Predavanje 5Predavanje 5IzvoriIzvoriRijekeRijeke

Voda u krVoda u krššuu

IzvoriIzvori

•• NajveNajvećći dio podzemne vode ponovno izlazi i dio podzemne vode ponovno izlazi na povrna površšinu tamo gdje postoje geoloinu tamo gdje postoje geološške i ke i morfolomorfološške moguke moguććnosti. Mjesta izlaska se nosti. Mjesta izlaska se zovu zovu izvoriizvori, a ako je izlazak vode difuzan, , a ako je izlazak vode difuzan, nazivaju se nazivaju se pipišštevinetevine..

•• Razlikujemo Razlikujemo silazne, preljevne i silazne, preljevne i arteartešškeke izvore.izvore.

•• Primjeri izvora u Primjeri izvora u magmatskimmagmatskim (gore), (gore), karbonatnim (sredina) i karbonatnim (sredina) i klastiklastiččnimnim (dva zadnja (dva zadnja primjera na slici) primjera na slici) naslagama.naslagama.

•• SilazniSilazni-- voda se izljeva voda se izljeva preko slobodne povrpreko slobodne površšine ine (preko vode temeljnice) (preko vode temeljnice) pod utjecajem gravitacije. pod utjecajem gravitacije. (kao kod kante koja se (kao kod kante koja se puni vodom i vipuni vodom i viššak curi ak curi preko ruba)preko ruba)

•• Preljevni Preljevni –– voda se voda se preljeva preko zaustave ili preljeva preko zaustave ili barijere.barijere.

Površina

Izvori

Izvori

Izvori

Izvori

Rasjed

•• ArteArtešški ki –– uklijeukliješštena voda izbija na povrtena voda izbija na površšinu pod inu pod tlakom (tlakom (hidrostatskimhidrostatskim ili/i ili/i geostatskimgeostatskim). ).

•• Gejziri Gejziri –– periodiperiodiččno izbacuju paru iz podzemnih no izbacuju paru iz podzemnih rezervoara. Potrebno je podzemno spremirezervoara. Potrebno je podzemno spremiššte vode i te vode i izvor topline koji vodu pretvara u paru.izvor topline koji vodu pretvara u paru.

•• Izvori u krIzvori u krššu su u su analogni izvorima u analogni izvorima u ostalim terenima, s ostalim terenima, s određenim određenim specifispecifiččnostima.nostima.

--razlike u kolirazlike u količčini vodeini vode--neki imaju male, a drugi neki imaju male, a drugi velike kolivelike količčine vode.ine vode.

EstaveleEstavele su izvori (uzlazni su izvori (uzlazni i preljevni) za visokog i preljevni) za visokog vodostaja, a za niskoga vodostaja, a za niskoga su ponori. Na slisu ponori. Na sliččan an nanaččin djeluju i vrulje.in djeluju i vrulje.

•• Posebni tipovi izvora su:Posebni tipovi izvora su:--mineralni izvori, koji su znak vemineralni izvori, koji su znak većće kolie količčine ine

otopljenih mineralnih tvari u vodi.otopljenih mineralnih tvari u vodi.--termalni izvori su izdanci vrutermalni izvori su izdanci vrućće vode. Uz e vode. Uz

njih su danas vezane toplice tj. terme. njih su danas vezane toplice tj. terme.

Vode tekuVode tekuććiceice•• Voda koja teVoda koja tečče e

povrpovrššinom, nosi inom, nosi sa sobom sa sobom rastrorastroššenienimaterjalmaterjal koji je koji je rezultat ostalih rezultat ostalih egzodinamskihegzodinamskihfaktora faktora ((insolacijainsolacija, , smrzavanje, smrzavanje, organizmi i organizmi i vjetar) i dovodi vjetar) i dovodi do do denudacijedenudacije..

•• Kretanje vode Kretanje vode ovisi o nagibu ovisi o nagibu terena, gravitaciji, terena, gravitaciji, geologeološškim kim karakteristikama karakteristikama terena (tip stijena, terena (tip stijena, tektonska tektonska poremeporemeććenost), enost), kolikoliččini vode. Voda ini vode. Voda uvijek teuvijek tečče e smjerom smjerom najmanjeg otpora, najmanjeg otpora, a posljedice mogu a posljedice mogu biti biti razaralarazaralaččkeke i i graditeljske.graditeljske.

A

B

A

B

•• RazaralaRazaralaččkakadjelatnost: voda djelatnost: voda svojom snagom , svojom snagom , zajedno s zajedno s pokupljenim pokupljenim materjalommaterjalom dubi dubi korito (erozija) korito (erozija) boboččno i dubinski. no i dubinski. UUččinak ovisi o inak ovisi o nagibu i o nagibu i o tvrdotvrdoćći i (otpornosti) (otpornosti) podloge.podloge.

•• Gornji tok: ima izvoriGornji tok: ima izvoriššte, veliki nagib, jate, veliki nagib, jačča je dubinska nego a je dubinska nego boboččna erozija (korito nalikuje slovu V), voda ima veliku snagu , na erozija (korito nalikuje slovu V), voda ima veliku snagu , pa presijeca i neke zapreke.pa presijeca i neke zapreke.

•• Srednji tok: manji Srednji tok: manji hagibhagib, pli, plićće korito, boe korito, boččna erozija jana erozija jačča od a od dubinske (javlja se samo za vidubinske (javlja se samo za viššeg vodostaja, javlja se zavijanje eg vodostaja, javlja se zavijanje korita.korita.

