Takticke Bojeve Glave-Uvod

8/10/2019 Takticke Bojeve Glave-Uvod

1/69

1

UNIVERSITYOFSARAJEVO MECHANICALENGINEERINGFACULTY DEFENSETECHNOLOGIESDEPARTMENT www.dtd.ba

TAKTIKE BOJEVE GLAVEUVOD

1


Taktike bojeve glave Pri dizajniranju oruja i municije, jedna od ciljeva je postizanje

maksimalnog efekta na cilju.

Potrebno je osigurati odgovarajuibalans viefaktora radi ostvarivanjatog cilja.

Najvanijiod tih faktora su: Brzina udara projektila

Oblik, masa i materijal projektila ili podsistema

Tip i masa eksplozivnog punjenja i

Sistem upaljaa.

Terminal balistika je nauna oblast balistike koja se bavi kretanjemprojektila i podsistema ili fragmenta od projektila od trenutka udara ili

eksplozije.

Posebna oblast terminalne balistike je balistika rana koja razmatraproblem prodiranja projektila ili fragmenata kroz ljudsko tijelo.2


2/692


Efekti na cilju

Sa stanovita analize efekata na cilju, projektili se klasificiraju u trikategorije:

HE projectiles,

Oklopno-probojni projektili

HEAT projektili

KE projektili

HESH projektili

Projektili nosai

Dimni projektili (obojeni dim, bijeli fosfor) OsvjetljavajuiprojektilI (vidljivi i IR spektar)

Hemijski projektili

Projektili sa submunicijom dualnog dejstva

Propagandni projektili3


Sposobnost preivljavanja

Otkrij neprijatelja prvi primjenom vienamjenskihsenzora, C3I ili C4ISRsistema.

Uniti neprijatelja prije nego budeotkriven pomou topova i voenihprojektila veegdometa, preciznosti, tanostii smrtonosnog dejstva.

Ne budi detektovan smanjenjem svog odraza primjenom novihmaterijala i prevlaka.

Ne budi otkriven primjenom obscuration, jammers i smanjenjem

odraza.

Ne budi pogoen primjenom aktivne zatite, jammers, decoys iobscuration.

Ne budi probijen. Kod oklopnih sistema primjenom aktivne, pasivne,

reaktivne, EM i pametne zatite.

4


3/693


Sposobnost preivljavanja

5

Anon: Army Weapon Systems Survivability, The Survivability Lethality Analysis Directorate-SLAD, US

Army Research Laboratory, 2000.

Gary L. Guzie Integrated Survivability Assessment, Army Research Laboratory, White Sands Missile

Range, NM 88002-5513, ARL-TR-3186, 2004.


Preivljavanje

Preivljavanjekao prijetnja izbjegavanjem

Preivljavanje cilja je prvenstveno bazirano na sposobnostiizbjegavanja tj. izbjegavanju da bude detektiran, ako je detektiran da

ne bude zahvaen kao cilj, ako je zahvaen kao cilj, izbjei da bude

pogoen, ako bude pogoen, izbjei d bude oteen, ako budeoteen,izbjeida bude uniten.

6

Smanjiti ranjivost

Smanjiti osjetljivost

Izbjei detekciju Izbjei pogodak

Izbjei oteenja Izbjei unitenje


4/694


Kategorije izbjegavanja na bojitu

Izbjegavanje detekcije. Izbjegavanje detekcije ukljuujesve tehnologije imetode koriteneza priguivanjesvjetlosti, zvuka i EM odraza, odnosnoonemoguavanja formiranja slike sa aviona ili bespilotne letjelice,odnosno satelita. Veliki napredak u sposobnosti preivljavanja ismanjenja smrtnosti s oekuju razvojem novih tehnologija zaizbjegavanje detekcije, ali ove tehnologije takoer zahtijevaju visokitehnolokinivo, visoku cijenu razvoja, integracije i odravanja.

Izbjegavanje pogodaka. Izbjegavanje pogotka zahtijeva posjedovanje

tehnologija koje omoguavaju sistemu da izbjegne pogodak iz oruja

posle njegovog detektovanja od neprijatelja. Izbjegavanje pogotkaukljuuje izbjegavanje zahvata i praenja od neprijateljskig sistema zaupravljanje vatrom i presretanja od neprijateljskih oruja. Najvei diotehnologija za izbjegavanje pogotka nisu pojedinane i stacionarne, onesu integrirane u okviru sistema za deflekciju, dezorjentaciju ili unitenjeprijetnje.

7


Kategorije izbjegavanja na bojitu

Izbjegavanje oteenja i tolerancija. Posle detektovanja i pogaanja,sistem je modanesposoban da onemoguiprobijanje. Umjesto toga ontreba da bude usmjeren na izbjegavanje oteenja. Izbjegavanjeoteenja moe biti postignuto koritenjem balistikih titova, filtera

(elektronski, nuklearni, bioloki, hemijski), nadpritiskom, odbacivanjem iojaanjempodsistema.

Izbjegavanje unitenja. Tehnologije za izbjegavanje unitenjadozvoljavaju sistemu i osoblju da ivii bori se dalje i posle detektovanja,pogotka i oteenja. Ove tehnologije ukljuuju NBC zatitne sisteme,izdvajanje municije i goriva u posebne odjeljke, ureaje za suzbijanjevatre, titove protiv paraadi nuklearnog dejstva, optiku i elektronskuotpornost, zatitu od balsitikih okova, smanjenje kritinih komponenti,izdvajanje komponeneti (modularnost sistema) i tienje kritinih

komponenti sa manje kritinimkomponentama.8


5/695


Vjerovatnoa preivljavanja

Matematiki,vjerovatno preivljavanjao moese izraziti kao:

Skup ovih uslova ini fundamentalne osnove za voenje borbenihoperacija. Izmjena svakog od ovih uslova tokom vremena utjee navjerovatnou. Ako se neki od elementa preivljavanja pobolja(sposobnost izbjegavanja detekciji ili umanji mogunost zahvata,pogaanja, probijanja i unitenja) tada se vjerovatnoapreivljavanjapoveava.

9

kildamhitacqsurv pppppp det1


Sposobnost preivljavanja vojnika

Indivirualni vojnici i dalje ostaju u fokusu bliske borbe.

Vojnici na zemlji i posade oruja su centar za postizanje efikasnihperformansi svih orujasa posadom.

