SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski … · 2015. 10. 5. · Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2015./2016.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u starome vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar Zimski Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 18,15-20 P 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije četvrtkom 15-16; e-mailom, MudRi

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Pregled prapovijesti i razumijevanje arheološke terminologije i kulturnih grupa željeznog doba. Etnije Ilirika, povijesni pregled problematike, doprinosi različitih disciplina, problemi interpretacije i nove znanstvene spoznaje. Upoznavanje s antičkim književnim i epigrafičkim izvorima i načinom njihova korištenja u povijesnoj znanosti. Grčka kolonizacija na Jadranu i njezini problemi. Djelovanje Dionizija Sirakuškog i njegovih nasljednika. Kolonizacija Visa i Hvara. Ilirska država i uloga grčkih kolonija Apolonije i Dirahija na području Jadrana. Demetrije Hvarski. Helenistička ekonomija, pomorstvo i uloga grčkih obalnih svetišta. Diomedov kult na Jadranu. Odnos Grka prema autohtonom stanovništvu i stupanj integriranosti domaćih zajednica u helenističku sredozemnu civilizaciju. Odnos Grka i autohtonih zajednica istočnog Jadrana prema Rimljanima. Rimska osvajanja: ratovi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima. Odnos Rimljana i Liburna. Rimski građanski rat na Jadranu 49.-45. g. pr. Kr. Veliki Oktavijnovi pohodi 35.-33. g. pr. Kr. Borbe s Delmatima, Desidijatima i panonskim narodima između 12. i 9. g. pr. Kr. Veliki Batonov ustanak 6.-9. i konačna pacifikacija Ilirika. Organizacija rimske državne uprave: podjela na provincije i upravno-sudske okruge (conventus). Izgradnja cestovne mreže; u Dalmaciji je ishodište Salona, u Panoniji je glavna prometnica duž Save koja spaja sjevernu Italiju sa Siscijom i Sirmijem, te uz Dravu cesta koja se u Mursi uključuje u mrežu koja prati dunavski limes. Proces romanizacije. Nastanak kolonija na obali: Salona, Jader, Narona i Epidaur. Naseljavaju se i veterani, posebno oko legijskih logora Burnuma i Tilurija. Ovaj proces prati intenzivan nastanak rimskih gradova i urbanizacija pod snažnim rimskim utjecajem. Autohtono stanovništvo proživljava duboke promjene, ali one se događaju tijekom jednog do dva stoljeća. Gradske općine u carsko vrijeme dobivaju municipalni status. U gospodarstvu znatnije promjene dolaze s krupnijim posjedima uređenima kao villae, na kojima se javlja robovska radna snaga. Religija. Domoroci su prihvatili službene kultove Carstva: kapitolinsku trijadu i kult carske osobe, no dio svojih kultova su povezali s rimskim božanstvima pa su česti slučajevi sinkretizma. Od 2. st. počinje jači prodor orijentalnih kultova: kult Velike Majke, Mitre, Serapisa, Izide i nastaju po prvi put vjerske zajednice. Kasnoantičko razdoblje karakteriziraju građanski ratovi i provale barbara, pa se obnavljaju utvrde i počinje proces tzv. kastrizacije. Ovome je posebno izložena Panonija. Sada u ovim provincijama dolazi do uspona vojničkog staleža iz kojeg dolaze i carevi tzv. Illyriciani. Kristijanizacija Ilirika i nastanak biskupija od 4. st. Slom Rimskog carstva: gubitak Panonije,a zatim privremeno i Dalmacije, koja je vraćena carstvu 535. g. kada počinje intenzivna izgradnja utvrda i posljednja velika gradnja crkava. Konačni slom 640. g. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: poznavanje antičke geografije, napose topografije prostora današnje Hrvatske, specifičnosti kulturnog, političkog, društvenog i ekonomskog razvoja ovog prostora na osnovu podataka iz grčkih i rimskih vrela, epigrafike, numizmatike i arheologije; razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja starovjekovne povijesti hrvatskog prostora;

razumijevanje različitih metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,2 / Samostalni rad 0,4 20 Kontinuirana provjera znanja 1 0,7 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,7 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Kirigin, B., The Greeks in Central Dalmatia: Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations, Canberra – Oxford, 1990, 291-321.

2. Matijašić, R., Hrvatske zemlje u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009. 3. Matijašić, R., Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana,

Zagreb, 2012. 4. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2006. 5. Wilkes, J.J., Dalmatia, London, 1969.

IZBORNA LITERATURA 1. Cabanes, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 2. Dyggve, E., History of Salonitan Christianity, Oslo 1951. 3. Katičić, R., 1995., Illyricum mythologicum, Zagreb. (odabrani članci) 4. Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana, 1984. 5. Rendić-Miočević, D., Iliri i antički svijet, Split, 1998. (odabrani članci.) 6. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003. 7. Šašel Kos, M. Appian and Illyricum, Ljubljana, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmene konzultacije, e-mail, MudRi NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. 02. 2016. 25. 02. 2016.

Proljetni izvanredni 31. 03. 2016.

Ljetni / Jesenski

izvanredni 06. 09.2016. 13.09.2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

01.10. Etnije Ilirika: književni izvori, lingvistika i arheologija - uvod15.10 Historijat istraživanja. Problemi i interpretacije.22.10 Grčka kolonizacija i njezini problemi. Issa i Pharos.29.10 Pomorstvo i helenistička svetišta. Diomedov kult.05.11. Helenizacija domorodačkih zajednica.

12.11. Ilirska država i dolazak Rimljana. Kontinuirana provjera znanja 119.11. Političko i društveno uređenje Ilirika. 26.11. Rimsko osvajanje I. 03.12. Rimsko osvajanje II. 10.12. Rimski građanski ratovi i borbe na Jadranu.17.12 Panonci i Kelti

14.01. Romanizacija. Rimski gradovi i domordačke zajednice. Kontinuirana provjera znanja 221.01. Kasnoantički razvoj. Dioklecijanova palača. 28.01. Slom Rimskog Carstva i njegove posljedice

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Prapovijest Studij Preddiplomski studij povijest Semestar I.. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10,15-14,00 (prema danim terminima) uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Doc. dr. sc. Boris Kavur Kabinet

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru mailom Telefon Kod tajnice 265-638

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Program obuhvaća materijalnu i kulturnu povijest po vremenskim razdobljima od pojave čovjeka kroz paleolitičko i neolitičko razdoblje, preko eneolitika, brončanodobnog do željeznodobnog razdoblja. Zemljopisno, program težište stavlja na euro-azijsko-afričkom kompleksu za starija razdoblja prapovijesti, te europsko-sredozemno-bliskoistočno područje za mlađa razdoblja prapovijesti. I. Pojam prapovijesti - Pojmovi i kategorije kao preduvjet za stjecanje spoznaja o tom dugotrajnom razdoblju. Vremensko određenje, periodizacija. II. Paleolitik - Pojava čovjeka i najstarija materijalna kultura. Prvi ostaci oruđa. Pećinske nastambe. Paleolitičke kulture i njihov međusobni odnos i razvitak. III. Neolitik - Pojava keramike kao znak mijene društvenih i gospodarskih odnosa. Neolitizacija i tzv. neolitička revolucija: poljoprivreda i stočarstvo. Keramografija kao specijalizacija. Neolitsko oružje i oruđe. Društveni odnosi. IV. Eneolitik – Vrijeme sudbonosnih događaja koji su imali veliki utjecaj na sva kasnija društvena kretanja. Velike seobe poremetile ritam života starosjedilaca. Indoeuropljani. Vučedolska kultura. Društveni odnosi, gospodarstvo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se prihvaćanje znanja i činjenica o prvim ljudskim pretpovijesnim civilizacijama kao nukleusima kasnijega povijesnoga razvitka. Studenti će steći osnovno znanje razlikovanja i razumijevanja razvitka ljudskih pretpovijesnih civilizacija te njihove materijalne i duhovne kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 1 - Aktivnost u nastavi 0 10 Samostalni rad 0 - ZAVRŠNI ISPIT 2 90 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. S. DIMITRIJEVIĆ, T. TEŽAK-GREGL, N. MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, Prapovijest, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 1998.

