SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ana Karnik

DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE I

EUROPSKE UNIJE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE I

EUROPSKE UNIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: Prof.dr.sc. Nada Karaman Aksentijević

Studentica: Ime i prezime: Ana Karnik

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081130107

Rijeka, lipanj 2015.

SADRŽAJ:

1. UVOD ....................................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja, radna hipoteza ................................................................. 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................................. 1

1.3. Znanstvene metode ............................................................................................................. 2

1.4. Struktura rada ..................................................................................................................... 2

2. ZNAČAJ STANOVNIŠTVA ZA EKONOMSKI RAZVOJ .................................................... 4

2.1. Stanovništvo u ulozi proizvođača ...................................................................................... 4

2.2. Stanovništvo u ulozi potrošača ........................................................................................... 6

2.3. Povezanost gospodarskog rasta i povećanja broja stanovnika ........................................... 7

3. KRETANJE STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE ............ 10

3.1. Prirodno kretanje stanovništva ......................................................................................... 11

3.1.1. Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske ................................................. 12

3.1.2. Prirodno kretanje stanovništva Europske unije ......................................................... 15

3.1.3 Fertilitet u Hrvatskoj .................................................................................................. 16

3.1.4. Fertilitet u Europskoj uniji ........................................................................................ 19

3.2. Migracije stanovništva ..................................................................................................... 19

3.2.1. Migracije stanovništva u Republici Hrvatskoj .......................................................... 20

3.2.2. Migracije stanovništva Europske unije ..................................................................... 23

4. BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE ..................................................................................................................................................... 26

4.1. Spolna struktura ............................................................................................................... 26

4.2. Dobna struktura ................................................................................................................ 32

4.3. Starenje stanovništva ........................................................................................................ 43

4.4. Obrazovanost stanovništva ............................................................................................... 49

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 65

LITERATURA ............................................................................................................................ 68

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 71

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................. 76

1

1. UVOD

Stanovništvo je važan aspekt društveno-ekonomskog razvoja. Promjena ukupnog broja

stanovnika te promjena u strukturi stanovništva, predstavlja zapreku gospodarskom

rastu i razvoju. Posljednje desetljeće u Republici Hrvatskoj obilježeno je negativnim

demografskim kretanjima poput smanjenja nataliteta, porasta očekivane životne dobi

kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva. Tako su procesi ukupne i prirodne

depopulacije te proces demografskog starenja stanovništva aktualni procesi prisutni u

Hrvatskoj.

U uvodu se navodi problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna

hipoteza te znanstvene metode korištene tijekom istraživanja i struktura rada.

1.1. Problem i predmet istraživanja, radna hipoteza

Problem diplomskog rada naslova Demografska obilježja Republike Hrvatske i

Europske unije je proces depopulacije u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2003.-2013.

godine.

Demografska obilježja Republike Hrvatske i Europske unije u razdoblju 2003.-2013.

predmet su istraživanja ovog rada.

Iz navedenog problema i predmeta istraživanja moguće je postaviti temeljnu hipotezu:

Sustavnim izučavanjem podataka o stanovništvu Republike Hrvatske te stanovništvu

Europske unije u razdoblju 2003.-2013. postoje negativna demografska kretanja koja

imaju nepovoljan utjecaj na gospodarski rast i razvoj zemlje.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Depopulacija i demografsko starenje stanovništva glavna su obilježja kretanja

stanovništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2003.-2013. godine. Stoga je svrha rada

da se prikupljanjem i analizom podataka istraže kretanja demografskih čimbenika te

kako oni utječu na ekonomski rast i razvoj.

2

Cilj rada je prikazati stvarno stanje demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj te ih

usporediti s prosjekom Europske unije.

1.3. Znanstvene metode

Znanstveno-istraživačke metode koje su korištene tijekom izrade diplomskog rada su:

metoda analize i sinteze, povijesna metoda, metoda indukcije i dedukcije, metoda

deskripcije, komparativna metoda i statističke metode.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad Demografska obilježja Republike Hrvatske i Europske unije sastoji

se od pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, uvodu, opisani su problem i predmet istraživanja. Postavljena je radna

hipoteza, zatim su opisani svrha i ciljevi istraživanja, navedene su znanstvene metode

korištene prilikom izrade diplomskog rada i na kraju je opisana struktura rada.

U drugom dijelu s naslovom Značaj stanovništva za ekonomski razvoj opisan je

značaj stanovništva za ekonomski razvoj te je opisana dvostruka uloga stanovništva. S

jedne strane opisano je stanovništvo u ulozi proizvođača, a s druge stanovništvo u ulozi

potrošača. Na kraju ovog dijela objašnjena je povezanost gospodarskog rasta i

povećanja broja stanovnika.

Naslov je trećeg dijela Kretanje stanovništva Republike Hrvatske i Europske Unije

u kojem su objašnjena i analizirana dva osnovna oblika ukupnog kretanja stanovništva

(prirodno kretanje stanovništva i migracije) te njihove sastavnice. Uz pomoć tablica i

grafikona analizira se prirodno kretanje stanovništva i migracije u Republici Hrvatskoj i

Europskoj Uniji u promatranom razdoblju.

U četvrtom dijelu s naslovom Biološki sastav stanovništva Republike Hrvatske i

Europske Unije analizira se spolna struktura stanovništva. Pomoću tablica uspoređeni

su podaci o stanovništvu prema spolu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji u

razdoblju 2005.-2013. godine. Opisana je i jedna od najznačajnijih značajki

stanovništva, dobna struktura te su također podaci Republike Hrvatske uspoređeni s

onima u Europskoj uniji u razdoblju 2005.-2014. godine. U ovom dijelu objašnjen je

3

problem smanjivanja udjela mladih te porast udjela starih odnosno starenje

stanovništva. Na kraju ovog dijela prikazana je i analizirana obrazovna struktura

stanovništva Republike Hrvatske i Europske Unije.

U petom dijelu, zaključku, prezentiraju se rezultati i zaključci istraživanja te je

dokazana radna hipoteza.

4

2. ZNAČAJ STANOVNIŠTVA ZA EKONOMSKI RAZVOJ

Nositelj gospodarskog rasta i razvoja je stanovništvo zbog toga što usmjerava i pokreće

sve djelatnosti u društvu i prostoru. Najznačajniji čimbenik u procesu proizvodnje je

radna snaga odnosno aktivno stanovništvo. Kao pokretački čimbenik ukupnog razvoja

određena je ukupnim stanovništvom zemlje te ono čini demografski okvir za formiranje

radne snage. Veće stanovništvo znači brojnije radnike, ali i rast domaćeg tržišta

(Mrnjavac i suradnici, 2009:21). Osim veličine, bitno obilježje stanovništva koje

određuje njegovu snagu kao resurs i izvor gospodarskog rasta jest njegova kvaliteta

(Benić, 2009:187). Na kvalitetu stanovništva tako utječu školovanje, zdravlje, kultura i

iskustvo. Strukture stanovništva te samo stanovništvo veoma je značajno za tempo

odvijanja, obujam i strukturu procesa proizvodnje i potošnje. Ukupan broj stanovnika,

njegova demografska, ekonomska, društvena i druga obilježja određuju obujam i

strukturu društvenih potreba koje su povijesno uvjetovane, a one, sa svoje strane, pod

utjecajem promjena u raznim strukturama stanovništva (starosnoj, obrazovnoj, granskoj

itd.) ponovno iniciraju čitav proces društvene proizvodnje (Wertheimer-Baletić,

1999:4). Stanovništvo predstavlja izvor radne snage koja je najvažniji čimbenik

proizvodnje jer određuje tempo gospodarskog razvoja te ima utjecaj na njegovu

strukturu i smjer. U proces društvene reprodukcije radna snaga i ukupno stanovništvo

ulaze u ulozi potrošača i proizvođača roba i usluga. Ekonomski aktivno stanovništvo

(radna snaga) sudjeluje u procesu proizvodnje, dok u procesu potrošnje sudjeluju

ekonomski aktivno i uzdržavano odnosno ukupno stanovništvo. Kao što se može vidjeti

stanovništvo ima dvostruku ulogu, proizvođača jer određuje ukupni radni potencijal

zemlje te ulogu potrošača na način da određuje demografske dimenzije unutarnjeg

tržišta te važna obilježja ukupne strukture, posebice osobne potrošnje.

2.1. Stanovništvo u ulozi proizvođača

Osim sredstava za proizvodnju, važno obilježje svakog procesa rada je ukupan broj

radne snage. Budući da je rad jedan od proizvodnih čimbenika, zaključujemo da je

stanovništvo, njegova veličina i struktura temelj gospodarstva (Mrnjavac i suradnici,

2009:31). Iz toga proizlazi proizvodna funkcija stanovništva. Za analizu proizvođačke

funkcije stanovništva od prvorazrednog značenja su strukturni elementi tj. razne

strukture stanovništva, jer je ukupan radni potencijal jedne zemlje, određen, teorijski

gledano, ne samo ukupnim brojem stanovnika u radno-sposobnoj dobi (15-64 god.), već

5

i obilježjima njegovih, različitih struktura (Wertheimer-Baletić, 1999:5). Dakle,

proizvodni rezultat čine strukture ukupnog stanovništva kao što su demografska,

ekonomska i socijalna struktura (Vranješ-Šoljan, 1986:291). Povećanje potencijala za

veću ukupnu proizvodnju u nekoj zemlji, pod uvjetom ceteris paribus, ovisi o obujmu

ukupnog stanovništva i njegovog ekonomski aktivnog stanovništva. Dakle, obujam

ukupne proizvodnje će biti veći što je veći broj ukupnog stanovništva. Prema Simonu

brojnije stanovništvo svojim utjecajem na porast potražnje roba i usluga favorizira

stvaranje novih, modernih tehnologija, povećanje kreativnosti rada, bogatije radno

iskustvo, a osobito vodi proizvodnji novih znanja i racionalnijoj upotrebi resursa. Ove

ekonomske prednosti odnose se na one kojima doprinosi radno sposobno stanovništvo.

Na gospodarski razvoj zemlje utječu broj stanovnika te stopa porasta stanovništva koji

mogu imati stimulativan ili destimulativan učinak, a to ovisi o općim razvojnim

uvjetima i društvenim prilikama. U razvijenim zemljama povećanje radno aktivnog

stanovništva dovodi do povećanja dohotka po stanovniku zbog proizvodnih učinaka

supstitucije stare radne snage novom. Veći broj novih generacija podrazumijeva veći

priljev obrazovanih osoba, stoga su one sklonije većoj profesionalnoj, dohodovnoj i

prostornoj mobilnosti. Iako veći broj stanovnika predstavlja veću proizvodnu snagu te

tako pridonosi većoj ukupnoj proizvodnji, ono također ukazuje na veći broj stanovnika

na koje treba raspodijeliti ostvareni društveni proizvod tj. ukupnu godišnju proizvodnju.

Ukupan proizvodni rezultat u jednoj zemlji ne zavisi samo od ukupnog broja stanovnika

ili od ukupnog obujma radne snage, već također i od struktura ukupnog stanovništva,

odnosno radne snage (Wertheimer-Baletić, 1999:10). Veliko značenje za ocjenu radnog

potencijala zemlje, kada se radi o određivanju obujma ukupne ponude rada, ima dobna

struktura određivanjem broja stanovnika u radno-sposobnoj dobi. Zemlja s većim

brojem radno aktivnog stanovništva imati će veći proizvodni potencijal. Ekonomski

proces u velikoj je mjeri određen stupnjem aktivnosti radno-sposobnog stanovništva ili,

uzeto uže, zaposlenosti radno-sposobnog stanovništva, njegovom raspodjelom na

primarne, sekundarne, tercijarne i druge djelatnosti, kvalifikacijskom strukturom

zaposlenih koja bitno određuje, posebno u suvremenim uvjetima gospodarskog razvoja,

veličinu i kvalitetu rezultata proizvodnje, te utječe na proizvodnost rada (Wertheimer-

Baletić, 1999:11). Kako su u strukturi razvoja gospodarstva pojedine zemlje prisutne

promjene, tako je funkcija stanovništva kao proizvođača sklona promjenama u procesu

6

gospodarskog razvoja. U uvjetima suvremenog gospodarskog razvoja radna snaga

prestaje biti značajan element procesa proizvodnje kao proizvođač materijalnih usluga i

dobara već postaje proizvođač novih znanja. U tom suvremenom stadiju, za razvijene

zemlje, posebno dolazi do značaja uvoz aktivnog stanovništva koje stalno seli iz slabije

razvijenih u razvijene zemlje, a posjeduje visoke kvalifikacije i deficitarna zanimanja.

2.2. Stanovništvo u ulozi potrošača

Sva dobra i usluge koji su proizvedeni na tržištu služe potrošnji. Upravo će ta dobra

trošiti i potraživati stanovništvo neke zemlje. Ukupan obujam potrošnje u danim

uvjetima ukupne razvijenosti određuje dakle stanovništvo zajedno sa svojim

gospodarskim, kulturnim i demografskim obilježjima. Ako pomnožimo broj stanovnika

njihovim bruto prihodima u jednoj godini, dobivamo ekonomski okvir ukupne potražnje

jedne zemlje (Mrnjavac i suradnici, 2009:31). Iz ovoga proizlazi potrošačka funkcija

stanovništva. Stanovništvo u funkciji potrošača postavlja pred proizvodnju jedne zemlje

sljedeće zahtjeve: 1) određujući demografske okvire tržišta u danim uvjetima

gospodarskog razvoja, stanovništvo određuje ukupan potreban obujam osobne i

zajedničke potrošnje; 2) usporedno s tim, indirektno određuje i obujam tzv. proizvodne

potrošnje, nužne za proizvodnju dobara namijenjenih osobnoj i zajedničkoj potrošnji; 3)

stanovništvo svojim ukupnim brojem i strukturnim obilježjima određuje potrebnu

strukturu ukupnog fonda potrošnje i oblike zadovoljenja tih potreba (Wertheimer-

Baletić, 1999:13). Određene promjene u obujmu i strukturi potrošnje nastale su

promjenama u različitim strukturama stanovništva. Stanovništvo je međutim značajan

čimbenik formiranja dimenzija unutarnjeg tržišta jedne zemlje, ne samo zato što svojim

ukupnim brojem određuje demografske okvire tržišta, već i zato što preko svog

ekonomski aktivnog dijela sudjeluje pri formiranju, tzv. ekonomskih okvira tržišta,

visinom određenog dohotka (Wertheimer-Baletić, 1999:13). Dohodak koji ostvaruje

radna snaga u različitim zanimanjima i kvalifikacijama značajno utječe na formiranje

unutarnjeg tržišta, stoga radna snaga koja ima veće kvalifikacije zarađuje veći dohodak

što doprinosi većem kupovnom fondu. Iako brojnost stanovništva nije glavni čimbenik

u određivanju ukupnih ekonomskih okvira unutarnjeg tržišta, jer se visok dohodak per

capita, kao rezultat visoke razine proizvodnosti rada ostvaruje u mnogim, po broju

stanovnika malim zemljama (kao što su Švicarska, Belgija, Danska i Norveška), ipak

ostaje činjenica da pri istoj razini postignute proizvodnosti rada i pri jednakim ostalim

7

uvjetima, veće mogućnosti za razvoj proizvodnje i tržišta ima ona zemlja koja ima veći

broj stanovnika, npr. SAD (Wertheimer-Baletić, 1999:13).

2.3. Povezanost gospodarskog rasta i povećanja broja stanovnika

U ovom dijelu razmatrat će se veza između visine nacionalnog dohotka tj. društvenog

proizvoda po stanovniku i stope rasta stanovništva ili stope nataliteta i totalne stope

fertiliteta. Iako možemo očekivati da rast stanovništva povećava bruto domaći proizvod

jer raste broj osoba radne dobi koji predstavljaju potencijalni radni resurs, kao i broj

potrošača koji stvaraju potražnju za proizvodima gospodarstva, odnos rasta stanovništva

i gospodarskog razvoja nije tako jednostavan (Mrnjavac i suradnici, 2009:38). U slučaju

da dolazi do prebrzog rasta, negativne posljedice na ekonomski razvoj imaju

proizvodnja i resursi koji to ne uspijevaju pratiti. Prema empirijskim istraživanjima

postoje dva zaključka o vezi između dohotka per capita i stope rasta stanovništva. Prvi

zaključak govori o tome da u 1950-im, 1960-im te 1970-im godinama nije pronađena

statistički značajna veza između te dvije veličine, međutim 1980-ih ta je veza

negativnog smjera. Promjene smjera i jačine te povezanosti za cjelokupno razdoblje

nakon 1960-ih ovise o razini dostignutog ekonomskog razvoja o čemu govori drugi

zaključak. U zemljama u razvoju dohodak po stanovniku pada usporedno s rastom broja

stanovnika, a u razvijenim zemljama raste. Razlika između zemalja u razvoju i

razvijenih zemalja prema stopi rasta stanovništva može se objasniti jednostavnom

činjenicom da su stope nataliteta u zemljama u razvoju općenito veće nego u bogatim

zemljama (Mrnjavac i suradnici, 2009:38). Treba pri tome upozoriti na razliku koja se

javlja u smjeru i jačini korelacije između nacionalnog dohotka per capita i stope porasta

stanovništva s jedne strane, u odnosu na korelaciju između nacionalnog dohotka per

capita i stope nataliteta/totalne stope fertiliteta s druge strane (Wertheimer-Baletić,

1999:24). Korelacija ima slabiju jačinu te nije uvijek negativnog smjera kada se radi o

stopi rasta stanovništva zbog toga što osim utjecaja prirodnog prirasta, na stopu rasta

stanovništva utječu i migracije. Što se tiče stope nataliteta odnosno totalne stope

fertiliteta i nacionalnog dohotka po stanovniku tada koeficijent korelacije ima negativni

predznak, stoga zemlje koje imaju niži nacionalni dohodak po stanovniku imaju veću

stopu nataliteta ili totalnu stopu fertiliteta. Ali valja naglasiti da je ta negativna

korelacija prosječna, što znači da ne dolazi do izražaja u svakom pojedinačnom slučaju

usporedbe i da je praćena odstupanjima (Wertheimer-Baletić, 1999:24). Za zemlje koje

8

se razlikuju po razini ekonomske razvijenosti, što znači uspoređujući zemlje koje se

nalaze pri vrhu dohodovne ljestvice prema veličini dohotka po stanovniku s onima koje

se nalaze pri dnu, vrijedi da visoke stope rasta stanovništva prate niski dohodak po

stanovniku. Ukoliko se dohodak po stanovniku neke zemlje nalazi pri vrhu dohodovne

ljestvice tada će ta zemlja imati niže stope porasta stanovništva i nataliteta za razliku od

zemalja čiji se dohodak po stanovniku nalazi pri dnu ljestvice. Ako zatim analiziramo

grupe zemalja koje su s obzirom na veličinu nacionalnog dohotka per capita međusobno

homogenije, tada se među pojedinim zemljama u okviru određene grupe zemalja, u

svakom pojedinačnom slučaju usporedbe, ne pojavljuje negativna korelacija između

stope nataliteta/totalne stope fertiliteta i veličine njihova dohotka per capita

(Wertheimer-Baletić, 1999:25). To se osobito odnosi na odnos visine stopa nataliteta i

dohotka per capita između pojedinih zemalja unutar grupe razvijenih zemalja i unutar

grupe zemalja u razvoju (Wertheimer-Baletić, 1999:25). Švicarska je primjer zemlje

koja s višim dohotkom po stanovniku nema nižu stopu nataliteta od zemlje s nižim

dohotkom po stanovniku već ona za razliku od Italije ima veću stopu nataliteta i totalnu

stopu fertiliteta od Italije. Bitno je naglasiti da stopu porasta stanovništva, stopu

nataliteta i totalnu stopu fertiliteta ne određuju samo ekonomski čimbenici, već

istodobno i mnogi drugi čimbenici i uvjeti u kojima se odvija život ljudi (demografski,

obrazovni, zdravstveni, politički, socio-psihološki, socio-kulturni, tradicionalni i drugi);

koji će od njih u danim uvjetima imati prioritet, ovisi o specifičnim razvojnim prilikama

i o etapi u kojoj se s obzirom na razvoj stanovništva nalazi određena zemlja

(Wertheimer-Baletić, 1999:26).

