SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANA TOMLJANOVIĆ

STRATEŠKO PROMIŠLJANJE I PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA U ODABRANOJ IZVOZNOJ INDUSTRIJSKOJ

GRANI-DRVNA INDUSTRIJA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, RUJAN 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

STRATEŠKO PROMIŠLJANJE I PODUZETNIČKA

ORIJENTACIJA U ODABRANOJ IZVOZNOJ INDUSTRIJSKOJ

GRANI-DRVNA INDUSTRIJA

DIPLOMSKI RAD

PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

MENTOR: Doc.dr.sc. Lara Jelenc

STUDENTICA: Ana Tomljanović

STUDIJSKI SMJER: Poduzetništvo

JMBAG: 0081126742

RIJEKA, RUJAN 2015

SADRŽAJ

1. UVOD..............................................................................................................................1

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA.........................................................................................4

2.1. Svrha i ciljevi istraživanja tržišta..................................................................................4

2.2. Faze i metode istraživačkog procesa.............................................................................6

2.3. Akcijsko istraživanje tržišta..........................................................................................8

2.4. Istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj...................................................................10

3. STRATEGIJA I STRATEŠKO PROMIŠLJANJE..................................................13

3.1. Veza strateškog promišljanja i strateškog planiranja..................................................13

3.2. Operativne odluke i strateško promišljanje.................................................................15

3.3. Razlika između strateškog i dugotrajnog planiranja..................................................16

4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA........................................................................17

4.1. Pojam i definicija........................................................................................................17

4.2. Elementi poduzetničke orijentacije.............................................................................18

4.3. Integriranje poduzetništva sa strategijom...................................................................19

5. DRVNA INDUSTRIJA................................................................................................21

5.1. Općenito o drvnoj industriji u Republici Hrvatskoj....................................................21

5.2. Internacionalizacija poslovanja - usmjeravanje prema izvozu...................................23

5.3. Važnost inovacija u drvnoj industriji..........................................................................28

5.4. Tehnike implementacije strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije na

izvozne strategije u drvnoj industriji..................................................................................29

6. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I

PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE UNUTAR SUSTAVA DRVNE INDUSTRIJE

U REPUBLICI HRVATSKOJ.......................................................................................32

6.1. Metodologija istraživanja............................................................................................32

6.2. Hipoteze istraživanja...................................................................................................33

6.3. Rezultati istraživanja...................................................................................................34

6.4. Diskusija o istraživanjima...........................................................................................52

7. ZAKLJUČAK...............................................................................................................55

LITERATURA.................................................................................................................57

POPIS GRAFIKONA I SLIKA......................................................................................62

PRILOG 1.........................................................................................................................64

1

1. UVOD

Sve prisutnija globalizacija danas zadire u mnoge sfere života, od ekonomije, politike i

kulture. Kada govorimo o ekonomskom aspektu, suvremeno poslovanje suočava se sa

brzim promjenama, većim rastom konkurencije i uključuje dinamičnu, promjenjivu i

nepredvidljivu okolinu koja prisiljava poduzeća da mijenjaju svoj nastup na tržištu, da

više inoviraju proizvode i usluge te da konstantno unaprijeđuju svoje poslovanje jer

jedino na taj način mogu ostvariti prednost na tržištu u odnosu na svoje konkurente.

Jedan od ekonomskih efekata globalizacije, kojim poduzeće tj. poslovni sustavi žele

ostvariti konkurentsku prednost je i nedvojbeno fenomen internacionalizacije

poduzeća.

Internacionalizacija poslovanja i usmjerenost prema izvozu nameće se kao primarna

opcija rasta, razvoja i prosperiteta u promjenjivim i nestabilnim svjetskim i domaćim

gospodarskim kretanjima. Internacionalizaciju poslovanja možemo definirati kao želju

poduzeća za izlaskom s domicilnog tržišta i osvajanja novih, dalekih tržišta. Taj

koncept orijentiranosti u poslovanju vrijedi za izvozne strategije raznih industrija,

uključujući i drvnu i drvoprerađivačku industriju. Dva bitna elementa koja utječu na

internacionalizaciju, tj. orijentiranost prema izvozu unutar drvnog sektora su

poduzetnička orijentacija i strateško promišljanje. Tu dolazimo do samog problema

istraživanja, a to je analizirati važnost kvalitetne implementacije strateškog

promišljanja i poduzetničke orijentacije na uspješne izvozne strategije unutar navedene

industrije. Utvrđivanjem problema istraživanja, može se definirati i predmet

istraživanja, a to je istražiti načine implementacije strateškog promišljanja i

poduzetničke orijentacije i definirati orijentiranost drvne industrije u Republici

Hrvatskoj na izvoznu strategiju.

Objekt istraživanja je poduzetnička orijentacija i strateško promišljanje te kako se

njihovom kvalitetnom implementacijom u sustav poslovanja ostvaruje ekonomski rast

poduzeća. Sukladno problemu i predmetu istraživanja postavljene su i hipoteze rada.

Na temelju spoznaja o teorijskim značajkama strateškog promišljanja i poduzetničke

orijentacije moguće je predočiti važnost kvalitetne strategije i poduzetnosti u

2

poslovanju za uspješno funkcioniranje proizvodno-poslovnih sustava na

međunarodnom tržištu. Kvalitetnom implementacijom navedenih segmenata u

poslovanje, ostvaruje se ekonomski rast. Internacionalizacija poslovanja nameće se kao

prioritet za rast i razvoj gospodarstva u promjenjivim i dinamičnim ekonomskim

uvjetima suvremenog poslovanja. Također, inovativnost i kreativnost važan su

čimbenik kod ostvarivanja konkurentskih prednosti.

Svrha istraživanja u obradi teme diplomskog rada jest doći do spoznaja o značaju

strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije u kreiranju strategije i poslovnog

plana, što ujedno dovodi i do definiranja i naglašavanja njihove međuovisnosti u

suvremenim poslovnim sustavima i njihovim izvoznim strategijama.

Ciljevi istraživanja jesu: istražiti teorijske značajke strategije i strateškog promišljanja,

analizirati specifičnosti poduzetničke orijentacije te prikazati njihovu usporedbu na

primjeru u odabranoj izvoznoj industrijskoj grani. U diplomskom radu je korištena

kombinacija znanstvenih metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije,

metode kommpilacije i deskriptivne metode. Prilikom izrade korištena je razna

literatura, statističke publikacije, časopisi domaćeg i inozemnog podrijetla.

Ovaj diplomski rad podijeljen je u šest međusobno povezanih djelova. U prvom

"Uvodnom djelu" govori se općenito o važnosti usmjeravanja poslovanja na izvoz, tzv.

internacionalizaciji poslovanja i nužnosti kreiranja kvalitetne poslovne strategije, kao

rezultat strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije, tj. progresivnog

razmišljanja. U poglavlju "Istraživanje tržišta" definirani su ciljevi i svrha istraživanja

tržišta, njegova važnost u budućim strategijama. Definirane su faze istraživačkog

procesa i metode koje se koriste da bi se dobile relevantne informacije. Objašnjena je

specifična tehnika - akcijsko istraživanje tržišta. Također, stavljen je naglasak na

istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj.

3

Treći dio "Strategija i strateško promišljanje" analizira važnost strateškog promišljanja,

te ističe razlike i međuovisnosti između strateških, operativnih i dugoročnih odluka.

definira važnost dobro postavljenih strateških ciljeva

Četvrti dio nosi naziv "Poduzetnička orijentacija". Definira pojam poduzetničke

orijentacije. Elemente i načine poslovnog ponašanja unutar poduzetničke orijentacije te

naglašava važnost integriranja poduzetništva sa strategijom.

U petom poglavlju je pisano općenito o odabranoj industrijskoj grani, drvnoj industriji,

važnosti za gospodarstvo i potencijalu njenog rasta sa ekonomskog aspekta, pojmu

internacionalizacije poslovanja i usmjerenosti prema izvozu, tehnikama implementacije

strategija te važnosti segmenta inovacija za rast i razvoj industrije.

Šesti dio ovog diplomskog rada je " Istraživanje utjecaja strateškog promišljanja i

poduzetničke orijentacije unutar sustava drvne industrije u Republici Hrvatskoj".

Objašnjena je metodologija istraživanja, navedene su hipoteze i rezultati istraživanja

te diskusija o obrađenoj tematici.

Sedmi i završni dio je "Zaključak" cjelokupnog diplomskog rada.

4

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

2.1. Svrha i ciljevi istraživanja tržišta

Istraživanje tržišta je planirani proces prikupljanja i analiziranja podataka, s ciljem

pružanja informacija bitnih za donošenje odluka o upravljanju. Ono omogućuje

donošenje ključnih odluka na osnovu provjerenih infomacija koje se dobiju

istraživanjem, kao i rješavanje problema i prepreka na putu do uspješnih poslovnih

rezultata. Istraživanje tržišta može se definirati na razne načine . Jedna od definicija

navodi : Istraživanje tržišta može se definirati kao standardizirani postupak zasnovan

na principima znanstvene metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju

podaci sa svrhom da se dobiju informacije potrebne u donošenju odluka i rješavanju

poslovnih problema na području tržišnog poslovanja (Marušić i Vranešević, 2001).

Previšić i Ozretić Došen (2004) predlažu sljedeću definiciju: Istraživanje tržišta je

unaprijed osmišljeni proces kojim se prikupljaju i analiziraju podaci, u svrhu pružanja

informacija koje su bitne za donošenje marketinških odluka o upravljanju

marketingom. Osnovna svrha istraživanja tržišta je da smanji nesigurnost i neizvjesnost

u poslovnom odlučivanju, odnosno da odlučuje o poslovanju na temelju relevantnih

informacija koje su dobivene prikupljanjem i analiziranjem podataka (Marušić i

Vranešević, 2001). Također, pojam istraživanja tržišta možemo definirati kao proces

sustavnog planiranja, analiziranja i informiranja o podacima i nalazima relevantnima za

specifičnu poslovnu situaciju s kojom se poduzeće susreće. Iako se rizik u poslovanju

nikada u potpunosti ne može eliminirati, upravo zbog toga se prikupljanjem

informacija on umanjuje prilikom donošenja odluka. Osnovna zadaća istraživanja

tržišta je da postavi hipoteze istraživanja, odnosno moguće razloge koji su izazvali

problem, a zatim varijable koje na njega djeluju. Hipoteza istraživanja je tvrdnja koja

nije dokazana te koja objašnjava neke pojave ili činjenice. Nakon postavljanja hipoteze

ciljevi istraživanja mogu se jasnije postaviti. Ciljevi istraživanja tržišta moraju biti jasni

i precizno definirani, odnosno moraju biti konkretni kako bi pružili informacije koje

predstavljaju podlogu za poslovno odlučivanje (Štefanić, 2012).

5

Dakle, ciljevi u istraživačkom procesu moraju biti precizno definirani i njima se

spoznaje:

- Što se želi istraživati

- Koji su sve činitelji problema

- Utječu li činitelji stvarno na problem

- Jesu li činitelji mjerljivi

- Može li se utjecati na njih

- Koliki je pojedinačno utjecaj činitelja na problem

Dakle, uz postavljanje hipoteze, definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja

osnovna je zadaća istraživačkog procesa. Istraživanje može dati dobru informaciju

samo ako je problem jasan i ako se znaju razlozi i ciljevi istraživanja. Jasno definirani

ciljevi i kvalitetno odrađen cijeli proces istraživanja tržiša utječu na dobivanje pravih

informacija koje su od primarne važnosti za usmjeravanje i definiranje budućeg

strateškog plana poslovanja i poduzetničke orijentacije. Također, istraživanje tržišta

može poslužiti kao instrument kontrole da li su planirane aktivnosti obavljene i jesu li

postigle ono što se od njh očekivalo. U prijevodu to bi značilo da se može provesti

istraživanje tržišta kako bi se dobila povratna informacija koja služi za ocjenu i

kontrolu provedenog programa. Tako se otkrivaju slaba mjesta u sustavu poslovanja. S

obzirom na primjenu rezultata razlikujemo dvije vrste istraživanja: izviđajna

(eksplorativna) i zaključna ili konkluzivna istraživanja (Marušić, Vranešević, 2001).

