TEHNOLOGIJA GRAðENJA

NISKOGRADNJA

XII. predavanjeTEHNIKA I

TEHNOLOGIJA ASFALTERSKIH

RADOVA

ASFALTERSKI RADOVI

VALJANI ASFALTBETONI

LIJEVANI ASFALTBETONI

ASFALTNI MAKADAMI

ASFALTERSKI RADOVI

Asfalterski radovi� obuhv a ćaju izvedbu asfaltnih zastora (plošne grañevinske konstrukcija)

� asfaltni slojevi kolni čkih konstrukcija� obloge pokosa i dna hidrotehni čkih kanala, brana i bazena� podloge hodnika i pješa čkih staza; � podovi hala, igrališta ....

od raznih vrsta asfaltnih betona� valjani asfaltni betoni � asfaltni tepisi � lijevani asfalti

kod koj ih je v eziv o agregata v iskomolekularna organ ska ugljikovodi čna (hidro-karbonatna) veziva� dobra adhezijsku prionjljivost na kamene materijale� hidrofobnost tj . odbijaju v odu, � plasti čna konzistencija ,� otporna na djelovanje atmosferilija i raznih agresi vnih kemikalij a.

Asfaltni beton mješavina triju osnovnih sastavnica

1. ugljikovodi čno vezivo

2. kameno brašno� - mljevena kamena sitne ž (prašina) veli čine "zrna"

do oko 0,25 mm (iznimno 0,71 mm) � - 60 % - 85% granulometrijskog sastava čini punilo

(promjer " čestica" manji od 0,063 mm)

3. mineralna sastavnica tj. kamena sitne ž(agregatasfaltne mase)

� nesijani ili sijani prirodni šljunak � drobljeni nesijani ili sijani minirani kameni mater ijal .

Ugljikovodi čna veziva� - prirodni asfalt

� o podzemnih nalazišta

� o ponekad izbija na površinu u obliku “asfaltnih jezera”(otok Trinidad),

� - bitumen (petrolejski odnosno naftni asfalt) � o dobiva kao posljednji teški proizvod (ostatak) pri

destilaciji sirove nafte,

� - katran (ter )

� dobiva suhom destilacijom ugljena ili, rijeñe, rasvjetnog plina.

Katran� - kvalitetnije vezivo od bitumena -

� o niža viskoznosti� viskoznost je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni pložaja

sastavnih čestica neke tvar; pri povišenoj temperaturi se smanjuje pa se stoga sastvanice asfaltne mješavine zagrijavaju kako bi ukupni tehnološki postupak rezultirao što kvalitenije izvednim asfaltnim zastorom

� o visoka prionljivost na agregat� - veća otpornost na djelovanje vode

� - proizvodno naskuplje vezivo� - ne rabi u masovnim asfalterskim radovima� - rabi se za visokokvalitetne lijevane asfaltne zastore -

� o kolnika mostov a � o plo čnika gradskih ulica.

Bitumen� Razmjerno nepovoljna viskoznost bitumena smanjuje se -� - razrje ñivanjem bitumena podesnim ulj ima (nakon ugradnje

asfaltne mješavine ulja ispare - ov aj se postupak u praksi rijeñe koristi)

� - disperzijom bitumena u vodi –

� o polustabilne bitumenske emulzije

� o mješavine bitumena, vode i emulgatora� § anionske ili kationske aktivne tvari (ovisno o agr egatu)

� •••• smanjuje površinsku napetost izme ñu raspršenog bitumena i vode

� •••• omogu ćavaju brzo vezanje odnosno "ljepljenje" bitumena po pov ršini agregata

� nakon isparavanjem ulja ili v ode bitumen ostaje kao veziv o u asfaltnoj masi.

Punilo (kameno brašno)� - učvrš ćuje strukture ugljikovodi čnog veziva� - smjesa bitumena i punila daje bitumenski mort .