Proces proizvodnje ovisi o radno aktivnom stanovništvu koji je pokretački čimbenik

ukupnog razvoja proizvodnje i potrošnje. Stanovništvo, njegova struktura i veličina

predstavljaju temelj gospodarstva. Formiranje dimenzije unutarnjeg tržišta jedne zemlje

ovisi o stanovništvu, koje svojim ukupnim brojem određuje demografske okvire tržišta i

preko svog aktivnog dijela, visinom određenog dohotka, sudjeluje pri formiranju

ekonomskih okvira tržišta. Kada se govori o vezi između visine nacionalnog dohotka i

stope rasta stanovništva te totalne stope fertiliteta tada u zemljama u razvoju dolazi do

pada dohotka s rastom broja stanovnika dok u razvijenim zemljama on raste. U

9

poglavlju koje slijedi analizira se kretanje stanovništva Republike Hrvatske i Europske

Unije - prirodno i mehaničko, kao dva osnovna oblika ukupnog kretanja stanovništva.

10

3. KRETANJE STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Kretanje stanovništva ili preciznije ukupno kretanje stanovništva predstavlja promjenu

ukupnog broja stanovnika na određenom području i tijekom određenog vremena. Ovisi

o prirodnim procesima kao što su rađanje i umiranje stanovništva te društvenih zbivanja

poput iseljavanja i useljavanja stanovništva te ratova. Prirodno i mehaničko kretanje dva

su osnovna oblika ukupnog kretanja stanovništva i čine osnovne odrednice i dinamičke

sastavnice razvoja stanovništva jedne zemlje (Wertheimer-Baletić, 1999:200). Osim

mortaliteta i nataliteta te iseljavanja i useljavanja tu su i vanjski čimbenici poput ratova,

potresa, poplava ili epidemija koji također utječu na promjene izazvane u broju i

strukturama stanovništva. Promjene u ukupnom broju stanovnika te one u strukturama

stanovništva, naročito demografskim, izazvane su međusobnom povezanošću sastavnica

prirodnog i mehaničkog kretanja. Ukupno kretanje stanovništva na jednom području

može rezultirati porastom stanovništva, stagnacijom broja stanovnika ili smanjenjem

broja stanovništva tj. ukupnom depopulacijom (Wertheimer-Baletić, 1999:201). Sva tri

rezultata nastaju pod utjecajem prirodnog ili mehaničkog kretanja stanovništva.

Natalitet, mortalitet, imigracija i emigracija sudjeluju u formiranju veličine ukupnog

povećanja ili smanjenja stanovnika u određenom vremenu i prostoru, međutim ne u

istom smjeru. Sastavnice ukupnog kretanja stanovništva koje predstavljaju aktivu

demografske bilance su natalitet i imigracija te se još nazivaju pozitivnim sastavnicama

jer utječu na porast populacije. S druge strane, mortalitet i emigracija predstavljaju

pasivu demografske bilance te su one negativne sastavnice ukupnog kretanja

stanovništva zbog toga što utječu na smanjenje broja stanovnika. Ako je broj rođenih i

useljenih u nekoj zemlji tijekom određenog vremena veći od broja umrlih i iseljenih

tada govorimo o porastu stanovništva te obrnuto, kada je broj umrlih i iseljenih veći od

broja rođenih i useljenih tada se radi o smanjenju stanovništva. O stagnaciji broja

stanovnika govorimo kada je broj rođenih i useljenih isti kao i broj umrlih i iseljenih u

određenom vremenu. Porast stanovništva označava utjecaj svih četiriju sastavnica

kretanja stanovništva, a prirast stanovništva se odnosi na razliku između nataliteta i

mortaliteta odnosno na prirodni prirast. Razlika između emigracije i imigracije

predstavlja migracijski saldo. Prema tome, porast stanovništva sastoji se iz prirodnog

prirasta i mehaničkog prirasta (pozitivnog migracijskog salda) ako pretpostavimo da i

11

prirodno i mehaničko kretanje ima rezultat pozitivnog predznaka (Wertheimer-Baletić,

1999:202).

3.1. Prirodno kretanje stanovništva

Prirodno kretanje stanovništva osnovna je odrednica ukupnog kretanja stanovništva u

većini zemalja. Pod prirodnim kretanjem stanovništva podrazumijeva se rodnost i

smrtnost u određenoj ljudskoj populaciji (Gelo, 2005:35). U pokazatelje prirodnog

kretanja stanovništva spadaju: natalitet, stopa fertiliteta, reprodukcija stanovništva,

mortalitet i prirodni prirast ili pad. Natalitet je pojam koji označava rađanje u

određenom vremenu na određenom prostoru, a na njega osim bioloških faktora poput

zdravlja stanovnika, dobne te spolne strukture utječu i društveno-gospodarski faktori

(stupanj obrazovanja, rat, religioznost, neimaština). Stopa nataliteta ili broj živorođenih

na 1000 stanovnika izražava se u promilima (‰), a dobiva se se na sljedeći način:

U ovoj formuli N označava broj živorođene djece, a S ukupan broj stanovnika na nekom

prostoru u određenom razdoblju za koje se računa stopa, najčešće godina dana. S druge

strane na smrtnost ili mortalitet utječu biološki procesi kao što je starenje i društveno-

gospodarski faktori: rat i siromaštvo. Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i

ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjivanje ukupnog broja stanovnika

(Wertheimer-Baletić, 1999:237). Broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini

izražava se stopom mortaliteta. Označava se s m, a računa se pomoću formule:

M označava broj umrlih, a P ukupan broj stanovnika. Izražava se u promilima (‰).

Prirodno kretanje rezultat je rađanja i umiranja stanovnika. Razlika između broja

rođenih i umrlih u jednoj godini predstavlja prirodnu promjenu. Ona može biti pozitivna

kada je natalitet veći od mortaliteta (prirodni prirast). Situacija kada je mortalitet veći od

nataliteta označava prirodni pad te je tada prirodna promjena negativna. Ovakva

situacija naziva se još prirodno smanjenje stanovništva ili prirodna depopulacija, a

najčešće je posljedica iseljavanja mladih iz zemlje. Tzv. nulti prirast ili prirodna

12

stagnacija stanovništva jest situacija koja nastaje kad se broj rođenih u određenom

razdoblju izjednačava s brojem umrlih, što znači da je još uvijek osigurana jednostavna

reprodukcija ukupnog stanovništva, odnosno obnavljanje stanovništva u istom broju

(Wertheimer-Baletić, 1999:204). Stopa prirodnog prirasta stanovništva u europskim

zemljama iznosi između -0,5 i 3‰, a u zemljama u razvoju između 20 i 30‰. Prema

Wertheimer-Baletić uza stopu prirodnog prirasta koristi se još vitalni indeks ( ) koji

pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba te je dobar pokazatelj smjera

reprodukcije stanovništva. Proširena reprodukcija stanovništva nastaje kada je vitalni

indeks veći od 100 te ako je manji od 100 radi se o opadajućoj reprodukciji

stanovništva. Ako su natalitet i mortalitet u jednoj zemlji dane godine jednaki, pa

iznosi 100, tada je dakle u pitanju prirodna stagnacija, nulti "prirodni prirast"; ako je

veći od 100, znači da dotično stanovništvo bilježi prirodni prirast, a ako je manji od

100, tada se radi o negativnom prirastu, o prirodnom smanjenju stanovništva

(Wertheimer-Baletić, 1999:204). Vitalni indeks nije dobar za usporedbu jer iz nazivnika

ne možemo zaključiti koja je dobna struktura umrlih osoba. Također, vitalni indeks nije

dobar pokazatelj razine razvoja stanovništva ukoliko se zemlje ne razlikuju po stupnju

demografskog i ukupnog razvoja.

3.1.1. Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske

U Republici Hrvatskoj zabilježeno je više umiranja nego rađanja što se može vidjeti iz

sljedeće tablice.

13

Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2013.

VERIŽNI

INDEKSI

VERIŽNI

INDEKSI

STOPE NA 1000 STANOVNIKA

(‰)

ŽIVOROĐENI UMRLI PRIRODNI

PRIRAST ŽIVOROĐENI UMRLI

PRIRODNI

PRIRAST

2004. 40307 - 49756 - -9449 9,1 11,2 -2,1

2005. 42492 105,4 51790 104,1 -9298 9,6 11,7 -2,1

2006. 41446 97,5 50378 97,3 -8932 9,3 11,3 -2,0

2007. 41910 101,1 52367 103,9 -10457 9,4 11,8 -2,4

2008. 43753 104,4 52151 99,6 -8398 9,9 11,8 -1,9

2009. 44577 101,9 52414 100,5 -7837 10,1 11,8 -1,8

2010. 43361 97,3 52096 99,4 -8735 9,8 11,8 -2,0

2011. 41197 95,0 51019 97,9 -9822 9,6 11,9 -2,3

2012. 41771 101,4 51710 101,3 -9939 9,8 12,1 -2,3

2013. 39939 95,6 50386 97,4 -10447 9,4 11,8 -2,5

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

Najvažnija komponenta prirodnog kretanja stanovništva je rađanje. 2004. godine

živorođenih je bilo 40307, a 2005. 42492. Već sljedeće godine taj se broj smanjio za

1046 živorođenih, ali se u 2007. opet povećao. Najveći broj živorođene djece bio je

2009. godine kada je iznosio 44577. 2013. godine živorođenih je bilo 39939, što je

manje za 1832 djece u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj umrlih zabilježen je

2009., a iznosio je 52414. U 2013. bilježi se pad broja umrlih za 1324 u odnosu na

2012. te iznosi 50386 dok je 2012. taj broj iznosio 51710. Nažalost, ni u jednoj godini

nije zabilježen prirodni prirast već prirodni pad, a najveći je bio 2007. kada je iznosio -

10457. Godine 2009. prirodni pad je iznosio -7837 te je to ujedno najniži broj u

promatranom razdoblju. Stopa nataliteta u 2009. godini iznosi 10,1‰ te je time najveća

u promatranom razdoblju dok je najmanja bila 2004. kada je iznosila 9,1‰. Najveća

stopa mortaliteta zabilježena je 2012. godine, 12,1‰, a najmanja 2004., 11,2‰. U

Republici Hrvatskoj u 2013. godini zabilježena je negativna stopa prirodnog prirasta od

-2,5 odnosno -10447 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku

Republike Hrvatske u 2013. godini, negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni

indeks koji je iznosio 79,3.

14

Grafikon 1. Vitalni indeks Republike Hrvatske u razdoblju 2006.-2013. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima Državnog zavoda za statistiku

Vitalni indeks Republike Hrvatske oscilirao je u promatranom razdoblju, no kroz sve

godine je bio manji od 100 što ukazuje na negativni prirast odnosno na prirodno

smanjenje stanovništva. Najviše je iznosio 2009. godine, 85, što znači da je bilo 85

živorođenih na 100 umrlih dok je najmanje iznosio 2013. godine, 79,3.

Grafikon 2. Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj za razdoblje 2004. - 2013.

Izvor: Izrada studentice prema podacima Statističkog ljetopisa 2014.

82.3 8083.9 85 83.2 80.7 80.8 79.3

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

VITALNI INDEKS

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Živorođeni

Umrli

15

Grafikon 2 prikazuje prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u razdoblju

2004.-2013. godine. Broj umrlih veći je od broja živorođenih u promatranom razdoblju

što znači da je u Hrvatskoj prisutan prirodni pad, a najveći je bio 2007. godine. Najveći

broj živorođenih, ali i umrlih zabilježen je 2009. godine.

3.1.2. Prirodno kretanje stanovništva Europske unije

U tablici 2 bit će prikazano prirodno kretanje stanovništva 28 zemalja Europske unije u

razdoblju 2003.-2012. godine.

Tablica 2. Prirodno kretanje stanovništva EU-28, razdoblje 2003.-2012.

VERIŽNI

INDEKSI

VERIŽNI

INDEKSI STOPE NA 1000 STANOVNIKA

ŽIVOROĐENI

UMRLI PRIRODNI

PRIRAST ŽIVOROĐENI UMRLI

PRIRODNI

PRIRAST

2003. 5080465 - 4984835 - 95630 10,3 10,2 0,1

2004. 5157173 101,0 4774002 95,1 383171 10,4 9,7 0,7

2005. 5176850 100,0 4871331 101,0 305519 10,4 9,8 0,6

2006. 5264100 101,9 4796554 99,0 467546 10,6 9,7 0,9

2007. 5323425 100,9 4846423 100,0 477002 10,7 9,7 1

2008. 5469434 101,9 4891934 101,0 577500 10,9 9,8 1,1

2009. 5412572 99,1 4902013 100,0 510559 10,8 9,8 1

2010. 5411129 99,0 4906313 99,0 504816 10,7 9,7 1

2011. 5266162 97,2 4871049 100,0 395113 10,4 9,7 0,7

2012. 5231177 100,0 5010033 102,1 221144 10,4 9,9 0,5

Izvor: Izrada studentice prema podacima Eurostata

Kretanje broja živorođenih i umrlih u 28 članica Europske unije za razdoblje 2003.-

2012. godine pokazuje da se broj živorođenih povećavao do 2009. godine te se od tada

se smanjuje, dok je broj umrlih oscilirao iz godine u godinu. Za razliku od Republike

Hrvatske, gdje je prisutan prirodni pad, u svim članicama EU u promatranom razdoblju

zabilježen je prirodni prirast jer je broj živorođenih u svakoj godini bio veći od broja

umrlih. Najveći prirodni prirast bio je 2008. godine (577500) kada je zabilježen najveći

broj živorođenih, njih 5469434 te umrlih 4891934. U toj godini stopa nataliteta iznosila

je 10,9‰, a stopa mortaliteta 9,8‰. Najmanja stopa nataliteta zabilježena je 2003.

godine, 10,3‰.

16

3.1.3 Fertilitet u Hrvatskoj

Stopa fertiliteta odnosno stopa plodnosti označava broj rođene djece po ženi u plodnom

razdoblju života, 15-49 godina. To je fertilno razdoblje ili razdoblje reprodukcije koje

označava razdoblje u kojemu je žena sposobna da rađa. Na razinu fertiliteta

stanovništva utječu razni čimbenici. Razlikujemo tri međusobno povezane grupe

čimbenika koji određuju razinu fertiliteta: 1) biološki čimbenici, 2) gospodarski i

društveni čimbenici, 3) psihološki čimbenici (Wertheimer-Baletić, 1999:211). Među

njima se razlikuju neposredni i posredni čimbenici te dugoročni i kratkoročni. Prema

Wertheimer-Baletić, među biološke odrednice fertiliteta spadaju: fekonditet, dobna

struktura stanovništva i osobito dob ženskog stanovništva s obzirom na fekonditet,

prosječna dob stupanja u brak, sterilitet, razdoblje laktacije, razdoblje između

sukcesivnih trudnoća i drugi. Među osnovne gospodarske i društvene odrednice

fertiliteta spadaju: 1) dostignuta razina gospodarskog razvoja, posebno s obzirom na

stupanj industrijalizacije i urbanizacije, 2) gospodarske funkcije obitelji i materijalni

uvjeti za osnivanje novih obitelji (posebno stambena politika), 3) uloga djece u obitelji i

visina troškova njihova uzdržavanja, 4) društveno-ekonomski položaj žene u društvu, 5)

razina općeg obrazovanja, posebno obrazovanja žena, 6) ostali socio-psihološki

čimbenici vezani uz razinu društveno-gospodarskog razvoja koji utječu (posredno ili

neposredno) na stavove prema broju djece u obitelji (stavovi prema školovanju i

zapošljavanju žena, tzv. ženidbene varijable i običaji s tim u vezi, religijske i

tradicionalne norme života), 7) razina mortaliteta stanovništva, posebno dječjeg, 8) tzv.

kontrola rađanja (Wertheimer-Baletić, 1999:216). Što se tiče psiholoških čimbenika,

prema Freedmanu razlikujemo dvije grupe psiholoških čimbenika: prvu grupu čine

socio-psihološki čimbenici tj. oni koji su povezani uz procese što određuju norme

reprodukcije u jednoj zajednici (utjecaj na stavove pojedinca i obitelji o broju djece koji

proizlaze iz utjecaja mišljenja eminentnih predstavnika javnog života i sl.); drugu

skupinu čine osobne psihološke odlike i htijenja pojedinaca koja često odlučno utječu

na veličinu obitelji, a vezani su također uz opće uvjete života, uz socijalni status i

aspiracije pojedinaca te uz prvu spomenutu grupu psiholoških čimbenika (Wertheimer-

Baletić, 1999:220). Stopa totalnog fertiliteta je vjerojatan prosječni broj živorođene

djece koju bi žena rodila u fertilnoj životnoj dobi pod uvjetom djelovanja istih

specifičnih stopa fertiliteta kao i promatrane godine

17

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2012.pdf). Drugim

riječima, pod uvjetom da žena doživi 49 godina, stopa totalnog fertiliteta pokazuje

koliko će djece roditi žena u svom fertilnom razdoblju. Stopa totalnog fertiliteta ima

kritičnu brojčanu vrijednost koja iznosi 2,1 te je na taj način osigurana jednostavna

reprodukcija stanovništva. Ako je ona veća od 2,1 radi se o proširenoj reprodukciji

stanovništva, a ako je ta stopa manja od 2,1 tada u određenom stanovništvu nije više

osigurana jednostavna reprodukcija stanovništva. Opća stopa fertiliteta daje realniju

sliku o rođenjima u jednoj populaciji jer uvažava dobnu strukturu stanovništva i

pokazatelj je nataliteta ženskog stanovništva u reproduktivnoj dobi (Wertheimer-

Baletić, 1999:206). Izračunava se na sljedeći način:

U brojniku ove formule nalazi se N koji označava ukupan broj živorođenih, a s druge

strane nazivnik predstavlja ukupno žensko stanovništvo u razdoblju 15-49 godina.