Izviđajna istraživanja služe da bi se ustanovila i objasnila pozadina problema te

omogućilo njegovo razmatranje za daljnja istraživanja (Previšić, Ozretić Došen, 2004).

Izviđajna istraživanja se odnose na situaciju odlučivanja u kojoj su naša saznanja

relativno ograničena i zato je istraživanje fleksibilno, usmjereno vrlo široko. Zaključna

istraživanja namijenjena su zaključivanju i ocjeni mogućih opcija djelovanja. Polaze od

hipoteza istraživanja i kreću se na uže definiranome području rada, usmjerena u

određenom pravcu. Zaključna istraživanja mogu se podijeliti na opisna i uzročna.

6

2.2. Faze i metode istraživačkog procesa

Kada govorimo o istraživačkom procesu u kojem nam je cilj definiranje svrhe

istraživanja i prikupljanje kvalitetnih informacija na temelju kojih se izrađuje strateški

plan i određuje poduzetnička orijentacija, govorimo o 6 faza istraživačkog procesa

(Marušić, Vranešević 2001):

1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja

2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja

3. Metode i formulari za prikupljanje podataka

4. Određivanje uzorka i prikupljanje podataka

5. Analiza podataka i interpretacija rezultata

6. Sastavljanje izvještaja

Dakle, kod procesa istraživanja tržišta govorimo o logičnom redoslijedu postupaka što

ih treba provesti da bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomažu

prilikom odlučivanja u tržišnom poslovanju.Svaki istraživački proces je specifičan za

pojedini slučaj i prilagođen konkretnim je potrebama.

Uvijek se naglašava da istraživanje tržišta svodi rizik poslovanja na razumne granice.

Pritom se misli na postupak istraživanja tržišta uz pomoć drugog elementa, odnosno

znanstvenih metoda. Rocco (1971) predlaže sljedeću definiciju: Istraživanje tržišta

možemo definirati kao sistematski rad koji je utemeljen na znanstvenim metodama

sabiranja, registriranja i analize svih problema u vezi s prometom, prodajom i

potrošnjom dobara (proizvoda i usluga) na relaciji proizvođač-potrošač. Prikupljanje

postojećih podataka je osnovni korak u svakom istraživanju. Do podataka u

istraživanju se dolazi raznim metodama. Tu govorimo o primarnim i sekundarnim

podacima. Primarni podaci su podaci koji se prvi put prikupljaju i njihovo je

prikupljanje puno kompleksnije i zahtjevnije od prikupljanja sekundarnih podataka.

Metode prikupljanja su složenije, zahtijevaju veća financijska sredstva i posebno

obučen kadar. Često se zahtijeva eksperminetalan pristup, tj. ekspermentalna metoda.

Dobivanje tih podataka moguće je samo primjenom metode istraživanja na terenu koje

koriste vanjske metode. U vanjske metode spadaju metode promatranja, ispitivanja i

7

eksperimentalna metoda (Grbac, 2010). Postoje dvije metode za prikupljanja primarnih

podataka (Marušić i Vranešević, 2001): ispitivanje i promatranje

Metoda ispitivanja pruža najširu mogućnost prikupljanja svih vrsta primarnih podataka.

Primjena ove metode zahtjeva pažljivi izbor sadržaja ispitivanja. Neadekvatna primjena

ove metode može uzrokovati prikupljanje krivih podataka, odnosno dobivanje krivih

rezultata istraživanja. Nadalje, primjena ove metode nameće potrebu da su ispitanici

sposobni i spremni surađivati. Ovo potonje je teže, jer objektivnost istraživanja nalaže

što veću slučajnost ispitanika. Dakle, nosilac istraživanja snosi značajnu profesionalnu

i moralnu odgovornost.

Najčešći instrument ispitivanja je upitnik. Ispituju se navike, potrošnja, stavovi,

mišljenje i drugo. Kod metode promatranja se vrši praćenje ponašanja ispitanika. Traže

se odgovori. Istraživači tržišta služe se metodama koje se dijele na : metode

istraživanja za stolom i metode istraživanja na terenu (Grbac, 2010). Istraživanja za

stolom podrazumijevaju primjenu povijesne metode (Mencer, 2012/2013).

Eksperimentalna metoda se koristi s namjerom da simulira neki izolirani uzrok ili

uvjet, prateći reakcije u ponašanju pojedinca ili grupe ljudi. Ova metoda je pogodna za

praćenje u ponašanju pojedinca ili grupe ljudi. Marušić i Vranešević, 2001).

Također, imamo metodu uzoraka. Metoda uzoraka je statistička metoda koja nailazi

svoju primjenu i u okviru istraživanja tržišta. Ovom metodom određuje dio nekog

osnovnog skupa uz pretpostavku da taj uzorak može reprezentirati osnovni skup

(Mencer, 2012/2013). Istraživanje tržišta najčešće se i sprovodi zbog prikupljanja i

obrađivanja primarnih podataka. Provode se pomoću različitih instrumenata

istraživanja. Metoda promatranja se primjenjuje samo u slučaju kada se činjenice ili

ponašanje mogu uočiti ili mehanički registrirati. Shodno tome, primjena ove metode je

praktički ograničena. Ova se metoda koristi kada se želi spoznati frekvencija uočene

pojave, kao npr. intenzitet korištenja nekog proizvoda.

Prednosti primarnih podataka u odnosu na sekundarne su prvenstveno (Grbac, Meler,

2007): usmjerenost i uska povezanost s problemom i ciljem istraživanja, podaci su

svježi i aktualni, poznata je metodologija prikupljanja te time i objektivnost i

pouzdanost. Sekundarni podaci su prikupljeni ranije za neka prijašnja istraživanja.

Sekundarni podaci se mogu samo djelomično koristiti, i to najčešće za usporedbe.

8

Oni imaju brojne prednosti kao što su (Grbac, Meler, 2007): prije svega,

efikasnost/brzina prikupljanja, obrade i analize, visoka razina dostupnosti raspoloživih

podataka, pouzdanost odnosno autoritativnost podataka, niska cijena prikupljanja i

potreba manjeg broja stručnih kadrova. Prikupljaju se unutar poduzeća (interni) i izvan

njega (eksterni). Mogu se prikupiti iz dostupnih izvještaja unutar poduzeća, iz stručnih

publikacija vlade, međunarodnih organizacija, strukovnih udruženja, kompjuteriziranih

baza podataka itd. Njihova osnovna prednost u odnosu na primarne podatke je da je

njihovo prikupljanje značajno jeftinije. Istraživač može prikupiti podatke kontaktirajući

telefonom, e-mailom iz poduzeća ili odlaskom u knjižnicu. Dakle, tu govorimo o

klasičnim metodama obrađivanja podataka. To podrazumijeva metodu analize i

sinteze, metodu dedukcije i indukcije, metodu kompilacije i deskriptivnu metodu.

2.3. Akcijsko istraživanje tržišta

Kada govorimo o tehnikama istraživanja tržišta posebno se ističe ono akcijsko.

Akcijsko istraživanje se smatra specifičnim stilom istraživanja tržišta koje spada pod

podjelu kvalitativnog istraživanja, zajedno sa; etnografskim istraživanjem, studijom

slučaja, osnovom proučavanja osoba i analizom diskursa. Zanimljivo je zbog svoje

kompleksnosti i specifičnosti. Polazi od drukčijeg epistemološkog ustrojstva društvenih

znanosti i društvene prakse pa se zbog toga bitno razlikuje od klasičnih metodoloških

istraživačkih modela.Akcijsko je istraživanje istodobno i akcija (u smislu mijenjanja i

unapređivanja) i istraživanje (u smislu spoznavanja efekata tih akcija, odnosno

promjena).

Pojam akcijsko istraživanje označuje istraživanje usmjereno na proučavanje različitih

oblika društvenog djelovanja. To je istraživanje koje provode članovi neke skupine ili

organizacije uz pomoć vanjskih savjetnika, a koji zajedno čine akcijsku istraživačku

skupinu. Pritom svi članovi te skupine ravnopravno sudjeluju u koncipiranju

istraživanja, tj. izvođenju određenih aktivnosti (akcije), kao i u evaluaciji rezultata.

9

Prikaz faza akcijskog istraživanja navodi se na slijedećoj slici.

Slika 1 - Faze akcijskog istraživanja tržišta

Izvor: Škole.hr - Faze akcijskog istraživanja (McTaggart, 1997)

Elementi u sustavu tehnike akcijskog istraživanja su u međuovisnosti. Naime taj stil

istraživanja tržišta podrazumijeva istraživanje društvenog djelovanja koje može

obuhvaćati različitu količinu raznih sudionika. Ona omogućuju prilagodljivost i

mjenjanje predmeta istraživanja za vrijeme istraživačkog procesa pa su pogodna za

istraživanje promjenjivih i dinamičnih društvenih aktivnosti.

10

2.4. Istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj

Veza između potrošača i proizvoda predstavlja osnovu današnje moderne ekonomije u

sektoru istraživanja tržišta. Danas, u Hrvatskoj trenutno djeluju razne agencije za

istraživanje tržišta koje predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata pomoću kojeg

tvrtke uspostavljaju komunikaciju s ciljnom grupacijom svojih potrošača. Kroz

istraživanjem tržišta se smanjuju rizici u poslovanju te se olakšava donošenje

poslovnih odluka, a osiguravanjem tržišnih informacija, analitičkih alata i

implementiranih marketinških rješenja agencije za istraživanje tržišta pomažu svojm

klijentima u razumijevanju samog tržišta te potrošaća i njihovih navika.

Na slijedećem grafikonu prikazano je u kojoj mjeri poslovni subjekti u Republici

Hrvatskoj koriste istraživanje tržišta kao način unaprijeđenja vlastitog poslovanja.

Grafikon 1 - istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj kao način unaprijeđenja

poslovanja

Izvor: Hendal, poslovni subjekti. www.jatrgovac.com

U navedenom grafikonu možemo vidjeti da se u Republici Hrvatskoj 56% poslovnih

subjekata koristi tehnikama istraživanja tržišta za unaprijeđivanje vlastitog poslovanja,

dok preostalih 44 posto nije ostvarilo napredak.

11

Po prikazanim podacima, da se zaključiti da u našoj državi poduzeća nedovoljno

koriste istraživanjem tržišta kako bi došli do ključnih informacija o potrošačima i

stanju na tržištu.

U slijedećem grafikonu prikazani su ostali načini do kojih poslovni subjekti dolaze do

informacija o tržištu i potrošačima.

Grafikon 2 - Načini prikupljanja informacija o tržištu od strane poslovnih

subjekata u Republici Hrvatskoj

Izvor: Hendal, poslovni subjekti. www.jatrgovac.com

Iz prikazanih podataka se vidi da se informacije o tržištu dobiju uglavnom kroz

razgovor sa drugim ljudima 74,1%, kroz medije 56,7%. Dok iz stručne literature

28,1%, statističkih izvješća 22,9%. Iz navedenog grafikona možemo zaključiti da se

12

većina poslovnih subjekata u državi koristi sekundarnim podacima za dobivanje

informacija o tržištu i potrošačima. Općenito, nedovoljno se koriste profesionalne

usluge agencija za istraživanje tržišta što je vidljivo u slijedećem grafikonu.

Grafikon 3 - Korištenje usluga agencija za istraživanja tržišta za poslovne

subjekte u Republici Hrvatskoj

Izvor: Hendal, poslovni subjekti. www.jatrgovac.com

Iz navedenog je vidljivo da jedna od deset tvrtki u Republici Hrvatskoj koristi

profesionalne usluge istraživanja tržišta, zapravo i manje od toga, 8%, dok čak 92 % ne

koristi profesionalne usluge za istraživanje tržišta već se pouzda u prikupljanje

sekundarnih podataka.

13

3. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE

3.1. Veza strateškog promišljanja i strateškog planiranja

Jednostavnim rječnikom, strateški pristup u promišljanju je koncept/način promišljanja

o strategijama razvoja poslovanja. Na taj način se formira strateško mišljenje. Stacey

(1992) ističe da strateško promišljanje koristi analogije i kvalitativne sličnosti, razvija

nove ideje i kreira aktivnosti na temeljunovih spoznaja. Liedka (1998) i Heracleous

(1998) gledaju na strateško promišljanje kao vrlo kreativnu, inovativnu i

nekonvencionalnu metodu razmišljanja.

