TEHNIČKI KAMEN

i druge nemetalne mineralne sirovine

Mineralne sirovine u Hrvatskoj

KAMENOLOMI TEHNIČKOG KAMENA

Drobljeni kamen –kameni agregati koriste se u gradnji cesta, kao i u izradi predmeta od betona i uređenju okoliša.Karbonatni agregati se koriste i kao punila u industriji.

DOLOMIT

Dolomit je sedimentna stijena izgrađena od kalcijsko-magnezijskog karbonata (minerala dolomita CaMg(CO3)2.Dolomiti čine 10 % svih sedimentnih stijena.Danas nastaju u vrlo slanim sredinama i iznad 100°, a, uz pomoć organizama, mogu nastati i u dubokomorskim sredinama.Intenzivno se istražuje uloga bakterija u nisko-temperaturnom formiranju dolomita.U Hrvatskoj su dolomiti paleozojske ili mezozojske starosti.

DOLOMIT

Dolomit se koristi kao sirovina za cement, te kao izvor magnezijvog oksida. Može sadržavati naftu (rezervoar nafte), ili metale poput olova, cinka i bakra. Može se koristiti kao punilo u željezarama.U hortikulturi, dolomit i dolomitni vapnenac dodaju se tlima zbog smanjivanja kiselosti.Prodaje se i kao prehrambeni dodatak, kao izvor kalcija i magnezija.Može poslužiti i za izradu nakita.

VAPNENAC

Vapnenac je karbonatna stijena, koja najčešće nastaje od skeleta organizama. Može biti klastična i organogena.Vapnenci se nađu u svim regijama Hrvatske, a raspon starosti im je od karbona do badena.Koriste se kao građevinski materijal ili kao punilo, npr. u željezarama, te za izradu vapna.

VAPNENAC

CEMENTNI LAPOR

Lapor je hibridna stijena nastala od autigenih (kalcij-karbonat) i alotigenih (minerali glina) sastojaka.Dio tih minerala je biogenog podrijetla i potječe od karbonatnih ili opalnih skeleta.Većina lapora koji se eksploatira u Hrvatskoj je kenozojske starosti (paleogen i neogen).

CEMENTNI LAPOR

Glavna je sirovina u proizvodnji cementa.Danas se eksploatira u Našicama, Istri (Umag i Koromačno) i Dalmaciji (Split).Postoji još niz lokaliteta gdje se nalaze rezerve za buduću eksploataciju.

DIJATOMIT

Dijatomit ili dijatomejska zemlja je meka sedimentna stijena nastala od frustula algi kremenjašica.Lako se drobi u fini bijeli puder.U Hrvatskoj je poznat u sarmatskim stijenama Medvednice i na otoku Braču, ali se ne eksploatira.

FOSILI U DIJATOMITU

DIJATOMIT

Koristi se za filtraciju, kao abraziv (paste za zube, poliranje metala), mehanički insekticid, absorbent za tekućine (npr. za kućne ljubimce), termalni izolator, u industriji dinamita

DIJATOMIT

DIJATOMIT

DIJATOMIT

BARIT

Barit ili “kamen težac” po mineralnom sastavu je BaSO4.

U Hrvatskoj je nađen u Gorskom kotaru, na Petrovoj gori i u Lici.

BARIT

Ležišta u Gorskom kotaru (Homer, Mrzle Vodice, Crni Lug) i Lici (Ričice) sedimentnog su porijekla, nalaze se na kontaktu stijena permske i donjotrijaske starosti. Rudna tijela lećastog oblika, a vjeruje se da su ulogu u njihovoj genezi imali mikroorganizmi (sumporne bakterije).Koristi se kod bušenja na naftu i plin (77%) industriji boja i papira, u medicinskoj rtg dijagnostici i sl.

GRAFIT

U Hrvatskoj su nađena ležišta u paleozojskim stijenama Psunja i Papuka. Ležišta su nastala regionalnom metamorfozom klastičnih sedimentnih stijena s pojavama ugljena.Grafit se koristio u lijevaonicama, ali je proizvodnja obustavljena 1971.g zbog neekonomičnosti.

SUMPOR

U Hrvatskoj se vadio kod Radoboja u Hrvatskom Zagorju, iz lapora neogenske (sarmatske starosti).Nastao je u morskom okolišu uz pomoć sumpornih bakterija.

SUMPOR

Koristi se najviše za dobivanje sumporne kiseline u kemijskoj industriji.U proizvodnji gume, gdje daje elastičnost kaučuku.U medicini za liječenje kožnih bolesti.Za proizvodnju šibica, pesticida, papira; za sumporenje bačvi.