Hrvatska se već duže vrijeme suočava s niskim stopama fertiliteta, odnosno

nedovoljnim obnavljanjem stanovništva.

U tablici 3 prikazane su opća stopa fertiliteta, stopa totalnog fertiliteta te starost majke u

Republici Hrvatskoj u razdoblju 2009.-2013. godine.

Tablica 3. Stope fertiliteta u Hrvatskoj za razdoblje 2009.-2013.

OPĆA STOPA FERTILITETA

STAROST MAJKE

DO 15

GODINA

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49

2009. 42,9 0,1 12,9 60,7 101,0 83,4 35,1 6,1 0,3

2010. 42,2 0,1 11,9 55,1 98,7 84,8 35,9 6,0 0,2

2011. 40,6 0,1 11,4 51,6 93,3 82,7 35,8 6,3 0,3

2012. 43,4 0,1 11,4 54,4 98,8 91,1 39,8 7,4 0,4

2013. 41,8 0,1 10,6 49,4 94,2 89,6 40,1 7,5 0,5

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

U Hrvatskoj se prosječna dob žene pri rađanju prvog djeteta polagano pomiče u sve

kasnije godine što utječe na smanjenje fertiliteta. Opća stopa fertiliteta u promatranom

razdoblju je bila najveća 2012. godine kada je iznosila 43,4‰, a najmanja 2011. te je

iznosila 40,6‰. U 2013. godini opća stopa fertiliteta se smanjila u usporedbi sa

prethodnom godinom te iznosi 41,8‰.

18

U tablici 4 prikazana je totalna stopa fertiliteta u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2002.-

2012. godine.

Tablica 4. Totalna stopa fertiliteta u RH za razdoblje 2002.-2012.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

RH 1,42 1,41 1,43 1,5 1,47 1,48 1,55 1,58 1,55 1,48 1,51

Izvor: Eurostat

Ukupna stopa fertiliteta u Republici Hrvatskoj oscilira tijekom promatranog razdoblja.

Najveća je bila 2009. godine kada je iznosila 1,58, a najmanja 2003. godine, 1,41.

U sljedećem grafikonu prikazana je prosječna starost majke pri porodu u Republici

Hrvatskoj prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine.

Grafikon 3. Prosječna starost majke pri porodu u Republici Hrvatskoj, popis

stanovništva 2001. i 2011. godine

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013.

Žene u Republici Hrvatskoj sve kasnije rađaju. Prosječna starost majke pri prvom

porodu u 2001. godini bila je 25,6 godina, dok se 2011. povećala na 27,9 godina. Kada

se govori o porodu općenito, prosječna starost majke 2001. godine bila je 27,9 godina, a

2011. 29,5 godina.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

2001. 2011.

Prvi porod

Porod općenito

19

3.1.4. Fertilitet u Europskoj uniji

Europska unija se kao i Hrvatska suočava s niskim stopama fertiliteta što će biti

prikazano u tablici 5. Dakle, negativni učinci niskih stopa fertiliteta izazvale su

zabrinutost EU-a, koja u posljednje vrijeme stavlja sve veći naglasak na mjere koje će

omogućiti ženama usklađivanje poslovnoga i obiteljskoga života, stoga je u kreiranju

socijalne politike EU-a velik naglasak stavljen upravo na usklađivanje profesionalnoga i

obiteljskoga života (European Commission, 2005.).

Tablica 5. Totalna stopa fertiliteta 28 zemalja Europske unije u razdoblju 2002.-2012.

godine

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

EU-28 1,45 1,47 1,5 1,51 1,54 1,56 1,61 1,6 1,61 1,58 1,58

Izvor: Eurostat

U usporedbi s Republikom Hrvatskom, EU-28 ima veće ukupne stope fertiliteta u

promatranom razdoblju. Najveću stopu imala je 2008. i 2010. godine, 1,61, dok je

najmanja bila 2002., 1,45.

3.2. Migracije stanovništva

Stalna ili privremena promjena mjesta boravka stanovnika u određenom vremenskom

intervalu odnosno prostorna pokretljivost stanovništva označava migracije. Osoba koja

odlazi s mjesta stalnog prebivališta (u unutarnjoj i vanjskoj migraciji) naziva se migrant

te je ona jedinica promatranja stanovništva koje migrira. Svaka migracija, kao prostorno

kretanje stanovništva, implicira za stanovništvo koje je njome obuhvaćeno dva

područja: područje podrijetla (rodni kraj ili mjesto prethodnog stalnog boravka) i

područje doseljenja odnosno novo mjesto stalnog boravka (Wertheimer-Baletić,

1999:282). Imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje su glavne sastavnice

migracija stanovništva. Imigracija je pozitivna sastavnica ukupnog kretanja stanovništva

stoga njezin porast djeluje na povećanje broja stanovnika pod uvjetom ceteris paribus.

Emigracija je s druge strane negativna sastavnica ukupnog kretanja stanovništva te na

taj način utječe na smanjenje broja stanovnika. Migracije se dijele prema vremenskom

trajanju, prema kriteriju državne pripadnosti, prema kriteriju uzroka migracije, prema

20

organiziranosti migracije te prema dobrovoljnosti migracije. Prema kriteriju državnih

granica razlikujemo: vanjske migracije koje mogu biti kontinentalne i

međukontinentalne te unutarnje migracije koje prema teritorijalnom dometu mogu biti

lokalne (mjesne i općinske), a prema kriteriju obilježja naselja: migracije selo-grad,

grad-selo, grad-grad, selo-selo; prema kriteriju vremena (trajanja) migracije

razlikujemo: definitivne (konačne) migracije te privremene u širem smislu, koje mogu

biti: privremene u užem smislu, sezonske, dnevne migracije; prema kriteriju uzroka

(motiva) migracije razlikujemo: ekonomske i neekonomske migracije; prema kriteriju

voljnosti razlikujemo: dobrovoljne i prisilne migracije; prema kriteriju organiziranosti

migracije razlikujemo: organizirane i neorganizirane (spontane) migracije (Wertheimer-

Baletić, 1999:300). Migracija stanovništva djeluje: na veličinu ukupnog stanovništva i

njegov prostorni razmještaj, na natalitet (fertilitet) i mortalitet te na strukture

stanovništva kao što su demografska, ekonomsko-socijalna, narodnosna i druge

(Wertheimer-Baletić, 1999:283). Migracija na ove značajke djeluje u dva područja

istodobno, a to su polazište i odredište migracije. Stoga, svaka migracija predstavlja

emigraciju stanovnika s mjesta podrijetla te imigraciju u mjesto odredišta.

3.2.1. Migracije stanovništva u Republici Hrvatskoj

U sljedećoj tablici prikazano je doseljeno i odseljeno stanovništvo u Republiku

Hrvatsku te iz nje kroz određeno vremensko razdoblje.

Tablica 6. Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz Republike Hrvatske, razdoblje 2009.-

2013.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

IMIGRANTI EMIGRANTI I E I E I E I E

UKUPNO 8 468 9 940 4 985 9 860 8 534 12 699 8 959 12 877 10 378 15 262

EUROPA 7 820 7 228 4 278 8 561 7 043 10 643 8 059 11 858 9 361 13 823

EU 1 739 982 997 1 697 1 818 2 633 2 009 3 877 2 644 4 756

AUSTRIJA 220 292 115 410 144 480 208 537 208 770

FRANCUSKA 60 5 35 18 57 104 85 86 85 98

ITALIJA 127 44 65 145 183 310 212 395 281 601

MAĐARSKA 22 1 6 15 49 55 61 43 83 89

NIZOZEMSKA 37 20 21 59 33 68 45 176 70 110

NJEMAČKA 733 459 456 775 679 1 061 620 1 883 913 2 193

RUMUNJSKA 18 - 7 2 41 29 78 19 60 38

SLOVENIJA 356 110 183 149 306 237 365 343 452 318

21

ŠVEDSKA 54 8 26 38 45 50 40 71 79 97

UK 32 14 32 23 66 51 57 90 82 104

OSTALE

EUROPSKE

ZEMLJE

6 081 6 246 3 281 6 864 5 225 8 010 6 050 7 981 6 717 9 067

BIH 4 874 1 666 2 589 3 549 3 666 4 029 4 242 3 221 4 902 4 087

MAKEDONIJA 113 11 66 24 211 102 299 69 282 72

SRBIJA 755 4 458 371 3 044 690 3 301 769 3 995 703 4 004

CRNA GORA 14 64 9 73 50 252 48 186 50 63

ŠVICARSKA 244 35 159 140 134 153 126 292 173 619

AZIJA 106 4 50 11 247 139 291 153 308 219

AFRIKA 6 1 12 8 45 20 58 30 86 36

SJEVERNA I

SREDNJA

AMERIKA

270 38 164 105 225 222 240 298 303 205

KANADA 93 18 60 38 63 70 73 96 85 72

SAD 177 20 101 67 147 149 157 194 197 124

JUŽNA

AMERIKA

31 4 16 5 57 16 58 32 82 20

OCEANIJA 162 37 104 66 109 86 118 137 107 60

AUSTRALIJA 156 35 98 65 100 85 113 128 96 52

NOVI ZELAND 5 2 6 1 9 1 5 9 11 8

NEPOZNATO 73 2 628 361 1 104 808 1 573 135 369 131 899

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

Broj emigranata odnosno iseljenika iz Republike Hrvatske povećava se od 2010. kada ih

je bilo 9 860 pa sve do 2013. (15 262 emigranta) što je posljedica potrage za boljim

uvjetima života. Najviše stanovnika emigriralo je u Europu, pa se taj broj povećavao od

2009. do 2013. kada iznosi 13 823 emigranta. Što se tiče Europske unije broj

emigranata se također povećavao u promatranom razdoblju, a najviše stanovnika

emigriralo je u Njemačku (2 193 u 2013. godini). Broj imigranata ili useljenika također

je u porastu od 2010. (4 985) do 2013. godine (10 378). U 2013. najviše imigranata bilo

je iz Europe, 9 361, zatim iz ostalih europskih zemalja (6 717), najviše iz Bosne i

Hercegovine, 4 902 imigranta. Rezultat manjeg broja doseljenih osoba od broja

odseljenih osoba je negativan migracijski saldo kroz promatrano razdoblje.

Migracijski saldo Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2013. prikazan je tablicom 7.

22

Tablica 7. Migracijski saldo Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2013.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

I E I E I E I E I E

UKUPNO 8468 9940 4985 9860 8534 12699 8959 12877 10378 15262

MIGRACIJSKI

SALDO -1472 -4875 -4165 -3918 -4884

Izvor: Izrada studentice prema podacima Državnog zavoda za statistiku

U Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju bilježi se negativan migracijski saldo.

2013. zabilježen je najniži migracijski saldo, -4884. U toj godini bio je najveći broj

odseljenih (15 262), ali i doseljenih (10 378) stanovnika. Broj emigranata iz Hrvatske u

razdoblju od 2010. do 2013. porastao je s 9 860 na 15 262 stanovnika. Broj imigranata

se u 2010. godini smanjio za 3 483 stanovnika uspoređujući s prošlom godinom, dok se

od 2011. povećava.

Odljev stručnjaka nije nova odnosno nepoznata pojava u području migracije. Uvijek je

bilo pojedinačnih odlazaka, iseljavanja stručnjaka pojedine struke (inženjeri,

znanstvenici, liječnici, biolozi i sl.) iz zemlje koja im je pružala lošije uvjete života i

rada (lošiji stan, slaba oprema na radu, niža zarada i sl.) u zemlju koja je pružala

općenito bolje ili znatno bolje životne i radne uvjete (Wertheimer-Baletić, 1999:309).

Međutim, odljev stručnjaka postaje sve češća pojava.

Prilikom ulaska u Europsku uniju koja omogućava slobodno kretanje osoba, Hrvatska

se suočava s emigracijom visoko kvalificirane radne snage, odnosno s „odljevom

mozgova“ što svakako predstavlja veliki problem za zemlju zbog toga što uzrokuje

gubitak resursa uloženih u obrazovanje radne snage. Tako emigranti odnose sa sobom

resurse poput iskustva, socijalnog kapitala, znanja i sposobnosti.

Empirijska istraživanja pokazuju da su bitni čimbenici koji uzrokuju odljev stručnjaka,

međunarodnu migraciju stručnjaka prvenstveno iz slabije razvijenih u razvijene zemlje,

ali i u ostale tri navedene migracijske struje koje obuhvaćaju odljev stručnjaka ("brain

drain"), sljedeći: 1) razlike u visini zarade, 2) razlike u mogućnostima i uvjetima rada u

znanstveno-tehničkim i drugim znanstvenim istraživanjima, 3) razlike u izgledima za

napredovanje u struci, tj. u izgledima za radnu karijeru migranata, 4) razlike u uvjetima

23

stanovanja, mogućnostima školovanja djece, mogućnostima korištenja slobodnog

vremena, puniji kulturni život (Wertheimer-Baletić, 1999:310).

U sljedećem grafikonu bit će prikazana razlika broja doseljenih i broja odseljenih

stanovnika odnosno migracijski saldo (neto migracija ili migracijska bilanca)

stanovništva Republike Hrvatske u razdoblju 2004.-2013. godine.

Grafikon 4. Prirodni prirast i migracijski saldo stanovništva u razdoblju 2004.-2013.

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

Republika Hrvatska od 2009. godine ima kontinuirano negativni migracijski saldo, na

što je utjecala ekonomska kriza, a to znači da je veći broj odseljenih nego doseljenih

stanovnika. Prirodni prirast je također negativan u promatranom razdoblju. U 2010.

zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,7%, tj.

rođeno je 1 216 djece manje nego u 2009., dok je broj umrlih u 2010. bio gotovo isti

kao i prethodne godine (Državni zavod za statistiku, 2012.).

3.2.2. Migracije stanovništva Europske unije

U sljedećoj tablici prikazano je odseljeno i doseljeno stanovništvo iz/u 27 država članica

Europske unije u razdoblju 2009.-2012. godine te migracijski saldo za isto razdoblje.

24

Tablica 8. Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz 27 članica Europske unije te

migracijski saldo, razdoblje 2009.-2012.

2009. 2010. 2011. 2012.

IMIGRANTI EMIGRANTI I E I E I E

EU-27 1 731 100 1 149 500 1 811

300

1 167

800

1 750

600

1 260

400

1 693

900

1 301

700

MIGRACIJSKI

SALDO 581 600 643 500 490 200 392 200

Izvor:Eurostat

Za razliku od Republike Hrvatske, u Europskoj uniji je prisutan pozitivan migracijski

saldo odnosno broj imigranata bio je veći od broja emigranata u razdoblju od 2009. do

2012. što je prikazano u tablici 8. U 2009. migracijski saldo iznosio je 581 600 te se

smanjuje do 2012. kada iznosi 392 200. Broj emigranata iz EU-27 u razdoblju od 2009.

do 2012. porastao je s 1 149 500 na 1 301 700 stanovnika. Broj imigranata se u 2010.

godini povećao za 80 200 stanovnika uspoređujući s prošlom godinom, dok se u 2011. i

2012. godini smanjio.

Ukupno kretanje stanovništva predstavlja promjenu ukupnog broja stanovnika na

određenom području i u određenom vremenu. Sastavnice ukupnog kretanja stanovništva

su natalitet i imigracija koje se nazivaju pozitivne sastavnice jer utječu na porast

populacije. S druge strane, mortalitet i emigracija su negativne sastavnice ukupnog

kretanja stanovništva jer utječu na smanjenje broja stanovnika. U Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2004. do 2013. godine zabilježen je prirodni pad, dakle veća je stopa

mortaliteta nego nataliteta. Slijedom toga, 2009. godine zabilježen je najveći broj

umrlih koji je iznosio 52414, dok se u 2013. bilježi pad broja umrlih za 1324 u odnosu

na 2012. kada je taj broj iznosio 51710. U razdoblju 2003.-2012., za razliku od

Republike Hrvatske, u 28 zemalja Europske unije bilježi se porast broja rođenih gdje je

najveća stopa nataliteta u 2008. godini iznosila 10,9‰, a stopa mortaliteta 9,8‰.

U Republici Hrvatskoj u razdoblju 2009.-2013. zabilježen je negativan migracijski

saldo, dok je u EU-28 u istom razdoblju zabilježen pozitivan migracijski saldo.

