Embed Size (px)
Citation preview
Papuktajanstveni
Tajanstveni PapukTamo gdje se pitoma i plodna ravnica pretvara
u planinu, gdje vjetar njiše klasove žita dok se u daljini čuje rika jelena i cvrkut ptica, slavonska ravan sljubljuje se s Papukom, starom planinom koja šuti već milijunima godina, otvarajući svoju utrobu tek rijetkima… Ovdje, u slavonskoj i podravskoj nizini, gdje se nekada prostiralo Panonsko more, Papuk je bio stjecište živoga svijeta, bio je otok i od tada do
danas čuvao je tajne, dajući ih na kapaljku onima koji su živjeli s njim.
Ovo je priča o Papuku, o njegovim tajnama, o onome što se šaputalo godinama, desetljećima, stoljećima. Priča o davnim vremenima, priča koju su kroz povijest čuvale naše generacije, govoreći o Papuku kao o svjedoku vremena, kao o jednoj od najljepših planina u Slavoniji, s čijih se obronaka
i danas slijevaju mnogobrojni potoci privlačeći brojne turiste u svoje nepregledne ljepote…
Novija povijest kazuje da je od 23. travnja 1999. godine Papuk zaštićen kao park prirode zbog izuzetno velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Planinu Papuk kao dio Slavonskoga gorja karakterizira vrlo velika geološka raznolikost, a očituje se u starosnom rasponu stijena od 700 milijuna godina. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2. Ta novija povijest kazuje da je dvije olimpijade kasnije, 2007. godine, Papuk upisan na kartu Europe i svijeta kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih geoparkova - Eureopean Geopark Network i Svjetska UNESCO-va mreža geoparkova - UNESCO Global Network of Geoparks). Papuk je biser Slavonije u kojemu je pronađeno više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta, od kojih su mnoge zaštićene.
Ovo je ujedno i priča o Papuku koji se rasprostire na području dviju županija – Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske.
Ova brošura, koja ukratko želi putniku namjerniku ukazati na tajanstvenost, na njegove skrivene zakutke, govorit će o području koje se nalazi isključivo u Virovitičko-podravskoj županiji, o tajnama koje su dostupne ili pak skrivene od očiju otkada je svijeta i vijeka, a zbog čega će vas zasigurno ostaviti bez daha.
Iako je Virovitičko-podravska županija jedna od manjih u Republici Hrvatskoj, njene prirodne ljepote ne mogu vas ostaviti ravnodušnima. Ona je skladna simbioza i rijeke Drave i nizine, koje upravo ovdje povezuju rijeku s Papukom.
Ovo je poglavlje jedne priče koja će vas
natjerati da posjetite mjesta i kutke koje je za odabrane, za one koji su željeli posjetiti njegove šumske vrleti, kanjone i proplanke, Papuk skrivao svih ovih godina. Osjetiti hladovinu bukove šume ili pak dva stara hrasta, najstarijih živućih stanovnika Slavonije. Ovo je priča o pećinama koje skrivaju davnu povijest, užarenoj lavi koja se probijala na površinu, nesretnim ljubavima, hajducima koji su se skrivali ovdje u Slavoniji, u ovom tajanstvenom Papuku.