� o povezuje zrna kamenog skeleta � o ispunjava prostor izme ñu zrna kamenog skeleta � o sastoji se od

� § dijela slobodnog bitumena� •••• stvara ljepljivi filma oko zrna kamenog

skeleta koji time postaje koherentan materijal� •••• ispunjava prostor izme ñu zrna kamenog

skeleta a dio pore unutar pojedinih zrna (adsorbirani bitumen )

� § samog bitumenskog morta koji sadrži punilo i drugi dio (vezanog) bitumena.

Agregat asfaltnog betona� - čini 92% do 97% mase asfaltne mješavine� - sastoji se od slijede ćih proizvodnih ina čica kamene

sitne ži � o prirodni (ne)sijani nedrobljeni pijesak i šljunak,� o prirodni drobljeni (i sijani) šljunak,

� o drobljena i sijana kamena sitne ž dobivena iz (minirane) stijene

� o miješavina drobljenih (predhodno miniranih) i prirodnih (pjeskovitih, šljunkovitih) kamenih mater ijala bilo nesijanih bilo sijanih .

Agregat asfaltnog betona� - sva kamena sitne ž traženog granulometrijskog

sastava � - sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla � - karbonatnog sadr žaja

� - bolje "obljepljepljivanje" bitumenom

� - bolje "upijanje" bitumena� - jeftinija pridobivanje (proizvodnja)

� - svi asfaltni slojevi kolni čke konstrukcije� - trošivi (habaju ći) slojevi kod srednjeg, lakog i vrlo

lakog prometnog optere ćenja

Mješavina asfaltnog betona - proizv onja i/ili izvedba-

� o zagrijana (topla, vru ća) miješavina� § zagrijane (vru će) kamene sitne ži i zagrijanog (toplog) veziva

� § hladne kamene sitne ži i zagrijanog veziva � § zagrijane kamene sitne ži i hladnog veziva

� o hladna mješavina� § mješavina hladne kamene sitne ži i hladnog veziva

� o izvan (dalje od) mjesta ugradnje ( in plant )� o u neposrednoj blizini mjesta ugradnje (miješanje sa stav nica

nije sastavni dio ugradnje asfaltne mase)� o na licu mjesta ugradnje

� mješanje sastavnica je dio postupka ugradnje asfalt a (in situ ).

Agregat asfaltnog betona� - drobljena kamena sitne ž traženog granulometrijskog

sastava � - eruptivno i/ili metamorfno porijeklo� - silikatni sadr žaj

� - visoka fizi čko-mehani čka svojstva (visokoa otpornost na habanje i na djelovanje smrzavanja)

� - slabije/te že "obljepljuje" bitumen� - slabije "upija" bitumen� - skuplja u pridobivanju odnosno u proizvodnji

� - samo za završene asfaltne zastore � - trošive (habaju će) slojeve kod autocesta i cesta

(vrlo) teškog prometnog optere ćenja (ovo iz razloga što je kamena sitne ž silikatnog sadr žaja

Vrste asfaltnih zastora i slojevaU smislu � - načina i mjesta dodavanja (miješanja) ugljikovodi čnog veziva � - zagrijanosti asfaltne mješavine� - načina ugradnje (izvedbe) asfaltnog slojarazlikuju se -

� - asfaltbetoni –� - (v ru ći i hladni) valjani asfaltbetoni� - asfaltni tepisi� - lijevani asfalti (lijevani asfaltbetoni)

� - asfaltni makadami -

� - zasuti asfaltni makadami (pov ršinske obrade) � - zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami � - miješani asfaltni makadami

� asfaltne stabilizacije

Kolni čke konstrukcije od valjanih asfaltbetona

Savitljive cestovne kolni čke konstrukcije� - izvode se u na čelu od dva ili tri sloja asfaltbetona

� o (redom od gore prema dole)

� o (jednoslojni ili dv oslojni) asfaltni zastor koji obuhv a ća -

� § trošivi (habaju ći sloj, “topeka”) � •••• deblj ine oko 4 cm ukoliko se radi o jednoslojnom za storu

� •••• ukoliko se radi o dv oslojnom zastoru tada obuhva ća j

� § vezni sloj (binder) debljine oko 6 cm, � o nosiv sloj vezan bitumenom (bito-sloj ili bito-

šljunak) deblj ine oko 20 cm.

