SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/638.B.pdf · elaborira o prirodnoj kozmetici, prikazuje predinvesticijska studija, investicijska studija, ekonomsko financijska

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

VEDRANA BUDIJA

POSLOVNI PLAN POKRETANJA PROIZVODNJE PRIRODNE KOZMETIKE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNI PLAN POKRETANJA PROIZVODNJE PRIRODNE

KOZMETIKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Studentica: Vedrana Budija

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081126646

Rijeka, srpanj, 2014

SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Probelm, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 3

2. POSLOVNO PLANIRANJE – INSTRUMENT PODUZETNIČKOG POTHVATA ....... 4

2.1. O planiranju ................................................................................................................. 4

2.2. Vrste planova ............................................................................................................. 10

2.3. Master budžet – Sadržaj ............................................................................................ 12

2.4. Kapitalni budžet ......................................................................................................... 14

3. PLANIRANJE ULAGANJA U PRIRODNU KOZMETIKU .......................................... 17

3.1. O prirodnoj kozmetici ......................................................................................... 17

3.1.1. Iniciranje i definiranje projekta .......................................................................... 18

3.1.2. Potencijalni rizici ................................................................................................ 19

3.1.3. Interesno utjecajne skupine na projektu ............................................................. 20

3.1.4. SWOT analiza .................................................................................................... 21

3.1.5. Zaključivanje projekta ........................................................................................ 23

3.1.6. Mogućnosti razvoja tržišta kozmetike u budućnosti .......................................... 24

3.2. Predinvesticijska studija ............................................................................................ 26

3.2.1. Svrha i sadržaj investicije ................................................................................... 27

3.2.2. Podaci o investitoru ............................................................................................ 28

3.2.3. Ocjena tržišnih mogućnosti ................................................................................ 28

3.2.4. Tehničko-tehnološki elementi studije ................................................................ 29

3.2.5. Ekološki aspekti ................................................................................................. 29

3.2.6. Organizacija i kadrovi ........................................................................................ 29

3.2.7. Izvori financiranja .............................................................................................. 29

3.3. Investicijska studija ................................................................................................... 31

3.3.1. Informacije o poduzetniku – Investitoru ............................................................ 31

3.3.2. Predmet poslovanja investitora .......................................................................... 31

3.3.3. Vlastita sredstva ................................................................................................. 32

3.3.4. Analiza tržišta ..................................................................................................... 32

3.3.5. Dinamika zapošljavanja i struktura zaposlenih .................................................. 34

3.3.6. Tehnički elementi ulaganja ................................................................................ 38

3.3.7. Lokacija .............................................................................................................. 39

3.3.8. Zaštita čvjekove okoline ..................................................................................... 39

3.3.9. Dinamika i struktura izvođenja projekta ............................................................ 40

3.4. Ekonomsko financijska analiza ................................................................................. 42

3.5. Master budžet ............................................................................................................ 60

4. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA .............................................................................. 66

4.1. Dinamička ocjena projekta ........................................................................................ 66

4.2. Statička ocjena projekta ............................................................................................. 69

5. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ........................................................................................... 73

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 74

LITERATURA ......................................................................................................................... 76

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 78

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 79

POPIS FOTOGRAFIJA ........................................................................................................... 79

1

1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem ovog istraživanja je utvrditi isplativost pokretanja proizvodnje prirodne kozmetike u

Republici Hrvatskoj s vremenom obuhvata od 5 godina.

Predmet istraživanja jest istražiti isplativost otvaranja proizvodnje, moguća ograničenja i

prilike koje se susreću u budućem poslovanju.

Objekt istraživanja jest proizvodnja prirodne kozmetike.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Pokretanje proizvodnje u današnjem nestabilnom gospodarskom okruženju sve je rizičnije.

Ovim istraživanjem želi se utvrdtiti koliko je isplativo pokretati projekt u dinamičnom društvu

okrenutom stalnim inovacijama.

Temeljna radna hipoteza ovoga rada glasi: sustavnim istraživanjem tržišta te realnim

sagledavanjem i planiranjem početnih ulaganja i potrebnih resursa kao inputa u namjeravanu

proizvodnju moguće je relativno pouzdano ocijeniti isplativost pokretanja proizvodnje novih

proizvoda prirodne kozmetike.

Uz temeljenu radnu hipotezu moguće je postaviti i sljedeće pomoćne hipoteze:

P.H. 1. Spoznaje o zahtjevima tržišta i mogućnostima plasmana novih proizvoda ishodišna su

točka odlučivanja o ulaganju u novu proizvodnju.

P.H. 2. Raspoloživost potrebnih resursa pretpostavka je planiranog odvijanja poizvodnog

procesa o čemu ovise i ekonomski parametri njene isplativosti.

P.H. 3. Primjenom standardnih metoda financijskog odlučivanja moguće je kvantificirati

indikatore ekonomske efikasnosti planirane investicije.

P.H. 4. Primjena SWOT analize planiranog projekta potrebna je posebice zbog sagledavanja

utjecaja nestabilnog gospodarskog i financijskog okruženja.

2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANA

U ovom istraživanju svrha je istražiti isplativost pokretanja proizvodnog projekta. Cilj je

dokazati koliko je isplativo pokrenuti proizvodnju prirodne kozmetike. U radu će se

odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Je li i koliko isplativo pokrenuti projekt proizvodnje prirodne kozmetike?

2. Koje su sve interesno utjecajne skupine koje utječu na projekt?

3. Koje prilike, prijetnje, snage i slabosti možemo identificirati?

4. Koji su potencijalni rizici koji nas očekuju u odvijanju procesa proizvodnje na duži

rok?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri pisanju rada korištene su metoda analize i sinteze, metoda deskripcije i statistička metoda.

Metoda analize je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem

raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zaključaka) na njihove

jednostavnije sastavne dijelove. Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraživanja i

objašnjavanja stvarnosti putem spajanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene, i

složenijih u još složenije, povezujući izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u

jedinstvenu cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani. Metoda deskripcije je

postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja činjenica, procesa i predmeta u prirodi i

društvu te empirijskih potvrđivanja njihovih odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja i

objašnjavanja. Statistička metoda je jedna od najvažnijih znanstvenih metoda, jer se vrlo često

koristi u znanstvenoistraživačkom radu u svim znanstvenim područjima i znanstvenim

disciplinama.

3

1.5. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od 5 sadržajno i logički povezanih dijelova. U Uvodu su navedeni problem,

predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istaživanja.

Naslov drugog dijela rada je Poslovno planiranje – Instrument poduzetničkog pothvata u

kojem se prezentira teorijski okvir planiranja, vrste planova, budžetiranje te sadržaj master

budžeta.

Naslov trećeg dijela rada je Planiranje ulaganja u prirodnu kozmetiku, u kojem se

elaborira o prirodnoj kozmetici, prikazuje predinvesticijska studija, investicijska studija,

ekonomsko financijska analiz i master budžet.

Četvrti dio nosi naslov Ekonomsko – tržišna ocjena u kojem se prikazuje izračun dinamičke

ocjene projekta odnosno, neto sadašnje vrijednosti, interne stope profitabilnosti, perioda

povrata ulaganja, ekonomski tok projekta te statički pokazatelji uspješnosti projekta.

Naslov petog dijela rada je Analiza osjetljivost u kojem se prikazuju rezultati analize

osjetljivost.

Zadnji dio rada je Zaključak u kojem su sintetzirani rezultati istraživanja kojima je dokazana

hipoteza.

4

2. POSLOVNO PLANIRANJE - INSTRUMENT PODUZETNIČKOG POTHVATA

U prvom dijelu ovog poglavlja obrađuje se proces i uloga planiranja, vrste planova, sadržaj

glavnog plana - master budžeta i kapitalni budžet.

2.1. O PLANIRANJU

Važnost planiranja može se naglasiti sljedećom konstatacijom: tim objektivnim analitičkim

pogledom na poduzeće i njegovo buduće poslovanje otkrivaju se njegove slabe i jake strane,

uočavaju se opasnosti koje bi se možda predvidjele, pronalaze se nove mogućnosti zarade te

se postižu planirani poslovni ciljevi (Bangs, 1998, p.1).

Postoje različite definicije planiranja a neke od njih su:

Planiranje je proces određivanja onoga što organizacija želi posebno postići i odlučivanja

kako postići te ciljeve. Kako se koristiti resursima prema uputama menadžmenta – to je cilj

planiranja. Za ostvarenje poslovnih ciljeva potrebno je planiranje svih pojedinosti u svim

poslovnim područjima, dakle planiranje programa proizvodnje u industrijskom poduzeću ili

asortimana robe u trgovini, planiranje financiranja i nabave proizvodnih faktora, planiranje

prodaje itd. Budući da se poslovni ciljevi mogu ostvarivati različitim putovima, potrebno je

planiranje o tome kako treba teći poslovni proces. Potrebne su, dakle, odluke kojima se

utvrđuje plan, čime se definiraju ciljevi za sva poslovna područja za određeno razdoblje.

Planiranje obuhvaća misaoni slijed različitih mogućnosti djelovanja, na koji se nadovezuju

odluke o optimalnim mogućnostima sa stajališta definiranih ciljeva (Osmanagić Bedenik,

2002, p.28-29).

Planiranje – aktivnost kojom menadžment predviđa buduće događaje, postavlja plan svojih

aktivnosti i procjenjuje buduće prihode i troškove, novčani tok i financijski položaj poduzeća

(Vašiček, 2013).

Postupak kojim se postavlja ciljeve i određuje buduće zadatke, te aktivnosti za njihovo

ostvarivanje, naziva se planiranje, a rezultat planiranja jest plan. Planiranje je proces

postavljanja ciljeva što ih se želi ostvariti u budućnosti. To je spoznaja okružja u kojem će se

postavljeni ciljevi ispuniti, temeljem predviđanja i ostalih dostupnih informacija. Planiranje je

5

izbor smjerova djelovanja, odabir raspoloživih sredstava i određivanje odgovornih osoba za

postizanje ciljeva. Planiranje uključuje raščlambu mogućnosti i prigoda u okolini, raščlambu

svekolikih prednosti i nedostataka organizacije, odabir alternativnih smjerova razvoja te

postavljanje prioriteta. Planiranje je racionalan pogled iz budućnost i najbolja čovjekova

priprema za buduće događaje (Cingula i suradnici, 2004, p.15).

U poslovnim aktivnostima planiranje je osobito važno jer omogućuje poduzetniku procjenu

budućih događaja i pravodobnu pripremu za njih. Ono što je povoljno za postizanje

poduzetnikovih ciljeva, potaknut će se i pojačavati (na primjer: prodaja), a ono što je

nepovoljno nastojat će se smanjiti ili posve otkloniti (na primjer: troškovi). Nikad nije

moguće točno predvidjeti sve što će se u budućnosti dogoditi, ali prepuštanje budućih

događaja slučaju nije svojstveno za uspješne poduzetnike (Cingula i suradnici, 2004, p.15).

Proces planiranja odvija se u nekoliko koraka. Ovisno o stupnju detaljizacije, u literaturi se

navode pojedine faze. Suglasje vlada s obzirom na temeljni pristup (Osmanagić Bedenik,

2002, p.48):

· U prvom se koraku definiraju ciljevi

· U drugom mjere i putovi

Putovi i mjere se mogu definirati tek nakon što je jasan cilj kojemu se teži. Planirani ciljevi i

planirane mjere čine rezultat procesa planiranja te obvezuju funkcije planiranja i realizacije.

Zadavanje ciljeva osigurava kontinuitet organizacijskih odluka i time dugotrajni razvoj

poduzeća. Zadavanje mjera omogućuje brz i siguran tijek konkretnih aktivnosti. Planiranje

ciljeva i mjera općeniti su koraci procesa planiranja i oni se razlažu u pojedine korake ovisno

o kompleksnosti problema koji se planiranjem nastoji riješiti, broju sudionika u procesu

planiranja itd.

Poduzetnik u malim i srednjim poduzećima i menadžer u velikoj tvrtki podjednako moraju

brinuti o najvažnijim planskim aktivnostima (Cingula i suradnici, 2004, p. 16-17):

· Predviđanje svih poslovnih aktivnosti koje treba provesti, njihov opseg, odgovorne

osobe i do kada ih se mora završiti.

o Kako se može promijeniti poslovne uvjete u odnosu na današnje stanje?

o Koje su promjene moguće u samom poduzeću, njegovu ustroju i aktivnosti

pojedinih odjela?

o Hoće li doći do povećane fluktuacije zaposlenih?

6

o Kakve se promjene očekuje u državi (inflacija, carine, porezi), kakve na tržištu

(konkurencija, zastarijevanje proizvoda, odnos ponude i potražnje), a kakve u

tehnološkom razvoju (novi proizvodi i postupci, internet).

· Organiziranje poslovnih aktivnosti, određivanje njihova trajanja, redoslijeda i

definiranje poslovnih događaja koji nastaju kao početak ili završetak utvrđenih

aktivnosti. Za ovaj dio planiranja može se upotrijebiti tehnike mrežnog planiranja.

· Odabir ljudi za ispunjenje planskih zadataka: njihov broj i potrebna znanja; donošenje

odluke o novom zapošljavanju ili o dopunskoj naobrazbi sadašnjih zaposlenika.

· Postavljanje neposrednih zadataka i mjerila za njihovo vrednovanje. Sve planske

veličine mora se izraziti numerički, bilo količinski ili vrijednosno jer se samo tako

poslije može stvarne rezultate usporediti s planskim veličinama. Tijekom poslovanja

ostvaruje se nadzor nad svim aktivnostima te se i prije njihova završetka može

poduzimati potrebne korekcijske mjere, ako uočena odstupanja pokazuju da nastaju

nepovoljni događaji. Nakon završetka poslovnih aktivnosti, uspoređivanje planskih

veličina i postignutih rezultata pokazuje uspješnost poslovanja.

· Planiranje aktivnosti pokazuje kako se pojedine poslove mora obavljati te tko će biti

odgovoran za postupanje po zadanim standardima. Ako u poduzećima postoje uvedeni

standardi kvalitete (ISO 9000) ili neki drugi tehnološki standardi, tada se aktivnosti

odvijaju temeljem zadanih procedura.

· Planiranje materijala pokazuje koje će se materijale, sirovine ili poluproizvode

iskoristiti u proizvodnom procesu, a cilj je postići punu opskrbljenost u pravom

trenutku, bez zastoja i nepotrebnih zaliha.

· Planiranje osnovnih sredstava pokazuje koje će se trajne potencijale iskoristiti u

planiranom poslovanju. To je prigoda za uklanjanje uskih grla u prozvodnji ili u

distribuciji proizvoda, za utvrđivanja viškova proizvodnih kapaciteta te za njihovo

moguće iznajmljivanje drugima.

· Izrada proračuna je konačan postupak u poslovnom planiranju koji pokazuje utrošak

svih resursa potrebnih za odvijanje pojedine poslovne funkcije ili njezinih dijelova.

Istodobno, proračuni pokazuju i očekivane prihode od realizacije učinaka u poslovnom

procesu. Povezivanje svih pojedinačnih proračuna (na primjer: prodaje, nabave,

proizvodnje, ljudskih potencijala, zaliha i dr.) rezultira izradom privremenih planskih

financijskih izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvješće o financijskim

tijekovima, izvješće o kretanju glavnice).

7

Općenito se smatra da objekti planiranja mogu biti (Osmanagić Bedenik, 2002, p.38):

· Izgradnja poslovanja kojom se obuhvaća ukupna izgradnja poduzeća u

organizacijskom, tehničkom i financijskom smislu

· Program poslovanja, tj. proizvodni program za određeno razdoblje

· Poslovanje poduzeća, tj. uzajamno usklađivanje i iskorištavanje proizvodnih faktora, a

ovisno o fazi poslovnog procesa raščlanjuje se na planiranje nabave, proizvodnje,

prodaje itd.

Pojednostavljeno se može govoriti o samo četiri faze planiranja. To su: definiranje problema,

pronalaženje rješenja, optimiranje te implementacija. U prvoj fazi se definira problem: on

postoji kad se sadašnje ili prognozirano stanje doživljava kao nezadovoljavajuće i kad postoji

potreba dostizanja drukčijeg stanja (ciljno stanje). Izvor problema jesu neprikladni ciljevi

zbog promijenjenih vanjskih ili unutarnjih okvirnih uvjeta ili nedovoljnih resursa te nepotpun

učinak na putu prema cilju zbog pogrešnih mjera. Koraci u ovoj fazi jesu spoznaja problema,

analiza problema te formuliranje problema (Osmanagić Bedenik, 2002, p.46).

Pronalažanje rješenja obuhvaća obradu informacija kao poticaj za spoznaju mogućnosti,

analizu mogućnosti te njihovo formuliranje. Spoznaja mogućnosti ovisi o tipu problema, jesu

li oni loše ili dobro definirani. Analiza mogućnosti služi njihovu prosuđivanju (Osmanagić

Bedenik, 2002, p.47).

U fazi optimiziranja ispituje se učinkovitost pojedinih mogućnosti s obzirom na cilj te se

odabire optimalna mogućnost (Osmanagić Bedenik, 2002, p.47).

Faza implementacije slijedi nakon odluke za određenu alternativu i obuhvaća oblikovanje

htijenja, što vodi smanjenju potencijalnih otpora, provođenje htijenja, ćime se misli na

organizacijako pridruživanje te upute za provođenje i osiguranje htijenja, čime se odgovara na

pitanje suglasja rezultata realizacije i zadataka planiranja, što je ujedno i jezgra procesa

kontrole (Osmanagić Bedenik, 2002, p.47).

Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje te

promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, najčešće u

jednogodišnjem obračunskom razdoblju. U poslovnom planu prikazuje se najvažnije podatke

o poduzeću, njegovoj djelatnosti i razvojnim ciljevima, zatim podatke o članovima

menadžmenta te aktivnosti što ih se mora provesti u sljedećoj obračunskoj godini. Ove

aktivnosti obuhvaćaju sve poslovne funkcije, uporabu potrebnih resursa i odgovorne osobe za

8

postizanje željenih ciljeva. Također, poslovni plan pokazuje i očekivane rezultate planiranog

poslovanja koje se prikazuje u planskoj bilanci, planskom računu dobiti i gubitka te u

planiranim izvješćima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala. Zato je poslovni plan

službena izjava glavnog financijskog menadžera o očekivanoj prodaji, troškovima i svim

drugim financijskim transakcijama za sljedeće plansko razdoblje. Planove se izrađuje prije

poslovnih aktivnosti i pokazuju koje se aktivnosti mora poduzeti u budućnosti. Oni

obuhvaćaju sve sastavnice poslovnih aktivnosti i odgovaraju na pitanja: što se mora učiniti,

tko to mora učiniti i u kolikom roku se aktivnost mora dovršiti. Svrha izrade poslovnog plana

jest omogućiti realan prikaz poslovnog pothvata i očekivane rezultate iz tog pothvata najprije

samom poduzetniku, a zatim i svima drugima koji bi mogli biti uključeni u planirane poslovne

aktivnosti (Cingula i suradnici, 2004, p. 17-18).

Najčešće se u planiranju polazi od menadžera jer su oni izravno odgovorni za poslovni

rezultat, a time i za postupak planiranja što će omogućiti takav rezultat. Ostale sudionike se

može podijeliti na vanjske i unutarnje (Cingula i suradnici, 2004, p. 24).

Pristupi u izradi poslovnog plana (Vašiček, 2013):

1) Top menadžment pristup ili top down pristup (pristup odozgo)

2) Pristup „široke mase“ ili down top pristup (pristup odozdo)

Primjena pojedinog pristupa ovisi o organizaciji poslovnog subjekta. Top menadžment pristup

– naziva se još i top down pristup, glavne smjernce za izradu poslovnog plana daje top

menadžment, koristi se kod centraliziranog tipa organizacije.

Pristup odozdo - naziva se još i down top pristup, smjernice tj. elemente za izradu poslovnog

plana daju menadžeri na nižim razinama odgovornosti, koristi se kod decentraliziranog tipa

organizacije.