Dramatina sposobnost za poveanje sposobnosti voenju borbe

moe biti ostvarena poboljanjem ili poveanjem sposobnosti vojnikada preivi na dva naina; dizajniranjem boljih sistema za vojnike iosiguravajui inkoporiranje u svim oruanim sistemima takvedizajnerske karakteristike koje poveaju sposobnost preivljavanjavojnika.

Sve viese uvodi koncept Vojnik kao sistem-SAAS koji zahtijeva daborbeni potencijal svakog vojnika bude u potpunosti realiziran.

Ovaj termin ne podrazumijeva vojnika kao mainu.

Glavni oruani sistemi se karakteriziraju integracijom, centraliziranimmenadmentomi sposobnouza proirenje.

10


6/696



Glavni oruani sistemi se karakteriziraju integracijom, centraliziranimmenadmentomi sposobnouza proirenje.

Pojedinani vojnik i dalje sotaje u fokusu interesa za blisku borbu,dramatinopoveavajuinjegove borbene sposobnosti koje se postiupoboljavajuisposobnost preivljavanjaVojnik sistema.

Ovi sistemi su dizajnirani sa ciljem da preivljavanjevojnika ukljuujesmanjenje povreivanja od sopstvenih snaga, detektibilnosti,oteenja i medicinskih povreda tijela tokom napada i fizikog imentalnog umora.

Drugi izlaz u preivljavanju je smanjenje borbenog tereta kojeg nosivojnik.

Veeopetreenjeuzrokuje sporije kretanje vojnika i veuzamorenostnego toje poeljno.

11



Sistemi za akviziciju moraju biti integrirani kod vojnika jer su oni

kritinakomponenta kod vojnika sa stanovitasigurnosti i sposobnostipreivljavanja.

Stvaranje uvjerenja da povrede nastale od prijateljske vatre su

znaajnosmanjenje primjenom savremene tehnologije. Stvaranje uvjerenja da su posade potpuno zatienekoristeiNBC

zatitnemjere.

Medicinska istraivanja za zatitu protiv svih prijetnji premapojedinanom vojniku, posadi i vojnim jedinicama u pravcupoboljavanjatehnologije evakuacije ranjenika.

12


7/697


Analiza sposobnosti preivljavanja

Mogueje smanjiti ranjivost oruanihsistema na jednu ili viespecifinihprijetnji, ali nije preporuljivo poveavati ranjivost raun jedne ili vieprijetnji.

Od izuzetne vanostije da se efekti svih prijetnji posmatraju integrativno.

Proces analize sistema sposobnosti preivljavanja, smrtonosnogdjelovanja i ranjivosti (Survivability, Lethality and Vulnerability-SLV) je

obuhvatan, integrativni proces koji treba odrediti ako se planira razvoj

novog oruanog sistema, modifikacija postojeeg sistema ili ako serazmatra prijedlog za izmjenu opreme u cilju poveanja sposobnosti

preivljavanjaili smanjenja ranjivosti ili osjetljivosti. Sposobnost preivljavanjaje komponenta, subsistem ili cio sistem koji se

moemijenjati tokom razliitihfaza ivotnogciklusa sistema.

Sve te izmjene su rezultata izmjena u dizajnu, izmjenama u

tehnologijama proizvodnje ili izmjenama u primijenjenim materijalima

13


Analiza sposobnosti preivljavanja

Napr. Efekti protivnikih KE penetratora u obliku duge ipke (KEsubprojektil sa krilcima) protiv oklopnih vozila mogu biti smanjeni sa

dodatnim pojedinanimoblogama za zatituod paradi.

Ovi nainimogu biti iskoriteniza preuzimanje prednosti u poboljanju

sposobnosti preivljavanjaoklopnih vozila. Ako stavimo u stranu da lajneri za zatituod paradiemitiraju toksine

supstance ili vjerovatna pojava katastrofalne vatre kada kumulativni

mlaz probije oklop, sposobnost preivljavanjaoklopnih vozila moebitipoveanaako se uzme u obzir (tj. kod KE subprojektila) samo jednaopasnost na raunsmanjenja zatiteod drugih opasnosti.

Pravilno voenjeanalize integrativne sposobnosti preivljavanjasadriu sebi dileme o tome kako korigirati akcije da bi mogli primijenjeni prije

nego se poveavrijednost originalnog sredstva.

14


8/698


Definicije preivljavanja

Preivljavanje se definira kao Sposobnost sistema i posade daizbjegne ili izdri od neprijateljski nastrojenog ovjeka okruenja bezpatnje, odustajanja ili pogoranja sposobnosti dovrenja odreenemisije .

Sistem. Karakteristike sistema je da smanji povrede od prijateljske

vatre, da smanji detektibilnost vojnika, sprijei napada ako jedetektiran, sprijei oteenja ako je napadnut, minimizira medicinskepovrede ako je ranjen ili druge povrede i smanjiti fiziki i mentalnizamor.

Vojnik. Karakteristike vojnika je da omogui da izdre (ili izbjegnu)neprijateljske vojne akcije ili da smanji efekte prirodnih fenomena koji

mogu utjecati na slabljenje sposobnosti da nastave efektivno provoditi

propisanu misiju.

15



Osjetljivost je definirana kao stepen do kojeg je oruani sistemotvoren na efektivan napad zbog postojanja jedne ili vie prisutneslabosti.

Osjetljivost je funkcija borbene taktike, kontra mjera, vjerovatnoe

postojanja neprijateljskog polja prijetnji itd. Osjetljivost opada sa rastom sposobnosti preivljavanja.

Osjetljivost se dijeli na tri generalne kategorije u zavisnosti od

aktivnosti prijetnje:

Detektovanje, identificiranje, zahvat i praenje

Lansiranje ili ispaljenje

Pogodak municije ili detonacije

16


9/699



Osjetljivost oruanog sistema je utjecaj karakteristika sistema kaorezultat njegovog dizajna (tj. njegov odraz prema okruenju imanevarska sposobnost), primijenjena taktika (tj. maskiranje na terenu

u smislu izbjegavanja detektiranja) i sposobnost preivljavanjaopremei nosaaoruja(tj. elektronske protivmjere).

Ranjivost je definirana kao karakteristika sistema prouzrokovane

degradirajuim gubitcima (smanjenje ili slabljenje sposobnosti daizvede projektovanu misiju) kao rezultat neprijateljskog djelovanja

efektima izazvanim ljudskim djelovanjima na subjekt koji ima definiran

nivo pouzdanosti. Ranjivost raste sa porastom sposobnosti preivljavanja.