Jankovački križ
Jankovac, biser Slavonije, mjesto je koje će vas opčiniti svojom ljepotom, mjesto na kojemu se nalazi i Poučna staza grofa Jankovića koja je 2006. godine dobila „Zeleni cvijet“ Hrvatske turističke zajednice. Park šuma Jankovac, jedna od najljepših gorskih dolina na sjevernim obroncima Papuka, okružena stoljetnom bukovom šumom, poznato je planinarsko izletište, u blizini kojega se nalazi i jedinstveni slap Skakavac. No, Jankovac krije i tajnu o nesretnoj ljubavi. O ljubavi Katarine i njenog dragog. Legenda kaže da se Katarina zaljubila u jednog staklara kojemu otac nije odobravao ljubav s Katarinom. Nesretna djevojka odlučila se na najgore. S vrha litice skočila je u ponor slapa Skakavac, gdje joj je nakon udarca u kamen otpala desna ruka. I danas kameni križ koji se nalazi na Staklarskom groblju, gdje je Katarina sahranjena, uz mrtvačku glavu koja simbolizira samoubojstvo, nema desnu stranu. Kraj Katarine sahranjen je i njezin dragi, na čijem se križu nalazi srce… Kažu da njezin duh, nesretan u ljubavi, obilazi dolinu u potrazi za rukom… Staklarsko groblje nalazi se na Poučnoj stazi grofa Jankovića, nedaleko planinarskog doma. Inače, staklari su ovdje došli prije 1801. godine. Sjekli su bukovu šumu te iz pepela dobivali pepeljiku ili potašu koja se dodavala sirovini za proizvodnji stakla (kvarcnom pijesku i gašenom vapnu) za iznimnu kvalitetu i prozirnost stakla…
Na području Parka prirode Papuk dosad je otkriveno više od 40 speleoloških objekata u obliku većih ili manjih jama i spilja, a u podzemlju Papuka živi više od 80 vrsta životinja – od malenih kukaca kornjaša, stonoga, paukova, lažištipavaca i račića do šišmiša. Zbog svoje veličine i bogate podzemne faune najzanimljiviji su ponor Uviraljka, jama Suhodolka i jama Kovačica. Jama Suhodolka je najdublja jama Slavonije. Duboka je više od 100 metara, a u njoj se nalazi dvorana dimenzija 10 x 20 x 30 m, što je najveći podzemni prostor
u Slavoniji. Jama Kovačica je vrlo neobičan podzemni vodotok koji je dosad istražen u dužini od 100 m. U jamu se ulazi kroz uski, okomiti otvor u zemlji koji doseže do vodoravnog procijepa kroz koji teče brzi potok. Ponor Uviraljka ime je dobio po potočiću koji ponire u njega. Potok je slabog protoka, ali stalna visoka vlaga koju stvara u ponoru izuzetno je važna za opstanak spiljskih beskralješnjaka i za osiguranje dobrih uvjeta za zimovanje šišmiša. Šišmiši su česti stanovnici većih podzemnih objekata, a čak 11 vrsta zimuje u ponoru
Uviraljka. Uviraljka je jedan od četiriju nacionalno značajnih speleoloških objekata za seobu i zimovanje šišmiša, te jedino poznato zimovalište močvarnog šišmiša u Hrvatskoj.
Ispod razine tla
„Ralje“ u kamenuNajzanimljiviji fosilni
ostaci pronađeni na području Parka prirode Papuk su dijelovi divovskog morskog psa Carharodon megalodon, čije postojanje datira u vrijeme Panonskog mora prije 14-17 milijuna godina. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu postavljena je maketa morskog psa megalodona koji se smatra najvećom ribom koja je živjela u moru. Njegov izgled rekonstruiran je na temelju ostataka zuba. Megalodon je bio divovski morski pas čija je dužina dosezala do 20 metara, a težio je oko 25 tona. Imao je izrazito jake čeljusti promjera i do dva metra. Svoje ime duguje
svojim 20 centimetara dugim pilastim zubima, nanizanim u nekoliko nizova. Osim toga, na području Parka prirode Papuk pronađen je i pršljen dupina, lijeva čeljust nosoroga fosilizirane ribice, školjke, puževi i koralji...
Sve to govori o bogatoj prošlosti na ovom području, prošlosti koja se i danas može pronaći na području Parka prirode Papuk. Sve to služi za potrebe razvoja geoturizma, koji je u Europi već afirmiran, a u posljednje vrijeme sve više poklonika ima i u Hrvatskoj, jer je na području Parka prirode Papuk vidljiva gotovo cijela geološka povijest Zemlje.
