PROF.DR.SC.LIDIJA TADIĆ

Tema 11. NAVODNJAVANJE I OKOLIŠ

Važnost predviđanja utjecaja na okoliš:

Cilj svakog projekta je dugoročno osigurati pozitivne učinke implementiranog sustava

1. Predvidjeti potencijalne probleme

2. Pronaći načine njihovog sprječavanja ili reduciranja

3. Potencirati pozitivne učinke

HIDROSFERA PEDOSFERA BIOSFERA ATMOSFERA

-narušavanje kvalitete vode-Narušavanje postojećeg vodnog režima i postojeće vodne bilance

-degradacija tla- promjene u strukturi, kemizmu, slijeganje tla,

erozija

-Flora i fauna

-biološka raznolikost

1. VODAUtjecaji koji proizlaze iz sezonskih promjena u

vodnosti otvorenih vodotoka ili razina podzemnih voda

Uvođenjem velikih potrošača vode dolazi do narušavanja postojećeg hidrološkog režima

Agenda 21,1992.

UDIO NAVODNJAVANIH POVRŠINA U UKUPNIM POLJ.POVRŠINAMA

Cjelovito promatranje površinskih i podzemnih resursa – efluentni i influentni tok

Analiziranje svih zahtjeva za vodom (sadašnjih i potencijalnih), te predviđanje mogućih konfliktnih situacija

a)MALE VODEPoremećaj režima malih voda- Utjecaj na

nizvodno područje i sve korisnike

kvalitativni poremećajkvantitativni poremećajbiološki poremećaj

OSJETLJIVA PODRUČJA:Vodotoci s izrazitim trendom smanjenja malih

vodaVodotoci s nepovoljnim hidrološkim režimom ( s

obzirom na potrebe navodnjavanja)Krška područja

MOGUĆA RJEŠENJA:

Izgradnja akumulacija – mogućnost racionalnog korištenja voda uz adekvatno upravljanje

AKUMULACIJE:

POZITIVNI UČINCI

Obrana od poplavaMogućnost prihranjivanja

malih vodaRacionalno korištenje vodaSocijalno-ekonomski efektiPromjena mikroklime

Prednost imaju male akumulacije

NEGATIVNI UČINCI

Promjene namjene površinaRedukcija prihranjivanja

podzemnih voda (zadržavanjem poplavnih voda)

Zadržavanje nanosaSocijalno-ekonomski efektiPromjena mikroklime

b)SNIŽENJE RAZINE PODZEMNIH VODAPovećanje hidrauličkog gradijenta –

procjeđivanje iz vodotoka-negativnoOmogućavanje prihvata voda tijekom zimskog

razdoblja-pozitivno

Razlika sniženje razine podzemnih voda unutar obnovljivih zaliha u odnosu na “rudarenje”

OSJETLJIVA PODRUČJA:

Tla s velikim sadržajem organske tvari (treset) – slijeganje tla ( primjer California, dolina Neretve)

Porozna tla – narušavanje strukture tlaPrimorski predjeli – intruzija morske vode

Mjere zaštite količine voda:     kontrolirano zahvaćanje površinskih voda

uz očuvanje drugih zahtjeva (biosfera, sport, plovidba)

     kontrolirano zahvaćanje podzemnih voda u granicama obnovljivih zaliha

 osiguranje biološkog minimuma u vodotocima na kojima je izgrađena akumulacija

prednost se daje manjim akumulacijama u odnosu na velike akumulacije

      ispuštanje nanosa iz akumulacije radi očuvanja ravnotežnog stanja u vodotoku

       praćenje razina podzemnih voda na širem području zahvata

     praćenje trendova malih voda

Osobito osjetljiva područja:        područja u blizini zaštićenih ekosustava

( Lonjsko polje, Kopački rit) čiji opstanak ovisi o dovoljnim količinama vode

       područja u blizini vodocrpilišta

        vodotoci s izrazitim opadajućim trendom karakterističnih protoka

    priobalna područja

c)KVALITETA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODANarušavanje hidrološkog režima – povećanje

koncentracije onečišćenjaIntenziviranje poljoprivrede intenziviranje

agrokemijskog onečišćenjaNitrati – vrlo topivi i brzo dospijevaju u vodne tokoveFosfati- vežu se na čestice tla i dolaze u vodotoke

erozijom

Povećani dotok hraniva u površinske vode povećana biološka potrošnja kisika eutrofizacija

MOGUĆA RJEŠENJA:

Poljoprivreda prihvatljiva po okoliš – kontrolirana primjena mineralnih gnojiva

Kontrolirana odvodnjaPonovno korištenje drenirane vodeKorištenje vode odgovarajuće kvalitete

KORIŠTENJE DRENIRANE VODE

ORGANSKA POLJOPRIVREDA

KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE-

Prema: Uredbi o klasifikaciji voda ( NN 77/98) i

FAO kategorizacija pogodnosti voda za navodnjavanje ( 1974)

SAR – odnos iona Na, Mg i Ca i el.provodljivost

Mjere zaštite kvalitete voda:        kontrolirana primjena sredstava koja

narušavaju kvalitetu voda

        primjena tzv. kontrolirane odvodnje – zadržavanje vode unutar sustava s mogućnošću subirigacije, tamo gdje pedološke karakteristike tla to omogućavaju

      kod većih sustava za navodnjavanje izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje

izgradnja sustava podzemne odvodnje za odvođenje suvišne soli iz tla i povećanje funkcionalnosti odvodnje

poboljšanje učinkovitosti sustava za navodnjavnje i odvodnju

smanjenje ispiranja hraniva iz tla može se smanjiti boljim planiranjem rasporeda prihranjivanja zemljišta hranivima u odnosu na aplikaciju vode za navodnjavanje

Osobito osjetljiva područja:mali vodotoci i umjetni kanali s malim protokama i

brzinama strujanjapodručja u blizini zaštićenih ekosustavakrška područja i aluvijalna područja relativno plitkog

krovinskog sloja

 

2. TLO

a)ZAMOČVARIVANJE ZEMLJIŠTA

( ZADRŽAVANJE VODE NA POVRŠINI)Kod sustava za navodnjavanje slabe

učinkovitosti ( ponegdje 20-30 %)Kod ravničarskih predjela slabih infiltracijskih

sposobnostiNeadekvatan odabir metode navodnjavanja

b) ZASLANJIVANJE-ireverzibilan proces- 1/3 svjetskih navodnjavanih površina ugroženo zaslanjivanjem (270 mil.ha)

Unos soli putem vode Prisutnost soli u samom tlu

(tip tla) Zaslanjene podzemne vode

c) VODNA EROZIJA- zbog neadekvatnih oborina i intenziteta navodnjavanja

Zaštitne mjere tla:navodnjavanje vodom koja zadovoljava kriterije za

primjenu u navodnjavanjuna područjima većeg rizika izbjegavati primjenu

sekundarnih izvora vode ( otpadne vode )na područjima većeg rizika aplicirati dodatne količine

vode za ispiranje soli

Osobito osjetljiva tla:područja s manjom količinom prirodnih oborina

( semiaridni predjeli krajnjeg istoka zemlje)

površine s nepovoljnijim pedološkim karakteristikama ( slabije pogodnosti za navodnjavanje)- Glinovita tla ( velike količine Na- strukturni kolaps)

kraška polja sa slabijom mogućnošću učinkovite odvodnje

  površine pod većim nagibom