Ranjivost je odreena tokom dizajniranja sistema i to je karakteristikakoja pokazuje koliko ese smanjiti vrijednost i kakve ebiti posljediceoteenjakada je sistem pogoensa jednim ili viehitaca.

17


U.S. Department of Defense Regulation, Mandatory Procedures for Major Defense Acquisition Programs (MDAP) and Major Automated

Information System (MAIS) Acquisition Programs (DOD 5000.2-R), Washington, DC, 11 May 1999.

U.S. Code. Major Systems and Munitions Programs: Survivability Testing and Lethality Testing Before Full-Scale Production, Title 10, Section

2366, Washington, DC.

U.S. Department of the Army. Manpower and Personnel Integration (MANPRINT) in the System Acquisition Process, AR 602-2,

Washington, DC, 10 January 1995.

18


10/6910


Predvianje oteenja

Kada bojeva glava detonira blizu cilja za oekivat je da e cilj bitioteenu odreenomstepenu.

Pri tome nije sigurno da je cilj unitenili onesposobljen.

Jako mnogo faktora je ukljueno i mogu promijeniti efekt djelovanjabojeve glave.

Kada govorimo o oteenjumi mislimo o terminu vjerovatnoa,

Vjerovatnoaunitenjapk

U zavisnosti od stepena shvaanja spektra parametara koji utjeuna

ishod poeljno je pri posmatarnju potencijalnih oteenja na ciljukoristiti crno-bijele pojmove.

Za mnoga vojna angaovanja, od velikog znaaja je informacija da lise cilj kree tokom procesa djelovanja i to mora biti uzeto u obzir priprocijeni mogunostiubijanja.

19


Predvianje oteenja Vjerovatnoa unitenja pk je statistika mjera vjerovatnoe da e cilj

biti onesposobljen.

Za bojeve glave, pk zavisi od prirode cilja, posebno kako je on ranjiv

na efekte bojeve glave (tj. da li je utjecaj bojeve glave udarni talas ili

kinetika energija paradi) i udaljenost dejstva bojeve glave od cilja.(obratiti panjuna vjerovatnoupogaanja,funkcioniranja orujaitd,)

Vjerovatnoaubijanja moebiti uslovno definirana.

Za primjer, moemoreida je pkako je fragment pogodio cilj.

Za razjanjenjesituacije, sljedeanotacija moebiti koritenakada jenunobrzo procijeniti uslovnu pk ako je fragment pogodio cilj

U optemsluajupkse sastoji iz produkta dva faktora:

gdje je vjerovatnoada fragment pogodi cilj.20

hitkp

hitkhitk ppp

hitp


11/6911


Predvianje oteenja

U praksi, veibroj faktora utjeena pk. Naprimjer, cilj mora biti detektiran, projektil mora biti lansiran iz oruja,

stiido cilja i u susretu sa njim mora djelovati pouzdano.

Svaki od ovih faktora mora biti pridodat kao uvjetni lan ukupnevjerovatnoeunitenjapk .

21


Kriterij 30 s odbrane

Veoma strog kriterijum zahtijeva onesposobljavanje unutar 30 sekundi

tokom napada na dobro zatiene ciljeve prije nego preu u dobrudefanzivnu poziciju i on se zove kriterij 30 s odbrane.

On treba da omoguibiljeenja situacije kada postoji mala ansa da

se pogodi cilj i sluajni pogodak je vjerovatniji u glavu i rame koji suzatienielinimljemom,vizirom i oklopnim prslukom.

22


12/6912


Kriterij 5 minutog juria

Drugi kriteriju je Kriterij 5 minutog juriakoji definira zahtjeve nuneza onesposobljavanje visoko motivirane jurine jedinice ljudi u petminuta.

U ovom sluaju anse da se pogodi su vee i globalno anse da seunitisu takoervee.

Postoje 14 kriterija, ali se sada koriste samo etiriza procjenu.

Procijena je kompleksan i zahtijeva vrijeme i upotrebu raunara.

Vjerovatnoaunitenjacilja je direktno zavisna od:

Mase pareta Brzine pareta,

Gustine paraetapo steradijanu,

Ugla distribucije paradu prostoru i

Uvjeta eksplozije bojeve glave (upadni ugao, rotacija, tip terena itd.).

. 23


Vjerovatnoa pogaanja sa fragmentom

esto se koristi veza izmeu vjerovatnoe unitenja i mase i brzinepareta:

gdje su:

m-masa pareta,

v-brzina paretai

a, b i n konstante povezane sa situacijom stresa vojnika i vremenaranjavanja.

Goad K. And Hasley D.: Ammunition (include grenades and mines),

Brassey's publishers limited, Pergamon Group, 1982.

24

nbvmahitsk

ep 2/3

1


13/6913


Vjerovatna kruna greka CEP

U prirodi udaljenost djelovanja bojeve glave od cilja je statistikaveliina.

Mi estogovorimo o srednjoj udaljenosti od takeudara i/ili detonacijeod cilja ako se prema cilju lansiralo viebojevih glava.

Alternativno, mi viegovorimo o vjerovatnom rezultatu ako je lansiranajedininabojeva glava.

Mjera najveevjerovatne udaljenosti od takeudara i/ili detonacije odcilja je vjerovatna krunagrekaCEP.

Ona je definirana kao radijus kruga unutar koga je toka cilja saansomod 50% da eprojektil udariti ili/i detonirati.

Za procjenu oekivanevjerovatnoeunitenja.

CEP se podrazumijeva kao udaljenost od take detonacije bojeveglave do cilja,

25



26

Richard J. Mason, Jr.: U.S. Army Munitions HQ DA G-3/5/7, AMERICAS ARMY:THE STRENGTH OF THE

NATION 2011 MES Agenda,


14/6914



27

Richard J. Mason, Jr.: U.S. Army Munitions HQ DA G-3/5/7, AMERICAS ARMY:THE STRENGTH OF THE

NATION 2011 MES Agenda,



28


15/6915


Nivoi oteenja ciljeva

29


Nivoi oteenja

Postoje dva puta za realiziranje tog procesa.

U jednom sluaja,mogu se varirati nivoi oteenjacilja. Naprimjer, ciljmoe pretrpjeti manja oteenja koja nee utjecati na njegovuoperativnost ili cilj moebiti kompletno uniten.