Poseban rezervat „Sekulinačke planine“ su šumska vegetacija koju čine prašume bukve i jele, a zaštićene su kao poseban šumski rezervat 1966. godine prostirući se na površini od 11 hektara. Nalaze se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Smatra se da su „planine“ stare oko 150 godina. Predstavljaju poseban izvor interesa istinskih zaljubljenika prirode. Takve šumske oaze prašumskog tipa vrlo su rijetke i na Papuku. „Sekulinačke planine“ su šumska oaza prašumskoga tipa, područje koje je zbog starosti šume iznimno važno za biološku raznolikost. Inače, na ovom području može se pronaći Catinella olivacea, veoma rijetka europska vrsta gljive, a „Sekulinačke planine“ postale su
tako jedina šuma u Hrvatskoj gdje je ta vrsta pronađena. Catinella raste na mrtvim, trulim, srušenim bukovim stablima.
„Dva stara hrasta kitnjaka“ proglašen je spomenikom prirode 2004. godine. Radi se o dva autohtona hrasta stara oko 500 godina, iznimne ljepote i ekološke, znanstvene, estetske i odgojno-obrazovne vrijednosti. Nalaze se na području Djedovice, općina Voćin. Starost mlađeg hrasta procijenjena je na 420 godina, a starijeg oko 500 godina. Budući da su izvor kvalitetnog genofonda, sa starošću koja se rijetko susreće, vrijedni su i za znanstvena proučavanja šumskog ekosustava.
Sekulinačke planine i dva hrasta
Sekulinačke planine i dva hrasta
Legenda o RužiciNekoliko je
legendi o Ružici, gradu koji je simbol Orahovice. Ružica grad pripada među najveće srednjovjekovne gradove-utvrde u Hrvatskoj. Utvrda se spominje kao kraljevski posjed od 1357. godine, a kasnije je bila u vlasništvu raznih velikaša na iznimno važnom strateškom mjestu s kojeg puca pogled na veliki dio Slavonije. Predstavlja najveći sačuvani fortifikacijski kompleks na
području Slavonije, a među najvećima je u Hrvatskoj. Jedna legenda kazuje da su na mjestu gdje je danas Ružica grad nekada davno plesale vile. Na tom vileništu neki moćni velmoža odlučio je izgraditi grad, no kako bi on danju gradio, vile bi mu noću urušavale zidine. U zamku je uhvatio najljepšu vilu, Ružicu i zazidao je u zidine. No, dočekala ga je kletva i na dan kada je završio gradnju, kada su trublje označile kraj, kamen s najviše kule
ubio je velmožu. Druga pak
legenda vraća se u prošlost u vrijeme borbi Hrvata s Francima kada je u gradu živjela kneginja Ružica kojoj su u ratu poginula tri brata. Odlučila se udati za najboljeg viteza. Organiziran je turnir na kojem je slavio franački „crni vitez“. Vidjevši to, Ružica odluči skončati život bacivši se s najviše kule. Tada posvuda oko golema grada niknuše grmovi crvenih ruža, crvenih poput Ružičine krvi.