25

Bez obzira na migracije i mortalitet, fertilitet u Republici Hrvatskoj je

nezadovoljavajući. Naime, stopa fertiliteta u RH za razdoblje 2009.-2013. bila je

najveća 2012. godine i iznosila je 43,4‰ dok je najmanja iznosila 40,6‰ 2011. godine.

S druge strane, totalna stopa fertiliteta u razdoblju 2002.-2012. je oscilirala, dakle,

najveća je bila 2009. godine kada je iznosila 1,58, a najmanja 2003. godine 1,41. U

usporedbi s Republikom Hrvatskom, EU-28 u istom razdoblju ima veće ukupne stope

fertiliteta: najveća stopa bila je 2008. i 2010. godine 1,61 dok je najmanja bila 2002.

1,45.

Zaključno s prethodnim istraživanjima, jedan od osnovnih uzroka brzog starenja

stanovništva je niska razina fertiliteta te će se u idućem poglavlju obrađivati biološki

sastav stanovništva Republike Hrvatske i Europske unije.

26

4. BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE

UNIJE

Sastav prema spolu i dobi (starosti) nazivamo biološki sastav stanovništva jer je izravno

uvjetovan prirodnim kretanjem stanovništva odnosno njegovim sastavnicama (kod

zatvorenog tipa populacije). Biološki sastav, također je pod utjecajem društveno-

gospodarskih činitelja. U sklopu složenih međuodnosa kretanja stanovništva i promjena

njegovih struktura u otvorenoj populaciji, primaran se odnos formira upravo između

ukupnog kretanja stanovništva (prirodnog i mehaničkog) i promjena u njegovoj dobno-

spolnoj strukturi (Wertheimer-Baletić, 1999:336). Upravo je ova struktura bitna za

sadašnji i budući gospodarski razvoj zemlje. Značajke biološkog sastava stanovništva

Hrvatske odredile su kako promjene u prirodnom kretanju stanovništva i migraciji, tako

i cjelokupan društveni i gospodarski razvoj.

4.1. Spolna struktura

Spolna struktura prikazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva u ukupnom

stanovništvu te se razlikuje od zemlje do zemlje. Razlike u spolnoj strukturi posljedica

su društvenih zbivanja poput rata te emigracije ili imigracije većeg broja muškaraca ili

žena.

U tablici 9 prikazani su podaci o stanovništvu prema spolu u Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2005.-2013. godine.

27

Tablica 9. Stanovništvo Republike Hrvatske prema spolu u razdoblju 2005.-2013.

godine

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

2005. 4 310 861 2 072 281 2 238 580

2006. 4 312 487 2 073 933 2 238 554

2007. 4 313 530 2 076 181 2 237 349

2008. 4 311 967 2 076 988 2 234 979

2009. 4 309 796 2 076 767 2 233 029

2010. 4 302 847 2 074 651 2 228 196

2011. 4 289 857 2 068 752 2 221 105

2012. 4 275 984 2 062 309 2 213 675

2013. 4 262 140 2 056 483 2 205 657

Izvor: Eurostat

U Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju najviše stanovnika bilo je 2007.

godine, njih 4 313 530, od čega 2 076 181 muškaraca i 2 237 349 žena. Od tada broj

stanovnika je u padu te je u 2013. evidentirano 4 262 140 stanovnika. Kao što se može

primijetiti, u Republici Hrvatskoj ima više žena nego muškaraca, međutim taj se broj

svake godine smanjuje.

Slijedi prikaz baznih i verižnih indeksa ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske

za razdoblje 2005.-2013. godine.

28

Tablica 10. Bazni i verižni indeksi ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske za

razdoblje 2005.-2013.

GODINA

BAZNI

INDEKSI

2005.=100

STOPA

PROMJENE

VERIŽNI

INDEKSI

STOPA

PROMJENE

2005. 100 - - -

2006. 100,04 0,04 100,04 0,04

2007. 100,06 0,06 100,02 0,02

2008. 100,03 0,03 99,96 -0,04

2009. 99,98 -0,02 99,95 -0,05

2010. 99,81 -0,19 99,84 -0,16

2011. 99,51 -0,49 99,70 -0,30

2012. 99,19 -0,81 99,68 -0,32

2013. 98,87 -1,13 99,68 -0,32

Izvor: Izrada studentice prema podacima Eurostata

Do 2007. godine dolazi do rasta broja stanovnika u Hrvatskoj, a od 2008. se počinje

smanjivati u odnosu na baznu 2005. godinu. Najveći porast ukupnog broja stanovnika

zabilježen je 2007. godine u odnosu na baznu godinu i to za 0,06% dok je najveći pad

ukupnog broja stanovnika u odnosu na baznu godinu zabilježen 2013. godine, 1,13%.

Promjene u padu ili rastu ukupnog broja stanovnika promatrane godine u odnosu na

prethodnu prikazuju verižni indeksi. Najveći porast ukupnog broja stanovnika u

Hrvatskoj zabilježen je 2006. godine u odnosu na 2005. za 0,04%, a najveći pad

zabilježen je 2012. u odnosu na 2011. i to za 0,32%.

U tablici 11 prikazani su podaci o stanovništvu prema spolu u 28 članica Europske unije

u razdoblju 2005.-2013. godine.

29

Tablica 11. Stanovništvo EU-28 prema spolu u razdoblju 2005.-2013. godine

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

2005. 494 702 123 241 029 624 253 672 499

2006. 496 543 994 241 988 294 254 555 700

2007. 498 408 547 242 974 037 255 434 510

2008. 500 418 320 244 041 583 256 376 737

2009. 502 186 144 244 955 103 257 231 041

2010. 503 234 845 245 527 898 257 706 947

2011. 504 494 374 246 173 118 258 321 256

2012. 505 612 816 246 762 699 258 850 117

2013. 506 682 935 247 374 179 259 308 756

Izvor: Eurostat

U 28 zemalja članica Europske unije broj stanovnika je u promatranom razdoblju u

porastu, od 494 702 123 stanovnika 2005. do 506 682 935 stanovnika 2013. godine.

Kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji više prevladavaju žene, kojih je za razliku od

Hrvatske svake godine sve više. Broj muškaraca je također u porastu u razdoblju 2005.-

2013. što nije slučaj u Hrvatskoj.

Bazni i verižni indeksi ukupnog broja stanovnika EU-28 za razdoblje 2005.-2013.

prikazani su tablicom 12.

30

Tablica 12. Bazni i verižni indeksi ukupnog broja stanovnika EU-28 za razdoblje 2005.-

2013.

GODINA BAZNI

INDEKSI

2005.=100

STOPA

PROMJENE

VERIŽNI

INDEKSI

STOPA

PROMJENE

2005. 100 - - -

2006. 100,37 0,37 100,37 0,37

2007. 100,75 0,75 100,38 0,38

2008. 101,16 1,16 100,40 0,40

2009. 101,51 1,51 100,35 0,35

2010. 101,72 1,72 100,21 0,21

2011. 101,98 1,98 100,25 0,25

2012. 102,21 2,21 100,22 0,22

2013. 102,42 2,42 100,21 0,21

Izvor: Izrada studentice prema podacima Eurostata

Broj stanovnika u EU-28 raste u razdoblju 2005.-2013. što nije slučaj u Republici

Hrvatskoj. Uz pomoć baznih indeksa vidi se kako svake godine dolazi do porasta broja

stanovnika EU-28 u odnosu na baznu 2005. godinu. Najveći porast broja stanovnika u

odnosu na baznu godinu zabilježen je 2013. godine za 2,42% te 2012. za 2,21%.

Najmanji porast bio je 2006. godine i to za 0,37% te 2007. za 0,75%.

Pomoću verižnih indeksa, iz tablice se vidi da je najveći porast broja stanovnika u EU-

28 zabilježen 2008. godine u odnosu na 2007. za 0,40% te 2007. godine u odnosu na

2006. i to za 0,38%. Najmanji porast broja stanovnika zabilježen je 2010. u odnosu na

prethodnu 2009. godinu za 0,21% te 2013. u odnosu na 2012. također za 0,21%.

Koeficijent maskuliniteta označava se s te zajedno s koeficijentom feminiteta ( )

predstavljaju osnovne pokazatelje sastava prema spolu. prikazuje udio muških

stanovnika na sto ili tisuću ženskih stanovnika, a izračunava se po formuli:

= * 1000

31

Broj ženskih stanovnika na sto ili tisuću muških predstavlja koeficijent feminiteta koji

se dobiva na sljedeći način:

= * 1000

U obje formule označava ukupno muško, a ukupno žensko stanovništvo.

Koeficijent maskuliniteta prema dobnim skupinama u Republici Hrvatskoj prema

popisu stanovništva 2011. godine prikazan je sljedećim grafikonom.

Grafikon 5. Koeficijent maskuliniteta po dobnim skupinama u Hrvatskoj prema popisu

stanovništva 2011. godine

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Popis stanovništva, kućanstava i stanova

2011.

Koeficijent maskuliniteta odnosno broj muškaraca na 100 žena u Hrvatskoj prema

popisu stanovništva 2011. godine najveći je u dobnoj skupini 0-4 (106), dok je najmanji

u dobnoj skupini 95 i više (28).

0 20 40 60 80 100 120

Ukupno

5-9

15-19

25-29

35-39

45-49

55-59

65-69

75-79

85-89

95 i više

Koeficijent maskuliniteta

32

U slučaju da koeficijent maskuliniteta i koeficijent feminiteta iznose 1000 to znači da

nema viškova žena ili muškaraca odnosno da je uspostavljena ravnoteža između žena i

muškaraca. Ukoliko je koeficijent maskuliniteta veći od 1000 znači da je prisutan višak

muškaraca, dok vrijednost manja od 1000 predstavlja višak žena. Isto vrijedi i za

koeficijent feminiteta. Ukoliko on iznosi više od 1000 znači da postoji višak ženskog

stanovništva te ukoliko je manji od 1000 prisutan je manjak ženskog stanovništva u

odnosu na muško stanovništvo.

4.2. Dobna struktura

Dobna struktura pokazuje strukturu stanovništva prema dobi te je jedna od

najznačajnijih značajki stanovništva po svojim društveno-gospodarskim implikacijama.

Iz nje se vidi prošlost, čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva

(Nejašmić, 2013:91). Ona pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama, a

samim time inicira i raznovrsne potrebe kao na primjer potrebe u broju predškolskih

ustanova, osnovnih škola, srednjih škola i fakulteta, obujam potrebnih radnih mjesta za

nove naraštaje koji pristižu u aktivnu dob života, pokazuje potrebe u obujmu i strukturi

troškova za zdravstvenu zaštitu itd. (Wertheimer-Baletić, 1999:348). Na dobnu

strukturu stanovništva utječu brojni čimbenici kao što su stopa fertiliteta, smrtnost,

migracije te vanjski čimbenici poput rata, recesije ili prirodne katastrofe.

Tablicom 13 prikazani su podaci o stanovništvu prema starosti u Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2005.-2014. godine. Podaci su podijeljeni u određene petogodišnje skupine,

početno od 0 do 4, a zaključno s 85 i više godina.

33

Tablica 13. Ukupno stanovništvo prema starosti u Hrvatskoj, razdoblje 2005.-2014.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

UKUPNO 4 310

861

4 312

487

4 313

530

4 311

967

4 309

796

4 302

847

4 289

857

4 275

984

4 262

140

4 246

809

0-4 202 729 202 221 202 849 204 455 208 166 212 262 213 100 212 855 213 236 209 819

5-9 239 993 235 744 226 885 217 707 210 438 205 829 204 352 204 365 205 124 207 846

10-14 243 812 242 527 242 710 246 063 245 416 242 607 237 460 227 947 218 179 209 973

15-19 263 002 258 850 257 170 252 427 248 798 246 354 244 336 243 970 246 638 245 481

20-24 288 736 286 196 282 684 278 796 275 178 268 247 262 412 259 373 253 700 249 756

25-29 288 959 292 991 294 982 295 959 295 717 294 563 290 549 285 562 280 121 275 367

30-34 279 229 282 875 285 040 287 166 289 346 292 362 294 714 295 318 295 228 294 016

35-39 297 879 289 692 284 559 282 491 281 702 281 791 284 184 284 560 285 591 286 813

40-44 313 391 311 440 309 418 306 681 303 110 298 791 289 064 282 890 279 410 277 716

45-49 330 747 327 832 324 063 322 063 317 944 311 897 309 028 306 045 301 899 297 619

50-54 317 481 321 823 329 537 328 951 328 016 325 240 321 584 317 266 314 279 309 449

55-59 260 907 282 360 289 028 295 840 302 959 307 339 310 855 317 481 316 451 315 155

60-64 236 846 222 196 222 527 224 655 232 059 247 991 267 563 272 997 279 143 285 115

65-69 247 727 244 703 238 687 235 145 228 604 217 984 204 339 204 843 206 829 213 740

70-74 221 578 220 520 220 640 220 137 218 101 216 003 213 913 209 148 206 745 201 716

75-79 151 223 158 070 163 255 168 665 172 440 175 158 175 491 176 791 177 573 177 305

80-84 89 064 91 017 93 483 95 341 98 575 101 775 106 949 111 020 115 735 119 868

85 I VIŠE 37 491 41 377 45 976 49 400 53 213 56 648 59 963 63 553 55 259 70 055

Izvor: Eurostat

U Republici Hrvatskoj 2014. godine živjelo je ukupno 4 246 809 stanovnika. Najviše

stanovnika čini dobnu skupinu 55-59 s 315 155 stanovnika u istoj godini. U dobnoj

skupini 85 i više broj stanovnika se povećavao svake godine, od 37 491 stanovnika

2005. do 70 055 stanovnika 2014. godine što čini razliku od 32 564 stanovnika.

Također, broj stanovnika se konstantno povećavao i u dobnoj skupini 80-84 i to za 30

804 stanovnika u razdoblju 2005.-2014. godine. U dobnim skupinama 20-24, 40-44 i

45-49 broj stanovnika se smanjivao u promatranom razdoblju, pri čemu se najviše

smanjio u dobnoj skupini 20-24 i to za 38 980 stanovnika.

Tablicom 14 prikazan je indeks 2014/2005 ukupnog stanovništva prema starosti u

Republici Hrvatskoj.

34

Tablica 14. Indeks 2014/2005 ukupnog broja stanovnika prema starosti u Republici

Hrvatskoj

INDEKS 2014/2005

UKUPNO 98,51

0-4 103,50

5-9 86,61

10-14 86,12

15-19 93,34

20-24 86,50

25-29 95,30

30-34 105,30

35-39 96,29

40-44 88,62

45-49 89,98

50-54 97,47

55-59 120,79

60-64 120,38

65-69 86,28

70-74 91,04

75-79 117,25

80-84 134,59

85 I VIŠE 186,86

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz tablice 13

Najveći porast broja stanovnika prema starosti u Republici Hrvatskoj u 2014. godini

uspoređujući s baznom 2005. godinom je zabilježen u dobnoj skupini 85 i više, za čak

86,86% te u dobnoj skupini 80-84 i to za 34,59%. S druge strane, najmanji porast broja

stanovnika prema starosti bilježi se u dobnoj skupini 0-4 za 3,50%. Najveći pad

zabilježen je u dobnoj skupini 10-14 i to za 13,88%.

U tablici 15 prikazani su podaci o stanovništvu prema starosti u 28 članica Europske

unije u razdoblju 2005.-2014. godine.

35

Tablica 15. Ukupno stanovništvo prema starosti u EU-28, razdoblje 2005.-2014.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

UKUPNO 494 702

123

496 543

994

498 408

547

500 418

320

502 186

144

503 234

845

504 494

374

505 612

816

506 682

935

506 913

394

0-4 25 482

095

25 494

321

25 680

339

25 939

582

26 284

735

26 552

633

26 733

616

26 719

828

26 620

744

26 285

428

5-9 26 124

953

26 110

181

26 005

964

25 902

005

25 847

047

25 850

741

25 811

188

25 982

433

26 270

717

26 630

185

10-14 28 781

578

28 059

428

27 597

655

27 104

572

26 740

423

26 579

726

26 548

584

26 398

756

26 236

415

26 176

844

15-19 30 661

327

30 511

269

30 371

300

30 061

883

29 517

165

29 022

528

28 399

662

27 876

577

27 446

675

27 161

114

20-24 32 469

882

32 207

640

32 040

640

31 814

896

31 655

838

31 392

911

31 325

832

31 173

263

30 839

814

30 226

440

25-29 33 904

439

33 911

176

33 916

294

33 905

689

33 680

137

33 286

936

32 898

765

32 592

295

32 300

605

32 162

810

30-34 36 148

049

35 770

689

35 449

011

35 154

332

34 950

723

34 718

417

34 667

437

34 534

125

34 355

097

34 011

640

35-39 37 455

453

37 345

203

37 126

625

37 022

549

36 764

306

36 379

551

36 005

501

36 617

969

35 316

123

35 084

869

40-44 37 433

081

37 888

306

38 129

815

38 413

727

38 474

458

38 172

848

37 896

157

37 655

474

37 261

088

36 654

527

45-49 35 261

548

35 573

195

35 971

763

36 221

392

36 587

878

37 060

191

37 362

720

37 552

690

37 837

239

37 852

526

50-54 32 950

909

33 155

841

33 527

358

33 890

775

34 303

753

34 714

385

35 108

626

35 481

337

35 768

063

36 157

425

55-59 30 214

246

31 555

643

31 837

017

32 047

054

32 171

875

32 288

690

32 480

223

32 862

238

33 227

606

33 588

418

60-64 25 868

680

25 548

184

26 264

537

27 411

857

28 449

257

29 363

577

30 517

921

30 779

380

30 912

775

30 882

348

65-69 24 259

147

24 509

735

24 473

633

24 314

921

24 284

004

24 267

040

23 925

614

24 637

828

25 736

924

26 693

570

70-74 20 969

655

21 037

493

21 237

426

21 455

834

21 835

927

22 094

208

22 401

916

22 391

390

22 284

499

22 258

171

75-79 17 011

225

17 358

611

17 532

523

17 740

446

17 812

487

17 988

241

18 101

946

18 332

140

18 587

389

18 956

781

80-84 11 919

866

12 148

744

12 310

389

12 524

041

12 829

115

13 051

312

13 354

203

13 546

057

13 761

088

13 841

966

85 I VIŠE 7 785 923 8 358

282

8 936

221

9 492

740

9 997

002

10 450

904

10 954

462

11 438

568

11 848

966

12 199

447

Izvor: Eurostat

U EU-28 broj stanovnika se povećavao u razdoblju 2005.-2014. što nije bio slučaj u

Hrvatskoj te je u 2014. godini zabilježeno ukupno 506 913 394 stanovnika. Za razliku

od Republike Hrvatske, najveći broj stanovnika u 2014. godini čine oni u dobnoj

36

skupini 45-49 koju čini 37 852 526 stanovnika. Uspoređujući s Hrvatskom, u EU-28 do

2011. godine dolazi do porasta broja stanovnika u dobnoj skupini 0-4 i to za 1 251 521

stanovnika. U promatranom razdoblju u dobnim skupinama 10-14, 15-19, 20-24 te 30-

34 dolazi do pada broja stanovnika, s tim da se najveći pad bilježi u dobnoj skupini 15-

19 i to za 3 500 213 stanovnika. Najveći porast broja stanovnika zabilježen je u dobnoj

skupini 85 i više za čak 4 413 524 stanovnika u razdoblju 2005.-2014. godine.

