Tehnoloske osnove odrzavanja

7/31/2019 Tehnoloske osnove odrzavanja

1/15

TEHNOLOKE OSNOVE ODRAVANJA VOZILATehnologija ili nauka o vjetinama i zanatima predstavlja sinonim savremenosti i vrhunskihostignuda, prije svega u omenu tehnikih nauka. Meu brojnim definicijama ovog pojmamogu da se nau i takve po kojima tehnologija oznaava sistemsko tretiranje nekog umijeda

(sposobnosti, zanata i sl.) ili tehniki meto za ostvarivanje praktinih potreba.

Pojam tehnologije anas je prisutniji u svakonevnom ivotu nego ranije. Ako se usvojipolazite o postojanju prirodne veze izmeu tehnologije kao tehnike iscipline i strukturerutva kao socijalnekategorije, moe a se pokae da je kroz historiju nastanak neke novetehnologije uvijek prethoio nastanku nove rutvene strukture. Drugim rijeima, novetehnologije poinju a se primjenjuju u zateenoj rutvenoj strukturi. U toku usavravanjakojim se otinarutvena struktura prilagoava uslovima primjene takve nove tehnologijestvaraju se uslovi za nastanak jo novije tehnologije (Slika 1.). Zbog toga se i urutvenim i uprirodnim naukama neprekidno bavimo tehnologijama.

Razvojna tehnologija Proizvodna tehnologija Tehnologija odravanja

Definicije tehnologije:

Tehnologija je Nauka o vjetinama i zanatima ili Nauno prikazivanje ljudskedjelatnosti kojoj je svrha prerada prirodnih proizvoda (sirovina) za ljudsku upotrebu

Skup pojmova koji se odnose na neku nauku ili umjetnost (grki) Sistematsko prouavanje nekog umijeda ili Tehniki meto kojim se ostvaruje

praktini cilj ili Skup postupaka primenjenih radi obezbjeenja uslova neophodnih zaljudski opstanak.


2/15

Slika 1. Zavisnost razvoja tehnologije i drutva

Imajudi u viu gore pomenute efinicije, a uvaavajudi realno stanje stvari u tehnici irutvenom okruenju, izvjesno je a tehnologija, sa stanovita savremenih

tehnikih nauka, prestavlja jenu o sistemskih nauka, pomodu koje se kompleksno("sistemski") tretiraju rani procesi. Ovo moe a se potkrepi okazima iz tehnike ali i drugihoblasti ljudskog djelovanja. U savremenoj tehnici se primjera radi, govori o razvojnim ili

proizvonim tehnologijama, pa naravno i o tehnologijama oravanja tehnikih sistema. Zapotrebe predmetnog teksta posebno su interesantne tehnologije oravanja motornih iprikljunih vozila, ranih i poljoprivrenih vozila i drugih mobilnih sredstava.

Mobilna srestva su izraziti primjeri sloenih tehnikih sistema viekratne upotrebe koji supoloni kvarovima, pa kao takvi spaaju meu kompleksne popravljive sisteme. Mobilnitehniki sistemi se u poreenju sa rugim sistemima (a naroito stacionarnim), olikujubrojnim specifinostima kako po sopstvenim obiljejima tako i u pogleu oravanja.

Uobiajeno je a se po oravanjem porazumijeva skup najraznovrsnijih postupaka (Slika2.) koji:

se primenjuju rai olaganja ili potpunog spreavanja (trenutka)nastanka kvara ("otkaza") tehnikog sistema;

omogudavaju a se tehniki sistem iz tzv. "stanja u otkazu - SUO" vrati u "stanje uradu - SUR".


3/15

Slika 2. Odravanje

Prema tome, tehnologije oravanja se bave postupcima oravanju i nainima njihovogsprovoenja, kako se to smatra u savremenoj inenjerskoj praksi (Slika 3.). Tehnologijeoravanja vozila, akle, bave se postupcima oravanja vozila, njihovih sistema, sklopova ielemenata, kao i nainima na koje se ovi postupci sprovoe.

Slika 3 Tehnologije odravanja

Savremena vozila su primjer sloenog tehnikog sistema i za njih sa sigurnodu moe a setvrdi da predstavljaju poligon za provjeru i praktinu primjenu najsavremenijih ostignuda

nauke i struke. Pore toga to se neprekino rai na razvoju i primjeni najsavremenijihrazvojnih i proizvodnih tehnologija i sama vozila postaju poligon za provjeru i primjenu

najmoernijih tehniko - tehnolokih ostignuda, iji je osnovni cilj a oprinesu povedanjubezbjenosti i komfora vozaa i putnika, ime istovremeno znatno oprinose povedanjuukupne efektivnosti vozila, ukljuujudi i njihove performanse. Zahvaljujudi tome, kao iznaajnom oprinosu savremenih tehnologija oravanja, moerna motorna vozila su svekvalitetnija.

Moe a se smatra a je vrijeme traicionalnog onosa prema oravanju vozila nepovratnoprolo. Mjenja se onos prema znaaju oravanja sa stanovita obezbjejenja ranih

karakteristika sistema, a ni sistemi vozila vie nisu kao neka, to se neminovno oraava ina znatne promjene u koncepciji, tehnologiji i organizaciji njihovog oravanja.