Miris vulkanskog grotlaUz samu državnu cestu Voćin – Kamenska, na
južnom ulazu u Voćin, oduševit će vas pogled na jedinstveni geološki spomenik prirode, Rupnicu, taj prekrasan prikaz stubastog lučenja vulkanskih stijena. Ovdje, na mjestu koje je prema nekim navodima staro i više od 16 milijuna godina, vidjet ćete kako izgledaju „stvari iz središta zemlje“. Tko prvi put ugleda te briljantno poredane stupove, ostaje zadivljen, ali prije svega iznenađen tim djelom prirode, vulkana koji uglavnom poznajemo kao izvor neslućenih razaranja. Kako su nastale stijene? Nastanak tih pravilnih stupo-va, najčešće četverostranih, vezan je uz pojavu lučenja vulkanskih efuzivnih stijena. Nastaje hlađenjem lave homogenog sastava nakon čega se površina, koja se prva ohladi, zbog toga raspuca u obliku poligona (obično četverokut, peterokut, šesterokut). Kako površinske pukotine s napredovanjem hlađenja prodiru sve dublje u vulkansku masu, to je konačni učinak tog procesa lučenja u stupove. Lokalitet Rupnica je dio petrološki heterogene vulkanske mase unutar koje se nalaze različiti varijeteti bazalta, andezita, riolita, tufova i vulkanskih aglomerata. Od 1948. godine Rupnica ima status prvog geološkog spomenika prirode. Inače, takva pojava stubastog lučenja vulkanskih stijena jedinstvena je u Hrvatskoj, a najljepši svjetski primjeri tih lokaciju su Giant Cause-way u Irskoj te Devil’s Tower u Wyomingu (SAD).
U spilji slavonskog hajdukaJankovac je bajkovita zelena oaza Papuka, prekrasna tijekom
sva četiri godišnja doba. Zimi kada je obližnji slap Skakavac okovan ledenicama ili pak ljeti kada u obližnjim jezerima pastrve oduševljavaju mnogobrojne turiste, koji posebno uživaju u obilasku Grofove poučne staze koja je 2006. godine dobila “Zeleni cvijet” Hrvatske turističke
zajednice. U toj dolini koja će vas doslovno očarati, grof i časnik austrijske vojske Janković odlučio je izgraditi utočište. Uredio je dolinu, iskopao jezera i preusmjerio vodotok, nakon čega je nastao Skakavac koji se obrušava u kanjon Kovačica. U šumi se nalazi i Maksimova spilja, pećina nazvana po hajduku Maksimu Bojaniću koji se u njoj skrivao sredinom 19. stoljeća. Kažu da je bio ljubitelj žena, te da
pisma njegovih priležnica i danas u požeškom zatvoru svjedoče o tom slavonskom hajduku. I grof Janković je
pokopan u obližnjoj spilji, no njegovo se počivalište našlo na meti lopova
i razbojnika koji su u potrazi za blagom razbacali grofove kosti. I zato, svaku građevinu koja se gradi na ovom području prati zla sudba. Jer, dok god se sve kosti ne skupe na jedno mjesto, neće biti ni
sreće za građevine u dolini grofa Jankovića. Na mjestu gdje je današnji prekrasni planinarski dom, u povijesti su nekoliko puta gorjele
građevine.
Smještaj na području Virovitičko - podravske županije
Turistička zajednica grada Virovitice
Turistički uredTrg kralja Tomislava 1
33000 ViroviticaTel/fax. 033/721-241
e-mail: [email protected] www.tz-virovitica.hr
Turistička zajednica grada Slatine
Turistički uredTrg Sv. Josipa 133520 Slatina
Tel/fax. 033/553-629e-mail:
[email protected] www.tz-slatina.hr