U drugom sluaju,postoji samo vjerovatnoada ecilj biti uklonjen izoperativne upotrebe sa nekom pk.

Ova dva puta su meusobnozavisna.

30

Nivoi oteenja i vjerovatnoa unitenja

Nivo oteenja Opis pk

Lako Manja oteenja, neke funkcije suizgubljene, ali sistem je jo operativan

0,1

Srednje Obimna oteenja, mnoge funkcije suizgubljene. Sistem je mogue jooperativan sa smanjenom efikasnou

0,5

Teko Sistem nije operativan 0,9


16/6916


Kinetika energija za neutralizaciju cilja

Za osobe se pretpostavlja minimalna kinetika energija od 100 J zaneutralizaciju osoba.

U prvom priblienju to je energija sa kojom raspolae projektil kalibra5,56 mm, ispaljen iz pukebrzinom od 300 m/s.

Sljedeinivo oteenja je 1.000 J, koji korespondira sa energijom sakojom raspolaeprojektil sa mekim omotaem, kalibra 9 mm ispaljensa brzinom 425 m/s.

Ovi projektili su prilinosmrtonosni za nezatieneosobe (zavisno odudaljenosti sa koje su ispaljeni).

Projektili sa kinetikom energijom od 4.000 J imaju viak energije zaprobijanje zatitnihprsluka za tijelo osoba.

Ova energija je ekvivalentna energiji koju imaju projektili 7,62 mm sa

metalnim omotaemili oklopno probojni projektili 7,62 mm sa brzinomispaljena od 900 m/s.

31


Kinetika energija za neutralizaciju cilja

U skladu sa takvim pristupom, izvrenaje podjela ciljeva na:

Lako otporne ciljeve za ije oteenje je potrebna kinetika energijaod 100 J,

Srednje otporne ciljeve sa potrebnom energijom oteenjaod 1,000

Tekeotporne ciljeve sa potrebnom energijom oteenjaod 4,000 J.

32

Ciljevi

Energija paradi, kJ

Laka oteenja

( 1,0hitk

p )

Srednja oteenja

5,0hitk

p

Teka oteenja

9,0hitk

p

Osobe 0,1 1 4

Avioni 4 10 20

Oklopna vozila 10 500 1.000


17/6917


Kriteriji oteenja pri efektu udarnog talasa

Postoje dva glavna naina kada cilj moe biti oteen od efektadetonacije bojeve glave, a to su:

Difrakciono optereenjemi

Optereenjeotpora sredine.

Difrakciono optereenjeje brzo djelovanje pritiska na cilj sa svih stranakao rezultat udarnog talasa koji prolazi iznad njega.

On je povezan sa difrakcijom jer front udarni talas e se saviti oko iokruiticilj tokom prolaza preko njega.

Difrakciono optereenje nastaje zbog nadpritiska udarnog talasa nanekoliko strana objekta skoro istovremeno. Naprimjer, na omotakockastu zgrade udarni talas stie gotovo istovremeno na prednju igornju stranu zgrade. Elastian cilj koji su obino od metala e bitizgnjeeni, dok krti ciljevi kao beton e biti smrvljeni. Optereenje nazgradu zavisi od intenziteta pika nadpritiska.

33


Otpor sredine

34


18/6918



Optereenje uslijed otpora sredine, nastaje usljed djelovanjadinamikogpritiska.

To je aerodinamina sila koja nastaje kada na odreenu povrinudjeluje front udarnog talasa.

Uopteno, optereenje uslijed otpora strukture je manje oddifrakcionog optereenja.

Meutim, optereenje uslijed otpora sredine takoer mijenja pravac,tako da treba voditi raunada se objekt ne razori.

Neki ciljevi koji su relativno fleksibilni neebiti uniteniod difrekcionogoptereenja.

Drugi ciljevi mogu biti ranjivi i oteeni na djelovanje optereenjeuslijed otpora sredine.

Ciljevi koji nisu kruto uvrenimogu pod djelovanjem sile pomaknutiviemetara.

35



Osobe su veoma ranjive na ovaj tip oteenjaiako je izvor sekundarnaprijetnja kao posljedica djelovanja na druge objekte i ostatci od

djelovanja efekata detonacije bojeve glave.

Avioni i laka oprema takoer vjerovatno osjetljivi na oteenja od

optereenjauslijed otpora sredine,

36


19/6919



37

Tabela 2 Kriteriji oteenja za efekt detonacije (prostorno djelovanje eksploziva)

Ciljevi Mehanizam

oteenjaTip oteenja

Lako [Pa] Srednje [Pa] Teko [Pa]

Industrijske zgrade Difracioni 20684,27 34473,79 103421,4

Putevi i mostovi Difracioni 34473,79 55158,06 82737,09

Laki oklop Otpor

strukture 6894,757 27579,03 48263,3

Teki oklop Difracioni 68947,57 689475,7 1378951

Trupe na otvorenom

polju

Otpor

strukture 6894,757 20684,27 34473,79

Trupe u bunkeru Difracioni 34473,79 206842,7 689475,7

Plitko ukopane

strukture

Difracioni

206842,7 1206583 2068427

Parkirani avioni Otpor

strukture 4826,33 10342,14 20684,27

Brodovi Otpor

strukture 13789,51 34473,79 48263,3

UNIVERSITYOFSARAJEVO MECHANICALENGINEERINGFACULTY DEFENSETECHNOLOGIESDEPARTMENT www.dtd.ba 38

CILJEVI


20/6920


Ciljevi

Osnovna funkcija svakog oruja je da isporuidestruktivnuenergiju na neprijateljske ciljeve. Danas ciljevi ukljuuju vojne baze, fabrike, mostove,

brodove, tenkove, lansirna mjesta voenih projektila,koncentraciju artiljerijskih oruja, utvrenja i koncentracijetrupa.

Svaki tip cilja prestavlja razliitproblem fizikogunitenja. To iziskuje potrebu posjedovanja bojevih glava opte i

posebne namjene u skladu sa raspoloivim finansijskim i

logistikimmogunostima. Generalno, svaki cilj bi trebao da se napada samaksimalnom efektivnou.


Tipovi ciljeva

Da bi se odredio raspon ubojnog djelovanja municije za sve

karakteristike ciljeva, dizajner mora identificirati ranjivosti ciljeva za

razliiteoblike napada.