Strateško mišljenje podrazumijeva aktivnost oblikovanja ideja, davanja smisla samim

informacijama i planiranju akcija. Djelovanje u skladu sa tim aktivnostima dovodi do

definiranja strategija. Strategije su integrirani usmjerenja ili prioriteti koje je preuzela

organizacija. Kontinuirano provođenje kvalitetno donešenih strategija pridonosi boljem

poslovanju organizacije i potpunom maksimiziranju učinka članova

organizacije/djelatnika.Wilson (1994) zaključuje da se nastavlja kontinuirana potreba

za poboljšanjem duboko promijenjenih karakteristika strateškog planiranja tako da je

prikladnije da se odnosi na to što je strateško upravljanje ili strateško razmišljanje

Iz faze ideje i načina promišljanja o strategijama, implementacijom u plan razvoja

prelazi se u strateško planiranje. Tada govorimo o strateškom planiranju koje postaje

sredstvo upravljanja te se koristi kao- pomoć organizaciji da napravi bolji posao.

Heracleous (1998) definira svrhu strateškog promišljanja na način kako otkriti nove i

maštovite strategije koje mogu izmijeniti pravila tržišne igre i predvidjeti potencijalnu

budućnost značajno različitu od sadašnje. Elementi koji tvore strateško promišljanje su

sustavna perspektiva koja podrazumijeva razumijevanje međuovisnost unutar koncepta,

Strateško promišljanje dovodi do strateškog planiranja

Navedeni koncepti omogućavaju evaluaciju i usporedbu provedenih odluka i učinaka u

odnosu na utvrđenu strategiju i željeni smjer kretanja organizacije. Omogućava da

organizacija ostane "na pravom putu". Dakle, bitno je prisustvo dugoročne misije za

14

uspješno poslovanje, a strateško promišljanje je prvi korak u tom smjeru.

Implementacija strategije ključna je varijabla u procesu stvaranja i provođenja

poslovnog plana, a navedeno se može vidjeti u sljedećem grafikonu.

Slika 2 - Osnovni model koncepcije i sustava implementacija strateškog

menadžmenta

Izvor: Mintzberg, 1990, str. 174

Analiza vanjskoga okruženja oslanja se na prijetnje i prilike koje postoje u

okruženju iz kojih se uočavaju ključni faktori uspjeha. Procjena unutarnjega stanja

oslanja se na snage i slabosti organizacije iz kojih se zaključuje o razlikovnim

sposobnostima potrebnih u poduzeću (Jelenc Lara, 2005) Kroz usklađivanje ključnih

faktora u procesu formira bazu iz koje se formira strategija. Rezultat tog procesa je

izrada glavne strategije, iz koje proizlaze optimlane strategije.

Kod izbora strategije odabire se ona koja prilike sagleda u svjetlu vlastitih sposobnosti,

nastojeći izbjeći prijetnje, a pokušava onemogućiti negativno djelovanje slabosti

15

(Mintzberg, 1994.). Time završava proces kreiranja strategije, a započinje proces

implementacije strategije.

3.2. Zašto je važno strateški promišljati kod donošenja svakodnevnih

operativnih odluka te njihova usporedba

Strateškim promišljanjem odgovaramo na ključna pitanja zašto, gdje i kako konkurirati

u kompleksnom okruženju, raspolažući pritom tek nepotpunim i nesigurnim

informacijama. Takvim načinom razmišljanja se približavamo definirati ispravne

strategije za naše poduzeće. Takva strategija se sastoji od strateških i operativnih

odluka. Tu možemo tada govoriti i o dva pristupa u razmišljanju koja uključuju dva

različita tipa mišljenja.

Strateške su odluke prije svega usmjerene prema budućem poslovanju.Operacijsko

planiranje je primjena strateških odluka na dnevnoj bazi. Iako se razlikuju, u

međusobnoj su ovisnosti. Glavni strateški plan utvrđuje prioritete koji se trebaju postići

u budućem poslovanju, operacijski plan donosi akcije koje se trebaju poduzeti tokom

tekuće i slijedeće godine, a voditi će se prema strateškim prioritetima. Dakle, govorimo

o dva pristupa i koncepta koji su u međuovisnosti. Za kvalitetno implementiranu

strategiju potrebno je kvalitetno provoditi operativne odluke, a za precizne i dobro

provedene operativne odluke potrebno je definirati dobru strategiju, koja je rezultat

strateškog promišljanja.

16

3.3. Bitno je naglasiti razliku između strateškog i dugotrajnog planiranja

Ova se dva pristupa u planiranju razlikuju u naglašavanju važnosti pretpostavljene

okoline. Dugotrajno planiranje naglašava da postojeće

znanje o budućim uvjetima je dovoljno pouzdano da osigura pouzdanost plana tijekom

njegove primjene.

Strateško planiranje pretpostavlja da organizacija mora biti primjenjiva na okolinu koja

je dinamična i često teško predvidiva. Strateško planiranje naglašava važnost

donošenja odluka koje stavljaju organizaciju u poziciju uspješnog odgovaranja na

promjene u okolini. Naglasak je više na cjelovitoj usmjerenosti nego na predviđanju

specifičnih, konkretnih ciljeva. Amatibh i Sahay (2007) sugeriraju da strateško

promišljanje nadopunjuje strateško planiranje i strateški menadžment, ali i omogućuje

brzi kreativan odgovor na promjene. Fokus strateškog planiranja je na strateškom

menadžmentu, to jest, primjeni strateškog mišljenja na posao kojeg radi organizacija

radi postizanja svoje svrhe. Jasno definirana strategija poduzeća i mogućnost njezina

ostvarenja, razdvaja uspješne kompanije od neuspješnih te uvelike uvećava šanse za

poslovni uspjeh u novoj, globalnoj ekonomiji.

17

4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA

4.1. Pojam i definicija

Poduzetnička orijentacija podrazumijeva sve aktivnosti kojima poduzeće odgovara na

promjene u okolini. Poduzetnička orjentacija je koncept koji se naširoko koristi kada je

riječ o procjeni korporativnih poduzetničkih aktivnosti (Lumpkin i Dess 1996).

Poduzetnička orijentacija predstavlja proces koji je vezan uz metode, praksu i stilove

donošenja odluka (Lumpkin i Dess, 1996). Smatra se sastavnim dijelom koncepta

strateškog odabira te se odnosi na namjere i djelovanja važnih donositelja odluka u

dinamičnom procesu. Promovira poduzetničke inicijative kroz sve razine menadžmenta

pri formulaciji i implementaciji poduzetničke strategije (Burgelman,1983)

Ključne pretpostavke poduzetničke orijentacije su organizacijska struktura i kultura,

dinamičnost okoline, organizacijski resursi i stupanj suparništva u okolini. Strategija

poduzeća povezana je s resursima poduzeća i dinamičnom okolinom. Povezanost se

jasno vidi u resursnoj teoriji koja poduzeće promatra kao skup međuovisnosti resursa i

sposobnosti koji predstavljaju temelj izgradnje strategije poduzeća.

Poduzetnička orijentacija predstavlja strateški stav poduzeća da bude inovativno,

proaktivno, sklono riziku, autonomno te agresivno nasuprot konkurenciji. Poduzetnička

orijentacija, kao koncept, odnosi se na promociju poduzetničkih inicijativa na svim

organizacijskim razinama prilikom formuliranja i implementiranja poslovnih strategija.

Stavlja se naglasak na pronalaženje resursa jer uspješna poduzeća svoj razvoj ostvaruju

pravilnom kombinacijom ograničenih resursa i poduzetničke orijentacije. Resursi

podrazumijevaju imovinu, sposobnosti, organizacijske procese, informacije, znanje i

dr. koje poduzeće koristi uoblikovanju i implementiranju strategija za povećanje

efikasnosti i efektivnosti (Buble,2005).

Poduzetnička orijentacija obuhvaća formalne i neformalne aktivnosti kojima će

poduzeće odgovoriti na pritiske iz vanjskog i unutarnjeg okruženja, a koje će rezultirati

novim poslovnim aktivnostima putem inoviranja. Poduzetnička orijentacija se

uliteraturi često definira kao sustav razmišljanja poduzeća kojemu je cilj potraga za

novim prilikama.

18

4.2. Elementi poduzetničke orijentacije

Razvojem ekonomske misli u 20 stoljeću, definirane su dimenzije u okviru kojih se

razvijala poduzetnička orijentacija. Tako da možemo govoriti o elementima

poduzetničke orijentacije kao što su inovativnosti , sklonosti riziku i proaktivnosti, dok

su naknadno još dodane i autonomija i kompetitivna agresivnost.

Inovativnost iskazuje težnju poduzeća u poticanju novih ideja i novina,

ekperimentiranju te provođenju kreativnih procesa koji mogu rezultirati novim

proizvodima, uslugama ili tehnološkim unaprijeđenjima.

Dalje, sklonost riziku kao nova dimenzija poduzetničke orijentacije, podrazumjeva

sklonost poduzeća da napusti postojeće strategije koje su davali pozitivne rezultate u

prošlosti istražujući inovacije i moderan način poslovanja te u skladu sa time kreira

nove strategije poslovanja i proizvode. Možemo reći da poduzeće ulaže svoje

ograničene resurse u projekt za koje ne postoji siguran povrat ulaganja ili pak u one

projekte kod kojih troškovi neuspjeha mogu biti izrazito visoki . Kod proaktivnosti se

govori o uvođenju novih proizvoda, ideja, tehnologija, procesa i sl., prije konkurencije,

čime se eliminiraju proizvodi koji su u fazi stagnacije ili opadanja sve sa ciljem

ostvarenja poslovne uspješnosti. Možemo reći da ključno obilježje proaktivnosti

predstavlja aktivnost poduzetnika da utječe na svoju okolinu te njegovu sposobnost da

anticipira buduće tržišne promjene kako bi mogao biti prvi koji će na njih reagirati.

Imamo kompetivno agresivna poduzeća na tržištu. To su ona koja su izrazito

natjecateljski orijentirana te svoje poslovanje unapređuju i usavršavaju u svakom

pogledu . Poslovni sustavi, tj. poduzeća su u stanju nadvladati suparnike ukoliko je

kontinuirano bolje ili ukoliko je predvodnik pa iskorištava svoje prednosti kako bi jos

više ojačalo svoj ugled i povećalo tržišni udio. Navedeni pojmovi poput proaktivnosti i

kompetativne agresivnosti često se smatraju sinonimima, međutim oni predstavljaju

dva potpuno različita pojma. Možemo reći da proaktivnost promatra kako se poduzeće

odnosi prema tržištu, kako utječe na trendove te na koje načine nastoji zadovoljiti

tržišnu potražnju, dok pojam kompetativne agresivnosti podrazumijeva promatranje

odnosa poduzeća prema njegovim konkurentima te na koje načine poduzeće nastoji

zauzeti tržišni udio.

19

Slijedeći element je autonomija, koja podrazumjeva neovisne aktivnosti pojedinca ili

tima u osmišljavanju i realiziranju ideje te u komunikaciji sa svim razinama

menadžmenta. Udio zastupljenosti autonomije razlikuje se s obzirom na različiti

kontekst unutar kojeg se promatra, s obzirom na veličinu poduzeća, stil vođenja,

strukturu vlasništva, itd. Kod manjih poduzeća znakovito je da je donositelj odluka

ujedno i vlasnik što znači da autonomija ovisi o strukturi vlasništva poduzeća, dok je

primjerice u velikim poduzećima autonomija zastupljena na svim razinama

menadžmenta.

4.3. Integriranje poduzetništva sa strategijom

Kada govorimo o integriranju poduzetništva sa strategijom, možemo govoriti o

strateškom poduzetništvu. To je termin koji se koristi kao integracija poduzetničkih

aktivnosti i akcija traženja poslovnih prilika i strateških aktivnosti i akcija pronalaženja

i razvoja konkurentskih prednosti. Integriranje poduzetništva sa strategijom

podrazumijeva dakle set akcija koje se poduzimaju radi strateške perspektive.