4/15

Po mnogim pokazateljima se vii a je nastupilo vreme za projektovanje garaa buudnosti,u kojima de "obar stari francuski klju" morati polako a se povlai pre "inteligentnijim"alatima i gje de mehaniar imati na ohvat ruke svaki potrebni alat ili ureaj, kao i io kojitreba ugraditi na vozilo.

Funkcija upravljanja oravanjem, koja se oslanja na obilato koritenje informatike ima satog stanovita, sve vedi znaaj. Subjektivizam mehaniara se u savremenim tehnologijamaoravanja potiskuje u rugi plan, ustupajudi mjesto objektivnim ijagnostikim metoama.Redovne kontrole stanja vozila sve su ede i rigoroznije. Napredak u oblastima informatike,ijagnostike i kontrole neposreno je u vezi sa ostignutim tehnikim nivoom samih vozila.Na vozilima se sve vie primjenjuju razni sloeni sistemi, ko kojih je najede upotrebljenoelektronsko upravljanje. Elektronika se anas na vozilima koristi rai povedanja bezbjednosti.kvaliteta raa motora i sistema za prenos snage, uobnosti vozaa i putnika, kao i radiobezbjeenja raznih komunikacija.

Elektronika se sve vie koristi i u oravanju, a naroito u oblasti ijagnostike. Samim tim,oravanje vozila postaje sve sloenije, zahtjevajudi primjenu savremenijih metoda,komplikovanije opreme i obuenijih ranika u oravanju. Sigurno je, zato, a moemetehnologije oravanja vozila moraju a buu sposobne a se suoe sa svim izazovimarazvoja samih vozila, a to je mogude jeino ako se oravanje vozila u najirem smislupostavi kao moerna sistemska nauka iji integralni io prestavljaju tehnologije oravanja.

Shodno tome, tehnologije oravanja vie ne mogu a se posmatraju samo kao izraz dobrogpoznavanja oreenog zanata. One, sasvim izvjesno, predstavljaju savremenu naunu

isciplinu u kojoj se praktino primjenjuju znanja i dostignuda iz sronih irih naunih oblasti,a posebno iz Teorije oravanja.

Oravanje kao sistem, a posebno tehnologije oravanja kao njegova praktinamanifestacija, poiva na irokoj primjeni znanja i iskustva. Ovo vai za sluaj otkrivanjakvarova, odnosno otkaza i njihovih uzroka, kao i za sprovoenje preventivnih oravanja,ispitivanja onosno ijagnosticiranja ili otklanjanja uoenih neispravnosti. Znanje i iskustvose neprekino kombinuju u tehnologijama oravanja.

est je sluaj a postoje pisana uputstva,pomodu kojih se znanja i iskustva prenose sa onih

koji u tom pogleu raspolau vedim potencijalom na one iji potencijal je skromniji. Ovauputstva se onose na otkrivanje i lokalizaciju otkaza, naine sprovoenja ispitivanja iliijagnosticiranja, onosno naine izvrenja preventivnih ili korektivnih tehnologija i sl.Medjutim, koliko god da se u ovim pisanim uputstvima dobro kombinuju visoka znanja i

obimna iskustva, ima puno praktinih primjera a upotreba prirunika nije ovoljna osnovaza rjeavanje cjeline problema.

Iskusni radnici u oravanju, bilo a se rai o mehaniarima ili inenjerima, pore pisanihuputstava, koja su dakle zasnovana na znanju i generalizovanom iskustvu, ipak imaju potrebu

a koriste i sopstvenu intuiciju, onosno a primjene i heuristiki pristup rjeavanju

konkretnih problema. Uz to, o posebnog znaaja je spoznaja o tome kako sistemfunkcionie. Sve ovo rezultira potrebom a se formira nova, eventualno iniviualizovana,


5/15

"baza znanja", koja se oslanja na prouavanje i istraivanje problema koji se rjeava,posmatranje ogaaja vezanih za problem i ugogoinje iskustvo.

Svaki inenjer oravanja treba a se bavi sljeedim elementima oravanja: upoznavanje i razumjevanje naina funkcionisanja sistema i njegovog onosa prema

okruenju; intuitivno procjenjivanje i prognoziranje ponaanja sistema u sluaju otkaza nekog o

njegovih djelova;

razumjevanje onosa izmeu otkaza sistema i otkaza elemenata koji ga sainjavaju, iliveza izmeu tih elemenata, a koji bi mogli a buu uzrok oreenog otkaza;

upoznavanje i prihvatanje propisanih postupaka oravanja i pisanih uputstava u vezisa oravanjem.

Sutina problema o kome je ove re je u tome a jean ekspert nikaa ne rjeava problemprimjenom metoa sluajnog izbora mogudih alternativa, ved postavljajudi problem na

strukturalnoj osnovi. Ovo znai a se, na bazi simptoma ("prijava kvara"), postavljajuhipoteze o problemu i mogudim rjeenjima. Zatim se trae okazi za potvru postavljenihhipoteza, a ona se prelau i praktino provjeravaju moguda rjeenja. Danas se smatra aovakva metodologija rada, upotpunjena znanjem iskusnog mehaniara, onosno inenjeraoravanja, moe a se unese u raunarski program, poznat po nazivom "ekspertni sistem".