2. J. HAWKES, Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, Zagreb 1966. 3. L. WOOLLEY, Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. II., Zagreb 1966. 4. W. TORBRÜGGE, Pradavna Evropa, Umjetnost u slici, Rijeka 1969. 5. Povijest 1: Prapovijest i prve civilizacije, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA 1. POVIJEST SVIJETA od početka do danas, Zagreb 1997. (1-84) 2. I. KARAVANIĆ, Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb 2004. 3. A. LEROI-GURHAN, Religije prethistorije, Zagreb 1968. 4. G. V. NATZMER, Prethistorijske kulture, Zagreb 1966.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci;

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem e-maila [email protected] NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeno, usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 3. i 17.2. u 10 Proljetni

izvanredni 30.3. u 10

Ljetni / Jesenski

izvanredni 2.i 9.9. u 14


Nastava se održava u 6 termina - 21. i 28. 10., 4., 11., 18. i 25. 11. – pratiti oglasnu ploču Odsjeka za povijest jer postoji mogućnost promjena termina!

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o povijestiStudij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ćetvrtkom od 10.30 do 12.00h, učionica 139 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Na talijanskom Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 12.00 do 13.00h (odnosno po dogovoru mejlom)

Telefon 265 735 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju / Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Uvodno objašnjenje što je povijest te razlike između povijesti, historije i historiografije. Različite grane historijske znanosti, analiza povijesnih izvora te upute kako koristiti izvore, literaturu, baze podataka i internet. Na predavanjima će biti prikazan razvoj historiografije kroz stoljeća, s posebnim osvrtom na suvremenu europsku i svjetsku historiografiju te na njezine smjerove, diskurse i inovacijske škole. Posebna pažnja biti će posvećena analizi francuske škole Annales (raskid s tradicionalnom, događajnom historiografijom), njemačkoj historiografiji (s posebnim osvrtom na Historikerstreit), britanskoj (marksističkoj) historiografiji, te skorijoj američkoj historiografiji. Biti će govora o postmodernističkom pristupu i o drugim novim granama povijesne znanosti. Jedan dio kolegija biti će posvećen metodama historijske analize, složenom konceptu povijesne interpretacije te historijskoj periodizaciji. Tijekom predavanja će biti riječi i o kritičkom pristupu udžbenicima povijesti, kao i o drugim oblicima kulture pamćenja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj kolegija je upoznati studente sa „zanatom povjesničara“ (M. Bloch) i sa gore navedenim elementima. Od studenata se očekuje da savladaju osnovne koncepte vezane za povijesnu znanost te da se znaju kritički postaviti prema raznim povijesnim izvorima i literaturi. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1.Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja) 2.Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja) 3.Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja) IZBORNA LITERATURA 1.Maja Brkljačić, Sandra Prlanda (ur.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) 2.Stefano Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb 2009. (odabrana poglavlja) 3. Odabrani znanstveni članci


Studenti su obavezni pohađati nastavu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Mail, oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Mail, konzultacije NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 1.2. / 25.2. Proljetni

izvanredni 1.4.

Ljetni Jesenski

izvanredni 7.9. / 14.9.


1.10. Uvodno predavanje: povijest, historija, historiografija

8.10. Praznik

15.10. Grane historijske znanosti; Vrste povijesnih izvora; Korištenje literature, baze podataka i interneta 22.10. Razvoj historiografije kroz stoljeća

29.10. Suvremena europska historiografija: francuska škola Annales

5.11. Njemačka, engleska i američka suvremena historiografija

12.11. Historijska analiza, interpretacija i periodizacija

19.11. Kolokvij I

26.11. Popravni kolokvij

3.12. Kultura pamćenja i historija

10.12. Pisati povijest iznova: funkcija udžbenika povijesti

17.12. Povijesni revizionizam

14.1. „Public use of history“

21.1. Kolokvij II

28.1. Popravni kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijestiSemestar III.Akademska godina 2015./2016.Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 16,15Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Ozren Kosanović

Kabinet F-448Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 14,30

Telefon 265-732e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet



SADRŽAJ KOLEGIJA Politička povijest: povijest Hrvata u vrijeme dinastija Arpadovića, Anžuvinaca te kraljeva Žigmunda Luksemburškog, Alberta Austrijskog (Habsb.), Vladislava I. Jagelovića, Ladislava V. Habsburgovca, Matijaša Korvina, te Vladislava II. i Ludovika II. Jagelovića. Hrvati i Venecija. Hrvati i Osmanlije. Regionalna povijest: povijest Istre, Kvarnera i Dalmacije. Struktura vlasti u istočnojadranskim komunama. Društveni odnosi u hrvatskim zemljama. Hrvatski velikaški rodovi: bribirski knezovi Šubići (Zrinski), krčki knezovi (Frankapani), blagajski knezovi (Babonići), knezovi Nelipčići. Staleški ustroj plemstva u Slavoniji. „Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja.“ OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog predmeta i položenog ispita očekuje se da studenti mogu:

- prepričati činjenice iz povijesti Hrvata i hrvatskih zemalja u razvijenom i kasnom srednjem vijeku - opisati historiografske teorije o pojedinim problemima - usporediti povijesna kretanja i društvene procesa u hrvatskim zemljama s onima u bližem okruženju i u

Europi. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave 1 0 Seminar 1 10 Kontinuirana provjera znanja (1 i 2) 2 60 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA (čitati po redu, od 1. dalje):

1. ŠIŠIĆ, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb: Matica hrvatska, 1962., str. 162-262. ili suvremeni pretisak Povijest Hrvata, Split: Marjan tisak, 2004., str. 167-271

2. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb: Školska knjiga, 1997., str. 61-115., 121-129., 133-290., 300-523. 3. RAUKAR, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: FF press, 2002. 4. RAUKAR, Tomislav, Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva, Zagreb: FF press, 2003., str. 8-60. 5. RAUKAR, Tomislav, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split: Književni krug, 2007., str. 11- 212. 6. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976. Izvori (za seminar): 1. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERIĆ, Povijesni komentar Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL, studija „Toma Arhiđakon i njegovo djelo“ Radoslav KATIČIĆ, Split: Književni krug, 2003. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu, pročitati popratnu studiju.) 2. Obsidio Iadrensis. Opsada Zadra, ur. Veljko GORTAN, Branimir GLAVIČIĆ, Vladimir VRATOVIĆ, Damir KARBIĆ, Miroslav KURELAC, Zoran LADIĆ, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007., str. 3-20.,109-316. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu.) 3. MARGETIĆ, Lujo, (ur.), Vinodolski zakon, Rijeka: Adamić, 2000., str. 10-43. IZBORNA LITERATURA Povijest Hrvata: 1. ANTOLJAK, Stjepan, Hrvatska historiografija, Zagreb: Matica hrvatska, 22006., str. 17-41., 115-132., 274-278. 2. KLAIĆ, Vjekoslav, Krčki knezovi Frankopani. Od najstarijih vremena do gubitka otoka Krka. Od god. 1118. do god. 1480., Zagreb: Matica hrvatska, 1901. (pretisak Rijeka, 1991.) 3. KLAIĆ, Vjekoslav, Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347, Zagreb: Matica hrvatska, 1897. 4. KLAIĆ, Vjekoslav, Povijest Hrvata, sv. 4. i 5., Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1988. 5. KURELAC, Miroslav, Ivan Lučić Lucius. Otac hrvatske historiografije, Zagreb : Školska knjiga, 1994. 6. MATIJEVIĆ Sokol, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Slap, 2002. 7. ŠANJEK, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 21996., str. 165-288. Priručno za povijest susjednih naroda i zemalja: 1. LANE, Frederick Chapin, Povijest Mletačke Republike, Zagreb: Golden marketing, 2007. 2. ORTHALI, Gherardo, Giorgio, CRACCO, Gaetano COZZI, Michael KNAPTON, Povijest Venecije, sv. I., Zagreb: Antibarbarus, 2007., str. 137-625.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. čitanje tekstova). Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela svake vrste za vrijeme nastave ili ispitivanja nije dozvoljeno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika

- osobno u vrijeme konzultacija - elektronička pošta NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova. ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. i 15. veljače 2016. Proljetni

izvanredni 31. ožujka 2016.

Ljetni Jesenski

izvanredni 2. rujna i 11. rujna 2016.


5. 10. 2015. Uvodni sat; upute u izvedbeni plan kolegija i upoznavanje s temeljnom literaturom. Izvori i historiografija za studij povijesti Hrvata u razdoblju od 12 do 16 st.

12. 10. 2015. Teritorijalni opseg i regionalne posebnosti. Prostorni kontinuitet. Upravne podjele. Specifičnosti feudalnog sustava u hrvatskim zemljama.

19. 10. 2015. Unija s Ugarskom (1102); Pacta conventa ili Qualiter u historiografiji. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića. 26. 10. 2015. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića. 2. 11. 2015. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca. 9. 11. 2015. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca.

16. 11. 2015. Povijest Istre i Kvarnera od 12. do 16. stoljeća. Kolokvij 1.

23. 11. 2015. Institucije u kraljevstvu. Mlađi kralj, herceg, palatin, ban. Institucije u dalmatinskim, kvarnerskim i istarskim komunama. Gradski statuti i zakoni.

30. 11. 2015. Kraljevska vlast i hrvatske velikaške obitelji. 7. 12. 2015. Žigmund Luksemburški, Matija Korvin i Jagelovići na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

14. 12. 2015. Značenje osmanlijskog prodora na Balkan za hrvatske prostore. Krbavska bitka (1493.) i Mohač (1526.). Cetinski izbor (1527.). Legitimni vladar Ferdinand Habsburški ili Ivan Zapolja?

21. 12. 2015. Dugo trajanje, hrvatski srednji vijek i regionalne specifičnosti hrvatskog srednjovjekovlja. 11. 1. 2016. Tropismenost i trojezičnost hrvatskog srednjovjekovlja.

18. 1. 2016. Hrvatski doprinos znanosti i kulturi europskog srednjovjekovlja. Kolokvij 2. 25. 1. 2016. Završne napomene.

Seminari Studenti će biti podijeljeni u grupe koje će dobiti zadatak pripreme jedne teme za usmeno predstavljanje tijekom seminara.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Srednjovjekovna povijest Europe od V. do XVI. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 3. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 11:15-14:00, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Dr. sc. Maurizio Levak, docent

Kabinet 442/IV Vrijeme za konzultacije Poslije predavanja

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Mr. sc. Kosana Jovanović, asistent Kabinet 447/IV

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 09:00-10:30, petkom 09:00-10:30 Telefon 265-728

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa bitnim problemima razvoja zapadnoeuropskih, srednjoistočnih i mediteranskih društava u razdoblju srednjeg vijeka. Kolegij obuhvaća razdoblje od seobe naroda i stvaranja novih država na području nekadašnjeg Rimskog Carstva, te ostatka europskog kontinenta i Sredozemlja s Bliskim istokom, do konca XV. stoljeća. Kolegij opisuje i kraj srednjega vijeka kojim će se pripremiti put velikim zemljopisnim otkrićima čime će se izazvati političke, gospodarske i društvene promjene u tadašnjem svijetu.

Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o srednjovjekovnim događajima te procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja uopće. Nadalje, usvajanjem znanja o velikoj seobi naroda kao složenom događaju miješanja kultura korelacijski se predočava stvaranje preduvjeta za nastanak prvih državnih zajednica u Europi. Također, naglasak će se staviti na shvaćanje društvenog napretka civilizacije na razini razvijenih carstava kao i njihovih sukoba. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova srednjovjekovnog doba povijesnog razvitka; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske,

društvene, vjerske, intelektualne i druge problematike srednjovjekovnog doba.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava

Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

OCJENJUJE Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 0 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25

Seminari 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


1. BRANDT, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Školska knjiga, 1995., (odabranapoglavlja). 2. GOLDSTEIN, Ivo – GRGIN, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006. (odabrana poglavlja). 3. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta, Zagreb: Golden marketing, 2006. (odabrana poglavlja) 4. Bilješke s predavanja. IZBORNA LITERATURA

1.BLOCH, Marc, Feudalno društvo, Zagreb: Golden marketing, 2001. 2.BROWN, Peter R. L., The rise of Western Christendom: triumph and diversity, A. D. 200-1000, drugo dopunjeno izdanje, Oxford: Blackwell, 2004. 3.GREKOV, Boris Dmitrijevič – BRANDT, Miroslav, Povijest Rusije u srednjem vijeku, Zagreb: Naprijed, 1962. 4.HUIZINGA, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb: Matica hrvatska, 1964.; Naprijed, 1991. 5.KULISCHER, Josef, Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, prva knjiga: “Srednji vijek”, Zagreb: Kultura, 1957. 6.LOPEZ, Roberto, Rođenje Europe: stoljeća V-XIV, Zagreb: Školska knjiga, 1978. 7.NOËL, Jean-François, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb: Barbat, 1998., 1-44. 8.PIRENNE, Henri, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI. stoljeća, Zagreb: Kultura, 1956.; Split 2005. 9.Povijest 5: Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, ur. Enrico Cravetto – Ivo Goldstein, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) 10.Povijest 6: Rani i razvijeni srednji vijek , ur. Enrico Cravetto – Ivo Goldstein, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) 11.Povijest 7: Razvijeni srednji vijek, ur. Enrico Cravetto – Ivo Goldstein, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

12. TYERMAN, Christopher, Božji rat: nova povijest križarskih ratova, sv. 1, 2, Zagreb: TIM press, 2010. 13. WICKHAM, Chris, Framing the early Middle Ages: Europe and the Mediterranean, 400-800, Oxford: Oxford University Press, 2006.


Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmene konzultacije - e-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su dužni položiti dva međuispita (kolokvija) koji će biti uvjet, uz jedan održani i predani seminarski rad, za pristup završnom ispitu. Studentima će biti osiguran pristup popravku prvog i drugog međuispita. Ukoliko student ne ostvari prolaznu ocjenu na prvom međuispitu kao i na popravku međuispita neće imati pravo pristupa drugom međuispitu. Ukoliko student ne ostvari prolaznu ocjenu na drugom međuispitu kao i na popravku međuispita neće imati pristup završnom ispitu. ISPITNI ROKOVI

Zimski 05.02.2016., 26.02.2016. u 10h Proljetni

izvanredni 01.04.2016. u 10h

Jesenski izvanredni 02.09.2016., 09.09.2016. u 10h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME LITERATURA

02.10.2015.