Postoji vietipova ciljeva i obinose mogu podijeliti na:

Ljude, Oklopna vozila,

Strukture,

Oprema i

Avioni.

Ova podjela nije univerzalna, ali daje neke prednosti dizajneru tokom

razmatranja veze bojna glava-karakteristike cilja.


21/6921


Spektar ciljeva


Tipovi ciljeva

Pored toga postoji podijela na zemaljske, vazdune ipomorske ciljeve.

Koliinamunicije koja biva lansirana na svaki pojedinanicilj zavisi od sljedeihparametara:

Traenogefekta na cilju Veliinecilja (povrinskii takasticiljevi) Dometa do cilja.


22/6922


Kategorija cilja

43

Tactics, Techniques, and Procedures for FIELD ARTILLERY MANUAL CANNON GUNNERY, FM 6-40/MCWP 3-16.4, HEADQUARTERS DEPARTMENT OF THE ARMY U.S. MARINE CORPS,Washington, DC, 23 April 1996


Analiza cilja

Analiza cilja zahtijeva poznavanje sljedeihparametara:

Informacije o cilju

Podatke o raspoloivimorujimai municijom raspoloivihza napadna cilj

Stepen prijetnje od cilja

44


23/6923


Izbor oruje-municija

45


Izbor oru je-municija, komparacijasmrtonsih efekata

46


24/6924


Parametri koji utjeu na metod napada

47


Opisi ciljeva

Cilje je definiran sa:

Strukturom komponenti Komponenti reaktivnog eksplozivnog oklopa Vitalnih dijelova

Zapremine Podataka o mehanizmu oteenjai kriterija Kriterija sistemskog oteenja

Razliiticiljevi mogu biti opisani preko osnovnih komponenti koje sesastoje od 3-D elemenata ili 2-D elemenata i oni se koriste zadefiniranje geometrije, zatiteprotiv probijanja i uvjeta pri kojima sestvaraju sekundarni fragmenti.

Glavni zadatak je procijeniti to uzrokuje oteenja i definirnajemehanizme oteenjastrukture.


25/6925


Ciljevi i operativni modovi napada


Tenkovska municija za razliite ciljeve


26/69


27/6927


Ljudski ciljevi

53


Ljudi

Veoma velik broj projektila namijenjen je za djelovanje protiv ljudi, saciljem da se uniteili onesposobe za borbu.

Pri tome se koriste bojne glave paradnog djelovanja, bojne glave sahemijskim materijama itd.

ovjeije tijelo je veoma osjetljivo na vanjske utjecaje, koji mogu bitizasnovani na mehanikom djelovanju (udar, spoljne i unutranjepovrede itd), toplotnom djelovanju, hemijskom djelovanju na pojedineorgane, biolokom djelovanju, radioaktivnom zraenjuitd.

Mehaniko djelovanje na ovjeje tijelo se izuava veoma dugo idosadanja istraivanja ponaanja ovjejeg tijela prilikom prodoraparetau tkivo pokazuju sljedee: Oblik i masa paradiveoma mnogo utiena karakter povreda ovjeje tijelo se mora posmatrati kao sloen nehomogen cilj, jer

nije svejedno u koji e dio tijela ovjek biti pogoen i kakav euinakpogodak izazvati.

Brzina projektila u trenutku udara utiena karakter povrede.


28/6928


Ljudi

Prilikom prodora pareta u tkivo dolazi do pojave udarnog talasa kojise iri ispred pareta i u stranu i izaziva efekt slian podvodnojeksploziji.

Pri daljem prodiranju pareprenosi ostatak kinetikeenergije na tkivosavlaujui kohezione i inercione sile estica tkiva, kidajui ih iodbacujui dalje u smjeru kretanja i bono. Iza pareta se stvaratrenutno upljinakonusnog oblika koja se skuplja i irisa frekvencijomod 500 Hz.

Daljim kretanjem pareta, upljina se smanjuje i pulsiranje tkivaprestaje ubrzo potoprojektil napusti tkivo.


Balistika rane


29/6929


Wounding criteria: Wound profile

57

NL

FPL

FD

FDL

PD

Objective: Ensure that vulnerableanatomical structures (CNS) are disrupted

Neck length (NL)

- 25 mm or less, maximum 76 mm

Fracture Profile Length (FPL)

- As long as possible within the first 300 mm

Maximum Fracture Diameter (FD)

- Bigger is better in the first 300 mm

Maximum Fracture Diameter Location(FDL)

- Typically 100 to 150 mm

Maximum Penetration Depth (PD)

- Less then 300 mm

- More then 450 mm not ideal.

Maximum weight of residual projectilerelative to original weight


Ljudi

Amerika iskustva iz Drugog svjetskog rata, rata u Koreji iVijetnamu, pokazuju da meuvojnicima je 75% ranjenih ili ubijenihod paradi, dok na ranjavanje ili ubijanje zrnima malokalibarskognaoruanjaotpada samo 25%.

U cilju zatiteod paradipreduzete su mjere za uvoenjeljema iprsluka izraenihod materijala na bazi kevlara.

ljem i prsluk namjenjeni su da zaustave 75% paradina bojitu i25% zrna ispaljenih iz lakog pjeadijskog naoruanja. Za ocjenustepena predviene zatite prsluka koriteno je standardnoamerikopare.


30/6930


Uzroci povreda u ratnom sukobu


Ljudi

U zavisnosti od padnog ugla projektila i visine djelovanja stvarna silaraspodjele paradi u prostoru se bitno mijenja, a time i zona unitenjanezatienihljudi.

Udarni talas nastao transformacijom hemijske energije eksploziva izazivapojavu veoma velikih vrijednosti natpritiska od 3 do 4 bara susmrtonosne zbog fiziolokogefekta na upljineu ovjejemtijelu.

Intenzitet ruenih projektila opada sa rastojanjem, tako da je njihovaefikasnost manja od projektila paradnogdjelovanja istog kalibra.


31/6931


Distribucija pogodaka u dijelove tijela


Udio smrtonosnih povreda s obzirom

na dio tijela


32/6932


Pozicija i poloaj cilja pri napadu


Runa bombs proizvodi relativno sfernu ili cilindrinu distribucijufragmenata.

Pri toj distribuciji fragmenata u prostoru maksimalna vjerovatnoapogaanaj ovjeka je direktna funkcija udaljenosti od cmjestaeksplozije i izloenepovrinecilja.