Prednosti poslovnog plana/budžeta (Vašiček, 2013):

1) Osigurava smjernice poslovne aktivnosti za ispunjavanje postavljenih ciljeva

2) Motivira zaposlene

3) Koordinira aktivnosti nižih organizacijskih cjelina

4) Pomaže menadžmentu u procjeni izvršenja (ispunjavanja) cilja

Nedostaci poslovnog plana/ budžeta (Vašiček, 2013):

1) Ima ograničavajuće djelovanje (ako je nerealan)

9

2) Može demoralizirati zaposlene i menadžment (ako je nerealno postavljen)

3) Nerealni planovi uzrokuju smanjenje motiva za kontrolom troškova

Najvažnije sastavnice (komponente) poslovnih planova određuju njegov sadržaj, a to znači da

se mogu razlikovati u pojedinim poduzećima ovisno o njihovoj veličini, poslovnoj djelatnosti,

starosti poduzeća ili ovisno o menadžerskom stilu i kulturi koji prevladavaju (Cingula i

suradnici, 2004, p. 29-30):

· Temeljni podaci o poduzeću, moraju sadržavati pojašnjenja o tome kojom se

djelatnosti poduzeće bavi i zašto bi tržište prihvatilo određene proizvode i usluge. U

ovom odjeljku mora se prikazati grube projekcije financijskih pokazatelja: prihoda,

rashoda i dobiti te istaknuti razlike po kojima je naše poduzeće u prednosti pred

ostalima.

· Prikaz proizvoda i usluga mora dati točnu sliku svega onoga čime se pojavljujemo na

tržištu:

o Jesu li to novi proizvodi ili njihove modifikacije

o Kakvo je stanje ugovora o franšizi i patentu

o Kakva su istraživanja provedena o proizvodima i tržištu

· Analiza konkurencije pokazuje približan opseg cjelokupnog tržišta u gospodarskoj

djelatnosti kojom se bavimo, naš udjel u njemu i opis najvažnijih konkurenata.

Posebno se ističe naša moguća prednost u odnosu na konkurenciju i ono po čemu se

mi razlikujemo od ostalih. Važno je naglasiti razvojne trendove gospodarske

djelatnosti jer bankari i ostali investitiori najveći broj odluka o ulaganjima donose

temeljem podataka o privlačnosti gospodarske djelatnosti.

· Marketinška strategija uključuje podatke o našoj namjeri da reagiramo na izazove

tržišta i konkurencije:

o Koji ćemo tržišni segment odabrati

o Što su osobitnosti naše tržišne „niše“

o Kako ćemo oglašavati našim kupcima

o Kakve troškove oglašavanja možemo predvidjeti

o Kako ćemo voditi politiku cijena

· Proizvodnja i distribucija sadrže podatke o našem tehničkom potencijalu i našoj

sposobnosti da udovoljimo svim standardima kvalitete, distribucije i postprodajne

brige o kupcima. Osobito se ističu podaci o postojećim kapacitetima, njihovu

proširenju te unajmljivanju potrebnih kapaciteta ili iznajmljivanju viška kapaciteta.

10

· Financije su ključ poslovnog uspjeha te se mora točno utvrditi izvore financiranja,

cijenu upotrijebljenog kapitala te učinke što ih očekuju investitori/vlasnici. Veoma je

važno utvrditi postoje li problemi s financiranjem ili je upravo u tome naša usporedna

prednost.

· Podaci o menadžerskom timu moraju povećati povjerenje u poduzeće i u njegove

planirane poslovne aktivnosti. Kvalitetni menadžeri dobro su jamstvo za uspjeh tvrtke,

pa investitori žele imati što više podataka o njima i njihovim dosadašnjim rezultatima.

2.2. VRSTE PLANOVA

Najčešći kriterij razlikovanja i podjele na vrste planiranja razdoblje su planiranja, mjera

operacionalnosti te područja na koje se odnosi. S obzirom na razdoblje planiranja govori se o

vremenskoj dimenziji između horizonta i točke planiranja te se razlikuju (Osmanagić

Bedenik, 2002, p.36-37):

· Dugoročno planiranje za razdoblje dulje od 5 godina

· Srednjoročno planiranje za razdoblje između 2 i 5 godina te

· Kratkoročno planiranje za razdoblje do godine dana.

Planski horizont dugoročnog planiranja proteže se na razvoj nove generacije proizvoda sve do

kraja roka njezina djelovanja. Srednjoročno planiranje završava s rokom novog razvoja te

obuhvaća rokove odlučivanja i potrebne realizacije. Granica između dugoročnog i

srednjoročnog planiranja najčešće jest pet godina. Kratkoročno planiranje omogućuje

parcijalnu prilagodbu dosadašnje generacije proizvoda tako da područje njegova djelovanja

ovisi o vrsti i strukturi programa učinaka. Kratkoročno se planiranje odnosi na jednu godinu i

time odgovara trgovačkom i porezno-pravnom obračunskom razdoblju.

S obzirom na mjeru operacionalnosti, uzajamni hijerarhijski odnos u središtu promatranja nije

vrijeme, nego je to konkretnost relevantnih aktivnosti pojedinih planova, odnosno

hijerarhijska razina. Uobičajena je podjela na mjeseca (Osmanagić Bedenik, 2002, p.37) :

· Strategijsko planiranje

· Operativno planiranje te

11

· Taktičko planiranje

Strategijsko se planiranje provodi na najvišoj razini upravljanja i njime se utvrđuju strategije

za poduzeće i određena poslovna polja. Ono obuhvaća faktore, izvore i aktivnosti koje donose

rezultat. Takvi potencijali, koji se nalaze izvan i unutar poduzeća, nazivaju se potencijali

uspjeha. U okviru strategijskog planiranja zbog širenja planskog horizonta i time povezane

nesigurnosti planiraju se samo relativno približne vrijednosti, koje se operativnim planiranjem

detaljiziraju.

Operativno planiranje izvodi se iz strategijskog planiranja i ono pridonosi ostvarenju

planirane strategije. Ono je detaljnije i konkretnije i provodi se na razini poslovnih područja.

Taktičkim se planiranjem tako zadane vrijednosti raščlanjuju na pojedina funkcionalna

područja i mjesta troškova: prodaja, proizvodnja, skladište, financiranje itd. i provodi se na

najnižoj hijerarhijskoj razini planiranja.

S obzirom na raspložive podatke, razlikuju se planiranje u uvjetima sigurnosti te u uvjetima

nesigurnosti. U prvom slučaju raspoloživi su svi potrebni podaci i očekuje se sa sigurnošću

nastupanje jedne situacije. U drugom slučaju postoje nepotpuni podaci i različita vjerojatnost

nastupanja različitih situacija, o čemu se vodi računa primjenom odgovarajućih metoda

planiranja (Osmanagić Bedenik, 2002, p.38).

Faze dugoročnog planiranja su (Vašiček, 2013):

1) Pregled i ispitivanje okruženja

2) Popisivanje mogućih zahtjeva (zakoni...)

3) Uspostavljanje i priopćavanje dugoročnih ciljeva poduzeća

4) Procjena postojećih resursa

5) Kreiranje modela planiranja poduzeća

6) Povezivanje strateškog planiranja s financijskim proračunom

Faze kratkoročnog planiranja su (Vašiček, 2013):

1) Određivanje ciljeva poduzeća, usklađenih sa zahtjevima vlasnika

2) Istraživanje različitih metoda i postupaka za ispunjavanje ciljeva

3) Prikupljanje informacija o alternativama

4) Selektiranje mogućih odluka za ispunjavanje cilja

5) Izbor najbolje odluke za realizaciju cilja i njezina provedba

12

2.3. MASTER BUDŽET – SADRŽAJ

Budžet je financijski plan unaprijed pripremljen za ostvarivanje financijskih i poslovnih

ciljeva poduzeća u nekom budućem razdoblju. Takav financijski plan obuhvaća procjenu

očekivane razine prihoda, rashoda, dobiti, te novčanih primitaka i izdataka poduzeća u

budućnosti. Budžet osigurava osnovu za učinkovitost menadžerske funkcije planiranja i

kontrole, posebice troškova na kojima se temelji. Budžet, u načelu, predstavlja translaciju

dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana, odnosno u oblik godišnjeg

budžeta. Izuzetak čini budžet kapitala koji se izrađuje za razdobolje od više godina, a odnosi

se na planiranje i kontrolu ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća (Vašiček, 2013).

S aspekta razdoblja koje obuhvaćaju, razlikuju se sljedeće vrste budžeta (Vašiček, 2013):

· Godišnji budžet (Annual budget) – temeljni i najznačajniji budžet; obuhvaća razdoblje

od jedne godine, uključujući i kraća vremenska razdoblja

· Kapitalni budžet (Capital budget) – budžet ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća;

obuhvaća razdoblje između 5 i 10 godina

· Kontinuirani budžet (Continuous budget) – budžet kod kojeg se sljedeći mjesec uvijek

iznova pridodaje zadnjem mjesecu, a tekući mjesec izuzima; uvijek pokriva sljedećih

12 mjeseci. Temeljna prednost ovog tipa budžeta sastoji se u tome što tjera menadžera

na kontinuirano praćenje i ocjenjivanje planiranih procjena.

S aspekta aktivnosti koje obuhvaća, razlikujemo sljedeće vrste budžeta (Vašiček, 2013):

· Glavni (master budžet) – obuhvaća aktivnosti poduzeća u cjelini. Sastoji se od brojnih

međusobno povezanih budžeta koji sumiraju sve planirane financijske aktivnosti

poduzeća. Elementi master budžeta variraju, ovisno o veličini i prirodi poslovanja

poduzeća

· Budžet odgovornosti – obuhvaća aktivnosti pojedinih centara odgovornosti.

13

Slika 1: Sadržaj master budžeta

Izvor: Izrada studenta

Master budžet je temeljni izvještaj koji predstavlja plan poslovanja poduzeća unutar jedne

godine.

Pristupi potrebi izrade planova ovisi o veličini i vrsti poslovnog subjekta. U osnovi

razlikujemo (Vašiček, 2013):

1) Pozitivistički pristup

2) Negativistički pristup

Negativistički pristup - karakterističan je za male poslovne subjekte, „planiranje nije

potrebno“, izrada planova iziskuje velike napore i stvara nepotrebne troškove“.

Pozitivistički pristup – karakterističan je za velika dionička društva, plan je efikasan

instrument ocjene uspješnosti pojedinih menadžera i zaposlenih, plan donosi odbor za plan

sastavljen od menadžera pojedinih poslovnih funkcija.

14

2.4. KAPITALNI BUDŽET

Kapitalni budžet - budžet ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća; obuhvaća razdoblje

između 5 i 10 godina (Vašiček, 2013).

Budžetiranje kapitala podrazumijeva (Vašiček, 2013):

· Postupak donošenja odluke o dugoročnim investicijama u realnu poslovnu imovinu

poduzeća

· Postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijskim projektima

· Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata

Oblici investicija (Vašiček, 2013):

· Financijske: ulaganja u financijsku imovinu

o Dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri te s njima izjednačena imovina

· Kvazi financijske investicije

o Drugi imovinski oblici s aktivnim tržištima

· Realne: ulaganja u dugoročne investicijske projekte

o Fiksna i permanentna tekuća imovina

· Neopipljive: ulaganja u neopipljivu imovinu

o Patenti, licence i sl.

Postupak budžetiranja kapitala (Vašiček, 2013):

· Pronalaženje investicijskih oportuniteta

· Prikupljanje i obrada podataka

· Određivanje novčanih tokova

· Određivanje budžeta kapitala

· Vrednovanje i donošenje odluke

· Analiza izvođenja i prilagođavanja

Temeljne metode koje se koriste su: metoda čiste sadašnje vrijednosti, metoda interne stope

profitabilnosti, metoda vremena povrata investicije, metoda diskontiranog razdoblja povrata,

metoda indeksa profitabilnosti, metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova, metoda

knjigovodstvene stope povrata, metoda anuiteta i ostale.

15

Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u

ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta (Orsag.

2002, p.23).

Za investitore je prihvatljiv samo onaj investicijski projekt kod kojeg se utvrdi nula ili

pozitivan iznos neto sadašnje vrijednosti. Kod odlučivanja između više međusobno isključivih

projekata, odluka se donosi u korist projekta s NPV > 0 koji ima maksimalnu NPV. Opća

formula za računanje neto sadašnje vrijednosti:

NPV =

C - novčani tok

I - broj razdoblja

R - diskontna stopa ili trošak kapitala

Metoda interne stope rentabilnosti projekta:

Ova metoda koristi internu stopu rentabilnosti za ocjenu isplativosti ulaganja u realizaciji

nekog projekta. Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskotna stopa koja izjednačava

sadašnju vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na

nulu (Zekić, 2010, p. 112).

Interna stopa rentabilnosti pokazuje godišnju stopu prinosa na uloženi kapital i osnovica je za

ugovaranje maksimalno prihvatljive kamatne stope na kredite za financiranje realizacije

projekta. Onda daje inforamcije o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta, ali ne i

o apsolutnom iznosu te akumulacije (Zekić, 2010, p. 113-114).

Metoda perioda povrata ulaganja u projekt:

Ova metoda izračunava period povrata ulaganja u projekt očekivanim pozitivnim financijskim

tokovima, kada se kumulativ neto primitaka od eksploatacije izjednačava s neto ulaganjem u

realizaciju projekta. Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj

će kumulativ procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt

(Zekić, 2010, p. 110). Prema navedenim metodama izračuna projekt je isplativ i prema

kapitalnom budžetu. Izračun navedenih metoda prikazan je u poglavlju 4. Ekonomsko –

tržišna ocjena. Prema metodi neto sadašnje vrijednosti projekta projekt je isplativ jer je neto

16

sadašnja vrijednost pozitivna. Interna stopa rentabilnosti je veća od zadane (2%), stoga je

projekt isplativ i po toj metodi te iznosi 2,97%.

17

3. PLANIRANJE ULAGANJA U PRIRODNU KOZMETKU

U sljedećem poglavlju elaborira se o prirodnoj kozmetici, prikazuje se predinvesticijska

studija, investicijska studija, ekonomsko financijska analiza i master budžet za osnivanje i

pokretanje proizvodnog poduzeća. Uz teorijske pretpostavke predstavljaju se i konkretni

podaci poduzeća Luna d.o.o.

3.1. O PRIRODNOJ KOZMETICI

Kozmetika je pojam koji se odnosi na substance čiji je cilj povećati ili zaštititi izgled ili miris

ljudskog tijela. Ponekad se kozmetika koristi za uklanjanje ili prikrivanje određenih fizikalnih

oštećenja ili određenih fizičkih nedostataka kod nekih osoba. Također postoji posebna vrsta

kozmetike koja je dostupna u prirodnom obliku (npr. kao ljekovito bilje)

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Kozmetika, 1.05.2014). Osnovna razlika između prave prirodne

kozmetike i „marketinški“ prirodne kozmetike je u samom sastavu.

Prirodna kozmetika isključuje prisustvo kemijskih i sintetičkih konzervansa, emulgatora,

mirisa i boja, silikona i parafina. Koriste se najčešće ručno pripremani ekstrakti ljekovitih

biljaka, biljna i eterična ulja, voda i alkohol nastao ekstrakcijom bilja.

Proces proizvodnje mora biti brz i jednostavan kako bi sastav krajnjeg proizvoda bio što bliži

sastavu izvornog biljnog materijala. Prirodna kozmetika se ne testira na životinjama, a

ambalaža također mora biti ekološki prihvatljiva. Eterična ulja, propolis i prirodni alkohol,

kao i odgovarajući postupci pri izradi i pakiranju, kao konzervansi djeluju na prirodne

antibakterijske komponente proizvoda. Na taj način spriječava se kontaminacija preparata i

osigurava se dug rok trajanja proizvoda (http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/88/priroda-i-

biljke/Prirodna-kozmetika.aspx, 17.05.2014).

Prirodni preparati, osim što su ekološki prihvatljivi, zdravi su za kožu i neškodljivi za ostatak

organizma. U njima se nalaze prirodni sastojci biljnog ili mineralnog porijekla. Ne sadrže

kemijske tvari koje inače mijenjaju molekularnu strukturu sastojaka, ne sadrže sirovine

životinjskog porijekla, ne sadrže naftne derivate, umjetne konzervanse koji izazivaju alergije,

sam proces proizvodnje se razlikuje od onog koji se koristi u proizvodnji komercijalne

kozmetike. Prednost je već u tome da se koriste prirodni, koži slični i „poznati“ materijali zato

18

se pri uporabi prirodne kozmetike ne dešava „zasićenje“ određenim proizvodom

(http://www.ginger.hr/hr/why, 17.05.2014.).

3.1.1. INICIRANJE I DEFINIRANJE PROJEKTA

Projekt se može definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se determiniranim

materijalnim, financijskim i informacijskim resursima te inovativno organiziranim

aktivnostima i ljudskim potencijalima unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat

kojim se neko postojeće strateško stanje transformira u ciljno (Zekić, 2010, p.10). Radi se o

determinističkom projektu s izravnim ekonomskim učincima, odnosno očekuje se povrat

financijskih ulaganja iz novoostvarene vrijednosti projekta.

Ideja projekta je razviti proizvodnju prirodnih proizvoda preparativne kozmetike. Korisnicima

se želi pružiti 100% prirodne proizvode koji će ispuniti njihove želje i potrebe. Daljnim

razvojem moguće je i proširenje proizvodnje na dekorativnu kozmetiku.

Preparativna kozmetika obuhvaća: kreme za lice, ruke i tijelo, losione za čišćenje lica, tijela,

razne pilinge, maske za lice, kosu, tijelo, sapune, sredstva za čišćenje lica, otopine i ostalo.

Poduzetnik se odlučuje na izradu poslovnog plana proizvodnje prirodne kozmetike Luna

potaknut stalnim rastom na kozmetičkom tržištu. Ocjenom poslovnog plana proizvodnja se

pokazuje kao isplativa investicija. Nakon što su svi proizvodi testirani i odobreni od javnog

zdravstva (po 1 komad od svakog proizvoda) može se pokrenuti proizvodnja. Kako bi se

uspjelo proširiti proizvodnju potrebno je inicirati otvaranje internet trgovine ali i pribaviti

potrebna financijska sredstva. Posudbom sredstava inicira se i omogućuje širenje proizvodnje.

Kupci putem internet trgovine mogu kupiti proizvode i ako nisu iz Hrvatske. Uspostavom

internet trgovine poslovanje raste i razvija se. Kupcima iz susjednih zemalja omogućava se

kupnja proizvoda preko internet trgovine uz vlastiti trošak dostave. Nakon pet godina može se

inicirati i otvaranje internet trgovine ostatku zemalja.

Cilj ovoga projekta je proizvoditi proizvode koji će zadovoljiti ali i nadmašiti želje i potrebe

korisnika te daljne širenje proizvodnje. Želi se također omogućiti i individualno zadovoljenje

potreba korisnika putem oblikovanja proizvoda najmjenjenog samo njihovoj koži. Namjenski

cilj projekta je zadovoljiti potrebe i očekivanja korisnika kako bi poslovanje bilo profitabilno i

19

moglo se postići daljnje razvijanje, objektni cilj je uspostaviti proizvodnju kao pretpostavku

ostvarenja namjenskog cilja.

Lokacija je Rijeka, te će se proizvodnja odvijati u posebnom prostru. Prostor mora biti

opremeljen posebnim posuđem koje neće ugroziti kvalitetu proizvoda.