Prilikom rjeavanja konkretnih problema u oravanju inenjer oravanja ne treba a sebavi rjeavanjem matematikih formula. Ovo, naravno, ne znai a traenje rjeenjaproblema iz oblasti oravanja ne treba a se zasniva i na rjeavanju jenaina. Koekspertnih sistema, takve jenaine, na primjer, rjeava raunar, a inenjer oravanja se

koristi gotovim reenjima. Vano je, mejutim, a se ima u viu a ak ni najvatrenijepristalice ekspertnih sistema ne misle da oni ikada mogu u potpunosti da zamjene iskusnog i

pametnog ovjeka.

Problemi iz oblasti oravanja, kao to je otkrivanje otkaza ili njihovih uzroka, onosnonazor na raom sistema, obino ne mogu a se rjeavaju metodama algoritamskog tipa.Ovi problemi moraju a se rjeavaju na osnovu inteligentnog rezonovanja i sposobnostioluivanja. Zbog toga je, skoro uvijek, neophono tretirati alternativna reenja, posebnoimajudi u viu a u oblasti tehnologija oravanja postoji potencijalno irok prostor zaprimjenu optimizacijskih metoda.

Tehnologije oravanja vozila se, inae, neposreno nadovezuju na razvojne i proizvodnetehnologije. Naime, u toku razvoja vozila obezbjeuje se potpuna efinisanost svakogelementa koji sainjava vozilo. Definiu se, takoer, sve pojeinane ili grupne veze izmeuelemenata. U tom cilju se koriste razliite razvojne tehnologije (projektovanja, proraun,ispitivanje itd.). Na osnovu toga se formiraju precizno razraene tehnoloke specifikacije zaproizvodnju vozila, tj. za izradu svih elemenata iz kojih se vozilo sastoji kao i njihovo

povezivanje u neophodne funkcionalne cjeline, od kojih samo vozilo predstavlja cjelinu

najvieg ranga.

U proizvodnji vozila se primjenjuju razliite proizvone tehnologije (ili tehnologijemainogranje), koje se zasnivaju na primjeni meusobno veoma razliitih tehnolokih


6/15

postupaka (obraa struganjem ili eformacijom, termika obraa, povrinska zatita,spajanje lepljenjem, varenjem, lemljenjem, zakivanjem, presovanjem i sl., idenje, pranje,omadivanje, farbanje i r.).

Razvojnim tehnologijama se, isto kao i proizvodn im tehnologijama, bave ogovarajude

naune iscipline. Ove tehnologije nisu sasvim autonomne, a nastale su, u sutini, kaorezultat potrebe za stvaranjem takvih sistema kojima se izraavaju potrebe ovjeka. Dakle,razvojne i proizvodne tehnologije koriste se prilikom stvaranja nekog sistema, a tehnologije

oravanja imaju zaatak a oprinesu a ovi sistemi, u uslovima okruenja i za oreenovrijeme, izvravaju svoju misiju. Zbog toga se u oravanju koristi itav niz razliitihproizvodnih tehnologija, a ni udio razvojnih tehnologija u tome nije za zanemarivanje.

Pore pomenutih, tehnologije oravanja obuhvataju i mnoge ruge postupke koji suspecifini za potrebe oravanja, kao to su nazor, kontrole stanja, ijagnostika, raznapoeavanja, otezanja, zamjene it. Pri tome, naravno, jo jenom treba posjetiti da se u

automobilskoj inustriji, pa i ire u oblasti mobilne mainogranje, ovija neprekina"tehnoloka revolucija" koja se irektno oraava na potrebu za permanentnim razvojem iusavravanjem i tehnologija oravanja, koje slue kao faktor logistike porke koritenjutih sistema.

Imajudi naveeno u viu, treba uvaiti injenicu a se tehnologije oravanja mogumeusobno veoma razlikovali zavisno od toga da li se odnose na element, grupu va ili viefunkcionalno povezanih elemenata ili vozilo u cjelini. Takoer, polazedi o stavova Teorijeefektivnosti, a blie posebno o Teorije oravanja, tehnologije oravanja mogu a buurazliite zavisno o projektovane koncepcije i organizacije oravanja, sa kojima zajeno

formiraju jean sloeni sistem, koji se esto naziva Sistemom oravanja.

Posmatrajudi tehnologije oravanja kao skup postupaka koji se koriste u oravanjutehnikog sistema i skup naina sprovoenja tih postupaka, lako se okazuje da podtehnologije oravanja mogu a se poveu razliite aktivnosti koje se, pojenostavljenoreeno, svoe na traenje ogovora na sljeeda pitanja (Slika 4): zato, odnosno zbog kojih razloga (promjene stanja, potrebe i sl.) treba da

se sprovee oreeni postupak; kada, onosno u kojim trenucima (vremena ili preenog puta) nastaje

potreba a se sprovee oreeni postupak, bilo a se rai o planskim ili

neplanskim razlozima za njegovo sprovoenje; ta se radi (odnosno kakav postupak oravanja se primjenjuje); gdje se radi (na terenu ili u kakvom objektu, na kakvom radnom mjestu i

sl);

ko radi (tj. koji radnici po broju, struci i kvalifikaciji); kako rai (tj. na koji nain, kojim reoslijeom i sl.) i s ime rai (tj. primjenjujudi

kakve instalacije, ureaje, opremu, alate i pribore ili instru-mente, kao i koristedi, onosno popunjavajudi razliitu okumentaciju).