P= Broj fragmenata x Povrina siluete ovjeka / Povrinudistribucije fragmenata

Vejrovatnoa pogaanja cilja pri djelovanjurune bombe


33/6933



Zatitni sistemi savremenog vojnika

66

LCol Mike Bodner: Land Capability Group 1 On Dismounted Soldier, Update to Soldier Technology USA 2011


34/6934


Energija municije malog kalibra

67



35/6935


Distribucija ljudskih ciljeva u borbi


Efektivna povr ina pri djelovanju bojeve glaveza razliite uglove upada i kriterije


36/6936


Karakteristike cilja-vojnika

71

Dio tijela

Poloaj tijela osobe

Stojei Sjedei Leei

Izloena

povrina,[m

2]

Udio

povrine,

[%]

Izloena

povrina,[m

2]

Udio

povrine,

[%]

Izloena

povrina,[m

2]

Udio

povrine,%

Glava 0.024788 29,27 0.025707 9,50 0.025707 9,16

Grudni

ko0.037642 43,21 0.037642 14,04 0.037642 22,72

Stomak 0.003672 4,74 0.003672 1,54 0.003672 17,23

Gornji

udovi0.008263 9,42 0.008263 3,06 0.008263 20,69

Donji

udovi0.011935 13,36 0.190963 71,86 0.190963 30,20

Ukupna

povrina,[m

2]

0.0863 0.266246 0.266246


Meusobna udaljenost vojnika u borbi seskrauje!

72

Per G. Arvidsson: The Swedish Squad Support Weapon Program, NDIA 50thJoint Services Small ArmsSymposium, 2004.


37/6937


Kriteriji komparacije efikasnosti projektila

Dva glavna kriterija su: Vjerojatnoaonesposobljavanja (Pi)

Srednja povrinaefikasnosti bojeve glave (MAE) = P x dA

JMEM (joint munitions effectiveness manuals) kriteriji za

onesposobljavanjaje slianKokinakis i Sperrazza kriterijima.

JMEM kriterij napada od 30 sekundi i odbrane za 30 sekundi se koristili

protiv ciljeva opskrbe.

Veoma strog kriterijum zahtijeva onesposobljavanje unutar 30 sekundi

tokom napada na dobro zatiene ciljeve prije nego preu u dobrudefanzivnu poziciju i on se zove kriterij 30 s odbrane.

On treba da omoguibiljeenjasituacije kada postoji mala ansada sepogodi cilj i sluajni pogodak je vjerovatniji u glavu i rame koji suzatienielinimljemom,vizirom i oklopnim prslukom.

73


Kriteriji komparacije efikasnosti projektila

Srednja povrinaefikasnosti bojeve glave

Povrinaovjeka nije definirana u JMEM, samo je definirana relativnapovrinadijelova tijela.

Standard STANAG 4512 definira podruje predstavio cilj osoblje: na

primjer, po CRISAT ovjek u ueem poloaju, frontalno izloen imapovrinuod 0,37m2.

Postoji viepoloajaovjekasa izrazitim razlikama u izloenojpovrinitijela u odnosu na cilj.

JMEM pruiti efektivne podatake za mnoge kombinacije upalja /projektil, veliina cilja, poloaj vojnika na bojitu, karakteristikeutvrenjai terena.

Preporuke se mogu koristiti za procijenu koliko projektila treba lansirati

na cilj tokom svake misije za unaprijed oekivani stepenonesposobljavanja neprijatelja.

74


38/6938


Vodi za izbor koli ine municije uzavisnosti od cilja

75


Vodi za izbor koli ine municije uzavisnosti od karakteristika cilja

76


39/6939


Povrina efekata pritiska minobacake municije

77


Lina zatita vojnika

Iz dostupnih analiza napoznatijih vojnih operacija u dvadesetom

stoljeupoznato je da je razlog 75-80% svih smrtonosnih povreda odparadi, dok 20-25% od povreda nastalih ranjavanjem projektilima izpjeadijskogoruja.

Eksperimentalnim istraivanjima prirodne fragmentaciej HE projektila,uoenoje znaajanbroje paradimase oko 1 g.

Znaajna opasnost od direktnog pogaanja sa projektilim visokebrzine iz pukepostaje veoma vano.

Veina vojnika ima izloen samo jedna dio tijela opasnostima tokomborbenih operacija (45 % svih povreda vojnika su povred glave), tako

da taj dio treba posebno zatititi.

TEIJIN TWARON GmbH, Ballistics Departmen, Germany: Ballistic Helmets

78


40/6940


Struktura zona pogaanja

79

Steve Knott: Ground System Survivability Overview, US Army RDECOM-TARDEC, 21299, 2011.


Izloene i ranjive povrine standardnog vojnika

80


41/6941


Lina zatita vojnika

Uloga oklopa je da zatititijelo osoba ili opremu. To se postieapsorpcijom konetikeenergije projektila ili pareta.

Absorpija energije se ostvaruje plastinom deformacijom ili procesomrazaranja.

Poeljno je da se desi proces razaranja strukture oklopa, da paradinastali od oklopa i/ili paradiod projektila ne izazovu oteenjaosobeili predmeta koji se titi.

Ovo je posebno vanos obzirom da se tokom procesa proboja oklopana njegovoj zadnjoj strani javlaju parad os strukture oklopa, a tomoeizazvati dodatna oteenja.

Hogg J. P.: Composites for Ballistic Applications, Department of Materials, Queen Mary, University of

London

81


Prodiranje projektila kroz

blok balistikiog elatina


42/6942


Balistika rana


Sekvence djelovanja projektila

kroz oklopnu zatitu


43/6943


Mod napada u zavisnosti od polo aja iizloenosti cilja


Osnovni mod napada za razliite ciljeve


44/6944


Literatura STANAG 4498 Un-armoured Vehicles, Helicopters & Field Fortification Targets

STANAG 4512 Dismounted Personnel Targets

STANAG 4513 Incapacitation & Suppression

STANAG 4536 Representative Building Targets

TACTICAL EMPLOYMENT OF MORTARS, Field Manual No. 7-90, HEADQUARTERS DEPARTMENT OF THE ARMY, Washington, DC, 9

October 1992

87


Oklopna vozila

88


45/6945


Oklopna vozila

Oklopna vozila su ciljevi od izvanredne vanosti u buduim ratnimsukobima. Savremeni tenk, kao najistaknutiji predstavnik oklopnih vozila, je

najsloenije i najskuplje sredstvo sa izrazito kompleksnom logikompodrkom.