3.1.2. POTENCIJALNI RIZICI

Rizik je procijenjena vjerovatnost da projekt neće ispuniti ispuniti zadane ciljeve. On je

inmanentan projektnom upravljanju. Projektni menadžmet upravljanjem realizacijom

projekata zapravo upravlja projektnim rizicima i obratno. Upravljanje projektnim promjenama

suštinski je obilježeno rizikom tehnologije i rizikom rezultata promjene, odnosno projektnim i

poslovnim rizikom. Izbor odgovarajučeg projekta jest poslovni rizik, a učinkovito ostvarenje

projektnih ciljeva predstavlja projektni rizik. Poslovni rizik područje je odgovornosti

menadžmenta projekta, odnosno strategijske dimenzije projektnog menadžmenta, a projektni

operativnog projektnog menadžmenta. Pojektni rizik je funkcija triju varijabla - rizičnog

događaja, vjerovatnosti njegovog nastupa i njegovog utjecaja, tj. štete za uspješnu realizaciju

projekta (Zekić, 2010, p. 115).

Pravovremeno otkrivanje potencijalnih rizika ključ je uspjeha projekta. Neki od rizika koji bi

se mogli pojaviti u projektu proizvodnje Luna su:

1. Nemogućnost nabave visokokvalitetnih sirovina

2. Tehnološki rizici

3. Kanali distribucije

4. Slab plasman proizvoda

Nemogućnost nabave visokokvalitetnih sirovina odnosi se na nabavku sirovina iz udaljenih

zemalja. Potrebno je razmotriti sve opcije nabave sirovina kako bi se pravovremeno moglo

prijeći na drugog dobavljača i nabaviti na vrijeme sirovine.

Tehnološki rizici odnose na primjenu sredstava u proizvodnji i prodaji proizvoda. Iako je u

početku zamišljena mala proizvodnja daljnjim razvojem potrebno je voditi računa o nabavci

strojeva koji će omogućiti bržu i veću proizvodnju.

20

Kanali distribucije su izuzetno važni. Potrebno je unaprijed odrediti dobavljače sirovina, način

i pružatelje dostave proizvoda.

3.1.3. INTERESNO UTJECAJNE SKUPINE NA PROJEKTU

Interesno utjecajne skupine su pojedinici i organizacije koji su indirektno ili direktno

uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili negativno utjecati na realizaciju

projekta, odnosno na rezultat projektne realizacije (Zekić, 2010, p.51).

Projektni menadžer ujedno je i vlasnik koji pokreće projekt proizvodnje prirodne kozmetike.

Projekt sam financira s vlastitim sredstvima u prvoj godini, dok u drugoj godini posuđuje

financijska sredstva radi razvoja poslovanja.

Neki od drugih zainteresiranih strana su:

Proizvođači sirovina – nalaze se izvan i unutar zemlje. Temeljni zadatak je pronaći

najpovoljne proizvodače sirovina čiji će proizvodi zadovoljavati željeni stupanj kvalitete. Kod

odabira proizvođača iz trećih zemalja potrebno je uložiti dodatan napor pri izboru

proizvođača.

Dobavljači – potrebno je razmotriti i izabrati dobavljače koji će po prihvatljivoj cijeni

isporučiti potrebne materijale i sirovine na određeno mjesto.

Ostali proizvođači – pod ostalim proizvođačima smatra se konkurencija ali i proizvođači

ostalih materijala i sredstava (ambalaža...).

Organi lokalne i državne vlasti - važno je da se proizvodnja organizira prema zakonskim

propisima. Svo posuđe treba biti po propisima, svaki proizvod treba biti testiran i proći sve

neophodne analize kako bi mogao u prodaju.

Mediji – mediji su važni jer kreiraju okruženje koje može biti povoljno ili nepovoljno za

projektnu realizaciju. Također, mediji su oni koji prenose sliku o poduzeću i koji mogu znatno

pomoći u razvoju brenda.

21

3.1.4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju

strategije. To je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage,

slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi

o subjektivnoj metodi. Trenutna situacija se brzo mijenja i prilike na tržištu se mogu u

sekundi promijeniti. U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu

na prošlosti, dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i

sadašnjosti.

Zasluga za SWOT pripisuje se istraživačkom timu u sastavu: Albert Humphrey , Marion

Dosher, Otis Benepe, Birger Lie, koji je na Sveučilištu Stanford u 1960 - im i 1970 – im,

koristeći podatke od Fortune 500 koja su i financirala projekt, imao cilj utvrditi što je s

korporativnim planiranjem krenulo krivim smjerom kao i kreirati novi sustav za menadžment

promjena. Započeli su pitajući se: “Što je dobro, a što loše u operacijama?”, zatim su postavili

pitanje: “Što je dobro, a što loše u sadašnjosti i u budućnosti?”. Ono što je dobro u sadašnjosti

nazvali su zadovoljavajućim (Satisfactory), dobro u budućnosti nazvali su prilikom

(Opportunity), loše u sadašnjosti – krivnjom (Fault), a loše u budućnost – prijetnjom (Threat).

Akronim je glasio S-O-F-T. On je kasnije promijenjen u SWOT

(http://web.efzg.hr/dok/OIM/dhruska/SWOT_analiza.pdf, 20.03.2014).

Svako poduzeće mora voditi računa o unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu

ova analiza može razumjeti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjskih

prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suočava.

Vanjski čimbenici djeluju izvan tvrtke, u njezinu okružju koje obuhvaća tržište, konkurenciju,

razvoj znanosti i tehnologije te političko-pravno i gospodarsko uređenje. Ovi čimbenici

izazivaju prijetnje i prigode, tj. oni mogu ugroziti poslovanje (prijetnje, kao na primjer:

inflacija, politički poremećaji, ulazak na tržište jakog konkurenta, tehnološki napredak što

donosi nov proizvod i zastarijevanje postojećeg) ili ga mogu potaknuti (prigode, kao na

primjer: otvaranje novih tržišta, rast kupovne moći, novi izumi koje može prihvatiti i dr.)

Unutarnji čimbenici mogu se izraziti kao naše prednosti (na primjer: vješti i iskusni radnici,

ugled na tržištu zbog visoke kvalitete proizvoda, dobar raspored vlastitih prodavaonica,

povoljni izvori financiranja, iskusan poduzetnički menadžment) ili kao slabosti (na primjer:

22

visoka fluktuacija, visoki troškovi nabave sirovina i materijala zbog neredovitih plaćanja,

zastarjeli strojevi i dr.) (Cingula i suradnici, 2004, p.41).

Kod projekta proizvodnje prirodne kozmetike možemo uočiti brojne snage, slabosti, prilike i

prijetnje:

Snage

- Direktna komunikacija sa potrošaćima – kod naručivanja proizvoda moguće je da se

proizvodi sa svojim sastojcima prilagode potrebama svakoga potrošaća. Ispunjavanjem

obrasca ili direktnom komunikacijom može se naručiti i posebno za svaki tip kože. Direktna

komunikacija omogućava direktnu vezu sa potrošačima i informacije iz prve ruke.

- Kvalitetni proizvodi – svaki proizvod mora pružiti njegu koju i obećava, a to može uz

pravilan odabir sastojaka. Potrebno je voditi brigu o nabavci sastojaka koji će imati

kontrolirano podrijetlo i koji će omogučiti zadovoljenje i nadmašenje potreba i očekivanja

korisnika.

- Ekološki proizvodi – svaki proizvod mora biti ekološki. Briga o okolišu tjera proizvođače da

razmisle i promjene načine proizvodnje svojih proizvoda, pakiranje ali i sam sastav.

- Proizvodi koji nisu testirani na životinjama – niti jedan proizvod ne smije biti testiran na

životinjama. Danas upješna poduzeća vode sve veću brigu o životinjama, kao i kupci koji

odbijaju kupiti proizvode koji su testirani na životinjama.

Slabosti

- Potrebna velika ulaganja – za početnu proizvodnju osigurana su vlastita sredstva no za

razvijanje veće proizvodnje potrebno je osigurati financijska sredstva za financiranje dodatnih

pogona i zapošljavanje novih radnika. Velika poduzeća si mogu lakše priuštiti širenje i razvoj

proizvodnje, dok kod malih poduzeća većinom je potrebno razmisliti o posudbi financijskih

sredstava.

- Strah potrošača za isprobavanjem novih proizvoda – postoji veliki strah potrošača za

isprobavanjem novih proizvoda na našem tržištu. Potrebno je uvesti proizvode na način da

23

potiču korisnike na zdravije, ekološke proizvode koji će im omogućiti njegu koju žele.

Prilike

- Stalno rastuće tržište – prema raznim izvješćima (npr. Cosmetic Europe) možemo uočiti da

je kozmetička industrija sve razvijenija, bilježi pozitivan trend te predstavlja stalno rastuće

tržište na kojem prilike postoje.

- Okrenutost potrošača na zdraviji život – u današnje vrijeme bilježi se sve veća okrenutost na

zdraviji život, zdraviju hranu ali i „zdravu“ kozmetiku.

- Stalne inovacije – u ovom sektoru stalne inovacije su nužne za stjecanje konkurentske

prednosti. Kozmetička industrija zapošljava 25 000 znanstvenika te su inovacije uvjet

opstanka poduzeća.

Prijetnje

- Velika konkurencija – se odnosi na cijelokupno tržište. Na kozmetičkom tržištu vlada veliki

broj proizvođača te se stoga proizvodi moraju razlikovati od konukrentskih kako bi privukli

pažnju potrošača.

- Regulativa – predstavlja značajnu prijetnju poslovanju, odnosno stalne promjene regulative

mogu dovesti poduzeća koja se ne mogu prilagoditi promjenama u probleme.

- Cjenovni ratovi – kod proizvodnje i plasmana proizvoda potrebno je uspostaviti cijene koje

će biti konkuretne na tržištu.

3.1.5. ZAKLJUČIVANJE PROJEKTA

Zaključivanje projekta podrazumijeva evaluaciju i završnu provjeru realizacije projekta.

Potrebno je evaluirati projekt i utvrditi dali se projekt izvodi u skladu s planiranim projektnim

obuhvatima, troškovima, kvalitetom i vremenskim rasporedom.

24

Također za uspjeh ovog projekta bitno je dobivanje certifikata BDIH, ECOCERT i oznake

cruelty free. Koji bi potrošaćima pružili sigurnost pri kupnji proizvoda ali i konkurentsku

prednost poduzeću. Standard BDIH je bio izdat 1995. godine kao prvi za tako nazvanu

kozmetiku. Dozvoljava se upotreba konzervansa, koji su identični onima iz prirode.

Proizvod koji je označen tom oznakom ne smije sadržavati sastojke koji su testirani na

životinjama, sintetičke boje, parafin, silikone, naftne derivate... Ecocert je akreditirani organ

za dodjeljivanje certifikata iz Francuske, koji je 2003. izdao svoj standard za prirodnu i

ekološku kozmetiku. Standard Ecocert dozvoljava dva načina proizvodnje kozmetičkih

proizvoda. Da bi proizvod dobio oznaku EcoCert mora biti ''prirodan'' ili ''prirodan i ekološki''.

Vrlo važno je i dobivanje oznake cruelty free, koja označava da nisu korištene životinje

prilikom testiranja proizvoda. Osim ovih standarda koji bi dali poduzeću veliku prednost

potrebno je razviti i projektni informacijski sustav. Ciljane informacije u pravo vrijeme, na

pravom mjestu, odgovarajućeg nivoa specifikacije i cijene temeljni su resurs projektnog

menadžmenta.

3.1.6. MOGUĆNOSTI RAZVOJA TRŽIŠTA KOZMETIKE U BUDUĆNOSTI

Kozmetički giganti se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve zastupljenijim negativnim

stavovima stručnjaka po pitanju utjecaja kozmetičkih proizvoda, odnosno pojedinih sastojaka

na ljudsko zdravlje. Prirodna kozmetika, odnosno kozmetika na bazi prirodnih sastojaka rast

popularnosti duguje upravo tim stavovima zasnovanim na kliničkim istraživanjima. Jedan od

najčešće spominjanih sastojaka je aluminij koji se nalazi u većini antiperspiranta, a neki od

zdravstvenih stručnjaka povezuju ga s nastankom raka dojke. Kozmetičke kompanije prate

nezavisna istraživanja koja uvelike utječu na trendove na tržištu. To je vidljivo kroz uvođenje

novih proizvoda u kojima se izostavljaju sastojci za koje se u medijima naglašava da su štetni

za zdravlje, te kroz uvođenje prirodne kozmetike u asortiman proizvoda (Malenica,

2011,.p39).

U posljednjih 20 godina globalno beauty tržište raslo je za 4,5% u prosjeku (CAGR), uz

godišnju stopu rasta u rasponu od oko 3% do 5,5%. Ovo tržište je dokazalo sposobnost kako

postići stabilan i kontinuiran rast, kao i svoj kapacitet za otpornost na nepovoljne

gospodarske uvjete (Łopaciuk, 2013, p.1080).

25

Kozmetička industrija doživljava značajniji rast početkom 20.-og stoljeća, koji je velikim

dijelom bio uvjetovan porastom oglašavanja kozmetičke industrije. Naime u razdoblju

između 1910. i 1950. godine kroz časopise i druge publikacije započinje informiranje o

značaju upotrebe kozmetičkih proizvoda, odnosno o pogodnom utjecaju na izgled. Pojava

kina, a kasnije i filma u boji također su bili od velikog utjecaja na rast kozmetičke industrije.

Naime briga za izgled od strane poznatih glumica reflektirala se na povećanu potražnju

proizvoda za uljepšavanje među ženskom populacijom (http://ezinearticles.com/?Cosmetic-

History-Worldwide-and-the-Growth-of-the-Cosmetic-Industry&id=3744932, 21.04.2014).

Analiza trendova prisutnih na tržištu globalne kozmetike u početku 21. stoljeća dovodi do

sljedećih zaključaka (Łopaciuk, 2013, p.1086):

1. Potražnja za kozmetikom će i dalje rasti, potaknuta uglavnom tržištima u nastajanju u Aziji

i Latinskoj Americi, što će pridonijeti stvaranju novih proizvoda, oblikovati nove obrasce

potrošnje, a možda čak i uspostaviti nove kanone ljepote.

2. Globalni kozmetički proizvođači morat će se prilagoditi očekivanjima svojih novih kupaca,

podrijetlom iz različitih, ne-zapadnim kulturama i ponašati se drugačije.

3. Skincare je segment s najvećim potencijalom rasta. To će ostati vodeći segment na

kozmetičkom tržištu tijekom sljedećih nekoliko godina.

4. Odlučujući faktor za uspjeh na tržištu će biti masovna kozmetička prodaja - oni će

postavljati ton za cijelo tržište. Rastuća svijest o masovnoj kozmetici kao gotovo jednako

dobroj kao i prestižna kozmetika će olakšati rast tom masovnom segmentu.

5. Struktura distribucije se mijenja, supermarketi i hipermarketi kao i online prodajni kanali

povećati će udjel na ukupnom tržištu.

6. Novi proizvodi temelje se na sve većem broju naprednih istraživanja i tehnologija. S druge

strane, postoji sve veća potražnja za organskim proizvodima, proizvedeni na održiv način.

26

3.2. PREDINVESTICIJSKA STUDIJA

Predinvesticijska studija bazira se na podacima prikazanim u tablicama u Investicijskoj

studiji. Predinvesticijska studija temelji se na analitičko-dokumentacijskoj podlozi za

prethodnu ocjenu investicijskih varijanti kako bi se odabrala najpovoljnija.

Predinvesticijska studija za osnivanje proizvodnog poduzeća Luna i pokretanje nove

proizvodnje:

Tablica 1. Sažetak projekta

Investitor Naziv: Luna

Projekt Naziv projekta: pokretanje proizvodnje prirodne

kozmetike Luna

Lokacija: Rijeka

Vrsta investicije: Realna investicija pokretanja

proizvodnje

Cilj investicije: pokretanje proizvodnje kvalitetnih,

konkuretnih proizvoda

Terminski plan:

Početak investiranja: 1.01.2014.

Završetak: prosinac 2018 godine

Valuta u kojoj je rađena studija: kuna

Izvori financiranja Vlastita sredstva:

Kredit:

150.000,00

100.000,00

Planirani poslovni rezultat

(za 2018. godinu)

1.Ukupan bruto prihod:

2.Ukupni rashodi:

2.1.Amortizacija:

3.Dobit prije

oporezivanja:

4.Porez:

5.Akumulacija (2.1+3+4):

10.11.100,00

5.897.219,66

7.000,00

4.613.880,34

922.776,06

5.543.646,40

Efikasnost investicije

(za 2018. godinu)

Koeficijent tekuće likvidnosti

Koef. likvidnosti tekućeg

poslovanja

Koeficijent

samofinanciranja

Koeficijent ukupne

zaduženosti

Koeficijent financijske

stabilnosti

2,62

5,35

0,71

0,30

11,70

27

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

Koeficijent obrtaja

kratkotrajne aktive

Koeficijent obrtaja zaliha

Dani vezivanja zaliha

Prinos od kapitala

Bruto rentabilnost

ukupnih prihoda

Neto rentabilnost ukupnih

prihoda

1,61

2,15

12,38

29,07

0,79

0,44

0,35

Izvor: Izrada studenta prema Cingula i suradnici, 2004, p. 137

Podaci prikazani u tablici izračunati su u investcijskoj studiji te prikazuju da je projekt

isplativ.

3.2.1. SVRHA I SADRŽAJ INVESTCIJE

Glavni cilj ove investicije je pokretanje proizvodnje prirodne kozmetike Luna. Proizvodnja se

sastoji od sljedećih proizvoda:

- u prvoj godini šumeće kugle za kupanje, glicerinski sapun, uljni sapun te piling od

morske soli.

- u trećoj godini poslovanja poduzetnik se odlučuje na proširenje asortimana koje se

odnosi na masku za lice i melem za usne i tijelo. Poduzetnik se u trećoj godini

odlučuje i na veleprodaju hotelima i centrima ljepote.

Proizvodnja kozmetičkih proizvoda uređena je Zakonom o predmetima opće uporabe i

Pravilnikom o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće

uporabe (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_39_719.html, 2.06.2014).

Prostor mora udovoljavati posebnim uvjetima propisanim Pravilnikom. Osim toga

proizvođač mora ispunjavati i uvjete Hrvatske norme o smjernicama za dobru

proizvođačku praksu iz područja kozmetike.

28

3.2.2. PODACI O INVESTITORU

Tvrtka je osnovana 1.01.2014. kada i kreće s radom. Tvrtka je osnovana kao j.d.o.o. Sjedište

je smješteno u Rijeci. Tvrtka je upisana u trgovački registar te sukladno Nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti registriana za sljedeće djelatnosti:

36.63 Ostala raznovrsna proizvodnja

51.7 Ostala trgovina na veliko

52.3 Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima

Investitor predviđa ostvarenje poslovnog uspjeha. Na temelju projiciranih poslovnih primitaka

i izdataka vidljivo je da poduzenik ostvaruje pozitivan financijski rezultat i povećanje

knjigovodstvene vrijednosti tvrtke.

3.2.3. OCJENA TRŽIŠNIH MOGUĆNOSTI

U Hrvatskoj djeluje minimalno desetak malih proizvođača prirodne kozmetike čija se

godišnja prodaja procjenjuje na nekoliko desetaka milijuna kuna. Proizvodnja prirodne

kozmetike Luna prema poslovnom planu posluje također uspješno čime dokazuje perspektive

za budući rast i razvoj. Kako raste obujam poslovanja tako i tvrtka razvija svoje poslovanje i

učvršćuje se na tržištu uz stalno ulaganje u marketing. Poduzetnik namjerava preko internet

trgovine i početno preko bloga prodavati svoje proizvode i u susjedne zemlje čiji kupci sami

pokrivaju troškove dostave. Poduzetnik također planira prodavati svoje proizvode hotelima i

centrima za ljepotu te otvaranje trgovine u Opatiji. Izabire Opatiju zbog velikog sezonskog

prometa koji je moguće ostvariti. Opatija je atraktivna lokacija koja obiluje turistima, ali i

domaćim stanovništvom solidne kupovne moći te se poduzetnik i dalje učvršćuje na tržištu.

Uspješnim poslovanjem omogućeno je zapošljavanje dodatnih radnika u proizvodnji i

maloprodaji.

