tema broja Poduzetničke zone Transport i logistika …...prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 47, godina viii, studeni 2016. issn: 1847-165x tema broja Poduzetničke

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 47, godina viii, studeni 2016.

issn

: 184

7-16

5x

tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuGabrijela Žalac

Transport i logistikaMobilno poslovanjeOdnosi s javnošćuEvent management

32 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Indonezija

KapitalKapital lakše dostupan startupovima, malim i srednjim poduzetnicima

Istraživanje i razvojInovacije moramo brže i kvalitetnije implementirati u poslovne procese

Vrhunske zdravstvene uslugeBriga o zdravlju postat će najjača svjetska industrija

Poslovni pokloni Dobri poslovni običaji za vrijeme blagdana

Poslovni kalendar

12 tema broja: Poduzetničke zone

Trend rasta investicija u poduzetničkim zona-ma je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija in-vesticijska destinacija u regiji.

52 Mobilno poslovanje

8

22

27

62

66

76

81

69 Event management

35 Transport i logistika

58 Odnosi s javnošću

Online pregled čestica Industrijske zone Nemetin te Program olakšica i poticaja za investitore - http://www.osijek.hr/karte/poslovnazona/nemetin/.

KONTAKT: Grad Osijek

Upravni odjel za programe i projekte Europske unije i

gospodarstvo

Kuhačeva 931000 Osijek

[email protected]: 031 229 274Fax: 031 211 675

www.osijek.hr


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Rat za talente

Trenutno gotovo da nema djelatnosti u Hrvatskoj koja nije pogođena nedostatkom kadrova. I to ne vrhunskih, već bilo kakvih. Ukoliko tražite programera, u problemu ste. S dizajnerom, ista stvar. Sve što ima ikakve veze s IT sekto-rom davno je razgrabljeno na tržištu. Ako tražite vozača, limara, CNC majstora ili stručnog radnika sličnog profi-la, sretno vam bilo. Imate restoran i otišao vam je glavni kuhar? Počnite brzo učiti kuhati ako ne znate, jer novog ćete teško naći. Poslodavci se žale da sve više ljudi odlazi u inozemstvo, traže hitnu reakciju države, uvoz radne sna-ge… Samo da bi prikrili svoju nesposobnost! Da, oštro, ali, nažalost, moram tako reagirati, jer očigledno ponovno idemo u krivom smjeru. Ukoliko kvalitetni radnici idu van jer su bolje plaće i bolji uvjeti rada, a vi ih želite zadržati u Hrvatskoj, platite ih više, omogućite kvalitetnije uvjete i zadržite! Ako smo konačno dočekali da se broj nezapo-slenih počne topiti, i da, konačno, dio radnika može birati posao koji će raditi, pa onda valjda trebamo ići u jedinom logičnom smjeru i dizati plaće. Formula je jednostavna. Ako imate previše posla i nedostaje vam radnika, te ne možete odraditi sav posao koji vam dolazi, podignite cijene usluga i razliku prebacite u plaće radnika! Zar je to toliko teško? Ili smatrate da bi hrvatske plaće trebale biti niže od irskih još idućih 50 godina? Iako sam i sâm poduzet-nik, i uvijek ću biti na strani poduzetnika, ovaj dio strašno me ljuti. Jer Hrvatska jedino može biti bogatija ukoliko će se plaće izjednačiti s europskim prosjekom. A tada će enormno porasti i BDP, te sukladno tome potražnja za svim vašim (našim) uslugama. Što će, naravno, znatno podići i cijene tih usluga, te profitabilnost poslovanja. To je valjda razlog zašto smo ostali u Hrvatskoj poslovati, i

zašto nismo otvorili tvrtke u inozemstvu i preselili tamo, zar ne? Naravno, kod zadržavanja i pridobivanja kvalitet-nih radnika nije sve ni u plaći. Uspješne tvrtke godinama razvijaju kvalitetnu korporativnu kulturu, ulažu u mar-keting, imidž, edukaciju sadašnjih i potencijalnih zaposle-nika, u kontaktu su sa svojim okruženjem i društveno su odgovorne. Ukratko, čine velike napore da bi predstavlja-le poželjno radno mjesto za kvalitetne radnike, i to im se vraća. Pravila igre se mijenjaju, talenti konačno mogu bi-rati, i sada je potrebno sustavno ulagati napore da ih pri-dobijete.

U ovom broju ponovno smo obradili iznimno intere-santne teme i djelatnosti, a većini je zajedničko da su doživjele nevjerojatne promjene u zadnjih dvadesetak go-dina. Transport i logistika, Odnosi s javnošću, Vrhunske zdravstvene usluge, Event management - promijenili su se iz temelja. A neke prije dvadeset godina gotovo nisu ni postojale, poput Mobilnog poslovanja, koje nam je postalo standardna tema s pregršt novosti.

U prosincu BIZdirekt slavi jubilarnih deset uspješnih godina izlaženja. Velika je to i značajna obljetnica, pogo-tovo za tiskani medij. Sustavno smo pratili sve navedene promjene, pripremali vam biran i stručan sadržaj te vas informirali o novim tehnološkim i poslovnim trendovima. Bili smo tu uvijek za vas, a bit ćemo i sljedećih deset go-dina.

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: 24. studenoga 2016. – 20. siječnja 2017. godine

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]še informacija na www.mirakul.hr

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM ZagrebRadnička cesta 50 - Green Gold

Community manager Akademija

VODITELJICA PROGRAMA: Ana Penović

Medijski pokrovitelji:

organizira specijalistički modularan program

PROMOCIJA I PRODAJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

MODUL 1:SMM – Marketing na društvenim mrežama(24. i 25. studenoga 2016.)

Sadržaj semnara:• Važnost i nužnost digitalne prisutnosti u digitalnom

okruženju• Web stranica – središte digitalne prisutnosti• Društvene mreže kao integralni dio marketinških i

promotivnih aktivnosti• Zakonitosti komunikacije na društvenim mrežama• Kako odabrati pravu društvenu mrežu?• Posao community managera – zaduženja i

odgovornosti• Važnost poznavanja publike i aktivne komunikacije s njom• Community manager kao moderator u komunikaciji

između članova zajednice• Važnost edukacije i praćenje svih novosti u svijetu

društvenih mreža• Vješto korištenje riječi – priča u kratkom formatu• Personalizacija – ključni prioritet u digitalnome

marketingu• Velike društvene mreže: Facebook, LinkedIn,

YouTube, Instagram• Tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz

prakse) Radionica• Samostalno kreiranje Facebook fan stranice • Sličnosti i različitosti pojedinih tipova fan stranica• Definiranje opcija koje fan stranicama stoje na

raspolaganju• Pripremanje fan stranice za objavu• Kako koristiti LinkedIn, YouTube i Instagram

(prednosti, nedostatci i kome su mreže namijenjene)

MODUL 2:Strategija nastupa na društvenim mrežama (14. i 15. prosinca 2016.)

Sadržaj semnara:• Važnost strategije nastupa na društvenim mrežama

kao dokumenta komplementarnog marketinškim i PR aktivnostima pojedinca, tvrtke ili branda

• Izrada strategije – kako se piše, na koja pitanja mora odgovoriti i od kojih se elemenata sastoji (primjeri)

• Najpopularnije, specifične i male društvene mreže: tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz prakse)

• Twitter, Instagram, Pinterest, Foursquare i Swarm, Tumblr, Vine

• Krizna komunikacija na društvenim mrežama• Provođenje nagradnih natječaja i igara na

društvenim mrežama• Kako razlikovati lažne natječaje (‘navlakuše’) od

pravih• Kako, kada i zašto nagrađivati zajednicu• Treba li nagradne natječaje i igre dodatno oglašavati• Kako komunicirati s članovima za vrijeme trajanja

natječaja/igara• Neuspješna strategija – odustati ili ustrajati?• Nagradni natječaji na Facebooku i Twitteru• Nagradni natječaji na ostalim društvenim mrežama Radionica• Vrste i važnost sadržaja te zakonitosti komunikacije• Kako kreirati uspješan sadržaj• Važnost relevantnosti sadržaja za prenošenje

željene poruke• Sadržaj kao ključ uspjeha društveno-mrežne

MODUL 3:Napredno korištenje društvenih mreža (19. i 20. siječnja 2017.)