Elementi strateške perspektive su rezultat progresivnog razmišljanja i poduzetničke

orijentacije:

1. Osvajanje i održavanje konkurentske prednosti

2. Konkurentska dinamika

3. Kultura/vrijednosti

4. Fleksibilne potrebe zaspolenika

5. Sustavi ljudskih resursa (npr. sustav plaća)

Kao ključni element može se dodati osvajanje i održavanje konkurentske prednosti jer

je krajnja svrha svake organizacije osvojiti i zadržati konkurentsku prednost. Potreban

je individualni pristup jer prema Krauss, Freese, Friedrich i Unger (2005) poduzetnička

orijentacija na individualnoj razini uključuje segmente koji pridonose progresivnom

20

napretku i ostvarivanju konkurenstke prednosti poput; usmjeravanje prema učenju,

inovativnost, uspjeh, autonomija, kompetitivnost i osobna inicijativa.

U današnje vrijeme, u vrijeme globalizacije, mnogi poslovni sustavi dolaze do

kvalitetnije integracije kroz tzv. strateško povezivanje. To je novi oblik poduzetničke

orijentiranosti pomoću koje se dolazi do optimalnih poslovnih rezultata.

Strateškim povezivanjem i umrežavanjem se prije svega sakupljaju razna znanja i

vještine, s ciljem postizanja individualnih i zajedničkih stateških i optimalnih ciljeva.

Poslovni subjekti dobivaju razne vještine koje pridonose snižavanju troškova,

snižavanju cijena, stjecanju novih tehnoloških znanja i različitih vještina.

Kroz sve prethodno navedeno, može se zaključiti da poduzetnička orijentiranost i

progresivno razmišljanje dovode do kvalitetnih strateških odluka i izbora koji pak

dovode do optimalne poslovne strategije koja će pridonijeti poslovnom uspjehu

organizacije.

21

5. DRVNA INDUSTRIJA

5.1. Općenito o drvnoj industriji u Republici Hrvatskoj

Drvna industrija Republike Hrvatske, tradicionalno izvozno orijentirana, radno

intenzivna i dominantna u ruralnim krajevima zemlje, ima značajnu ulogu u ukupnom

nacionalnom gospodarstvu koja se ogleda u ekonomskom (7%-tni udjel u ukupnoj

robnoj razmjeni) i kroz širi društveni doprinos (1/3 ukupnog broja zaposlenih u

prerađivačkoj industriji, 1,4%-tni udjel u BDP-u), čime se pridonosi harmonizaciji

ukupnih razvojnih procesa unutar Republike Hrvatske.

U kontekstu regionalnog i ruralnog razvoja zemlje, drvna industrija ima visoku poziciju

jer predstavlja jednu od dominantnih grana industrije u navedenim područjima te se

razvojem iste direktno doprinosi jačem i bržem gospodarskom regionalnom razvoju.

Drvoprerađivačka industrija čini 13 posto ukupne prerađivačke industrije Hrvatske, s

udjelom ukupnog hrvatskog izvoza od 8 posto, te je jedan od rijetkih sektora koji u

zadnjih nekoliko godina bilježe izvozni suficit. Za njen rast potrebne su kvalitetne

strategije razvoja te značajnia ulaganja u distribuciju i prilagodbu zakonske regulative.

22

Šume u Hrvatskoj, kao izbor sirovina, uglavnom su u državnom vlasništvu, što se da

očitati iz slijedećeg grafikona.

Graf 4. Udio vlasništva šumske površine u Republici Hrvatskoj

Izvor: znanost.hr

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 688 687 ha

što je 47% od kopnene površine. Iz toga se da isčitati veliki potencijal za razvoj drvne

industrije. Od toga je 2 106 917 ha u državnom vlasništvu, 581 770 ha u vlasništvu

privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske

šume (2 018 987 ha). Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj

namjeni. Prema Zakonu o šumama šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i

šume s posebnom namjenom.

Drvoprerađivački sektor je od strateške važnosti za razvoj hrvatskog gospodarstva.

U drvnoj industriji je zaposlena trećina svih zaposlenika prerađivačke industrije RH.

Ova gospodarska grana ima sva obilježja malog gospodarstva pa tako od ukupno 1387

registriranih tvrtki njih 1336 su male, odnosno 96,3%. Prošla godina je bila

najznačajnija je po tome što su svi gospodarski subjekti stupili na zajedničko tržište

EU, koje broji više od 500 milijuna stanovnika.

23

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju, drvna i drvoprerađivačka industrija

gotovo u potpunosti se okrenula prema internacionalizaciji poslovanja.

5.2. Internacionalizacija poslovanja - usmjeravanje prema izvozu

Internacionalizaciju poslovanja možemo definirati kao čin prelaska međunarodnih

granica sa određenim poslovnim interesom. Izlazak domaćih poduzeća na inozemna

tržišta sa ciljevima rasta poslovanja i troškovne učinkovitosti. Motivi su zasićenost

domaćeg tržišta i tržišni potencijal ciljanog tržišta.Vlada trend liberalizacije tržišta i

globalizacije te je razmjena s drugim zemljama realnost.

Sljedeći grafikon prikazuje vanjskotrgovinsku razmjenu proizvoda od drva i namještaja

od 2010.godine pa do 2014.godine.

Graf. 5 Rast izvoza drvne industrije

Izvor: www.banka.hr/hrvatski izvoz

24

Iz navedenog grafikona se može zaključiti da udjel izvoza drvne industrije u ukupnoj

robnoj razmjeni sastranim tržištima uz oscilacije raste, dok uvoz bilježi kontinuiran

rast. Prostora za napredak svakako ima jer hrvatska drvna industrija može biti jedan od

pokretača gospodarskog razvoja, na upotrebi vlastite kvalitetne sirovine iz održive

proizvodnje, primjeni vlastitih inovacija, znanja i dizajna te regionalni lider u sektoru

drvne proizvodnje. Potrebna je nacionalna strategija da bi se ostvarili strateški ciljevi u

sklopu strateškog/akcijskog plana za poticanje rasta izvoza u sklopu drvne industrije.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. srpnja 2013. godine uspostavila

Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva. Glavne zadaće

Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, ujedno i strateške

odrednice su:

1. Temeljem uske međuresorne suradnje i konzultacija s poslovnom zajednicom

identificira ključne odrednice politike jačanja hrvatskog izvoza i nastupa hrvatskih

kompanija u inozemstvu, predlaže odgovarajuće provedbene mjere te prati njihovu

provedbu;

2. Koordinira planove i aktivnosti svih tijela državne uprave čije djelovanje utječe na

kretanje hrvatskog izvoza i daje potporu nastupu hrvatskih kompanija u inozemstvu, te

prezentaciji investicijskih projekata u inozemstvu, uz jasnu podjelu nadležnosti i

odgovornosti;

3. Predlaže Savjetu Povjerenstva zakonska i druga rješenja potpore izvozu i nastupu

hrvatskih kompanija u inozemstvu.

4. Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva kroz izradu i provedbu

Akcijskog plana želi hrvatskim izvoznicima pružiti kvalitetnu i kontinuiranu

institucionalnu podršku, koja će značajno doprinijeti uspješnosti njihovog poslovanja

na međunarodnom tržištu.

25

Akcijski plan sadrži:

1. Usluge za izvoznike (informiranje, umrežavanje, edukaciju, savjetovanje izvoznika,

podršku nastupima u inozemstvu)

2. Aktivnosti za povećanje konkurentnosti (olakšavanje financiranja izvoza, izrada

prikladnih i održivih modela fiskalne podrške jačanju sektora izvoza, stavljanje

naglaska na strateška izvozna tržišta i strateške izvozne grane, poticanje promjene

strukture izvoza)

3. Ostale aktivnosti (unapređenje statistike o trgovinskoj razmjeni roba i usluga i

njezinu dostupnost, olakšavanje izvoznicima stjecanje referenci u zemlji, proširivanje

djelovanja gospodarske diplomacije, ukidanje administrativnih prepreka)

Cilj Akcijskog plana je aktivno doprinijeti povećanju vrijednosti izvoza, povećanju

broja izvoznika, smanjenju vanjskotrgovinskog deficita, unaprjeđenju strukture

hrvatskog izvoza, jačanju pozicije tvrtki na postojećim i izlasku na nova, posebice brzo

rastuća tržišta, te unaprjeđenju položaja Republike Hrvatske u međunarodnoj

trgovinskoj razmjeni.

Konkretno u slučaj drvne industrije, u 2014 je godini zabilježila značajan rast izvoza,

što je za ovaj sektor, ozbiljno uzdrman ekonomskom krizom, vrlo ohrabrujuće. Drvna

industrija ima izniman značaj za gospodarstvo RH, a o potencijalu njenog daljnjeg

rasta dovoljno govori podatak da je u prvoj polovini prošle godine drvni sektor

zabilježio izvoz od 667 milijuna dolara, čime je ostvaren suficit trgovinske bilance s

inozemstvom, i to od 391 milijuna dolara. Prema priopćenju Hrvatske gospodarske

komore, riječ je o povećanju od 40,2% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Dakle, u drvnoj i drvoprerađivačkoj industriji u Republici Hrvatskoj definiranjem

strateških odrednica i zakonskih regulativa kroz akcijski plan, usmjerava se industrija

prema izvoznoj orijentaciji. Treba uskladiti razvojne politike drvne industrije i politike

korištenja strukturnih alata, instrumenata sa zakonskom regulativom unutar Republike

Hrvatske i sa europskim zakonima.

26

U prethodnom grafikonu br. 5 vidljiv je blagi rast izvoza drvne industrije u protekle 4

godine. Ono je posljedica navedenih poticajnih mjera Akcijskog plana i porasta

obujma sveukupne industrijske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, što je vidljivo u

slijedećem grafikonu.

Graf. 6 Rast obujma industrijske proizvodnje

Izvor: www.dzs/vlada.gov.hr

U prvoj polovici 2015 godine nastavljen je rast industrijske proizvodnje, a u svibnju

2015. Hrvatska je bila u vrhu zemalja unutar EU sa najvećim mjesečnim rastom

obujma industrijske proizvodnje, od 2,6%. Prvi put u šest godina krize, industrijska

proizvodnja je u 2014. porasla na godišnjoj razini i to za 1,3%.

Industrijska proizvodnja je porasla u prvih 6 mjeseci ove godine za 1,4% u odnosu na

isto lanjsko razdoblje. Industrijska proizvodnja porasla je tokom svibnja 2015 za 2,6%,

dok je izvoz roba porastao za 9,5% u prvih pet mjeseci 2015. godine. Najviše je rastao

izvoz u zemlje EU sa 11,8%, dok je za prvi kvartal rast izvoza 7,5%. Dakle, možemo

27

reći da porast obujma industrijske proizvodnje utječe direktno na rast izvoza. Jačanje

izvoznih aktivnosti utječe i na rast BDP-a.

Rezultati Akcijskog plana i poticajnih mjera od strane držav vidljivi su u slijedećem

grafikonu.

Grafikon br. 7 - Rast BDP-a u Republici Hrvatskoj

Izvor: www.dzs/vlada.gov.hr

Porast BDP-a pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo pokrenulo i da Hrvatska ide

naprijed. Gotovo svi gospodarski pokazatelji u 2014. nagovještavali su pozitivne

promjene, a ključni pokazatelji - rast osobne potrošnje, industrijske proizvodnje te

pokrivenost uvoza izvozom - konstantno su rasli tijekom godine.

28

5.3. Važnost inovacija u drvnoj industriji

Završni cilj inovacije je unaprijeđenje poslovanja, a inovacijske aktivnosti u

suvremenim uvjetima poslovanja smatraju se ključnim pokretačem poslovnog uspjeha

pojedinoga gospodarskog subjekta, pojedine gospodarske grane, kao i cjelokupnoga

gospodarskog razvoja neke zemlje. Industrije srednje i niske tehnologije, kojima

pripada i drvna industrija iznimno su važan i daleko najveći dio proizvodnog sektora

zemalja članica OECD-a, pokazuju izvanrednu stabilnost te zapošljavaju visok udio

stanovništva, a drvna industrija, posebno proizvodnja namještaja, uspješno je izvozno

orijentirana europska gospodarska grana unutar srednje razvijenih zemalja. Na

inovativnost poduzeća utječu unutarnji i vanjski čimbenici tvrtke.