29

3.2.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ELEMENTI STUDIJE

Lokacija poduzeća je u Rijeci te poduzetnik mjenja poslovni prostor sukladno svojim

potrebama te u četvrtoj godini pronalazi konačnu lokaciju koja odgovara zahtjevima

proizvodnje te koja omogućuje unapređenje poslovanja. Lokacija udovoljava svim tehničkim i

ekološkim zahtjevima.

3.2.5. EKOLOŠKI ASPEKTI

Odvijanje proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje odvijat će se prema propisanim minimalnim

uvjetima i općim standardima i zdravstvenim uvjetima. Poduzetnik koristi isključivo prirodne

sastojke koji isključuju postojanje i upotrebu kemikalija u proizvodnom procesu. Poduzetnik

također nudi višekratno koristivu (refil) ambalažu za određeni proizvod kako bi potaknuo na

ponovno korištenje i smanjenje otpada. Kako bi zadovoljio svoje potrošače poduzetnik ne

testira proizvode na životinjama i koristi organski uzgojene ili samonikle biljke.

3.2.6. ORGANIZACIJA I KADROVI

Na samom početku rada ne postoji nikakva organizacijska podjela rada budući da u prvoj

godini poslove obavlja vlastitim radom uz povremeno angažirano pomoćno osoblje. Daljnjim

razvojem poslovanja poduzetnik zapošljava dodatne radnike u proizvodnji i maloprodaji.

3.2.7. IZVORI FINANCIRANJA

Izvor financiranja projekta proizvodnje prirodne kozmetike su vlastita sredstva koja osigurava

vlasnik. Time se izbjegava plaćanje kamata na posuđeni novac ali i ovisnost o drugim

izvorima financiranja u prvoj godini izvedbe.

Troškovi: analiza svakog proizvoda, stres test, toplinska analiza, analiza sanitarne inspekcije,

dokumentacija, opremanje prostora, nabavka sirovina, plaće zaposlenih su troškovi za koje se

moraju osigurati sredstva.

30

Troškovi analize, stres testa, toplinska analiza, analiza sanitarne inspekcije su troškovi koji

nastaju u prvoj fazi izvedbe projekta.

Poduzetnik unosi u projekt 150.000,00 kuna. Iznos je potreban u prvoj godini kako bi

poduzetnik mogao pokrenuti poslovanje. Poduzetnik u drugoj godini posuđuje sredstva. Plan

otplate kredita prikazan je u sljedećem poglavlju za naredne 4 godine projekta uz kamatu od

2% godišnje i poček u trajanju od dvije godine. Neiskorišteni dio kredita iznosi 81.066,95

kuna, a upotrijebit će se u trećoj godini projekta. Ukupni iznos kamata (nakon isteka kredita):

9.067,34 kuna. Ukupan iznos (glavnica i kamata po isteku kredita): 109.067,34 kuna.

Poduzetnik posudbom sredstava uspjeva proširiti poslovanje. Posudba sredstava omogućava

u drugoj godini zapošljavanje dodatnih radnika, ulaganje u stroj te samim time i povećanje

proizvodnje kako bi se zadovoljila potražnja.

31

3.3. INVESTICIJSKA STUDIJA

Investicijska studija je dokument koji u pravilu slijedi nakon preliminarnih izračuna

isplativosti ideje ili projekta te prikupljanja svih potrebnih dodatnih ulaznih parametara i

dokumenata (npr. dozvole, ponude, troškovnici). Služi za detaljan prikaz svih aspekata koji

utječu na ideju/projekt i izračun ekonomsko-financijske isplativosti. Osnovica je za dobivanje

novčanih sredstava iz privatnih, javnih i bankarskih izvora

(http://www.senseconsulting.eu/financijsko-investicijsko-savjetovanje-usluge, 21.04.2014.).

3.3.1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU – INVESTITORU

Investitor osniva tvrtku za proizvodnju prirodne kozmetike sa sjedištem u Rijeci. Tvrtka je

osnovana 1.01.2014. kada i kreće s radom. Osnivač i vlasnik je ujedno i jedini zaposlenik

tvrtke u prvoj godini dok u ostalim godini zapošljava dodatnu radnu snagu. Stalno zaposlenje

nudi svojim zaposlenicima nakon godine dana provedene u tvrtci. Osim stalno i privremeno

zaposlenih, investitor zapošljava i dvoje studenata.

3.3.2. PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA

Predmet poslovanja investitora je proizvodnja prirodne kozmetike. U asortimanu proizvoda

poduzeća u prvoj godini poslovanja nalaze se šumeće kugle za kupanje, glicerinski sapun,

uljni sapun te piling od morske soli. U trećoj godini poslovanja poduzetnik se odlučuje na

proširenje asortimana. Proširenje asortimana odnosi se na masku za lice i melem za usne i

tijelo. Poduzetnik se u trećoj godini odlučuje i na veleprodaju hotelima i centrima ljepote.

Samim time poduzetnik mjenja veličinu pakiranja i nudi svoje proizvode u duplo manjoj

količini kako bi udovoljio zahtjevima veleprodajnog tržišta. U petoj godini poduzetnik svoje

već poznate proizvode počinje nuditi u svojoj vlastitoj trgovini. Poduzetnik ne širi svoj

postojeći asortiman već nudi mogućnost individualnog pristupa potrošačima dodavanjem

sastojaka koji odgovaraju svakom pojedinom klijentu i njihovim željama po istoj cijena kao i

originalni proizvod.

32

3.3.3. VLASTITA SREDSTVA

Imovina investitora odnosi se na vlastita sredstva koja ulaže, a to je 150.000,00 kuna.

Poduzetnik ulazi u projekt sa vlastitim sredstvima, te u drugoj godini odlučuje se na

pozajmicu sredstava radi povećanja proizvodnje i daljnjeg širenja. U drugoj i ostalim

godinama projekta investitor kupuje strojeve odnosno dugotrajnu imovinu dok kratkotrajnu

imovinu nabavlja tijekom cijelog razdoblja poslovanja.

3.3.4. ANALIZA TRŽIŠTA

Hrvatska godišnje proizvede kozmetike u vrijednosti od 50-ak milijuna eura. Najveći

proizvođači su Saponia, Neva, Biokozmetika i Annyer. Njihova ukupna proizvodnja lani je

iznosila je oko 4957 tona, a polovica te količine namijenjena je izvozu, uglavnom u zemlje

bivše Jugoslavije, Albaniju te u neke zemlje EU. Naime, prema podacima Europskog

udruženja proizvođača kozmetike europsko je tržište ukupno vrijedno 69,5 milijardi eura, a

godišnja stopa rasta iznosi 4%. Prosječna potrošnja po stanovniku EU kreće se oko 130 eura,

a u Hrvatskoj je 50 eura (http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/najvise-se-uvoze-kreme-

za-lice-a-izveze-se-najvise-sampona-162967#, 21.04.2014).

Godine 2011. zarada na tržištu kozmetiku u EU iznosila je 71,2 bln. Europsko tržište zauzima

jednu trećinu na globalnom kozmetičkom tržištu sa prodajom koja je blizu prodaje SAD-a i

Japana zajedno. Europsko kozmetičko tržište zapošljava preko 1,7 mil ljudi, od čega gotovo

25 000 znanstvenika. Trgovina sa zemljama izvan Europe neprestano raste i iznosila je gotovo

18,6 bln u 2011. godini

Tržište nabave se odnosi na domaće tržište. U sastavu proizvoda nalaze se biljke: bez

mineralnih ulja i silikona, bez parafina i drugih petrolata, bez sintetičkih konzervansa, mirisa,

boja, bez genetski modificiranih sirovina, bez testiranja na životinjama.

Tržište prodaje se odnosi na prodaju putem interneta. Trgovina na Internetu bilježi stalan rast.

Ljudima je lakše kupovati proizvode „iz fotelje“. Gotovo da i nema tvrtke koja ne prodaje

preko interneta svoje proizvode ili se makar oglašava na internetu. Konkurencija se odnosi na

sve prodavače diljem svijeta. Proizvodi daljnim razvitkom mogu se prodavati i u

specijaliziranim trgovinama, pazeći da je asortiman više manje ekološki prihvatljiv. Ono što

33

predstavlja veliku prednost je stvaranje obrazaca kojim se omogućuje individualan pristup

potrošaću i njegovim potrebama i očekivanjima.

Prodaja se sve više odvija preko neizravnih kanala, odnosno on line, što prikazuje sljedeća

tablica.

Tablica 2. Distribucijski kanali kozmetičkih proizvoda od 2000.-2010. godine

Distribucijski kanali 2000 2005 2010

Prodaja izvan trgovine 10 14 16,1

Drogerije 13,1 12,4 12,8

Robne kuće 13,3 10,6 9,5

Beauty specijalisti 13,9 13,1 13,4

Super/Hipermarketi 25,6 26 26,9

Ostalo 24,1 23,9 21,3

Izvor: Izrada studenta prema Barbalova 2011, Moulin 2012, Euromonitor International.

Brzo rastuću prodaju kozmetike preko interneta se može promatrati. U 2010. godini više od

110 mlrd USD vrijednosti prodaje su online transakcije. E-poslovnice nastavile su širiti svoju

paletu proizvoda, objašnjavajući specifičnosti različitih proizvoda i usporedba cijena. Svi ti

novi igrači će staviti još veći pritisak na tradicionalni drogerijski shopping. Odlučujući

čimbenik u kupnji kozmetike online je cijena. Tipičan potrošač koji kupuje online zna koji

proizvodi želi, uglavnom zato što je zadovoljan kvalitetom tijekom prethodne uporabe i kupi

ga online, jer on dobiva bolju cijenu nego u normalnoj drogeriji. Kako se tehnologija razvija,

kozmetička industrija također pokušava iskoristiti nove mogućnosti i interakciju s

potrošačima na više "praktičnoj" razini. To se događa, na primjer, putem interaktivnih

društvenih medija kao što su Facebook, blogovi, web stranice s beauty savjetima ili aplikacije

za pametne telefone (Łopaciuk, 2013, p.1081).

Tržište prirodne kozmetike već je globalno premašilo 25 milijardi američkih dolara pa se

procjenjuje da će 2015. godine ta brojka dosegnuti čak 40 milijardi dolara i nastaviti rasti

dalje. Naime, procjenjuje se da će upravo prirodna kozmetika imati najveći rast na tržištu

kozmetičkih proizvoda sljedećih godina. Najveće europsko tržište prirodne kozmetike

trenutačno je Njemačka s godišnjom prodajom od čak 815 milijuna eura, a slijede Francuska i

Italija. U Hrvatskoj je trenutačno desetak uglavnom malih proizvođača, prirodne kozmetike

čija se godišnja prodaja procjenjuje na nekoliko desetaka milijuna kuna, uz stalan rast. Iza

34

malih proizvodnih pogona hrvatske prirodne kozmetike, koja se polako širi i na inozemno

tržište, stoje uglavnom školovani farmaceuti koji su u pravo vrijeme prepoznali rastući trend

prirodnog i proteklih godina polako gradili svoje brandove kozmetike bez konzervansa, bojila

i ostalih dodataka koji u samo nekoliko minuta iz kože ulaze u krvotok pa ih potrošači sve

više izbjegavaju. Riječ je o malim uspješnim poduzetnicima koji ne kukaju čekajući državne

poticaje, nego sami traže svoje mjesto na nemilosrdnom tržištu. Svi su počeli malo po malo s

jednom kremom koju su sami osmislili, proizveli, upakirali i prodali, a danas imaju milijunske

prihode (http://www.jutarnji.hr/proizvodaci-prirodne-kozmetike--ne-traze-pomoc-drzave--

sami-se-tuku-za-trziste-i-ne-kukaju/1085936/, 1.05.2014.).

3.3.5. DINAMIKA ZAPOŠLJAVANJA I STRUKTURA ZAPOSLENIH

U prvoj godini poslovanja stalno je zaposlena jedna osoba – investitor. Proširenjem

poslovanja u drugoj godini poduzetnik zapošljava tri nova radnika u proizvodnji. Investitor

kao jedini zaposlenik se bavi vođenjem poduzeća, ali i zaprimanjem i slanjem proizvoda

korisnicima te sam sudjeluje u radu u proizvodnji.

U nastavku je prikazan izračun troškova rada zaposlenog.

Tablica 3. Izračun troškova plaće investitora

Bruto plaća 5.349,35 kn

Mirovinsko

1. stup

802,40 kn stopa 15,0%

Mirovinsko

2. stup

267,47, kn Stopa 5,0%

Dohodak 4.278,48 kn

Osobni

odbitak

2.200,00 kn Faktor 1 Osnovica 2.200,00 kn

Porezna

osnovica

2.079,48 kn

Porez po

stopi od 12%

249,54 kn Stopa 12,0% Osnovica 2.079,48 kn

Porez po

stopi od 25%

0,00 kn Stopa 25,00% Osnovica 0,00 kn

Porez po

stopi od 40%


Porez

ukupno

249,54 kn

Prirez 29,94 kn Stopa 12,00% osnovica 249,54 kn

35

Ukupno

porez i prirez

279,48 kn

Neto 4.000,00 kn


Doprinos za

zdravstveno

695,42 kn Stopa 13,00%

Doprinos za

slučaj ozljede

26,75 kn Stopa 0,5%

Doprinos za

zapošljavanje

90,94 kn Stopa 1,7%

Ukupni

trošak plaće

6.162,46 kn Faktor 1,54%


U trećoj godini investitor zapošljava dva nova radnika kako bi omogućio daljnji rast

proizvodnje te nabavlja stroj kako bi supstituirao fizički rad zaposlenika s radom stroja.

Nabavkom stroja omogućuje se brža i veća proizvodnja. Od dva nova zaposlenika, jedan se

dodjeljuje proizvodnji, dok drugi se bavi vođenjem internet trgovine i slanje i pakiranjem

proizvoda.

Trošak plaća radnika zaposlenih u drugoj i trećoj godini pod pretpostavkom osobnog odbitka

od 1% prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 4. Izračun plaća zaposlenih u proizvodnji


Mirovinsko

1. stup

694,10 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn

Mirovinsko

2. stup

231,37 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn

Dohodak 3.701,85 kn

Osobni

odbitak

2.200,00 kn Faktor 1 Osnovica 2.200,00 kn

Porezna

osnovica

1.501,85 kn

Porez po

stopi od 12%

180,22 kn Stopa 12,0% Osnovica 1.501,85 kn

Porez po

stopi od 25%


Porez po

stopi od 40%


Porez

ukupno

180,22 kn

Prirez 21,63kn Stopa 12,00% osnovica 180,22 kn

Ukupno

porez i prirez

201,85 kn

Neto 3.500,00 kn


Doprinos za

zdravstveno

694,10kn Stopa 15,00%

36

Doprinos za

slučaj ozljede

23,14 kn Stopa 0,5%

Doprinos za

zapošljavanje

78,66 kn Stopa 1,7%

Ukupni

trošak plaće

5.423,22 kn Faktor 1,55%


U petoj godini poduzetnik zapošljava još dvoje ljudi: voditelja maloprodaje koji radi šesto

satno radno vrijeme u trgovini te još jednog radnika u drugoj smjeni u trajanju od šest sati.

Kako bi osigurao svojim zaposlenicima dodatnu pomoć u trgovini, slobodne dane i godišnji

odmor poduzetnik zapošljava i studenta koji radi također šest sati dnevno. Drugi student

zaposlen je kao ispomoć u proizvodnji te mu smjena traje šest sati.

Tablica 5. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji – Voditelj maloprodaje


Mirovinsko

1. stup

769,44 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn

Mirovinsko

2. stup

256,48 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn

Dohodak 4.103,67 kn

Osobni

odbitak

3.300,00 kn Faktor 1,5 Osnovica 2.200,00 kn

Porezna

osnovica

803,67 kn

Porez po

stopi od 12%


Porez po

stopi od 25%


Porez po

stopi od 40%


Porez

ukupno

96,44 kn

Prirez 7,23 kn Stopa 7.5% osnovica 96,44 kn

Ukupno

porez i prirez

103,67 kn

Neto 4.000,00 kn


Doprinos za

zdravstveno

769,44 kn Stopa 15,00%

Doprinos za

slučaj ozljede

25,65 kn Stopa 0,5%

Doprinos za

zapošljavanje

87,20 kn Stopa 1,7%

Ukupni

trošak plaće

6.011,88 kn Faktor 1,50%


37

Tablica 6. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji - Radnik


Mirovinsko

1. stup

656,25 kn stopa 15,0% limit 6.980.40 kn

Mirovinsko

2. stup

218,75 kn Stopa 5,0% limit 2.326,80 kn

Dohodak 3.500,00 kn

Osobni

odbitak

3.300,00 kn Faktor 2,2 Osnovica 2.200,00 kn

Porezna

osnovica

0,00 kn

Porez po

stopi od 12%


Porez po

stopi od 25%


Porez po

stopi od 40%


Porez

ukupno

0,00 kn

Prirez 0,00 kn Stopa 7.5% osnovica 0,00 kn

Ukupno

porez i prirez

0,00 kn

Neto 3.500,00 kn


Doprinos za

zdravstveno

656,14 kn Stopa 15,00%

Doprinos za

slučaj ozljede

21,88 kn Stopa 0,5%

Doprinos za

zapošljavanje

74,37 kn Stopa 1,7%

Ukupni

trošak plaće

5.127,50 kn Faktor 1,47%


Tablica 7. Prikaz godišnje plaće za jednog studenta

Mjesec Broj radnih dana Radni sati Trošak plaće

siječanj 21 126 2.520,00

veljača 21 126 2.520,00

ožujak 22 132 2.640,00

travanj 20 120 2.400,00

svibanj 22 132 2.640,00

lipanj 18 108 2.160,00

srpanj 22 132 2.640,00

kolovoz 22 132 2.640,00

rujan 20 120 2.400,00

listopad 22 132 2.640,00

studeni 21 126 2.520,00

prosinac 19 114 2.280,00

Ukupno

30.000,00

Naknada 17,50%

35.250,00 Izvor: Izrada studenta

38

3.3.6. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA

Tehničko-tehnološki proces sastoji se od rada u prostoriji koja je opremljena posebnim

posuđem, odnosno prostor je uređen prema minimalnim tehničkim uvjetim. Potrebno je

nabaviti posuđe u kojem će se proizvodi mješati, radna ploha od inox-a, potrebno je nabaviti

odgovarajuće kalupe u kojima se proizvodi oblikuju, te ambalaže za proizvode. Prostor mora

biti opremljen sa kuhinjom i odgovarajućim sanitarnim čvorom. Tehnološki proces sastoji se

od mješanja sastojaka, ulijevanja u kalupe te samog rezanja i punjenja proizvoda. Od sirovina

kroz cijeli projek a posebice u kasnijim godinama koristiti će se: glicerin, ulje kadulje, hladno

prešano ulje avokada, palmino ulje, maslinovo ulje, natrijev hidroksid, destilirana voda,

eterično ulje lavande, kakao maslac, shea maslac, kokosov maslac, pčelinji vosak, ulje

makadamije, ulje argana, eterično ulje naranče, limunska kiselina, soda bikarbona, glina,

hidrolat, morska sol, zob, čajevi.

Za prozvodnju glicerinskog sapuna od 100 grama potrebno je: 250 grama glicerina (10kg

glicerina košta 45,00 kn po kili), 3 ml ulja (10ml košta 39,00 kuna), 5 kapi hladno prešanog

ulja avokada (100ml košta 33,00 kune).

Veleprodajna cijena za izradu uljnog sapuna : palmino ulje : 900 g – 21,00 kn, maslinovo ulje:

500 g – 128,00 kn, natrijev hidroksid : 1 kg – 24,00 kn, destilirana voda : 5 litara- 15,00 kn,

eterično ulje lavande: 50 ml – 87,00 kn. Za izradu sapuna od ulja težine 500 grama potrebno

je : 350 g palimnog ulja, 350 g maslinovog ulja, destilirana voda, te oko 231 g NaOH - 89,5 g.