Pojam i značajke kronološke i zemljopisne granice srednjega vijeka. Nestanak starog i postavljanje novog kulturnog okruženja te njegovo uključenje i pretvorba u sklopu ranosrednjovjekovnog poretka u ozračju velike seobe naroda.

Brandt, M. Goldstein, I.- Grgin, B.

09.10.2015. Gospodarske, političke, kulturne i demografske prilike u Europi nakon velike seobe.Kršćanska učenja kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

Brandt, M. Goldstein, I.- Grgin, B.

16.10.2015. Medievistička radionica

23.10.2015. Propast Zapadnog Rimskog Carstva i stvaranje barbarskih kraljevstva. Franačko kraljevstvo do propasti merovinške dinastiije.

Brandt, M. Goldstein, I. - Grgin, B.

30.10.2015.

Razvoj Istočnorimskog Carstva od V. i VII. stoljeća. Justinijanova politička, gospodarska, vojna i kulturna obnova Carstva.Pojava i širenje Islama; doba Omejada i Abasida te pojava Seldžuka.

Brandt, M. Ostrogorski, G.

06.11.2015. Prvi kolokvij. Nastanak karolinškog carstva. Nove seobe Brandt, M.

Način ocjenjivanja AKTIVNOST ECTS

DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI

Pohađanje nastave

0,5 1-10 1.Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme 3. Prisustvovanje izlaganjima na Trećoj medievističkoj znanstvenoj radionici u Rijeci 16. listopada, 2015.

Sudjelovanje u diskusiji. Student predaje kratak pismeni esej (do jedne stranice teksta) s najvažnijim zaključcima radionice kojoj je prisustvovao/la.

5

Kolokvij 1 1,5 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima:

25

naroda: Normani i Mađari. Razvoj, uloga i značaj crkvenih redova.

Goldstein, I. - Grgin, B.

13.11.2015. Djelatnost Ćirila i Metoda; nastanak, razvoj i utjecaj glagoljice i slavenske knjige, bogoslužja te slavenske kulture i graditeljstva. Bugarsko carstvo do XI. stoljeća.

Brandt, M. Goldstein, I. - Grgin, B.

20.11.2015. Feudalizam – definicija pojma, objašnjenje uzroka nastanka feudalnog društvenog poretka. Utjecaj feudalizma na društveni, gospodarski i kulturni razvoj srednjovjekovnog doba.

Brandt, M. Ostrogorski, G.

27.11.2015. Uzroci krize u zapadnoj Europi u X. stoljeću te njezine posljedice u XI. stoljeću. Brand, M. Goldstein, I. – Grgin, B.

04.12.2015. Drugi kolokvij. Bizant uoči i nakon provale Seldžuka. Križarski ratovi – pregled. Ostrogorski, G. Goldstein, I. – Grgin, B.

11.12.2015. Uspon zapadnih protonacionalnih monarhija: Engleska, Francuska i Njemačka. Sukobi s papinstvom. Goldstein, I. – Grgin, B.

18.12.2015. Sukobi sekularne i sakralne vlasti; stvaranje i širenje heretičkih pokreta. Nastanak inkvizicije i obnova duhovnosti na zapadu (reformatorski crkveni redovi – franjevci i dominikanci).

Goldstein, I. – Grgin, B.

15.01.2016.

Uspon države Osmanskih Turaka te posljedično propadanje Bizantskog Carstva.Rusija od Kijevske kneževine do mongolskih osvajanja. Uspon Moskve, obnova ruske države i razvitak ideje trećeg Rima. Područje Češke, Poljske i baltičkih zemalja u kasnom srednjem vijeku.

Ostrogorski, G. Grekov, B. D. – Brandt, M. Goldstein, I. – Grgin, B.

22.01.2016.

Političke krize zapadnih monarhija u XIV. i XV. stoljeću. Veliki zapadni raskol i koncilijarni pokret. Italija u XIV. i XV. stoljeću. Nemiri u Europi (ustanci seljaka, borbe staleža, stvaranje novih društvenih poretka - osnivanje parlamenata; pojava kuge – uzroci i posljedice).


29.01.2016.

Privredni oporavak Europe – oživljavanje i razvoj trgovine i komunikacija, jačanje gradova u razvijenom srednjem vijeku; demografska eksplozija, stvaranje novih obradivih površina (unutarnja kolonizacija).


0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

Kolokij 2

1,5 1-10 1. Polaganje kolokvija Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Seminarski rad

0,5 1-10 1. Pismeno i usmeno izlaganje jednog seminarskog rada na odabranu temu.

Student bira jednu od ponuđenih tema koja se odnosi na dio teksta iz primarnog izvora. Očekuje se od studenta da u pismenom dijelu rada izloži kratke biografske podatke o autoru izvora te predstavi svojim riječima odabrani dio teksta. Pismeni rad sastoji se od deset (10) stranica teksta. Očekuje se od studenta da predstavi usmeno rad na unaprijed utvrđeni datum izlaganja. Ukoliko se utvrdi da je rad prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Pisani i usmeno izloženi seminarski rad donosi maksimalno 15 bodova. Da bi rad bio pozitivno ocijenjen mora sadržavati: -primjerenu formu

15

-strukturirano izložene probleme -samostalnu interpretaciju problema -valjani zaključak.

Usmeni ispit

2 1-10 Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 24-30 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 21-23,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 18-20,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 15-17,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 12-14,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

30

UKUPNO 6 100 100 POPIS TEMA i KNJIGA za seminare Studentima će za seminarski rad na odabir biti ponuđene teme koje su usko vezane uz gore navedene smjernice kolegija. Studenti su dužni napisati I održati kratki seminarski rad (deset stranica teksta) na jednu od zadanih tema u nastavku. Ponuđene teme odnose se na kraće tekstove kasnoantičkih i srednjovjekovnih pisaca, a naći će se na stranici Medieval Sourcebook (http://www.fordham.edu/halsall/sbook2.html). Studenti su dužni pročitati jedan od ponuđenih tekstova te ga obraditi i predstaviti u skladu s uputama koje će se dati na prvom satu.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od Napoleona do 1918. godine Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar V. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

prema rasporedu – četvrtak od 13.15 do 16.00; uč. 402.