Iznimno važan i prvi izvor moderne inovacijske teorije jesu radovi Josefa Schumpetera

(1934), koji široko i prilično općenito definira inovaciju kao povremeno uvođenje

potpuno novih proizvoda/usluga ili novih kombinacija već postojećih

proizvoda/usluga. Europska Komisija (European Commision) (1996) definira inovaciju

kao unapređenje i povećanje opsega proizvoda, usluga i povezanih tržišta;

uspostavljanje novih metoda proizvodnje, nabave i distribucije; uvođenje novih

promjena u menadžmentu, organizaciji i uvjetima rada zaposlenih, pri čemu je sve

navedeno isključivo i moguće postići samo međusobnim interakcijama i suradnjom.

Inovativnost unutar gospodarskih subjekata pojavljuje se u različitim oblicima, premda

je još uvijek naglasak na proizvodima pa se tako poboljšanje postojećih ili uvođenje

novih proizvoda još uvijek i najčešće definiraju kao inovacija. Također, razvoj

inovacija vrlo je zastupljen i u procesima i u poslovanju gospodarskih subjekata te on

danas u tvrtkama također ima veliko značenje (Nybakk i Sur., 2009).

Možemo na temelju navedenog zaključiti da je inovacija složen koncept, stoga brojni

autori s različitih područja navode i definiraju različite podjele inovacija, no ovdje

navedene podjele najprihvatljivije su za područje drvne industrije. Uz pojam inovacije

vrlo je bitno definirati ulogu i povezanost inovativnosti tvrtke s inovacijom. Grupa

autora (Nybakk i dr., 2009) ističe kako je inovacija tvrtke rezultat inovativnosti tvrtke,

koja se pak definira kao karakteristika ili obilježje organizacije ili osobe koja iznosi,

29

stvara, provodi i pretvara ideju u inovaciju, bilo proizvoda, bilo procesa i/ili poslovanja

tvrtke. Biti inovativan putem razvoja novih ili poboljšanja postojećih proizvoda,

procesa i/ili poslovanja može pomoći tvrtki da bolje prepozna i zadovolji želje i

potrebe kupaca i tržišta te na taj način bude i uvijek ostane korak ispred vrlo oštre

konkurencije (Crespell i sur., 2006).

5.4. Tehnike implementacije strateškog promišljanja i poduzetničke

orijentacije na izvozne strategije u drvnoj industriji

Glavni strateški cilj postavljen u okviru drvno-prerađivačkog sektora je pridonijeti

ostvarivanju vizije i potaknuti gospodarski rast i konkurentnost kroz istraživanje,

tehnološki razvoj i primjenu inovacija, novih tehnologija i povećanje priljeva

investicija. Taj će se cilj postići kroz 5 prioritetna područja:

1. Povećanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora dovoljnom količinom kvalitetne

sirovine

2. Unaprijeđenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog

sektora

3. Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz istraživanje, tehnološki

razvoj i primjenu inovacija i naprednih tehnologija

4. Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti

5. Ulaganje u razvoj dizajna, promociju i izgradnju brendova domaće drvne industrije

Bez adekvatnog sustava praćenja i vrednovanja nije moguće pratiti učinke provedbe

prioriteta i mjera postavljenih u okviru strateških smjernica za razvoj sektora. U okviru

donešenog operativnog plana konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora bit će

identificirani nositelji aktivnosti, partnerske institucije, glavni pokazatelji kojima se

prati uspješna provedba mjera u okviru prioritetnih područja i glavnog strateškog cilja.

30

Definiraju se strateške smjernice za razvoj drvno prerađivačkog sektora i način

praćenja i evaluacije.

Dakle, strateško promišljanje i poduzetnički stav podrazumijevaju progresivno

razmišljanje koje dovodi do niza posljedica unutar poslovnog sustava. Prvenstveno ima

za posljedicu definiranje operativnih i strateških ciljeva koji usmjeravaju smjer

poslovanja i rezultate poslovanja. Implementacija poduzetničke orijentacije i strateškog

razmišljanja u izvozne strategije ogleda se u definiranju osnova strategije koja je proizašla kao

rezultat progresivnog razmišljanja.

Operacionalizacija strategije podrazumijeva određeni sustav u kojem postoje određene

pretpostavke o aktivnostima kojima se ostvaruju zadani ciljevi.

U slijedećoj slici prikazuje se način implementacije strategija u poslovni plan, u cilju

optimizacije poslovanja.

Slika 3 - Implementacija operativnog i strateškog plana

Izvor: Orkis.hr/veza sa strategijom

31

Može se zaključiti da poduzeća moraju imati sustav upravljanja koji će im pomoći da

se fokusiraju na stvaranje vrijednosti i da odrede svoju poziciju u lancu vrijednosti. Taj

sustav obuhvaća formiranje strategije, implementaciju strategije i komunikaciju

strategije. Ključna veza strategije i navedenog sustava je u implementaciji, pomaku sa

odluke na izvršenje. Sustavom usklađenih financijskih i nefinancisjkih pokazatelja

nastoji se preciznije mjeriti neopipljive vrijednosti i način stvaranja vrijednosti u

budućnosti, a razradom strateških ciljeva do operativne razine povećava se

razumijevanje strategije. Na taj način komunikacija strategije povećava svijest

zaposlenih o utjecaju njihovih svakodnevnih aktivnosti na izvođenje strategije i

povećava njene šanse za uspjeh. Država izvoz potiče raznim mjerama, monetarnom

politikom kroz kredite, fiskalnom politikom kroz porezne olakšice. Dakle, raznim

subvencijama i poreznim olakšicama usmjerenih prema proizvodnim djelatnostima

drvnog sektora.

32

6. ISTRAŽIVANJE I ANALIZA IMPLEMENTACIJE

STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE

ORIJENTACIJE U DRVNOJ INDUSTRIJI U RH

Ovo poglavlje posvećeno je istraživanju među poduzećima drvne industrije te

njihovom strateškom promišljanju i poduzetničkoj orijentaciji. U poglavlju će biti

objašnjena metodologija, hipoteze i rezultati istraživanja, te na kraju rasprava i

komentar rezultata istraživanja

6.1. Metodologija istraživanja

Empirijsko istraživanje je provedeno na populaciji od 60 ispitanika,odnosno poduzeća

u sektoru drvne industrije na području Republike Hrvatske. Za istraživanje su uzeta

poduzeća dobivena pretraživanjem baze podataka AMADEUS. Stavljanjem u omjer 60

poslanih anketa i 14 zaprimljenih odgovora, dobije se rezultat od 23,33 % povratnih

odgovora. Provedeno je on-line istraživanje kako bi se istražila poduzetnička

orijentacija i strateško promišljanje u danim poduzećima drvne industrije. Kao

instrument istraživanja korišten je anketni upitnik kreiran u Merlin usluzi Lime Survey

za izradu anketa. Istraživanje je provedeno tijekom mjeseca kolovoza i rujna 2015.

godine.

Anketni upitnik je podijeljen u tri dijela: Poduzetnička orijentacija, Strateško

promišljanje i Opći podaci. Prvi dio upitnika sastoji se od 21 pitanja kojima se ispitalo

sudionike stajalište o poduzetničkoj orijentaciji. Drugi dio se sastoji od 25 pitanja gdje

se tražio stav sudionika o strateškom promišljanju, te u trećem dijelu ( Opći podaci)

nastojalo se saznati opće podatke sudionika te podatke o njihovom poduzeću.

Uz pomoć Likertove ljestvice omogućilo se sudionicima određivanje stupnja slaganja

s ponuđenom tvrdnjom i to: 1)- U potpunosti se ne slažem, 2)- slažem se, 3)- „Niti se

slažem niti se ne slažem, 4)- Slažem se, 5)-U potpunosti se slažem“.

U trećem dijelu upitnika „Opći podaci“ bilo je moguće odabrati samo jedan od

ponuđenih odgovora. Anketni upitnik se nalazi uprilogu.

33

6.2. Hipoteze istraživanja

Cilj ovog rada je utvrditi važnost između strateškog promišljanja i poduzetničke

orijentacije u izvoznim strategijama drvne industrije. Također, cilj je utvrditi važnost

usmjeravanja poslovanja prema izvozu. Izvozna orijentacija pozitivno utječe na rast

BDP-a. Usmjerenost prema izvozu posljedica je optimalnog rasta poduzeća , do kojeg

je došlo zbog kvalitetne implementacije strateških i operativnih odluka. Metodom

analize i sinteze, definiranjem predmeta i objekta istraživanja moguće je predložiti

radne hipoteze.

H1: Na temelju spoznaja o teorijskim značajkama strateškog promišljanja i

poduzetničke orijentacije moguće je predočiti važnost kvalitetne strategije i

poduzetnosti u poslovanju za uspješno funkcioniranje proizvodno-poslovnih sustava na

međunarodnom tržištu. To su u teorijskim istraživanjima dokazali Corvin i Slevin

(1989 i 1991). Ustanovili su da progresivno razmišljanje i pozitivan poduzetnički stav

znatno utječu na poslovnu uspješnost. Koncept strateškog promišljanja poželjan je

način djelovanja koji dovodi do kreiranja kvalitetnog strateškog-poslovnog plana.

H2: Internacionalizacija poslovanja utječe na rast i razvoj gospodarstva u

promjenjivim i dinamičnim ekonomskim uvjetima suvremenog poslovanja.

Prije donošenja odluke o ulasku na strana tržišta, nužno je raspolagati sa određenim

znanjem, potrebno je prikupiti podatke o svim relevantnim karakteristikama stranog

tržišta. Isto tako, potrebna je detaljna evaluacija informacija potrebnih u fazama

procesa internacionalizacije. Potreba za informacijama, odnosno za istraživanjem

potrebna je u svim fazama internacionalizacije. Sakupljanje pravih informacija dovodi

do uspješnih izvoznih strategija i poslovnih rezultata.

H3: Inovativnost i kreativnost važan su čimbenik kod ostvarivanja konkurentskih

prednosti.

Kod većine poduzeća poslovni uspjeh ovisi o kreativnosti rukovodstva poduzeća,

kreativnosti zaposlenika i inovativnosti organizacije, odnosno spremnost proizvodnje

inovativnih proizvoda i usluga na konkurentnom tržištu.

34

Organizacije primjenom kreativnosti i inovativnosti žele ostvariti konkurentsku

prednost na tržištu. Kognitivni pristup pretpostavlja kako se kreativnost temelji na

kapacitetima za pravljenje neobičnih i novih mentalnih poveznica kapaciteta (Campbell,

1960., Mednick, 1962., Staats, 1968). Svrha strateškog razmišljanja je da otkrije

konkurentske strategije za poziciju organizacije značajno drukčiju od sadašnjosti, te da

gradi kreativnošću i inovativnošću viziju za budućnost organizacije.

6.3. Rezultati istraživanja

Podaci prikupljeni anketnim upitnikom su analizirani i obrađeni uprogramu Microsoft

Excel. Deskriptivna analiza obuhvaća grupiranje, tabeliranje igrafičko prikazivanje

podataka dobivenih istraživanjem. Slijedi prikaz rezultata istraživanja s detaljnim

objašnjenjima.

Grafikon 8. Poduzetnička orijentacija, 1 dio

Izvor: Izrada studentice

0

1

2

3

4

5

6

7

Često prilazim poslovnimzadacima na jedinstvene načine

Obožavam ubrzavati promjenena poslu

Vjerujem da je za ostvarenje

posl.ciljeva krajnji rezultat

daleko važniji od prihvaćenihposl.procedura

Obično preuzimam kontrolu unestrukturiranim situacijama

35

Grafikon 8. prikazuje prvih pet tvrdnji iz dijela ''Poduzetnička orijentacija'' te odgovore

ispitanika. Na tvrdnju ''Često prilazim poslovnim zadacima na jedinstvene načine'',

vidljivo je kako je 1 ili 7 % odgovorilo da s eu potpunosti ne slaže, 7 ili 50% se slaže sa

navedenom tvdnjom te 1 ili 7% se u potpunosti slaže sa tvrdnjom. Na drugu tvrdnju ''

Uživam ubrzavati promjene na poslu'' 7% je odgovorilo neutralno tj.niti se slaže, niti se

ne slaže, 7 ispitanika ili 50% se slaže s tvrdnjom, 4 ili 28% se u potpunosti slaže.