Sapun se prodaje u količini od 100 g po sapunu, a veleprodajna količina iznosi 50 g.

Za izradu bijelih šumećih kugli odnosno po kalupu 9 komada potrebno je: oko 120 grama

limunske kiseline (500 grama dođe oko 22,00 kn), oko 240 grama sode bikarbone (700 grama

košta 39,00 kn), 5 g bijele kaolin gline (100 g košta 21,00 kn), 9 ml eteričnog ulja (limunska

trava 10 ml košta 23,00 kn), hidrolat hamamelis za dodatak vlage 200 ml košta 90,00 kuna a

potrebno je par kapi.

Za 200 g piling za tijelo od morske soli i ulja potrebna je: morska sol krupna čista 136g

(cijena za 1 kg iznosi 18,00 kn), hladno prešano ulje avokada 64 g (100 ml košta 33,00 kn),

eterično ulje od limuna 10 kapi (10 ml košta 20,00 kn).

Za izradu melema od 50 grama potrebno je : oko 35 grama kakao maslaca (900 g košta 89,00

kn), oko 40 grama shea maslaca (1 kg dođe 146,00 kn), oko 40 grama kokos maslaca (za 500

g potrebno je izdvojiti 157,00 kn), pčelinji vosak žuti 10 grama (50 g po cijeni od 27,00 kn)

39

ulje makadamije oko 5 ml (100 ml po cijeni od 98,00 kn), ulje argana oko 5 ml (50 ml košta

128,00 kn), eterično ulje naranče - 2 ml (10 ml košta 19,00 kn).

Za proizvodnju dvije posude od 250 g maske za lice potrebna je: kaolin zelena glina - 100

grama (500 g po cijeni od 69,00 kn), koloidna zob smljevena oko 350 grama (250 g košta

120,00 kn) 3 ml vitamina E (50 ml po cijeni od 109,00 kn), eterično ulje zeleni čaj - 3ml (za

10 ml potrebno je izdvojit 28,00 kn).

3.3.7. LOKACIJA

Sjedište prozvodnje se nalazi u poslovnom prostoru u Rijeci. Poduzetnik razvojem poslovanja

u drugoj godini sjedište premješta u novi prostor također u Rijeci, dok se u četvrtoj godini

odlučuje na novi prostor, a koji potpuno zadovoljava njegove potrebe. Prostor na koji se

poduzetnik odlučuje u četvrtoj godini omogućuje mu zadovoljenje potražnje za njegovim

proizvodima. Prostor se odnosi na skladište površine 100m2 sa parkiralištem i hladnjačom.

Poduzetnik ulaže u uređenje prostora sukladno zahtjevima. U petoj godini poduzetnik se

odlučuje na otvaranje dislocirane trgovine u Opatiji.

3.3.8. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE

Odvijanje proizvodnog aspekta te maloprodaje odvijat će se prema propisanim minimalnim

uvjetima i općim anitarnim i zdravstvenim uvjetima, te će odgovarati svim zakonskim

odredbama. Poduzetnik koristi samo prirodne sastojke u proizvodnji. Kako bi potaknuo na

ponovnu uporabu ambalaže poduzetnik prodaje višekratno koristiva pakiranja kako bi se

prilikom ponovne kupnje mogla koristiti ista amabalaža te se smanjila potrošnja plastičnih

ambalaža koje zagađuju okoliš.

40

3.3.9. DINAMIKA I STRUKTURA IZVOĐENJA PROJEKTA

Procijenjena vrijednost projekta je 150.000,00 kuna. 150.000,00 kuna iskorišteno je već u

prvoj godini kada se provode potrebne analize proizvoda. Vijek relizacije projekta najviše

ovisi o testiranju proizvoda. Faze:

1. Početno ulaganje za otvaranje proizvodnje

2. Uvođenje internet trgovine i širenje na veleprodajno tržište

3. Uvođenje novih proizvoda

4. Širenje i otvaranje trgovine

Već na početku pokretanja projekta mora se testirati proizvode. Najveći troškovi odnose se na

nabavku sirovina, utrošak materijala i plaće. Poduzetnik preko svoga bloga s katalogom i

Facebook stranice uspješno prodaje proizvode.

U drugoj godini poduzetnik dodatno ulaže 100.000,00 kuna. Kreditna sredstva posuđena uz

kamatu od 2% omogućuju povećanje proizvodnje. Poduzetnik otvara internet trgovinu kako bi

ubrzao dosadašnje poslovanje. U trećoj godini započinje širenje na veleprodajno tržište. U

trećoj godini uvode se novi proizvodi à maska za lice i melem za usne i tijelo. Poduzetnik na

taj način širi svoj proizvodni asortiman i zadovoljava dio potražnje koji do sada nije mogao

zadovoljiti. Uvođenjem novih proizvoda dolazi se do povećanja dobiti ali i samih troškova

proizvodnje stoga je potrebno ulagati u kupnju novih mješalica kako bi se ubrzao proizvodni

proces, smanjili ostaci neiskorištenih sirovina i smanjio fizički rad zaposlenih. Zaposlenici

mogu brže i lakše obavljati ostale poslove u proizvodnji, dok strojevi rade smjese (proizvode).

U petoj godini poduzetnik započinje s otvaranjem trgovine. Otvaranjem trgovine poduzetnik

se odlučio na širenje poslovanja, jačanje brenda, približio se različitim skupinama korisnika i

tako omogućio da ljudi koji ne kupuju preko interneta mogu fizički posjetiti trgovinu i kupiti

proizvode. Trgovina predstavlja zaokret u poslovanju budući da su proizvodi sada na svaki

način dostupni na tržištu.

Gantogram je jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza

terminskog plana realizacije projekta. Metodu je razvio Henry Gantt još 1917. godine.

Projektne aktivnosti smještaju se u redcima redosljedom od vrha prema dnu, a vremena

realizacije u stupcima s lijeva na desno. Gantogramom se vrlo lako može doći do informacija

o aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne realiazacije. Nedostatak gantograma je

41

ograničenost informacijskog sadržaja te ne pokazuje međuovisnost aktivnosti (Zekić, 2010,

p.118-119).

Grafikon 1.: Gantogram

1.1.2014 20.7.20145.2.2015 24.8.201511.3.201627.9.201615.4.20171.11.201720.5.20186.12.2018

Početno ulaganje

Internet trgovina i veleprodajno tržište

Uvođenje novih proizvoda

Širenje na maloprodaju


42

3.4. EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA

Ekonomsko financijska analiza odnosi se na prikaz ulaganja poduzetnika, izvore financiranja,

obračun kreditih obaveza, proračun primitaka i izdataka, ekonomski tok, projekciju bilance i

računa dobiti i gubitka.

Tablica 8. Prikaz primitaka i izdataka za prvu godinu izvođenja projekta

IZDACI (godišnje): Troškovi osnivanja:

- Sudska pristojba

- Uplata osnivačkog pologa

- Naknada za uplatu pologa za j.d.o.o.

- Objava oglasa u narodnim novinama

- Izrada žiga (2 komada)

60,00 kn

10,00

50,00

200,00

270,00

Najam + režije 27.600,00

Računalna oprema + softver 5.000,00

Plaće 73.949,52

Kalupi plastični (3 komada) 60,00

Posuđe (5 posuda od 3l) 1.500,00

Radna ploha od inox-a (2 m2) 700,00

Kalup drvo 380,00

Silikonski kalup (2 komada) 60,00

Ambalaža za piling (320 komada, 13 kuna komad) 4.160,00

Troškovi izrade: - Šumeće kugle (2,50 kn*3800 komada) - Uljni sapun (16 kn*2000 komada)

- Glicerinski sapun (10 kn * 3500 komada)

- Piling od morske soli (23 kn*320 komada)

9.500,00

32.000,00

35.000,00

7.360,00

Troškovi nabave sirovina (5000,00 kn * 4 kvartala)

20.000,00

Troškovi analize proizvoda 2.300,00

UKUPNO: 220.159,52

PRIMICI (godišnji primici od prodaje):

- Šumeće kugle (15 kn*3800 komada) - Piling od morske soli (40 kn*320

komada)

- Glicerinski sapun (25 kn*3500 komada)

- Uljni sapun (35 kn*2000 komada)

57.000,00

12.800,00

87.500,00

70.000,00

UKUPNO: 227.300,00

RAZLIKA: 7.140,48 Izvor: Izrada studenta

43

Troškovi osnivanja odnose se na troškove osnivanja jednostavnog društva s ograničenom

odgovornosti.

Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u

društvu moraju glasiti na pune iznose kuna. Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se

samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno

uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu. Društvo koje ima najviše tri člana i

jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način. Osim u pogledu toga ne

mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona (Narodne novine, 2012).

Najam se odnosi na prostor veličine 30m2 opremljen sa kuhinjom i sanitarnim čvorom.

Računalna oprema obuhvaća kupnju sofvera i kompjutera te predstavlja godišnji trošak u

iznosu od 5.000, kuna. Računalna oprema amortizirat će se kroz pet godina a amortizacija

iznosi 1.000,00 kuna godišnje. Godišnji trošak plaća iznosi 73.949,52 kuna. Neto iznos plaće

iznosi 4.000,00 kuna mjesečno.

Od opreme potrebne za izradu proizvoda kupit će se plastični kalupi za izradu šumećih kugla,

drveni kalupi za izradu uljnih sapuna, silikonski kalupi za izradu ostalih sapuna, te ambalaža

za piling. Kako bi se ostvarila ušteda ambalaža za piling je refil ambalaža te kako bi se

potaknula ponovna upotreba, manje zagađenje okoliša ali i uštedjelo na troškovima ambalaže.

Posuđe koje je potrebno mora biti napravljeno od inox-a. Također i radna ploha.

Za izradu glicerinskog sapuna potrebno je koristiti: glicerin, ulje kadulje, hladno prešano ulje

avokada. Cijena izrade je 10,00 kuna. Izrada uljnog sapuna zahtijeva: palmino ulje, maslinovo

ulje, natrijev hidroksid, destiliranu vodu, eterično ulje lavande a cijena izrade iznosi 16,00

kuna. Za izradu šumećih kugla potrebna je limunska kiselina, soda bikarbona, bijela kaolin

glina, eterično ulje (limunska trava), hidrolat hamamelis za dodatak vlage te cijena izrade

iznosi 2,50 kuna po komadu. Izrada pilinga od morske soli zahtijeva korištenje morske soli,

hladno prešano ulje avokada, eterično ulje od limuna. Cijena izrade pilinga je 23,00 kune.

Troškovi nabave sirovina su kvartalni i iznose 5.000,00 kuna svaka tri mjeseca.

Troškovi analize proizvoda odnose se na provođenje analize proizvoda od strane ovlaštene

ustanove javnog zdravstva i iznose za šumeće kugle 200,00 kuna, za oba sapuna 600,00 kuna

(300,00 kuna pojedinačno) te za piling 1.500,00 kuna.

44

Tablica 9. Prikaz primitaka i izdataka za drugu godinu izvođenja projekta

IZDACI (godišnje): - Kredit:

- Naknada za obradu zahtjeva

- Naknada za rezervaciju sredstava

- Kamata (166,67 kuna*12mjeseci)

800,00

202,66

2.000,04


Internet trgovina 2.276,50

Izrada internet stranice 5.000,00

Plaće 269.185,44

Marketing 87.455,00


Posuđe (3 posuda od 3l) 900,00

Kupnja mješalice 20.000,00

Kalup drvo 1.140,00


Ambalaža za piling (320 komada, 13 kuna komad)

4.160,00

Troškovi izrade: - Šumeće kugle (2,50 kn*12000 komada) - Uljni sapun (16 kn*6000 komada)

- Glicerinski sapun (10 kn * 12000

komada)

- Piling od morske soli (23 kn*1000

komada)

30.000,00

96.000,00

120.000,00

23.000,00

Amortizacija 1.000,00


60.000,00

UKUPNO: 777.269,64



komada)

- Glicerinski sapun (25 kn*12000

komada)


180.000,00

40.000,00

300.000,00

210.000,00

Kreditna sredstva 100.000,00

UKUPNO: 830.000,00


U drugoj godini poslovanja investitor se odlučuje na kredit u iznosu od 100.000,00 kuna.

Kredit se podiže kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj – Projekt: Žene poduzetnice1.

Krajnji korisnici kreditnih sredstava su trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje

samostalno obavljaju djelatnost, zadruge i ustanove. Kreditna sredstva namjenjena su za

1 Više vidjeti o projektu na: http://www.hbor.hr/Sec1667

45

kupnju uređaja i opreme, razvoj proizvoda. Kredit se uzima uz poček od 2 godine uz godišnju

kamatu od 2% godišnje. Naknada za obradu zahtjeva iznosi 0,8% jednokratno na iznos

odobrenog kredita, a naknada za rezervaciju sredstava iznosi 0,25% godišnje na iznos

odobrenih a neiskorištenih sredstava. Kao osiguranje koriste se dva kreditno sposobna jamca.

Plan otplate kredita prikazan je za naredne 4 godine projekta uz kamatu od 2% godišnje i

poček u trajanju od dvije godine. Neiskorišteni dio kredita iznosi 81.066,95 kuna, a upotrijebit

će se u trećoj godini projekta. Ukupni iznos kamata (nakon isteka kredita): 9.067,34 kuna.

Ukupan iznos (glavnica i kamata po isteku kredita): 109.067,34 kuna.

Tablica 10. Prikaz plana otplate kredita – 1. godina

Plan otplate počeka: Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice

1 0 166,67 166,67 100.000,00

2 0 166,67 166,67 100.000,00

3 0 166,67 166,67 100.000,00

4 0 166,67 166,67 100.000,00

5 0 166,67 166,67 100.000,00

6 0 166,67 166,67 100.000,00

7 0 166,67 166,67 100.000,00

8 0 166,67 166,67 100.000,00

9 0 166,67 166,67 100.000,00

10 0 166,67 166,67 100.000,00

11 0 166,67 166,67 100.000,00

12 0 166,67 166,67 100.000,00 Izvor: Izrada studenta



Plan otplate počeka:

Br. rate Glavnica Kamata Iznos Preostali iznos glavnice

13 0 166,67 166,67 100.000,00

14 0 166,67 166,67 100.000,00

15 0 166,67 166,67 100.000,00

16 0 166,67 166,67 100.000,00

17 0 166,67 166,67 100.000,00

18 0 166,67 166,67 100.000,00

19 0 166,67 166,67 100.000,00

20 0 166,67 166,67 100.000,00

21 0 166,67 166,67 100.000,00

22 0 166,67 166,67 100.000,00

23 0 166,67 166,67 100.000,00

24 0 166,67 166,67 100.000,00

46


Plan otplate kredita:


1 1.666,67 166,67 1.833,34 98.333,33

2 1.666,67 163,89 1.830,56 96.666,66

3 1.666,67 161,11 1.827,78 94.999,99

4 1.666,67 159,33 1.826,00 93.333,32

5 1.666,67 155,56 1.822,23 91.666,65

6 1.666,67 152,78 1.819,45 89.999,98

7 1.666,67 150 1.816,67 88.333,31

8 1.666,67 147,22 1.813,89 86.666,64

9 1.666,67 144,44 1.811,11 84.999,97

10 1.666,67 141,67 1.808,34 83.333,3

11 1.666,67 138,89 1.805,56 81.666,63

12 1.666,67 136,11 1.802,78 79.999,96 Izvor: Izrada studenta


Plan otplate kredita:


13 1.666,67 133,33 1800 78333,29

14 1.666,67 130,56 1.797,23 76.666,62

15 1.666,67 127,78 1.794,45 74.999,95

16 1.666,67 125 1.791,67 73.333,28

17 1.666,67 122,22 1.788,89 71.666,61

18 1.666,67 119,44 1.786,11 69.999,94

19 1..666,67 116,67 1.783,34 68.333,27

20 1.666,67 113,89 1.780,56 66.666,6

21 1.666,67 111,11 1.777,78 64.999,93

22 1.666,67 108,33 1.775,00 63.333,26

23 1.666,67 105,56 1.772,23 61.666,59

24 1.666,67 102,78 1.769,45 59.999,92 Izvor: Izrada studenta

47

Troškovi najma odnose se na najam novog poslovnog prostora koji odgovara povećanom

opsegu proizvodnje. Najam se plaća mjesećno u iznosu od 3.000,00 kuna plus troškovi režije

u iznosu od 1.500,00 kuna. Godišnji trošak najma iznosi 54.000,00 kuna. Troškovi internet

trgovine obuhvaćaju zakup domene u iznosu od 35,00 kuna godišnje, web hosting u iznosu od

399,00 kuna godišnje, dobivanje SSL certifikata koštat će poduzetnika 152,50 kune godišnje.

SSL (eng. secure sockets layer) certifikati podižu sigurnost web stranica na višu razinu. Preko

SSL-a, komunikacija web browsera sa web serverom je enkriptirana, te daje posjetiteljima

stranica najveći nivo sigurnosti i povjerenja u web site. SSL certifikati koriste se prilikom

unosa osjetljivih podataka (npr. broj kreditne kartice) u web trgovinama, idealni su za zaštitu

administracijskih sučelja u web aplikacijama, te svugdje gdje je potrebna povećana sigurnost

protoka podataka (http://www.plus.hr/hosting/ssl, 21.04.2014).

Osim navedenih troškova potrebno je organizirati i ustrojiti internet trgovinu. Izrada internet

trgovine stoji poduzetnika 250,00 kuna mjesečno no uz korištenje T-com Payment Gateway-a

ostvaruje se popust u iznosu od 50% na godinu dana. Ukupna cijena izrade internet trgovine

za godinu dana s uračunatim popustom iznosi 1.500,00 kuna, te ugovor za korštenje PayWay-

a iznosi 200,00 kuna godišnje. Izrada internetske stranice iznosi 5.000,00 kuna.

Plaće novo zaposlenih iznose 195.235,92 kune godišnje te plaća poduzetnika iznosi i dalje

73.949,52 kune godišnje. Mjesečne neto plaće novo zaposlenih iznose 3.500,00 kuna,

odnosno u bruto iznosu 5.423,22 kune.

U drugoj godini projekta poduzetnik se odlučuje na snažnu marketinšku kampanju usmjerenu

na mlađu populaciju. Ciljana grupa su žene između 20-35 godina koje ulažu u izgled. Također

poduzetnik snažno naglašava eko proizvode, organskog sastava koji nisu testirani na

životinjama. Poduzetnik će se reklamirati na Radio Rijeka županijskim minutama koje se

odnose na vrijeme između 10-11 sati, 14-15 sati i 18-19 sati. Emitiranje se provodi u tri bloka

po 10 sekundi i cijena je 160,00 kuna. Poduzetnik će se koristiti uslugama 12 puta i ukupni

trošak emitiranja iznosi 1.920,00 kuna godišnje. Osim radia, poduzetnik se odlučuje na

snažnu internetsku kampanju kako bi došao do ciljane grupe korisnika. Koristiti će se

uslugama ostalih tvrtki (klik marketing). Mjesečni budžet iznosi 4.000,00 kuna što je godišnje

48.000,00 kuna. Naknada za Facebook oglašavanje iznosi 8.640 kuna godišnje, te se ostvaruje

50% popusta na korištenje usluga Google oglašavanja i potreban je 50% niži budžet. Budžet

za Google oglašavanje iznosit će nakon svih popusta 24.000,00 kuna godišnje, a naknada će

iznositi s uključenim popustom 4.320,00 kuna godišnje.

48

Poduzetnik se odlučuje na kupnju dodatnih plastičnih kalupa u iznosu od 60,00 kuna, posuđa

u iznosu od 900,00 kuna, drvenih kalupa u iznosu od 1.140,00 kuna te silikonskih kalupa u

iznosu od 30,00 kuna. Također, kako bi se održala povećana proizvodnja poduzetnik se

odlučuje na kupnju mješalice za suhe i uljne smjese u iznosu od 20.000,00 kuna, koja će se

amortizirati kroz sljedećih 10 godina u iznosu od 2.000,00 kuna godišnje. Računajući na

prodana refil pakiranja za piling poduzetnik će kupiti dodatnih 320,00 komada ambalaže za

piling. Troškovi amortizacije u drugoj godini iznose 1.000,00 i odnose se na amortizaciju

računalne opreme. Troškovi nabave sirovina iznose kvartalno 15.000,00 kuna odnosno

godišnje 60.000,00 kuna.