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet 448/IV Vrijeme za konzultacije srijeda 11.00-12.30 i četvrtak 11.00-12.30 Telefon 051/ 265-730 e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Kabinet Vrijeme za konzultacije Telefon e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij Hrvatska od Napoleona do 1918. godine nudi polaznicima opći uvid u povijest 19. stoljeća s naglaskom na položaj Hrvatske pod vladavinom habsburške dinastije. U uvodnim predavanjima studenti upoznavaju historiografske rezultate, sagledavaju baštinu 18. stoljeća (državne strukture, prosvijećeni apsolutizam i staleško društvo), uočavaju geografske promjene i stječu uvid u ključne pojmove poput hrvatskih zemalja, hrvatskog državnog prava, preporoda, građanskog društva, modernizacije, nacije i nacionalizma. Kronološki prate promjene u širim europskim razmjerima koje se odražavaju i na položaj Hrvatske: protunapoleonski ratovi, slom Mletačke Republike, uspostava prve austrijske uprave, uvođenje francuske uprave, pad Dubrovačke Republike, osnivanje Ilirskih Provincija, intervencije stranih vojski na istočnojadranskoj obali i otocima te ponovno okupljanje pod habsburškom vladavinom u skladu s rezultatima Bečkog kongresa. Slijedi poučavanje o počecima preporodnog razdoblja, utjecaju romantizma, nicanju ilirskog pokreta, jezičnom nacionalizmu, ideji slavenske solidarnosti i otporu mađarizaciji/talijanizaciji/germanizaciji. Analiziraju se ključni dokumenti za razumijevanje Hrvatskog narodnog preporoda i njihovi glavni protagonisti (Gaj, Drašković, Vukotinović, Mihanović, Demetar, Derkos). Usporedo s analizom glavnih političkih i kulturoloških kretanja, studenti prate i promjene na gospodarskom području i to u razvoju prometnica, počecima industrijalizacije/primjene tekovina industrijske revolucije i održavanju prvenstva agrarne privrede na feudalnim načelima. Zatim studenti razumijevaju uzroke revolucionarnih gibanja 1848. u Habsburškoj Monarhiji koja imaju svoje posljedice i u Hrvatskoj jer dolazi do uvođenja osnovnih sastavnica građanskog društva, prve šire potvrde liberalnih ideja i isticanja nacionalnih zahtijevanja. Prepoznaju se uzroci hrvatsko-mađarskog sukoba, savezništvo sa Srpskom Vojvodinom, pristajanje bana Jelačića uz konzervativne snage Monarhije i nezadovoljstvo s ishodom rata koji uvodi hrvatsko društvo u razdoblje neoapsolutizma. Sljedeće teme fokusiraju se na provođenje opsežnim promjena u upravi, privredi, školstvu i položaju religijskih zajednica. Predavanja koja se odnose na razdoblje 1860-ih godina poučavaju studente o procesu obnove parlamentarnog života, definiranju odnosa Hrvatske prema središtima moći u Beču i Budimu, zamahu stranačkog života kroz djelovanje unionista, narodnjaka, pravaša i autonomaša te uspostavi ustanova koje obilježavaju početke nove građanske kulture. Posebna pozornost posvećuje se shvaćanju pojave ideje jugoslavizma u hrvatskim zemljama pod utjecajima širih kretanja u okruženju. Analizom austro-ugarske

(1867.) i hrvatsko-ugarske (1868.) nagodbe tumače se osnove dualističkog sustava koji obilježava glavne tokove života u Austro-Ugarskoj do njena raspada. Razdoblje 1870-ih godina promatra se kroz reformsko djelovanje bana Ivana Mažuranića koje je obilježeno intenzivnim naporima u modernizaciji odnosa u društvu. Usporedo se prati slom turske uprave u Bosni i Hercegovini koja dospijeva pod austro-ugarski nadzor, što dovodi do preispitivanja nacionalnih ideologija u pogledu njenog statusa, kao i ukidanja Vojne granice koja se integrira u hrvatski županijski sustav. Kolegij prati i odnose u Istri i Dalmaciji, gdje problem nacionalnog pitanja ima svoje specifičnosti zbog utjecaja talijanskog čimbenika i njegova odrazu u politici autonomaštva, regionalizma i iredentizma. Izdvaja se primjer uspješnog gospodarskog razvitka Rijeke koja je postala glavna luka ugarskog dijela Monarhije. Kolegij prati i zbivanja među različitim etničkim i vjerskim zajednicama (Srbi, Talijani, Nijemci, Židovi, Muslimani, Srbokatolici, Grkokatolici) i unutar iseljeništva u prekomorskim zemljama južne i sjeverne Amerike. Predavanja o razdoblju banovanja Khuena Hedervaryja usredotočena su na pokazatelje autokratskog načina uprave koja vodi prema vidljivim rezultatima u gospodarskoj i kulturnoj sferi života, ali prateći pravac dualističke politike dovodi u pitanje samosvojniji razvojni put Hrvatske. Teme iz kolegija posvećene prijelazu stoljeća ukazuju na nicanje novih ideja i uvođenje brojnih dostignuća vezanih uz epohu moderne. Kolegij završava upoznavanjem s uzrocima i posljedicama Prvoga svjetskog rata u kojemu sudjeluje i Hrvatska. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će upoznati bogatstvo povijesnih tema iz 19. stoljeća, napose onih koji se odnose na slom feudalnog društva i stvaranje modernog nacionalnog identiteta. Kolegij će na temlju obuhvata širokog kronološkog niza i ključnih događaja ponuditi polaznicima stjecanje pregledne slike zbivanja na hrvatskim područjima 19. stoljeća, omogućiti pouzdan uvid u kretanja na nacionalnoj razini u kontekstu šireg srednjoeuropskog, sredozemnog i jugoistočnog ambijenta. Takav pristup priprema studenta za uočavanje europske dimenzije prošlosti i potiče razmišljanja u komparativnoj perspektivni. Studenti će se poticati na kritičko promatranje različitih povijesnih iskustava koja su izazvana politikama velesila, sukobima različitih ideologija, kašnjenjem nacionalnih procesa, usporenom modernizacijom i pefirernim položajem. Svladavanje povijesnih lekcija iz 19. stoljeća pripremaju studenta za upoznavanje zbivanja i procesa u 20. stoljeću. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x X III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,25 0

Međuispit (kolokvij) - pismeni test 1, 25 25 Samostalni rad 1, 5 25 Pismeni ispit 1 20 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2 30 UKUPNO 6 100


Pristup popravku međuispita: Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Povijest Hrvata, druga knjiga, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 343-651.

2. Jaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod ilirski pokret, Zagreb, 1988.

3. Iskra Iveljić , Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine,

Zagreb, 2010.

4. Tihomir Cipek – Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. – 1914., Zagreb, 2006. 5. J. Šidak, D. Šepić, I. Karaman, M. Gross, Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., Zagreb, 1968.

IZBORNA LITERATURA 1. Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., sv. 1 i 2, Zagreb, 2000.

2. Igor Karaman, Industrijalizacija građanske Hrvatske: 1800-1941, Zagreb, 1991.

3. Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj : (1835. - 1918.), Zagreb, 1999.

4. Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992.

5. Josip Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Zagreb, 2002.

6. Nevio Šetić, Istra između tradicionalnog i modernog, Pazin, 1995.

7. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.

8. Povijest Rijeke, gl. ur. Danilo Klen, Rijeka, 1988, str. 161-284.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJUPOHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara, pismeni ispit). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

konzultacije web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest oglasna ploča odsjeka za povijest e-pošta tajništvo Odsjeka za povijest

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA konzultacije e-pošta telefon

NAČIN POLAGANJA ISPITA Završni ispit je usmeni i sadrži više oblika pitanja u kojima se provjeravaju različite kompetencije

studenata. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda.

Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pisemenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2. i 17.2. u 9.30. Proljetni izvanredni

31.3. u 9.30.

Ljetni / Jesenski izvanredni

7.9. i 14.9. u 9.30.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 1.10. Uvodno predavanje

15.10. historiografski pregled; ključni pojmovi

22.10. Uspostava francuske uprave i Ilirskih provincija

29.10. Preporodno razdoblje

5.11. Proljeće naroda 1848.

12.11. Kolokvij

19.11. + sem.

Neoapsolutizam; modernizacija hrvatskog društva i agrarna kriza Parlamentarizam: primjeri Banske Hrvatske, Dalmacije i Istre; uvođenje dualizma

26.11. + sem.

Banovanje bana Khuena Héderváryja: primjer autokratske vladavine Istočno pitanje, politika jugoslavenstva

3.12. + sem.