7/15

Slika 4. Pitanja koja obuhvataju tehnologije odravanja

Na ovaj nain se ukazuje na elikatnost rjeavanja problema u domenu tehnologijaoravanja. Govoredi u naelu, a imajudi u viu praksu koja to potvruje, bilo koji problem izoblasti tehnologija oravanja moe a se rjeava na vie razliitih, esto meusobno sasvimsuprotstavljenih naina. Oblast tehnologija oravanja je, kao to je naprije reeno,priklana za traenje optimalnih rjeenja, maa su mogudnosti za primjenu principamatematike optimizacije (izuzimajudi numeriku) relativno ograniene. Naime, mnogobrojnipostupci u oravanju nisu priklani za matematiko-modelsku interpretaciju.

Zbog svega toga, prilikom razrae razliitih tehnolokih opcija, uvijek postoji ilema a li

oravanju jenog sloenog sistema kao to je motorno vozilo treba pridi o opteg kaposebnom (tj. od vozila ka njegovim sastavnim elementima i njihovim meusobnim vezama)ili o posebnog ka optem (tj. obrnutim smjerom, o elemenata ka vozilu). Ovo je jean orazloga to se u oblasti tehnologija oravanja posebno prouavaju i primjenjuju tzv. makro -tehnologije, kao i mikro-tehnologije, onosno tehnologije u uem i irem smislu (Slika 5.).

Striktno razgranienje izmeu tehnologija u uem i irem smislu je skoro nemogude, jer toveoma zavisi o stajalita, onosno mjesta i uloge posmatraa. Govoredi u naelu,makro-tehnologije obuhvataju sve ono to se rai sa vozilom ok sve ono to se rai sasistemima vozila (sklopovima, posklopovima, ureajima i elementima) bilo da se nalaze na

vozilu ili su iz njega izgraeni, po pravilu spada u domen mikro-tehnologije.

Mogude je, takoe, da se smatra da makro-tehnoloka obiljeja oravanja, kao to se vii saSlike 6., nastaju kao rezultat postojanja razloga za vrenje oreenog postupka oravanja, au vezi sa vrstom postupka, trenutkom nastanka potrebe za njegovim sprovoenjem,mjestom nastanka te potrebe i mjestom izvrenja postupka, sarajem postupka, odnosnovrstom operacija koje u okviru postupka treba izvriti, trajanjem postupka i operacija koje gasainjavaju, broja i strukture ljudi koji na tome rade, kao i instalacija, opreme, ureaja, alata ipribora (instrumenata) koji se pri tome koriste. Mikro-tehnoloka obiljeja oravanja,shono tome, oreuju raove koji sainjavaju oreenu operaciju, onosno precizno

utvruju (propisuju) nain raa pri izvravanju oreene operacije, kao sastavnog dijelapostupka koji prestavlja viu tehnoloku cjelinu.


8/15

Slika 5. Tehnologije odravanja

Slika 6. Makro-tehnologije odravanja

Pri tome, naravno, treba imati u viu a se vozila smatraju sloenim sistemima i prouavajuuz pomod sistemskih nauka i zato to meusobno mogu veoma a se razlikuju po vrsti, tipu,namjeni, uslovima raa i koritenja i itavom nizu rugih obiljeja koja se etaljnijeprouavaju u okvirima razvojnih tehnologija. Gleajudi sa tog stanovita, olazi se dozakljuka a tehnologije oravanja treba razlikovali po tome a li su pojeinane ili"grupne" (Slika 5.). Ovje se, zapravo, rai o razlikama izmeu tehnologija koje se

primjenjuju u sluajevima iniviualnog oravanja (samo) jenog vozila u onosu nasluajeve oravanja grupe o va ili vie istih ili razliitih vozila.


9/15

Vremenska komponenta u ovome igra vanu ulogu. Pojeinani ili grupni viovi oravanjamogu ne samo da budu posmatrani u bilo kom diskretnom trenutku ved i u konanimvremenskim intervalima, uobiajenim za ovakvu vrstu posmatranja (kao to su smjena raa,radni dan, radna nedjelja, mjesec i si.).

Kaa se govori o pojeinanim tehnologijama oravanja vozila ili o inividualnomoravanju vozila, ovje se po tim ne porazumijevaju tehnologije zasnovane na principima"urai sam" o emu i ko nas a naroito u svijetu postoje etaljno razraena uputstva, kojase proaju ak i po super-marketima. Naime, iniviualno oravanje vozila porazumijevaa u ogovarajudem objektu za izvravanje oreenih tehnolokih operacija postoji samo

jeno rano mjesto, na kome u jenom trenutku moe a se orava samo jeno vozilo.

Grupne tehnologije oravanja u osnovi prestavljaju zbir pojeinanih ili iniviualnihtehnologija. Ovdje se, naravno, ne rai o prostom aritmetikom zbiru ved o spajanju funkcija

oravanja i pojeinanih vozila u zajenike cjeline kojima se formiraju grupe (meusobnoistih ili razliitih) vozila i tehnologija koje se primjenjuju.

Naprije je ved ukazano na raznovrsnost tehnologija oravanja vozila. Makro -tehnolokoobiljeje nekog sistema oravanja, pri tome, svakako moe a se realizuje na vie naina,koji meusobno mogu a se razlikuju i s obzirom na primjenjene vrste raova i njihov obim.