Tablica 14. Prikaz primitaka i izdataka za treću godinu izvođenja projekta


- Kamata (166,67 kuna*12mjeseci)

2.000,04



Troškovi analize novih proizvoda 3.000,00

Plaće 399.342,72

Marketing 116.792,00


Posuđe (3 posuda od 3l) 900,00

Kalup drvo 760,00


Ambalaža za piling (330 komada, 13 kuna komad) 4.290,00

Troškovi izrade: Maloprodaja:

- Šumeće kugle (2,50 kn*36000 komada) - Uljni sapun (16 kn*18000 komada)


komada)


komada)

- Maska za lice (34kn sa ambalažom * 2500 komada)

- Melem za usne i tijelo (52kn sa

ambalažom * 2000 komada)

Veleprodaja:

- Šumeće kugle (2,50kn*2000 komada) - Uljni sapun (8kn*3000 komada)

- Glicerinski sapun (5kn*2000 komada)

- Melem (28kn sa ambalažom*1000 komada)

90.000,00

288.000,00

260.000,00

69.000,00

85.000,00

104.000,00

5.000,00

24.000,00

10.000,00

28.000,00



200.000,00

UKUPNO: 1.750.868,72

49


Maloprodaja:

- Šumeće kugle (15 kn*36000 komada) - Piling od morske soli (40 kn*3000 komada)



- Maska za lice (45kn*2500 komada)

- Melem za usne i tijelo (70*2000 komada)

Veleprodaja:

- Šumeće kugle (15kn*2000 komada) - Uljni sapun (17,5kn*3000 komada)

- Glicerinski sapun (12,5kn*2000 komada)

- Melem (35kn*1000 komada)

540.000,00

120.000,00

900.000,00

630.000,00

112.500,00

140.000,00

30.000,00

52.500,00

25.000,00

35.000,00

UKUPNO: 2.442.000,00


U trećoj godini projekta poduzetnik se odlučuje na širenje asortimana i veleprodaju

proizvoda hotelima i centrima za ljepotu. Troškovi kredita odnose se na kamate dok traje

poček i troškovi kamata iznose 2.000,00 kuna godišnje. Također poduzetnik i dalje plaća

najamninu i režije iz kojih je izuzet pdv. Troškovi internet trgovine odnose se na godišnji

zakup domene, na plaćanje web hostinga, na ugovor o Payment Gateway-u, te na troškove

izrade i održavanja internet trgovine bez popusta (35,00 kuna + 399,00 kuna + 3.000,00 kuna

+ 200,00 kuna) u iznosu od 3.634,00 kune godišnje.

Proširenje asortimana odnosi se na uvođenje maske za lice i melema za usne i tijelo. Za

proizvodnju maske za lice potrebna je kaolin zelena glina, koloidna zob, vitamin E, eterično

ulje – zeleni čaj. Za proizvodnju melema koriste se hladno prešani sastojici – kakao maslac,

shea maslac, kokos maslac, pčelinji vosak, ulje makadamije, ulje argana, eterično ulje

naranče.

U trećoj godini poduzetnik uvodi dva nova proizvoda: melem za lice i tijelo i masku za lice

kaolin zelena glina. Troškovi analize proizvoda iznose 1.500,00 kuna pojedinačno odnosno

3.000,00 kuna za oba proizvoda. Cijena izrade maske za lice je 26,00 kuna te amabalaža je

8,00 kn, što čini trošak izrade ukupno 34,00 kune. Cijena izrade melema za lice i tijelo je

47,00 kuna te cijena ambalaže iznosi 5,00 kuna što čini ukupni trošak 52,00 kune.

Poduzetnik se u ovoj godini odlučuje na zaposlenje još dvoje radnika s neto plaćom u iznosu

od 3.500,00 kuna, odnosno bruto 5.423,22 kuna. Godišnji trošak novo zaposlenih radnika

iznosi 130.157,28 kuna. Ukupne plaće svih zaposlenih (poduzetnik i 5 radnika) iznose

399.342,72 kuna.

50

Poduzetnik povećava mjesečni budžet internet oglašavanja. Budžet za Facebook oglašavanje

iznosi 6.000,00 kuna mjesečno, odnosno 72.000,00 kuna godišnje, naknada za Facebook

oglašavanje pružatelju usluga oglašavanja iznosi 12.960,00 kuna godišnje. Poduzetnik

ostvaruje 50% popusta za Google oglašavanje te ulaže mjesečni budžet u iznosu od 3.000,00

kuna, odnosno godišnje 36.000,00 kuna te plaća naknadu za oglašavanje u iznosu od 6.480,00

kuna. Također poduzetnik se odlučuje na izradu prospekata A5(148*210mm) na 4 stranice –

135g/m2 na sjajnom papiru u količini od 1.000 komada što čini godišnji trošak od 1.022,00

kune. Prospekti se dijele salonima ljepote, hotelima, motelima. Troškovi nabave sirovina se

povećavaju i iznose 30.000,00 kuna kvartalno.

Poduzetnik i dalje ulaže u dodatne plastične i drvene kalupe i posuđe proporcionalno

povećanju osoblja. Također poduzetnik i dalje ulaže u refil ambalaže za piling. Amortizacija

se odnosi na amortizaciju računalne opreme 1.000,00 kuna godišnje i mješalice 2.000,00

godišnje. U trećoj godini dolazi do širenja na veleprodajno tržište koje se odnosi na hotele i

centre za ljepotu. Poduzetnik se odlučuje na plasman šumećih kugla, uljnih i glicerinskih

sapuna i melema. Uljni i glicerinski sapuni prodaju se u duplo manjoj količini prikladnoj za

hotele i salone ljepote te također i melemi dolaze u duplo manjoj količini kako bi bili

prikladni za hotele i salone ljepote.

Tablica 15. Prikaz primitaka i izdataka za četvrtu godinu izvođenja projekta


- Godišnji iznos kredita

23.635,38


Uređenje prostora 30.000,00


Mješalice (2 komada) 40.000,00

Plaće 399.342,72




Kalup drvo (9 komada) 3.420,00



78.000,00

Troškovi izrade: Maloprodaja:

- Šumeće kugle (2,50 kn*72000 komada) - Uljni sapun (16 kn*36000 komada)


komada)


komada)

180.000,00

576.000,00

720.000,00

138.000,00

51



ambalažom * 6000 komada) Veleprodaja:




- Maska za lice (17kn sa

ambalažom*1000 komada)

204.000,00

312.000,00

7.500,00

40.000,00

25.000,00

84.000,00

17.000,00



280.000,00

UKUPNO: 3.408.654,10


Maloprodaja:


komada)





Veleprodaja:




- Maska za lice (22,5kn*1000 komada)

1.080.000,00

240.000,00

1.800.000,00

1.260.000,00

270.000,00

420.000,00

45.000,00

87.500,00

62.500,00

105.000,00

22.500,00

UKUPNO: 5.392.500,00

RAZLIKA: 1.983.845,90 Izvor: Izrada studenta

Četvrta godina projekta obilježena je povećanjem proizvodnje, ali i širenjem u novi

poslovni prostor. Poduzetnik u četvrtoj godini plaća kamate i iznos kredita zbog završetka

počeka. Ukupni godišnji trošak iznosi 23.635,38. Poduzetnik se seli u novi skladišni prostor

veličine 100m2, sa parkiralištem. Prostor već ima ugrađenu hladnjaču za čuvanje proizvoda

što poduzetniku odgovara jer ne mora investirati u novu. Prostor je visok tri metra. Najam

prostora iznosi 5.250,00 kuna mjesečno, odnosno godišnje 63.000,00 kuna. Režije čine

mjesečni trošak u iznosu od 5.000,00 kuna, što godišnje iznosi 60.000,00 kuna. Kako se radi o

skladišnom prostoru poduzetnik ulaže u uređenje prostora (sanitarni čvor, plohe od inox-a)

30.000,00 kuna. Troškovi internet trgovine ostaju isti jer poduzetnik ne mijenja svoju ponudu

na internetu i postojeće ugovore već ih produžuje. Ukupni godišnji troškovi internet trgovine

iznose 3.634,00 kuna.

52

U četvrtoj godini projekta poduzetnik ulaže u dvije nove mješalice kako bi povećao

proizvodnju i smanjio fizički rad svojim zaposlenicima. Mješalice omogućuju povećanje

proizvodnje bez sudjelovanja rada ljudi u procesu mješanja odnosno stvaranja proizvoda.

Poduzetnik plaća 20.000,00 kuna svaku mješalicu što čini ukupni trošak od 40.000,00 kuna.

Mješalice će se amortizirati kroz 10 godina. Plaće čine trošak od 399.342,72 kuna. Poduzetnik

ne zapošljava nove radnike.

Ulaganje u marketing ostaje snažno. Poduzetnik i dalje ulaže u Facebook i Google kako bi

doprio do ciljane skupine korisnika, odnosno mladih žena. Budžet za Facebook oglašavanje

iznosi 6.000,00 kuna mjesečno odnosno 72.000,00 kuna godišnje za što se plaća naknada u

iznosu od 12.690,00 kuna godišnje. Budžet za Google oglašavanje je 3.000,00 kuna mjesečno

odnosno 36.000,00 godišnje te se ostvaruje rabat. Naknada za Google oglašavanje iznosi

6.480,00 kuna. Poduzetnik i dalje ulaže u prospekte kako bi ponudio svoje proizvode hotelima

u Hrvatskoj što čini godišnji trošak u iznosu od 1.022,00 kune (A5(148*210mm), 4 stranice

135g/m2 – na sjajnom papiru). Također poduzetnik izrađuje i plakate B2-135g/m2 u količini

od 200 komada što čini trošak od 1.160,00 kuna godišnje.

Kako bi ubrzao proizvodnju poduzetnik kupuje još 10 komada plastičnih kalupa, 9 komada

posuda od inox-a, 9 drvenih kalupa, 9 silikonskih kalupa i 6000 komada refil ambalaže za

piling. Troškovi nabave sirovina iznose 70.000,00 kuna kvartalno odnosno 280.000,00 kuna

godišnje.

Tablica 16. Prikaz primitaka i izdataka za petu godinu izvođenja projekta

IZDACI (godišnje):

- Kredit:

- Godišnji iznos kredita

22.833,38



Mješalice (1 komad) 20.000,00

Plaće 603.515,28




Kalup drvo (5 komada) 1.900,00



65.000,00

Troškovi izrade: Maloprodaja (internet trgovina):

- Šumeće kugle (2,50 kn*144000 komada)


360.000,00

1.152.000,00

53


komada)


komada)



ambalažom * 12000 komada) Veleprodaja:




- Maska za lice (17kn sa

ambalažom*2000 komada) Trgovina:



- Piling od morske soli (23kn*200

komada)

- Maska za lice (34kn sa ambalažom*200 komada)


ambalažom*200 komada)

1.440.000,00

276.000,00

340.000,00

624.000,00

7.500,00

40.000,00

30.000,00

112.000,00

34.000,00

3.000,00

8.000,00

9.000,00

4.600,00

6.800,00

10.400,00



360.000,00

Dostavno vozilo 19.000,00

Gorivo 4.000,00

Uređenje 30.000,00

Najam trgovine 38.124,00

Režije 16.776,00

UKUPNO: 5.897.219,66


Maloprodaja (internet trgovina):


komada)





Veleprodaja:




- Maska za lice (22,5kn*2000 komada)

Trgovina:

- Šumeće kugle (15kn*12000 komada) - Uljni sapun (35kn*500)


2.160.000,00

480.000,00

3.600.000,00

2.520.000,00

430.000,00

840.000,00

45.000,00

87.500,00

75.000,00

140.000,00

45.000,00

18.000,00

17.500,00

22.500,00

54

- Piling od morske soli (40kn*200 komada)


- Melem za usne i tijelo (70kn*200 komada)

8.000,00

8.600,00

14.000,00

UKUPNO: 10.511.100,00

RAZLIKA: 4.613.880,34 Izvor: Izrada studenta

U petoj godini troškovi kredita iznose 22.833,38 kuna od čega kamate 1.416,67 kuna te

iznose 21.416,71 kuna. Trošovi najma ostali su isti u iznosu od 123.000,00 kuna godišnje.

Troškovi internet trgovine se produžuju i iznose 3.634,00 kuna. Poduzetnik nabavlja još jednu

mješalicu kako bi dodatno povećao proizvodnju i nju plaća 20.000,00 kuna, a amortizirat će

se na 10 godina u iznosu od 2.000,00 kuna godišnje. Poduzetnik zapošljava još dvoje

zaposlenika: voditelja trgovine čija je neto plaća 4.000,00 kuna a ukupni trošak plaća iznosi

6.011,88 kuna mjesečno, što čini godišnji trošak od 72.142,56 kuna te radnika u trgovini čija

je neto plaća 3.500,00 kuna, ukupni trošak plaće je 5.127,50 što čini godišnji izdatak u iznosu

od 61.530,00 kuna. Također poduzetnik zapošljava studenta u proizvodnji i studenta u

trgovini. Troškovi plaća s naknadom za Student servis iznose 35.250,00 kuna po studentu

godišnje. Ukupni trošak plaća za sve radnike u proizvodnji trgovini, studente i poduzetnika

iznosi 603.515,28 kuna godišnje. Poduzetnik se odlučuje ponoviti marketinšku kampanju.

Budžet za Facebook oglašavanje iznosi 6.000,00 kuna mjesečno odnosno 72.000,00 kuna

godišnje za što se plaća naknada u iznosu od 12.690,00 kuna godišnje. Budžet za Google

oglašavanje je 3.000,00 kuna mjesečno odnosno 36.000,00 godišnje te se ostvaruje rabat.

Naknada za Google oglašavanje iznosi 6.480,00 kuna. Poduzetnik i dalje ulaže u prospekte

kako bi ponudio svoje proizvode hotelima u Hrvatskoj što čini godišnji trošak u iznosu od

1.022,00 kune (A5(148*210mm), 4 stranice 135g/m2 – na sjajnom papiru). Također

poduzetnik izrađuje i plakate B2-135g/m2 u količini od 200 komada što čini trošak od

1.160,00 kuna godišnje. Poduzetnik se odlučuje i na suradnju s Beauty blogerima te im daje

besplatno proizvode te za uzvrat traži članak/recenziju. Trošak ponuđenih proizvoda iznosi

137,50 kuna (cijena izrade) te se šalje na adrese 10 blogera što čini ukupni trošak u iznosu od

1.375,00 kuna. Poduzetnik se odlučuje i na reklamiranje na Radio Rijeka županijskim

minutama koje se odnose na vrijeme između 10-11 sati, 14-15 sati i 18-19 sati. Emitiranje se

provodi u tri bloka po 10 sekundi i cijena je 160,00 kuna. Poduzetnik će se koristiti uslugama

24 puta i ukupni trošak emitiranja iznosi 3.840,00 kuna godišnje.

55

Kako bi osigurao nesmetano odvijanje proizvodnje poduzetnik kupuje dodatne plastične

kalupe, drvene kalupe i silikonske kalupe. Poduzetnik osigurava i dodatne ambalaže za piling:

5000 komada. Amortizacija se odnosi na računalnu opremu i kupljene mješalice u proteklim

godinama i iznosi 7.000,00 kuna godišnje. Troškovi nabave sirovina se povećavaju i iznose

90.000,00 kuna kvartalno što čini 360.000,00 kuna godišnjeg troška.

U petoj godini poduzetnik se odlučuje na otvaranje trgovine u Opatiji. Uzima se u najam

prostor od 20m2 u centru kod Opatijske tržnice. Prostor se nalazi u prizemlju zgrade i cijena

najma iznosi 3.177,00 kuna mjesečno odnosno 38.124,00 kuna godišnje. Režijski troškovi

odnose se na spomeničku rentu i komunalne usluge (380,00 kuna mjesečno, odnosno 4.560,00

kuna godišnje), struju ( 800,00 kuna mjesečno, godišnje 9.600,00 kuna), vodu (218,00 kuna

mjesečno. Godišnje 2.616,00 kuna. Ukupni režijski troškovi iznose 16.776,00 godišnje. Za

uređenje prostora trgovine izdvaja se 30.000,00 kuna. Kako bi se osigurao nesmetan tijek

proizvoda od proizvodnje do trgovine poduzetnik se odlučuje na kupnju dostavnog vozila:

Renault Kangoo, 2004 godište, kombi s 4 vrata s potrošnjom od 7l na 100 kilometara.

Poduzetnik kupuje rabljeno, registrirano vozilo, trošak nabavke vozila iznosi 19.000,00 kuna.

Vozilo će prometovati dva puta tjedno na relaciji Rijeka – Opatija (13,4 km). Trošak benzina

iznosi 4.000,00 kuna godišnje (96 puta godišnje vozilo će dostavljati a približni trošak vožnje

iznosi nešto više od 40,00 kuna.

Račun dobiti i gubitka iskazuje vrijednosti ukupnog prihoda i temeljnih elemenata njegove

raspodjele. Njegova je namjena da korisnicima izvještaja prezentira rezultate poslovanja za

određeno razdoblje. Rezultat uspješnog poslovanja iskazat će se s vrijednosti dobiti nakon

oporezivanja, a neuspješno poslovanje s iznosom gubitka. Prezentacija počinje s iskazivanjem

ukupnog prihoda planiranog obuhvatom obračunskih transakcija u određenom poslovnom

razdoblju. Ukupni prihod je sintetički vrijednosni rezultat djelovanja svih resursa u budućem

poslovanju investicijskog projekta (Bendeković i suradnici, 2007, p.275)

U nastavku slijedi prikaz izvještaja o planiranoj uspješnosti u petogodišnjem razdoblju.

56

Tablica 17. Račun dobiti i gubitka od 2014. – 2018. godine

2014 2015 2016 2017 2018

I Poslovni prihodi 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

II Poslovni rashodi 220.159,52 774.266,94 1.748.868,32 3.385.018,72 5.874.386,28

III Financijski

prihodi

- - - - -

IV Financijski

rashodi

- 3.002,7 2.000,40 23.635,38 22.833,38

V Udio u dobiti od

pridruženih poduzetnika

- - - - -

VI Udio u gubitku od

pridruženih poduzetnika

- - - - -

VII Izvanredni - ostali

prihodi

- - - -

VIII Izvanredni - ostali

rashodi

- - - -

IX Ukupni prihodi 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

X Ukupni rashodi 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66

XI Dobit ili gubitak

prije

oporezivanja

7.140,48 52.730,36 691.131,28 1.983.845,90 4.613.880,34

XII Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06

XIII Dobit ili gubitak

razdoblja

7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28


U prvoj godini projekta novoosnovani poduzetnik nepodliježe plaćanju poreza na dobit, dok

to već u drugoj godini nije slučaj. Poduzetnik u prvoj godini posluje s dobitkom u iznosu od

7.140, 48 kuna. U drugoj godini poduzetnik ostvaruje i financijske rashode koje se odnose na

troškove posudbe financijskih sredstava. Ukupni dobitak u drugoj godini iznosi 42.184,29

kuna. U trećoj godini nakon podmirenja poreza na dobitak poduzetnik ostvaruje dobit u

iznosu od 552.905,03 kuna. U četvrtoj godini poduzetniku istječe vrijeme počeka otplate

kredita te mu se financijski rashodi povećavaju a ukupna dobit iznosi 1.587.076,72 kuna. U

petoj godini poduzetnik ostvaruje dobit u visini od 3.691.104,28 kuna.