Obilježja gospodarskog razvoja Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća Političko-stranačka scena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

10.12.+ sem.

Novi kurs; aneksija Bosne i Hercegovine, veleizdajnički procesi

17.12. + sem.

Prvi svjetski rat: udio Hrvatske Zaključno predavanje

14.1. Pismeni ispit

21. 1. Seminarska nastava (prezentacija samostalnoga rada studenata na izvornoj građi)

28.1. Seminarska nastava (prezentacija samostalnoga rada studenata na izvornoj građi) Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata na izvornoj građi) Samostalni istraživački rad:

1.Samostalni rad na izvornoj građi

2.Izraditi pisane zabilješke

3.Prezentacija rezultata samostalnoga rada

Studentima će na odabir biti ponuđeno nekoliko naslova periodične građe iz Sveučilišne knjižnice u Rijeci.

Sami će morati odabrati jedan od ponuđenih izvora, nakon čega je potrebno definirati temu koju će pratiti u

periodičnoj građi te dati kritički osvrt. Sve ostale potrebne pojedinosti u radu na izvornoj građi dogovaraju sa

asistentom. Obaveza studenata je izložiti rezultate samostalnoga rada prema dogovorenome rasporedu te

predati 5 do 10 str. pisanih zabilješki o istome. Student za ovaj uradak može dobiti maksimum 25 bodova.

Ocjenjuje se sustavnost, preciznost, urednost te jasnoća misli iznesenog sadržaja.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Europe 19. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 5. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 10,15-12,00, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA Nositelj kolegija Dr. sc. Giovanni D'Alessio

Kabinet 446Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 17,15-18,15 / Petkom 12,00-13,00 i po dogovoru

Telefon (051) 265733 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom društvu na prijelazu dvaju sustava (od Ancienne Régime do moderne i suvremene epohe), otkriti točke mijena starog u novo, njihov utjecaj na stvaranje ovih političkih, socijalnih i ekonomskih struktura. Predmet obuhvaća društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane za Zapadnom, Centralnom i Istočnom Europom. Kolegij će pratiti posebnom pažnjom sljedeća pitanja: Europska ravnoteža između rata, revolucija i mira i nastavak nacionalna država i nacionalizacija (nation‐building). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se od studenata da će moći prepoznati i razumjeti događaje, procese i ličnosti koje su sudjelovale u povijesti 19. stoljeća. Očekujemo da će student/ica baratati činjenicama te ih moći analizirati u okvirima općim društvenih, političkih i kulturnih kretanja Europe i Svijeta 19. Stoljeća. Očekuje se da studenti i studentice će moći analizirati i definirati raznih problema političkog i društvenoga razvoja Europe 19. Stoljeća.

Najvažnije teme i fenomeni: Industrijska revolucija. Revolucije u Francuskoj i u Europi, u južnoj i sjevernoj Americi. Napoleonovo carstvo Restauracija. Sveta alijansa i revolucije, pobune i pokreti 1820te, 1830te i 1848. godine. Politički pokreti u Engleskoj (Ludizam, radnički pokret, čartizam, Anti‐corn law movement). Demokracija, Liberalizam, Klerikalizam, Socijalizam, Nacionalizam, Širenje nacionalne ideologije i kulture. Razvitak modernog društva. Nacionalni pokreti za ujedinjene Italije i Njemačke. Nacionalizam u Srednjoj i istočnoj Europi. Nacionalizam na Balkanu. Grčka, Rumunija, Crna Gora, Bugarska, Srbija i Makedonija u 19. stoljeću. Sredozemlje i narodi u vrijeme najžešćih nacionalnih i klasnih sukoba. Rađanje svjetskog gospodarstva. Francusko‐pruski rat i Pariška komuna. II. industrijska revolucija i njene posljedice. Gradovi i porast gradskog stanovništva u drugoj polovini 19. stoljeća. Novi društveni slojevi i socijalna pitanja. Kriza Osmanskog Carstva. Sanstefanski mir i I Berlinski kongres. Austro‐Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine. Mladoturski pokreti, nacionalizam i reforme u Osmanskom Carstvu. Istočno pitanje i Makedosnko pitanje. Balkanski ratovi. II Berlinski Kongres i kolonijalizam u Africi i u Aziji. Žensko pitanje i spolni odnosi u 19. stoljeću. Značajni tehnološki izumi i razvoj znanosti. Umjetnost i kultura u 19. stoljeću. Modernizacija u Zapadnoj i Istočnoj Europi. Europske alijanse uzroci I Svjetskog rata. Europa na prijelazu 20. stoljeća NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X



Pohađanje kolegija i aktivnost u nastavi 0,30 10 Kontinuirana provjera znanja 0,60 20 Prvi kolokvij 0,90 30 Drugi kolokvij 0,90 30 Završni ispit 0,30 10 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Kontinuirana provjera znanja – Kontinuirana provjera znanja se provodi tijekom nastave. Sastoji se od petnaest minutnog testa sa 2 kratka pitanja. Svako pitanje nosi 2 boda. Tijekom kolegija će se sprovesti 8 provjera, od kojih će najboljih pet biti uračunate u ocjenske bodove. Kolokvij Studenti su obavezni položiti 2 pismena međuispita (kolokvija). Svaki kolokvij nosi 30 bodova (1 Esej = 8 bodova, 2 Pitanja (4+4 boda) = 8 bodova, 7 Identifikacija/definicija (7x2): 14 bodova Tijekom pisanja kolokvija nije dopušteno koristiti zabilješke i literaturu. Kolokviji se ne ponavljaju. Opravdani izostanak s kolokvija (uz predočenje dokaza o izostanku) daje pravo studentu za naknadno pisanje kolokvija Popravak 1. ili 2. međuispita održat će se tijekom nastava u dogovoru sa nositeljem kolegija. Studenti imaju pravo ponoviti kolokvija samo jedan put. Završni ispit Završni ispit održat će se u usmenom obliku.


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBAVEZNA LITERATURA

1. Eric J. Hobsbawm: Doba kapitala, Zagreb: Školska knjiga (stranice: 27-186). 2. Eric J. Hobsbawm, Doba revolucije : Europa 1789-1848., Zagreb: Školska knjiga (stranice:

15-183) 3. Eric J. Hobsbawm: The Age of Empires, New York: Vintage, 1989 (stranice: 34-164) 4. C.A. Bayly, The Birth of the Modern World, London: Blackwell, 2004 (stranice 112-114,

155-160, 170-183, 199-236).

5. Norman Davies, Europe. A History, Oxford University Press, Oxford 1996 (strance: 812-854)

6. Skupina autora (Joachen Bleicken et al.): Povijest svijeta - Split : Marjan tisak, 2005: Treći dio – Građansko doba (str. 533-599)

IZBORNA LITERATURA 1. Norman Davies, Europe. A History, Oxford University Press, Oxford 1996 (Chapters IX

Revolutio, X Dynamo (strance: 675-896). 2. J. M. Roberts, Povijest Europe, AGM, Zagreb (IV Knjiga: Europsko doba, str 345-472; V

Knjiga Europa u 20.stoljeću: prvo poglavlje, str. 473-496) Dodatna izborna literatura će se dodavati tijekom nastava


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. Studenti koji ne uspjevaju pohađati 70% predavanja dužni su se dogovoriti sa predavačem za posebni program i dodatnu literaturu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije, Oglasna ploča Odsjeka, E-pošta, Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 4.2, 18.2 Proljetni

izvanredni 31.3

Ljetni Jesenski

izvanredni 2.9, 9.9

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. 2.10

Uvod. Kronologija. Početak modernog doba. Europa u 1780ih godina.