Sadržaj semnara:• Content marketing – što je, zašto je važan i kome je

namijenjen?• Izrada i provođenje strategije sadržajnoga

marketinga pojedinca, tvrtke ili branda• Content marketing na društvenim mrežama• Važnost content marketing kalendara• Pogreške u nastupu na društvenim mrežama (tvrtke

vs. pojedinci)• Kako izbjeći pogreške na društvenim mrežama• Oglašavanje i promocija na društvenim mrežama• Kako jednostavno omogućiti publici da dođe do

vašeg sadržaja• Važnost i načini promocije društveno-mrežnih

odredišta• Mobilni plan• Kako se kreira optimalan mobilni plan• Mjerenje uspješnosti nastupa na društvenim

mrežama• Facebook Insights• Ostali alati za praćenje metrike Radionica• Facebook oglasi• Definiranje tipova Facebook oglasa• Osmišljavanje i kreiranje Facebook oglasa• Usmjeravanje oglasa prema određenim ciljnim

skupinama• Praćenje i optimiziranje Facebook oglasnih kampanja


BIZ vijesti BIZ vijesti

Dani hrvatskoga turizma - dodijeljene turističke nagrade za 10 najboljih

U sklopu turističke manifestacije Dani hrvatskog tu-rizma, 27. listopada dodijeljene su turističke nagrade za najbolje od najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Kulturna turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Restoran godine, Turistička agencija godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, Osoba godine – nagrada „Anton Štifanić“ za životno djelo, Turistička destinacija godine.Podijeljeno je 10 nagrada koje su uručili ministar tu-rizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher. Top 10 hrvatskog turizma: • Šampion hrvatskog turizma: Grad Dubrovnik • Hrvatska turistička nagrada za životno djelo: Selimir Ognjenović

• Turistički događaj godine: Advent u Zagrebu • Kulturna atrakcija godine: Tvrđava Barone, Šibenik • Inovacija godine: Projekt Apoksiomen na Otoku Vi-talnosti

• Hotel godine: Villa Dubrovnik, Dubrovnik • Kamp godine: Naturistički kamp Valalta, Rovinj • Restoran godine: Restoran Bevanda, Opatija • Marina godine: Marina Frapa, Rogoznica • DMK putnička agencija godine: Katarina Line, Opatija

Friedrich Wilhelm Raiffeisen Privatno bankarstvo (FWR) nagrađeno za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj

FWR proglašeno je najboljim privatnim bankarstvom u Hrvatskoj od strane eminentnog specijaliziranog financijskog magazina Global Finance iz New Yorka. FWR Privatno bankarstvo Raiffeisen banke ove je go-dine osvojilo prestižnu titulu „The World’s Best Priva-te Banks 2017“, te postavilo visoki standard kvalitete u segmentu privatnog bankarstva. Global Finance magazin objavio je rezultate za najbolja privatna bankarstva u svijetu, dok će potpuno izvješće biti dostupno u prosinačkom izdanju magazina Global Finance. Svečano uručenje prestižne nagrade održat će se 7. veljače 2017. godine u New Yorku. Stručni žiri uredništva magazina Global Finance bi-ralo je pobjednike prema velikom broju parameta-ra iz industrije privatnog bankarstva te su korišteni svi raspoloživi podatci iz relevantnih provedenih istraživanja tržišta, komentara i analiza analitičara i menadžera, te podataka podnesenih od strane korisni-ka usluga privatnog bankarstva. Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffei-senbank Austria d.d. (RBA) ovom je prilikom izjavio: „Nagrada koju smo dobili je uistinu potvrda visoke

profesionalnosti i kvalitete usluga privatnog ban-karstva koju nudimo od 2013. godine. Iznimno sam sretan i ponosan što je naša stručnost prepoznata i na međunarodnoj razini te što smo dobili priznanje od strane jednog od najboljih financijskih magazina na svijetu. Nagrada za najbolje privatno bankarstvo će svakako biti i potvrda izvrsnosti našim klijentima. Vje-rujem da će i našem timu ovo biti samo daljnji poticaj za davanje maksimuma te da ćemo i u godinama koje slijede ostvarivati najbolje rezultate za svoje klijente“, zaključio je Müller.

Strani ulagači predstavili Bijelu knjigu 2016. - publikaciju o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj

U prostorijama zagrebačkog muzeja Mimara, Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj 25. listopada organiziralo je predstavljanje Bijele knjige – publi-kacije o poslovnoj i investicijskoj klimi i prepreka-ma za ulaganje u Hrvatskoj. Uz domaćina Mladena Fogeca, predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, posebni gosti na skupu bili su guver-ner Hrvatske narodne banke prof.dr.sc. Boris Vujčić, zamjenik ministra financija prof.dr.sc. Saša Drezgić i pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Sertić.U svom uvodnom izlaganju predsjednik Udruženja stranih ulagača Mladen Fogec izrazio je zadovoljst-vo zbog izdavanja već četvrtog izdanja Bijele knji-ge koje izlazi u vrijeme netom formirane Vlade. Sva poboljšanja koja se naprave u Hrvatskoj po pitanju unapređenja investicijske i poslovne klime bit će na korist svih poslovnih subjekata koji investiraju u Re-publici Hrvatskoj, rekao je Fogec i zaključio, investicija je investicija, bez obzira bila domaća ili strana.Glavni urednik Bijele knjige Hrvoje Stojić predsta-vio je šest područja za koje je Udruženje pripremi-lo konkretne prijedloge za poboljšanje investicijske i poslovne klime. Područja koje je Udruženje pre-poznalo kao ključne i na kojima je potrebno napra-viti poboljšanja za povećanje konkurentnosti mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade, javna upra-va i pravosuđe, pitanja rada i pristup financijskim sredstvima.

McCann Worlgroup proglašen po treći put „Agencijskom mrežom godine“ za središnju i istočnu Europu na festivalu Golden Drum

McCann Worldgroup, čija je članica agencija McCann Zagreb, treći je put u četiri godine osvojio naslov „Agencijska mreža godine“ na festivalu Golden Drum, najprestižnijem oglašivačkom festivalu središnje i istočne Europe održanom krajem listopada.Priznanje „Agencijska mreža godine“ dodjeljuje se agencijskoj mreži koja kumulativno osvoji najveći broj bodova s obzirom na prijavljene radove, te predstavlja najvažniju festivalsku nagradu. Tako je ove godine McCann Worldgroup osvojio ukupno 169 bodova, što uključuje 4 Grand Prixa,5 Zlatnih i 9 Srebrnih bubnje-va s 11 kampanja iz 6 zemalja, ovaj put iz Srbije, Češke, Finske, Mađarske, Izraela i Rumunjske, koje su ušle u drugi krug žiriranja.Od četiri dodijeljena Grand Prixa, dva su pripala Mc-Cannu Beograd za kampanju „Lav kokice“ za klijenta Carlsberg Srbija u kategorijama (Direct i Integrated), Content Grand Prix McCannu Tel Aviv za kampanju „Big Brother Unboxing“, kreiranu za IKEA-u, a Grand Prix za „GO MONO“ kampanju, koju je za Radio XXI osmislio McCann Worldgroup Rumunjska.

Marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtaka, 98% oglašivača koristi usluge marketinških agencija

Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komunici-ranje (HURA) provelo je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta IPSOS istraživanje o suradnji oglašivača s marketinškim agencijama na reprezen-tativnom uzorku visoko pozicioniranih oglašivača (klijenata marketinških agencija) u lipnju i srpnju 2016. Istraživanje je pokazalo da 98% oglašivača ko-risti usluge marketinških agencija i da su marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtke. Goto-vo svaki drugi klijent smatra da je članstvo u HURA-i indikator uspješnosti i kvalitete agencije, a gotovo svi oglašivači upoznati su s HURA-om.Istraživanje je pokazalo da oglašivači uvelike koriste usluge agencija i da imaju iskustva sa svim vrstama agencija jer je u posljednje dvije godine više od 70%

ispitanika surađivalo s medijskim i kreativnim agen-cijama, a njih oko 60% s full-service, digitalnim i PR agencijama. Prilikom odabira agencije s kojom će surađivati istaknuli su tri glavna kriterija - kvali-teta i posvećenost tima (59%), kvaliteta ponuđenog rješenja, usluge ili proizvoda (59%) te razumijevanje industrije (42%). Zanimljivo je da većina ispitanika ne ističe cijenu usluge kao presudan kriterij prilikom oda-bira, kao ni nagrade. Oglašivači smatraju da je nagra-da EFFIE za učinkovitu tržišnu komunikaciju daleko najvažnija nagrada u domaćoj oglašivačkoj industriji (56%). Slijede međunarodno natjecanje Cannes Lions (47%) i domaće natjecanje kreativnosti IdejaX (41%).

Tvrtka Inchoo prevela servis za izradu web trgovina - Magento 2 na hrvatski

Za razliku od ostalih servisa za izradu web trgovina, iako robusna platforma, Magento 2 do sada nije nu-dio opciju hrvatskog jezika niti u administraciji, niti na frontendu. Stoga je tvrtka Inchoo prevela Magento 2 na hrvatski tako što su izradili jezični paket (Language Pack) kao ekstenziju.Iako je hrvatsko tržište malo naspram nekih drugih, lokalizacijom Magenta omogućava vlasnicima pri-lagodbu trgovine ne samo s tehničke, već i s pravne strane. Stoga razvijaju i prateće module za Magento 2, poput fiskalizacije, načina dostave i najkorištenijih servisa za kartično plaćanje u Hrvatskoj – HT PayWay sustava i WSpay sustava.Želimir Gusak, prodajni predstavnik u Inchoo-u, navo-di koje su prednosti lokalizacije Magenta: -Prijevod je za hrvatskog trgovca vrlo bitan, budući da će administratorima omogućiti rad sa sučeljem na hr-vatskom jeziku. Na taj će se način svakodnevni posao u pozadini Magento shopa pojednostaviti. Do sada nije postojao kvalitetno pripremljen hrvatski prijevod za korisničko sučelje, a za administracijsko ga uopće nije bilo, što je možda u nekim prilikama bio i razlog za izbjegavanje Magento platforme od strane hrvatskih trgovaca. Nisu svi vični engleskom jeziku, barem ne u mjeri koja bi dopuštala slobodnije korištenje i upravljanje sustavom. Cjelokupnim paketom loka-lizacije za Hrvatsku, trgovine na Magentu 2 bit će tehnički i pravno prilagođenije tržištu te spremnije pružiti kvalitetnije korisničko iskustvo kupovine.


Intervju mjeseca

Bez suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstavaNajbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima.

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Velika očekivanja od EU fondova naša su svakodnevi-ca. O realnim potencijalima fondova te o tome hoće li se i što će se promijeniti u odnosu države prema nači-nu njihovih iskorištavanja razgovarali smo s Gabrije-lom Žalac, novom ministricom Ministarstva regional-nog razvoja i fondova EU.

Prije dolaska na mjesto ministrice u Ministarstvu regi-onalnog razvoja i fondova EU bili ste direktorica Agen-cije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast. U

Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti.

kojoj je mjeri Agencija bila nositelj regionalnog razvoja te jesu li pripremljeni i realizirani projekti donijeli že-ljene rezultate?Agencija, kao i svi drugi regionalni koordinatori, lokal-ne razvojne agencije i akcijske grupe (LAG-ovi) pro-dužene su ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata i samim time bitan čimbenik re-gionalnoga razvoja. Regionalni koordinatori su ti koji znaju što se događa 'na terenu' i bez suradnje na lo-kalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstava. Kada govorimo o uspješnosti Agencije, moramo uzeti u obzir da puno toga ovisi o statističkim regijama, indeksu razvijenosti, operativnim programi-ma, mogućnostima sudjelovanja u programima terito-rijalne suradnje i nekim drugim faktorima.

Od početka 2016. godine Agencija za razvoj Vukovar-sko-srijemske županije Hrast d.o.o. sudjelovala je ili sudjeluje u provedbi 19 projekata ukupne vrijednosti preko 58,1 milijuna kuna, u evaluaciji je 14 projekata ukupne vrijednosti preko 81,6 milijuna kuna te tre-nutno sudjeluje u pripremi 25 projekata ukupne mi-nimalne vrijednosti preko 73 milijuna kuna. Ako sve to uzmemo u obzir, mogu reći da sam jako zadovolj-na rezultatima rada Hrasta jer Vukovarsko-srijemska županija uspješno koristi EU sredstva, a nama kao re-gionalnom koordinatoru uspjeh je i svaki prijavljeni projekt, a ne samo realizirani.

Bili ste i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije. Koja Vas je pozicija bolje pripremila za čelnu poziciju Ministarstva?Na svakom radnom mjestu stječete nova iskustva, nova znanja, upoznajete nove ljude i tako se priprema-te za svaki idući posao. Tako je i s pozicijom ministrice. Dragocjenih 14 godina u upravi omogućilo mi je da u potpunosti upoznam funkcioniranje državne i javne uprave, a kroz poziciju direktorice Agencije i pročel-nice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove stekla sam vrijedna znanja i iskustva u radu s EU fondovima i korisnicima EU projekata te se doslov-no 'na terenu' osposobila za pripremu i provedbu EU programa i njihovo financijsko praćenje.

Česte su rasprave oko stvarne iskoristivosti/realizacije EU fondova za Hrvatsku?Istina je da se u Hrvatskoj već godinama priča o EU fondovima, ali usudila bih se reći da još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućno-stima koje im se nude. Moj prethodnik je u posljednjih deset mjeseci pokrenuo brojne pozitivne trendove koji su tijekom ove godine doveli do značajnijeg povećanja iznosa povučenih sredstava. U tom razdoblju povukli smo 6,286 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje se da će taj iznos porasti do sedam i pol milijardi kuna. Zadovoljna sam ovim pozitivnim trendom za koji vjerujem da će se nastaviti, no itekako sam svjesna da prostora i potreba za poboljšanje čitavog Sustava upravljanja i kontrole EU fondovima još uvijek ima i da nam je zadatak na tome raditi.

Što možemo očekivati u narednom razdoblju, vezano uz dostupne fondove?U svakom slučaju, plan nam je povući svih 10,7 mi-lijardi eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti apso-lutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Ovaj je novac od životne važnosti za našu zemlju i ne smijemo si dopustiti da propustimo priliku koju smo dobili. U tome ćemo uspjeti tako što ćemo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore i što ćemo či-tav sustav maksimalno prilagoditi njima, njihovim potrebama i rješavanju njihovih problema kako bi oni uspjeli realizirati svoje projekte.Naravno, dodatno ćemo ojačati i suradnju i koordi-naciju svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, kako bi uz sve već navedeno u konačnici osigurali bolje korištenje fondova.

Vlada, između ostaloga, najavljuje i realizaciju 'Projek-ta Slavonija', usmjerenog na bolju gospodarsku i so-cijalnu situaciju u Slavoniji. Što bi ovaj projekt trebao obuhvatiti?'Projekt Slavonija' ustvari će obuhvatiti sve projekte na području Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koji će se financirati EU sredstvima. Cilj nam je kroz taj projekt na spomenutim područjima osigurati što veću apsorpciju sredstava iz EU fondova u ovom fi-nancijskom razdoblju kako bi u idućem financijskom razdoblju 2021.-2027. mogli uvesti poseban Opera-tivni program samo za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.

Na koji će način ovaj projekt biti financiran iz EU fon-dova?Uvođenjem posebnog 'Projekta Slavonija' namjera je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale župani-je u državi. Nadam se da ćemo ovaj projekt realizirati čim prije jer to je nešto što možemo ostvariti u ovom financijskom razdoblju. Do 2023. kroz ulaganja u po-

duzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirod-nu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku želimo spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koje je prisutno u posljednjih nekoliko godina, te pokrenuti rast i ra-zvoj gospodarstva u tim krajevima.

Što bi se trebalo napraviti kako bi se povećala strana ulaganja te time i otvorila nova radna mjesta u nerazvi-jenim županijama?Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, ne-pravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije tre-ba ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će doprinijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvat-ske kroz koje ćemo stvoriti uvjete za jačanje konku-rentnosti i gospodarstva tih županija te im omogućiti ravnopravnu borbu na tržištu. Najveći potencijal pre-ma ostvarenju ovog cilja nalazi se u sredstvima iz EU fondova.Županije, gradovi i općine već su prepoznali ulogu EU fondova u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za poslo-vanje, privlačenju poduzetnika i u konačnici otvaranju novih radnih mjesta. Značajna sredstva su nam na ras-polaganju i moramo ih puno bolje koristiti, iako smo samo ove godine svjedočili otvaranju Poduzetničkog inkubatora u Vukovaru, poduzetničke zone u Lekeni-ku, poslovne zone Nemetin, Poljoprivredno poduzet-ničkog inkubatora Drenovci, Panonskog drvnog centra kompetencija u Virovitici i drugih ovakvih projekata koji su ostvareni uz pomoć EU sredstava te pozitivno utječu na gospodarsku sliku i stvaraju nova radna mje-sta na područjima na kojima se nalaze.

Postoji li mogućnost da se u bliskoj budućnosti ispravi nelogično svrstavanje Slavonije u istu statističku regiju sa Zagrebom?Ne samo da postoji mogućnost, nego je već napravljen i prvi korak u tom smjeru. Pokrećem izradu analitič-ke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali situaciju gdje su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne doprinosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlasti-tog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nedopustivo i moramo to čim prije mijenjati.

U svibnju ste izabrani u Odbor za praćenje Operativ-nog programa 'Konkurentnost i kohezija', s ukupnom alokacijom od 6,881 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Gdje će biti usmjerena većina ovih sredstava?Kroz ovaj Operativni program sredstva su usmjerena na jačanje gospodarstva, razvoj malog i srednjeg podu-zetništva, ulaganja u prometnu infrastrukturu, ener-Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU

Plan nam je povući svih 10,7 milijardi

eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti

apsolutno svaki euro koji nam je na

raspolaganju.


Intervju mjeseca

Ove godine možda je ipak najviše

mogućnosti otvoreno za male i srednje

poduzetnike koji su napokon prepoznati

kao nositelji gospodarskog

razvoja.

getiku, zaštitu okoliša, istraživanje i inovacije te razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije.

Očekivanja od fondova EU velika su. Prema Vašem mišljenju, koliko su hrvatski mali i srednji poduzetnici upoznati s mogućnostima iskorištavanja sredstava iz EU fondova te koliko ih iskorištavaju?Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura, a velik dio tog novca namijenjen je baš podu-zetnicima za koje je ove godine puno napravljeno u okviru EU fondova. Objavljeni su brojni natječaji, omogućen im je pristup sredstvima i kroz financijske instrumente, a najviše pojednostavljenja napravljeno je baš u natječajima za poduzetnike i zato vjerujem da će njihov interes za EU sredstva dosta porasti u nado-lazećem razdoblju. Mogućnosti je puno, poduzetnici samo trebaju dobro proučiti natječajnu dokumentaci-ju. Ovim putem pozivam sve poduzetnike da posjete središnji internetski portal za informacije o EU fon-dovima www.strukturnifondovi.hr, gdje sve natječaje redovito najavljujemo i objavljujemo.

Jesu li poduzetnici dovoljno informirani i educirani u odnosu na uspješne europske tvrtke?Mislim da još uvijek velik broj malih i srednjih podu-zetnika nije dovoljno informiran o mogućnostima fi-nanciranja njihovih ideja i projekata iz EU fondova i iz toga, naravno, proizlazi i činjenica da još uvijek ne ko-riste ta sredstva u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali.

U kojim sektorima gospodarstva leže najbolje prilike za povlačenje sredstava iz fondova EU?Sredstva za svaki sektor već su unaprijed raspodijelje-na u svakom operativnom programu, tako da prilika za povlačenje EU sredstava ima i više nego dovoljno,

samo je potrebno dobro se informirati, proučiti doku-mentaciju i prijaviti projekt na neki od natječaja.Ove godine možda je ipak najviše mogućnosti otvo-reno za male i srednje poduzetnike koji su napokon prepoznati kao nositelji gospodarskog razvoja. U za-dnjih nekoliko mjeseci objavljeni su razni natječaji čija je ukupna vrijednost veća od 3 milijarde kuna, a kroz EU fondove poduzetnicima su u obliku kreditnih lini-ja, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapi-tala na raspolaganje stavljeni i financijski instrumenti.

Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem područja su tradicio-nalno orijentirana na poljoprivredu. Kako pomoći poljopri-vrednicima da se lakše nose s konkurencijom iz Europske unije i gdje leže prilike za poljoprivredni sektor?Ovdje nam je posebno važna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i dobra koordinacija u okviru Programa ru-ralnog razvoja, a uvjerena sam da će nam tu pomoći mini-star Tolušić, koji je jako dobro upoznat s cijelim sustavom.

U kojoj je fazi 'Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske' do 2020. godine? Kada bi mogla biti dovrše-na i što sve obuhvaća?Donošenje' Strategije regionalnoga razvoja Republi-ke Hrvatske' za razdoblje do 2020. godine jedan je od važnijih ciljeva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske, koji obuhvaća pripremu i donoše-nje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata koji se odnose na redefiniranje modela za izračun in-deksa razvijenosti te promjena dinamike razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave, prijelaznog razdoblja uključivanja u sustav potpomognutih pod-ručja i izlaska iz istog te izmjene postupka akreditacije regionalnih koordinatora.Izmjene Zakona vežu se i uzajamno su povezane s po-reznom reformom u dijelu koji se tiče izmjena i dopu-na Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit.

Što je konkretno potrebno učiniti da Hrvatska maksi-malno iskoristi potencijale EU fondova, od strane drža-ve, ali i od strane poduzetnika?Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fon-dova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluš-kivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prila-gođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Potrebna nam je i bolja suradnja i jačanje koordinacije svih tijela u Sustavu, a na poduzetnicima i ostalim korisnicima je da se samo dobro informiraju, pripreme svu potrebnu dokumentaciju i prijave svoje projektne ideje. Ministarstvo je na neki način 'servis' koji korisnicima treba omogućiti da dobiju ono što žele i zato ćemo dati sve od sebe da kvalitetan i dobro napisan projekt dođe do potrebnih EU sredstava.


Tema broja

Poduzetničke zoneTrend rasta investicija u poduzetničkim zonama je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija investicijska destinacija u regiji.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Tema broja

Premda ima preko 1.300 poduzetničkih zona, od kojih je trećina aktivna, odličan geostrateški položaj, vrlo dobru prometnu povezanost, razvijenu IT strukturu, kvalitetnu radnu snagu te sustav poticaja i olakšica za investitore, Hrvatska je i dalje nedovoljno prepozna-ta kao investicijska lokacija. Osnivanje i opremanje poduzetničkih zona tek je dio posla. Onaj zahtjevniji dio mora uključiti sinergiju svih institucija kako bi se stvorilo pozitivno i sređeno poslovno okruženje koje podrazumijeva stabilnu političku i gospodarsku situaciju, učinkovit rad pravosuđa i javne uprave, re-formu obrazovnog sustava i kreiranje jasne vizije u koje sektore i gdje želimo ulagati kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj zemlje.

-U pravilu su poduzetničke zone slabo popunjene, bar one koje su prvo proglašene zonama i opremane, a tek zatim popunjavane. Stoga teorije i argumenti o opravdanosti osnivanja i opremanja poduzetničkih zona mahom nemaju uporišta u praksi - kaže Nikoli-na Nežić, autorica poslijediplomskog specijalističkog rada Poduzetničke zone i bivša pročelnica Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU u Velikoj Gorici. Smatra da bi prije izgradnje zone tre-balo provjeriti postoji li interes ulagača za određeno područje, a nakon izgradnje dati poduzetnicima poti-caje. Naime, upravitelji zona odlučuju se na korekcije, npr. cijene zemljišta, tek kad se zona godinama ne puni.

Promicanje Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacijeHrvatska je prema izvještaju Doing Business Svjets-ke banke, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, u odnosu na prošlu godinu nazadovala za 4 mjesta te je sada 43., a na lošiji rezultat utjecali su dodat-ni porezi i naknade te komplicirane procedure za pokretanje poslovanja, posebno vrijeme potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Od zemalja u regiji najbolje je rangirana Slovenija (30.), slijede Srbija (47.), Crna Gora (51.) te BiH (81.).

U Agenciji za investicije i konkurentnost najavlju-ju da će u 2017. nastaviti kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz privlačenje investicija. -Ovdje prije svega mislimo na mjere i aktivnosti koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja koje će direktno utjecati i na povećanje investicija u Hrvatskoj. Mnogo toga po-zitivnog već se napravilo u posljednjih nekoliko go-dina, međutim, mjesta za napredak još uvijek ima - poručuju iz AIK-a.

-Osim rada na povećanju konkurentnosti, nastavit ćemo s promocijom Republike Hrvatske kao investi-cijske destinacije na ciljanim tržištima i ciljano prema investitorima za koje imamo saznanja da su u fazi

širenja poslovanja u Europi te im u direktnom kon-taktu predstaviti prednosti Hrvatske. Nastavit ćemo i s radom na našoj bazi poslovnih zona, koja se poka-zala kao izvrstan alat u radu s investitorima, jer na jednom mjestu omogućuje pretragu poslovnih zona sa svim potrebnim informacijama - kažu u AIK-u.

Poticaji i olakšice investitorima u poduzetničkim zonamaPrema Zakonu o poticanju ulaganja (NN, br. 102/15), poticajne mjere za investicijske projekte odnose se na investicije u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijedno-sti. Mjerama se želi poticati investicijske projekte koji uvode suvremenu tehnologiju i novu opremu, bave se ekološki prihvatljivim djelatnostima i štede ener-giju, povećavaju zaposlenost i izobrazbu zaposlenika, razvijaju proizvode i usluge više dodane vrijednosti te povećavaju konkurentnost.

Poduzetničke zone mogu u svrhu privlačenja in-vestitora dati dodatne poticaje, primjerice, prema veličini investitora, veličini zemljišta koje uzima, veličini objekta kojeg gradi, prema djelatnosti, broju zaposlenih i sl. Iz iskustva, Nežić kaže da su inve-stitorima oslobođenje ili smanjenje komunalnog do-prinosa, smanjenje komunalnih naknada te poticaji za zapošljavanje najvažnije poticajne mjere. Često se korigira i cijena zemljišta, npr. prema prioritet-nim djelatnostima. Također, mogu se poticati izvozno orijentirani investitori, oni koji otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu preko određenog iznosa.

Razvoj poslovne infrastruktureRavnomjeran razvoj poduzetništva za pretpostavku ima ravnomjeran razvoj infrastrukture i poslovnih usluga koje stvaraju povoljno okruženje za rast i razvoj novih poduzeća.

-U današnje vrijeme poduzetnicima je bitno imati na jednom mjestu sve prateće sadržaje uz pristupačnu cijenu. Za početnike to znači da kroz jedinstvenu cijenu u inkubatoru dobivaju održavanje, marketing, usluge najma dvorane i opreme, računovodstvene usluge, usluge informiranja i edukacije. Za razvije-nije poduzetnike to znači da će kroz funkcioniranje akceleratora ili tehnološkog parka u poduzetničkoj zoni nadopuniti svoju ponudu ponudom susjeda, kao i da će kroz zajednički nastup smanjiti pojedinačne troškove i osnažiti ponudu. Nadalje, to pretpostavlja i da će se izboriti za veće olakšice u poslovanju. Troškovi izgradnje infrastrukture također se smanju-ju zajedničkim ulaganjima u, primjerice, biopročistač, trafostanicu, ceste, rasvjetu i sl. - objašnjava Nežić.

Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regional-

Prema izvještaju Doing Business, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, Hrvatska zauzima 43. mjesto na ljestvici.

12 BIZdirekt � studeni 2016.


Tema broja Tema broja

nog razvoja i fondova EU objavili su natječaj ‘Razvoj poslovne infrastrukture’, za koji su na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna kuna. Cilj je natječaja razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infra-strukture te povećanje broja proizvoda i usluga koje ona omogućava. Iznos bespovratnih potpora kreće se od 200 tisuća kuna do 20 mil. kuna, a natječaj je ot-voren do 31. prosinca.

-Poticanjem ulaganja u poslovnu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom nove infrastrukture na lo-kalnoj, odnosno regionalnoj razini, doprinijet će se poboljšanju dostupnosti poduzetničko-poslovne in-frastrukture MSP-ovima u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja investicija i stva-ranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta - stoji u priopćenju MINPO-a.

Bespovratna sredstva za razvoj poduzetništva U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. mikro, mali i srednji poduzet-nici do kraja godine imaju mogućnost iskoristiti be-spovratna sredstva iz Europskog fonda za regional-ni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna. Vrijednost pojedinačnih potpora kreće se od 300 tisuća do 30 milijuna kuna, a cilj im je ojačati konku-rentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaci-teta za razvoj procesa, roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, izvoza i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Poziv Mini-starstva poduzetništva i obrta za dostavu projektnih prijava ‘Kompetentnost i razvoj MSP’ traje do 31. prosinca, a sredstva su namijenjena poticanju inve-sticija u početna ulaganja poduzetnika.