Vezani asfaltni kolnici(kolni čke konstrukcije)

Hrvatski tehni čkim uvjeti za radove u cestogradnji utvr ñenju slijede će asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolni čkih konstrukcija (redom od gore):

� - habaju ći sloj HS od asfaltbetona AB s agregatom veli čine zrna -

� - do 8 mm (AB 4) za deblj ine izvedenog sloja 2 – 3 cm � - do 12 mm (AB 8) za debljine izv edenog sloja 3 – 4 c m � - do 16 mm (AB 11) za deblj ine izvedenog sloja 3,5 – 5 cm � - do 22 mm (AB 16) za deblj ine izvedenog sloja 4,5 – 6 cm � - do 32 mm (AB 22) za debljine izvedenog sloja 7 – 8, 5 cm

� - gornji bitumenizirani nosivi habaju ći sloj BNHS s agregatom veli čine zrna

� - do 22 mm (BNHS 16) za debljine izvedenog sloja 4,5 mm – 6,5 cm � - do 32 mm (BNHS 22) za debljine izvedenog sloja 5,5 mm – 10 cm

� → ov o je ustv ari vezni sloj.

Vezani asfaltni kolnici(kolni čke konstrukcije) - nastavak

Hrvatski tehni čkim uvjeti za radove u cestogradnji utvr ñenju slijede će asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolni čkih konstrukcija (nast avak):

� - - gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS sa agregatom veli čine zrna ovisno o tipu i debljini sloja –

� - do 32 mm (BNS 22) � - do 45 mm (BNS 32) � - do 64 mm (BNS 45)

� - donji bitumenizirani nosivi sloj DBNS sa agregatom veli čine zrna ovisno o tipu i debljini sloja -

� - do 32 mm (DBNS 22) � - do 45 mm (DBNS 32) � - do 64 mm (DBNS 45)

� → što su ustvari nosivi slojevi vezani bitumenom .�

Vezani asfaltni kolnici(kolni čke konstrukcije) - nastavak

Suvremeni habaju ći t j. trošivi slojevi izv ode se tako ñer u vidu

splitmastiks asfalta (SMA)� posebne vrste asfaltne mase sa v rlo kvalitetnom dro bljenom

kamenom sitne ži te najkavalitetnij im bitumenom i prirodnim asfaltom kao vezivom

→ ov o je ustv ari jedan od oblika asfaltnog tepiha .

Donji bitumenizirani nosivi slojevi izv ode se takoñer kao

asfaltne stabilizacije� oblik "in situ" u čvrš ćivanja slojeva kamene sitne ži sa

hladnim ili zagrijanim bitumenom kao vezivom� sli čno kao stabil izacije vezanih no sivih slojeva kamen e sitne ži kod koj ih je

vezivo cement odnosno vapno.

Asfaltbetoni � Valjani asfaltbetoni u užem smislu :

� - miješanje asfaltne mase odv ija prije i izvan mjesta same ugradnje u asfaltnim bazama

� - ugradnja sa obvezatnim valjanjem izv edenog asfaltnog sloja

� - mogu biti proizv edeni i ugra ñeni kao � - hladne mješavine (rij e ña uporaba, uglavnom za održavanje

kolnika krpanjem udarnih rupa)