Ne

2. 9.10

Nema predavanja. Moguće gostujuće predavanje.

3. 16.10

Provjera znanja 1. Američka revolucija, Francuska revolucija i rat u Europi.

HOBSBAWM Doba revolucije: 27-41, 62-96; BAYLY: 92-100; Povijest Svijeta 537-548.

4. 23.10

Provjera znanja 2. Mir i revolucije u Europi. Nacionalizam.

HOBSBAWM Doba revolucije: 97-132; BAYLY 199-212; Povijest Svijeta: 553-556.

5. 30.11

Provjera znanja 3. Industrijski Svijet

HOBSBAWM Doba revolucije: 42-61, 150-160; BAYLY 170-183; Povijest Svijeta 548-553, 564-565; (HOBSBAWM Doba revolucije: 166-186)

6. 6.11

Provjera znanja 4 . 1848 i nacionalni pokreti.

HOBSBAWM Doba kapitala 15-27; Povijest Svijeta 565-570; BAYLY 112-114, 155-160. DAVIES: 799-824

7. 13.11

1. kolokvij Priprema za kolokvij

8. 20.11

Novi izgled Europe. Italija, Njemačka, Austro‐Ugarska.

HOBSBAWM Doba kapitala: 60-90. Povijest Svijeta 570-586; BAYLY 199-212 (ponavljanje), 212-227, DAVIES: 812-824 (ponavljanje), 824-835.

9. 27.11

Provjera znanja 5. Društvene, ekonomske i političke promjene.

HOBSBAWM Doba kapitala: 31-59, 90-96, BAYLY 212-227 (ponavljanje)

10. 4.12

Nema nastave. Moguće gostujuće predavanje

HOBSBAWM Doba kapitala: 97-136,

11. 11.12

Provjera znanja 6. Novi Imperijalizam i kolonializam

HOBSBAWM Age of Empire: 34-55; Povijest Svijeta 586-594;; BAYLY 227-236,

12. 18.12

Provjera znanja 7. Novo društvo prema 20. stoljeću

HOBSBAWM Age of Empire: 56-83; Povijest Svijeta 594-599; DAVIES 835-842

13. 15.1

Provjera znanja 8. Novi nacionalizam

HOBSBAWM Age of Empire: 84-111,142-164, DAVIES 842-854.

14. 22.1

2. kolokvij. Priprema za kolokvij

15. 29.1

Diskusija o 19. Stoljeću HOBSBAWM Age of Empire: 142-164 (ponavljanje)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Paleografija, sfragistika, epigrafija i kronologija Studij Preddiplomski studij povijestiSemestar 1., 3., 5.Akademska godina 2015./2016.Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 18,15-20, uč. 402Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Ozren Kosanović

Kabinet F-448Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 14,30

Telefon 265-732e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA Paleografija - Uvod u znanost, pregled razvitka paleografije u svijetu i u Hrvatskoj. Postanak i razvoj pisama. Vrste pisama. Latinska paleografija - materijal i oblik rukopisa. Kasnoantička i srednjovjekovna pisma - pojava i razvitak. Kratice. Osvrt na nastanak i razvoj glagoljice, ćirilice, bosančice. Razvoj sfragistike. Primjeri i razvoj pečata u svijetu te u Hrvatskoj. Epigrafija - sakupljanje i izučavanje natpisa, napose u Hrvatskoj. Zbirke natpisa. Carske i opće titulature (cursus honorum). Popisi konzula, kalendari i datiranje natpisa. Kronologija. Načini i zakonitosti mjerenje vremena i njegovoga bilježenja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti poznavati činjenice, metode i temelje ovih pomoćnih povijesnih znanosti, razumijevati ih i primijeniti u praksi. Prepoznati i definirati različita pisama, te biti sposobni pročitati ih u ispravama i natpisima. Očekuje se od studenata da razumiju i mogu primijeniti u praksi brojanje vremena u različitim razdobljima ljudske povijesti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja (čitanje teksta isprava) 1 35

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Ante GULIN, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb, 1998. 2. Robert MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002. 3. Jakov STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1990. IZBORNA LITERATURA 1. Stjepan ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971. 2. Ante GULIN, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre, Zagreb, 2008. 3. Vicko KAPITANOVIĆ, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split, 2012. 4. Danilo KLEN, Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka, Rijeka, 1968. 5. Franjo ŠANJEK, Paleografija, diplomatika, sfragistika, heraldika i kronologija, Zagreb, 2005. 6. Bartol ZMAJIĆ, Heraldika, sfragisitka, genealogija, veksikologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. čitanje tekstova). Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela svake vrste za vrijeme nastave ili ispitivanja nije dozvoljeno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika

- osobno u vrijeme konzultacija - elektronička pošta NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova. ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. i 15. veljače 2016. Proljetni

izvanredni 31. ožujka 2016.

Ljetni Jesenski

izvanredni 2. rujna 2016.


9. 10. 2015. Uvod u pomoćne povijesne znanosti (osnovni pojmovi). Povijest i razvoj pisma, pisaćih materijala i sl. 16. 10. 2015. Paleografija – temeljne osobitosti

23. 10. 2015. Latinična pisma u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku

30. 10. 2015. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

6. 11. 2015. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

13. 11. 2015. Sfragistika - temeljne osobitosti

20. 11. 2015. Loca credibilia u srednjovjekovnoj Hrvatskoj

27. 11. 2015. Epigrafija - temeljne osobitosti

30. 11. 2015. Spomenici glagoljične i ćirilične pismenosti na području hrvatskih zemalja

4. 12. 2015. Kronologija - temeljne osobitosti

11. 12. 2015. Kolokvij

18. 12. 2015. Kronologija

15. 1. 2016. Čitanje teksta isprava za ocjenu.

22. 1. 2016. Kolokvij-popravni

29. 1. 2016. Stanje istraživanja u paleografiji i sfragistici u Hrvatskoj

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije I (Grčka) Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I., III., V. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15-12,00, uč. 402

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Matej Sušnik Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Utorkom 15,45-17,15 sati Telefon 051 265 646

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Predfilozofsko mišljenje (Homer, Hesiod), mitološki način mišljenja. Kozmološko razdoblje u filozofiji. Miletska škola. Pitagora. Logos. Politika i društvo. Elejska škola. Antropološki period u filozofiji – sofisti, Sokrat. Platon i Aristotel. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se poznavanje osnovnih informacija o grčkoj filozofiji kroz različita razdoblja. Poznavanje grčkih filozofskih škola i njihovih najvažnijih predstavnika. Osnovno poznavanje grčke misli i duhovne baštine u okruženju starogrčkog svijeta mitova. Shvaćanje potrebe za misaonim objašnjenjima postanka i tvorbe svijeta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.25 0 Aktivnost u nastavi 0 25 Seminarski rad 0.75 15 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti

odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Aristotel, Nikomahova etika Platon, Eutifron Platon, Fedon Platon, Država Barnes, J. 2003. «Uvod u Aristotelovu metafiziku» u Pavel Gregorić i Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava (Zagreb: KruZak), str. 33-70. Bertrand Russell, Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (15-198). IZBORNA LITERATURA Frederick Copleston, Istorija filozofije, BIGZ, Beograd, 1998. Branko Bošnjak, Povijest filozofije, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1963. Terence Irwin, Classical Thought, OUP, 1989. Christopher Shields, Classical Philosophy, Routledge, 2003. Herman Diels, Predsokratovci I i II Naprijed, Zagreb, 1983. Jonathan Barnes, Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza, a u slučaju većeg izostanka studenti će pisati dodatni seminarski rad koji trebaju predati zajedno s obveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA Nema završnog ispita. Završna ocjena na kolegiju zaključit će se na osnovi uspjeha na kolokvijima, ocjene seminarskog rada te aktivnosti na nastavi. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 09.02. i 23.02 u 9h Proljetni

izvanredni 29.03. u 9h

Ljetni Jesenski

izvanredni 06.09. i 13.09. u 9h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 06.10. Dogovor o radu i uvodno predavanje 13.10. Miletska škola 20.10. Heraklit 27.10. Elejska škola 03.11. Atomisti 10.11. Sofistički pokret 17.11. Sokrat 24.11. Prvi kolokvij 01.12. Platon (metafizika) 18.12. Platon (etika i politika) 15.12. Platon (etika i politika) 22.01. Aristotel (metafizika) 12.01. Aristotel (etika) 19.01. Aristotel (etika) 26.01. Drugi kolokvij