Relativno je rijedak sluaj a se sistem oravanja organizuje u viu tzv. kompleksneorganizacije za oravanje koja je osposobljena za sprovoenje svih mogudih postupakaoravanja za kojima se ukazuje potreba u sklopu oravanja posmatranog tehnikog

sistema. Znatno ede se u oreenom sistemu oravanja obezbjeuju najvanije funkcije,ok se niz "sporenih" aktivnosti, takoer neophonih u sklopu oravanja istog sistema,organizuje u drugim radnim sredinama.

U vezi sa ovim, treba naglasiti da makro i mikro-tehnoloka obiljeja jenog sistemaoravanja neposreno zavise i o potrebnog ili ostvarenog stepena univerzalnosti odnosnospecijalizacije raova oravanja. Opravano je (Slika 5.) a se pravi razlika izmeu optih("univerzalnih") i posebnih ("specijalizovanih") tehnologija oravanja.

Imajudi u viu a svaku klasifikaciju treba shvatati uslovno, u sluaju tehnologija oravanjatakoer je teko jasno razgraniili mogude opcije. Opta osnova tehnolokih oreenja ujenom konkretnom sistemu oravanja predstavlja specifinost za neki drugi sistem iobratno. Znaajno je, mejutim, a se ima u viu a se, naelno govoredi, tehnologijeoravanja vozila sastoje o velikog broja optih tehnolokih procesa ili postupaka, kao i oniza specifinih postupaka, razvijenih iskljuivo za potrebe raa na oravanju sloenihsistema. Saglasno tome, mogude su i vrlo razliite klasifikacije organizacija koje se baveoravanjem vozila, to je posebno znaajno sa stanovita projektovanja sistema oravanja.

Osnovu svake tehnologije oravanja prestavljaju postupci koje treba sprovesti, jer se

tehnologije bave samim tim postupcima i nainima njihovog sprovoenja. U oravanjutehnikih sistema, a posebno u oravanju motornih i prikljunih vozila, koriste se veoma


10/15

razliiti postupci. Vrsta postupaka koji se primjenjuju u bilo kom konkretnom sluaju zavisi,naravno, od vrste, tipa i osobina vozila koje se orava, kao i o usvojene koncepcije iorganizacije sistema oravanja. Svi postupci oravanja vozila mogu a se podijele usljeedih pet grupa:

1. nadzor;2. osnovno oravanje ili priprema za ra tj. opsluivanje (pranje, idenje, snabdjevanje

gorivom i rugim tehnikim tenostima) i preglei (samo pregledi radi ocjene stanjai/ili preglei opunjeni oravanjima po stanju, kao to su preventivne zamjene,poeavanja, otezanja i olivanja s obzirom na zateeno stanje, a zatim iprimo-preaja i uvanje vozila);

3. opravke (dorade ili zamjene);4. kontrole (formalne, neformalne i kontrola izvrenih raova) i5. inovacije.

Polazedi o usvojene koncepcije sistema oravanja muogude je, naravno, a se svi postupci

oravanja posmatraju kao korektivni, preventivni i/ili kombinovani. Takoer, mogude je ase postupci oravanja klasifikuju i prema tome a li se onose na cijelo vozilo, odnosno da lisu primjenjeni na sklopovima i dijelovima vozila ok su isti ugraeni na vozilo, ili se radi opostupcima oravanja koji se onose na sklopove i ijelove vozila kada su isti sa njegaizgraeni. U tom smislu posebno su znaajni postupci ugradnje/izgradnje sklopova i dijelovana, odnosno sa vozila.

Slika 7. Postupci odravanja

Nazor uslovno prestavlja skup najjenostavnijih viova oravanja. Ove postupke, popravilu, svjesno ili nesvjesno sprovoi sam voza u toku raa sa vozilo m (aktivni rad i

funkcionalni zastoji), a posebno i u toku preuzimanja vozila ili njegove pripreme za rad.


11/15

U toku raa vozila, voza neprekino vri funkcionalni, vizuelni i akustini nazor nastanjem vozila i njegovih komponenata, time to upravlja voz ilom, njegovim komandama irugim njegovim ijelovima, zatim kontrolie ra razliitih pokaznih instrumenata u kabinivozila (a posebno na instrument-tabli) i oslukuje ra motora i rugih ijelova vozila.

Iskusan voza moe, na osnovama ovakvog uvia u stanje vozila neposredno da prognoziraeventualnu skoriju pojavu kvara ili a ogovarajudim ranicima u sistemu oravanjaprenese dragocjenu informaciju o mjestu, vrsti manifestacije i eventualnom uzroku

neregularnog ponaanja vozila. Naravno, treba imati u viu sljeede: ananja vozila sve opremljenija razliitom kontrolnom i ijagnostikom opremom,

to znaajno uslonjava ra vozaa u toku vonje (esto se govori o tome a kabinevozila sve vie lie na kabine super-soninih aviona) ali veoma pozitivno utie ba namogudnosti kvalitetnijeg i kvalifikovanijeg nazora na raom vozila;

u ukupnoj populaciji vozaa ima veoma malo onih koji su ovoljno tehnikiobrazovani pa time i osposobljeni ne samo za nazor na raom vozila ved i za

kvalifikovani pristup otkrivanju otkaza i njihovih uzroka i to je naroito znaajno,lociranju mjesta pojave otkaza.