Turistička zajednica grada Orahovice
Turistički uredTrg Sv. Florijana bb 33515 Orahovica
Tel/fax. 033/673-540e-mail:
[email protected] www.tzgorahovica.hr
Turistička zajednica općine PitomačaLjudevita Gaja 26/I,
33405 PitomačaTel. 033 782 860
E-mail: [email protected]čki ured, Trg kralja
Tomislava bb www.pitomaca.hr
Turistička zajednica općine Čačinci
Trg kardinala Franje Kuharića 2, 33514 Čačinci
Tel. 033 684 212; Fax. 033 400 337
E-mail: [email protected]
Turistička zajednica Virovitičko-podravske županijeTuristički ured
Augusta Šenoe 1 • 33000 ViroviticaTel./fax. 033 726 069 • E-mail: [email protected] • www.tzvpz.hr
TISKANO UZ POTPORU MINISTARSTVA TURIZMA RH
Čačinci - Park prirode ‘Papuk’Planinarski dom ‘Jankovac’
Tel. 033 8987 015
ČađavicaSobe ‘Slavonski dvori’
Dubravačka 6, 33523 ČađavicaTel. 033 544 122;
091 2992 059
OrahovicaHotel ‘Ružica grad’ (***)
Kralja Zvonimira 1, 33515 OrahovicaTel. 033 673 105;
091 1342 744
Hotel ‘Dukat’ (***)Trg Sv. Križa 4, 33515
OrahovicaTel. 033 401 420
Sobe - gostionica ‘Sport’
Stara Jošava 2, 33515 Orahovica
Mob. 098 810 756
Sobe - OPG ŠimatićStrana 14, 33515 Orahovica
Tel. 033 673 994; 091 3206 910
Sobe - OPG ‘Odmor u zelenom’
Odvojak F. Supila 1, 33515 Orahovica
Tel. 033 673 802; 098 542 573
Bungalovi - izletište ‘Orah’Orahovačko jezero bb
Tel. 098 9731 453
PitomačaSobe - OPG Ruža Fabčić
Križnica 27, 33405 PitomačaTel. 033 801 939;
099 2497 150
Kuća za odmor u domaćinstvu - Željko Šubić Sedlarica bb, 33405 Pitomača
Mob. 091 5077 156
SlatinaPrenoćište ‘Business club’V. Nazora 41, 33520 Slatina
Tel. 033 400 200
Sobe - Ugostiteljstvo ‘Repić’Tina Ujevića bb, 33520 Slatina
Mob. 099 6060 645
Sobe - Antun RepićTina Ujevića bb, 33520 Slatina
Mob. 099 6060 645
Sobe - Zorica MarićBanovačka 14, 33520 Slatina
Tel. 033 552 503
Sobe i kuća za odmor - Jošavac d.o.o.
V. Nazora 400, 33520 SlatinaTel. 033 551 436;
091 6061 154
Sobe - Fazanerija KoziceTel. 033 400 160;
098 1756 979
SopjeSobe - Pustara Višnjica Višnjica bb, 33520 Slatina
Tel. 033 401 652; 091 454 6137
Špišić BukovicaHotel ‘Mozart’ (****)
Kinkovo bb, 33404 Špišić Bukovica
Tel. 033 801 000
ViroviticaHotel ‘Šulentić’ (***)
30. svibnja 100, Milanovac, 33000 ViroviticaTel. 033 731 282
Sobe - ‘KTC’Vukovarska 3,
33000 ViroviticaTel. 033 638 478
Prenoćište ‘Slavonska kuća’
Nazorova cesta bb, Korija, 33000 ViroviticaTel. 033 716 661;
033 716 662
Sobe - ‘Vila Magnolia’ Svetog Križa 41, Milanovac,
33000 ViroviticaTel. 033 801 531;
098 192 9191; Fax. 033 801 532
Sobe - ‘Vebel’J.J. Strossmayera 23,
33000 Virovitica
Tel. 033 721 136; 098 902 0481; 091 532 4026
Sobe - Smiljanec
Nazorova cesta 95, Korija, 33000 ViroviticaTel. 033 738 222
Sobe - Zorka Vuković
Nazorova cesta 138, Korija, 33000 ViroviticaTel. 033 738 105
Sobe - cafe-bar ‘Venera’
Rezovački put 27, 33000 ViroviticaTel. 033 734 221
Sobe - Mario Pavelić
M. Gupca 136, 33000 Virovitica
Tel. 098 9332 400
VoćinLovački dom ‘Đedovica’
Hrvatske šume - Šumarija Voćin
Trg gospe Voćinske 4, 33522 Voćin
Tel. 033 565 137
ZdenciSobe - Nikola KomljenovićBankovci 57, 33513 Zdenci
Tel. 033 646 285