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo Studij Povijest, preddiplomski Semestar Zimski Akademska godina: 2015./2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 14,15-15,45, uč. 450 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijedom 16-17,30 Kabinet 444 Telefon 098-9766337 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Njemačka po završetku Drugog svjetskog rata, nastanak SRNj I NjDR, “njemačko gospodarsko čudo” 1950-ih, društvene promjene 1960-ih, ekonomska I unutarnjo-politička kriza (1970-ih) i “društvo blagostanja” I “socijalna država” (1970-ih I 1980-ih), pad Berlinskog zida I ponovno ujedinjenje Njemačke, položaj Njemačke nakon ujedinjenja (1990-ih), ekonomska I društvena kriza u Njemačkoj (1990-ih I 2000-ih) I njeno prevladavanje. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon apsolviranog kolegija studenti će: - poznavati činjenice o SRNj i NjDR, o njihovim institucijama, najvažnijim političkim i društvenim događajima i osobama, - shvaćati uvjetovanost između političkih događanja i procesa u SRNj i NjDR, te njihovu uvjetovanost unutar vojnih blokova, Europskih integracija i razvitka na globalnoj razini, - shvaćati ujvetovanost između političkih, ekonomskih i društvenih procesa i promjena, - poznavati razvitak političkog sustava SRNj kao jednog od najstabilnijih u Europi i svijetu, - imati strukturalno znaje o državi, gospodarstvu i društvu u Njemačkoj, - Imati procesualno znanje o promjenama u Njemačkoj kao sustavu državnih, ekonomskih i društvenih institucija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0 Međuispit / Kolokvij 0,75 50 Referat 0,25 10 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 20 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita NEMA MOGUĆNOSTI ZA POPRAVAK MEĐUISPITA !!! Referat

Studenti će na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskih bodova. Seminarski rad O referiranoj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova.

Završni ispit

U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .Beyme, Klaus von: Politički sustav Savezne Republike Njemačke; Osijek/Zagreb: Pan liber, 1999. Calvocoressi, P.: Svjetska politika nakon 1945.; Zagreb: Globus Dirlmeier, Ulf: Povijest Njemačke; Zagreb: Barbat 2009. Painter, D. S.: Hladni rat: povijest međunarodnih odnosa; Zagreb: Srednja Europa 2002. Perić, B.: Politički vodič Njemačka; Zagreb: Azur Journal 1992

Izborna literatura: U skladu s temom referata/seminarskog rada. Ash, Timothy Garton Ash: In Europe’s Name. Germany and the Divided Continent, New York: Vintage 1994. Bark, Dennis L./ Gress, David R.: A History of West Germany, Vol. 1: From Shadow to Substance 1945–1963, Oxford: Basil Blackkwell 1989. Dirlmajer, Ulf: Kratka istorija Nemačke; Beograd: Albatros plus 2009., ISBN: 978-86-6081-029-0 Fulbrook, Mary: A Concise History of Germany, New York: Cambridge University Press 2004. Fulbrook, Mary: Krakta istorija Nemačke; Beograd: Zavod za udžbenike Beograd 2013., ISBN: 9788617179500 Grünbacher, Armin: The making of German Democracy: West Germany during the Adenauer era, 1945–65, New York: Manchester University Press 2010. Nicholls, A. J.: The Bonn Republic: West Germany Democracy, 1945–1990, London: Longman 1997. Omejec, Jasna: Vijeće Europe i Europska unija, institucionalni i pravni okvir, Zagreb: Novi informator d.o.o. 2008. Radke, D.: Uzori u tržišnom gospodarstvu: Socijalno tržišno gospodarstvo Savezne Republike Njemačke; Zagreb: Fondacija Friedrich Ebert 1998. Velički, D.: Stranka demokratskog socijalizma (PDS) u političkom sustavu Njemačke; Politička misao, 2002/1, str. 139-158 Vukadinović, R.: NATO – euroatlantska integracija; Zagreb: Topical 2007. Weidenfeld, W. / Wessels, W.: Europa od A do Ž: Priručnik za europske integracije, Zagreb: Zaklada Konrad Adenauer/MVPEI 2002. Živković, Nikola: Konrad Adenauer: karijera jednog državnika. Istorija Nemačke i Evrope; Beograd: Konrad-Adenauer-Stiftung 2012., ISBN 978-86-86661-56-2, http://www.kas.de/wf/doc/kas_34781-1522-14-30.pdf?130620120434

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Studenti moraju prisustvovati najmanje 70% nastave (9 od 13 predavanja) Studenti moraju polagati kolokvij u unaprijed određenom terminu. Termina za “popravni kolokvij” neće biti.Studenti moraju održati referat na odabranu temu, u dogovorenom terminu. Odgađanje držanja referata nijemoguće. Studenti moraju napisati seminarski rad na odabranu temu i predati ga do 31. siječnja 2016.(u digitalnom obliku). Studenti moraju položiti završni pismeni ispit (min. 50% bodova na ispitu = 10 bodova) za koji će biti dva termina u veljači. Termin za popravni ispit biće u RUJNU. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem elektroničke pošte. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem elektroničke pošte i na konzultacijama.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 50 ocjenskih bodova. Zatim će studenti na seminarima održati referate (ca. 15-20 minuta) o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskih bodova. O toj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 16.000 znakova = ca. 8 stranica teksta), čime mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Konačni termin za predaju pisanog seminarskog rada je 31. siječnja 2016. Ako student/studentica ne preda do tada seminarski rad već kasnije, može izaći samo na ispitni popravni rok u rujnu i ostvariti maksimalno ocjenu dovoljan (2) – E. U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Studenti koji su skupili 30-39 ocjenskih bodova mogu izaći na POPRAVNI ispit u RUJNU 2016. Studenti koji su skupili manje od 30 ocjenskih bodova tijekom semestra ne mogu polagati završni ispit, već moraju ponavljati kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 01. i 15. Veljače 2016. u 14 h Proljetni

izvanredni 01. Travnja 2016. U 14 h

Ljetni Jesenski

izvanredni 05. i 12. Rujna 2016. u 14 h

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

05.10. Uvodni sat – upoznavanje studenata s profesorom, kolegijem i očekivanjima NEMA 12.10. Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – „nulti sat“ i „hladni rat“ NEMA 19.10. Njemačka 1950-ih godina – „gospodarsko čudo“ i Europske integracije NEMA 26.

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski … · 2015. 10. 5. · Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski