2
1. Zabava počinje na temu ljubavi. Iz kog razloga baš tu temu učesnici biraju? 2. Tema je pitanje o tome kakav je Erot (ili strastvena ljubav, čežnja). To nas dalj e vodi do mnogo širih, etičkih tema, pre svih o prirodi vrline i sreće. Otkrivanje sušti ne navedenih pojmova odvija se kroz odnos onoga koji voli - mudraca u godinama - i onoga voljenog, tj. mladića koji želi da spoznaje. Ovo sadrži edukacionu komponentu : osećaj želje i najbolje namere za onoga ko je voljen. Autor (Platon) je zainteresovan da izvede zaključak o tome koje vrednosti ljubavni k treba da obezbedi svome ljubimcu, na koji način da ga vaspita, kako da ga usmeri i kuda. Govornici prilažu svoje ideje o prirodi vrline, pa tako Fedar misli da su to heroj ska dela na bojištu, Agaton da je to poetska delatnost, dok je za Sokrata intelekt ualna vrlina od najvećeg značaja. Ali svi oni pokušavaju da saopšte koje su stvari vredne čeznje i angažmana. 3. Koju ulogu eros igra u dobro vođenom životu? Kako čeznja i želja mogu da budu oblikov ane i ustremljene tako da budu od koristi svrsi za koju smo sebe odredili, kako bismo živeli srećan i prosperitetan život? Srećan, dobar život, centralan je pojam u svim govorima. Značaj koji imaju strasti u razvoju dobrog karaktera je tema. Manje ga je zanimalo uspostavljanje moralnih principa, koliko pitanje kako se po staje dobra, vrla osoba, kako čovek razvija dobar karakter. Želje igraju centralnu u logu u ovome. 4. Fedar - učenik retorike i poezije: "Ljubav (eros) podređuje čak i sam um." 5. Pausanije Kvalitet ljubavi zavisi od objekta ljubavi ali i od držanja/ponašanja u ljubavi. Deli erotsku ljubav na nebesku i običnu. Prva je ljubav starijeg prema mlađem čoveku, posvećen njegovom duhovnom razvoju. Druga ili popularna ljubav fokusirana je na te lo. Ova druga nije dobra ljubav. Zanimljiva je priroda prve ljubavi: naklonost l jubimca prema ljubavniku mora da prestane od trenutka ljubimčeve zrelosti, te ova senka stalno visi nad njihovim odnosom. 6. Eriksimah Deli erotsku na dobru i lošu ljubav. Dobra ljubav vodi harmoniji i dobroti. Loša lju bav vodi u bolest. Zanimljivost je što ovde doktor misli da je ljubav takođe lekarsk a tema, jer je ljubav ključna za zdravstveno stanje čoveka. 7. Aristofan Priča o hermafroditima. Ovde je ljubav izjednačena sa čežnjom za celinom. 8. Agaton Dobija najveći aplauz. Sokrat će reći da to nema veze sa istinom. Međutim, Agatin zaista pomera diskusiju napred. Kaže da drugi govornici hvale dobre stane Erota: Erot je lekar duše, zaslužan za herojska dela na bojištu - ali nijedna od ovih pohvala ne opi suje prirodu erosa koja je odgovorna za sve te dobre efekte ljubavi. "Ne možes dru gome dati ono što sam nemaš" - znači da je sam ljubavnik (Erot) po prirodi i superiora n i mudar i dobar. 9. Sokrat "Prelep govor, Agatone. Ali, naravno, moraću ga pobiti." Poznatim metodama Sokrat u razgovoru navodi Agatona da prizna kako je njegova beseda o Erotu bila pogrešna, da Erot ne može biti lep a istovremeno žudeti za lepotom, niti dobar a težiti dobroti ; Erot nije ni mudar, i sve je samo ne savršen. 10. Razgovor Sokrata sa Diotimom Uvodi ženski lik u priču, i to takav koji će biti njegova vodilja za razumevanje ljuba vi. Diotima nije tek neka žena, nego proročica, nosilac religiozne dimenzije: njena vizija ljubavi je gotovo božanska, nebeska, ljudima teško dostupna na uvid.

Symposium

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Gozba, Platon, opis dela

Citation preview

Page 1: Symposium

�1. Zabava počinje na temu ljubavi. Iz kog razloga baš tu temu učesnici biraju?

2. Tema je pitanje o tome kakav je Erot (ili strastvena ljubav, čežnja). To nas dalje vodi do mnogo širih, etičkih tema, pre svih o prirodi vrline i sreće. Otkrivanje suštine navedenih pojmova odvija se kroz odnos onoga koji voli - mudraca u godinama - i onoga voljenog, tj. mladića koji želi da spoznaje. Ovo sadrži edukacionu komponentu: osećaj želje i najbolje namere za onoga ko je voljen.Autor (Platon) je zainteresovan da izvede zaključak o tome koje vrednosti ljubavnik treba da obezbedi svome ljubimcu, na koji način da ga vaspita, kako da ga usmeri i kuda.Govornici prilažu svoje ideje o prirodi vrline, pa tako Fedar misli da su to herojska dela na bojištu, Agaton da je to poetska delatnost, dok je za Sokrata intelektualna vrlina od najvećeg značaja.Ali svi oni pokušavaju da saopšte koje su stvari vredne čeznje i angažmana.

3. Koju ulogu eros igra u dobro vođenom životu? Kako čeznja i želja mogu da budu oblikovane i ustremljene tako da budu od koristi svrsi za koju smo sebe odredili, kako bismo živeli srećan i prosperitetan život? Srećan, dobar život, centralan je pojam u svim govorima. Značaj koji imaju strasti u razvoju dobrog karaktera je tema.Manje ga je zanimalo uspostavljanje moralnih principa, koliko pitanje kako se postaje dobra, vrla osoba, kako čovek razvija dobar karakter. Želje igraju centralnu ulogu u ovome.

4. Fedar - učenik retorike i poezije:"Ljubav (eros) podređuje čak i sam um."

5. PausanijeKvalitet ljubavi zavisi od objekta ljubavi ali i od držanja/ponašanja u ljubavi.Deli erotsku ljubav na nebesku i običnu. Prva je ljubav starijeg prema mlađem čoveku, posvećen njegovom duhovnom razvoju. Druga ili popularna ljubav fokusirana je na telo. Ova druga nije dobra ljubav. Zanimljiva je priroda prve ljubavi: naklonost ljubimca prema ljubavniku mora da prestane od trenutka ljubimčeve zrelosti, te ova senka stalno visi nad njihovim odnosom.

6. EriksimahDeli erotsku na dobru i lošu ljubav. Dobra ljubav vodi harmoniji i dobroti. Loša ljubav vodi u bolest. Zanimljivost je što ovde doktor misli da je ljubav takođe lekarska tema, jer je ljubav ključna za zdravstveno stanje čoveka.

7. AristofanPriča o hermafroditima. Ovde je ljubav izjednačena sa čežnjom za celinom.

8. AgatonDobija najveći aplauz. Sokrat će reći da to nema veze sa istinom. Međutim, Agatin zaista pomera diskusiju napred. Kaže da drugi govornici hvale dobre stane Erota: Erot je lekar duše, zaslužan za herojska dela na bojištu - ali nijedna od ovih pohvala ne opisuje prirodu erosa koja je odgovorna za sve te dobre efekte ljubavi. "Ne možes drugome dati ono što sam nemaš" - znači da je sam ljubavnik (Erot) po prirodi i superioran i mudar i dobar.

9. Sokrat"Prelep govor, Agatone. Ali, naravno, moraću ga pobiti." Poznatim metodama Sokrat u razgovoru navodi Agatona da prizna kako je njegova beseda o Erotu bila pogrešna, da Erot ne može biti lep a istovremeno žudeti za lepotom, niti dobar a težiti dobroti; Erot nije ni mudar, i sve je samo ne savršen.

10. Razgovor Sokrata sa DiotimomUvodi ženski lik u priču, i to takav koji će biti njegova vodilja za razumevanje ljubavi. Diotima nije tek neka žena, nego proročica, nosilac religiozne dimenzije: njena vizija ljubavi je gotovo božanska, nebeska, ljudima teško dostupna na uvid.

Page 2: Symposium

Erot nije bog, već demon. On je posrednička sila između smrtnog i besmrtnog! (Eros nije ni dobar ni loš, ni lep ni ružan!) Erot je ono što inspiriše individuu da se penje na lestvici ljubavi.Diotima kaže da su svi ljudi "trudni" - u telu i duši! Svi smo rođeni s embrionom u nama samima, mogućnošću da napravimo decu, ali takođe i sposobnošću da kreiramo umetnička dela, kao i dela nauke i filozofije. Međutim, neophodan nam je vodič, inspiracija - kakva je erotska ljubav, da nam pomogne da ova dela izvučemo iz sebe.Šta Sokrat misli o tome gde nas Erot vodi? "Sve želje su tu radi neke svrhe." Veruje da je to sreća. Kako bismo dospeli u stanje sreće, neophodno nam je stvarati. Ljudsko biće nije poput boga, mi smo smrtni i podložni promenama, nismo tek rođeni srećni, mi prirodno tražimo da stvaramo.

Lestvica ljubavi je tu da nam najbolje ukaže na to kako da zadovoljimo ovu čežnju za srećom, i kako i šta stvarati.

Da bismo kreirali neko dobro kako bismo bili srećni, moramo da razumemo koje su vrste stvari stvarno vredne. Šta lepo telo čini lepim? Šta je ono što čini lepa tela lepim?...

Ideje su pravi objekti znanja. Mentalni koncepti. Nepromenljive ideje koje postoje van vremena i prostora, koji su pravi predmeti znanja, vidjeni dušom, a ne očima ili drugim čulima. Mislimo ih dušom i dolazimo do njih inspirisani težnjom za lepotom.

"Gozba" pokazuje kako se možemo uspeti do ideja preko nižih stadijuma lepote.

Sve lepe stvare učestvuju u ideji lepote. Međutim, u pojedinačnoj lepoj stvari ili ideji ne iscrpljuje se čitava lepota po sebi. (Stiče se utisak na kraju dijaloga da je Sokrat najpoželjniji od govornika, iako je neobično ružan fizički.)

11. Sokrat ubeđuje dvojicu poeta da ista osoba treba da piše i tragedije i komedije. Na koji način je ovo relevantno za temu prirode Erota? Priroda Erota (ljubavi) je upravo takva - tragedija i komedija su relevantne za njegovo razumevanje. Ako počnemo da mislimo o karakterima koji su potrebni za komediju i tragediju, videćemo upravo ljude ophrvane erosom. Prema Sokratu, ljubav nije kakvom je Agaton opisuje: lepa, divna... već suprotno: mi se suočavamo sa svim stvarima koje nam nedostaju, i nastojimo da se približimo savršenstvu.

12. Šta je to Sokrat stvarno uneo u simpozijum koji je trebalo da bude posvećen hvaljenju Erosa? Kako, uopšte, filozofu izgleda govor koji se priređuje hvale radi?