Bilanca je izvještaj koji služi za iskazivanje većine resursa s kojima posluje pravna osoba,

odnosno s kojima će poslovati poslovni subjekt nastao investicijskim projektom. U Bilanci

nisu iskazani vrlo važni resursi: ljudski potencijal, energetski izvori i drugi resursi koji se

koriste u poslovanju (Bendeković i suradini, 2007, p. 297.).

57

Tablica 18. Bilanca u petogodišnjem razdoblju

Naziv pozicije 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 31.12.2018

Aktiva

A) Potraživanja za upisani a ne uplaćeni

kapital B) Dugotrajna imovina 5.000,00 26.276,50 19.276,50 40.634,00 35.634,00

I. Nematerijalna

imovina

7.276,50 2.276,50 3.634,00 3.634,00

II. Materijalna imovina

19.000,00 17.000,00 37.000,00 32.000,00

3. Postrojenja i oprema 5.000,00 19.000,00 17.000,00 37.000,00 32.000,00

III. Dugotrajna

financijska imovina IV. Potraživanja C) Kratkotrajna

imovina 110.720,00 355.350,00 1.169.100,00 2.668.090,00 4.886.170,00

I. Zalihe 20.000,00 60.000,00 200.000,00 280.000,00 360.000,00

1. Sirovine i materijal 6.860,00 26.350,00 6.100,00 84.590,00 68.870,00

3. Gotovi proizvodi 83.860,00 269.000,00 963.000,00 2.303.500,00 4.457.300,00

IV. Novac u banci

87.023,50 236.115,79 385.821,18 1.596.268,07

D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

E) Ukupno Aktiva 115.720,00 468.650,00 1.424.492,29 3.094.545,18 6.518.072,07

F) Izvan bilančani zapisi

Pasiva A) Kapital i rezerve 11.340,48 55.006,86 711.131,28 2.003.845,90 4.633.880,35

I. Temeljni (upisani)

kapital 10,00

20.000,00 20.000,00 20.000,00

II. Kapitalne rezerve III. Rezerve iz dobiti

10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,07

1. Rezerve iz dobiti

10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,07

IV. Revaloritacijske

pričuve V. Zadržana dobit 4.190,00 2.276,50

VI. Dobit poslovne

godine 7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28

VII. Manjinski interes

B) Rezerviranja

C) Dugoročne obveze 2.000,04 2.000,04 23.635,38 22.833,38

D) Kratkoročne obveze 104.379,52 411.643,10 711.360,97 1.067.063,90 1.861.358,34

E)Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućega razdoblja

F) Ukupno Pasiva 115.720,00 468.650,00 1.424.492,29 3.094.545,18 6.518.072,07

G) Izvanbilančani zapisi


58

Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja

projekta i doprinosa projekta jačanju financijskog potencijala investitora. Primici u

financijskom toku pužaju informacije o raspoloživim financijskim sredstvima, a izdatci o

dospjelim obvezama. Projekt je likvidan ako mu je kumulativ neto primitaka stalno pozitivan

(Zekić, 2010, p. 107).

Veličina financijskog potencijala projekta ovisi o primicima i izdacima financijskih sredstava

u pojedinom razdoblju vijeka projekta, tj. o financijskim tokovima projekta. Kako financijski

potencijal projekta treba zadovoljiti različite zahtjeve u procesu izvedbe i poslovanja

projekta, potrebno je ocjenjivati likvidnost investicijskog projekta radi sagledavanja

mogućnosti financiranja projekta i njegov doprinos jačanju financijskog potencijala

poslovnog subjekta.. U operativnom smislu planiranje financijskih tokova ima dva temeljna

cilja (Bendeković, 2007, p.287):

· Osiguranje likvidnosti tijekom izvedbe i poslovanja projekta

· Proračun stanja novčanih sredstava u bilanci

Tablica 19. Financijski tok

Struktura/Godina 1 2 3 4 5

II. PRIMICI 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

1. Ukupni prihodi 730.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

2. Izvori finaciranja 100.000,00

2.1. Vlastiti izvori 100.000,00

2.2. Krediti 100.000,00

3. Ostatak vrijednosti

3.1. Dugotrajna

imovina

3.2. Kratkotrajna

imovina

II. IZDACI 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66

4. Investicije 7.700,00 22.190,00 1.810,00 46.590,00 4.2870,00

4.1. Dugotrajna

imovina

5.000,00 20.000,00 40.000,00 39.000,00

4.2. Kratkotrajna

imovina

2.700,00 2.190,00 1.810,00 6.590,00 3.870,00

5. Materijalni

troškovi 108.020,00 333.160,00 1.167.290,00 2.661.500,00 4.882.300,00

6. Troškovi osoblja 73.949,52 269.185,44 399.342,72 399.342,72 60.3515,28

59

7. Financijske obveze 2.000,04 2.000,04 23.635,38 22.833,38

7.1. Anuiteti 23.635,38 22.833,38

7.1.1. Otplatni dio 21.817,71 21.416,71

7.1.2. Kamata 2.000,04 2.000,04 1.817,67 1.416,67

7.2. Ostalo 30.490,00 150.734,16 180.426,00 277.586,00 345.701,00

8. Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06

III. NETO PRIMICI 7.140,48 42.184,29 552.905,03 1.587.076,72 3.691.104,28

Izvor: Izrada studenta prema Bendeković i suradnici, 2007, p.296

Prema izračunu može se zakljućiti da je projekt likvidan i isplativ.

Sljedeća tablica prikazuje usporedbu planiranih prihoda, planiranih rashoda, profita sa

ostvarenim prihodima, rashodima, profitom.

Tablica 20. Ocjena efikasnosti projekta

Planirano

2014 2015 2016 2017 2018

Prihod 220.000,00 800.000,00 2.400.000,00 5.390.000,00 10.410.000,00

Rashod 200.000,00 700.000,00 1.750.000,00 3.300.000,00 5.780.000,00

Dobit 20.000,00 100.000,00 650.000,00 2.090.000,00 4.630.000,00

Ostvareno

Prihod 2014 2015 2016 2017 2018

Rashod 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

Dobit 220.159,52 777.269,64 1.750.868,72 3.408.654,10 5.897.219,66

7.140,48 52.730,36 691.131,28 1.983.845,90 4.613.880,34


Prema izračunu ocjene efikanosti projekta možemo zaključiti da je projekt

isplativ, to jest profit ostvareni je veći od profita planiranog. Također i prema

prethodno izračunatim podacima može se zaključiti da je projekt isplativ.

60

3.5. MASTER BUDŽET

Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine odnosi se na regije u Hrvatskoj u

prvoj godini, dok u ostalim godinama odnosi se i na područja izvan Hrvatske jer je

omogućena kupovina preko interneta te korisnici sami snose troškove poštarine.

Tablica 21. Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine

PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018

Središnja i istočna Hrvatska 3000 5500 17000 44000 100000

Sjeverozapadna Hrvatska 4500 8000 20000 44000 100000

Jadranska Hrvsatska 2120 4500 23500 50000 90000

BIH 3000 25000 32000 50000

Republika Srbija 10000 20000 45000 74000

UKUPNO 9620 31000 105500 215000 414000 Izvor: Izrada studenta

Procjenjeni varijabilni troškovi su: prijevoz 3% od ukupne prodaje i reklama 6% od ukupne

prodaje.

Tablica 22. Procijenjeni fiksni troškovi po godinama

2014 2015 2016 2017 2018

Indirektan materijal 1.000,00 1.000,00 1.200,00 1.600,00 1.800,00

Održavanje 1.200,00 1.200,00 1.400,00 1.600,00 1.800,00

Energija 2.400,00 2.400,00 3.600,00 4.800,00 8.000,00

Amortizacija 1.000,00 3.000,00 3.000,00 7.000,00

Porezi 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06

Plaće radnika proizvodnog odjela 195.235,92 325.393,20 325.393,20 360.643,20

Plaće radnika prodajnog djela 16.8922,56

Plaće radnika uprave 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52

Najam 18.000,00 36.000,00 36.000,00 63.000,00 101.124,00 Izvor: Izrada studenta

Tablica 23. Ciljane konačne zalihe gotovih proizvoda

2014 2015 2016 2017 2018

Ciljane konačne zalihe 500 1000 1500 2000 2500


61

Tablica 24. Drugi procijenjeni podaci za izradu master budžeta

2014 2015 2016 2017 2018

Prosječna prodajna cijena 23,62 26,77 23,14 25,08 25,39

Troškovi nabave materijala 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86

Nabavljen materijal 20000,00 60000,00 200000,00 280000,00 360000,00

Proizvodnja (kom) 9620 31000 105500 210000 417200

Sati direktnog rada (po satu) 0,20 0,25 0,11 0,05 0,03

Direktni materijal 0,20 1,93 1,89 1,33 1,00

Troškovi rada (po satu) 25,00 22,65 22,39 22,39 22,52

Stopa poreza na dobit 20% 20% 20% 20% 20% Izvor: Izrada studenta

Tablica 25. Opći varijabilni troškovi (po satu direktnog rada)

2014 2015 2016 2017 2018

Indirektan materijal 0,4 0,3 0,7 0,8 0,9

Održavanje 0,04 0,03 0,06 0,07 0,09

Energija 0,2 0,16 0,24 0,36 0,26 Izvor: Izrada studenta

62

Tablica 26. Prodajni budžet

JEDINICE (kom)

PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018

Središnja i istočna Hrvatska 3000 5500 17000 44000 100000

Sjeverozapadna Hrvatska 4500 8000 20000 44000 100000

Jadranska Hrvatska 2120 4500 23500 50000 90000

BIH 3000 25000 32000 50000

Republika Srbija 10000 20000 45000 74000

UKUPNO 9620 31000 105500 215000 414000

IZNOSI U KN

PODRUČJE 2014 2015 2016 2017 2018

Središnja i istočna Hrvatska 70.883,58 147.258,06 393.497,63 1.103.581,40 2.538.913,04

Sjeverozapadna Hrvatska 106.325,36 214.193,55 462.938,39 1.103.581,40 2.538.913,04

Jadranska Hrvatska 50.091,06 120.483,87 543.952,61 1.254.069,77 2.285.021,74

BIH 0,00 80.322,58 578.672,99 802.604,65 1.269.456,52

Republika Srbija 0,00 267.741,94 462.938,39 1.128.662,79 1.878.795,65

UKUPNO 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00 Izvor: Izrada studenta

Budžet prikazuje umnožak količine i prosječne prodajne cijene.

Tablica 27. Proizvodni budžet

2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO

Prodajni budžet 9620 31000 105500 215000 414000 775120

Željene konačne zalihe 500 1000 1500 2000 2500

UKUPNO 10120 32000 107000 217000 416500

Početne zalihe -1500 -1250 -1200 -1150 -1000

Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720 Izvor: Izrada studenta

63

Tablica 28. Budžet nabave direktnog materijala

2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO

Potrebna proizvodnja 11620 33250 108200 218150 417500 788720

Ciljane konačne zalihe DM (15%) 4987 16230 32722 62625 73500

UKUPNO 16607 49480 140922 280775 491000

Početne zalihe DM (15%) 1743 4987 16230 32722 62625

Potrebna nabava 14864 44493 124692 248053 428375 860477

Troškovi nabave po jedinici poizvoda 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86

NABAVNA

VRIJEDNOST 30.768,48 85.871,49 147.136,56 329.910,49 368.402,5 962.089,52 Izvor: Izrada studenta

Tablica 29. Budžet trošenja DM

2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO


Troškovi nabave po jedinici proizvoda 2,07 1,93 1,18 1,33 0,86

Troškovi DM 24.053,4 64.172,5 127.676 290.139,5 359.050 865.091,4 Izvor: Izrada studenta

Tablica 30. Budžet direktnog rada

2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO


Sati direktnog rada po

jedinici 0,20 0,25 0,11 0,05 0,03

Sati direktnog rada 2324 8312,5 11902 10907,5 12525

Trošak rada po satu 25,00 22,65 22,39 22,39 22,52

Trošak direktnog rada 58.100 188.278,125 266.485,78 244.218,93 282.063 1.039.145,83 Izvor: Izrada studenta

64

Tablica 31. Budžet općih troškova pogona za sve godine projekta

2014 2015 2016 2017 2018

FT VT FT VT FT VT FT VT FT VT

Indirektan

materijal 1.000,00 400 1.000,00 300 1.200,00 840 1.600,00 1280 1.800,00 1620

Održavanje 1.200,00 48 1.200,00 36 1.400,00 84 1.600,00 112 1.800,00 162

Energija 2.400,00 480 2.400,00 384 3.600,00 864 4.800,00 1728 8.000,00 2080

Amortizacija 1.000,00 3.000,00 3.000,00 7.000,00

Najam 18.000,00 36.000,00 36.000,00 630.00,00 101.124,00 Izvor: Izrada studenta

Tablica 32. Budžet konačnih zaliha

Konačne zalihe (kom) Standardni trošak po jedinici Ukupni trošak

2014 500 9,09 4.545,00

2015 1000 8,86 8.860,00

2016 1500 4,07 6.105,00

2017 2000 2,80 5.600,00

2018 2500 1,82 4.550,00

UKUPNO 29.660,00 Izvor: Izrada studenta

Tablica 33. Budžet nabavne vrijednosti prodane robe

2014 2015 2016 2017 2018 UKUPNO

Direktan materijal 24053,4 64172,5 127676 290139,5 359050 865091,4

Direktan rad 58100 188278,125 266485,78 244218,93 282063 1039145,8

Opći troškovi pogona 23.528 42.320 46.988 77.120 123.586 313.542,00

Ukupni troškovi proizvoda 105.681,4 294.770,625 441.149,78 611.478,43 764.699 2.217.779,2

PLUS: Početne zalihe 13635 11075 4884 3.220 1820

UKUPNO 119.316,4 305.845,625 446.033,78 614.698,43 766.519

MINUS: Konačne zalihe -4.545 -8.860 -6105 -5.600 -4550

Nabavna vrijednost robe 114.771,4 296.985,625 439.928,78 609.098,43 761.969 Izvor: Izrada studenta

65

Tablica 34. Budžet troškova prodaje za sve godine

2014 2015 2016 2017 2018

FT VT FT VT FT VT FT VT FT VT

Plaće 0,00 0 195.235,92 0 325.393,20 0 325.393,20 0 529.565,76 0

Prijevoz 0 0 0 0 4.000,00 120

Reklame 0 87.455,00 5.247,3 116.792,00 7.007,52 117.952,00 7.077,12 123.167,00 7.390

Trgovina

(najam) 38.124,00

UKUPNO 0,00 287.938,22 449.192,72 450.422,32 702.366,76 Izvor: Izrada studenta

Tablica 35. Budžet administrativnih troškova

2014 2015 2016 2017 2018

Plaće uprave 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52

Ostali administrativni

troškovi 590 0 0 0 0

UKUPNO 74.539,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 Izvor: Izrada studenta

Tablica 36. Budžetirano izvješće prihoda (rekapitulacija)

2014 2015 2016 2017 2018

Prodajni budžet 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

Budžet nab. vrijed. prodane robe -114.771,40 -296.985,62 -439.928,78 -609.098,43 -761.969,00

Bruto dobitak 112.528,60 533.014,38 2.002.071,22 4.783.401,57 9.749.131,00

Budžet troš. Prodaje 0,00 287.938,22 449.192,72 450.422,32 702.366,76

Budžet administrativnih troškova 74.539,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52 73.949,52

UKUPNO 74.539,52 361.887,74 523.142,24 524.371,84 776.316,28

Dobitak prije poreza 37.989,08 171.126,64 1.478.928,98 4.259.029,73 8.972.814,72

Porez 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06

Dobitak nakon poreza 37.989,08 160.580,57 1.340.702,73 3.862.260,55 8.050.038,66 Izvor: Izrada studenta

66

4. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA

U sljedećem poglavlju prikazana je dinamička ocjena projekta koja obuhvaća izračun neto

sadašnje vrijednosti, interne stope profitabilnosti, perioda povrata ulaganja. Prikazat će se

ekonomski tok projekta te izračunati statički pokazatelji uspješnosti projekta.

4.1. DINAMIČKA OCJENA PROJEKTA

· Neto sadašnja vrijednost

Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u

ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta (Orsag,

2002, p.23).

Tablica 37. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta

Godina Izdaci Primici Novčani

tijek

Diskontni

faktor

(2%)

Sadašnja vrijednost

-100.000,00

2 777.269,64 830.000,00 52.730,36 0,9612 50.684,42

3 1.750.868,70 2.442.000,00 691.131,30 0,9423 651.253,01

4 3.408.654,10 5.392.500,00 1.983.845,90 0,9238 1.832.676,84

5 5.897.219,70 10.511.100,00 4.613.880,30 0,9057 4.178.791,42

NSV= 6.042.337,58


Prema metodi neto sadašnje vrijednosti projekt je isplativ jer je neto sadašnja vrijednost

pozitivna.

· Interna stopa rentabilnosti projekta

Ova metoda koristi internu stopu rentabilnosti za ocjenu isplativosti ulaganja u realizaciji

nekog projekta. Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskotna stopa koja izjednačava

sadašnju vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na

nulu (Zekić, 2010, p. 112).

Interna stopa rentabilnosti pokazuje godišnju stopu prinosa na uloženi kapital i osnovica je za

ugovaranje maksimalno prihvatljive kamatne stope na kredite za financiranje realizacije

67

projekta. Ona daje informacije o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta, ali ne i o

apsolutnom iznosu te akumulacije (Zekić, 2010, p. 113-114).

Tablica 38. Izračun interne stope rentabilnosti projekta

Godina Izdaci Primici Novčani

tijek

Diskontni faktor

(2%) Sadašnja vrijednost

-100.0000,00

2 777.269,64 830.000,00 52.730,36 0,9612 50.684,42203

3 1.750.868,7 2.442.000,00 691.131,28 0,9423 651.253,0051

4 3.408.654,1 5.392.500,00 1.983.845,9 0,9238 1.832.676,842

5 5.897.219,7 10.511.100,00 4.613.880,34 0,9057 4.178.791,424

NSV= 6.042.337,58 kn

IRR 2,97% Izvor: Izrada studenta

Projekt je isplativ jer je interna stopa rentabilnosti veća od zadane.

· Metoda perioda povrata ulaganja u projekt

Ova metoda izračunava period povrata ulaganja u projekt očekivanim pozitivnim financijskim

tokovima, kada se kumulativ neto primitaka od eksploatacije izjednačava s neto ulaganjem u

realizaciju projekta. Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj

će kumulativ procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt

(Zekić, 2010, p. 110).

Tablica 39. Izračun diskontiranog razdoblja povrata

Sadašnja vrijednost

-100.000,00

50.684,42

651.253,01

1.832.676,84

4.178.791,42


Projekt je isplativ već u trećoj godini poslovanja, odnosno u drugoj godini podizanja kreditnih

sredstava.

Izvor informacija za dinamičnu ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta, tj.

tablica koja sadrži informacije o onim poslovnim događajima koji utječu na kretanje

68

ekonomskog potencijala projekta. Te su informacije izražene u novčanim jedinicama, a u

analizu su uključeni (Bendeković i suradnici, 2007, p. 333):

· Neposredni učinci u sklopu projekta

· Stalne tržišne cijene iz prve godine vijeka projekta

· Službeni tečaj stranih sredstava plaćanja

Vidi se da izdaci u ekonomskom toku projekta imaju vrlo sličnu strukturu kao i izdaci u

financijskom toku projekta. Razlika je jedino u tome što se obveze prema izvorima

financiranja pojavljuju u financijskom toku projekta, dok ih u izdacima ekonomskog toka

projekta nema. To je zato što se te obveze međusobno izjednačuju s prethodno dobivenim

kreditima te je njihov učinak na ekonomski potencijal ili imovinu projekta neutralan. Drugim

riječima, oni ne smanjuju ekonomski potencijal ili imovinu nego samo njegov financijski

potencijal (Bendeković i suradnici, 2007, p.333-334).

