Sveučilište u Splitu - Umjetnička akademija u Splitu...multimedijskog dizajna (CD-ROM i DVD-ROM), dizajna interakcije, te dizajna su čelja. Uz osposobljenost za samostalnu izradu

Umjetnička akademija Sveučilište u Splitu

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

DIZAJN U NOVIM MEDIJIMA

Split, 25. svibnja 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Diplomski studij: Dizajn u novim medijima

Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Umjetnička akademija Glagoljaška bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 348 622 Telefaks: + 385 21 348 620

[email protected] http://www.umas.hr/html/dvk.htm

mailto:[email protected]

D I P L O M S K I S T U D I J : D I Z A J N U N O V I M M E D I J I M A

1

1. Uvod

1.1 Razlozi za pokretanje studija

Dizajn u novim (digitalnim interaktivnim) medijima novo je područje dizajna koje u Republici Hrvatskoj još nije zastupljeno u visokoškolskom sustavu. Na Sveučilištu u Splitu postoji nekoliko skupina istraživača (znanstvenika i nastavnika) koji obrađuju sadržaje povezane s ovim interdisciplinarnim područjem, koje uključuje kompleksna teorijska, tehničko-praktična i oblikovna znanja.

Pokretanjem studija osigurava se zadovoljavanje potreba tržišta rada, ali također na novu razinu promiče interdisciplinarna znanstvena suradnja u područjima koje obuhvaća program studija.

Studij se uklapa u strateške prioritete Republike Hrvatske (razvoj novih informacijskih tehnologija), te prioritete Bolonjskog procesa (integracija sveučilišta i njegovo uključivanje u europski istraživački prostor).

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

U području dizajna u novim medijima (web dizajn, multimedijski dizajn, interakcijski dizajn, dizajn sučelja), u Republici Hrvatskoj postoji manjak školovanih stručnjaka. Razvoj ove djelatnosti u Hrvatskoj kasni u odnosu na razvijena, postindustrijski modernizirana društva, pa je tržište rada još daleko od zasićenosti.

U skladu s ritmom realizacije strateških razvojnih prioriteta zemlje, te daljnjim razvojem već uznapredovale telekomunikacijske tehnologije, očekuje se daljnje povećanje potreba za stručnjacima u području.

Kompetencije koje se stječu predloženim studijem svojim širokim spektrom odgovaraju potrebama tržišta rada u području u Republici Hrvatskoj. Specijalizacijom u završnom semestru studija, kao i kasnijom nadogradnjom temeljnih znanja i sposobnosti koje se studijem stječu, bit će moguće odgovoriti na potrebe buduće tehnologije i nove specijalizacije koje će njezin razvitak otvoriti.

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Područje dizajna u novim medijima uključuje vrlo izraženu znanstvenu komponentu. Ono promiče interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, te zahtijeva istraživanje i obradu najrecentnijih znanstvenih spoznaja u nekoliko povezanih područja (tehničke, društvene i humanističke znanosti, te područje oblikovanja).

Studij, kao i sama djelatnost dizajna u novim medijima, ne mogu se izvoditi bez konstantnog praćenja razvoja suvremene tehnologije i društva, te sposobnosti brzog odgovora na njihove mijene.


2

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

Područje novih medija obuhvaća interaktivne digitalne medije i niz njihovih primjena s kompleksnim društvenim, kulturnim i poslovnim posljedicama. Riječ je o vrlo širokom području, koje se strelovito razvija od početka devetog desetljeća dvadesetog stoljeća, a svoje mjesto u visokoškolskim obrazovnim ustanovama intenzivnije nalazi u zadnjih deset godina. U obrazovnom smislu, specifičnost toga područja jest da se obrazovni prioriteti i potrebe neprestano redefiniraju, u skladu s razvojem novih tehnologija i njihova socio-kulturnog konteksta.

Primjerice, ugledni program dvogodišnjeg magistarskog studija "Novi mediji" pri Sveučilištu umjetnosti i dizajna u Helsinkiju (Taideteollinen korkeakoulu -UIAH), od svog osnutka 1994. neprestano unaprijeđuje nastavni plan i program. Fleksibilnost u ponudi kolegija i specijalizacije unutar pojedinih područja na ovom studiju osigurava modularni izbor žarišnih studija (focus area studies), uz postojanje obaveznog zajedničkog modula. Kao i drugi napredni studiju u području, i ovaj studij u svom programu naglašava nastavne sadržaje koji pomažu razumjeti utjecaj novih medija na društvo i kulturu, te posvećuje osobitu pozornost oblikovnoj kvaliteti proizvoda u novim medijima. Potonji aspekti razlikuju ovakav pristup od onoga koji je tipičan za škole s izraženijom tehničkom orijentacijom.

Predloženi studijski program u svim je spomenutim komponentama usporediv s programom magistarskog studija novih medija pri UIAH. Osim po općim intencijama programa i obrađivanim nastavnim sadržajima, predloženi studij usporediv je s onim u Helsinkiju i po načinu organizacije nastave: u oblikovnim kolegijima, osobita pozornost posvećuje se kumulativnom radioničkom tipu nastave, uz interdisciplinarnost i naglašenu međuljudsku suradnju u projektnom radu. Zadnji semestar nastave posvećen je izradi završnog rada (projekt i pisani rad), a u konzultacijama pri izradi ovakvog rada sudjeluje više nastavnika, kao uostalom i ranije u studiju, pogotovo u projektno orijentiranim kolegijima.

Po načinu na koji su u izvođenje studija uključeni kolegiji iz raznih sastavnica sveučilišta i s raznih stupnjeva studiranja (u zavisnosti od individualnih studentskih potreba), predloženi studijski program usporediv je s organizacijom nastave u medijskim programima Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Središnji teorijski kolegij predloženog studija ("Teorije i metode istraživanja novih medija") usporediv je sa sadržajima i načinom izvođenja središnjeg kolegija u MIT-evu programu Comparative Media Studies.


3

1.2 Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Studij je razvijen na temelju dosadašnjih iskustava Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

Ovaj odsjek, osnovan 1997. godine prvi je u Republici Hrvatskoj ponudio zasebno nominirane kolegije iz područja dizajna u novim medijima (Oblikovanje web stranica, Multimedijalne tehnologije, Računalna animacija).

U okviru odsjeka razvijena je intenzivna međunarodna istraživačka djelatnost, realizirana kroz znanstvene projekte ("Novi mediji: sociološki, estetski i tehnički aspekti" - MZOS 0215001, te "Novi mediji i novi politički prostor u zemljama tranzicije" - MZT i British Council"). Radom na ovim projektima, istraživači s odsjeka ostvarili su znanstvene spoznaje potrebne da bi se studij ove vrste mogao ponuditi. Uz široki uvid u literaturu u polju, stvorena je i priručna biblioteka korisna budućem studiju.

Istraživači s odsjeka ostvarili su intenzivnu međunarodnu suradnju s uglednim ustanovama i znanstvenicima u području. Svoje istraživačke rezultate i nastavna iskustva prezentirali su na Massachusetts Institute of Technology (MIT - Boston) i Kunglinga Tehniska Högskolan (KTH - Stockholm), kojom su prilikom proučavali organizaciju i način rada tih ustanova.

U suradnji s KTH Stockholm, Università di Milano – Bicocca, te Consorzio Roma Ricerche, 2004. godine istraživači s odsjeka organizirali su ljetnu školu interaktivnog dizajna "Convivio", prvu školu ove vrste organiziranu na europskom prostoru izvan granica Europske Unije, a financiranu sredstvima Petog okvirnog programa za znanost EU. U radu škole sudjelovalo je 44 studenata, većinom poslijediplomske razine (Master, Ph.D. programi). Sudionicima iz ustanova uključenih u ECTS sustav, na temelju sudjelovanja u školi priznati je odgovarajući broj kredita.

Uz iskustva stečena u znanstveno-istraživačkom radu i kontaktima s međunarodnim ustanovama u području, kao temelj za provođenje programa poslužit će spoznaje stečene u sedam godina pedagoškog rada u okviru dosad četverogodišnjeg studija dizajna vizualnih komunikacija. Ovaj studij u brojnim se sadržajima preklapa s područjem dizajna u novim medijima. Studij koji se sada predlaže proizlazi iz potrebe da se prošire i prodube nastavni sadržaji nuđeni u manjem opsegu u prethodno postojećem programu.


4

1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studij je otvoren pokretljivosti studenata u skladu s načelima Bolonjskog procesa.

Pojedini kolegiji i dijelovi programa mogu se odslušati u ustanovama s kojima će se potpisati ugovor o učenju.

Osim toga, program studija izvode četiri sastavnice Sveučilište u Splitu, što znači da već u svojoj temeljnoj strukturi uključuje pokretljivost.

Načelni ugovor o suradnji potpisan je s Department of Media Arts, University of Luton (Velika Britanija). Interes za potpisivanje ugovora o učenju pokazala je Fachhochschule Vorarlberg (Austrija).

Centre for User-Oriented IT Design (CID) pri KTH Stockholm, s kojim je uspostavljena znanstvena suradnja, potvrdio je u pismenom obliku mogućnost sudjelovanja svojih nastavnika u programima studija, odnosno zajedničku organizaciju radionica sličnih onima prethodno realiziranim u okviru ljetne škole interaktivnog dizajna "Convivio".