Kupola tenka sa naoruanjem je vrlo vitalan i sloenpodsistem, poredsistema za upravljanje vatrom, oklopnog tijela, hodnog tijela, pogonskegrupe i prenosnik snage.

Ne mogu se izdvojeno posmatrati pojedini podsistemi zbog sloenostisavremenih tenkova, iako se kupoli mora posvetiti posebna panja izsljedeihrazloga:

Ona je sloeniji dio koji prima oko 70% ukupnog broja pogodakatenka,

Ona nosi kompletno naoruanjesavremenog tenka, U njoj je smjetenakompletna posada izuzev vozaa, Zbog isturenosti predstavlja pogodnu takuza osmatranje.


Oklopna vozila

Nagli razvoj protivoklopnih sredstava uslovio je potrebu iznalaenjanovih oblika oklopne zatite.

Oklopni omotatenka ini46% ukupne mase tenka, od ega75% maseotpada na kupolu.

Klasini materijali za oklop su razne vrste pancirnih elika legiranihhromom i nilkom.

Kupola tenka je uraena obino od livenog elika zbog sloenostikonfiguracije.

Karakteristike materijala odlivka su neto slabije u odnosu na valjaneploe.

Tanke ploe debljine do 25 mm su visoke tvrdoe (350-400 HB) iveoma tekose obraujui vare.

Deblje ploe imaju tvrdou 275-325 HB i zavaruju se specijalnimpostupcima.


46/6946


Zone osjetljivosti komponenti oklopnih vozila

na oteenja


Oklopna vozila

Kod lakih oklopnih vozila se kao materijal za oklop koriste legurealuminija sa magnezijumom, odnosno sa magnezijumom i cinkom.

Idealan materijal za oklop treba da je tolakii efikasniji protiv razliitihvrsta napada. Vana karakteristika materijala je mogunostoblikovanja.

Razliite vrste elika legirane sa manganom, nilkom, hromom,molibdenom i vanadijumom imaju vrlo visok nivo zatitepri djelovanjuprojektila sa kinetikomenergijom (KE) i na bazi Hopkins-ovog efekta(HESH), ali im je zatita protiv projektila sa kumulativnim efektom(HEAT) znatno nia.

U posljednje vrijeme primjenjuju se sloeni oklopi izraeni iz vieslojeva razliitih metalnih i nemetalnih materijala sa zadatkom dapoveajunivo zatitepri svim vrstama napada.

Kod njih je karakteristian pad zatitnih sposobnosti protiv djelovanjaKE projektila, dok je porasla zatitna sposobnost protiv HEATprojektila zbog nehomogenosti strukture vieslojnogoklopa.


47/6947


Oklopna vozila

Tipian predstavnik sloenog oklopa je oklop CHOBHAM kojiomoguava veoma dobru zatitu protiv HEAT i HESH projektila iodgovarajuinivo protiv KE projektila.

Masa ovakvog oklopa je znatno manja i na taj nain se kompenzirapoveanacijena i sloenostizrade.

Oklop CHOBHAM je vieslojni oklop od elika velike vrstoe,aluminijuma i keramikogmaterijala (slinogkarbidu bora).

Po probijanju prve elineploe naredni sloj keramike oduzima tolikoenergije projektila da viene moeda probije zadnju elinuplou.

Zbog specifinih mehanikih osobina keramike pri djelovanjukumulativnog mlaza ne dolazi do hidrodinamikogistiskivanja i isticanjakeramike unazad kao kod elika.

Velika udarna brzina mlaza izaziva otvrdnjavanje sloja keramike i doodbijanja esticamlaza i slabljenja kumulativnog efekta.

Kao keramiki materijal se koristi: aluminijumoksid, silicijumkarbid,borkarbid, berilijumoksid i sl.


Oklopna vozila

Za francuski tenk LECRERC primjenjen je kompozitni oklopsastavljen od slojeva elika razliitetvrdoe.

Postoje dvije verzije: troslojni i dvoslojni elini oklop. Povean jestepen zatiteprotiv KE projektila za dva puta u odnosu na klasinehomogene oklope.

Pored vieslojnih oklopa sa nemetalnim i keramikim slojevima ipraznim meuprostorom, pojavio se i aktivni ili BLAZER oklop. Aktivni oklop se razrauje u vidu kutija od elinog lima ispunjenih

eksplozivnom materijom.

Pode djelovanjem kumulativnog mlaza aktivira se eksplozivnopunjenje i svojim udarnim talasom destabilizuje mlaz.

Nedostatak aktivnog oklopa je u osjetljivosti na djelovanje municijemalog kalibra.

Kod tenka T-64 ploesu povrineoko 0.6 m2 i udaljene su 23 cm odosnovnog oklopa.


48/6948


Oklopna vozila

Raspored oklopa na tenku je veoma vaan parametar i vri se naosnovu analize vjerovatnoepravca pogotka. Najvea debljina oklopa je na eonoj povrini i ona je ograniena

eonimuglom od 60 stepeni. Teoretska analize, potvrene u ratnim sukobima, pokazuju da e pri

napadu PT orua na izdvojen tenk 33% svih pogodaka bit unutareonogugla 45, a 45% pogodaka ebiti unutar eonogugla 600.

Zatitu koju prua data debljina oklopa, poveava se naginjanjemoklopa i time se poveavaefektivna debljina.

Vei uglovi zakoenja poveavaju i anse za rikoet projektila prinjegovom udaru u oklop.

Konstruktor protivoklopnih projektila mora sagledati niz faktora kojiutiuna efikasnost i mora da prati tendencije razvoja tenkova i oklopnezatite kako se ne bi desilo da efikasnost projektila ne odgovarastepenu zatitetenka.


Zone ranjivosti tenkova


49/6949


Zone napada siluete tenka


Pravac azimut napada na tenkove


50/6950


Oklopna vozila

Prema podacima firme HUNTING pri slaboj protiavionskoj zatitivjerovatnoa da avion u obruavanju ili briuem letu uniti tenk jenajveapri upotrebi salve od 36 raketa kalibra 70 mm.

Meutim, kada je PA odbrana jaka, rakete se ne mogu koristiti iprimjenjuju se bombe u briuemletu.