Poduzetnički centri za mikro i male poduzetnike Mikro i male tvrtke te obrti često su u vlasništvu ranjivijih društvenih skupina (mladi, žene, dugo-trajno nezaposlene osobe) kojima nedostaje iskustva i financijskih sredstava za poslovanje. Županijski ili lo-kalni poduzetnički centri potpora su provođenju mje-ra za razvoj i poticanje poduzetništva kroz pružanje stručne i edukativne pomoći gdje se mogu dobiti potrebne informacije o otvaranju tvrtke, edukaciji, dodatnim izvorima financiranja, natječajima i pro-gramima potpore.

Mali poduzetnici početnici mogu u ranoj fazi po-slovanja koristiti usluge poduzetničkih inkubatora, gdje će dobiti stručnu i tehničku pomoć za brži i održivi razvoj tvrtke. Inkubatori nude niz poslovnih usluga i resursa poput poslovnih prostora po po-voljnim uvjetima od prve do treće godine poslovanja. Primjerice, Poduzetnički centar Solin inkubira žene poduzetnice-početnice te ih u prvoj godini poslovanja oslobađa troška plaćanja poslovnog prostora i režija, omogućuje savjetovanje i oglašavanje te besplatno korištenje Interneta i dvorana za sastanke.Osječki poduzetnički inkubator BIOS poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru nudi usluge virtualnog inkubatora, čiji stanari također mogu ko-ristiti niz beneficija.

Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP ove je-seni primio je 10. generaciju startup timova. Svoj

intenzivni startup program u trajanju od 4 mjese-ca naplaćuje 3.000 kn + PDV, ali po završetku pro-grama timovi mogu dobiti seed investicije od ZIP-a do 100.000 kn. ZIP-ov novi akceleratorski program, nastao u suradnji s jednom od najvećih hrvatskih kompanija, namijenjen je tvrtkama koje već imaju proizvod, prototip ili su u završnoj fazi razvoja s ciljem ubrzanja razvoja proizvoda i plasmana na tržište. Svaka tvrtka u programu prima investiciju od 100.000 kn.

Karakteristike najaktivnijih zonaInvestitori će prvenstveno uzeti u razmatranje poduzetničku zonu koja ima dobar geostrateški položaj u blizini većega grada, potpunu infra-strukturnu opremljenost, prometnu povezanost, pro-metnice unutar zone, raspoloživu kvalitetnu radnu snagu, blizinu stručnih i visokoobrazovnih institucija te lokalnu i regionalnu vlast angažiranu u privlačenju investicija i spremnu na suradnju.

Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu godinama slovi za hrvatsku najopremljeniju zonu u kojoj po-sluje 150 tvrtaka (51% uslužnih, 26% proizvodnih, 23% trgovačkih) s više od 3.500 zaposlenih. U deset godina kontinuirano i planski u zonu je uloženo 128 mil. kuna te je ostvaren cilj da postane centralna zona Primorsko-goranske županije. U prvom kvartalu ove godine IZ Bakar ostvarila je prihod od 3,7 mil. kuna i dobit od 2,3 mil. kuna, a interes za nove investicije i gradnju raste jer su poduzetnici prepoznali sve po-godnosti koje zona nudi, mogućnost investiranja uz potpore europskih fondova i rad na daljnjem razvoju. Do zone uskoro dolazi i željeznica, a u izgradnji je plato s internom prometnicom i pratećom in-frastrukturom za potrebe intenzivnijeg razvoja poduzetništva te malih i srednjih poduzeća.Poduzetnička zona Podi kraj Šibenika površinom je

najveća u Hrvatskoj, a smještena je blizu autoceste, morske luke i željeznice. Smatra se najperspektivni-jom zonom sa snažnom potporom lokalne zajednice koja sudjeluje u pribavljanju potrebnih dozvola za investitore, proizvodne djelatnosti oslobođene su komunalnog doprinosa, a infrastrukturno opremlje-no zemljište prodaje se za 5 EUR/m². U zoni radi 16 tvrtaka s 900 zaposlenih, a investitori su iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske.

Poduzetnička zona Kneginec kraj Varaždina investi-

Virovitica - grad velikih mogućnostiU Virovitici je osnovano 7 poduzetničkih zona s ukupno 515 ha zemljišta, od kojih je polovina opremljena komunalnom infrastrukturom i spremna za nova ulaganja, površinom prilagođena potrebama za male i velike ulagače, te certifici-ranih prema Naprednom programu certifikacije za ulaganja (ICPR).

Pogodnosti koje Grad Virovitica nudi investitorima navedene su u Progra-mu olakšica i poticaja razvoja gospodarstva, a omogućuju: prodaju ili zakup zemljišta u poduzetničkim zonama, kompletno opremljenim infrastrukturom po vrlo poticajnoj cijeni, odnosno kupnju građevinskog zemljišta već od 1 kn/m2 za proizvodne djelatnosti; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa ili plaćanje po povlaštenim cijenama; podršku stručnih službi Grada Virovitice u rješavanju eventualnih poteškoća u iznalaženju potrebne dokumentacije.

Od travnja 2011. godine, kad je usvojen spomenuti Program olakšica, u virovitičke poduzetničke zone ušla su 23 nova investitora, otvoreno je 985 radnih mjesta, a potpisanim kupoprodajnim ugovorima stvoreni su uvjeti i obaveze otvaranja još 697 novih radnih mjesta kroz naredne dvije godine. U Virovitici je stvorena dobra poduzetnička klima i otvorenost prema svakoj novoj investiciji, bez obzira na njenu veličinu, a sve u svrhu stvaranja okruženja pogodnog za ulaganja i ugodnog za život.

Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte

Broj novootvorenih radnih mjesta Povećanje potpore za otvaranje novih radnih mjesta

100 i više 25%

300 i više 50%

500 i više 100%

Izvor: www.aik-invest.hr

Umanjenje poreza na dobit ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih

Iznos investicije (€ mil.)

Broj novozaposlenih

Razdoblje(godine)

Razdoblje očuvanja novih radnih mjesta

(godine)

<1 5(3 za mikro) 10 (5 za mikro) 3 (SME), 5 (veliki) 10%

1-3 10 10 3 (SME), 5 (veliki) 5%

>3 15 10 3 (SME), 5 (veliki) 0%

Stopa poreza na

dobit

20% stvarnih opravdanih

troškova kupnje opreme/strojeva

(max. 0.5 milijuna €). Sva oprema/

strojevi moraju biti oprema/strojevi

visoke tehnologije.

Dodatne poticajne mjere za razvojno

inovacijske aktivnosti

Poticaji za zapošljavanje

Stopa nezaposlenosti po

županijama

Poticajne mjere za opravdane troškove

otvaranja novih radnih mjesta

10% (max. 3,000 €) za zapošljavanje grupa osoba propi-sanih člankom 11. stavkom 3. Uredbe<10%

+50% (1,500 €) +25% (750 €)

+50% (600 €) +25% (300 €)4% (max. 1,200 €) za zapošljavanje

ostalih osoba

20% (max. 6,000 €) za zapošljavanje grupa osoba propi-sanih člankom 11. stavkom 3. Uredbe

10-20%

+50% (3,000 €) +25% (1,500 €)

+50% (1,200 €) +25% (600 €)8% (max. 2,400 €) za zapošljavanje

ostalih osoba

do 30% (max. 9,000 €)

>20%

+50% (4,500 €) +25% (2,250 €)

+50 % (1,800 €) +25% (900 €)12% (max. 3,600 €)

za zapošljavanje ostalih osoba

Poticajne mjere za razvojno inovacijske aktivnosti

Poticajne mjere za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti

usluga visoke dodane vrijednosti


Tema broja Tema broja

torima nudi djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade i doprinosa te aktivno sudjeluje u svim fazama projekata kako bi investitore povezala s institucijama i poslovnom zajednicom. U zoni aktivno radi 18 tvrtaka sa 750 zaposlenih. Na-mijenjena je za proizvodne i prerađivačke djelatnosti, servisne i zanatske radionice, skladišta te kao loka-cija za velike trgovačke centre, a 2007. proglašena je najboljom zonom.

Najuspješnije županije u privlačenju investicijaU posljednje vrijeme sjeverozapadna Hrvatska, a posebno Varaždinska županija, najuspješnije su u privlačenju novih investicija. Poduzetničku zonu Jalžabet kraj Varaždina za svoja ulaganja odabrale su tvrtke Wollsdorf, Press Glass, Calzedonia, Boxmark, a sve se bave proizvodnim djelatnostima.

U poduzetničkoj zoni Ludbreg zemljište je kupila tvrtka Ameropa, a izgradit će skladište za poljopri-vredne proizvode i sušare u vrijednosti oko 12 mil. kuna. U istoj zoni posluju i indijska kompanija ACG Lukaps, koja proizvodi kapsule za lijekove, i tvrtka Ducati Components.

U poduzetničkoj zoni Prelog u Međimurskoj županiji njemački CWS Boco uložio je 12 mil. eura u green-field investiciju. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i prodajom radne i zaštitne odjeće, otirača i sanitar-nog pribora. U zoni je i jedan od najvećih europ-skih proizvođača ženske modne obuće Paul Green te također njemačka tvrtka Haix, specijalizirana za proizvodnju obuće za vojsku i policiju.

Istra bilježi znatna nova ulaganja u turizmu, primje-rice, nekoliko novih Maistrinih projekata. Maistra je, uz do sada uloženih 3 mlrd. kuna, nastavila započeti investicijski ciklus i planira dodatno ulaganje koje se procjenjuje na 1,6 mlrd. kuna, s ciljem podizanja ka-tegorizacije hotelskih kapaciteta.

Poduzetničke zone - temelj razvoja lokalnog gospodarstvaRazvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog gospodarstva jer se javlja potreba za razvojem dodatnih usluga za poduzetnike. -Para-lelno s otvaranjem pogona i novim zapošljavanjem događa se ekspanzija drugih gospodarskih aktivno-sti i pratećih djelatnosti - građevinarstvo, čišćenje, održavanje zelenih površina, sve vrste usluga za no-vozaposlene, i sl. - nabraja Nikolina Nežić. Ličko-senjska županija prepoznata je kao top-desti-nacija u turizmu, ali realni sektor je neiskorišteni potencijal. Najavljena izgradnja Razvojnog centra Ličko-senjske županije trebala bi revitalizirati poljo-privredu, šumarstvo i razvoj drvne industrije, a u sklopu projekta razmatra se i razvoj poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Gospiću.

Gospodarska zona Čaporice - zapad, u Splitsko-dalma-tinskoj županiji, s 15 mil. kuna europskog novca krenula je u izgradnju novog centra agropoduzetništva u Županiji. Unutar zone djelovat će Poslovno-uslužni centar, Centar kompetencija za prehranu i zdravlje, poduzetnički inku-bator te niz poduzetničko-potpornih i uslužno-servisnih službi. Cilj projekta je poticanje razvoja agroindustrije na cijelom području Cetinske krajine i Dalmacije.

Prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije, Ministar-stvo gospodarstva objavilo je natječaj za dodjelu bespo-vratnih državnih potpora namijenjenih proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnolo-gije. Za potpore je osigurano 40 mil. kuna, maksimal-ni iznos pojedinačne potpore ograničen je na 1,5 mil. kuna, a natječaj je otvoren do 31. prosinca.

Suradnja poduzetničkih zona i obrazovnih institucijaPoduzetničke zone i dodatne usluge imaju velik po-tencijal zapošljavanja lokalnog stanovništva, posebno u slabije razvijenim krajevima. No, namjena zone trebala bi biti usklađena s obrazovnim programima

kako ne bi dolazilo do nesklada između potreba in-vestitora i ponude na tržištu rada.

Kao veliku prednost Hrvatske u odnosu na dru-ge zemlje u AIK-u ističu zadovoljstvo investitora, prvenstveno stranih, kvalitetom naše radne snage te dobro služenje engleskim, njemačkim i tali-janskim jezikom. Problem je što kvaliteta kadra ne odgovara kvantiteti te specifičnim potrebama na suvremenom tržištu rada. Razvijene zemlje u EU ističu STEM područje kao ključno za znanstveno-tehnološki i održivi gospodarski razvoj, a STEM predmete kao ključna temeljna znanja. Ako želimo konkurirati kao lokacija za investicije u industriju, moramo popularizirati STEM zani-manja među učenicima, ulagati u ravnomjeran razvoj obrazovnih ustanova u svim sredinama te prilagođavati obrazovne programe potrebama na tržištu rada.

Dobar primjer takve prakse je strukovna škola Knez Branimir u Benkovcu, koja sama istražuje tržište rada, kreira kurikulum za obrazovanje učenika i odraslih za zanimanje CNC operate-ra te surađuje sa šibenskim TLM-om, a za svoje projekte koristi sredstva iz europskih fondova.

Krajem rujna tehnička Vlada donijela je Program razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020. koji je, u sklopu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, pre-duvjet za korištenje 85 milijuna eura iz europskih fondova. Definirano kao pokretač gospodarstva, strukovno obrazovanje i osposobljavanje do 2020. bit će usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, a istodobno bit će privlačno, inovativno, povezano s tržištem rada te omogućiti stjecanje kompeten-cija za osobni i profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje.

-Programom razvoja sustava strukovnog obra-zovanja i osposobljavanja planirano je izraditi novi sektorski kurikulum, ojačati model učenja temeljenog na radu, unaprijediti sustav osi-guranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i sustav trajnoga profesio-nalnog razvoja nastavnika te podići privlačnost strukovnog obrazovanja i povećati mobilnost te zapošljivost učenika - stoji u priopćenju Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Poduzetničke zone u Sloveniji, BiH i SrbijiSlovenija ima oko 300 poslovnih zona, a najveći in-teres investitori pokazuju za zone Komenda, Aero-polis, Mirna Peč, Hrpelje Kozina, Tris Kanižarica i Murska Sobota. U zonama su poduzetnici iz Italije, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Austrije i Slove-

nije, a velik interes pokazuju investitori iz Indije, Ru-sije, Poljske i Hrvatske, rekla nam je Suzana Zagorc iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju. Hrvatske zone ne smatraju konku-rencijom, već one u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj

Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU objavili su natječaj ‘Razvojposlovne infrastrukture’, za

koji su na raspolaganjusredstva iz Europskog

fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna

kuna.

Poduzetnička zona Grada PregradeJosipa Karla Tuškana 249218 PregradaTel. +385 49 376-052Fax: +385 49 376-132E-mail: [email protected]: www.pregrada.hr

Ukupna površina: 39 hektara, a od toga 26 ha čini slobodnu površinu.

Infrastruktura: poslovna zona Pregrada prostorno je planirana, a od komunalne infra-

strukture zona sadrži struju, plin, vodu, kanalizaciju i telefon. Udaljenost od ceste je 0,1

km, autoceste 25 km, željeznice 25 km, zračne luke 71 km, morske luke 205 km te do

grada Zagreba 66 km.

Profil tvrtaka: djelatnosti dozvoljene PPU Grada Pregrade su: gospodarska namjena

(proizvodna i poslovna) te mješovita namjena - pretežito poslovna.