1.4 Ostali elementi i potrebni podaci

Partneri izvan visokoškolskog sustava

U neposrednom okruženju studija, za njegovo pokretanje zainteresirane su gradska i regionalna (županijska) uprava, s kojima su već prethodno (u okviru studija dizajna vizualnih komunikacija) ostvareni intenzivni kontakti i koje su potpomagale rad i projekte studija.

Gradska i regionalna uprava zainteresirane su za realiziranje poslovne djelatnosti povezane s područjem dizajna u novim medijima. Ustanova koja pokazuje osobit interes za partnerstvo je Turistička zajednica grada Splita.

Ustanove partneri na području Republike Hrvatske su, prije svega, one koje djeluju u području novih informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Uz to, s obzirom na profil i komunikacijske potrebe suvremenog gospodarstva, partnerstvo je moguće s najširim spektrom gospodarskih subjekata.

Trajanje nastavnih sati i vrijednost ECTS boda

Trajanje nastavnog sata na Sveučilištu u Splitu je traje 45 minuta. Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati ukupnog rada studenta/studentice.

Prikazi ECTS bodova dodijeljivanih za različite tipove učenja u opisima pojedinačnih predmeta pod točkom 3.2. zaokruženi su na 0,5 boda i na cijeli bod.


5

Oblici provođenja nastave (prikaz u tablicama pod točkom 3.1.)

U tablicama točke 3.1. donosi se “Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula” studijskog programa, prikazan po semestrima.

U rubrici tablica u kojoj se brojčano prikazuju sati kontaktne nastave, javljaju se tri vrste načina izvođenja nastave: predavanja, seminari i vježbe.

Zbog prirode nastavne djelatnosti u kolegijima oblikovnog (umjetničkog) područja, oznaka “predavanja” - uz frontalna predavanja nastavnika/nastavnice – u ovom slučaju podrazumijeva i mentorsku poduku. Ona nije zasebno nominirana u tablicama, ali se zasebno navodi i opisuje u prikazu pojedinih kolegija u točki 3.2. (rubrike “Vrsta” i “Oblici provođenja nastave”).


6

2. Opći dio

Vrsta studija Diplomski studij

Naziv Dizajn u novim medijima

Predlagači Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu Nositelji

Izvođači Umjetnička akademija (Split), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (Split), Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja (Split), Ekonomski fakultet (Split).

Trajanje 2 godine

ECTS 120

Uvjeti za upis Završen preddiplomski studij raznih vrsta dizajna i likovnih umjetnosti, grafičke tehnologije, arhitekture, ili računarstva. Uspješno polaganje prijemnog ispita. Na studij primljeni kandidati i kandidatkinje dužni su u prvom i drugom semestru studija položiti kolegije onog profila za koje ECTS koordinator zaključi da su u prethodnom školovanju bili manje zastupljeni. Zbog specifičnosti rada u polju (jezika literature i programskih alata), za upis studija nužno je poznavanje engleskog jezika.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završeni studenti osposobljeni su za izvođenje širokog spektra dizajnerskih poslova u području novih medija, s posebnim naglaskom na područja web dizajna, off-line multimedijskog dizajna (CD-ROM i DVD-ROM), dizajna interakcije, te dizajna sučelja.

Uz osposobljenost za samostalnu izradu tehnički, oblikovno i informacijski kompleksnih dizajnerskih proizvoda u novim medijima, osoba koja završi studij također može biti voditelj tima u projektima koji zahtijevaju multidisciplinarnu suradnju raznih područja u novim medijima.

Mogućnosti nastavka studija

Završeni studenti mogu nastaviti studij na poslijediplomskim studijima u području dizajna i novih medija.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Magistar dizajna u novim medijima.


7

3. Opis programa

3.1 Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTS

Obvezni modul (15 ECTS) UAD701 Teorije i metode istraživanja novih medija 1 45+30+0 6UAD702 Tehnologija novih medija 30+5+15 3UAD703 Prostor i novi mediji 1 30+15+0 3UAA20M Osnove računalne animacije 1 30+0+15 3 Modul računalne znanosti (12 ECTS) PMI052 Programiranje 1 15+0+30 6FELB31 Programiranje za internet 30+0+30 6 Modul vizualnih komunikacija (12 ECTS) UAD002 Primijenjeno crtanje 45+0+30 6UAD003 Tipografija 45+0+30 6 Izborni kolegiji (3 ECTS) 3EUA112 Marketing 30+15+0 3 Opći izborni kolegij 3 UKUPNO: 135+50+30

+ sati modula

+sati izbornih kolegija

30

* P+S+V Napomena: Svi studenti i studentice upisuju kolegije obveznog modula. Studenti i studentice s preddiplomskom naobrazbom u području tehničkih znanosti upisuju kolegijemodula vizualnih komunikacija, a studenti i studentice s preddiplomskom naobrazbom u likovnim područjima upisuju kolegije modula računalne znanosti.


8

II. semestar


Obvezni modul (18 ECTS) UAD801 Teorije i metode istraživanja novih medija 2 45+30+0 6PMI253 Interakcija čovjeka i računala 1 30+0+30 6UAD802 Prostor i novi mediji 2 30+15+0 3UAA30R Osnove računalne animacije 2 30+0+15 3 Modul računalne znanosti (6 ECTS) UAD705 Audio komunikacije 30+0+15 3UAD704 Uvod u telekomunikacije 30+15+0 3 Modul vizualnih komunikacija (6 ECTS) UAD007 Grafičko oblikovanje 1 45+0+30 6 Izborni kolegiji (6 ECTS) PMI125 Vizualno modeliranje 15+0+15 3UAD706 Inteligentni virtualni agenti 30+5+10 3UAD00A Osnove semiotike 30+15+0 3UAD001 Elementi vizualnog oblikovanja 15+0+30 3EUA112 Marketing 30+15+0 3 Opći izborni kolegij 3 UKUPNO: 135+45+45

+ sati modula

+sati izbornih kolegija

30

* P+S+V Napomena: Svi studenti i studentice upisuju kolegije obveznog modula. Studenti i studentice s preddiplomskom naobrazbom u području tehničkih znanosti upisuju kolegijemodula vizualnih komunikacija, a studenti i studentice s preddiplomskom naobrazbom u likovnim područjima upisuju kolegije modula računalne znanosti


9

III. semestar


UAD901 Oblikovanje u novim medijima 45+5+25 6UAD902 Tipografija u novim medijima 45+5+25 6UAD903 Informacijska arhitektura 30+0+30 3UAD904 Elementi dizajna interakcije 45+5+25 6PMI254 Interakcija čovjeka i računala 2 30+0+30 6UAD803 Programiranje interaktivne računalne grafike 30+0+15 3 UKUPNO 225+15+150 30* P+S+V

IV. semestar


UADA01 Završni rad - pripremna radionica 6 UADB01 Završni rad - priprema i prezentacija rada 24 UKUPNO 30* P+S+V


10

3.2 Opis predmeta

Naziv predmeta Teorije i metode istraživanja novih medija 1

Kod UAD701

Vrsta Predavanja, seminarski radovi, moderirane rasprave, prezentacije

Razina Napredna

Godina 1 Semestar/trimestar 1

ECTS 6 bodova (2 boda pohađanje predavanja i sudjelovanje u seminarskim prezentacijama i moderiranim raspravama; 4 boda osobno učenje i priprema seminara i završnog ispita)

Nastavnik prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izvanredna profesorica/ mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač

Kompetencije koje se stječu

Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija, studenti i studentice steći će kompetencije koje će im omogućiti razumijevanje najvažnijih teorijskih i istraživačkih pristupa novim medijima. Polaznici i polaznice kolegija osposobit će se za samostalnu analizu uloge i načina funkcioniranja novih medija u suvremenom društvu, te primjenu takve analize u vlastitom radu.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis. Poželjne su kompetencije koje se stječu polaganjem kolegija srednje razine iz područja kulture i društva na preddiplomskoj razini.

Sadržaj Priroda teorije, odnos teorije i prakse. Novi i stari mediji. Specifičnosti novih medija. Promjena i kontinuitet u medijskoj kulturi. Komparativni pristup medijskim studijima. Teorijske interpretacije novih medija. Novi mediji i nove tehnologije. Novi mediji i nove kulturne prakse. Novi mediji i vizualna kultura. Konvergencija medija. Digitalna pismenost. Digitalna razdjelnica. Mrežna kultura i gospodarstvo.

Preporučena literatura

M. Lister, i dr., New Media: A Critical Introduction, London/New York: Routledge, 2003 (odabrana poglavlja). L. Manovich, The Language of New Media, Cambridge, Mass./ London, Engl.: The MIT Press, 2001. D. Harries, The New Media Book, London: Bfi, 2002 (odabrana poglavlja). A. Everett/J. T. Caldwell, ur., New Media: Theories and Practices of Digitextuality, New York/London: Routledge, 2003. M. Castells, Uspon umreženog društva, Zagreb: Golden marketing, 2000 (odabrana poglavlja). R. Shields, Kulture Interneta, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo, 2001 (odabrana poglavlja). K. B. Jensen, ur., A Handbook of Media and Communication Research, London/New York: Sage, 2002 (odabrana poglavlja). P. Lévy Cyberculture, Minneapolis: University of Minnesota Press, 2001 (odabrana poglavlja). M. Feathersone/R. Burrows, Kiberprostor, Kibertijela, Cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001 (odabrana poglavlja). P. Norris, Digital Divide. Civic Engagement, Information Poverty, and the Internet Worldwide, Cambridge University Press, 2001 (odabrana poglavlja).