Indeks 2014/2005 ukupnog broja stanovnika prema starosti u EU-28 prikazan je

tablicom 16.

Tablica 16. Indeks 2014/2005 ukupnog broja stanovnika prema starosti u EU-28

INDEKS 2014/2005

UKUPNO 102,45

0-4 103,15

5-9 101,93

10-14 90,95

15-19 88,58

20-24 93,09

25-29 94,86

30-34 94,09

35-39 93,67

40-44 97,92

45-49 107,35

50-54 109,73

55-59 111,17

60-64 119,38

65-69 110,04

70-74 106,14

75-79 111,44

80-84 116,13

85 I VIŠE 156,69

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz tablice 15

37

U EU-28 u 2014. u odnosu na baznu 2005. godinu, najveći porast broja stanovnika

prema starosti zabilježen je, kao i u Hrvatskoj, u dobnoj skupini 85 i više za 56,69%.

Najmanji porast broja stanovnika zabilježen je u dobnoj skupini 5-9 za 1,93%. Najveći

pad bilježi se u dobnoj skupini 15-19 i to za 11,42%.

Grafikonima 6 i 7 bit će prikazano stanovništvo prema starosti za žene i muškarce u

Republici Hrvatskoj iz popisa stanovništva 2001. i 2011. godine

Grafikon 6. Stanovništvo prema starosti (žene) u RH, popis stanovništva 2001. i 2011.

godine (u %)

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013.

Broj žena u Republici Hrvatskoj u dobnoj skupini 15-64 sve se više povećava, sa 65,2%

u 2001. na 64,8% u 2011. godini. Isto vrijedi i za dobnu skupinu 65+ (18,7% 2001.,

20,9% 2011.). U dobnoj skupini 0-14 situacija je obrnuta. Broj žena u 2001. je iznosio

16,1% te se 2011. smanjio na 14,3%.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2001. 2011.

16.1 14.3

65.2 64.8

18.7 20.9

ŽENE

0-14 15-64 65+

38

Grafikon 7. Stanovništvo prema starosti (muškarci), popis stanovništva 2001. i 2011.

godine (u %)

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013.

Situacija je ista kod muškaraca u Republici Hrvatskoj. U dobnoj skupini 0-14 broj

muškaraca se smanjuje sa 18,1% 2001. na 16,2% 2011. godine. U dobnim skupinama

15-64 te 65+ broj muškaraca raste u promatranim godinama.

Dobno-spolna struktura stanovništva jednostavnije se prikazuje putem grafičkog

prikaza, stoga se grafička analiza dobno-spolne strukture stanovništva prikazuje

grafikonom koji se naziva dobno-spolna piramida ili piramida starosti. Piramida starosti

je prikaz dobno-spolne strukture u obliku dvostrukog histograma, odnosno grafički

prikaz pomoću dvostrukih stupaca položenih jedan nasuprot drugima (Wertheimer-

Baletić, 1999:362). Na jednoj strani piramide starosti nalazi se dobna struktura žena, a

na drugoj dobna struktura muškaraca. Na nju utječu različiti čimbenici poput ratova ili

epidemija zaraznih bolesti koji stvaraju udubljenja na piramidi. Dakle, kratkoročne

fluktuacije u stopama nataliteta i mortaliteta, uzrokovane ratom, epidemijama, i drugim

eksternim čimbenicima, mogu se uočiti kao udubljenja na dobnoj piramidi (Gelo,

2005:100). Postoje tri osnovna tipa dobne strukture: progresivni, stacionarni, regresivni.

Progresivni ili ekspanzivni tip dobne strukture obilježava široka baza piramide, dakle

visok udio djece i dinamičan razvoj uzrokovan visokim stopama nataliteta, oblik dobne

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2001. 2011.

18.1 16.2

69.4 69.5

12.5 14.3

MUŠKARCI

0-14 15-64 65+

39

strukture stanovništva je oblik piramide (http://www.geografija.hr/teme/stanovnistvo-

hrvatske-stari/). Stacionarni ili stagnantni tip dobne strukture obilježava sužavanje baze

piramide i umjeren udio djece uz niske, stabilne stope nataliteta i mortaliteta iz kojih

proizlazi nepromijenjen, te nizak ili nulti prirodni prirast, oblik podsjeća na košnicu

(http://www.geografija.hr/teme/stanovnistvo-hrvatske-stari/). Regresivni ili

kontraktivni tip dobne strukture karakterizira nizak udio djece tako da baza piramide

postaje uža od njezina središnjeg dijela, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast ili

prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije. Stope nataliteta praktički su na

razini stopa mortaliteta ili niže. Oblik piramide poprima obrise urne

(http://www.geografija.hr/teme/stanovnistvo-hrvatske-stari/).

Sljedeći grafikon prikazuje piramidu starosti stanovništva Republike Hrvatske 2001.

godine. Na apscisi se nalaze frekvencije stanovništva (apsolutne ili relativne) tako da se

na desnoj strani nalazi žensko stanovništvo, a na lijevoj muško stanovništvo. Na

ordinati se nalaze petogodišnje dobne skupine. Podaci su izraženi postocima ukupnog

stanovništva zbog toga što se tada jasnije vidi višak ženskog ili muškog stanovništva u

određenim dobnim skupinama.

40

Grafikon 8. Dobno-spolna piramida stanovništva Republike Hrvatske, popis 2001.

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

Dobno-spolna piramida stanovništva Hrvatske 2001. promijenila je svoj oblik te više ne

izgleda kao piramida. Oblik piramide je u obliku urne te tako Hrvatska ima dobno-

spolnu piramidu regresivnog tipa. Na njezin oblik utječe smanjenje nataliteta što dovodi

do sve većeg smanjenja mladih te povećanja starih osoba.

Piramida starosti stanovništva Hrvatske prema popisu 2011. prikazat će se grafikonom

9.

41

Grafikon 9. Dobno-spolna piramida stanovništva Republike Hrvatske, popis 2011.

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

U Hrvatskoj prema popisu stanovništva 2011. ima sve više starijeg stanovništva, a

posebno žena. Uska baza piramide ukazuje na utjecaj smanjenja nataliteta. Ovaj tip

dobne strukture je također regresivnog ili kontraktivnog tipa.

Grafikonom 10 prikazat će se piramida starosti stanovništva EU-28 2001. i 2013.

godine.

42

Grafikon 10. Dobno-spolna piramida stanovništva EU-28 u 2001. i 2013. godini

Izvor: European Commission

Uspoređujući 2001. i 2013. godinu dobno-spolna piramida stanovništva EU-28 mijenja

svoj oblik. 2001. godine bilježi se više stanovnika, kako žena tako i muškaraca, u

dobnim skupinama 0-35 dok se u 2013. godini taj broj sve više smanjuje. U dobnim

skupinama nakon 40 godina situacija se mijenja te se u 2013. godini povećao broj

stanovnika u tim skupinama čime se može zaključiti kako stanovništvo ubrzano stari.

Prema Wertheimer-Baletić, posebno je važna uloga dobne strukture u formiranju radne

snage, jer dobna struktura određuje kako sadašnji tako i budući obujam radne snage.

Ona je njegov prirodni, osnovni izvor. Obujam i intenzitet kojim porast stanovništva na

jednom području djeluje na ponudu radne snage ovisi, prije svega, o promjenama što

pod utjecajem tog porasta nastaju u dobnoj strukturi stanovništva i o razdiobi tih

promjena na muško i žensko stanovništvo.

43

4.3. Starenje stanovništva

Smanjivanje udjela mladih te rast udjela starog stanovništva istovremeno dva su

usporedna globalna demografska procesa koji utječu na promjene u dobnom sastavu

stanovništva. Riječ je o starenju stanovništva ili demografskom starenju, pojmu pod

kojim se u literaturi najčešće razumijeva povećanje udjela stanovništva starog 60 i više

ili 65 i više godina u ukupnom stanovništvu (Wertheimer-Baletić, 1999). Dva osnovna

uzroka koja utječu na smanjenje stanovništva su: starenje odozdo odnosno zbog

smanjenja nataliteta sve je manji broj mladih i starenje odozgo što znači da je povećan

udio starih ostanovnika.

Proces starenja ukupnog stanovništva u Hrvatskoj traje već duže vrijeme što potvrđuje

smanjenje udjela mladog (0-19 godina) te povećanje udjela starog (60 i više godina)

stanovništva koji su prikazani u tablici 13.

Najčešći pokazatelji koji se koriste za analizu stanovništva Republike Hrvatske su

prosječna starost, indeks starenja i koeficijent starosti. Prosječna starost označava

srednje godine života cjelokupnog stanovništva određenog prostora (zemlje, grada itd.),

a izračunava se kao aritmetička sredina starosti stanovništva. Indeks starenja jest

postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.

Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces

starenja. Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom

stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%,

smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja

(http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm).

Tablicom 17 prikazat će se prosječna starost stanovnika Hrvatske, indeks starenja te

koeficijent starosti prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine.

44

Tablica 17. Prosječna starost stanovništva, indeks starenja, koeficijent starosti u

Hrvatskoj, popisi 2001. i 2011. godine

PROSJEČNA STAROST

STANOVNIŠTVA INDEKS STARENJA KOEFICIJENT STAROSTI

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE UKUPNO MUŠKARCI ŽENE UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

2001. 39,3 37,5 41,0 90,7 71,6 110,8 21,6 18,1 24,9

2011. 41,7 39,9 43,4 115,0 92,3 139,0 24,1 20,5 27,4

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Popis stanovništva, kućanstava i stanova

2011.

Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske prema popisu stanovništva 2001.

iznosila je 39,3 godina (37,5 muškarci, 41,0 žene), dok je prema popisu 2011. ona

porasla te je iznosila 41,7 godina (muškarci 39,9, žene 43,4) zbog čega stanovništvo

Hrvatske spada među najstarije nacije u Europi. To se događa zbog dugogodišnjeg pada

nataliteta te porasta očekivanog trajanja života. Iz brojnih pokazatelja starenja kao što su

indeks starenja te koeficijent starosti vidimo da se stanovništvo Hrvatske nalazi u

dugotrajnom procesu starenja. Prema popisu 2001. indeks starenja iznosio je 90,7%,

dok se u 2011. povećao na 115%. Što se tiče koeficijenta starosti, prema popisu

stanovništva 2001., iznosio je 21,6%, a prema popisu 2011. 24,1%. Budući da u je

Hrvatskoj sve manji udio mladog stanovništva, očekuje se daljnje smanjenje stope rasta

stanovništva.

Očekivano trajanje života (očekivana dob) prikazuje broj godina koje osoba u određenoj

dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti stoga je najprikladniji

pokazatelj razine smrtnosti. Zbog postojećih razlika u očekivanom trajanju života

između muškaraca i žena prikazuje se odvojeno za muško i žensko stanovništvo.

Životni vijek muškaraca obično je kraći od životnog vijeka žena u normalnim uvjetima.

Na grafikonu 11 prikazat će se očekivano trajanje života u Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2003.-2012. godine.

45

Grafikon 11. Očekivano trajanje života pri rođenju, Republika Hrvatska, razdoblje

2003.-2012.

Izvor: Eurostat

Iz grafikona vidi se da je očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u

posljednjih nekoliko godina stalno u porastu, kako za žene, tako i za muškarce. U 2012.

godini očekivano trajanje života pri rođenju za žene iznosi 79,9 godina, a za muškarce

73,2 godina.

Na grafikonu 12. prikazat će se očekivano trajanje života u 28 članica Europske unije za

razdoblje 2003.-2012.

77.5 78.3 78.3 78.8 78.7 78.9 79.1 79.2 79.7 79.9

70.5 71.3 71.1 71.8 71.6 71.7 72.2 72.8 73.2 73.2

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

ŽENE

MUŠKARCI

46

Grafikon 12. Očekivano trajanje života pri rođenju, EU-28, razdoblje 2003.-2012.

Izvor: Eurostat

Uspoređujući s Hrvatskom, u 28 zemalja članica EU očekivano trajanje života pri

rođenju se također svake godine povećava. Očekivano trajanje života za žene povećalo

se s 80,2 na 82,4 godine u razdoblju od 10 godina te za muškarce s 74,1 na 76,8 godina

u istom vremenskom intervalu.

Dobni kontingenti su izrazito važni za gospodarski razvoj Hrvatske, a upravo je njih

zahvatio proces demografskog starenja stanovništva koji se odrazio i na cjeloukupno

stanovništvo. Na taj se način povećava neravnoteža između umirovljenika i ekonomski

aktivnog stanovništva što dovodi do povećanja izdataka za socijalnu skrb, zdravstvene

usluge te mirovine pa se može zaključiti da demografski proces starenja ima negativno

djelovanje na gospodarski razvoj. Postavlja se pitanje koji su uzroci koji dovode do

procesa demografskog starenja stanovništva. Tri su osnovna uzroka: opadanje

mortaliteta i nataliteta, ratovi te migracije. Pad nataliteta dovodi do smanjenja obujma

mladog kontingenta stanovnika te do smanjenja priljeva stanovnika u radnu i

reprodukcijski najvitalniju dob. Glavni specifični činitelji ubrzanog smanjivanja

80.2 80.8 80.9 81.3 81.5 81.6 81.9 82.1 82.4 82.4

74.1 74.6 74.8 75.2 75.4 75.7 75.9 76.3 76.7 76.8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

ŽENE

MUŠKARCI

47

nataliteta u Hrvatskoj su: 1) iseljavanje mlađih ljudi, koje s manjim oscilacijama traje

već duže od jednoga stoljeća, 2) gubici ljudstva u dva svjetska rata, poglavito u Drugom

svjetskom ratu, izravni i posredni, te njihove posljedice na strukturu stanovništva prema

starosti i spolu ("krnje generacije", viškovi žena u središnjem dijelu fertilne dobi), 3)

model industrijalizacije s naglaskom na tešku industriju i koncentracija industrije u

velikim gradskim aglomeracijama (što je ubrzalo iseljavanje sa sela i iz poljoprivrede),

4) agrarna politika, koja nije poticala mlade ljude da ostanu na selu i u poljoprivredi,

nego je svojim mjerama poticala njihov odlazak, 5) populacijska politika nije postojala

ni u jednoj od mogućih varijanti; nije bilo ni sustavnih mjera poticanja nataliteta ni

gospodarskih mjera koje bi destimulirale odlazak mladih u inozemstvo (Mečev,

2013:38).

Koeficijent dobne ovisnosti je jedan od najvažnijih pokazatelja opterećenosti

stanovništva u radno sposobnoj dobi, stanovništvom u izvanradnoj dobi. Drugim

riječima, koeficijent dobne ovisnosti nam pokazuje koliko svaka (aktivna) osoba u

radnoj dobi mora proizvesti dobara, kako bi osigurala egzistenciju za sebe, ali i za

stanovništvo u ovisnoj dobi (Živić, 2005:211). Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi mladima i staračkim

kontingentom:

Koeficijent dobne ovisnosti mladih pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u

radnoj dobi kontingentom u predradnoj dobi:

=

Koeficijent dobne ovisnosti starih pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj

dobi kontingentom starog stanovništva:

=

Koeficijenti dobne ovisnosti starih i mladih pokazuju strukturu opterećenosti te kolika

će biti ulaganja u ekonomski ovisne skupine stanovništva. Ukoliko je koeficijent dobne

ovisnosti mladih veći od koeficijenta dobne ovisnosti starih to znači da će ulaganja

(materijalna i financijska) biti značajnija u ljudski kapital, a dugoročno predstavlja

značajan izvor potencijalne radne snage koja će zamijeniti skupine stanovnika koji

izlaze iz radno aktivne dobi. Ako je koeficijent dobne ovisnosti starih veći od

48

koeficijenta dobne ovisnosti mladih to će značiti nešto manja sredstva u zdravstvenom,

mirovinskom i socijalnom zbrinjavanju, ali će dugoročno predstavljati veliki teret jer

radno aktivno stanovništvo neće moći zamijeniti stanovništvo koje izlazi iz radno

aktivne dobi zbog sve manjeg priljeva mladih osoba.

Na sljedećoj tablici prikazat će se struktura stanovništva Republike Hrvatske prema

radnoj sposobnosti te koeficijenti dobne ovisnosti prema popisu stanovništva 2001.

godine.

Tablica 18. Struktura stanovništva Republike Hrvatske prema radnoj sposobnosti i

koeficijenti dobne ovisnosti 2001. godine

PREDRADNI

KONTINGENT

(DO 14.

GODINA

STAROSTI)

RADNI

KONTINGENT

(15.-64.

GODINA)

POSTRADNI

KONTINGENT

(65+ GODINA)

KOEFICIJENT

UKUPNE

DOBNE

OVISNOSTI

KOEFICIJENT

DOBNE

OVISNOSTI

MLADIH

KOEFICIJENT

DOBNE

OVISNOSTI

STARIH

HRVATSKA 754 634 2 969 981 693 540 48,8 25,4 23,4

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva 2001.