� - (uglavnom i naj češće) vru će mješavine asfaltnbetona ,

- Asfaltni tepisi:� - podvrsta vru će miješanih valjanih asfaltbetona

� - za izvedbu tanjih i kvalitetnijih asfaltnih zastora),

Asfaltbetoni - nastavak

- Lijevani asfaltI� - miješanje asfaltne mase prije ugradnje obavlja -

� - ili u asfaltnim postrojenj ima (" in plant ") dalje od mjesta ugradnje,

� - ili u posebnim miješalicama na kamionskom podvozju na licu mjesta ugradnje (" in situ ")

� - ugradnja asfaltne mase je lijevanjem na podlogu bez strojnog valjanje izvednog asfaltnog zastora

� pov ršina se zagla ñuje laganim ru čnim drvenim valj čićima ukoliko ugradnja nije posebnim finišerima za izvedb u lij evanih asfalta

Asfaltni makadami � miješanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ") � o ugradnja obuhva ća miješanje sastojaka

� o zagrijani ili hladni b itumena kao veziva, hladna kam ena sitnež i

� - podjela:

� - jednoslojni ... višeslojni zasuti asfaltni makadami� - jednoslojene ... višeslojne te poja čan e površinske obrade

� - prv o se na podlogu nanosi uglj ikov odi čno veziv o a zatim sloj kamene sitneži koj i se nakon toga uv alj a v alj kom

� - zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami� - prvo se izvodi sloj kamene sitneži a zatim se sloj "zalijeva" ili prska vezivom

koje zatim prodire il i "penetrira" u sloj kamene si tneži

� - obvezatno zatvaranje ovako izvednih makadamskih ko lni čkih konstrukcija površinskom obradom

� - miješani asfaltni makadami � - tehnološke kombinacije asfaltbetona i asf altnih ma kadama

VALJANI ASFALTBETONI

(Vrući) valjani asfaltbetoni- osnovno je tehnološko obilj ežje � - miješanje asfaltne mase u miješalicama ("in plant" ili "in situ")

� - ugra ñivanje asfaltne masa zbijanjem tj . valjanjem

� - vru ći postupak proizv odnje (miješanja) i ugradnje (valjanja)

� - preporu čene temperature skladištenja bitumena u spremnicima asfaltnog postrojenja 130 0C - 1600 (najviše do 175 0C).

� - preporu čene temperature asfaltne mješavine na izlazu iz asfaltne baze od 140 0C ± 100C do 1700 ± 100C (najviše do 180 0C)

� - preporu čene temperature asfaltne mješavine na mjestu ugradnje od 130 0C ± 100C do 160 0 ± 100C (najniža 110 0C)

� - dulj ina prijev oza asfaltne mješavine najviše oko 7 0 km

� vrijeme prijevoza najv iše na 1,5 sat od trenutka pr hvata na asfaltnoj bazi

(Vrući) valjani asfaltbetoniIzv edba asfaltnih zastora i slojeva kolni čkih konstrukcija od vru će

miješanih valjanih asfaltnih betona predstavlja u organizacijsko-tehnološkom smislu masovne asfalterske radove koj i moraju osigurati kvalitetu izvednog asfaltnog zastora u smislu njegove -� - ravnosti

� ovisi o brzini izvedbe zastora i kvaliteti (na činu) njegova zbijanja,

� - kompaktnosti (homogenosti)� ovisi o o čuvanju jednake homogenosti proizvednog sastava asfaltne

mješavine prilikom transporta i ugradnje kao i o kvaliteti zbi janja,

� - mehani čka stabilnosti � ovisi o o čuvanju jednake homogenosti sastava asfaltne mješavine

prilikom transporta i ugradnje

� otpornosti na vodu .