Dopunska literatura

N. Chapman/J. Chapman, Digital Multimedia, London: Wiley, 2000. I. Kuvačić, Rasprava o metodi, Zagreb: Naprijed, 1988. A. Halmi, Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima, Zagreb: Alinea, 1996. D. Tofts./A. Jonson/A. Cavallaro, Prefiguring Cyberculture: An Intelectual History, Cambridge Mass./Sydney, Aus.: The MIT Press/ Power Publications, 2002.


11

Naslovi zavisno od teme seminarskog rada. Internet izvori. Časopisi New Media and Society (Sage), Media, Culture and Society (Sage), Convergence (University of Luton Press).

Oblici provođenja nastave

Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi, analize primjera i sl.). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature, te taj rad prezentirati grupi.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Znanje će se provjeravati kroz aktivno sudjelovanje u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%).

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski ili engleski.

Način praćenja kvalitete

Anketiranje studenata i studentica, te druge metode u skladu sa standardima Sveučilišta u Splitu.


12

Naziv predmeta Tehnologija novih medija

Kod UAD702

Vrsta Predavanja, seminar, vježbe

Razina Srednja


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje predavanja i vježbi, 2 boda priprema seminara i završnog rada)

Nastavnik mr. sc. Ivica Mitrović, predavač


Studentice i studenti će nakon ovog kolegija steći tehnološku pismenost potrebnu pri izradi projekata u području novih medija. Teorijska znanja koja će u kolegiju steći odnose se na tehnologiju novih medija, te također načela uporabljivosti (usability) i pristupnosti (accessibility). Na temelju znanja i vještina stečenih u ovom kolegiju, polaznici i polaznice bit će u stanju samostalno primijeniti proučena načela u individualnom i timskom radu u području novih medija.

Preduvjeti za upis Znanja srednje razine o radu s računalom, Internetu i web tehnologiji.

Sadržaj Upoznavanje sa osnovnim tehnologijama i tehnološkim trendovima u području novih medija. Tehnološka pismenost u izradi web stranica. Primjeri dobre i loše tehnološke pismenosti na postojećim web stranicama. Metodologije testiranja uporabljivosti i njihova primjena pri samostalnoj analizi odabranih web stranica. Uporabljivost u ostalim područjima novih medija (ostale Internet usluge, CD/DVD ROM, dizajn sučelja, dizajn interakcije i drugo). Dodatni elementi tehnološke pismenosti u novim medijima (formati zapisa i kodiranje, programska tehnologija i programski alati, produkcija). Poboljšanje tehnološke pismenosti odabranog projekta na osnovi stečenih spoznaja i rezultata testiranja, analize i evaluacije. Osnove studija pristupnosti i njihova primjena u polju novih medija.


J. Nielsen, Designing Web Usability: The Practice of Simplicity, New Riders, 2000. J. Nielsen/M. Tahir, Homepage Usability: 50 Websites Deconstructed, New Riders, 2002. A. B. King, Speed Up Your Site: Web Site Optimization, New Riders, 2003.

Dopunska literatura

L. Manovich, The Language of New Media, Cambridge, Mass./ London, Engl.: The MIT Press, 2001. N. Waldrip-Fruin/N. Monfort, eds., The New Media Reader, Cambridge, Mass./ London, Engl.: The MIT Press, 2003. J. Nielsen, Usability Engineering, San Francisco: Morgan Kaufmann, 1994. Internet izvori, pojedinačni članci o temi (stručni i znanstveni).


Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja, koja uključuju analizu odabranih primjera u polju. Potom će polaznici i polaznice kolegija samostalno u seminarskom radu analizirati odabrane ili zadane primjere i prezentirati ih kolegicama i kolegama. Na kraju će na konkretnom zadatku u polju novih medija (redizajn web sitea, CD/DVD ROM-a, ili sučelja) demonstrirati stečena znanja.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu kvalitete i prezentacije seminarskog rada (50%), te izrade, dokumentacije i prezentacije završnog rada (50%). Seminarski rad se sastoji od 15 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni rad je praktični primjer primjene znanja stečenog tijekom ovog kolegija. Dokumentacija tog rada mora se sastoji od najmanje 15 stranica A4 formata (uključujući tekst i ilustracije) i prezentirati pred ostalim kolegicama i kolegama.






13

Naziv predmeta Prostor i novi mediji 1

Kod UAD703

Vrsta Predavanja, moderirane rasprave, seminar

Razina Srednja


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje predavanja i prezentacija seminara, 2 boda osobno učenje i priprema završnog rada)

Nastavnik Simon Bogojević, docent / suradnica: Jelena Zanchi, dottoressa di ricercha (professoresa a contratto, Università degli studi di Firenze)


Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice razumjet će promjene koje su percepciju i organizaciju prostora unijeli novi mediji i bit će ih sposobni samostalno analizirati.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Kratak prikaz evolucija percepcije prostora. Odnos prostora prema znanstveno-tehničkim dostignućima i društvenom kontekstu. Evolucija prikaza prostora. Utjecaj novih medija na definiranje urbanog prostora. Virtualni grad. Arhitektura kao proteza i njezin dijalog s čovjekom po dinamičnim principima interaktivnosti. Kriza drastične podjele polova privatno-javno (osobno-opće, unutrašnje-vanjsko, kuća-grad). Primjeri projekata i teorija pojedinih autora suvremene arhitektonske scene.


J. Baudrillard, Simulacija i zbilja, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001. AA.VV., Less Aesthetics more Ethics, Venezia, 2000 (odabrana poglavlja). T. Ito, "Tarzans in the media forest", u 2G, br. 2, 1997. W. J. Mitchell, City of Bits, Cambridge, Mass.: The MIT Press, 1996. L. P. Puglisi, Hyperarchitettura, spazi nell' eta di elettronica, Torino: Testo e Immagine, 1998.

Dopunska literatura

G. Deleuze/F.Guattari, Nomadologia, Roma: Castelvecchi, 1995. AA.VV., New Ways of Housing, Valencia, 1995. T. Riley, The Un Private House, New York: MoMa, 1999. T. Ishida, K. Isbister, ed., Digital Cities: Technologies, Experiences, and Future Perspectives, Springer Verlag, 2000 (odabrana poglavlja). M. Tanabe, ed., Digital Cities II: Computational and Sociological Approaches, Springer Verlag, 2002 (odabrana poglavlja). P. Besselaar, S. Koizumi, ed., Digital Cities III. Information Technologies for Social Capital: Cross-cultural Perspectives, Springer Verlag, 2005 (odabrana poglavlja).


Nastava će se sastojati od uvodnih predavanja koja osposobljavaju polaznike i polaznice za shvaćanje suvremene transformacije prostora. Nakon toga biti će izloženi razni primjeri utjecaja novih medija na percepciju prostora. Ovi će se primjeri analizirati u seminarskim radovima uz navođenje argumenata iz literature. Moderirane rasprave na nastavi služe kao uvod u pisanje i izvedbu završnog ispitnog rada, koji uz tekstualni može imati i praktični dio.


Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (30% ), kvalitete seminarskog rada (30%) i kvalitete završnog ispitnog rada (40%).


Hrvatski, talijanski, engleski.




14

Naziv predmeta Osnove računalne animacije 1

Kod UAA20M


Razina Srednja


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje predavanja i vježbi, 2 boda priprema seminara i završnog rada)

Nastavnik Simon Bogojević, docent


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studentice i studenti steći će temelja znanja o mogućnostima primjene računalne animacije u području oblikovanja u novim medijima. Razlikovat će konceptualne, tehnološke, oblikovne i izvedbene elemente rada u području i poznavati programske alate. Polaznici i polaznice bit će nakon kolegija osposobljeni za samostalnu izvedbu statičnog 3D modela.

Preduvjeti za upis Znanja srednje razine o radu s računalom i načelima njegovog funkcioniranja.

Sadržaj Definiranje polja i povijest razvoja računalne animacije. Upoznavanje studenata i studentica s izražajnim mogućnostima 3D programskih alata, te njihovom primjenom u području novih medija. Analiza animiranih filmova, glazbenih i komercijalnih spotova, te ostalih primjera primjene u području. Upoznavanje s odabranim programskim paketom. Modeliranje virtualnog objekta po predlošku iz prirode, postavljanje svjetla i teksture te animiranje kamere u odnosu na objekt.Virtualni prostor. Priprema objekta i pripadajuće scene za animaciju. Finaliziranje objekta.


Borivoj Dovniković-Bordo, Škola crtanog filma, Zagreb: Prosvjeta, 19962. D. Ablan, Inside LightWave 8, New Riders, 2004. G. Avgerakis, Digital Animation Bible: Creating Professional Animation with Lightwave, Maya & Flash, McGraw-Hill, 2003.

Dopunska literatura

Sun-Tzu, Umijeće ratovanja, Zagreb: Misli, 1997. Internet izvori i stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja, koja uključuju analizu konceptualnih, tehnoloških, oblikovnih i izvedbenih elemenata odabranih primjera. Potom će polaznici i polaznice kolegija u okviru seminarskog rada samostalno analizirati jedan od odabranih primjera. Na kraju će polaznici i polaznice modelirati 3D objekt i pripremiti pripadajuću scenu za animaciju.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu kvalitete i prezentacije seminarskog rada (40%), te izrade, dokumentacije i prezentacije završnog rada (60%). Seminarski rad se sastoji od najmanje 3 kartice (5400 znakova) teksta. Završni rad je 3D objekt s pripadajućom scenom, modeliran i finaliziran u odgovarajućem programskom paketu. Njegova dokumentacija se sastoji od najmanje 3 kartice (5400 znakova) teksta. Rad se prezentira pred ostalim kolegicama i kolegama.