Prema popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj koeficijent ukupne dobne ovisnosti

iznosio je 48,8. To bi značilo da je 48,8 stanovnika u predradnoj i postradnoj dobi

dolazilo na 100 stanovnika u radno sposobnoj dobi odnosno radno aktivnoj dobi.

Najviše stanovnika nalazi se u radnom kontingentu (2 969 981) dok se u predradnom

nalazi njih 754 634, a u postradnom ili staračkom 693 540.

Struktura stanovništva Republike Hrvatske prema radnoj sposobnosti te koeficijenti

dobne ovisnosti prema popisu stanovništva 2011. godine prikazat će se tablicom 19.

Tablica 19. Struktura stanovništva Republike Hrvatske prema radnoj sposobnosti i

koeficijenti dobne ovisnosti 2011. godine

PREDRADNI

KONTINGENT

(DO 14.

GODINA

STAROSTI)

RADNI

KONTINGENT

(15.-64.

GODINA)

POSTRADNI

KONTINGENT

(65+ GODINA)

KOEFICIJENT

UKUPNE

DOBNE

OVISNOSTI

KOEFICIJENT

DOBNE

OVISNOSTI

MLADIH

KOEFICIJENT

DOBNE

OVISNOSTI

STARIH

HRVATSKA 652 428 2 873 828 758 633 49,1 22,7 26,4

Izvor: Izrada studentice prema podacima Državnog zavoda za statistiku

49

U Republici Hrvatskoj prema popisu stanovništva 2011. godine može se primijetiti da

se koeficijent ukupne dobne ovisnosti povećao za 0,3 te iznosi 49,1 u usporedbi s 2001.

godinom. Koeficijent dobne ovisnosti mladih smanjio se za 2,7 dok se koeficijent dobne

ovisnosti starih povećao za 3 u odnosu na 2001. Broj stanovnika u 2011. smanjio se u

predradnom kontingentu za 102 206, a u radnom kontingentu za 96 153 stanovnika. U

postradnom kontingentu iste godine broj stanovnika se povećao za 65 093 stanovnika

uspoređujući s 2001. godinom.

Niske stope nataliteta i fertiliteta te poboljšanje zdravstvenih uvjeta vezano uz pad

mortaliteta rezultiralo je procesom starenja europskog stanovništva. Različite su

posljedice i problemi koji nastaju s procesom starenja stanovništva, a uključuju

socijalne i ekonomske aspekte. Na uvjete življenja, strukturu obitelji, odnose između

generacija, ponašanje i stavove te na zdravlje utječu socijalne posljedice. S druge strane,

ekonomske posljedice vezane su za visoke troškove uzdržavanja starog stanovništva

koji se ponajprije očituju u porastu javnih rashoda za socijalno i zdravstveno osiguranje.

Posljedice starenja stanovništva odnose se i na tržište rada te zaposlenost, kao i na

promjene u stopama aktivnosti i sastav radne snage. Financijski teret ekonomski

aktivnog stanovništva tako neprestano raste svakim danom.

4.4. Obrazovanost stanovništva

Jedna od zakonitosti društvenog razvoja je povećanje obrazovne razine njezinih

stanovnika. Obrazovanje je pogon za društvene, gospodarske i druge promjene te

napredak zemlje (Vican, 2013:88). Upravo je kvalitetan obrazovni sustav glavni

pokretač konkurentnosti ljudskih resursa.

Utjecaj obrazovanja na stupanj ekonomske aktivnosti stanovništva očituje se: a) kroz

činjenicu da je razina stope ekonomske aktivnosti, uz ostale iste uvjete, to viša što je

viša razina obrazovanja (školske spreme) ukupnog stanovništva, što se osobito opaža

kod ženskog stanovništva; b) preko stupnja obuhvaćenosti mlađeg stanovništva

osnovnim, srednjim i visokoškolskim obrazovanjem, što izravno utječe, uz ostalo, na

specifične stope aktivnosti stanovništva prema dobi (Wertheimer-Baletić, 1999:515).

Tablica 20 prikazuje ukupan broj učenika i studenata po svim razinama obrazovanja u

28 članica Europske unije i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2003.-2012.

50

Tablica 20. Ukupan broj učenika i studenata po svim razinama obrazovanja upisanih u

redovni obrazovni sustav u 28 zemalja članica EU te u Republici Hrvatskoj u razdoblju

2003.-2012. godine (u 000)

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

EU-28 96751,1 97590,6 98017,0 93597,7 93975,5 93834,9 93667,6 93797,4 93701,7 93237,2

HRVATSKA 725,2 730,1 735,9 732,6 728,1 722,0 709,7 714,8 703,6 702,0

Izvor: Eurostat

U 28 zemalja članica Europske unije te u Republici Hrvatskoj broj učenika i studenata

oscilira u promatranom razdoblju. 2005. godine dostiže svoj vrhunac i u EU-28 i u

Hrvatskoj. Tako je u EU-28 broj učenika i studenata iznosio 98 017 što je povećanje za

1265,9 uspoređujući sa dvije godine prije. U Hrvatskoj je 2005. također zabilježen

najveći broj učenika i studenata, njih 735,9 što je povećanje za 10,7 kada uspoređujemo

s 2003. godinom. Nakon toga, bilježi se pad broja učenika i studenata, a u 2007. opet

raste ali samo u EU-28. U Hrvatskoj se taj broj snižavao sve do 2010. godine kada je

zabilježen porast isto kao i u EU-28. 2011. i 2012. godine opet je zabilježeno smanjenje,

te je u 2012. zabilježen najmanji broj učenika i studenata, njih 93 237,2 u EU-28 i 702 u

Hrvatskoj.

Slijedi prikaz baznih i verižnih indeksa ukupnog broja učenika i studenata po svim

razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav u EU-28 za razdoblje 2003.-

2012. godine.

51

Tablica 21. Bazni i verižni indeksi ukupnog broja učenika i studenata po svim razinama

obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav u EU-28 za razdoblje 2003.-2012.

GODINA BAZNI

INDEKSI

2003.=100

STOPA

PROMJENE

VERIŽNI

INDEKSI

STOPA

PROMJENE

2003. 100 - - -

2004. 100,87 0,87 100,87 0,87

2005. 101,31 1,31 100,44 0,44

2006. 96,74 -3,26 95,49 -4,51

2007. 97,13 -2,87 100,40 0,4

2008. 96,99 -3,01 99,85 -0,15

2009. 96,81 -3,19 99,82 -0,18

2010. 96,95 -3,05 100,14 0,14

2011. 96,85 -3,15 99,90 -0,1

2012. 96,37 -3,63 99,50 -0,5

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz tablice 20

Pomoću baznih indeksa može se primijetiti kako do 2005. godine dolazi do rasta

ukupnog broja učenika i studenata po svim razinama obrazovanja upisanih u redovni

obrazovni sustav u EU-28, a od 2006. se smanjuje u odnosu na baznu 2003. godinu.

Najveći porast zabilježen je 2005. u odnosu na baznu godinu za 1,31%, a najveći pad

zabilježen je 2012. godine u odnosu na 2003. i to za 3,63%.

Uz pomoć verižnih indeksa može se primijetiti da je najveći porast ukupnog broja

učenika i studenata po svim razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav

u EU-28 zabilježen 2004. za 0,87% u odnosu na prethodnu 2003. godinu dok je najveći

pad zabilježen 2006. u odnosu na 2005. godinu za čak 4,51%.

Tablicom 22 prikazat će se bazni i verižni indeksi ukupnog broja učenika i studenata po

svim razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 2003.-2012. godine.

52

Tablica 22. Bazni i verižni indeksi ukupnog broja učenika i studenata po svim razinama

obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj za razdoblje

2003.-2012.

GODINA BAZNI

INDEKSI

2003.=100

STOPA

PROMJENE

VERIŽNI

INDEKSI

STOPA

PROMJENE

2003. 100 - - -

2004. 100,68 0,68 100,68 0,68

2005. 101,48 1,48 100,79 0,79

2006. 101,02 1,02 99,55 -0,45

2007. 100,40 0,4 99,39 -0,61

2008. 99,56 -0,44 99,16 -0,84

2009. 97,86 -2,14 98,30 -1,7

2010. 98,57 -1,43 100,72 0,72

2011. 97,02 -2,98 98,43 -1,57

2012. 96,80 -3,2 99,77 -0,23

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz tablice 20

U Republici Hrvatskoj najveći porast ukupnog broja učenika i studenata po svim

razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav bilježi se u 2005. godini u

odnosu na baznu 2003. i to za 1,48%, dok se najveći pad bilježi u 2011. za 2,98% u

odnosu na 2003. godinu.

U usporedbi sa prethodnom godinom, najveći porast ukupnog broja učenika i studenata

po svim razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni sustav zabilježen je 2005.

za 0,79%, a najveći pad je zabilježen 2009. godine za 1,7%.

Uspoređujući Republiku Hrvatsku i EU-28 može se zaključiti da je veći pad ukupnog

broja učenika i studenata po svim razinama obrazovanja upisanih u redovni obrazovni

sustav prisutan u Europskoj uniji u odnosu na baznu 2003. godinu.

53

Gledano na razini cijele Europske unije, udio četverogodišnjaka koji su upisani u

predškolsko ili osnovno obrazovanje iznosi 91,7% u 2012. godini. Najveće stope

sudjelovanja četverogodišnjaka u predškolskom ili osnovnom obrazovanju od 95% i

više imaju Njemačka, Italija, Irska, Danska, Belgija, Luksemburg, Ujedinjeno

Kraljevstvo, Španjolska, Nizozemska, Francuska i Malta. U Grčkoj, Hrvatskoj, Finskoj

i Poljskoj ta stopa iznosi manje od 70%.

Udio osoba koje su prijevremeno napustile školovanje znatno se razlikuje u EU-28 u

2012. godini. U Strategiji 2020. utvrđen je cilj smanjenja broja osoba koje prijevremeno

napuštaju obrazovanje i osposobljavanje na manje od 10% do 2020. U 2012. udio osoba

u dobi 18–24 godine koje su klasificirane kao osobe koje prijevremeno napuštaju

obrazovanje i osposobljavanje iznosio je 12,7% u EU-28. Udio muških osoba koje su

privremeno napustile školovanje bio je nešto veći (14,4%) u usporedbi sa ženama koje

su prijevremeno napustile školovanje (10,9%) (http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php/Education_statistics). U Češkoj je zabilježen najmanji udio osoba u

dobi 18–24 koje su napustile obrazovanje i osposobljavanje početkom 2012. odnosno

2,4%. Udio ispod 5% imaju dakle Češka, Poljska, Hrvatska, Bugarska, Slovenija i

Slovačka. Najveći udjeli, od čak 20%, osoba u dobi od 18 do 24 godine koje su

prijevremeno napustile obrazovanje i osposobljavanje u 2012. zabilježeni su u

Španjolskoj i Portugalu. U 2012. u sustav visokog obrazovanja u EU-28 bilo je upisano

20 milijuna studenata. Najviše studenata upisano je u sjevernoj Španjolskoj, sjevernoj

Italiji, sjevernoj Grčkoj te Litvi i Finskoj.

Jedan od ciljeva povezanih s obrazovanjem koji je usvojen u okviru strategije Europa

2020. odnosi se na to da, do 2020., barem 40% osoba u dobi 30–34 godine u Europskoj

uniji mora imati završeno tercijarno obrazovanje. U 2012. godini malo je više od trećine

(35,7%) osoba u dobi 30–34 godine u EU-28 završilo tercijarno obrazovanje

(http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Education_statistics). U

Ujedinjenom Kraljevstvu, sjevernoj Španjolskoj, Belgiji i Francuskoj je više od pola

stanovništva u dobi 30–34 godine završilo tercijarno obrazovanje u 2012. godini. Manje

od petine osoba u dobi 30–34 godine u 2012. ima tercijarno obrazovanje u Rumunjskoj,

južnoj Italiji, Bugarskoj te Grčkoj.

54

U 2011. godini Republika Hrvatska je imala najviše stope stanovništva u dobi 20-24

godine sa završenim barem drugim stupnjem obrazovanja odnosno 95,6%. Slovačka se

nalazi odmah iza Hrvatske sa stopom od 93,3%.

Obrazovni sustav Republike Hrvatske uključuje predškolsko (NSKO 0), osnovno

(NSKO 1 i 2), srednje (NSKO 3) i visoko (NSKO 5 i 6) obrazovanje. Osnovno i srednje

obrazovanje organizirano je kao redovito obrazovanje i posebno obrazovanje koje

uključuje obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju, obrazovanje odraslih i

osnovno umjetničko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u

srednjim umjetničkim školama

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf). ISCED 97 (International

Standard Classification of Education) je Međunarodna standardna klasifikacija

obrazovanja koja se primjenjuje u međunarodnoj statistici obrazovanja i omogućuje

usporedivost podataka o obrazovanju na međunarodnoj razini. Nacionalna standardna

klasifikacija obrazovanja (NSKO, NN, br. 105/01.) primjenjuje se u statistici

obrazovanja na nacionalnoj razini i potpuno je usporediva s Međunarodnom

standardnom klasifikacijom obrazovanja ISCED 97. Prema Statističkom ljetopisu 2014.

u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske razine obrazovanja jesu: NSKO 0 –

predškolsko obrazovanje, odgovara razini 0 ISCED-a 97, NSKO 1 – niže osnovno

obrazovanje (prve četiri godine osnovnog obrazovanja), odgovara razini 1 ISCED-a 97,

NSKO 2 – više osnovno obrazovanje (završne četiri godine osnovnog obrazovanja),

odgovara razini 2 ISCED-a 97, NSKO 3 – srednje obrazovanje, odgovara razini 3

ISCED-a 97, NSKO 5 – tercijarno obrazovanje odnosno više, visoko i poslijediplomsko

obrazovanje, odgovara razini 5 ISCED-a 97, NSKO 5.1. – visoko i poslijediplomsko

obrazovanje (magisterij), odgovara podrazini 5A ISCED-a 97, NSKO 5.2. – više

obrazovanje i stručni studij, odgovara podrazini 5B ISCED-a 97 i NSKO 6 – doktorat

znanosti, odgovara razini 6 ISCED-a 97.

Tablica 23 prikazuje učenike i studente prema stupnju obrazovanja u 28 zemalja članica

Europske unije u razdoblju 2003.-2012. godine.

55

Tablica 23. Učenici i studenti prema stupnju obrazovanja u EU-28 u razdoblju 2003.-

2012.

VIŠE OSNOVNO

OBRAZOVANJE

VIŠE, VISOKO I

POSLIJEDIPLOMSKO

OBRAZOVANJE

(RAZINE 5 I 6)

UKUPNO

(ISCED

RAZINA

0-6)

PREDŠKOLSKO

OBRAZOVANJE

(RAZINA 0)

NIŽE

OSNOVNO

OBRAZOVANJE

(RAZINA 1)

RAZINA

2

RAZINA

3

RAZINA

4

2003. 110409871 13658774 29154982 24056651 25265561 1239309 17883484

2004. 111037952 13447356 29218037 23775996 25771020 1347319 18359243

2005. 111869351 13852396 29041000 23605734 26233088 1422950 18664825

2006. 107752305 14154654 28721511 23098755 22399933 1405850 18919166

2007. 108253316 14277818 28576382 22489129 22277676 1518795 19024187

2008. 108327453 14492561 28470889 22401390 22190922 1513010 19180573

2009. 108361198 14693587 28256611 22275755 21898622 1546250 19609431

2010. 108818869 15021463 28108381 22151191 21991174 1474495 19991065

2011. 109106969 15405243 28084890 21828260 21952238 - 20283253

2012. 108893003 15655796 28136988 21576337 21702793 1488747 20245895

INDEKS

2012/2003 98,63 114,62 96,51 89,69 85,90 120,13 113,21

Izvor: Eurostat

U 28 zemalja članica Europske unije u 2012. godini prema Međunarodnoj standardnoj

klasifikaciji obrazovanja ukupno je 108893003 učenika i studenata. 2003. godine bilo je

13658774 učenika s predškolskim obrazovanjem, ali se već sljedeće godine taj broj

smanjio. Nakon 2005. bilježi se povećanje broja učenika s predškolskim obrazovanjem

te 2012. godine iznosi 15655796 što čini razliku za 1803400 učenika. Najveći broj

učenika i studenata bilježi se u skupini "niže osnovno obrazovanje", iako se od 2005.

godine smanjuje. Jedino se broj učenika i studenata s višim, visokim i

poslijediplomskim obrazovanjem povećavao svake godine, osim u 2012. kada se

smanjio. Konstantno smanjenje u promatranom razdoblju vidljivo je kod učenika i

studenata s višim osnovnim obrazovanjem (razina 2 - završne četiri godine osnovnog

obrazovanja), ukupno njih 2480314.

Tablicom 24 prikazani su učenici i studenti prema stupnju obrazovanja u Republici

Hrvatskoj u razdoblju 2003.-2012. godine.

56

Tablica 24. Učenici i studenti prema stupnju obrazovanja u Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2003.-2012.

VIŠE OSNOVNO OBRAZOVANJE VIŠE, VISOKO I

POSLIJEDIPLOMSKO

OBRAZOVANJE

(RAZINE 5 I 6)

UKUPNO

(ISCED

RAZINA 0-

6)

PREDŠKOLSKO

OBRAZOVANJE

(RAZINA 0)

NIŽE OSNOVNO

OBRAZOVANJE

(RAZINA 1)

RAZINA 2 RAZINA 3 RAZINA

4

2003. 812670 87469 192004 215328 196147 - 121722

2004. 816448 86317 194573 211384 197852 - 126322

2005. 824783 88930 196253 208531 196411 - 134658

2006. 822177 89571 194748 206670 194542 - 136646

2007. 819094 90947 190693 205264 192194 - 139996

2008. 815310 93274 182296 207783 188547 - 143410

2009. 805246 95516 174192 209908 186561 - 139069

2010. 814088 99317 167452 212201 185265 - 149853

2011. 805244 101638 162186 201099 183361 - 153960

+2012. 804880 102857 159945 197473 187316 - 157289

INDEKS

2012/2003 99,04 117,59 83,30 91,71 95,50 - 129,22

Izvor: Eurostat

U Republici Hrvatskoj u 2012. godini bilo je ukupno 804880 učenika i studenata prema

svim razinama obrazovanja što je ujedno najmanji broj u promatranom razdoblju u toj

skupini. Za razliku od EU-28, najveći broj učenika i studenata bilježi se u skupini "više

osnovno obrazovanje, razina 2 - završne četiri godine osnovnog obrazovanja". Broj

učenika i studenata s višim, visokim i poslijediplomskim obrazovanjem povećavao se

sve do 2008. godine, no u 2009. pada, ali nakon toga opet raste te u 2012. godini iznosi

157289.

Prema koncepciji "radna snaga" bitan kriterij za utvrđivanje ekonomski aktivnog

stanovništva je aktivno sudjelovanje u procesu rada. Ekonomski aktivno stanovništvo

prema Obadić i Smolić čine: 1) sve zaposlene osobe koje rade: a) puno radno vrijeme,

b) pola radnog vremena ili više, c) manje od polovice prosječnog radnog vremena; 2)

sve osobe koje aktivno obavljaju određeno zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni

u poljoprivredi, zanatstvu...); 3) nezaposlene osobe u određenom razdoblju (duže od

jednog mjeseca): a) nezaposleni koji su prije bili zaposleni i b) osobe koje prvi put traže

posao. Drugu grupu, ekonomski neaktivno stanovništvo čine: 1) osobe koje imaju

samostalan izvor prihoda: a) osobe koje primaju mirovinu (koje više ne rade), b) osobe

koje se pripremaju za buduće zanimanje, koje se školuju iz stipendije i sl., c) ostale

ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti traže posao (rentijeri i sl.); 2) ekonomski

57

ovisne (uzdržavane osobe): a) djeca ispod 14 godina, b) kućanice, c) osobe koje se

pripremaju za obavljanje određenog zanimanja u budućnosti, koje se školuju na teret

roditelja, rođaka i sl., d) osobe nesposobne za rad i bolesni (Wertheimer-Baletić,

1999:411).

Sljedeća tablica prikazuje radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i dobi u

Republici Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2013. godine

Tablica 25. Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i dobi u Republici

Hrvatskoj, razdoblje 2011.-2013. (u 000)

RADNO SPOSOBNO

STANOVNIŠTVO

AKTIVNO

STANOVNIŠTVO

ZAPOSLENI NEZAPOSLENI NEAKTIVNO

STANOVNIŠTVO

(15+)

2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013.

UKUPNO 3777 3794 3623 1724 1718 1842 1492 1446 1524 232 272 318 2053 2076 1781

15-24 513 520 497 161 154 148 103 88 74 58 66 74 352 366 349

25-49 1180 1168 1435 974 969 1191 846 819 998 129 150 193 206 200 245

50-64 1053 1066 911 534 545 472 489 489 422 45 55 50 519 522 439

65 I VIŠE 1031 1040 779 55 51 31 54 50 30 - - - 976 989 748

15-29 740 746 775 346 337 371 247 228 245 99 109 126 394 408 403

25-29 227 226 277 185 183 223 144 141 171 41 43 52 43 42 55

15-64 2746 2755 2844 1669 1667 1811 1438 1395 1494 232 272 318 1077 1087 1032

55-64 696 708 599 282 291 251 258 260 226 24 31 25 414 417 348

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

U Republici Hrvatskoj u 2011. godini bilo je ukupno 3 777 000 radno sposobnog

stanovništva, međutim u 2013. taj se broj smanjio te iznosi 3 623 000 stanovnika.

Najviše radno sposobnog stanovništva nalazi se u dobnoj skupini 15-64 te se stalno

povećava u promatranom razdoblju. Broj aktivnog stanovništva povećao se u 2013.

godini na 1 842 000 stanovnika što je više za 124 000 stanovnika u odnosu na 2012

godinu. Ukupan broj zaposlenih u 2013. godini u Hrvatskoj iznosio je 1 524 000, dok je

nezaposlenih bilo 318 000. Neaktivno stanovništvo (15+) smanjilo se za 295 000 u

2013. u odnosu na godinu prije te iznosi 1 781 000 stanovnika.

Tablicom 26 prikazana je struktura radno sposobnog stanovništva prema školskoj

spremi i spolu u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2013. godine.

58

Tablica 26. Struktura radno sposobnog stanovništva prema školskoj spremi i spolu u

Republici Hrvatskoj, razdoblje 2011.-2013. (u %)

RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO

RADNA SNAGA NEAKTIVNI

ZAPOSLENI NEZAPOSLENI

2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013. 2011. 2012. 2013.

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

NEZAVRŠENA

OSNOVNA ŠKOLA

2,7 2,4 1,6 2,6 1,8 - 15,0 15,0 12,9

OSNOVNA ŠKOLA 14,1 12,4 11,0 17,0 14,5 14,9 33,5 33,1 33,5

JEDNOGODIŠNJA,

DVOGODIŠNJA,

TROGODIŠNJA ILI

ČETVEROGODIŠNJA

ŠKOLA ZA

ZANIMANJA

57,6 58,3 59,3 62,7 66,7 64,8 34,6 35,1 36,7

GIMNAZIJA 3,7 3,5 3,3 4,0 3,8 4,0 7,6 7,7 7,4

VIŠA ŠKOLA 7,9 8,0 8,1 5,6 5,8 5,4 4,7 4,3 4,3

FAKULTET,

AKADEMIJA,

MAGISTERIJ,

DOKTORAT

13,9 15,4 16,7 8,1 7,4 9,6 4,6 4,8 5,1

ŽENE 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

NEZAVRŠENA

OSNOVNA ŠKOLA

3,2 3,1 1,9 - - - 19,1 19,1 16,3

OSNOVNA ŠKOLA 16,0 13,7 11,2 18,5 15,7 14,9 37,4 36,5 37,0

JEDNOGODIŠNJA,

DVOGODIŠNJA,

TROGODIŠNJA ILI

ČETVEROGODIŠNJA

ŠKOLA ZA

ZANIMANJA

49,4 51,0 53,4 58,1 51,6 60,3 27,8 28,3 29,9

GIMNAZIJA 4,9 4,8 4,2 4,7 4,7 - 8,4 8,7 8,4

VIŠA ŠKOLA 9,6 9,5 9,5 6,9 6,6 6,3 3,7 3,6 3,9

FAKULTET,

AKADEMIJA,

MAGISTERIJ,

DOKTORAT

16,4 17,9 19,8 10,0 10,0 13,4 3,5 3,7 4,5

MUŠKARCI 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

NEZAVRŠENA

OSNOVNA ŠKOLA

2,2 1,9 1,3 3,2 - - 9,0 9,3 8,2

OSNOVNA ŠKOLA 12,5 11,3 10,9 15,8 13,5 15,0 27,9 28,2 28,5

JEDNOGODIŠNJA,

DVOGODIŠNJA,

64,2 64,4 64,3 66,5 70,8 68,4 44,4 44,9 46,5

59

TROGODIŠNJA ILI

ČETVEROGODIŠNJA

ŠKOLA ZA

ZANIMANJA

GIMNAZIJA 2,7 2,4 2,6 - - 3,9 6,3 6,2 5,8

VIŠA ŠKOLA 6,5 6,6 7,0 4,5 5,2 4,7 6,2 5,2 5,0

FAKULTET,

AKADEMIJA,

MAGISTERIJ,

DOKTORAT

11,9 13,4 13,9 6,6 5,4 6,6 6,2 6,3 6,0

Izvor: Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku; Statistički ljetopis 2014.

Od ukupne radne snage u Republici Hrvatskoj najveći broj zaposlenih, ali i

nezaposlenih i neaktivnih završilo je jednogodišnju, dvogodišnju, trogodišnju ili

četverogodišnju školu za zanimanja. Broj stanovnika s nezavršenom osnovnom školom

smanjuje se u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Zaposleno stanovništvo s osnovnom

školom i gimnazijom također je u padu, dok se broj zaposlenih s višom školom te

fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom povećava. Ukupan broj

nezaposlenih kao i neaktivnih stanovnika uglavnom je oscilirao u promatranom

razdoblju.

Postotak nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u Hrvatskoj u 2013. godini

prikazan je grafikonom 13.

Grafikon 13. Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj, 2013.

godina (%)

Izvor: Izrada studentice prema podacima Državnog zavoda za statistiku; Statistički

ljetopis 2014.

Bez škole i nezavršena

osnovna škola5%

Viša škola, 1. stupanj fakulteta i

stručni studij5%

Fakulteti,

akademije,

magisterij i

doktorat

7%

Osnovna škola20%

Srednja škola za zanimanja do 3

godine i škola za KV i VKV radnike

34%

Srednja škola za zanimanja u

trajanju od 4 i više godina i gimanzija

29%

60

34% nezaposlenih završilo je srednju školu za zanimanja do 3 godine te školu za KV i

VKV radnike. Srednju školu za zanimanja u trajanju od 4 i više godina te gimnaziju

završilo je 29% nezaposlenih, a osnovnu školu njih 20%. 7% nezaposlenog stanovništva

ima fakultet, akademiju, magisterij i doktorat. Najmanji broj čine nezaposleni s

nezavršenom osnovnom školom (5%) te oni s višom školom, 1. stupnjem fakulteta i

stručnim studijem (5%).

U sljedećoj tablici prikazat će se stopa aktivnosti stanovništva koja predstavlja postotni

udio aktivnih tj. zaposlenih i nezaposlenih u stanovništvu.

Tablica 27. Stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godina u EU-28 i

Hrvatskoj prema svim razinama obrazovanja u razdoblju 2005.-2014. godine (u %)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

EU-28 69,7 70,1 70,3 70,7 70,8 71,0 71,1 71,7 72,0 72,3

Žene 62,2 62,8 63,2 63,7 64,1 64,4 64,8 65,6 66,0 66,5

Muškarci 77,2 77,4 77,6 77,8 77,6 77,6 77,5 77,9 77,9 78,1

HRVATSKA 63,3 62,8 65,7 65,8 65,6 65,1 64,1 63,9 63,7 66,1

Žene 56,7 56,9 58,4 59,0 60,3 59,6 57,6 58,0 58,5 61,3

Muškarci 70,0 68,9 73,0 72,5 71,0 70,6 70,7 69,8 68,9 70,9

Izvor: Eurostat

Stopa aktivnosti stanovništva u EU-28 povećavala se u promatranom razdoblju. Od

2005. do 2014. povećala se za 2,6 postotna poena, dok u Hrvatskoj to nije bio slučaj. U

Hrvatskoj su stope aktivnosti stanovništva oscilirale kroz godine, te u 2014. stopa

aktivnosti stanovništva iznosi 66,1% što je povećanje za 2,4 postotna poena

uspoređujući s godinom prije. Kod muškaraca je veća stopa aktivnosti nego kod žena i u

Hrvatskoj i u EU-28 u promatranom razdoblju.

Tablica 28 prikazuje stopu zaposlenosti odnosno postotni udio zaposlenih u

stanovništvu. Razlika između stope zaposlenosti i stope aktivnosti je udio nezaposlenih

u stanovništvu (http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten2006_4.pdf).

61

Tablica 28. Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godina u EU-28 i

Hrvatskoj prema svim razinama obrazovanja u razdoblju 2005.-2014. godine (u %)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

EU-28 63,4 64,3 65,2 65,7 64,4 64,1 64,2 64,1 64,1 64,9

Žene 56,1 57,1 58,1 58,8 58,3 58,2 58,4 58,6 58,8 59,6

Muškarci 70,7 71,5 72,4 72,6 70,6 70,0 70,0 69,6 69,4 70,1

HRVATSKA 55,0 55,6 59,0 60,0 59,4 57,4 55,2 53,5 52,5 54,6

Žene 48,6 49,4 51,6 52,7 53,7 52,1 49,5 48,5 48,5 50,0

Muškarci 61,7 62,0 66,5 67,3 65,2 62,7 60,9 58,5 56,5 59,1

Izvor: Eurostat

Zbog postizanja ciljeva iz Lisabona izrazito je bilo važno do 2010. godine postići što

veću stopu zaposlenosti dakle stopu zaposlenosti od 70% odnosno stopu zaposlenosti

žena višu od 60%. Opći smjer kretanja stope aktivnosti muškaraca u Hrvatskoj

uglavnom se podudara s općim kretanjem stope zaposlenosti u većem dijelu

promatranog razdoblja. Podudaranje je bilo najizraženije u razdoblju 2005.-2009.

godine kada je opadala i stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti. U razdoblju 2010.-2013.

smjer njihova kretanja se nešto razlikuje, ali se u 2014. godini opet podudara jer se

povećala i jedna i druga stopa. U Europskoj uniji opći smjer kretanja stope aktivnosti

muškaraca podudarao se s općim kretanjem stope zaposlenosti u razdoblju 2005.-2008.

godine kada se povećavala i jedna i druga stopa te u 2009. kada se smanjuju. Dok se u

2012. godini stopa aktivnosti muškaraca povećala, s druge strane stopa zaposlenosti

muškaraca smanjila se i u 2012. i u 2013. godini. Opći smjer kretanja tih stopa ponovno

se podudara u 2014. godini povećanjem obje stope.

Povezanost kretanja stope zaposlenosti i stope aktivnosti muškaraca srednje dobi u

većem dijelu promatranog razdoblja ima značajne implikacije. Naime, očekuje se da

muškarci srednje dobi pripadaju tzv. primarnoj radnoj snazi koja je čvrsto povezana s

tržištem rada. Drugim riječima, muškarci srednje dobi trebali bi biti ili zaposleni ili

nezaposleni - neaktivnost nije prihvatljiva opcija za pripadnike primarne radne snage.

To znači da bi stopa aktivnosti muškaraca srednje dobi trebala biti stabilna odnosno da

ne bi trebala značajno oscilirati u kratkom roku od nekoliko godina. Činjenica da

mjerena stopa aktivnosti muškaraca srednje dobi značajno oscilira i da pri tome

uglavnom prati oscilacije stope zaposlenosti upućuje na mogućnost da mjerenje

aktivnosti nije adekvatno (http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten2006_4.pdf).

62

U razdoblju 2005.-2009. opći smjer kretanja stope aktivnosti žena u Hrvatskoj podudara

se s općim kretanjem stope zaposlenosti. U 2010. i 2011. smanjila se stopa aktivnosti,

dok se stopa zaposlenosti smanjila i u 2012. godini. Ponovni rast stope aktivnosti bio je

u razdoblju 2012.-2014. godine, a rast stope zaposlenosti bilježi se u 2014. godini. U

Europskoj uniji se konstantno povećavala stopa aktivnosti žena u promatranom

razdoblju, dok je opći smjer kretanja stope zaposlenosti žena sličan kao i u Hrvatskoj.

Stopa zaposlenosti tako se povećavala sve do 2008., a u 2009. i 2010. se smanjila.

Ponovni rast bilježi se u razdoblju od 2011. do 2014. godine.

Sljedeći grafikon prikazuje očekivane godine školovanja u 28 zemalja Europske unije i

Republici Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2012. godine.

Grafikon 14. Očekivane godine školovanja u EU-28 i Hrvatskoj u razdoblju 2004.-

2012.

Izvor: Eurostat

U EU-28 očekivane godine školovanja su u porastu od 2007. godine kada su iznosile

17,2 do 2012. godine kada iznose 17,6 godina. U Republici Hrvatskoj su niže godine

školovanja od prosjeka EU-28, ali se od 2005. godine, kada su iznosile 15,5 godina,

povećavaju te u 2012. iznose 16,4 godina.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

EU-28

HRVATSKA

63

Koliko Republika Hrvatska te EU-28 izdvajaju za obrazovanje u razdoblju 2002.-2011.

godine prikazano je u tablici 29.

Tablica 29. Izdaci za obrazovanje (% BDP-a) u EU-28 i Hrvatskoj u razdoblju 2002.-

2011.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

EU-28 5,00 5,03 4,95 4,92 4,91 4,92 5,04 5,38 5,41 5,25

HRVATSKA 3,71 3,93 3,87 3,98 4,04 4,02 4,32 4,42 4,31 4,21

Izvor: Eurostat

Republika Hrvatska izdvaja manji postotak svog bruto domaćeg proizvoda na

obrazovanje od prosjeka EU. Europska unija najviše je za obrazovanje izdvajala 2010.

godine i to 5,41% BDP-a, a najmanje 2006. godine 4,91%. Hrvatska je najviše izdvajala

2009. godine 4,42% BDP-a, dok je najmanje izdvajala 2002. godine 3,71%.

Biološki sastav stanovništva je sastav prema spolu i dobi te je uvjetovan prirodnim

kretanjem stanovništva. U Republici Hrvatskoj u razdoblju 2005.-2013. evidentiran je

veći broj žena od muškaraca. Najviše žena bilo je 2007. godine, 2237349 dok je

muškaraca bilo 2076988. U Europskoj uniji također se bilježi veći broj žena u odnosu

na muškarce stoga je u razdoblju 2005.-2013. broj žena u porastu, ali i broj muškaraca

što nije slučaj u Hrvatskoj. Dobna struktura ovisi o stopi fertiliteta, smrtnosti,

migracijama te vanjskim čimbenicima poput rata, recesije ili prirodne katastrofe. U

Republici Hrvatskoj u 2014. godini najviše stanovnika čini dobnu skupinu 55-59 sa 315

155 stanovnika. U dobnoj skupini 80 i više broj stanovnika iz godine u godinu raste. U

EU-28 najviše stanovnika čini dobnu skupinu 45-49, 37852526, dok isto kao u

Hrvatskoj najviše se povećao broj stanovnika u dobnoj skupini 80 i više u razdoblju

2005.-2014.

U Republici Hrvatskoj dugotrajni proces starenja stanovništva uzrokovan je padom

nataliteta te porastom očekivanog trajanja života. Društvene i ekonomske posljedice

povezane sa starenjem stanovništva imati će duboke implikacije diljem Hrvatske i

Europske Unije. Tako će niska stopa plodnosti dovesti do smanjenja broja studenata u

obrazovanju, manjeg broja radno sposobnog stanovništva te većeg udjela starijeg

64

stanovništva. Također, ulazak mlađeg stanovništva na tržište rada je manji kao rezultat

dugogodišnje niske stope plodnosti.