Treća tvrdnja '' Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko

važniji od prihvaćenih poslovnih procedura'' , dala je odgovore: 1 ili 7% se ne slaže, 2 ili

14 % su odgovorili neutralno na tvrdnju, 5 ili 35% se slaže dok se 3 ili 21% u potpunosti

slaže. Na tvrdnju '' Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama'', 4

ispitanika ili 28% je odgovorilo da se ne slažu, 2 ili 14% nema stajalište, 5 ili 35% se

slaže sa postavljenom tvrdnjom, 7% tj 1 ispitanik se slaže u potpunosti.

Tvrdnja '' Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine''

dala je rezultate: 1 ili 7% se u potpunosti ne slaže, 7 ili 50% nema stajališta, 4 ili 28%

se slaže.

Grafikon 9. Poduzetnička orijentacija 2.dio

Izvor: izrada studentice

0

1

2

3

4

5

6

Vjerujem da je važno stalnotražiti nove načiniobavljanja posla

Vjerujem da za uspjeh

moramo biti u skladu s

prihvaćenim poslovnimpraksama

Sam stvaram poslovne

prilike koje koristim i

stvaram prednost

36

Grafikon 9. predstavlja tri tvrdnje te odgovore ispitanika.

Na tvrdnju '' Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja posla'', 1 ili 7 %

je odgovorilo da se u potpunosti ne slaže, 2 ili 14% je neutralno, 5 ili 25 % se slaže s

navedenom tvrdnjom, 4 ili 28 % s se u potpunosti slaže te je 2 ili 14% bez odgovora. Na

tvrdnju '' Vjerujem da za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenom poslovnom

praksom'' , 4 ispitanika ili 28 % se ne slaže, 2 ili 14 je neutralno, dok se 6 ili 42% slaže

ili u potpunosti slaže , a 2 tj 14 % je bez odgovora.

Treća tvrdnja '' Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost'' dala je

rezultate: 2 ili 14% se ne slaže ili u potpunosti ne slaže, također 14% je ostalo neutralno,

6 ili 42 % se slaže, a 14% se u potpunosti ne slaže.

Grafikon 10. Poduzetnička orijentacija, 3.dio

Izvor: Izrada studentice

0

1

2

3

4

5

6

7

Osjećam se jako dobro, jer ukonačnici ja odgovaram zavlastiti poslovni uspjeh

Moja vještina ophođenja sljudima omogućila mi je mnogeposlovne prilike

Postajem uzbuđen stvaranjemsvojih poslovnih prilika

Osjećam postignuće tražećiposlovne prilike

37

U grafikonu 10. predstavljene su četiri tvrdnje.

Na prvu '' Osjećam se jako dobro, jer u konačnici ja odgovaram za vlastiti poslovni

uspjeh'', 2 ispitanika ili 14% se ne slaže s tvrdnjom, 3 ili 21% su neutralni, 7 ili 49% se

slažu ili u potpunosti slažu.

''Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike'' dala je

rezultate: 6 ili 42% ispitanika se slaže s navedenom tvrdnjom, te 3 ili 21% se u

potpunosti slaže.

Sa tvrdnjom'' Postajem uzbuđen stvaranjem svojh poslovnih prilika'' se slaže ili u

potpunosti slaže 9 ili 64 % ispitanika, dok 3 tj. 21% je ostalo pri neutralnom stavu, a

tvrdnja '' Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike'' dala je slične rezultate i to 7

ispitanika je odgovorilo da se u potpunosti slaže ili se slaže sa postavljenom tvrdnjom.

Grafikon 11. Poduzetnička orijentacija 4.dio

Izvor: Izrada studentice

U grafikonu 11. predstavljene u četiri tvrdnje. Prva '' Vjerujem da je bitnije razmišljati o

budućim mogućnostima nego o prošlim dostignućima dala je rezultate: 1 ispitanik se u

potpunosti ne slaže, dok se 2 slažu, tj ukupno 21 %, U potpunosti se slažu i slažu se 8

ispitanika, tj 56 %.

0

2

4

6 Vjerujem da je bitnije razmišljatio budućim mogućnostima negoo prošlim dostignućima

Najveći mi je užitak kad je mojobavljeni posao međunajboljima

Često koristim prednostpostignuća žrtvujući osobnikomfor

Nikad ne odlažem bitne stvari zaprikladnije vrijeme

38

Na tvrdnju '' Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima'' 9

ispitanika tj. 63% se slažu ili u potpunosti slažu. Dalje na 15.tvrdnju u dijelu

poduzetničke orijetacije '' Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor''

2 ispitanika se ne slažu, 7 ili 49% se slažu ili u potpunosti slažu dok je neutralan stav

iskazalo 3 ispitanika tj.21%.

Tvrdnja '' Nikad ne odlažem stvari za prikladnije vrijeme'' - 3 ispitanika se ne slažu, 7 se

slažu ili u potpunosti slažu što je 49%.

Grafikon 12. Poduzetnička orijentacija, 5.dio

Izvor: Izrada studentice

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Osjećam se samosvjesnopredlažući poslovne ponude

Osjećam se nelagodno kadnisam siguran što moji poslovnisuradnici misle o meni

Uvijek se nastojim sprijateljiti s

ljudima koji bi mogli biti korisni

u mom poslu

Uvijek se nastojim sprijateljiti s

ljudima koji bi mogli biti korisni

u mom poslu

Osjećam se samosvjesno kadsam u društvu veoma uspješnihposlovnih ljudi

39

Grafikon 12 predstavlja tvrdnje: '' Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne

ponude'' s kojom se nije slagalo 3 ili 21 % ispitanika, dok se 6 slagalo ili u potpunosti

slagalo, a 3 ili 21 % je ostalo neutralno.

''Osjećam se nelagodno kad nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o meni'' s

kojom se nije složilo 5 ispitanika ili 35 %, dok se 1 složio, a 2 su se u potpunosti složila.

'' Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi pomoći riješiti sve moje

poslovne probleme'' s kojom se u potpunosti nije složio 1 ispitanik, te se 1 nije složio, 6

ili 42 % se složilo.

'' Uvijek se nastojim sprijateljiti s ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu'' - 3

ispitanika se nisu složila, u potpunosti ili djelomično, što predstavlja 21 %, složila su se

3 ispitanika ili 21 %, 6 ih je ostalo pri neutralnom stajalištu.

Sljedeća tvrdnja ' Osjećam se samosvjesno kad sam u društvu veoma uspješnih ljudi''

dala je odgovore : 9 ispitanika se u potpunosti ili djelomično složilo, što je 64%, 1 se u

potpunosti nije složio sa tom tvrdnjom

Grafikon 13. Sustavni pristup

Izvor: Izrada studentice

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Suzdržavam se donositiodluke dok ne prikupim sve

informacije

Razmatram ishode mojih

prijašnjih odluka

Pokušavam naći poveznicu udostupnim informacijama

Najprije odlučim o načinusagledavanja problema.

Nakon toga tražim riješenjeproblema

40

Grafikon 13 prikazuje odgovore na pitanja iz drugog dijela anketnog upitnika koji se

nalazi u prilogu ovog rada. Ispitanici su mogli odabrati jedan od pet ponuñenih

odgovora Likertove ljestvice (1 gotovo nikada, 2 rijetko, 3 ponekad, 4

često, i 5 gotovo uvijek). Na tvrdnju „Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim

sve informacije“ najviše ispitanika odgovorilo je „često“ –njih 9 ili 69 % dok njih 3 ili

23% odgovorilo je „gotovo uvijek“. Zatim na tvrdnju

„Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka“ njih 9 ili 69%% odgovorilo je da ''

„često“ razmatra svoje prijašnje odluke. Njih 7 ili 53% „često“ pokušava naći poveznicu

u dostupnim informacijama, dok 8 ili 61,% ispitanika najprije odluče o načinu

sagledavanja problema, te nakon toga traže rješenje problema.

Grafikon 14. refleksija

Izvor: Izrada studentice

Grafikon 20 prikazuje kako 4 ili 30% „često“ u mislima rekonstruiraju događaje, dok 6

ili 46% „gotovo uvijek“ u mislima rekonstruira događaje. Na tvrdnju „Najprije

0

1

2

3

4

5

6

U mislima rekonstruiram

događaje

Najprije definiram

problem, a nakon toga ga

rasčlanim na segmente

Odabirem prvo riješenjekoje mi padne na pamet

41

definiram problem ,a nakon toga ga raščlanim na segmente“ najviše ispitanika njih 6 ili

46 % odgovorilo je da „često“ najprije definiraju problem. Dok njih 6 ili 46%

„ponekad“ odabiru prvo riješenje koje im padne na pamet. Slijedi tvrdnja „ Nakon

rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju problema“

najveći broj ispitanika, njih 5 ili 38% odgovorilo je da „često“ razmišljaju kako su

pristupili rješavanju problema.

Grafikon 15. Refleksija

Izvor: Izrada studentice

Grafikon 15 pokazuje da ispitanici. i to njih 8 ili 60 % traže ponekad ili često osnovne

dugoročne korektivne mjere. Potom je njih 10 ili 76 % odgovorilo da često sagledava

cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja. 9 ispitanika ili 69 % pronalazim više od

jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari dok njih 7 ili 53 % često proučavaju

uzrok prije poduzimanja aktivnosti

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Tražim osnovne dugoročnekorektivne mjere

Sagledavam cjelokupupnu

sliku prije razmatranja detalja

Obično pronalazim više odjednog objašnjenja načinafunkcioniranja stvari

Proučavam uzrok problemaprije poduzimanja aktivnosti

42

Grafikon 16. Refleksija

Izvor: Izrada studentice

Grafikon 16 pokazuje da 7 ili 53% ispitanika često sluša suprotna stajališta

suradnika, te 10 ili 76% često rekonstruira događaj. 6 ispitanika ili 46% često

osmišljava plan riješavanja problema prije nego uzme u obzir i druga stajališta te 5

ili 38% se pita kako povezati točke u ovoj situaciji.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Slušam suprotna stajalištasuradnika

Rekonstruiram događaj

Osmišljavam plan riješavanjaproblema prije nego uzmem

u obzir druga stajališta

Pitam se kako povezati točkeu ovoj situaciji

43

Grafikon 17. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti

Izvor: Izrada studentice

Grafikon 17 pokazuje da 10 ispitanika ili 76 % često sluša ideje koje nisu prethodno

uzete u obzir dok nji 7 ili 53 % pokušava često razumijeti kako i zašto nešto

funkcionira nakon što je razriješeno.Temeljne promjene u organizacijskoj strukturi

koje mogu dovesti do značajnog poboljšanja rada ponekad traži 5 ispitanika ili 38%

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Slušam ideje koje nisuprethodno uzete u obzir

Pokušavam razumjeti kako izašto nešto funkcioniranakon što je razriješeno

Tražim temeljne promjene uorganizacijskoj strukturi koje

mogu dovesti do značajnogpoboljšanja rada

44

Grafikon 18. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti

Izvor: izrada studentice

U grafikonu 18 se može vidjeti kako 6 ispitanika ili 46 % često povezuju sadašnji

problem i osobno iskustvo. 7 ispitanika ili 53% ponekad, a 30 % često pokušava

razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji.

5 ispitanika ili 38% inzistira na prvom dojmu iako su se prepoznale i druge

alternative dok 1 ispitanik gotovo nikad ne podržava tu tvrdnju.

0

1

2

3

4

5

6

7

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Povezujem sadašnji problem iosobno iskustvo

Pokušavam razumjeti kako suljudi međusobno povezani uodređenoj situaciji

Pokušavam shvatiti kako supovezane činjenice uodređenoj situaciji

Inzistiram na mojem prvom

dojmu iako su prepoznate

druge alternative

45

Grafikon 19. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti

Izvor: izrada studentice

U grafikonu 19 najviše ispitanika je odgovorilo da se često fokusira na ono što se

predvidjelo i propustilo i to njih 10 ili 76 %, dok 7 ispitanika ili 53 % često razmišlja

o razlozima svojeg uspjeha odnosno neuspjeha.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

gotovo

nikad

rijetko ponekad često gotovo

uvijek

Fokusiram se na ono što sepredvidjelo i propustilo

Razmišljam o razlozima postignutoguspjeha/neuspjeha

46

Opći podaci

U trećem dijelu istraživanja saznali su se opći podaci ispitanika

Grafikon 20. Spol ispitanika

Izvor: Izrada studentice

Grafikon 20 pokazuje spol ispitanika, u navedenom istraživanju 10 je bilo

muškaraca i to 77%, dok su 4 bile žene i to 23%.

