatno prekinuli uspavanost, i to se normalno događa na „vrućoj zemlji“ u

regiji Tres-Os-Montes (Cordeiro, 2002.). Mraz je ozbiljan problem za portugalske

farmere zato što se vrijeme cvatnje kod većine sorata odvija u siječnju/veljači, a u tom

razdoblju mraz traje od 11 do 14 dana. Bademi se uglavnom uzgajaju u višim

predjelima ili na obroncima strmih padina i na marginalnim tlima, dok se doline (sa

dubljim i bogatijim tlima) koriste za druge usjeve. Tla su uglavnom kisela, lošije

kvalitete, siromašne organskim tvarima i plitka.

Slika 1. Provincija Tres-Os-Montes u Portugalu

Izvor: http://en.wikipedia.org


_______________________________________________________________________

30

Sorte

Identificirano je 80 tradicionalnih sorata badema. Najvažnija sorta po značaju na

farmama je 'Parada' s 45,47%, a slijede ju 'Casanova' s 32,75% i 'Verdeal' s 24,56%. Te

sorte su karakteristične zbog ranog cvjetanja, visoke proizvodne sposobnosti, izobilju

grana, dobre kvalitete ploda, smanjenom postotku dvostrukog zrna i tvrdoj jezgri.

'Ferragnes', 'Ferraduel', i 'Ferrastar' su najraširenije strane sorte, koje se mogu naći na

7.31%, 5.57% i 4.70% farmi.

U nekim slučajevima, farmeri uzgajaju i španjolske sorte 'Marcona' i 'Guara'.

Prema dostupnim podacima, vrijeme cvjetanja portugalskih sorata se odvija, generalno,

u drugom tjednu u veljači, dok strane sorte cvjetaju oko 3 tjedna kasnije (Cordeiro,

2001.).

Upravljanje nasadom

Za uzgajivače badema, upravljanje nasadima je od djelomične važnosti zato što se

plodovi skupljaju s tla. U Tres-Os-Montes regiji voćnjaci se obično obrađuju dva puta

godišnje.

Navodnjavanje je od velike važnosti za gospodarsku proizvodnju badema.

Tradicionalni voćnjaci u regiji Tres-Os-Montes se uzgajaju bez navodnjavanja, koristeći

samo pohranjenu zimsku kiše koja se nalazi u tlu, kao izvor vode. Mikro-navodnjavanje

se koristi u nekim novim voćnjacima. U voćnjacima u kojima nije moguće postaviti

sustav navodnjavanja, farmeri navodnjavaju dva ili tri puta godišnje koristeći traktor i

rezervoar za vodu. Stabla badema su u obliku otvorenog centra ili vaza oblika. Nakon

sadnje, stabla su često 70-80 cm od tla. Orezivanje se vrši svake 2 godine na 65% farmi,

dok se u 29% slučajeva stabla orezuju jednom godišnje (Cordeiro, 2002.).

Berba

Dok je u Kaliforniji je moguće pokupiti određeno orašasto voće sa zemlje, kao što

su orasi, lješnjaci i bademi, ali u slučaju badema u Tres-Os-Montes regiji, to je

nemoguće, zbog uvjeta tla i čestih kiša u tom razdoblju godine (jesen). U oko 97%

voćnjaka u Tres-Os-Montes regiji, bademi se beru ručno-trešenjem plodova sa stabla na

plahtu. Tradicionalni voćnjaci se nalaze na zemlji koja je nepogodna za mehaničku

berbu. Još nedavno, uzgajivači su počeli koristiti tresače za mehaničku berbu. U tom

slučaju, plodovi se beru sa stabla a ne sa tla, kao što je to slučaj u Kaliforniji. Tresači su


_______________________________________________________________________

31

opremljeni sa naopako postavljenim kišobranom s kojim se skupljaju plodovi. Skoro

58% uzgajivača imaju svoje male ljuštilice za ljuštenje badema. Nakon tog zahvata,

plodovi se suše i skladište do prodaje.

7.8. Iran

Iran je smješten u Aziji, na Bliskom Istoku, sa površinom od 1,648.195 km2. Od

ukupno 28 provincija, badem se uzgaja u 25 provincija, sa 89,100 ha rodnih stabala i

33,382 ha mladih stabala, na 29-39 stupnjeva zemljopisne širine i 400-2500m

nadmorske visine. Proizvodnja badema u Iranu u 2010. godini je iznosila oko 160,000

tona, izvoz je dostigao 245 tona i to je velik pad u odnosu na 2009. godinu.

Iako je Iran bio drugi najveći izvoznik badema 1920-te godine, u zadnjih 50

godina proizvodnja je gotovo stala. Najvažniji čimbenici ograničenja su:

1. bademi se tradicionalno razmnožavaju sjemenom

2. mala ulaganja u uzgoj i održavanje nasada

3. mala godišnja količina oborina u nenavodnjavanim područjima

4. većina zemljišta je krajnje nepogodna za badem

5. niske temperature u ožujku i travnju, što uzrokuje oštećenje cvijeta

6. rasprostranjenost vrlo štetnih nametnika i bolesti u nekim područjima

Zadatak trećeg po redu, iranskog petogodišnjeg nacrta razvoja koji je završio u

2004.godini je bio, zasaditi 36,000 ha navodnjavanih i 30,400 ha ne navodnjavanih

voćnjaka, te je doista, 20,000 ha starih voćnjaka ponovno presađeno.

Iran ima bogate prirodne rezerve divljih vrsta badema. Najviše od tih vrsta se

može naći u Azerbejdžanu, Chaharmahal va bakhtiari, Kermanu i Farsu. Iako su razlike

između vrsta teško uočljive, slijedeće su identificirane: Amygdalus arabica, A.

biocarpa, A. brahuica., A. carduchorum, A. eburnean, A. erioclada, A. fenzliana, A.

glauca, A. horrida, A. scoparia, A. spartiodes, A. spinossima (Rahemi, 2002.).


_______________________________________________________________________

32

7.9. Australija

Po svjetskim standardima, Australija je manji proizvođač badema sa oko 8.600

tona zrna po godini (1999.-2000. godine), dok je u 2010. godini iznosila 88529 tona.

Iako je proizvodnja rasla konstantno u zadnjih 15 godina, glavno ograničenje je

dostupnost vode. Izvoz australskih badema iznosio je u 2010. godini 5866 tona. Sva

proizvodnja je navodnjavana (iz sustava jedne rijeke) na prikladnim proizvodnim

područjima koja obično doživljavaju godišnju količinu oborina od 25 cm, pretežno zimi.

Pod suhim, vrućim uvjetima uzgoja, drveća obično zahtijevaju više od 100cm vode od

navodnjavanja, a u sušim sezonama zahtjevaju i do 160 cm vode. Iz tog razloga je

važno da su australski uzgajivači vrlo učinkoviti kako bi postigli maksimalnu

produktivnost po metru kubnom vode (Wirthensohn, 2002.).

Australska industrija je vrlo razvijena i mehanizirana, uzgajivači upravljaju svojim

voćnjacima slično kalifornijskim uzgajivačima. Međutim, australski uvjeti za rast su

više poput onih u zemljama diljem Mediterana, sa visokim pH tla, koja su plitka i

neplodna, voda za navodnjavanje koja je često slana, te uzgojne regije koje su sklone

kasnim mrazevima. Uzgajivači su svjesni tih ograničenja i u zadnjih 5 godina, razvili su

jak program istraživanja i razvoja, financiranog kroz doprinos industrije, koja se zatim

pomaže jednako od strane vlade. Glavne potrebe australske industrije su:

Poboljšane sorte - Industrija se skoro pa sva oslanja na dvije sorte. 'Nonpareil' i

'Carmel'. Broj prethodnih, važnih sorata su u posljednjih pet godina smanjile dvije

nove bolesti, bakterijska mrlja (xanthomonas campestris pruni) i antraknoza. Glavni

zadatak je razviti sorte koje su: samooplodne, srednjeg ili kasnijeg cvata, visoke

kvalitete, produktivne i otporne na bolesti. Ti zadaci su cilj australskog programa za

križanje badema na Sveučilištu Adelaide, a to će postići kombinacijom

tradicionalnog i molekularnog križanja, i uvođenjem postojećih i novih sorata iz

drugih zemalja.

Poboljšana produktivnost i profitabilnost - Glavni cilj je postići minimum 80 % od

prinosa u zrnu od 2.5 t/ha ili više po uzgajivaču. Broj projekata će pomoći da se to

postigne, uključujući sorte i podloge koje su produktivnije, bolje metode

navodnjavanja, bolja kontrola nad prehranom i bolestima, bolji projekt nadstrešnica

i sorte-bolje oprašivače.


_______________________________________________________________________

33

Povećana potrošnja australskih badema - Potrošnja badema naglo raste,

zahvaljujući dovođenju ljudi iz Europe i njihove kuhinje u Australiju. Iako je

industrija badema u Australiji mala, uzgajivači shvaćaju da moraju pridonijeti

istraživanju badema kako bi pomogli razvoj novih tehnologija. Nadaju se da

zajedno s australskim znanstvenicima te u suradnji sa Europskim istraživačkim

programima mogu postići pozitivan doprinos poboljšanju badema na svjetskoj

ljestvici (Wirthensohn, 2002.).


_______________________________________________________________________

34

8. PERSPEKTIVE UZGOJA BADEMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Jedna od dobrih vijesti je da su u 2011. godini donirane sadnice europske sorte

badema polutvrde ljuske 'Fra Giulio Grande' Poljoprivrednoj zadruzi Škabrnja; direktor

Marko Ivković planira prvu berbu u 6. ili 7. godini nakon sadnje, odnosno za otprilike

četiri godine. Kako se po stablu badema može ubrati od 25 do 30 kilograma, direktor

Ivković očekuje urode od 150 do 200 tona.

(http://www.zadarskilist.hr/clanci/06052011/za-cetiri-godine-bajadera-s-okusom-

zadarske-zupanije).

U Ravnim kotarima zasađeno je ukupno 10.000 sadnica na otprilike tridesetak

hektara zemlje. Prije dvije godine na području Ravnih kotara započeo je projekt

kooperantske suradnje pri uzgoju badema, a za potrebe proizvodnje Kraševe poznate

delicije "Bajadere". Naime, ta je zagrebačka tvrtka badem uvozila iz Kalifornije i to 260

tona godišnje. Kalifornijski badem je specifičan po tome što je sladak, tako da ga u

Krašu moraju zagorčiti, vjerojatno s gorkim bademom. Stoga je tvrtka Kraš na području

Ravnih kotara 2009. godine započela sa sadnjom badema na području Zadarske

županije. Zemlja na kojoj se sadio badem vlasništvo je domicilnog stanovništva koje je

bilo zainteresirano za uključivanje u projekt. Sadnice po povoljnim uvjetima osigurao

je Kraš. Dio sadnica je uzgojen u rasadniku u Osijeku, a dio cijepljenjem plemke na

terenu. Prema prethodno izrađenoj studiji, zasađeno je ukupno 10.000 sadnica na

otprilike tridesetak hektara zemlje.

Stanovništvo s područja Bukovice, iz Benkovca, Nadina, Bibinja, Sukošana i

Škabrnje uključilo se u ovaj projekt te im je podijeljeno oko 5.000 sadnica.

Kakvo je stanje danas sa sadnicama badema nakon dvije godine od kad su

posađene, doznajemo od Marka Ivkovića, direktora Poljoprivredne zadruge Škabrnja.

„Pojedine posađene sadnice osušile su se tako da je to dosta pogodilo uzgajivače

misleći da su prevareni. No u prosincu prošle godine podijeljeno je 2.000 sadnica koje

su odmah bile posađene na još 5 hektara na području cijele županije“, ističe Ivković.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/06052011/za-cetiri-godine-bajadera-s-okusom-zadarske-zupanije



_______________________________________________________________________

35

Brigu o bademima vode kooperanti koji su potpisali ugovor s tvrtkom Kraš te

odgovaraju za njega. No uzgajivači imaju problem s gljivicom Moniliom laxom koja je

uzročnik truleži ploda, a također izaziva sušenje mladica u cvatnji.

(http://www.zadarskilist.hr/clanci/06052011/za-cetiri-godine-bajadera-s-okusom-

zadarske-zupanije)

Zanimljivo je navesti da je i prije rata u Škabrnji postojao bajamik što govori u

prilog da ovo područje ima dugu tradiciju uzgoja badema. Prije Domovinskog rata

postojao je bajamik koji se prostirao na 50 hektara, ali je bio zapaljen i uništen. No iz

devastiranih stabala nikle su mladice badema. Još jedan od razloga zbog kojeg je badem

zanimljiv za uzgoj u odnosu na druge voćke je što se može duže vrijeme brati, to što je

otkupna cijena badema veća, a i razlog je taj što je uzgajivače privuklo to što imaju za

koga proizvoditi bademe.

Da se nešto pozitivno ipak događa u zadnjih 2-3 godine dokazuje sadnja prvih

desetak hektara badema na području Ravnih kotara u 2009. godini za potrebe

zagrebačke tvornice Kraš.

Poljoprivredne zadruge iz Škabrnje i Polače ponudile su dodatnih trideset hektara

poljoprivrednog zemljišta za sadnju badema kod zainteresiranih kooperanata za

polutvrde sorte sadnica badema koje se uzgajaju u Osijeku, a idealne su za proizvodnju

čuvene Kraševe slastice Bajadere. Upravo se zbog nestašice domaće sirovine, Bajadera

pravila od badema uvezenih iz Amerike.




_______________________________________________________________________

36

9. ZAKLJUČAK

Badem je stara voćarska kultura. Badem često zovu “kraljem” među lupinastim

voćem. Jezgre badema sadrže kvalitetne masnoće, ugljikohidrate, minerale, vitamine,

antioksidanse, te imaju visoku prehrambenu i energetsku vrijednost. Zato se koriste u

prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

U ovom se radu spomenuo njegov uzgoj, tržište kako domaće, tako i svjetsko, te

aktualni problemi oko uzgoja, proizvodnje. Glavni proizvođači su SAD, Španjolska

Vodeća zemlja u proizvodnji badema je SAD te nakon nje dolaze europske zemlje koje

dosta zaostaju za njom. Jedan od razloga velike razlike u proizvodnji između SAD-a i

ostalih zemalja je prije svega u navodnjavanju. Kod nas je problem taj što se većinom

sade ranocvatuće sorte koje su osjetljive na mraz i na taj način brzo propadaju i ne

mogu dati svoj puni potencijal te je potrebno nove bajamike saditi kasnocvatućim

sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. U klasičnom uzgoju

proširene su uglavnom ranocvatuće sorte i tipovi malene gospodarske vrijednosti, koji

daju plodove neujednačene kvalitete. Isto tako puno novoselekcioniranih sorata,

'Tuono', 'Ferragnes', 'Ai', 'Nonpareil', 'Primorski', 'Jaltinski', 'Aromatični' i 'Texas' se

odlikuju dobrim gospodarskim svojstvima te bi u našim uvjetima u hrvatskom

priobalnom i obalnom području došle u obzir. Problem je utoliko veći jer se u nas ne

teži popularizaciji, proučavanju biologije i stvaranju novih sorata badema. A rješenje za

unaprijeđenje uzgoja badema je obnova starih nasada i podizanje novih. Također,

podizanje novih nasada i precjepljivanje nekvalitetnih tipova kvalitetnim sortama jedino

je rješenje da tijekom određena razdoblja potrošači i konditorska industrija dobiju

dovoljnu količinu plodova za stolnu potrošnju i preradu. Na kraju, Hrvatska bi trebala

iskoristiti svoje pedoklimatske prednosti te se od uvoznika badema pretvoriti u

izvoznika, poput ostalih sredozemnih zemalja.


_______________________________________________________________________

37

10. POPIS LITERATURE

1. Albisu L. M., Gracia A. (2002). Almonds and pistachios in the world market. Acta

Hort. (ISHS) 591: 139-145

2. Arquero, O., Rodríguez, S., Casado, B., Jiménez, J. and Navarro, A. 2002. Almond

growing in Andalusia (Spain). Introduction and adaptation of new varieties. Acta

Hort. (ISHS) 591: 167-173

3. Cordeiro, V. and Monteiro, A. 2002. Almond growind in Tras-Os-Montes region

(Portugal). (ISHS) 591: 161-165

4. Gizdić Š. (1997). Bajam (badem, mendula). Mediteranska poljoprivredna

biblioteka, sv. 1. Zadružni savez Dalmacije, Split

5. Krpina I. i sur. (2004). Suvremeno voćarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb

6. Laajimi, A. 2002. Analysing almond prices in Tunisia : A cointegration approach.

Acta Hort. (ISHS) 591: 147-152

7. Miljković I. (1991). Suvremeno voćarstvo. Znanje, Zagreb

8. Petranović K. (2005). Voćarstvo. 5. Prošireno izdanje. Marijan tisak, Split

9. Rahemi A. R. (2002). The development of almond orchards in Iran. Acta Hort.

(ISHS) 591: 177-180

10. Štambuk S. (1993). Obnova zanemarena uzgoja badema. Voćarski centar, Zagreb,

Hrvatski voćarski glasnik. – 2 (1993), 1; str.12

11. Wirthensohn, M.G. and Sedgley, M. 2002. Almond breeding in Australia. Acta

Hort. (ISHS) 591: 245-248


_______________________________________________________________________

38

Izvori podataka na internetu:

1. Svjetska organizacija za hranu. < http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx>.

Pristupljeno 10. kolovoza 2012.

2. Portal za dnevne novosti, zabavu i sport. <http://www.jutarnji.hr/kras-sadi-bademe-na-

dodatnih-30-hektara/312448/>. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.

3. <http://www.zadarskilist.hr/clanci/06052011/za-cetiri-godine-bajadera-s-okusom-

zadarske-zupanije>. Pristupljeno 16. kolovoza 2012.

4. Državni zavod za statistiku. <http://www.dzs.hr>. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.

5. USDA Foreign Agricultural Service, Horticultural & Tropical Products (2004). World

Almond Situation & Outlook. <http://www.fas.usda.gov/htp/Hort_Circular/2004/12-

10-04/12-04%20Almonds.pdf >. Pristupljeno 10. kolovoza 2012.

http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx

http://www.jutarnji.hr/kras-sadi-bademe-na-dodatnih-30-hektara/312448/

http://www.jutarnji.hr/kras-sadi-bademe-na-dodatnih-30-hektara/312448/



http://www.dzs.hr/

http://www.fas.usda.gov/htp/Hort_Circular/2004/12-10-04/12-04%20Almonds.pdf

http://www.fas.usda.gov/htp/Hort_Circular/2004/12-10-04/12-04%20Almonds.pdf

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Amir