Proizvodnja (vru ćeg – valjanog) asfaltbetona – asfaltne baze

Tehnološka i konstruktivna obilje žja asfaltne baze utvr ñuje način sprvaljanja (miješanja) asfaltne mase može biti u tom smislu dvojak:

� cikli čki (asfaltne baze s cikli čkom mješalicom)� kontinuirani (asfaltne baze s kontinuiranom

mješalicom i asfaltne baze tipa bubanj sušeilica-miješalica)

� Cikli čki obl ik spravljanja vru će asfaltbetonske mješavine je kvalitetnij i nego kontinuirani zbog to čnijeg mjerenja sastavnica asfaltne mase vaganjem

� kod kontinuiranog postrojenja agreg at se po obujmu kontinurano protokom dozira prema miješanju

� Suvremeni tehnološki razvoj sve više unapre ñuju tehniku i tehnologiju kontinuirane proizvodnje asfaltnih mješavina posebi ce u svrhu recikl iranja asfaltbetonskih zastora kolni čkih konstrukcija.

“Cikli čka” asfaltna baza (asfalt. baza sa cikli čkom mješalicom)

“Cikli čka” asfaltna baza –proizvodno-tehnološke cjeline

� Postrojenja obuhv a ćaju slijede će osnov ne proizv odno-tehnološke(strojne) podcjeline:

� ¨ sklop v iše bunkera u obliku otvorenih silosa za skladištenje agregata s dodava čima za "proto čno" predoziranje pojedinih v rsta (po veli čina) zrna kamene sitneži (tzv . "frakcija") uklju čiv o transportne trake od bunkera pa nadalje,

� ¨ blago zakošeni rotiraju ći bubanj za sušenje (zagrijavanje i otprašivanje) agregata� o ako se koristi nafta kao gorivo tada se u okviru ov e

podcjelina nalazi se jedna ili v iše cisterni za gor iv o s opremom dov od goriva do plamenika bubnja,

bubanj za sušenje (zagrijavanje i otprašivanje) agregata

Bubanj za sušenj e agregata radi na “prostustruj nom na čelu” pa se naziv a

j oš protustrujni bubanj za sušenje agregata . Kod nj ega v ruća plamena masa struj i u j ednom smj eru a agregat se u bubnj u kre će prema dolj e u suprotnom smj eru. Pri tomu se samo otprašiv anj e izv odi na v išem kraj u bubnj a tj . na po četku bubnj a gdj e ulazi agregat a gdj e su takoñer temperature plamene mase naj niže.

“Cikli čka” asfaltna baza –proizvodno-tehnološke cjeline

� ¨ sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanje punila iz prašine dobivene otprašivanjem agregata u bubnju za sušenje , zajedno s opremom otprašiv anje tj . izv lačenje i transport prašine do i kroz ciklone i filter e koju sa činjavaju posebni cjev ovodi i tzv. “exhaustor” (v entilator) ko j i usisava prašinu iz bubnja kroz filtere; � o u okviru ove tehnološke podcjelina nalazi se jedan ili više

zatv orenih usprav nih silosa za uskladištenje otpraš ivanjem dobijenog i izvana dopremljenog punila zajedno s o premom za transport punila do miješanja;

“Cikli čka” asfaltna baza –proizvodno-tehnološke cjeline

� ¨ sklop opreme za ("vru će") sijanje zagrijanog agregata i miješanje svih sastavnica asfaltne mase koji je smješten u okviru cjelovite višeetažne konstrukcije a obuhva ća slijede će dijelove -

� o uspravni elevator� transport agreg ata od bubnja za sušenje do sijanja,

� o višetažno (koso vibracijsko ili horizontalno rezonantno) sito za sijanje vru ćeg agregata

� uklju čivo manje silo se pro sijanih “frakcija” ispod sita a iznad miješal ice zajedno s vagama za ponovno mjerenje agreg ata i punila pr ije miješan ja,

� cikl i čka miješalica vru ćih sastavnica asfaltne mase

� (prisilna miješalicama s dvije (v odorav ne) osovine lopatica suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajed no s proto čnim mjera čima veziv a i s prskalicama veziv a unutar bubnja miješalice ,