Firma Aerospatiale je uporeujui vjerovatnou pogaanja voenerakete malog dometa i nevoeneprotivoklopne rakete pokazala da pridometima do 600 m nevoene raketa sa sistemom za upravljanjevatrom ima vjerovatnoupogaanjaod oko 84 %, a voena99%.

Pri tome treba uzeti u obzir da samo lansiranje rakete na dometu od

600 m i sa sistemom za upravljanje vatre predstavlja problem.


Dejstvo sistema Bill na tenk


51/6951


Bill


Tetsiranje probojnosti vozila


52/6952


Ugroene zone oklopnih vozila


Emisija oklopnih vozila (parametri otkrivanja)


53/6953


Kriteriji oteenja vozila

Pojam mobilnost unitena ili M-ubiti u sukobu oklopnih vozilapodarazumijeva tetunastalu od orujapri kojoj je vozilo nepokretno,ali nije potpuno unitenoi posada moed akoristi oruje.

Obinotaj termin se odnosi na tenkove i druga oklopna borbena vozilakoja imaju oteenesvoje motore, gusjenice ili podvozje.

Pojam vatrenu mo unitena ili F-ubiti se odnosi na stanje kada jeteta nanesena orujuna vozilo ili je znaajno smanjena sposobnostorujada dejstvuje tano.

Obino taj termin se odnosi na tenkove i druga oklopna vozila kojaimaju oteenoorujeili raketni sistem.Pojam Katastrofalno unitenje ili K-Kill odnosi se na tetenanesene od strane oruja pri emu je vozilo neupotrebljivo i bezmogunostireparacije.

Obinokatastrofalno unitenjerezultira paljenjem goriva u vozilu, a toobinoizaziva detonaciju municije.

Pojam katastrofalno unitenej ne znai unitenej posade, jer kodaviona posada moeiskoitiili biti katapultirana.


Katastrofalno unitenje tenka

106


54/6954


Oklopna vozila


Protect from HEAT ammunition

Zatita tenka i pogoci


55/6955


Napad voene rakete Bill na tenk


Napad KE penetratorom na tenk


56/6956


Unitenje tenka


Dejstvo HEAT municije


57/6957


Vjerovatnoa pogaanaj u zavisnosti od tipaprojektila i udaljenosti


Zone unitenja tenka


58/6958


Oteenaj na tenku


Uniteni tenkovis sa DU municijom


59/6959


Strukture

117


Strukture

Pod strukturom se podrazumijeva veoma velik broj ciljeva i najpogodnijaje podjela prema otpornosti ciljeva na lake, srednje i ojaanestrukture.

Grupa lakih struktura ukljuuje avionske hangare, lake fortifikacije izemljane radove, skladiteitd.

Srednje strukture su vee konvencionalne zgrade i zemljane radovenamijenjene za defanzivne svrhe.

Ojaanestrukture su zakloni, ojaanetakeodbrane, mostovi, brodovi,piste i druge konstrukcije. Ovu vrstu ciljeva je teeunititi nego tenk iestoje potrebno razviti specijalna sredstva.

Sve te skupine ciljeva onemoguavaju definiranje optih kriterija zaefikasnost projektila u odnosu na unitenje takvih ciljeva i izborodgovarajueg tipa bojne glave projektila je otean jer zahtjevapoznavanje niz podataka o cilju napada.

Protiv tekih meta kao to su most, bunker, tunel, eljezniki nasip,pruga ili brod neefikasne su nevoene rakete i topovi i dolazi doizraaja tee bombe sa ili bez koenja u zavisnosti od jaine PAodbrane.


60/6960


Bunker


Bunker


61/6961


Djelovanje na bunker


Efekti napada na bunkere


62/6962


"Bunker" Target

Heavy Bunker" Target

"Ship" Target


Tipovi bunkera


63/6963


Probojnost bunkera sa HEAT municijom


Oprema

126


64/6964


Oprema

Pod opremom podrazumijevamo pokretne i stacionarne objekte u zoni borbenihdjelovanja.

Obinose dijele na: Neoklopljena vozila, Skladita Parkirane letjelice Druge logistikeinstalacija i objekati, Sve vrste artiljerijske, elektronikei komunikacijske opreme itd.


Oprema


65/6965


Napad na parkiranu letjelicu


Letjelice

130


66/6966


Avioni

Avioni u letu su posebna kategorija ciljeva. Oni predstavljajupojedinane probleme sa osobitim karakteristikama kao cilj ivjerovatnoomunitenja.

Za razliite tipove aviona, konstruktor municije mora unaprijedprojektovati municiju za njihovo unitenje.

Unitenje brzo pokretnih aviona kao taktiki jurini avioni, lovcipresretai ili izviakiavioni traesasvim druga sredstva za unitenjeu odnosu na spore avione kao to su transportni ili drugi podzvuniavioni.

Poseban problem je unitenjesavremenih helikoptera. Avioni u letu se unitavaju projektilima rueeg, paradnog ili

kombinovanog djelovanja i posebnim izvedbama paradnogdjelovanja.

131


Avioni

Projektili rueeg djelovanja imaju veuefikasnost na manjim visinama, jer jegustoavazduha vea.

Kod ovih projektila nije vaan poloaj bojeve glave u odnosu na cilj, jer seudarni talas ravnomjerno prostire u svim pravcima od centra eksplozije.

Projektili paradnog djelovanja su pogodni za veu visinu gdje je otporvazduha manji, a domet paradivei.

Poloajprojektila u odnosu na cilj u trenutku djelovanja igra znaajnuulogu jerparaddjeluje u relativno uskom snopu.

Efikasni radijus djelovanja paradi nekoliko puta je vei od efektivnogdjelovanja udarnog talasa pri istoj masi bojne glave. Udarni talas svojimnadpritiskom prouzrokuje preoptereenjei lom elemenata konstrukcije aviona,dok parad unitavaju cilj tako da probijaju oplatu, prekidaju veze izmeuagregata i ubijaju posadu.

Letjelice su specifian nehomogen cilj i nije svejedno koji dio letilice e biioteeni koji tip bojne glave ese primijeniti.


67/6967


Analiza djelovanja na vazduni cilj

133

Ms. Judy Stokley: WinningTodaysFightPreparing for TomorrowsChallenges,

2008 Armament Symposium Air


Napada na avion u letu


68/6968


Modovi napada na letjelice


Testiranje municije


69/69


Napad na helikopter

Documents

Takticke Bojeve Glave-Uvod