Voza se, takoer svjesno ili nesvjesno, obavjetava o stanju vozila i prilikom preuzimanjavozila ili pripreme vozila za rad. Bez obzira da li se radi o individualnom ili organizovanom

koritenju vozila i bez obzira a li se rai o vozau amateru ili profesionalnom vozau, tekoje pretpostaviti da bi moglo da se dogodi da na vozilu postoji bilo kakva spoljna neispravnost

ili nekomplelnost vozila, a da je voza nije registrovao prilikom prilaza vozilu, zauzimanjavozakog mjesta ili pokuaja a pokrene vozilo.

Na primjer, skoro je sigurno a de svaki paljiv voza, pa ak i onaj koji nema nikakvo ili imaminimalno tehniko obrazovanje, primjetiti a je pneumatik ispustio vazduh ili da vozilo izasebe ostavlja (naroito na parkingu) tragove ulja i rugih tehnikih tenosti, ili ako ne raineki dio svjetlosno-signalizacijske opreme i sl., a a ne govorimo o eventualnim otedenjimakaroserije (ogrebotine, udubljenja i r.). Izvjesno je a de voza omah uoiti tekode pripokretanju motora (naroito u zimskom i prelaznim perioima), utvriti neovoljnu rezervugoriva, otkriti pretjerano zagrijavanje motora, uoiti nepravilan ra brisaa ilisvjetlosno-signalizacijskih ureaja i sl.

U mnogim sluajevima, kao to je ved naprije reeno, bilo a se rai o vozaima-amaterima

sa neovoljnim tehnikim obrazovanjem i iskustvom ili profesionalnim vozaimaosposobljenim samo za to da budu vrhunski profesionalci u poslu koji se zove upravljanjevozilom, ogoide se a de voza uoiti a vozilo "vue u jenu stranu", "ne koi", "ne vue" isl. Rai se, zapravo o tome a de voza uoiti a sa vozilom neto nije u reu, a to moe abude sasvim dovoljno kao razlog da se urgentno preuzmu mjere u cilju utvrivanja stvarnogstanja i otklanjanja njegovih uzroka prije nego to bi se ogoili otkazi sa teim posljeicama.

Oigleno je, na osnovu svega naveenog, a postupci nazora imaju iskIjuivo profilaktiki,odnosno zatitni ili preventivni karakter, kao i a spaaju u one postupke koji se onose nacijelo vozilo, odnosno koji se sprovode sa cijelim vozilom.

Postupci nadzora nisu, u principu, predmet posebnog projektovanja u okviru izrade projekta


12/15

sistema oravanja. Razvojem samog vozila, tj. njegovom konstrukcijom i opremanjemkontrolnom i ijagnostikom opremom neposreno se utie na projektovani nivo i obim ovevrste postupaka oravanja. Neophono je, pri tome, a voza bue posebno obuen zavrenje funkcija nazora, to se obezbjeuje jenim o priklanih naina.

Osnovno oravanje prestavlja skup raznovrsnih postupaka oravanja za koje se uliteraturi i praksi koriste veoma razliiti nazivi (tehniko opsluivanje, opsluivanje, nevnipostupci oravanja, svakonevni postupci oravanja i sl.). Ovi postupci su izrazitopreventivnog karaktera, odnose se na cijelo vozilo i sprovode se po pravilu, sa cijelim

vozilom, a karakteriu se planskim obiljejima svih primjenjenih postupaka i reovnodu unjihovom izvravanju. Drugim rijeima, nije uobiajeno a se govori o osnovnom oravanjupojeinih sistema vozila, maa u postupke osnovnog oravanja spaaju i postupci koji sesprovoe na pojeinim sistemima vozila (motor, oprema motora, konice i sl.) u okvirupripreme za rad cijelog vozila.

Osnovno oravanje vozila obuhvata skup postupaka koji se vre prilikom pripreme vozila zarad. Zbog toga se (Slika 8.) svi ti postupci dijele na postupke opsluivanja (ili neposredne

pripreme za ra, onosno stvaranja logistikih pretpostavki za ra vozila, kao to su pranje,idenje, snabjevanje gorivom i rugim tehnikim tenostima) i postupke pregleda vozila (uokviru kojih se, na bazi tehnoloki najnieg nivoa oravanja, ocjenjuje stanje vozila sastanovita ispunjenosti tehnikih uslova za njegovo nesmetano putanje u ra).

Imajudi u viu razliitost vrsta vozila, uslova njihovog koritenja i rugih relevantnih uticaja,treba naglasiti a ima sluajeva kaa osnovno oravanje kao vi svakonevnog oravanjaobuhvata funkcije primo-preaje i uvanja (parkiranja ili garairanja) vozila, kao i postupke

poeavanja, otezanja, olivanja, provoenje preventivnih zamjena i sl. Takoer, imasluajeva kaa se u okviru svakonevnih oravanja na terenu vri evientiranje, obra a ianaliza poataka rai posmatranja i ocjene ponaanja sistema u toku raa.

Slika 8. Osnovno odravanje

U cilju uoptavanja saraja preventivnih oravanja, po pregleima stanja vozila koji sevre u sklopu osnovnog oravanja porazumijevaju se postupci pregleda (kontrole) stanjakoji mogu sarati i funkciju primo-preaje vozila onosno njegovog uvanja, kao i postupcipoeavanja, otezanja, olivanja i sl., a takoer i postupci preventivnih zamjena (postanju),. U stvari, ovi postupci pregleda vozila prestavljaju vi oravanja po stanju, u okvirukojih se vri pregle na osnovu koga se ocjenjuje stanje i onosi oluka o neopho nostipreuzimanja opunskih intervencija u viu poeavanja, otezanja, olivanja i sl., pa ak i

izvrenja preventivnih zamjena (na primjer, ako se pregleom utvri a je kai za pogonpumpe za vou oteden, treba ga omah zamijeniti).


13/15

Treba naglasiti, pri tome, da pod preventivnim zamjenama mogu da se podrazumijevaju i

zamjene koje se sprovode po osnovu unaprijed utvrenog perioa (preventivne) zamjene,onosno nakon oreenog kalenarskog vremena, vremena raa ili preenog puta.

Evientiranje poataka o rau i oravanju vozila prestavlja, takoer, veoma znaajnulogistiku komponentu sistemu oravanja. U osnovi, smatra se da je ovo problem izomena tzv. informacionih sistema o rau i oravanju vozila, koji se etaljnije tretira uoblasti Efektivnosti sistema.

Istina je a postoji neprekina veza izmeu ovog segmenta oravanja jenog tehnikogsistema i primenjenih tehnologija oravanja. Svaki informacioni sistem se, naime, zasnivana upotrebi okumenata o rau i oravanju vozila. Ova okumenta istovremenoprestavljaju element tehnologija oravanja.

Ko mnogih motornih i prikljunih vozila, kao i ko rugih mobilnih maina, postupciosnovnog oravanja sprovoe se jenom nevno. Izuzetno, osnovno oravanje moe a sesprovoi vie puta na an, ali isto tako i jenom u va ana i sl. Ovo veoma zavisi i o togaa li se pomenuti postupci izvravaju u radionici (ili bilo kom drugom dijelu kompleksnogobjekta za oravanje vozila) ili se sprovode neposredno na terenu, tj. na mjestu na komevozilo izvrava svoje rane zaatke.

Opravke obuhvataju sve one postupke pomodu kojih se sistem iz stanja "u otkazu" vrada ustanje "u radu", odnosno kojima se otklanjaju sve neispravnosti sistema. U koncepcijskom

pogleu se u savremenim sistemima oravanja, ogaa evolucija onosa izmeu opravki i

rugih viova oravanja u korist sve vede zastupljenosti ovih rugih na raun stalnogsmanjivanja broja i obima opravki. Danas je ved opte prihvadeno a je najskuplje oravanjeonog sistema koji je otkazao, tj. sistema kod koga treba primjeniti opravke ili tehnologije

korektivnog oravanja.

Sistemi oravanja vozila koji su primjenjivani u poetnoj etapi motorizacije preteno su sezasnivali na koncepciji korektivnih oravanja. Osim opsluivanja, akle snabjevanja vozilagorivom i rugim tehnikim tenostima i reovne pripreme za ra, na vozilu se obino nisuprimjenjivale tehnologije preventivnog oravanja. Sistem je raio ok se "ne pokvari", apostojala je razlika izmeu "malih" i "velikih" kvarova, kao i izmeu "lakih", "srednjih"' i

"tekih" opravki. Po malim kvarovima su se porazumijevali oni kvarovi koji nisu bitnougroavali izvrenje osnovne funkcije vozila, a pomenuta podjela opravki po veliini u trikategorije proizala je iz obima raova koji je bio potreban za otklanjanje pojeinih o tihkvarova. Zbog svega toga, ranije se obino govorilo o "opsluivanju i opravkama" kao skupupostupaka koji se sprovoe u okviru oravanja vozila. Naravno, takva terminologija jeoraavala stvarno stanje stvari.

U meuvremenu se stanje mijenjalo najmanje iz dva razloga, i to: kvalitet vozila je neprekino poboljavan to je realno oprinosilo smanjivanju

ukupnog broj otkaza u toku ivotnog ciklusa kao i pozitivnim promjenama u pogledu

strukture, odnosno vrste i obima otkaza; postepeno je mjenjan relativan onos izmeu broja i obima preventivnih


14/15

oravanja prema broju i obimu korektivnih oravanja, i to u koristpreventivnih, to je bitno uticalo na smanjenje ukupnog broja neplanskihzastoja zbog kvarova, kao i ukupnog vremena trajanja neplanskih zastoja vozila u

ivotnom vijeku.

Danas se u organizovanim voznim parkovima sve veda panja poklanja koncepcijamapreventivnog oravanja, a naroito oravanju prema stanju. Oravanje vozila de,meutim, i u buudnosti zavisiti o primjene tehnologija korektivnih oravanja imajudi uvidu da:

potreba za vrenjem korekcija u smislu otklanjanja neispravnosti sistema ne moepotpuno a se eliminie ak ni ko sistema koji se olikuju visokom priklanodu zaprimjenu oravanja prema stanju. Motorna i prikljuna vozila su jo uvijek samo naputu da postanu sistemi ovako visoke pogonosti za oravanje;

s obzirom na uslove raa, onosno koritenja vozila, a naroito imajudi u viu sveprobleme bezbjenosti u saobradaju, onosno obezbjeenja aekvatne zatite pri

rau ko poljoprivrenih, graevinskih, ruarskih i rugih vozila, nerealno je oekivatia opasnost o nastanka havarija razliite vrste moe bitnije a se smanji;

tehnoloki gleano, postupci, operacije i raovi koji se koriste u okviru korektivnihoravanja, tj. opravki, esto se na skoro isti nain, a na istim ranim mjestima, uzistu opremu i sl., koriste i u okviru preventivnih oravanja;

veliki broj vozila, naroito putnikih, vlasnitvo je iroke populacije vozaa-amatera,koji se esto re pravila a vozilo treba a ie u servis samo kaa mu neto fali, bezobzira na preporuke proizvoaa u pogleu perioinih preventivnih preglea.

Kontrole stanja vozila takoer prestavljaju veoma znaajnu aktivnost u okviru tehnologija

oravanja. Naprije je ved ukazano na to a one mogu a buu formalne i neformalne, kao ina to a postoji potreba a se kontrolie izvrenje raova oravanja.

S obzirom a vozila najede uestvuju u javnom saobradaju, logino je a se u ciljuobezbjeenja minimuma uslova za bezbjean saobradaj propisuju mjere koje obuhvataju iredovne ili povremene kontrole stanja vozila. Na ovu oblast se naroito onose nacionalnipropisi iz oblasti bezbjenosti saobradaja.

Potivanje orebi pomenutih zakonskih normi prestavlja osnov za izvravanje formalnihkontrola stanja vozila i njegovih sistema. Ove kontrole mogu a vre naleni organi

(saobradajni organi unutranjih poslova ili organizacije ovlatene za vrenje tehnikogpreglea), kao i ogovorne slube i lica u preuzedima koja se bave koritenjem vozila. U ovuoblast spaa i vrenje poslova iz omena unutranje kontrole u preuzedima koja se bavekoritenjem motornih i prikljunih vozila.

Pore formalnog osnova za vrenje kontrola stanja postoji i sutinska potreba a sepovremeno provjerava ispravnost vozila. Obino se smatra a ova sutinska, potreba zaprovjerama stanja postoji rai tehnikih i ekonomskih motiva za smanjivanje vjerovatnodepojave neplanskih zastoja radi neispravnosti.

Oprejeljenje a se oloi ili sprijei nastanak otkaza je posljeica itavog nizatehno-ekonomskih razloga koji idu u prilog tvrdnji da je najskuplje i najnepovoljnije ako se


15/15

otklanja neplanski otkaz i njegove posljeice. Zbog toga se u sistem oravanja sveintenzivnije uvoe razliiti viovi kontrole stanja sa ciljem uvia u stanje objekta.

U ovom pogleu naroito se istiu tehnologije utvrivanja stanja ili tehnologije ijagnostike.Ove tehnologije se u osnovi zasnivaju na tome, to se, kao rezultat trenutnog sagleavanja

stanja sistema i njegovog uporeenja sa ogaajima sa sistemom u prolosti prognoz iranjegova sposobnost za ra bez neispravnosti i u buudnosti, tj. najmanje u periou osljeedeg preglea stanja.

U tehnolokom smislu, postoji ientinost postupaka, onosno operacija i radova, pa time iopreme i r., koji se koriste prilikom sprovoenja formalnih i/ili neformalnih kontrola stanja.Ovo moe najbolje a se ilustruje injenicom a postupci tehnikog preglea, koji spaajumeu tipine formalne postupke kontrole stanja, imaju karakter postupaka iz omena tzv.optih ili ekspresnih ijagnostikih metoa.

Inovacije prestavljaju grupu vrlo specifinih postupaka, iji znaaj, sa stanovitaunapreenja sistema oravanja i poboljanja osobina objekta koji se orava, nije sporan.Posebno se ukazuje na injenicu a se ovi postupci po svojoj sutini razlikuju o rugihpostupaka oravanja prije svega po tome to je vozilo objekt njihovog sekunarnog ejstva.

Primarno ejstvo inovacija vezano je za ogaaje sa vozilom, onosno sistemom oravanja.Zapravo, radi se o tome da inovacije mogu da nastanu tek kao rezultat "uoavanja" injenicao onim osobinama vozila u toku njihovog reovnog koritenja koje su takve a realno mogua se poboljaju bilo izmjenama u konstrukciji (odnosno proizvodnji) bilo izmjenama uoravanju sistema. Slino tome, inovacije mogu a se onose i na poboljanja u oblasti

postupaka oravanja (ukljuujudi naine njihovog sprovoenja), pa ak i na poboljanja ucijelom sistemu oravanja, bilo a se, radi o njegovim organizacijskim, koncepcijskim ilitehnolokim obiljejima.

Rad na inovacijama je jean ugotrajan proces u kome se, pradenjem ponaanja oreenogsistema stvaraju uslovi za uoavanje njegovih "slabih" taaka, tj. onih mjesta kod kojih sumoguda poboljanja (u konstrukciji, materijalima, izrai, oravanju i si.). Zatim se ovo moraprevesti u konkretne prijedloge odnosno rjeenja za poboljanje, koja potom trebaimplementirati u ogovarajudi sistem. U posmatranom sluaju, rai se o vozilu ili o sistemunjegovog oravanja.

Uvoenjem tih poboljanja, proces inovacija se ne zavrava. Naime, aljim pradenjemponaanja sistema treba utvriti a li su izvrenim izmjenama zaista postignuta oekivanapoboljanja. Paralelno sa tim, proces inoviranja ovijat de se obuhvatajudi i neke rugefunkcije ili dijelove sistema. Inovacije su, prema tome, specifian vi postupaka oravanja,iji poetak je stvar koncepcije, akle oprejeljenja, koji imaju ciklian karakter i koji nikaanemaju svoj kraj.

Documents

Tehnoloske osnove odrzavanja