65

5. ZAKLJUČAK

Kontinuirano smanjenje nataliteta, porast očekivane životne dobi te smanjenje radno

aktivnog stanovništva dovode do brojnih gospodarskih i društvenih problema te

označavaju negativna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj. Na smanjenje

nataliteta u Republici Hrvatskoj utjecalo je iseljavanje stanovništva kroz duži niz

godina, a ponajviše onih radno sposobnih te suvremeni način života u kojem

stanovništvo ne želi veći broj djece ili nema mogućnosti za njih. U Hrvatskoj je već

duže vrijeme prisutna opća depopulacija odnosno smanjenje broja stanovnika. Iako se

useljavanje u zemlju povećavalo ono je neznatno pa ne može nadoknaditi probleme

nastale negativnim prirodnim kretanjem. Kako je gospodarski razvoj, između ostalog,

uvjetovan stanovništvom, a posebno radno aktivnim stanovništvom tako je i on doveden

u nezavidan položaj.

U Europskoj uniji je, s druge strane, drugačija situacija. Dok se Hrvatska u razdoblju

2004.-2013. godine bori s prirodnim padom odnosno broj živorođenih je manji od broja

umrlih, EU-28 ima prirodni prirast u istom tom razdoblju jer je broj živorođenih bio

veći od broja umrlih. Najveći prirodni pad u Hrvatskoj zabilježen je 2007. godine kada

iznosi -10457, dok je najmanji zabilježen 2009. godine, -7837. Stopa nataliteta u 2009.

godini iznosila je 10,1‰ te je ujedno najveća u razdoblju 2004.-2013., dok je najmanja,

9,1‰ bila 2004. godine. Najveća stopa mortaliteta zabilježena je 2012., 12,1‰, a

najmanja 2004., 11,2‰. Negativno prirodno kretanje u Republici Hrvatskoj pokazuje i

vitalni indeks. U razdoblju 2006.-2013. bio je manji od 100 što ukazuje na negativni

prirast odnosno na prirodno smanjenje stanovništva. Najviše je iznosio 2009. godine,

85, što znači da je bilo 85 živorođenih na 100 umrlih dok je najmanje iznosio 2013.

godine, 79,3. Iako se broj živorođenih u Europskoj uniji povećavao do 2009. godine, a

od tada se smanjuje, u razdoblju 2003.-2012. broj živorođenih je veći od broja umrlih,

odnosno bilježi se prirodni prirast. Najveći prirodni prirast zabilježen je 2008., 577500,

dok je najmanji zabilježen 2003., 95630. 2008. godine je zabilježena i najveća stopa

nataliteta od 10,9‰ dok je stopa mortaliteta u istoj godini iznosila 9,8‰. Najmanja

stopa nataliteta bilježi se u 2003. godini, 10,3‰.

U usporedbi s Republikom Hrvatskom, EU-28 ima veće ukupne stope fertiliteta.

Najveća totalna stopa fertiliteta u EU-28 iznosi 1,61 2008. i 2010. godine, dok u

66

Republici Hrvatskoj ona iznosi 1,58, 2009. godine. U EU-28 najmanja totalna stopa

fertiliteta zabilježena je 2002., 1,45, a u Hrvatskoj 2003., 1,41.

Migracijski saldo Europske unije u razdoblju 2009.-2012. bio je pozitivan što znači da

je bio veći broj useljenih nego iseljenih stanovnika dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju

prisutan negativan migracijski saldo. U Republici Hrvatskoj najniži migracijski saldo

zabilježen je 2013. godine, -4884 te je upravo te godine bio najveći broj emigranata. U

razdoblju 2010.-2013. neprestano se povećava broj emigranata koji odlaze iz zemlje u

potrazi za boljim uvjetima života. S druge strane, 2010. godine u EU-27 zabilježen je

najviši migracijski saldo, 643 500, te je u toj godini zabilježen najveći broj imigranata.

Analizom spolne strukture može se zaključiti da u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

ima više žena nego muškaraca. Za razliku od Hrvatske, u EU-28 broj stanovnika, kako

muškaraca tako i žena, neprestano raste u razdoblju 2005.-2013. Izučavanjem podataka

o dobnoj strukturi može se primijetiti da se najveći broj stanovnika u Republici

Hrvatskoj u 2014. nalazi u dobnoj skupini 55-59 (315 155) dok se u EU-28 najviše njih

nalazi u dobnoj skupini 45-49 (37 852 526). Najveći pad broja stanovnika u Hrvatskoj

zabilježen je u dobnoj skupini 20-24 za 38 980 stanovnika u razdoblju 2005.-2014. dok

je u EU-28 u istom razdoblju zabilježen najveći pad u dobnoj skupini 15-19 za 3 500

213 stanovnika. U razdoblju 2005.-2014. broj stanovnika u EU-28 se povećavao što u

Hrvatskoj nije bio slučaj. Negativno prirodno kretanje vidljivo je, iz analiziranih

podataka, u strukturama stanovništva, a naročito u dobnoj strukturi te tako dolazi do

procesa starenja stanovništva. U Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji najviše se

povećao broj stanovnika u dobnoj skupini 85 i više što znači da je sve više prisutan

trend starenja stanovništva, dakle, da je sve više onih stanovnika koji ulaze u stariju

odnosno mirovinsku dob te su tako potrebna veća sredstva za financiranje mirovina.

Osnovni okvir za radni potencijal svakog gospodarstva je dobro obrazovano i

osposobljeno stanovništvo koje još predstavlja izvor radne snage. Prema analiziranim

podacima, u EU-28 najveći broj učenika i studenata nalazi se u skupini "niže osnovno

obrazovanje - razina 1", ali se od 2005. smanjuje dok se broj učenika i studenata s

višim, visokim i poslijediplomskim obrazovanjem povećao u razdoblju 2003.-2011. za 2

399 769. Nakon 2005. pa sve do 2012. također se bilježi porast učenika s predškolskim

obrazovanjem i to za 1 803 400 učenika. U Republici Hrvatskoj se, za razliku od EU-

67

28, najveći broj učenika i studenata nalazi u skupini "više osnovno obrazovanje - razina

2". Od ukupne radne snage u Republici Hrvatskoj, najveći broj zaposlenih i

nezaposlenih završilo je jednogodišnju, dvogodišnju, trogodišnju ili četverogodišnju

školu za zanimanja, no u porastu je i broj zaposlenih s višom školom te fakultetom,

akademijom, magisterijem i doktoratom. Stopa aktivnosti stanovništva u EU-28 u dobi

od 15 do 64 godine povećala se za 2,6 postotna poena u razdoblju 2005.-2014. što u

Hrvatskoj nije bio slučaj. Općenito, veća je stopa aktivnosti kod muškaraca nego kod

žena i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj. U 2012. godini zabilježene su više godine

školovanja u EU-28 (17,6 godina) nego u Hrvatskoj (16,4 godina). U odnosu na prosjek

EU, Republika Hrvatska izdvaja manji postotak svog bruto domaćeg proizvoda za

obrazovanje. Najviše je izdvajala 2009. godine, 4,42% BDP-a, dok je EU-28 najviše

izdvajala 2010., 5,41% BDP-a.

Još dinamičniji pad ukupnog broja stanovnika te porast udjela starog stanovništva bit će

i dalje prisutni ako se nastave ovakva negativna demografska kretanja u zemlji.

68

LITERATURA

a) KNJIGE:

Benić, Đ., 2009., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb

Mrnjavac, Ž., Burnać, P., Kordić, L., Perić, K., Šimundić, B., 2009., Gospodarstvo

3, Alka script, Zagreb

Gelo, J., Akrap, A., Čipin, I., 2005., Temeljne značajke demografskog razvoja

Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća), Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske

solidarnosti, Zagreb

Wertheimer-Baletić, A., 1999., Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb

b) ČLANCI

Družić, G., 2007., Gospodarski razvoj Hrvatske i EU, Ekonomija/Economics,

god. 14., br. 1, str. 1-54 (05.03.2015.)

Mečev, D., Vudrag, N., Utjecaj demografskog procesa starenja na gospodarska

kretanja u Republici Hrvatskoj, god. 3., br. 5, str. 37-41 (28.03.2015.)

Nejašmić, I., 2003., Značajke biološkog (demografskog) sastava stanovništva

Republike Hrvatske, Hrvatski geografski glasnik, god. 65., br. 2, str. 29-54

(22.03.2015.)

Nejašmić, I., Toskić, A., 2013., Starenje stanovništva u Hrvatskoj – Sadašnje

stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, god. 75., br.1, str. 89-110

(24.03.2015.)

Nejašmić, I., 2014., Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske

posljedice stoljetnog procesa, god. 30., br. 3, str. 405-435 (24.3.2015.)

Puljiz, V., 2005., Demografski trendovi u Europi, god. 7., br. 2, str. 263-271

(17.3.2015.)

Vican, D., 2013., Obrazovna struktura i obrazovne potrebe građana RH –

Platforma za promjene prakse obrazovanja odraslih, Andragoški glasnik, god.

12., br. 2, str. 87-99 (19.05.2015.)

69

Vranješ-Šoljan, B., 1986., Radovi, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku

povijest, god. 19., str. 1-328 (27.6.2015.)

Živić, D., Pokos, N., 2005., Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti

Hrvatske i županija, Revija za sociologiju, god. 36., br. 3-4, str. 207-224

(28.03.2015.)

Živić, D., 2003., Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva

Hrvatske, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, god. 10., br. 3-4, str. 307-319

(22.03.2015.)

Wertheimer-Baletić, A., 2004., Depopulacija i starenje stanovništva – Temeljni

demografski procesi u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, god.

13., br. 4-5, str. 631-651 (23.4.2015.)

Wertheimer-Baletić, A., 2003., Razvoj stanovništva Hrvatske – Reprodukcijske

odrednice, god. 21., sv. 2, str. 29-47 (09.03.2015.)

c) OSTALO:

Analitički bilten, 2006., Hrvatski zavod za zapošljavanje

http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten2006_4.pdf (26.05.2015.)

Obadić, A., Smolić, Š., 2007., Analiza radnog kontingenta i ekonomska

aktivnost stanovništva Hrvatske hrcak.srce.hr/file/202184 (23.05.2015.)

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf (09.03.2015.)

Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske:

Demografski scenariji i migracije, 2014., Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu

http://www.hzpr.hr/UserDocsImages/propisi/Demografski_scenariji_i_migracije

.pdf (25.02.2015.)

Zbornik sažetaka znanstvenog skupa Demografija u Hrvatskoj, 2012.,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb

web.efzg.hr/dok/KID/DEMOGRAFIJA%20U%20HRVATSKOJ.pdf

(25.02.2015.)

70

Živić, D., Pokos, N., Mišetić, A., 2005., Stanovništvo Hrvatske – Dosadašnji

razvoj i perspektive http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/6/6

(04.03.2015.)

Wertheimer-Baletić, A., 2005., Demografija Hrvatske – Aktualni demografski

procesi, hrcak.srce.hr/file/62935 (09.03.2015.)

Žene i muškarci u Hrvatskoj 2012.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2012.pdf

(19.3.2015.)

European Commission, http://ec.europa.eu (6.7.2015.)

Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/data/database (05.03.2015.)

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf (18.03.2015.)

Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2013.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm

(16.03.2015.)

Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2012. godini, http://hzjz.hr/wp-

content/uploads/2013/11/stanovnistvo_2012.pdf (15.04.2015.)

Žene i muškarci u Hrvatskoj 2012., http://hzjz.hr/wp-

content/uploads/2013/11/stanovnistvo_2012.pdf (12.03.2015.)

Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2013.pdf

(12.03.2015.)

http://www.geografija.hr/teme/prirodno-kretanje-stanovnistva-hrvatske/

(22.03.2015.)

http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%201%20dio.pdf

(22.03.2015.)

http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf

(22.03.2015.)

http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=14 (29.4.2015.)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Spolna_i_starosna_struktura_stanovni%C5%A1tva

(10.03.2015.)

71

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

Tablica 1 Prirodno kretanje

stanovništva u Hrvatskoj u

razdoblju 2004.-2013.

13

Tablica 2 Prirodno kretanje

stanovništva EU-28,

razdoblje 2003.-2012.

15

Tablica 3 Stope fertiliteta u Hrvatskoj

za razdoblje 2009.-2013.

17

Tablica 4 Totalna stopa fertiliteta u

RH za razdoblje 2002.-

2012.

18

Tablica 5 Totalna stopa fertiliteta 28

zemalja Europske Unije u

razdoblju od 2002.-2012.

godine

19

Tablica 6 Doseljeno i odseljeno

stanovništvo u/iz Republike

Hrvatske, razdoblje 2009.-

2013.

20

Tablica 7 Migracijski saldo

Republike Hrvatske za

razdoblje 2009.-2013.

22

Tablica 8 Doseljeno i odseljeno

stanovništvo u/iz 27 članica

Europske Unije te

24

72

migracijski saldo, razdoblje

2009.-2012.

Tablica 9 Stanovništvo Republike

Hrvatske prema spolu u

razdoblju 2005.-2013.

godine

27

Tablica 10 Bazni i verižni indeksi

ukupnog broja stanovnika

Republike Hrvatske za

razdoblje 2005.-2013.

28

Tablica 11 Stanovništvo EU-28 prema

spolu u razdoblju 2005.-

2013. godine

29

Tablica 12 Bazni i verižni indeksi

ukupnog broja stanovnika

EU-28 za razdoblje 2005.-

2013.

30

Tablica 13 Ukupno stanovništvo

prema starosti u Hrvatskoj,

razdoblje 2005.-2014.

33

Tablica 14 Indeks 2014/2005 ukupnog

broja stanovnika prema

starosti u Republici

Hrvatskoj

34

Tablica 15 Ukupno stanovništvo

prema starosti u EU-28,

razdoblje 2005.-2014.

35

Tablica 16 Indeks 2014/2005 ukupnog

broja stanovnika prema

starosti u EU-28

36

Tablica 17 Prosječna starost 44

73

stanovništva, indeks

starenja, koeficijent starosti

u Hrvatskoj, popisi 2001. i

2011. godine

Tablica 18 Struktura stanovništva

Republike Hrvatske prema

radnoj sposobnosti i

koeficijenti dobne ovisnosti

2001. godine

48

Tablica 19 Struktura stanovništva

Republike Hrvatske prema

radnoj sposobnosti i

koeficijenti dobne ovisnosti

2011. godine

48

Tablica 20 Ukupan broj učenika i

studenata po svim razinama

obrazovanja upisanih u

redovni obrazovni sustav u

28 zemalja članica EU te u

Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2003.-2012.

godine (u 000)

50

Tablica 21 Bazni i verižni indeksi

ukupnog broja učenika i

studenata po svim razinama

obrazovanja upisanih u

redovni obrazovni sustav u

EU-28 za razdoblje 2003.-

2012.

51

Tablica 22 Bazni i verižni indeksi

ukupnog broja učenika i

studenata po svim razinama

52

74

obrazovanja upisanih u

redovni obrazovni sustav u

Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2003.-2012.

Tablica 23 Učenici i studenti prema

stupnju obrazovanja u EU-

28 u razdoblju 2003.-2012.

55

Tablica 24 Učenici i studenti prema

stupnju obrazovanja u

Republici Hrvatskoj u

razdoblju 2003.-2012.

56

Tablica 25 Radno sposobno

stanovništvo prema

aktivnosti i dobi u

Republici Hrvatskoj,

razdoblje 2011.-2013. (u

000)

57

Tablica 26 Struktura radno sposobnog

stanovništva prema

školskoj spremi i spolu u

Republici Hrvatskoj,

razdoblje 2011.-2013. (u

%)

58

Tablica 27 Stopa aktivnosti

stanovništva u dobi od 15

do 64 godina u EU-28 i

Hrvatskoj prema svim

razinama obrazovanja u

razdoblju 2005.-2014.

godine (u %)

60

75

Tablica 28 Stopa zaposlenosti

stanovništva u dobi od 15

do 64 godina u EU-28 i

Hrvatskoj prema svim

razinama obrazovanja u

razdoblju 2005.-2014.

godine (u %)

61

Tablica 29 Izdaci za obrazovanje (%

BDP-a) u EU-28 i

Hrvatskoj u razdoblju

2002.-2011.

63

76

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica

Grafikon 1 Vitalni indeks Republike

Hrvatske u razdoblju

2006.-2013. godine

14

Grafikon 2 Prirodno kretanje

stanovništva u Hrvatskoj za

razdoblje 2004. - 2013.

14

Grafikon 3 Prosječna starost majke pri

porodu u Republici

Hrvatskoj, popis

stanovništva 2001. i 2011.

godine

18

Grafikon 4 Prirodni prirast i

migracijski saldo

stanovništva u razdoblju

2004.-2013.

23

Grafikon 5 Koeficijent maskuliniteta

po dobnim skupinama u

Hrvatskoj prema popisu

stanovništva 2011. godine

31

Grafikon 6 Stanovništvo prema starosti

(žene) u RH, popis

stanovništva 2001. i 2011.

godine (u %)

37

Grafikon 7 Stanovništvo prema starosti

(muškarci), popis

stanovništva 2001. i 2011.

godine (u %)

38

Grafikon 8 Dobno-spolna piramida

stanovništva Republike

40

77

Hrvatske, popis 2001.

Grafikon 9 Dobno-spolna piramida

stanovništva Republike

Hrvatske, popis 2011.

41

Grafikon 10 Dobno-spolna piramida

stanovništva EU-28 u 2001.

i 2013. godini

42

Grafikon 11 Očekivano trajanje života

pri rođenju, Republika

Hrvatska, razdoblje 2003.-

2012.

45

Grafikon 12 Očekivano trajanje života

pri rođenju, EU-28,

razdoblje 2003.-2012.

46

Grafikon 13 Nezaposlene osobe prema

razini obrazovanja u

Republici Hrvatskoj, 2013.

godina (%)

59

Grafikon 14 Očekivane godine

školovanja u EU-28 i

Hrvatskoj u razdoblju

2004.-2012.

62

78