Mješalica u asfaltnoj bazi

“Cikli čka” asfaltna baza –proizvodno-tehnološke cjeline

� ¨ sklop opreme skladišta gotove asfaltbetonske mješavine s skip-ure ñajem (kosa sandu časta prenosilica) � transport vru će mješavine od ispod miješalice pa do zatvorenih (u smislu

vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smješte nih tako ñer u okviru cjelovite etažne konstrukcije ispod koje mogu do ći kamioni za preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugra dnje,

� ¨ skladišta odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena i asfalta� uklju čivo opremu za zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i op remu

(crpke, cjevovodi) za dovod veziva do miješalica,

� sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postroj enja uklju čivo tzv. “komandnu ku ćicu” s opremom i ureñajima

za upravljanje radom postrojenja .

“Cikli čka” asfaltna baza

“Cikli čka” asfaltna baza

“Cikli čka” asfaltna baza s protustrujnim bubnjem za sušenje agregata

“Cikli čka” asfaltna baza s protustrujnim bubnjem za sušenje agregata

Pokretna (“vu čena” na kota čima) “cikl.” asfaltna baza

(“Kontejnerska”) “cikli čka”asfaltna baza

“Kontinuirane” asfaltne baze� dva bitno razli čita tehnološka i konstruktiv na oblika kontinuirana

načina miješanja vru ćeg asfaltbetona:

� - asfaltne baze s kontinuiranom miješalicom� tradicijska koncepcija asfaltnih postrojenja

� s zasebnim okretnim bubnjem za sušenje agregata� s zasebnom opremom za kontinuirano miješanje

asfaltne mase ,

� asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica

� suv remena koncepcija asfaltnih postrojenja � okretni bubanj za sušenje ujedno i miješalica pa

se istovremeno u bubnju odvija zagrijavanje agregata i njegovo miješanje s vezivom i punilom .

“Kontinuirane” asfaltne baze s kontinuiranom mješalicom•malog su do srednjeg proizvodnog u činka•polupokretna lako premjestiva manja postrojenja •po radnoj koncepciji i tomu primjerenoj konstrukcji prili čno sli čna asfaltnim bazama s cikli čkim na činom rada jedino što nemaju sita i što umjesto cikli čke imaju kontinuiranu miješalicu.

“Kontinuirane” asfaltne baze s kontinuiranom mješalicom

� Dijelov i postrojenja:

� 1. sklop više bunkera za skladištenje agregata s dodava čima za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene sit neži uklju čiv o transportne trake od bunkera do bubnja za sušen je,

� 2. blago zakošeni okretni bubanj za sušenje agregata(bubanj za zagrijavanje i istov remeno otprašivanje agregata); u okviru ov og dijela nalazi se spremnik za gorivo s opremom dov od goriv a do plamenika bubnja ako se koristi nafta kao goriv o,

� protustrujni bubanj zasušenje agregata

� 3. sklop opreme za otprašivanjem agregata u bubnju za sušenje zajedno s opremom za izvla čenje, transport i izdvajanje prašine (cjev ov odi, filteri i “exhaustor”),

“Kontinuirane” asfaltne baze s kontinuiranom mješalicom

� 4. sklop opreme za miješanje i uskladištenje asfaltne mase (naj češće smješten u okv iru cjelovite višeeta žne konstrukcije) koj i obuhv a ća slij ede će dijelove -� - strmi elevator za transport agregata od bubnja za sušenje do

podru čj a miješanja,

� - v odoravna pu žna miješalica za miješanje sv ih sastavnica asfaltne mase uklj i čiv o proto čne dozatore uglj ikov odi čnog veziva i prskalice veziva unutar miješalice,

� - skladišta gotove asfaltbetonske mješavine u vidu malog bunkera (silosa) ispod kojega mogu do ći kamioni za preuzimanje i daljnj i transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

� 5. skladišta odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) b itumena uklju čivo opremu za zagrijavanje veziva kao i opremu (crp ke, cjevovodi) za dovod veziva do miješalica ,

� 6. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja uklju čivo “tzv. komandnu ku ćicu .