•• Donji tok: voda teDonji tok: voda tečče polagano i mirno u proe polagano i mirno u prošširenim koritima, irenim koritima, uklanja se zaprekama, javljaju se meandri, mrtvi rukavci, uklanja se zaprekama, javljaju se meandri, mrtvi rukavci, otootoččiićći.i.

•• Erozija djeluje regresivno, u smjeru izvoriErozija djeluje regresivno, u smjeru izvoriššta. Erozijska ta. Erozijska baza su najnibaza su najnižža mjesta gdje prestaje dubljenje, a a mjesta gdje prestaje dubljenje, a prijenos prijenos materjalamaterjala je minimalan. Na promjenu je minimalan. Na promjenu erozijske baze utjeerozijske baze utječče promjena nagiba terena, kolie promjena nagiba terena, količčina ina oborina, promjena klime itd.oborina, promjena klime itd.

TLOCRT

PROFIL

Najveća brzna

Jaka kosina,veća brzina rijeke

Pad brzine, porast sedimentacije

Sporo

Brzo

Erodiranapovršina

Mala kosina,manja brzina rijeke

•• ““UnatraUnatražženoeno”” djelovanje erozije dovodi do borbe djelovanje erozije dovodi do borbe za izvoriza izvoriššnu vodu između dva vodotoka nu vodu između dva vodotoka --piraterijapiraterija..

•• Primjeri erozijskog djelovanja rijeke + Primjeri erozijskog djelovanja rijeke + piraterijapiraterija(zadnje dvije slike). Desni tok je bio ja(zadnje dvije slike). Desni tok je bio jačči.i.

•• Akumulacije: u niAkumulacije: u nižžim dijelovima taloim dijelovima taložži se sitniji i se sitniji materjalmaterjal , a krupniji zaostaje u gornjem dijelu , a krupniji zaostaje u gornjem dijelu toka. U poplavnim ravnicama sedimentacija se toka. U poplavnim ravnicama sedimentacija se vrvršši i izvan korita.i i izvan korita.

Breča Glinovitisediment

PijesakČvrsta stijena

•• Rijeke stvaraju razliRijeke stvaraju različčite ite tipove dolina (koja bi bila za tipove dolina (koja bi bila za Savu?):Savu?):

--KonsekventnaKonsekventna--uvjetovana uvjetovana geologeološškom građom i nagibom kom građom i nagibom terenaterena

--SupsekventnaSupsekventna ––prati zonu lako prati zonu lako trotroššivihivih stijena.stijena.

--AntecedentnaAntecedentna –– nastala je nastala je prije zavrprije završšnih tektonskih nih tektonskih poremeporemeććaja.aja.

--EpigenetskaEpigenetska –– urezana je u urezana je u najmlađe talonajmlađe taložžine koje ine koje prekrivaju stare strukture.prekrivaju stare strukture.

Terase su ostaci starog Terase su ostaci starog dolinskog dna (vidi sliku).dolinskog dna (vidi sliku).

Poplavna ravnica

Terase

Terasa Nova poplavnaravnica

Uloga tekuUloga tekućće vode u kre vode u krššuu•• U oblikovanju povrU oblikovanju površšine najznaine najznaččajnija je erozijska uloga ajnija je erozijska uloga

vode.vode.•• ŠŠkrapekrape--žžljeboviljebovi na vapnenana vapnenaččkim povrkim površšinamainama•• Ponikve, vrtaPonikve, vrtačče ili e ili docidoci--ljevkasta udubljenja u krljevkasta udubljenja u kršškom kom

terenu.terenu.•• JameJame--vertikalna udubljenja strmih strana, malog vertikalna udubljenja strmih strana, malog

promjera i velike dubine. promjera i velike dubine.

•• PonoriPonori--udubine ili pukotine izravno vezane s udubine ili pukotine izravno vezane s vodonosnimvodonosnimššupljinama u podzemlju krupljinama u podzemlju kršša. Vaa. Važžni su u ni su u hidrogelogijihidrogelogiji jer jer omoguomoguććuju brz i potpun prijelaz povruju brz i potpun prijelaz površšinskih krinskih kršških kih vodotokovavodotokova u podzemlje.u podzemlje.

•• UvaleUvale--duguljaste udubine u krduguljaste udubine u kršškom podrukom područčju. Oblikovane ju. Oblikovane su u tektonski razlomljenim terenima, a dno im je obisu u tektonski razlomljenim terenima, a dno im je običčno no ravno. Ako imaju ravno. Ako imaju vodotokovevodotokove oni mogu zavroni mogu završšiti u iti u ponorima.ponorima.

•• PoljaPolja--najvenajvećća morfoloa morfološška pojava u krka pojava u krššu (imaju geografske u (imaju geografske nazive: Popovo polje, Livanjsko polje). Mogu biti duganazive: Popovo polje, Livanjsko polje). Mogu biti dugaččka i ka i po nekoliko desetaka km. Kroz vepo nekoliko desetaka km. Kroz veććinu polja inu polja protjeprotjeććuu rijeke rijeke ponornice. Na jednom kraju polja izvor a na drugom ponor.ponornice. Na jednom kraju polja izvor a na drugom ponor.

•• KrKršške pojave su najbolje razvijene u terenima izgrađenim od ke pojave su najbolje razvijene u terenima izgrađenim od vapnenaca i dolomita, i najvapnenaca i dolomita, i najččeeššćće u e u mezozojskimmezozojskim terenima terenima (trijas, jura, kreda).(trijas, jura, kreda).

Izvor

PonornicaJamaPonor

Špilja

Kraška dolina