77%

23%

muški

ženski

47

Grafikon 21. Dob ispitanika

Izvor: izrada studentice

U grafikonu 21 vidi se da je najviše ispitanika, 31 % bilo u dobi od 30-40 godina,

također 31 % ima od 50-60 godina.

Grafikon 22. Najviše dostignuta razina obrazovanja

Izvor: izrada studentice

15%

31%

23%

31%

0%

manje od 30

30-40

40-50

50-60

više od 60

16%

69%

15%

0% srednja škola

fakultet(visoka i višaškola)

magisterij

doktorat

48

Grafikon 22 pokazuje koja je najviša dostignuta razina obrazovanja ispitanika, te se

dolazi do zaključka kako je 69 % ili 9 ispitanika završilo fakultet ( visoku ili višu

školu).

Grafikon 23. Obrazovanje u inozemstvu

Izvor: izrada studentice

Iz grafikona 23 se zaključuje da nitko od ispitanika nije stekao određenu razinu

obrazovanja u inozemstvu.

0%

100%

da

ne

49

Grafikon 24. Poduzetničko iskustvo prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja

Izvor: izrada studentice

Grafikon 24 pokazuje imaju li ispitanici poduzetničkog iskustva prije pokretanja

sadašnjeg poslovanja. 69 % nema iskustva, dok ostatak ima određenog poduzetničkog

iskustva prije pokretanja sadašnjeg poslovanja.

Grafikon 25. Broj godina menadžerskog/poduzetničkog iskustva

Izvor: izrada studentice

31%

69%

da

ne

16%

38%

38%

8%

0%

manje od 1 godine

1-5

6-19

20-29

više od 30

50

Na grafikonu 25 se vidi da najviše ispitanika ima od 1-5, ili od 6-19 godina

menadžerskog iskustva i to ukupno 76 %, najmanje ima 20-29 godina menadžeskog

iskustva i to 8 %.

Grafikon 26. Život u inozemstvu

Izvor: izrada studentice

Na pitanje dali su ikad živjeli u inozemstvu, 84 % ispitanika odgovorilo je da nije

živjelo dok je ostatak, 16% odgovorilo da je živjelo u inozemstvu.

15%

85%

da

ne

51

Grafikon 27. Broj zaposlenih u poduzeću

Izvor: izrada studentice

Na grafikonu 27 se vidi da je najviše poduzeća koja imaju 11-50 zaposlenika i to 63% ,

dok najmanje ima poduzeća koja imaju 5-250 zaposlenih.

Grafikon 28. Procjena uspješnosti poduzeća

Izvor: izrada studentice

8%23%

53%

8%

8%nema zaposlenih

manje od 10

11-50

51-250

250 i više

15%

77%

8% ispod prosjeka

industrijske grane

u prosjeku

industrijske grane

iznad prosjeka

industrijske grane

52

Na grafikonu 28 se vidi koliko su uspješna ispitana poduzeća. 77 % ispitanika je

odgovorilo da se njihovo poduzeće nalazi u okviru prosjeka industrijske grane, dok

najmanje, 8 % se nalazi iznad prosjeka industrijske grane.

6.4. Diskusija istraživanja

Na temelju provedenog istraživanja, prihvača se hipoteza H1:"Na temelju spoznaja o

teorijskim značajkama strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije moguće je

predočiti važnost kvalitetne strategije i poduzetnosti u poslovanju za uspješno

funkcioniranje proizvodno-poslovnih sustava na međunarodnom tržištu." Formira se

strateško mišljenje u skladu sa provedenim rezultatima. Želimo li odrediti jasne ciljeve i

osigurati željene poslovne rezultate na ciljanom tržištu, odluke trebamo bazirati na

novim i kvalitetnim podacima o tržištu te na stručnim i objektivnim analizama tržišnih

okolnosti. Većina ispitanika je u istraživanju pozitivno odgovorila na te tvrdnje.

Kvalitetno provedeno istraživanje dovodi do strateških i operativnih planova.

Poduzetnička orijentacija i pozitivan stav u poslovanju dovode do kreiranja strateškog

poslovnog plana. Na slici br. 3 je prikazan način implementacije operativnog i

strateškog plana u poslovanje. Koncept implementacije strateškog plana mora biti u

korelaciji sa čimbenicima koji utječu na njegovo formiranje. Kvalitetna implementacija

strategije u poslovni sustav dovodi do progresivnog rasta i dobrih poslovnih rezultata.

Također prikazanim grafikonima vidi se pozitivan trend kod ispitanika prema

promjenama u poslovanju. Dinamičnost ekonomskog okruženja podrazumijeva brzo

reagiranje na novonastale promjene, odgovornost kod donošenja odluka i konstantno

usavršavanje u poslu. U istraživanju se vidi potreba zaposlenika za kvalitetnom

strategijom kroz koju bi mogli maksimizirati vlastite radne učinke. U grafu 13,

poduzetnička orijentacija se vidi kod odlučivanja o načinu sagledavanja problema, te

nakon toga traženja rješenja problema, gdje je većina ispitanika odgovorila pozitivno na

tu tvrdnju. U grafu 15 većina ispitanika je odgovorila pozitivno o potrebi za osnovnim

dugoročnim korektivnim mjerama, kroz koje se očituje potreba za kvalitetnim

strateškim planom.

53

H2: Prihvaća se H2 hipoteza koja glasi: Internacionalizacija poslovanja utječe na rast i

razvoj gospodarstva u promjenjivim i dinamičnim ekonomskim uvjetima suvremenog

poslovanja. Podacima izvoza drvne industrije može se zaključiti da izvoz drvne

industrije u ukupnoj robnoj razmjeni na stranim tržištima raste te da porast obujma

industrijske proizvodnje direktno utječe na rast izvoza, a jačanje izvoznih aktivnosti

utječe i na rast BDP-a. Izvoz postaje stabilna komponenta BDP-a i u ovoj godini, raste

po većim stopama nego lani. Također, pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 60% u

siječnju 2014. na 66% u siječnju 2015. Robni izvoz u 2014. narastao je za 8,4% u

odnosu na 2013. Izvoz u zemlje Europske unije u istom razdoblju porastao je 11,8%, što

je prvi značajni učinak integracije u EU. Pokrivenost uvoza izvozom je u 2014. iznosila

60,7%, što znači da se razlika smanjila u korist hrvatskog izvoza (pokrivenost je 2013.

iznosila 58,1%). U prvoj polovici ove godine nastavljen je rast industrijske proizvodnje,

a u svibnju 2015. Hrvatska je unutar EU među zemljama sa najvećim rastom

industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, koji je iznosio 2,6%. Prvi put u šest godina

krize, industrijska proizvodnja je u 2014. porasla na godišnjoj razini, i to za 1,3%. Izvoz

u prvih 6 mjeseci povećan je za 11,5%, a najviše raste izvoz u zemlje EU. Uspješnim

usmjeravanjem na internacionalizaciju poslovanja hrvatskog gospodarstva ostvaruje se

gospodarski rast. Taj trend je pogotovo izražen u 2015 godini. Hrvatska je u drugom

tromjesečju bila u grupi zemalja EU s osjetnijim stopama rasta ekonomije u odnosu na

kvartal ranije.

Hrvatska je u drugom kvartalu ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto

uspoređujući ga sa prethodnim kvartalom, čime je porast BDP-a vidljivo ubrzao u

usporedbi s prva tri mjeseca u 2014 kada su aktivnosti uvećane 0,2 posto.

H2 hipoteza se prihvaća jer je iz prikazanih grafikona i statističkih podataka vidljiva

međusobna povezanost između povećanja izvoza i obujma industrijske proizvodnje sa

rastom gospodarstva. Internacionalizacija poslovanja nameće se kao prioritet za rast i

razvoj gospodarstva u promjenjivim i dinamičnim ekonomskim uvjetima suvremenog

poslovanja.

54

H3: prihvaća se H3 hipoteza: Inovativnost i kreativnost važan su čimbenik kod

ostvarivanja konkurentskih prednosti. Prikazanim podacima vidi se pozitivan trend kod

ispitanika prema promjenama u poslovanju. Dinamičnost ekonomskog okruženja

podrazumijeva brzo reagiranje na novonastale promjene, odgovornost kod donošenja

odluka i konstantno usavršavanje u poslu. Iz prikazanih grafova se vidi pozitivan odnos

zaposlenika prema prilaženju poslovnim zadacima na jedinstvene načine, novim načinima

obavljanja posla i samostalno stvaranje poslovnih prilika.

55

7. ZAKLJUČAK

U ovom diplomskom radu fokusirala sam se na pojmove strateškog promišljanja i

poduzetničke orijentacije, koje dolaze kao rezultat progresivnog razmišljanja te njihov

utjecaj na gospodarstvo. U ovom slučaju, konkretno na sektor drvne industrije i način

na koji takvo razmišljanje utječe na formiranje izvozne strategije navedene industrije.

Orijentiranost prema izvozu i internacionalizacija poslovanja se definira kao potreba za

ostvarivanjem i održavanjem kompetitivnih prednosti u poslovanju i potreba za

održivim razvojem. Izvoz potiče ukupnu konkurentnost zemlje, nova radna mjesta i uz

niz drugih pozitivnih utjecaja na poslovanje i gospodarstvo, izvoz podrazumijeva

dugoročno održiv gospodarski rast.

Na temelju kvalitetno odrađenog istraživanja tržišta, dobivanja pravih informacija,

definiranja potreba poslovnog sustava i prostora za rast poslovanja, počinje se strateški

razmišljati kako bi se dobile ideje koje bi se implementirale u neki budući strateški plan.

Jer strateško promišljanje dovodi do strateškog planiranja. A strateško planiranje do

strateških ciljeva. Stateški ciljevi do operativnih ciljeva i u konačnici do same

implementacije u poslovni sustav. Tu možemo govoriti o njihovoj međusobnoj

integraciji. Integriranje poduzetništva sa strategijom podrazumijeva dakle set akcija koje

se poduzimaju radi strateške perspektive i u međusobnoj su ovisnosti.

U novije vrijeme, zbog izazova globalizacije javlja se strateško povezivanje,

umrežavanje kao tehnika kojom se dolazi se do kompiliranja znanja, umijeća i svih

oblika resursa različitih neovisnih poduzeća i individualnih poduzetnika s ciljem

postizanja zajedničkih, ali i pojedinačnih strateških i optimalnih ciljeva.

Svaka integracija strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije ima isti cilj,

prvenstveno dovodi do kvalitetnih strateških odluka i izbora koji pak dovode do

optimalne poslovne strategije koja će pridonijeti poslovnom uspjehu organizacije.

Kod izvoznih strategija u drvnoj i drvo-prerađivačkoj industriji potrebno je razraditi i

ostvariti strategiju kojom se potiče ostvarenje vizije i postavljenih osnovnih ciljeva.

Kvalitetna izvozna strategija industrijskog sektora dovesti će do boljih poslovnih

rezultata, veće dobiti i u konačnici većeg zadovoljstva proizvođača i izvoznika. Takva

56

kretanja dopridonose harmonizaciji vlastitog gospodarstva i potiče pozitivnu

ekonomsku klimu održivog rasta i jačanja konkurentnosti.

57

LITERATURA

- KNJIGE

1. Buble M., 2006, Poduzetništvo, realnost sadašnjosti i izazov budućnosti, RRif, Zagreb

2. Buble M., 2005, Strateški menadžment, Sinergija-nakladništvo d.o.o.,Zagreb

3. Deželjin J., Deželjin J., Dujanić M., Tadin H., Vujić V., 2002,Poduzetnički menadžament:

izazov, rizik, zadovoljstvo, M.E.P. CONSULT,Zagreb

4. Grbac B., 2010, Makentinške paradigme, Grafika,Osijek

5. Kotler P., Keller K.L., 1999, Upravljanje marketingom, Informator,Zagreb 6.Marušić M.,

Vranešević T., 2001, Istraživanje tržišta, Adeco,Zagreb

6. Mencer I., 2012, Strateški menadžment: upravljanje razvojem poduzeća,TEB poslovno

savjetovanje d.o.o.Zagreb

7. Ohmae K., 1982, The mind of strategist, McGraw-Hill, NewYork 9.Previšić J., Ozretić

Došen., 2004, Marketing, Adverta,Zagreb

8. Rocco F., 1971, Teorija i primjena istraživanja marketinga, Školska knjiga,Zagreb

9. Senge P., 1993, Strategic Thinking and the Management of Change-International

Perspektives on Organisational Dynamics, Kogan Page,London.