Pokretna suvremena “kontinuirane” asfaltne baze s kontinuiranom mješalicom

Pokretna suvremena “kontinuirane” asfaltne baze s kontinuiranom mješalicom –središnji dio

“Kontinuirane” asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica-mješalica

� Asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica–miješalica tr enutno su dv ojake tehnološke koncepcije i iz toga proizišle konstrukc ije. � nj ihov razvoj je zapo čeo s koncepcijom i konstrukcijom okretnog

jednostrukog bubnja tipa sušilica–miješalica s uporednim sušenjem i miješanjem sastav nica asfaltne mase u istom prostoru bubnja.

� nakon toga slij edi sadašnji razv oj dvostrukih bubnja tipa sušilica–miješalica� odvojeni procesi sušenja i miješanja sastavnica

asfaltne mase odvijaju u istom, ali po prostoru dvostrukom, okretnom bubnju .

� bubanj za sušenje (odnosno samo zagrijavanje) agregata i istov remno miješanje agregata za veziv om

� vezivo se dodaje oko sredine dna bubnja kroz posebnu cijev –

� obuhv a ća uglav nom tri podru čja

� podru čje zagrijavanja agregata, � podru čje zagrijavanja agregata i asfaltnog loma

(ukoliko se radi o uporabi dijelom recikliranom agregata),

� podru čje miješanja s punilom (f ilerom) i bitumenom kao vezivom

“Kontinuirane” asfaltne baze s bubnjem tipa sušilica-mješalica

“Kontinuirane” asfaltne baze s jednostrukim istosmjernim bubnjem tipa sušilica-mješalica

“Kontinuirana” asfaltna baza s jednostrukim istosmje rnimbubnjem tipa sušilica-mješalica agregata (agregat s e kre će u istom smjeru u kojem “ide” i plamena struja vru ćeg zraka) koja nema mogu ćnost korištenja recikliranog asfaltnog loma

“Kontinuirana” asfaltna baze s istosmjernim jednostrukim bubnjem tipa sušilica-mješalica agregata koja koristi reciklirani asfaltni lom (dodaje se u sredini)

“Kontinuirana” asfaltna baze s istosmjernimjednostrukim bubnjem tipa sušilica-mješalica agregata koja koristi reciklirani asfaltni lom (dodaje se u sredini)

“Kontinuirane” asfaltne baze s jednostrukim protustrujnim bubnjem tipa sušilica-mješalica

“Kontinuirana” asfaltna baza s jednostrukim protustr ujnim bubnjem tipa sušilica-mješalica agregata (agregat se kre će u suprotnom smjeru u kojem “ide” i plamena struja vru ćeg zraka) koja nema mogu ćnost korištenja recikliranog asfaltnog loma (vezivo se d odaje u sredini)

“Kontinuirana” asfaltna baze s protustrujnim jednostrukim bubnjem tipa sušilica-mješalica agregata (koristi reciklira ni asfaltni lom)

protustrujnijednostruki bubanj tipa sušilica-mješalica agregata (dolazi u zoni A) -koristi reciklirani asfaltni lom (dodaje u sredini tj. zoni B)- vezivo se dodaje na kraju (zona C iza plamenika)

“Kontinuirane” asfaltne baze s protustrujnim dvostrukim bubnjem tipa sušilica-mješalica

– recikliranje asfaltnog loma

Ugradnja (vru ćeg, valjanog) asfaltbetona

Osnovni strojevi za ugradnju zastora i vezanih nosi vih slojeva od asfaltnog betona -

� - finišer� - složena tehnološka oprema

� - posebni gra ñev inski stroj na pokretnom postolju � - obuhva ća slij ede će osnov ne ure ñaje:

� - sanduk za prihvat asfaltbetona iz kamiona, � - transportnu traku za dotur materijala do razdjeljiva ča, � - razdjeljiva č u obliku beskona čnog vijka «peglu» za ravnanje i

po četno zbijanje ugra ñenog sloja asfaltnog betona

� - valjci� - kombinacija tandem-vibracijskog vljaka i valjka

gumenjaka

Osnovni strojevi za ugradnju zastora i vezanih nosivih slojeva od asfaltnog betona

finišer

Finišeri na kota čima i na gusjenicama

LIJEVANI ASFALTBETONI

Lijevani asfaltbetoniPri izvedbi zastora od lijevanih asfalta miješanje sastvnica

prije ugradnje obavlja -� - ili u asfaltnim postrojenjima (" in plant ") dalje od

mjesta ugradnje -� - pri čemu je, nakon dovoza, ugradnja posebnim

finišerima za izvedbu lijevanih asfalta.� - ili u posebnim miješalicama na kamionskom

podvozju (tzv. kuhalima odnosno “ koherima ”) na licu mjesta ugradnje (" in situ ") -

� pri čemu je ugradnja ru čna lijevanjem na podlogu a površina zastora se zagla ñuje laganim ru čnim drvenim valj čićima

ASFALTNI MAKADAMI

Asfaltni makadami � miješanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ") � o ugradnja obuhva ća miješanje sastojaka

� o zagrijani ili hladni b itumena kao veziva, hladna kam ena sitnež i

� - podjela:

� - jednoslojni ... višeslojni zasuti asfaltni makadami� - jednoslojene ... višeslojne te poja čan e površinske obrade

� - prv o se na podlogu nanosi uglj ikov odi čno veziv o a zatim sloj kamene sitneži koj i se nakon toga uv alj a v alj kom

� - zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami� - prv o se izv odi sloj kamene sitneži a zatim se sloj "zalij eva" ili prska v eziv om koje zatim

prodire ili "penetrira" u sloj kamene sitneži

� - obvezatno zatvaranje površinskom obradom

� - veliki broj šupljina (10-12% obujma sa činjavaju šupljine) pa se zbog toga tijekom korištenja (prometovanja po njima) nak nadno sabijaju

Zasuti asfaltni makadami –površinske obrade

Izvedba (dvoslojnog zastora) zasutog asfaltnog makadamaobuhvaća slijedeće tehološke zahvate -� - priprema podloge

� rav nanje i zbijanje nosiv og nev ezanog sloja kamene sitneži ili vezanog sloja penetriranog makadama kao podloge zastora

� - početno zalijevanje (prskanje) ugljikovodi čnog veziva� primjerice zagrijanog bitumena oko 1,4 kg/m2 ili bitumenske emulzije

oko 1,8 kg/m2

� - (za)sipanje kamene sitneži sa razastiranjem (primjerice veličine zrna do 16 mm)

� - meñu valjanje primjerice sa dva prelaza valjkom,� - zav ršno zalijevanje (prskanje) ugljikovodi čnog veziva , � - zav ršno (za)sipanje kamene sitneži sa razastiranjem

� primjerice veličine zrna do 8 mm

� - završno valjanje� primjerice sa četiri prelaza valjkom.

Zasuti asfaltni makadami –površinske obrade

Osnov nu jednostav nu tehnološku opremu (grupu stroje va) za izvedbu zastora od zasutog asfaltnog makadama sa činjava:

� - spremnici, grija či i prskalice veziva na kamionskom postolju (pokretni distributor veziva )

� - “nesamostalni” razastira č kamene sitneži (razastira č agregata) koje se vješa o stražnje kota če kamiona koj i dov oze kamenu sitnež i koj i se kre će se zajedno sa kamionom prilikom razastiranja agre gata,

� - valjak . ili

� - spremnici veziva na kamionskom postolju ,� posebni finišer

� samohodni distributor veziva i razastira č kamene sitne ži na jedinstvenom postolju s kota čima sa opremom za prihvat i doziranje agregata iz kamiona te s valjkom za zbijanje polo ženog zastora zasutog makadama.