Tablica 40. Ekonomski tok projekta od 2014.2018. godine

2014 2015 2016 2017 2018

PRIMICI 227.300,00 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

1.Ukupni prihodi 830.000,00 2.442.000,00 5.392.500,00 10.511.100,00

2.Ostatak vrijednosti

2.1.Kratkotrajna imovina

2.2.Dugotrajna imovina

IZDACI 220.159,52 635.054,51 1.347.268,97 3.504.201,90 6.451.461,34

3.Investicije 7.700,00 22.190,00 1.810,00 46.590,00 42.870,00

3.1.Dugotrajna imovina 5.000,00 20.000,00 40.000,00 39.000,00

3.2.Kratkotrajna imovina 2.700,00 2.190,00 1.810,00 6.590,00 3.870,00

4.Materijalni troškovi 108.020,00 333.160,00 1.167.290,00 2.661.500,00 4.882.300,00

5.Troškovi osoblja 73.949,52 269.158,44 39.942,72 399.342,72 603.515,28

6.Porez na dobit 10.546,07 138.226,25 396.769,18 922.776,06

NETO PRIMICI 7.140,48 194.945,49 1.094.731,03 1.888.298,10 4.059.638,66 Izvor: Izrada studenta

69

4.2. STATIČKA OCJENA PROJEKTA

Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz korištenje

podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja. Obično postoje dva

opća kriterija za izbor reprezentativne godine (Bendeković i suradnici, 2007, p.325):

· Postignuto je moguće iskorištenje poslovnog kapaciteta projekta

· U projektu još traje otplaćivanje kredita

Knjigovodstvena vrijednost poslovnog subjekta za petu godinu kao godinu u kojoj se

maksimalno iskorištavaju kapaciteti te još uvijek traje otplaćivanje kredita iznosi

4.633.880,35 kuna. U sljedećoj tablici prikazan je izračun pokazatelja za sve godine projekta,

dok se objašnjenja odnose na petu reprezentativnu godinu projekta.

Tablica 41. Izračun pokazatelja za statičku ocjenu projekta od 2014-2018. godine

2014 2015 2016 2017 2018

Likvidnost:

Koeficijent tekuće likivnost 1,06 0,86 1,64 2,50 2,62

Koef. Likvidnosti tekućeg poslovanja 1,40 1,29 3,0 4,6 5,35

Upravljanje dugom:

Koeficijent samofinanciranja 0,09 0,11 0,49 0,64 0,71

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,9 0,88 0,50 0,35 0,30

Koeficijent financijske stabilnosti 0,45 0,66 3,15 6,32 11,70

Upravljanje imovinom:

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 1,96 1,77 1,71 1,74 1,61

Koeficijent obrtaja kratkotrajne aktive 2,05 2,33 2,08 2,02 2,15

Koeficijent obrtaja zaliha 4,19 4,48 4,68 8,22 12,38

Dani vezivanja zaliha 85,91 80,35 76,92 43,79 29,07

Rentabilnost:

Prinos od kapitala 0,62 0,76 0,77 0,79 0,79

Bruto rentabilnost ukupnih prihoda 0,03 0,06 0,28 0,37 0,44

Neto rentabilnost ukupnih prihoda 0,03 0,05 0,22 0,30 0,35


Koeficijent tekuće likvidnosti ≥ 1, računa se kao:

70

Koeficijent likvinosti tekućeg poslovanja ≥ 1, računa se:

Oba pokazatelja moraju biti veća od 1. Projekt je u svim godinama likvidan iako se može

primjetiti da u drugoj godini prilikom posudbe sredstava dolazi do smanjenja likvidnosti, a u

petoj godini je najveća kada su najveći prihodi.

Koeficijent samofinanciranja ≥ 0:

Koeficijent samofinanciranja u petoj reprezetativnoj godini pokazuje da se 71% imovine

poduzeća financira iz vlastitih izvora. Idealna vrijednost ovog pokazatelja iznosi 50% te je

poželjno da je njegova vrijednost što veća, tj. trebala bi se što veća vrijednost imovine

financirati iz vlastitih izvora. Dakle, viši stupanj samofinanciranja ukazuje na veće korištenje

vlastitog kapitala i posljedično lakše podmirivanje obveza.

Koeficijent ukupne zaduženosti ≥ 0:

Koeficijent zaduženosti od 30% pokazuje da se 30% ukupne aktive financira iz tuđih izvora.

Poželjna je što manja vrijednost ovog pokazatelja. Veći pokazatelj znači i veći rizik, te je

velika mogućnost upadanja tvrtke u financijske neprilike.

Koeficijent financijske stabilnosti ≥ 0:

Koeficijent financijske stabilnosti zahtjeva da zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima.

Mora biti veći od 1. U trećoj godini dolazi do povećanja koeficijenta iznad 1, te u petoj godini

iznosi 11,70 te ukazuje da poduzeće neće doći u probleme ukoliko dođe do zastoja u prodaji

zaliha.

71

Koeficijent obrtaja ukupne imovine ≥ 0:

Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku

jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspješno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. U

petoj godini iznosi 1,61 što je pozitivno jer pokazatelj mora biti veći od 0. Jedna novčana

jedinica aktive inicira ostvarenje 1,65 jedinica prihoda na tržištu. Izvedenica ovog pokazatelja

je sljedeći pokzatelj.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne aktive ≥ 0:

Također je u petoj godini pozitivan i iznosi 2,15.

Koeficijent obrtaja zaliha:

Predugo stajanje robe na skladištu povećava troškove poslovanja i govori o tome da se te robe

treba čim prije riješiti. Prekratko stajanje robe može značiti gubitak zarade jer nema dovoljno

robe za prodaju u datom trenutku. Koeficijent obrtaja zaliha pokazuje koliko puta se

proda/okrene početna zaliha u toku perioda. U petoj godini iznosi 12,38.

Dani vezivanja zaliha:

Dani vezivanja zaliha trebaju biti što manji. U petoj reprezetativnoj godini prozvodi stoje na

zalihama 29,07 dana.

72

Prinos od kapitala ≥ 0:

ROE (Prinos od kapitala) je koeficijent profitabilnosti koji se računa na način da se neto dobit

podijeli sa prosječnim kapitalom. Pokazuje neto zaradu generiranu po jedinici uloženog

kapitala. U petoj godini iznosi 0,79, odnosno 79%. Na jednu jedinicu vlastitog kapitala

poduzeće ostvaruje 0,79 novčanih jedinica.

Bruto rentabilnost ukupnih prihoda ≥ 0:

Bruto rentabilnost ukupnih prihoda iznosi 0,44. U petoj godini bruto rentabilnost ukupnih

prihoda je najveća.

Neto rentabilnost ukupnih prihoda ≥ 0:

Neto rentabilnost ukupnih prihoda povećava se svake godine projekta. Najmanja vrijednost je

u prvoj godini, dok najveća vrijednost je u petoj godini i iznosi 0,35.

Prednost statičnog pristupa tržišnoj ocjeni projekta je u tome što je on jednostavan i lako

razumljiv u proračunu i interpretaciji, budući da je veći dio tih pokazatelja i inače u upotrebi

pri izradi periodičnih i godišnjih poslovnih izvješća postojećih poslovnih subjekata. Iz toga i

proistječe njegova prednost koja omogućuje i olakšava usporednu analizu projekta s

identičnim pokazateljima za prošlo razdoblje. Osnovni nedostatak statičnog pristupa je u tome

što reprezentativna godina, ma koliko pažljivo bila izabrana, često nije dovoljno

reprezentativna za cijeli vijek projekta jer različit vremenski raspored primitaka i izdataka u

vijeku projekta teško može biti prikazan jednom jedinom godinom. Taj je nedostatak donekle

ublažen za projekte čiji je raspored primitaka i izdataka u različitim godinama sličan, ali u

praksi to nije tipičan primjer. Osim toga, taj pristup zanemaruje vremenske preferencije u

procesu investiranja i poslovanja (Bendeković i suradnici, 2007, p. 331).

73

5. ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Cilj je analize osjetljivosti projekta da odredi u kojoj mjeri je projekt osjetljiv na promjene

ulaznih varijabli koje je investicijski projektant koristio prilikom ocjene projekta u

determinističkim uvjetima, odnosno koliki pozitivni ili negativni utjecaj ima moguća

promjena neke ulazne varijable na konačne rezultate ocjene. Analiza osjetljivosti se može

koristiti prilikom proračuna svakog pokazatelja prihvatljivosti projekta, bez obzira da li se

radi o statičnom ili dinamičnom pristupu ocjeni. Najčešće se ona primjenjuje u dinamičnom

pristupu i koristi informacije iz cijelog vijeka projekta (Bendeković, 2007, p. 399).

Tablica 42. Rezultati analize osjetljivost

Parametar Promjena vrijednosti parametra IRR

Prodajna cijena -10% 2,13%

0% 2.97%

Troškovi

10% 2,41%

0% 2,97%

U tablici su prikazane promjene interne stope rentabilnosti ukoliko dođe do promjene

prodajnih cijena i troškova. Ako dođe do smanjenja prodajnih cijena za 10% interna stopa

rentabilnosti smanjit će se na 2,13%. Ukoliko se ukupni troškovi povećaju za 10% interna

stopa će se smanjiti i iznosit će 2.41%. Na temelju rezultata analize osjetljivosti može se

zaključiti da je projekt naglašeno osjetljiv na promjene prodajnih cijena, dok je manje osjetljiv

na promjene ukupnih troškova.

74

6. ZAKLJUČAK

U današnjem okruženju ljudi sve veću pažnju pridaju izgledu. Briga o fizičkom izgledu

postala je neizostavni dio rutine ženama i muškarcima. U modernom svijetu ljudi se sve više

okreću prirodi i zdravlju. Danas više nije dovoljno stvoriti proizvod jer se svaki dan stvaraju

novi proizvodi. Ono što je bitno jest stvoriti proizvode koji će zadovoljiti sve složenije

potrebe potrošaća. Ekološka svijest, prirodni sastojci, briga o životinjama, briga o

potrošaćima, individualni pristup neki su od temeljnih uvjeta za zadovoljenje želja i

očekivanja potrošaća i čimbenici uspjeha. Mogućnost zadovoljenja potrošaćevih želja i

očekivanja omogućit će ubiranje vrhnja svima koji su dovoljno uspješni u ispunjavanju želja i

očekivanja. U Hrvatskoj proizvodnja prirodne kozmetike se počela razvijati te su potrošaći

pozitivno reagirali. Tržište kozmetike kako u svijetu tako i u Hrvatskoj bilježi stalan rast, čak i

u vrijeme krize svjetsko tržište kozmetike nije posustalo. Sa stalnim rastom i sve većom dobiti

dolazi i do pojave konkurencije. U Hrvatskoj djeluje relativno malen broj proizvođača

prirodne kozmetike te se tržište počinje ubrzano razvijati. Blogovi koji se bave kozmetikom

postaju jedan od glavnih načina promidžbe malim i velikm proizvođačima. Facebook i

Google oglašavanje postaju nezaobilazni kako bi poduzetnik na ciljan načim doprio do svoje

ciljane skupine potrošaća. Klasično oglašavanje svodi se na minimum pojavom novih

tehnologija.

Izvođenjem Investicijske studije pokazalo se da je isplativo pokrenuti proizvodnju prirodne

kozmetike. Cijene koje poduzetnik postavlja su konkurentne za proizvode prirodne

kozmetike. Prema napravljenim izračunima primitaka i izdataka, računu dobiti i gubitka,

bilanci i ostalome primjetno je da je poduzetnik profitabilan. Dobit se povećava iz godine u

godinu. Također, prema izračunu neto sadašnje vrijednosti i interne stope rentabilnosti

poduzetniku je isplativo ulagati u proizvodnju prirodne kozmetike.

Kako bi poduzetnik opstao na tržištu on mora prvenstveno zadovoljiti i želje i očekivanja

interesno utjecajnih skupina. Potrebno je osigurati stalne dobavljače koji mogu osigurati

sigurnu opskrbu od proizvođača sirovina do podzetnika. Nesmetano odvijanje proizvodnje

jedan je od temeljnih uvjeta uspješnosti poslovanja. Poduzetnik također utječe i na druge

proizvođače ali isto tako i oni na njega. Potrebno je nadgledati rad konkurenata kako bi uvijek

mogli biti cijenom i kvalitetom iznad ostalih. Potrebno je zadovoljiti uvjete koje lokalne i

državne vlasti propisuju poduzetniku.

75

U današnjem ubrzanom svijetu stalne inovacije su nužne a promjene su svakodnevne.

Kozmetičko tržište obiluje inovacijama te se većina patenata godišnje u Europi odnosi na

kozmetičke proizvode. Proizvodnja Luna nastoji zadovoljiti sve zahtjeve potrošaća i

ispunjavati njegove želje i očekivanja. Kako bi se omogućio rast tvrtke i učvršćivanje brenda

poduzetnik se širi na tržišta izvan Hrvatske te time uspješno povećava dobit što se može

vidjeti i po prikazanim izvješćima. Poduzetniku se veleporodaja pokazuje kao uspješan

dodatni pravac poslovanja. Širenjem na veleprodaju poduzetnik za duplo smanjuje količinu

pakiranja kako bi udovoljio potrebama hotela i centara ljepote. Smanjenjem količine za sve

proizvode osim šumećih kugli poduzentik smanjuje i cijenu svojih proizvoda. Veleprodaja se

pokazuje kao uspješan i isplativ pravac poslovanja. Otvaranjem trgovine u Opatiji poduzetnik

se u potpunosti etablira na tržištu. Samim otvaranjem trgovine uspješno se približava starijoj

populaciji koja ne kupuje preko interneta, ali i turistima iz različitih zemalja svijeta.

Maloprodaja se u prvoj godini dodatno pokriva iz dobiti ostalih djelatnosti. Maloprodaja

omogućava proizvođaču da bude prisutan na tržištu za različite skupine korisnika.

Isplativost pokretanja proizvodnje prirodne kozmetike Luna može se vidjeti već u prvoj

godini poslovanja poduzeća. Nastavkom poslovanja isplativost raste iz godine u godinu.

Statička i dinamička ocjena također ocjenju projekt kao isplativ projekt.

U svijetu gdje bi ljudi učinili gotovo sve da budu lijepi, prirodna kozmetika Luna im

omogućuje da ostanu lijepi na prirodan, zdrav i ekološki prihvatljiv način.

76

LITERATURA

1) KNJIGE

Bangs, D.H.JR. 1998, Kako napraviti poslovni plan s kojim će vaše poduzeće uspjeti, Zagreb,

Jakubin i sin, Osijek, Centar za poduzetništvo

Bendeković, J. i suradnici 2007, Priprema i ocjena investicijskih projekata, Foip 1974,

Zagreb

Cingula, M., Hunjak, T., Ređep, M. 2004, Poslovno planiranje s primjerima za investitore, II.

dopunjena naklada, RriF-plus d.o.o. za nakladištvo i poslovne usluge, Zagreb

Malenica, N. 2001, Internacionalizacija poslovanja na primjeru kozmetičke industrije,

Diplomski rad, Ekonomski fakultet, Split

Orsag, S. 2002, Budžetiranje kapitala-Procjena investicijskih projekata, Masmedia, Zagreb

Osmangić Bedenik, N. 2002, Operativno planiranje, Školska knjiga, Zagreb

Zekić, Z. 2010, Projektni menadžmet - upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski

fakultet u Rijevi, Rijeka

2) ELEKTRONIČKI IZVORI

Barbalova, I. 2011, Global beauty and personal care: the year in review and winning

strategies for the future, In-cosmetics, Milano, online: http://www.in-cosmetics.com/

RXUK/RXUK InCosmetics/ documents/IC11, EuromonitorInt

GlobalBeautyAndPersonalCare

www.web.efzg.hr

www.ezinearticles.com

www.ginger.hr

www.jutarnji.hr

Łopaciuk, A. 2013, Global beauty industry trends in the 21 st century, Management,

Knowledge and Learning, International Conference, Zadar

77

www.mojezdravlje.net

www.poslovni.hr

ww.plus.hr

www.rrif.hr

www.hr.wikipedia.org

3) OSTALI IZVORI

Vašiček, D. 2013, Skripta za kolegij menadžersko računovodstvo

Zakon o izmjenama i dopunama zakon o trgovačkim društvima, 2012, Narodne novine, no.

111/93., 34/99., 121/99.

Zakon o predmetima opće uporabe, 2013, Narodne novine, no. 39/13

Pravilnika o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe,

Narodne novine, no. 82/10

78

POPIS TABLICA

Tablica 1. Sažetak projekta ...................................................................................................... 26

Tablica 2. Distribucijski kanali kozmetičkih proizvoda od 2000.-2010. godine ..................... 33

Tablica 3. Izračun troškova plaće investitora ........................................................................... 34

Tablica 4. Izračun plaća zaposlenih u proizvodnji ................................................................... 35

Tablica 5. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji – Voditelj maloprodaje ............................ 36

Tablica 6. Izračun plaća zaposlenih u maloprodaji - Radnik ................................................... 37

Tablica 7. Prikaz godišnje plaće za jednog studenta ................................................................ 37

Tablica 8. Prikaz primitaka i izdataka za prvu godinu izvođenja projekta .............................. 42

Tablica 9. Prikaz primitaka i izdataka za drugu godinu izvođenja projekta ............................ 44

Tablica 10. Prikaz plana otplate kredita – 1. godina ................................................................ 45




Tablica 14. Prikaz primitaka i izdataka za treću godinu izvođenja projekta ............................ 48

Tablica 15. Prikaz primitaka i izdataka za četvrtu godinu izvođenja projekta......................... 50

Tablica 16. Prikaz primitaka i izdataka za petu godinu izvođenja projekta ............................. 52

Tablica 17. Račun dobiti i gubitka od 2014. – 2018. godine ................................................... 56

Tablica 18. Bilanca u petogodišnjem razdoblju ....................................................................... 57

Tablica 19. Financijski tok ....................................................................................................... 58

Tablica 20. Ocjena efikasnosti projekta ................................................................................... 59

Tablica 21. Predviđena prodaja po područjima od 2014.-2018. godine .................................. 60

Tablica 22. Procijenjeni fiksni troškovi po godinama .............................................................. 60

Tablica 23. Ciljane konačne zalihe gotovih proizvoda ............................................................ 60

Tablica 24. Drugi procijenjeni podaci za izradu master budžeta ............................................. 61

Tablica 25. Opći varijabilni troškovi (po satu direktnog rada) ................................................ 61

Tablica 26. Prodajni budžet ...................................................................................................... 62

Tablica 27. Proizvodni budžet .................................................................................................. 62

Tablica 28. Budžet nabave direktnog materijala ...................................................................... 63

Tablica 29. Budžet trošenja DM .............................................................................................. 63

Tablica 30. Budžet direktnog rada ........................................................................................... 63

Tablica 31. Budžet općih troškova pogona za sve godine projekta ......................................... 64

Tablica 32. Budžet konačnih zaliha ......................................................................................... 64

Tablica 33. Budžet nabavne vrijednosti prodane robe ............................................................. 64

Tablica 34. Budžet troškova prodaje za sve godine ................................................................. 65

Tablica 35. Budžet administrativnih troškova .......................................................................... 65

Tablica 36. Budžetirano izvješće prihoda (rekapitulacija) ....................................................... 65

Tablica 37. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta ............................................................ 66

Tablica 38. Izračun interne stope rentabilnosti projekta .......................................................... 67

Tablica 39. Izračun diskontiranog razdoblja povrata ............................................................... 67

Tablica 40. Ekonomski tok projekta od 2014.2018. godine ..................................................... 68

Tablica 41. Izračun pokazatelja za statičku ocjenu projekta od 2014-2018. godine ................ 69

Tablica 42. Rezultati analize osjetljivost .................................................................................. 73

79

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Gantogram ........................................................................................................... 41

POPIS FOTOGRAFIJA

Slika 1: Sadržaj master budžeta ............................................................................................... 13

80

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/638.B.pdf · elaborira o prirodnoj kozmetici, prikazuje predinvesticijska studija, investicijska studija, ekonomsko financijska