10. ŠtefanićI.,2012, Istraživanje tržišta: značaj,koristi i alati,Teratehnopolis,Osijek

11. Vouk R.,Škrtić M, 2006,Osnove poduzetništva i menadžmenta, Katma d.o.o. Zagreb

12. Vrdoljak Raguž I., Jelenc L., Podrug Najla., 2013, Izvori konkurentske prednosti u

XXI. stoljeću, Sveučilište u Dubrovniku,Dubrovnik

58

- ČLANCI

2. Amitabh M., Sahay A., 2007, „Strategic Thinking Is Leadership the Missing Link“,

Vol.26. No.3.,str.4

3. Birkinshaw J., 1997, Entrepreneurship in multinational corporations;The characteristic

of subsidiary initiatives, Strategic Management Journal, Vol.18, No.3,str. 207-229.

4. Bonn I., 2001, „Developing strategic thinking as a core

competency“,ManagementDecision, Vol.39, No.1, pp63-70.

5. Covin J.G., Slevin D.P., 1989, Strategic management of small firms in hostile and

benign environments, Strategic Management Journal, Vol.10, No.1, str.75-87.

6. Covin J.G., Slevin D.P., 1991, A conceptual model of entrepreneurship asfrom behavior

. Entrepreneurship Theory and Practice, Vol.54, No.16, str.7-25.

7. Goldman E., 2009, „Enperiences That Develop the Ability to Think Strategically.“ 13.

Journal of Healthcare Management 54, No.6,str.16-40

8. Hamel G., Prahalad C.K., 1994, Competing for the future, Boston, Harvard Business

Review July/August, Vol.67, No.1,str.9-133.

9. Heracleous J., 1998,“ Strategic thinking or strategic planning“, Long rangeplaninng,

Vol.31,No. 3, pp481-487.

10. Liedtka J., 1998, „Linking Strategic Thinking with Strategic Planning“,

Strategy&Leadership 26, No.4, str.30-35.

11. LiedtkaJ.,1998,Strategicthinking,Canitbetaught?,LongRangePnanning,31 (1),str.120-

129.

12. Lumpkin G.T., Dess G.G., 1996, Clarifying the entrepreneurial orientation construct

and linking it to perfomance, Academy of Management Review,Vol.21,No1.,str.135- 172.

59

13. Mintzberg H., 1994., „The rise and fall of strategic planning, Harvard Business

review, January/February, 72 (1), pp.107-114.

14. Moore J., 1993., Predators and prey: a new ecology of competition, Harvard Business

Review, May/June, Vol.71, No.3,str.75-86.

15. Neustadt R., May E., 1986, Thinking in time: the uses of history for decision– makers,

New York, Free Press, p.251.

16. Rouse W., 1997., „Technology for Strategic Thinking“, Strategy&Leadership25, No.1,

40str.

17. Senge P., 1990., The fifth discipline the art and practice og the learning organization.

New York, Vol. 1, No.3, str.46-51.

18. Wilson I., 1994., „Strategic Planning isn't dead-It change“, Long range Planning.

Vol.27, No 4., pp.12-24.

- INTERNET IZVORI

1. http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/IT06042006.pdf, pregledano 15/05/2015

2. hrcak.srce.hr/file/15996 (Jelenc Lara, Istraživanje karakteristika klasične škole

strateškog menadžmenta), pregledano 15/05/2015

3. https://www.pfst.hr/uploads/2%20Sekundarni%20podaci.pdf, pregledano 16/05/2015

4. http://www.scribd.com/doc/44606747/Istrazivanje-Trzista-Marusic-Vranesevic#scribd,

pregledano 16/05/2015

5. http://www.quantum21.net/?component=q21&id=1029,pregledano 16/05/2015

60

6.http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/studija%20velesajam%20final%2017%5B1%5D.

02.2015..pdf, ,pregledano 16/05/2015

7. http://rsrh.hr/pdf/razvojplus/fokusgrupa/finalstrateskopromisljanjeiplaniranje.pdf,

pregledano 20/05/2015

8. http://profitiraj.hr/misija-i-vizija-kompanije-kamen-temeljac-strateskih-ciljeva/,

pregledano 21/05/2015

9. http://www.cgekonomist.com/?broj=15&clanak=835, pregledano 22/06/2015

10. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=142453, pregledano

01/07/2015

11.http://www.utdallas.edu/~ggd021000/2001_Linking%20Two%20Dimensions%20of%2

0Entrepreneurial%20Orientation%20to%20Firm%20Performance.pdf, pregledano

15/07/2015

12. http://bizfaculty.nus.edu/media_rp/publications/ZjKNY1422891462.pdf, pregledano

23/07/2015

13. http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/drvna-industrija-zadnjih-10-godina-biljezi-

gospodarski-preporod-917717, pregledano 01/08/2015

14. http://www.mps.hr/default.aspx?id=8453, pregledano 01/08/2015

15. http://gd.mvep.hr/hr/povjerenstvo-za-internacionalizaciju-hrvatskog-gospodarstva,

pregledano 01/08/2015

16. http://www.agroklub.com/sumarstvo/znacajan-rast-izvoza-drvne-industrije/15264/,

pregledano 01/08/2015

17. http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2013/12/2-strateske-smjernice.pdf,

pregledano 10/08/2015

61

18. http://www.poslovni.hr/hrvatska/drvna-industrija-mogla-bi-postati-strateska-grana-

zbog-resursa-kojima-raspolazemo-262417#, pregledano 15/08/2015

19. http://www.sumari.hr/biblio/pdf/14090-1.pdf, pregledano 15/08/2015

20. https://vlada.gov.hr/pokazatelji-gospodarskog-rasta-u-2014-godini/16475,

pregledano 12/09/2015

21.http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/, pregledano 12/09/2015

62

POPIS SLIKA

POPIS GRAFIKONA

Grafikon Nazivgrafikona Stranica

1. Istraživanje tržišta u RH kao način unaprijeđenja poslovanja 10

2. Načini prikupljanja informacija o tržištu od strane posl. subjekata 11

3. Korištenje usluga agencija za istraživanje tržišta u RH 12

4. Udio vlasništva šumske površine u RH 22

5. Rast izvoza drvne industrije

23

6. Rast obujma ind.proizvodnje

26

7. Rast BDP-a u RH 27

8. Poduzetnička orijetacija 1.dio 34

9. Poduzetnička orijentacija 2. dio 35

10. Poduzetnička orijentacija 3.dio 36

11. Poduzetnička orijentacija 4.dio 37

12. Poduzetnička orijentacija 5.dio 38

13. Sustavni pristup 39

14. Refleksija 40

15. Refleksija 41

16. Refleksija 42

Slika Nazivslike Stranica

1. Faze akcijskog istraživanja 9

2. Osnovni model implementacije strateškog menadžmenta 14

3. Implementacija operativnog i strateškog plana 30

63

17. Kontinuirano redef.posl.aktivnosti 43

18. Kontinuirano redef.posl.aktivnosti 44

19. Kontinuirano redef.posl.aktivnosti 45

20. Spol ispitanika 46

21. Dob ispitanika 47

22. Najviše dostignuta razina obrazovanja 47

23. Obrazovanje u inozemstvu 48

24. Pod.iskustvo prije pokretanja sadašnjeg posl/zaposlenja 49

25. Br.godina menadžerskog/poduzetničkog iskustva 49

26. Život u inozemstvu 50

27. Broj zaposlenih u poduzeću 51

28. Procjena uspješnosti poduzeća 51

64

PRILOG 1

Anketni upitnik

PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA I STRATEŠKO PROMIŠLJANJE

Vaši odgovori su dragocjeni! Budite iskreni i označite ponuđenu opciju koja odgovara

vašoj realnoj,a ne željenoj reakciji. Ne postoji točan ili pogrešan odgovor. Svi odgovori

su anonimni i koriste se samo u agregiranoj formi. Za ispunjavanje upitnika Vam treba

približno 10 minuta! Unaprijed se zahvaljujemo na suradnji.

I. PODUZETNIČKAORIJENTACIJA

Ocijenite (1 – u potpunosti se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se slažem niti se ne

slažem, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) koliko često upotrebljavate vještinu

kad se pojavi složeni problem, dvojba ili odluka:

1. Često prilazim poslovnim zadatcima na jedinstvene načine.

2. Uživam ubrzavati promjene uposlu.

3. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko važniji od

prihvaćenih poslovnih procedura.

4. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama.

5. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine.

6. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova.

7. Vjerujem kako se za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim

praksama.

8. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost.

9. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovoran za moj vlastiti poslovni uspjeh.

10. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike.

11. Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika.

65

12. Osjećam postignuće tražeći poslovneprilike.

13. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima negoo

prošlimpostignućima.

14. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima.

15. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor.

16. Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme.

17. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude.

18. Osjećam se vrlo nelagodno kad nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o

meni

19. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve

moje poslovne probleme.

20. Uvijek se nastojim sprijateljiti sa ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu.

21. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.

II. STRATEŠKOPROMIŠLJANJE

Sjetite se složenog problema, dvojbe ili odluke s kojom ste se bili susreli. (Može biti

poslovno ili privatno povezano, ili oboje.) Sada, pažljivo pročitajte svaku navedenu

vještinu promišljanja. Zatim ocijenite (1 – gotovo nikada, 2 – rijetko, 3 – ponekad, 4–

često, 5 – gotovo uvijek) koliko često upotrebljavate vještinu kad se pojavi složeni

problem, dvojba ili odluka:

1. Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim sve informacije.

2. Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka.

3. Pokušavam naći poveznicu u dostupnim informacijama.

4. Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje

problema.

5. U mislima rekonstruiram događaje.

6. Najprije definiram problem, a nakon toga ga raščlanim na segmente.

7. Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet.

66

8. Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju problema.

9. Tražim osnovne dugoročne korektivne mjere.

10. Sagledavam cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja.

11. Obično pronalazim više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari.

12. Proučavam uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti.

13. Slušam suprotna stajališta suradnika.

14. . Rekonstruiram događaj.

15. Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga stajališta.

16. Pitam se, kako povezati točke u ovoj situaciji.

17. Slušam ideje koje nisu prethodno uzete u obzir.

18. Pokušavam razumjeti kako i zašto nešto funkcionira nakon što je razriješeno.

19. Tražim temeljne promjene u organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do značajnih

poboljšanja rada.

20. Povezujem sadašnji problem i osobno iskustvo.

21. Pokušavam razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji.

22. Pokušavam shvatiti kako su povezane činjenice u određenoj situaciji.

23. Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative.

24. Fokusiram se na ono što se predvidjelo i propustilo.

25. Razmišljam o razlozima postignutog uspjeha/neuspjeha

III. OPĆIPODACI

1.Spol

a) Ž

b) M

2. Dob

a) manje od 30

b) 30-40

c) 40-50

67

d) 50-60

e) više od 60

3. Najviše dostignuta razina obrazovanja:

a) srednja škola

b) fakultet (viša i visoka škola)

c) magisterij (znanstveni magisterij)

d) doktorat

4. Jeste li stekli određenu razinu obrazovanja u inozemstvu?

a) da

b) ne

5. Imate li poduzetničkog iskustva prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja u

poduzeću u kojem radite?

a) da

b) ne

6. Broj godina menadžerskog/poduzetničkogiskustva?

a) manje od 1godine

b) b)1-5

c) 6-19

d) 20-29

e) više od 30

7. Jeste li živjeli uinozemstvu?

a) da

b) ne

7. Broj zaposlenih u Vašem poduzeću:

a) nema zaposlenih

68

b) manje od10

c) 11-50

d) 51-250

e) 251 i više

8. Procjena uspješnosti Vašegpoduzeća:

a) ispod prosjeka industrijske grane

b) u prosjeku industrijske grane

c) iznad prosjeka industrijske grane

69