Jezik poduke

Hrvatski ili engleski




15

Naziv predmeta Programiranje 1

Kod PMI052

Vrsta Predavanja, vježbe

Razina Osnovna


ECTS 6 bodova (1 bod pohađanje predavanja i vježbi, 5 bodova osobno učenje, rad izvan nastave i priprema završnog ispita) Napomena: u studijskom programu iz kojega se kolegij preuzima (Informatika pri FPMZ) kolegij nosi 4 ECTS boda. S obzirom na to da polaznici i polaznice studija Dizajna u novim medijima koji slušaju kolegije iz Modula računalne znanosti ne raspolažu svim predznanjima koja posjeduju polaznici i polaznice kolegija pri FPMZ), te im je za samostalan rad u svladavanju nastavnih sadržaja potrebno više vremena, za ovaj se kolegij u okviru studijskog programa Dizajna u novim medijima dodjeljuje 2 ECTS boda više.

Nastavnik prof. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor


Cilj kolegija je stjecanje temeljnih pojmova o razvoju programske podrške. Postavljeni cilj dostiže se svladavanjem nastavnih sadržaja ugrađenih u ove nastavne cjeline: programiranje – temeljni pojmovi, osnove razvoja programske podrške, algoritamske strukture s primjerima, vodič kroz strukturirani programski jezik, metode programiranja (monolitna, strukturirana, objektno orijentirana).


Sadržaj Osnove razvoja programske podrške (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma - dijagram toka, pseudokod, kodiranje programa - kompajler, interpreter, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, implementacija programa i obuka korisnika, održavanje i nadogradnja programa, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture (linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture). Vodič kroz QBASIC (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije u QBASIC-u, datoteke i tipovi datoteka u QBASIC-u).


S. Stankov, Programiranje I, Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, 2004.

Dopunska lit. Internet izvori (www.pmfst.hr/~stankov) i stručni časopisi.


Uvodna frontalna predavanja i laboratorijske vježbe na računalu. Ispit se sastoji iz dva dijela, praktičnog ispita na računalu i usmenog ispita.


Rad studenta se prati i ocjenjuje pomoću domaćih zadaća sa vježbi, radom na računalu i evaluacijom znanja primjenom specijaliziranog programskog sustava.

Jezik poduke Hrvatski ili engleski.


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.


16

Naziv predmeta Programiranje za internet

Kod FELB31


Razina Osnovna


ECTS 6 bodova (1,5 bodova pohađanje nastave i vježbi; 4,5 bodova osobno učenje i vježbe) Napomena: u studijskom programu iz kojega se kolegij preuzima (Elektrotehnika i informacijska tehnologija pri FESB) kolegij nosi 5 ECTS bodova. S obzirom na to da polaznici i polaznice studija Dizajna u novim medijima koji slušaju kolegije iz Modula računalne znanosti ne raspolažu svim predznanjima koja posjeduju polaznici i polaznice kolegija pri FESB, te im je za samostalan rad u svladavanju nastavnih sadržaja potrebno više vremena, za ovaj se kolegij u okviru studijskog programa Dizajna u novim medijima dodjeljuje 1 ECTS bod više.

Nastavnik prof. dr. sc. Darko Stipaničev, redoviti profesor / Suradnica: mr.sc. Maja Štula, asistentica


Cilj kolegija je osposobiti studente i studentice za rad u programskom kodu u kojem se programiraju Web stranice. Nakon svladavanja nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će moći samostalno programirati web stranice, ne samo uporabom komercijalnih vizualnih programskih alata, nego i izravnim interveniranjem u programski kod stranice.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o računalima i programiranju.

Sadržaj Temeljni pojmovi i temeljne programske tehnologije programiranja za web. Tehnološke osnove Interneta (organizacija, mrežne adrese, imena domena, domenski poslužitelji, portovi, komunikacijski protokol TCP/IP, osnovne mrežne usluge i protokoli). Osnovni programski jezici za izradu Web dokumenata: Jezici oznaka (Markup Languages) i HTML. Formatiranje dokumenata kaskadnim oblicima (CSS). Prošireni standard jezika oznaka (XML i XSL). Osnove protokola temeljenog na XML-u za izmjenu podataka preko HTTP-a (SOAP). XHTML. Dinamički Web. Klijentski i poslužiteljski jezici. Skriptni jezici i jezici koji se prevode (JavaScript i VB Script). Uvod u jezik JavaScript (osnovne osobine, operatori i instrukcije, primjeri). Objektni model dokumenata (DOM). Standardni jezik integrirane sinkronizirane multimedije (SMIL), standardna vektorska grafika na Webu (SVG). Uvod u tehnologiju programiranja na strani poslužitelja.


On-line škola programiranja za web (http://www.w3schools.com) L. Abrus, Izrada Weba – abeceda za webmastere, Bug & SysPrint, Zagreb, 2003. D. Goodman, Dynamic HTML: The Definitive Reference, 2nd Edition, O’Reilly, 2002.

Dopunska literatura

Stranice kolegija na e-learning portalu (http://laris.fesb.hr/Claroline-1.3.1) World Wide Web Consortium (http://www.w3.org)


Nastava će se sastojati od uvodnih predavanja na pojedine teme uz prikaz interaktivnih primjera. Tijekom semestra studenti i studentice dužni su biti nazočni na laboratorijskim vježbama i izvoditi zadane vježbe.


Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja nastave i izrade vježbi, te izrade dodijeljenih zadataka (40%), kvalitete završnog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (35%). Ispit se sastoji od završnog rada i testa. Završni rad čini web site manjeg opsega na slobodnu temu, u kojega valja uključiti sve elemente obrađivane u okviru kolegija. Rad treba biti javno dostupan na web poslužitelju.


Hrvatski, nastavni materijali dijelom na engleskom.

Način praćenja Anketiranje studenata i studentica, te druge metode u skladu sa standardima Sveučilišta u Splitu.


17

kvalitete Naziv predmeta Tipografija

Kod UAD003

Vrsta Predavanja, seminari, moderirane rasprave, tipografske vježbe

Razina Osnovna


ECTS 6 bodova (2 boda pohađanje predavanja i vježbi; 3,5 boda osobno učenje, priprema seminara i praktičan rad izvan nastave; 0,5 boda priprema mape radova)

Nastavnik Aleksandar Midžor, redoviti profesor /suradnik: Igor Čaljkušić, asistent


Cilj kolegija je upoznati studente s poviješću i razvitkom pisma, tipografskom terminologijom i stilovima, unutrašnjom i vanjskom strukturom pisma, te upotrebom pisma u tipografskom oblikovanju. Svladavanjem nastavnog gradiva kolegija, studenti i studentice bit će osposobljeni primijeniti elemente i načela tipografskog oblikovanja u rješavanju dizajnerskog zadatka.


Sadržaj Povijest i razvitak pisma. Tipografski stilovi, klasifikacija pisama i mjerni sustavi. Unutrašnja i vanjska forma pisma, elementi slovnog znaka. Principi tipografskog oblikovanja (riječ, ritam, čitljivost). Načini zapisa slovnih znakova u računalu i upoznavanje s grafičkim programima.


F. Mesaroš, Tipografsko oblikovanje, Zagreb: Viša grafička škola, 1981. E. Spiekermann, E.M. Ginger, Stop Stealing Sheep & Find Out How Type Works, Adobe Press, 2003. J. Tschichold, The New Typography, University of California Press, 1995.

Dopunska literatura

Internet izvori. Stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja i vježbi. Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju napisati seminarski rad na odabranu temu te ga prezentirati pred kolegama.


Ocjena će se dodijeliti na temelju nazočnosti na nastavi (10%), kvalitete seminarskog rada (20%), kvalitete vježbi (30%) i završnog pismenog ispita (40%). Seminarski rad ne smije biti manji od 3 kartice (3x1800 znakova) teksta i usmene prezentacije duljine do 10 minuta.






18

Naziv predmeta Marketing

Kod EUA112

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje nastave; 2 boda osobno učenje)

Nastavnik prof. dr. sc. Biljana Crnjak-Karanović, izvanredna profesorica


Razumijevanje uloge i značenja primjene marketinga u društvu i u organizacijama. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja različitih tržišnih situacija s kojima se moguće susresti u poslovanju. Usvajanje temeljnih marketinških znanja i tehnika bitnih pri rješavanju praktičnih problema vezanih za tržišno poslovanje.


Sadržaj Priroda marketinga Temeljne odrednice i dimenzije marketinga; bit marketinške koncepcije; marketinške filozofije i pristupi poslovanja tvrtki (koncepcija proizvodnje, koncepcija proizvoda, prodajna koncepcija, marketinška koncepcija, koncepcija društvenog marketinga). Istraživanje mogućnosti i analiza tržišnih prilika Proces istraživanja tržišta i informacijski sustavi u marketingu; ponašanje potrošača i poslovnih kupaca; identificiranje tržišnih segmenata, odabir ciljnih tržišta i pozicioniranje. Planiranje marketinških taktika – oblikovanje marketinškog miksa Proizvod kao element miksa (tržišna svojstva proizvoda, razvoj novog proizvoda i proces prihvaćanja, koncept životnog ciklusa proizvoda, marke proizvoda i odluke o markama); Prodaja i distribucija kao element miksa (odabir i upravljanje marketinškim kanalima); Cijene kao element miksa (determinante politike cijena, strateški ciljevi i politike cijena, metode određivanja cijena, iniciranje promjena i reakcije na promjene u cijenama); Promocija kao element miksa (marketinška komunikacija i promotivni miks, elementi procesa i upravljanje promocijom, strategije promocije).


J. Previšić, Đ. Ozretić Došen, ed., Marketing, 2nd edition, Zagreb: Adverta, 2004.

Dopunska literatura

P. Kolter, Upravljanje marketingom, analiza, planiranje, primjena i kontrola, Zagreb: Informator, 2001. S. Dibb, L. Simkin, W. Pride, O. C. Ferre, Marketing (europsko studentsko izdanje), Zagreb: Mate, 1995.


Predavanja, konzultacije, praktični, samostalni i grupni zadaci, samostalno istraživanje i izučavanje literature.


Izrada i prezentacija projektnog zadatka (50%), usmeni ispit (50%).

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave na engleskom jeziku.


19

drugim jezicima


Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa. Eksterna evaluacija od strane ovlaštene agencije.


20

Naziv predmeta Teorije i metode istraživanja novih medija 2

Kod UAD801

Vrsta Predavanja, seminarski radovi, rasprave, prezentacije

Razina Napredna


ECTS 6 bodova (2 boda pohađanje predavanja i sudjelovanje u seminarskim prezentacijama i moderiranim raspravama; 4 boda osobno učenje i priprema seminara i završnog ispita)

Nastavnik prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izvanredna profesorica/ mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija, studenti i studentice steći će kompetencije koje će im omogućiti razumijevanje najvažnijih teorijskih i istraživačkih pristupa istraživanju kultura koje nastaju u interakciji novih medija i društva. Polaznici i polaznice kolegija osposobit će se za samostalnu analizu oblika utjecaja novih medija na kulturu u suvrmenom društvu, te primjenu takve analize u vlastitom radu.

Preduvjeti za upis Položen kolegij «Teorije i metode istraživanja novih medija 1» (ili kolegij usporedivog sadržaja.

Sadržaj Novi mediji i virtualne zajednice, korisnici i publika novih medija, mreže i identiteti, mreže i javna sfera, demokracija i novi mediji, remedijacija, novi mediji i postindustrijska ekonomija, globalizacija i telekomunikacije, novi mediji i svakidašnji život, teorije kiber kulture, video igre i tehnologija, tehnologija i prostor privatnosti, tehnologija i kultura, tehnologija i priroda.


H. Jenkins/D. Thorburn, ur., Democracy and New Media, Cambridge, MA/London, England; The MIT Press, 2003 (selected chapters) R. Hassan, Media, Politics and the Network Society, Maidenhead: Open University Press, 2004. M. Castells, P. Himanen, The Information Society and the Welfare State: The Finnish Model, Oxford/New York: Oxford University Press, 2002. M. Castells, The Internet Galaxy: Reflections on the Internet, Business, and Society, Oxford/New York: Oxford University Press, 2001. M. Castells, Uspon umreženog društva, Zagreb: Golden Marketing, 2000 (selected chapters) R. Shields, Kulture Interneta, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo, 2001 (odabrana poglavlja). P. Lévy Cyberculture,Minneapolis: University of Minnesota Press, 2001. M. Feathersone/R. Burrows, Kiberprostor, Kibertijela, Cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001 (selected chapters). I. Marković, Cyberfeminizam, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 1999. P Weibel./T. Druckery, Net condition: Art and Global Media, Steirischer Herbst/ZKM Karlsruhe, Cambridge: The MIT Press, 1999 (selected chapters). J.v.Dijk, The Network Society, London/Thousand Oaks/New Delhi: Sage, 1999. Naslovi zavisno od teme seminarskog rada.

Dopunska literatura

Internet izvori. Časopisi New Media and Society (Sage), Media, Culture and Society (Sage), Convergence (University of Luton Press).


Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi, analize primjera i sl.). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature, te taj rad prezentirati grupi..


Znanje će se provjeravati kroz aktivno sudjelovanje u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%).

Jezik poduke i mogućnosti



21

praćenja na drugim jezicima




22

Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala 1

Kod PMI253


Razina Osnovna

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

6 bodova (1,5 bodova pohađanje nastave i vježbi; 4,5 bodova osobno učenje i vježbe) Napomena: u studijskom programu iz kojega se kolegij preuzima (Informatika pri FPMZ) kolegij nosi 5 ECTS bodova. S obzirom na to da polaznici i polaznice studija Dizajna u novim medijima koji slušaju kolegije iz Modula računalne znanosti ne raspolažu svim predznanjima koja posjeduju polaznici i polaznice kolegija pri FPMZ, te im je za samostalan rad u svladavanju nastavnih sadržaja potrebno više vremena, za ovaj se kolegij u okviru studijskog programa Dizajna u novim medijima dodjeljuje 1 ECTS bod više.

Nastavnik dr.sc. Andrina Granić, docentica


Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranog sučelja, te njegovog utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije s računalom. Predmet osigurava: - teorijska znanja i praktična iskustva iz temeljnih aspekata dizajna,

implementacije i vrednovanja sučelja, - shvaćanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava kojeg

odlikuje visoki stupanj upotrebljivosti, - znanja o jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sučelja.

Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o računalima i njihovom korištenju.

Sadržaj Temeljna teorijska znanja i praktično iskustvo dizajniranja, implementiranje i vrednovanje korisničkih sučelja interaktivnih sustava. Definicija područja i osnovnih pojmova. Razumijevanje korisnika i njihovih zadataka. Načela i smjernice pri dizajniranju. Korisniku-usmjeren proces razvoja sučelja. Inženjerstvo uporabljivosti. Metode vrednovanja korisničkih sučelja sa sudjelovanjem ili bez sudjelovanja korisnika. Tehnike za izradu prototipova, te za implementiranje grafičkih korisničkih sučelja.


J. Preece, i dr.: Human-Computer Interaction, Harlow, Engl.: Addison-Wesley, 1994. J. Nielsen: Usability Engineering, Boston: AP Professional, 1993. D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988. A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura

J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, 2002. R. M. Baecker, i dr.: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., San Francisco: Morgan Kaufmann Publishers, 1995.


Stečena teorijska znanja studenti primjenjuju pri rješavanju niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.

Način provjere znanja i polaganja

Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz


23

ispita nekoliko kolokvija tijekom semestra.



Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata iz područja.


24

Naziv predmeta Prostor i novi mediji 2

Kod UAD802

Vrsta Predavanja, seminarski radovi, rasprave, prezentacije

Razina Srednja



Nastavnik Simon Bogojević, docent / suradnica: Jelena Zanchi, dottoressa di ricercha (professoresa a contratto, Università degli studi di Firenze)


Nakon svladavanja nastavnih sadržaja ovog kolegija, studenti i studentice bit će u stanju prikazati prostor u virtualnom obliku, u svrhu izrade web stranica i prezentacija za arhitekte i srodne struke.

Preduvjeti za upis Položen kolegij "Prostor i novi mediji 1", ili nekim drugim kolegijem usvojena ekvivalentna znanja o prostoru i novim medijima.

Sadržaj Predavanja će se koncentrirati na analizu prostora prezentiranih u virtualnom obliku. Kao tema poslužit će različite vrste virtualnih prostora koji se javljaju u arhitektonskoj praksi: prostori kojima je namijenjeno ostati u virtualnom obliku (emblematični za shvaćanje odnosa realnog i virtualnog), prostori koji su predviđeni za realizaciju te traže prethodnu računalnu vizualizaciju zbog provjere i komercijalnih razloga, virtualne prezentacije na web stranicama arhitekata i u arhitektonskim web časopisim (gdje je naglasak pri vizualizaciji na osobnoj poetici prezentiranog autora ili profesionalnim uvjerenjima i izdavačkoj platformi uredništva). Analiza ovih prostora uključuje vizualne demonstracije i izravno iskustvo kretanja kroz virtualni prostor.


Baudrillard, J. (2001) Simulacija i zbilja, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. AA.VV. (2000) Less Aesthetics more Ethics, Venezia 2000. L.P.Puglisi (1998) Hyperarchitettura, spazi nell' eta di elettronica, Testo e Immagine, Torino. Web časopisi i web stranice raznih autora.

Dopunska literatura

U zavisnosti od izbora seminarskog rada.


Predavanja s analizom primjera i moderirane rasprave o njima. Prezentacije seminarskih radova i rasprave o primjerima sadržanim u njima uz navođenje argumenata iz literature. Seminarski rad uz tekstualni može imati i praktični dio (reprezentaciju elemenata virtualnog prostora), a završni ispitni rad mora sadržavati praktični rad (izrada elemenata web stranice koji pokazuju da je svladana problematika prikazivanja prostora na webu).


Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (40%) i kvalitete završnog ispita (40%).

Jezik poduke Hrvatski, talijanski, engleski




25

Naziv predmeta Osnove računalne animacije 2

Kod UAA30R

Vrsta Predavanja, vježbe, projekt

Razina Napredna


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje predavanja i vježbi, 2 boda priprema završnog rada)

Nastavnik Simon Bogojević, docent


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti i studentice bit će osposobljeni za samostalnu izradu kraće računalne animacije, ne samo u tehničkom smislu, nego uz integriranu upotrebu različitih konceptualnih, tehnoloških, oblikovnih i izvedbenih kompetencija. Cilj kolegija je također usvajanje znanja potrebnih za primjenu računalne animacije u području dizajna u novim medijima (web site, CD/DVD rom, programska sučelja).

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o računalnoj animaciji. U sklopu diplomskog studija dizajna u novim medijima ova se znanja stječu u okviru kolegija "Računalna animacija 1".

Sadržaj Definiranje koncepta projekta. Priprema i izrada storyboarda. Postavljanje animacijske scene. Postavljanje svjetla, kamere i izrada animacije prema storyboardu. Test rendering, ispravljanje grešaka u animaciji i renderingu. Finalni rendering. Snimanje finalne animacije u digitalni format, s najavnom i odjavnom špicom. Prilagodba animacije potrebama vlastitog projekta u području novih medija (Web site, CD/DVD ROM, programsko sučelje i drugo).


Joško Marušić i suradnici, Alkemija animiranog filma, Zagreb: Meandar, 2004. D. Ablan, Inside LightWave 8, New Riders, 2004. G. Avgerakis, Digital Animation Bible: Creating Professional Animation With Lightwave, Maya & Flash, McGraw-Hill, 2003.

Dopunska literatura

N. Tanhofer, Filmska fotografija, Zagreb: Filmoteka 16, 1981. Internet izvori i stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja i upoznavanja s programskim i oblikovnim vještinama. Potom će polaznici i polaznice kolegija samostalno koncipirati i izvoditi vlastite projekte, uz mentorski rad s nastavnikom. Projekt se na kraju prezentira i diskutira pred nastavnikom, kolegicama i kolegama.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu redovite nazočnosti i sudjelovanja na nastavi (20%), te izrade, dokumentacije i prezentacije završnog rada (80%). Završni rad je računalna animacija u minimalnom trajanju od 10 sekundi, odnosno 250 sličica, te najavna i odjavna špica u digitalnom obliku. Završni rad također uključuje i demonstraciju mogućnosti primjene izrađene animacije pri specifičnim zadacima i formatima u novim medijima (Web site, CD/DVD ROM, programsko sučelje i drugo). Dokumentacija se sastoji od najmanje 3 kartice (5400 znakova) teksta. Rad se prezentira se pred ostalim kolegicama i kolegama.






26

Naziv predmeta Audio komunikacije

Kod UAD705


Razina Osnovna



Nastavnik prof. dr.sc. Ivo Mateljan, izvanredni profesor


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studentice i studenti steći će temeljna znanja o zvuku, širenju zvuka u prostoru, načinima zapisa zvuka u digitalnom formatu, te njegovu prijenosu u komunikacijskih sustavima. Praktičnim radom u polju studenti i studentice osposobit će se i za temeljne oblike analize zvuka u vremenskoj i frekvencijskoj domeni Uz osnovna znanja o psihoakustici, studenti i studentice steći će znanja o tehnikama snimanja, obrade i kodiranja zvuka potrebna za rad u području.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o načelima funkcioniranja i radu s računalima.

Sadržaj Zvuk i zvučni val u slobodnom i zatvorenom prostoru. Jeka i odjek. Elektroakustički pretvarači. Spektar i razina zvuka. Snaga i usmjerenost izvora zvuka. Bilježenje zvuka u digitalnim sustavima. Psihoakustika: boja tona, visina tona, glasnoća zvuka i lokalizacija izvora zvuka. Višekanalno snimanje i miksanje zvuka. Sinteza zvuka i MIDI sustavi. Obrada zvuka: kompresija, ekvilizacija i umjetna jeka. Digitalno kodiranje i kompresija zvučnih zapisa.


I. Mateljan, Elektroakustika, FESB, Split 2002. (odabrana poglavlja) I. Mateljan, WaveAnalyzer- program za analizu zvučnog zapisa, FESB, Split 2004.

Dopunska literatura

Internet izvori i stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracija zvučnih fenomena pomoću odabranih programskih alata. Potom će polaznici kolegija samostalno tijekom i nakon nastave raditi na izradi dodijeljenih zadataka. Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica dužni su kao seminarski rad napisati i pred kolegama i kolegicama prezentirati jednu temu iz područja snimanja i obrade zvučnog zapisa.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu redovite izrade dodijeljenih zadataka (40%), kvalitete seminarskog rada (30%) i završnog ispitnog rada (30%). Seminarski rad se sastoji od deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom nastave kolegija.

Jezik poduke Hrvatski




27

Naziv predmeta Uvod u telekomunikacije

Kod UAD704

Vrsta Predavanja, seminar, terenski rad

Razina Osnovna


ECTS 3 boda (1,5 boda pohađanje predavanja, seminarskih prezentacija i terenskog rada; 1,5 boda priprema seminara i završnog ispita)

Nastavnik dr. sc. Milutin Kapov, docent


Cilj ovog kolegija je osposobiti studente i studentice za integralno razumijevanje područja telekomunikacijskih tehnologija i sustava. Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studentice i studenti steći će temeljna znanja o povijesnom razvitku, pojmovima, značajkama i načelima funkcioniranja telekomunikacijskih tehnologija i sustava.

Preduvjeti za upis Poznavanje osnova funkcioniranja računala.

Sadržaj Osnovni pojmovi u polju. Analogni i digitalni signali. Tehnike prijenosa. Organizacija i značajke PCM multipleksa. Plesiokrona (PDH) i sinkrona (SDH/SONET) digitalna hijerarhija. ATM mreže. Širokopojasne pristupne tehnologije. xDSL (DSL, HDSL, ADSL, VDSL), FITL (FTTCab, FTTC, FTTH), HFC. Lokalne mreže (LAN): standardi, topologija, mediji prijenosa, kontrola pristupa. Virtualne privatne mreže (VPN). Bežični komunikacijski sustavi (NTM, GSM, UMTS, WLAN).


A. Bažant i dr., Osnove arhitekture mreža, Zagreb: Element, 2004. A. Z. Dodd, Telekomunikacije, Zagreb: Algoritam, 2002. Grupa autora, Nove komunikacijske tehnologije, Split: FESB Split, HT-TKC Split, SOFTCom biblioteka, 1999.

Dopunska literatura

J. M. Caballero et al, SDH/SONET, ATM, xDSL and Synchronization Networks, Boston, London: Artech House, 2003. Alex Gillespie, Broadband Access Technology Interfaces and Managament, Boston, London: Artech House, 2000. Internet izvori i stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od predavanja i posjeta tvrtkama koje se bave razvojem i eksploatacijom komunikacijskih tehnologija. Tijekom semestra svaki student i studentica morat će načiniti seminarski rad na zadanu temu koji će prezentirati pred kolegama i kolegicama.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu kvalitete seminarskog rada (30%) i završnog ispita (70%). Seminarski rad se sastoji od najmanje deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera znanja stečenih tijekom rada na kolegiju.

Jezik poduke Hrvatski.




28

Naziv predmeta Primijenjeno crtanje

Kod UAD002

Vrsta Predavanja, mentorska poduka, vježbe

Razina Osnovna


ECTS 6 bodova (2 boda pohađanje predavanja i vježbi; 3,5 boda osobno učenje i praktični rad izvan nastave; 0,5 boda priprema mape radova)

Nastavnik Tomislav Lerotić, docent


Svladavanjem nastavnih sadržaja kolegija studenti i studentice osposobit će se za rješavanje crtačkih zadataka (skiciranje, vizualiziranje, ilustriranje) potrebnih za rad u području vizualnih komunikacija. Cilj kolegija je polaznike i polaznice osposobiti za rad s dostupnim manualnim i računalnim alatima.


Sadržaj Upoznavanje povijesti crtanja po epohama, upoznavanje crtačkih žanrova. Poticanje kreativne upotrebe crtačkog umijeća i razvijanja osobnosti izražavanja upotrebom različitih tehnika i njihovim kombiniranjem. Crtačke vježbe prema predlošku: kontura, volumen, komponiranje, vizualizacija. Crtanje i obrada crteža u računalu.


W. Vitzthum, I disegni dei Maestri, Milano: Fabbri Editori, 1971. Das große Lexikon der Graphik, Braunschweig: Georg Westermann Verlag GmbH, 1984. W. Koschatzky, Die Kunst der Zeichnung, München: DTV, 1981. Handzeichnungen, Utopisches Design, Documenta 6, Kassel: Paul Dierichs Verlag, 1977. P. Olpe, Drawing as Design Process, Basel: Schule für Gestaltung, 1997. A. Hofman, Methodik der form- und bildgestaltung. Aufbau, Synthese, Anwendung, Heiden (CH): Niggli AG, 1965.

Dopunska literatura

Graphis, Novum, Forum i drugi stručni časopisi. Radovi renomiranih crtača, posjeti izložbama i muzejima, Internet izvori.


Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja o povijesti crtanja i crtačkim tehnikama, na primjerima iz različitih epoha i žanrova. U mentorskom radu sa studentima i studenticama naglasak je na eksperimentiranju i traženju novih crtačkih izraza.


Ocjena će se dodijeliti na temelju kvalitete radova izrađenih tijekom rada u kolegiju (80%) i kvalitete prezentacije završnog ispitnog rada (20%). Završni rad se prezentira u mapi radova i u računalnom formatu.

Jezik poduke i moguć. praćenja na dr. jezicima

Hrvatski, njemački, engleski.




29

Naziv predmeta Grafičko oblikovanje 1

Kod UAD007

Vrsta Predavanja, mentorska poduka, vježbe

Razina Osnovna


ECTS 6 bodova (2 boda pohađanje predavanja i vježbi; 4 boda rad izvan nastave)



Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti i studentice steći će uvodna znanja i vještine potrebne za izradu elemenata cjelovitog lika grafičkog proizvoda. Naglasak je na razvijanju sposobnosti vizualizacije sadržaja u svrhu njegova funkcionalnog vizualnog komuniciranja.


Sadržaj Izrada ideograma, piktograma, znaka, monograma, sustava piktograma za posebne namjene. Postavljanje izrađenih radova u prostor.


G. Braun, Grundlage der visuellen Kommunikationen, München: Bruckmann, 1993. Krampen/Aicher, Zeichensysteme der visuellen Kommunikationen, München: Ernst & Sohn, 1997. D. Stiebner, D. Urban, Signs + Emblems, München: Bruckmann, 1992. M. Ćirić, Grafički znak i simbol, Beograd: Fakultet primenjenih umetnosti, 2000. A.Frutiger, Der Mensch und seine Zeichen, Echzell: Heiderhoff Verlag, 1978. D. Urban, Gestaltung von Piktogrammen, München: Bruckmann, 1995.

Dopunska literatura

Graphis, Novum, Eye, Print, Form i ostali stručni časopisi. Internet izvori.


Održat će se uvodna frontalna predavanja na pojedine obrađivane teme. Mentorski rad na pojedinom zadatku, uz česte grupne i individualne korekture radova, te vježbe kritičke analize. Posjet izložbama s područja dizajna.




Hrvatski, njemački, engleski.




30

Naziv predmeta Vizualno modeliranje

Kod PMI125

Vrsta Predavanja, praktični rad

Razina Napredna


ECTS 3 boda (1 bod pohađanje predavanja i vježbi, 2 boda rad izvan nastave)

Nastavnik prof. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studentice i studenti će steći temeljnja znanja o razvoju aplikacijske programske podrške primjenom vizualne formalizacije. Kompetencije stečene kolegijem uključuju razumijevanje okruženja vizualnog modeliranja, jezika vizualnog modeliranja, te statičkih i dinamičkih dijagrama jezika za vizualno modeliranje.

Preduvjeti za upis Položen kolegij "Programiranje 1" (ili kolegij usporedivog sadržaja).

Sadržaj Definicija vizualnog modeliranja. Okruženje vizualnog modeliranja (obuhvat poslovnih procesa, unapređivanje komunikacija, upravljanje složenim sustavima, definiranje arhitekture programskih sustava, ponovna upotrebljivost). Jezik vizualnog modeliranja (dijagram korištenja, dijagram klasa, dijagram objekata, dijagram komponenti, dijagram postavljanja, dijagram sekvenci, suradni dijagram, dijagram stanja, dijagram aktivnosti).


G. Booch i dr., The Complete UML Training Course, Prentice Hall, 2001.

Dopunska literatura

S. Stankov, Vizualno modeliranje, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2004. www.pmfst.hr/~stankov


Uvodna frontalna predavanja i laboratorijske vježbe na računalu. Ispit se sastoji iz dva dijela, praktičnog ispita na računalu i usmenog ispita.


Rad studenta se prati i ocjenjuje pomoću domaćih zadaća s vježbi, radom na računalu i evaluacijom znanja primjenom specijaliziranog programskog sustava.




Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.


31

Naziv predmeta Inteligenti virtualni agenti

Kod UAD706

Vrsta Predavanja, seminar

Razina Osnovna





Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti i studentice steći će temeljna teorijska znanja o primjeni inteligentnih virtualnih programskih agenata u području novih medija. Cilj kolegija je također upoznavanje studentica i studenata s elementima razvojnih alata za izradu agenata ovog tipa.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o radu s računalom i načelima njegovog funkcioniranja.

Sadržaj Upoznavanje s konceptom inteligentnih virtualnih agenata u polju novih medija. Osnove umjetne inteligencije. Povijesni razvoj i razlike tradicionalnih i suvremenih pristupa. Distribuirana umjetna inteligencija. Programski agenti: definicije, razvoj i taksonomija. Agenti s fizičkim tijelom. Višeagentski sustavi i simulacije kompleksnih sustava. Virtualni svjetovi i umjetna društva. Uvjerljivi agenti i virtualni likovi. Naracija u agentskim sustavima. Tipovi inteligentnih virtualnih agenata: primjeri i primjena. Virtualni agenti kao elementi sučelja. Osnovni programski alati za izradu. Metodologije evaluacije.


J. Cassell et al, Embodied Conversational Agents, Cambridge MA/London, 2000. K. Dautenhahn, Socially Intelligent Agents: Creating Relationships with Computers and Robots, Norwell, 2002. R. Trappl/P. Petta, Creating Personalities for Synthetic Actors: Towards Autonomous Personality Agents, Berlin, Springer-Verlag, 1997.

Dopunska literatura

Internet izvori i pojedinačni znanstveni članci o temi.


Nastava će se sastojati od kratkih frontalnih predavanja i analize odabranih primjera. Potom će polaznici i polaznice kolegija u okviru seminarskog rada samostalno analizirati odabrane ili zadane primjere primjene agenata u polju. U seminarski rad valja uključiti znanja stečena na kolegiju. Oblici provođenja nastave uključuju i mentorski rad na razvoju prototipa (završnog rada).


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu kvalitete i prezentacije seminarskog rada (50%), te izrade, dokumentacije i prezentacije završnog rada (50%). Seminarski rad sastoji se od 15 stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni rad (prototip) je primjer primjene tehnologije programskih agenata u području novih medija, odnosno razvoj prototipa u programskom alatu koji student ili studentica poznaje. Dokumentacija završnog rada sastoji se od najmanje 15 stranica A4 formata (tekst i ilustracije) i prezentira se pred ostalim kolegicama i kolegama.




Anketiranje studenata i studentica, te druge metode praćenja kvalitete prema standardima Sveučilišta u Splitu.


32

Naziv predmeta Osnove semiotike

Kod UAD00A

Vrsta Predavanja, seminari, moderirane rasprave

Razina Osnovna


ECTS 3 kredita (1 kredit pohađanje predavanja i sudjelovanje u moderiranim raspravama, 2 kredita priprema seminara i osobno učenje)

Nastavnik mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti i studentice steći će temeljna znanja i analitičke vještine iz područja semiotike, potrebna za daljnju specijalizaciju u području ili primjenu u srodnim područjima.


Sadržaj Definiranje pojma i područja semiotike. Razvoj semiotike kao humanističke discipline. Priroda jezika i komunikacije. Utemeljitelji moderne semiotike (De Saussure, Peirce). Temeljni instrumenti analize (znak, kod, denotacija/konotacija, tekst.) Jakobsonove funkcije jezika. Ecova teorija opće semiotike i interpretativne suradnje. Elementi posebnih semiotika (osobito semiotike kulture i semiotičke estetike).


D. Chandler, Semiotics: The Basics, London, Routledge, 2002. R.L. Trusk, “The uniqueness of human language”, Language: The Basics, London, Routledge, 1995. J. Sturrock, “Semiotics”, Structuralism, London, Fontana, 1993 R. Jakobson, “Lingvistika i poetika”, u Lingvistika i poetika, Beograd, Nolit, 1966. R. Barthes, “Retorika slike”, u N. Miščević/M.Zinaić, Plastički znak, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982. U. Eco, “Uvod”, Estetika i teorija informacije, Beograd, Prosveta, 1977. U. Eco, “Generiranje estetskih poruka na edenskom jeziku”, Republika, br. 9-10, 1986.

Dopunska literatura

J.D. Johansen/ S.E. Larsen Uvod u semiotiku, Croatia Liber, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja) Winfried Nöth, Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrane natuknice) J. Fiske, Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990. (odabrana poglavlja) U. Eko, Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, Nolit, 1973. (odabrana poglavlja) R. Barthes, Image Music Text, Fontana, London 1982. (odabrana poglavlja) J. M. Lotman, Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) Martin Ryder, Semiotics Pascal Michelucci, Sites of Significance for Semiotics


Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (prezentacije seminara i rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz navođenje argumenata iz literature, te taj rad prezentirati grupi. Seminarski rad ne smije biti manji od 5 kartica (5x1800 znakova) teksta.


Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog rada (60%). Seminarski rad mora sadržavati najmanje 5 kartica (5x1800 znakova) teksta. Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na



33

drugim jezicima



Naziv predmeta Elementi vizualnog oblikovanja

Kod UAD001


Razina Osnovna


ECTS 3 kredita (0,5 kredita pohađanje predavanja, 1 kredit vježbe na nastavi, 1 kredit vježbe izvan nastave, 0,5 kredita priprema mape crteža)

Nastavnik Viktor Popović, docent


Cilj kolegija je upoznati studente i studentice s elementima forme i njihovom ulogom u vizualnom oblikovanju. Svladavanjem nastavnih sadržaja kolegija, studenti i studentice steći će kompetencije koje će im omogućiti primjenu temeljnih načela vizualnog oblikovanja u vlastitom radu.


Sadržaj Crta, oblik, forma - svjetlo i tama, boja (gradacija, intenzitet, tonovi i valeri, monokromatsko, analogne boje, komplementarne boje, tople boje, hladne boje), tekstura, kompozicija, jedinstvo, dominacija i subordinacija, koherentnost, ravnoteža, pozitivni i negativni prostor, ritam, proporcije, zlatni rez, kaos - jednostavnost i kompleksnost.


J. Itten, The Elements of Color, Wiley, 1970. J. Albers, Interaction of Color, Yale University Press, 1975. W. Wong, Principles of Two-Dimensional Design, Wiley, 1972. E. D. Feldman, Varieties of Visual Experience, Harry Abrams, Inc., 1987.

Dopunska literatura

N. Tanhofer, O boji na filmu i srodnim medijima, ADU, Novi Liber, Zagreb 2000. Internet izvori.


Uvodna predavanja na pojedine teme, vježbe.








34

Naziv predmeta Oblikovanje u novim medijima

Kod UAD901

Vrsta Predavanja, seminar, projekt

Razina Napredni





Studentice i studenti će nakon ovog kolegija biti sposobni za samostalnu kritičku analizu, konceptualizaciju i oblikovanje u projektima u području novih medija: kompleksni web site, CD-ROM, DVD-ROM, oblikovanje sučelja i drugo. Polaznici i polaznice će kroz analizu i rad na zadanom projektu, razviti vještine u svrhu samostalnog i profesionalnog rješavanja oblikovnih i konceptualnih problema u području oblikovanja u novim medijima.

Preduvjeti za upis Oblikovna, tehnička i teorijska znanja srednje razine iz područja vizualnih komunikacija. Ova se znanja stječu kroz prva dva semestra diplomskog studija dizajna u novim medijima.

Sadržaj Upoznavanje sa problemima konceptualizacije i usklađivanja oblikovnih elementa nužnih za izradu projekata u području novih medija. Vježbe kritičke analize oblikovnih elemenata radova u području. Rad na projektu u području novih medija (kompleksni web site, CD-ROM, DVD-ROM, oblikovanje sučelja i drugo).


L. Barfield, Design for New Media: Interaction Design for Multimedia and the Web, Pearson Addison Wesley, 2004. L. Weinman, Designing Web Graphics, Fourth Edition, New Riders Press, 2002. D. Donnelly, In Your Face Too!: The Best Interactive Interface Designs, Rockport Publishers, 2000.

Dopunska lit. Internet izvori i stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od kratkih uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracije oblikovnih vještina. Potom će polaznici i polaznice kolegija samostalno ili grupno tijekom seminarskog rada analizirati, te prezentirati oblikovne aspekte odabranih primjera radova u području. U drugom dijelu se izvodi projekt samostalnog oblikovanja rada na osnovu prethodno stečenih oblikovnih i konceptualnih sposobnosti i njegova prezentacija.


Ocjena će se dodijeliti na temeljnu kvalitete seminarskog rada sa analizom (30%) te izvedbe završnog projekta sitea i njegove dokumentacije (70%) . Seminarski rad se sastoji od 15 stranica A4 formata sa tekstom i ilustracijama. Završni projekt sadrži sve zadane elemente, a njegova dokumentacija se sastoji od najmanje 15 stranica A4 formata (uključujući tekst i ilustracije) i prezentira se pred ostalim kolegicama i kolegama.

Jezik poduke Hrvatski, njemački, engleski.




35

Naziv predmeta Tipografija u novim medijima

Kod UAD902


Razina Napredna



Nastavnik Dejan Kršić, docent /suradnik: Igor Čaljkušić, asistent

Ciljevi Cilj kolegija je upoznati studente s tipografskom terminologijom te obučiti ih tipografskom oblikovanju u specifičnom prostoru ekranski, vremenski i interaktivno orijentiranih novih medija. Svladavanjem nastavnog gradiva kolegija, studenti i studentice bit će osposobljeni primijeniti elemente i načela tipografskog oblikovanja u rješavanju dizajnerskog zadatka u novim medijima.

Preduvjeti za upis Tipografija (ili kolegij usporedivog sadržaja).

Sadržaj Tipografska terminologija. Pismo, razlike među tradicionalno i novomedijski orijentiranim pismima. Konstrukcija pixel fontova. Elementi čitljivosti kod screen-based fontova. Formati i programi za tipografsko oblikovanje u novim medijima. Prostor, vrijeme, pokret; elemeti tipografskog oblikovanja u novim medijima.


M. Woolman, J. Bellantoni, Moving Type; Designing for Time and Space, Rotovision, 2000. B. Gordon, Making Digital Type Look Good, Thames & Hudson, 2001. V. Gotz, Color & Type for the Screen, Rotovision, 1998.

Dopunska literatura

Internet izvori. Stručni časopisi.


Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja i vježbi. Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju napisati seminarski rad na odabranu temu te ga prezentirati pred kolegama.


Ocjena će se dodijeliti na temelju nazočnosti na nastavi (10%), kvalitete seminarskog rada (20%), kvalitete vježbi (30%) i završnog pismenog ispita (40%). Seminarski rad ne smije biti manji od 3 kartice (3x1800 znakova) teksta i usmene prezentacije duljine do 10 minuta.






36

Naziv predmeta Informacijska arhitektura

Kod UAD903


Razina Napredna


ECTS 3 boda (1,5 boda predavanja; vježbe i prezentacije u razredu; 1,5 boda osobno učenje i rad na zadacima izvan nastave)

Nastavnik mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač

Ciljevi Svladavanjem nastavnog gradiva kolegija, studenti i studentice steći će kompetencije koje će im omogućiti razumijevanje i samostalno oblikovane informacijske arhitekture u području novih medija (Web, CD/DVD ROM, mobilni uređaji). Cilj kolegija također je razvijanje razumijevanja povezanosti dizajnerske prakse s teorijskim postavkama arhitekture, novinstva, komunikacijske i medijske teorije.

Preduvjeti za upis Poželjno je znanje srednje razine u području komunikacijske teorije i semiotike, kao i kompjutorska pismenost srednje razine.

Sadržaj Definiranje informacijske arhitekture. Priroda informacije. Utjecaj teorije informacija na humanističke znanosti u dvadesetom stoljeću. Semiotičke interpretacije komunikacije. Načela novinskog izvještavanja. Temeljne postavke teorije arhitekture. Pojam informacijske hijerarhije. Specifičnosti informacijske hijerarhije u kontekstu novih medija. Pojam navigacije i pojam interakcije. Pojmovi "hyperlink" i "remedijacija". Distribucija informacija na velikom i malom zaslonu. Primjeri dobre i loše prakse. Razvoj informacijske arhitekture za odabrane projekte u novim medijima.


Hypertext and Hypermedia bibliography (odabrani naslovi). http://www2.fmg.uva.nl/sociosite/topics/hypertext.html#INTRODUCTION M. Ryder, A Bibliography of Hypertext (odabrani naslovi). http://carbon.cudenver.edu/~mryder/itc_data/hypertext.html J. Nielsen/M. Tahir, Homepage Usability: 50 Websites Deconstructed, New Riders, 2002. M. Petrić, Bilješke uz predavanja (skripta).

Dopunska literatura

Internet izvori. N. Leach, Rethinking architecture: A Reader in Cultural Theory, London/ New York: Routledge, 1997 (odabrana poglavlja). J. D. Bolter/R. Grusin, Remediation: Understanding New Media. Cambridge, Mass./London: MIT Press, 1999. Drugi naslovi, zavisno od teme seminarskog rada.


Prvi dio kolegija sastojat će se od uvodnih frontalnih predavanja. Nakon toga, naglasak će biti na analizi odabranih primjera koji ilustriraju teorijska načela primjenjiva u polju. Polaznici i polaznice kolegija će zatim pripremiti seminarski rad s analizom informacijske arhitekture različitih proizvoda u novim medijima (najmanje 3 primjera informacijske arhitekture na Webu, CD/DVD-ROM- u, te mobilnim uređajima). U završnom dijelu kolegija uslijedit će vježbe i rad pod mentorskim vodstvom na razvoju informacijske arhitekture za odabrane proizvode u području novih medija.


Ocjena će se dodijeliti na temelju redovitog pohađanja nastave i vježbi (10%), kvalitete seminarskog rada (20%), te kvalitete završnog ispitnog rada (70%). Završni ispitni rad je koncepcija informacijske arhitekture za odabrani proizvod u području novih medija, kao i teorijsko objašnjenje dizajnerskih rješenja za koja su se student ili studentica opredijelili.



Način praćenja Anketiranje studenata i studentica, te druge metode praćenja kvalitete prema standardima Sveučilišta u Splitu.


37

kvalitete Naziv predmeta Elementi dizajna interakcije

Kod UAD904

Vrsta Predavanja, seminar, projekt

Razina Napredna





Svladanjem nastavnih sadržaja studentice i studenti steći će znanja o načelima i metodama dizajna

Documents

Sveučilište u Splitu - Umjetnička akademija u Splitu...multimedijskog dizajna (CD-ROM i DVD-ROM), dizajna interakcije, te dizajna su čelja. Uz osposobljenost za samostalnu izradu