Cijena zemljišta: 8 - 12 EUR-a/m²

Pogodnosti za investitore: oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa do 100% za nove

poslovno-proizvodne prostore. Oslobođenje komunalne naknade za sve novoizgrađene

poslovno-proizvodne prostore i to u prvoj godini 100%, u drugoj godini 75% i u trećoj

godini 50%.

Otvorenje Razvojnog centra i Tehnološkog parka Križevci

Dana 28. listopada 2016. službeno je otvoren Razvojni centar i Tehnološki park u Križevcima i potpisani su ugovor s prvim poduzetnicima koji ulaze u Tehnološki park. Time je završen projekt u okviru kojeg je izgrađen veliki objekt od 8.490 m² i započinje poslovni život institucije od koje Križevci mnogo očekuju.Razvojni centar i Tehnološki park Križevci jedan je od strateških projekata Grada Križevaca, kojim se potiče razvoj konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i lokalnim potenci-jalima. Projekt je sufinancirala Europska unija putem Sheme dodjele bespovratnih sredsta-va za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Uz Grad Križevce, u provedbi projekta sudjelovali su i projektni partneri Visoko gospodarsko učilište u Križevcima te Križevački poduzetnički centar d.o.o.Ukupna vrijednost projekta izgradnje RCTP Križevci iznosi 37.577.369,22 kuna. Europska unija je nositelju projekta Gradu Križevcima odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 33.817.117,60 kuna, što čini 90% ukupne vrijednosti projekta. Grad Križevci projekt je sufi-nancirao iznosom od 3.760.251,62 kuna.

Cijeli objekt sastoji se od 4 zgrade s poslovnim i proizvodnim prostorima za poduzetnike te potpuno nove upravne zgrade s pratećim prostorima, kao što su kongresna dvorana, znanstveno-istraživački laboratorij i recepcija. U tom prostoru RCTP Križevci nudi malim i srednjim poduzetnicima proizvodne, izložbeno-prodajne i uredske prostore po subven-cioniranoj cijeni, uz korištenje brojnih usluga poduzetničkih potpornih institucija u svrhu unapređenja i razvoja njihovog poslovanja.

Projekt je realiziran pod vodstvom voditelja Projekta pročelnika za gospodarstvo Darka Ma-sneca, dok sada upravljanje preuzima mladi, stručni tim, direktor mr.sc. Tihomir Hodak i njegova zamjenica Kristina Vrhovec-Žohar, koja je do sada vodila Križevački poduzetnički centar d.o.o.Razvojni centar i Tehnološki park želi biti pokretač gospodarskog razvoja Križevaca, mjesto gdje će se razvijati poduzetništvo, osnivati nova poduzeća, rasti i razvijati postojeća, mje-sto koje će privlačiti poduzetnike iz drugih mjesta da dođu u Križevce, gdje će se stvarati inovativni proizvodi konkurentni na svjetskom tržištu, otvarati nova radna mjesta, stva-rati veza između obrazovnih i znanstvenih institucija i gospodarstva kroz nove razvojne projekte te stvarati pozitivna klima za dinamičan razvoj Grada.


Tema broja

Poslovna zona Novi Borik-Lepirac u Bjelovaru

Na području Grada Bjelovara poslovne zone obuhvaćaju ukupno preko 82,34 ha zemljišta, u kojima radi 30 poslovnih subjekata, a koji zapošljavaju 631 radnika. Grad Bjelovar veliku pažnju pridaje upravo razvoju i poticanju poduzetništva, što dokazuje i ukupnim ulaganjima u infrastrukturu zona - investicije u razdoblju od 2003. do 2016. godine iznose 36.986.316,16 kn.Trenutno su poduzetnicima na raspolaganju parcele u poslovnoj zoni Novi Borik-Lepirac. Zona je smještena 80 km od Zagreba, uz obilaznicu-državnu cestu D-524 Zagreb-Đurđevac, cca 30 km od brze ceste Vrbovec-Zagreb te 3 km od željeznice. Ukupna površina zone je 39,84 ha, dok je punjenost zone 20,69 ha.

Početna cijena zemljišta za sve parcele iznosi 30,00 kn/m2. Olakšice koje pogoduju investi-torima su oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa za 50% za proizvodne i prerađivačke djelatnosti (de minimis potpora). Od izgrađene infrastrukture tu su struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta te biorotor.Zemljište u zonama namijenjeno je proizvodno-uslužnim djelatnostima. Profil tvrtki u zoni je raznolik te obuhvaća zbrinjavanje neopasnog otpada-metala, proizvodnju drvene stolarije, alu-minija i PVC-a, zatim održavanje, rekonstrukciju i izgradnju cesta, a zastupljene su i putnička agencija, prijevoz putnika, radionica za popravak autobusa, benzinska postaja te ugostiteljski objekt.

Slobodno za prodaju: • k.č.br. 3732 ,(katastarska oznaka 9/14)

površine od 6454 m², • k.č.br. 3734, (katastarska oznaka

9/16) površine od 7644 m², • k.č.br. 3735, (katastarska

oznaka 9/17) površine od 9157 m², i

• k.č.br. 3736/1 (katastarska oznaka 9/1, koja se sukladno iskazanom interesu, prema urbanističkom planu može parceli-rati na najviše četiri parcele privremenih oznaka: P4 9215 m2, P5 7813 m2, P7 8210 m2, P8 8307 m2).

Kontakt za investitore:Grad Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 BjelovarTel/Fax: +385 43 622-010; +385 43 244-615E-mail: [email protected]: www.bjelovar.hr

Osim poslovne zone Novi Borik-Lepirac, na području Grada Bjelovara nalaze se još dvije potpuno komunalno opremljene i popunjene zone: poslovna zona Istok i poslovna zona Jug. Sve tri poslovne zone formirane su na površini od 82,34 ha.

i Poljskoj. Agencija Spirit Slovenija, u sklopu koje djeluje portal www.investslovenia.org na kojem se mogu pronaći sve potrebne informacije o 200 zona, baze podataka te mogući poticaji i olakšice po regi-jama, investitorima osigurava potpunu uslugu pri realizaciji investicijskih projekata. Ove godine Spirit provodi javni natječaj za poticanje izravnih stranih ulaganja u Sloveniji, posebno za sektore s većom dodatnom vrijednošću koji će otvoriti nova radna mjesta, osigurati prijenos znanja i tehnologije i pri-donijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju. Iznos osiguranih sredstava je 4.640.000 eura, a natječaj je otvoren do 27.03.2017.

U Federaciji BiH poslovne zone razvijaju se od 2005. i do 2014. u njih je uloženo više od 7 mil. eura. Najviše je poduzetničko-zanatskih zona (80%), za-tim industrijskih (17%) te 3% specijaliziranih zona. Prema strateškom planu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u BiH, postavljeni ciljevi odnose se na smanjenje administrativnih prepreka, promociju poduzetništva, uspostavu i jačanje mreže razvojnih ustanova, financijsku podršku, jačanje poslovne infra-strukture, tehnološki razvoj i stručno usavršavanje. U

2016. kroz natječaje EU za unapređenje poslovnih zona osigurano je oko 700 tisuća eura. U BiH dje-luje pet regionalnih razvojnih agencija, a poti-caji i olakšice ovise o regiji. Sarajevska regionalna razvojna agencija Serda kao atraktivna područja ula-ganja za strane investitore izdvaja poljoprivrednu, prehrambenu, automobilsku, metaloprerađivačku i tekstilnu industriju, bankarski i financijski sektor, građevinarstvo, energetiku, šumarstvo, ICT, ru-darstvo i turizam.

-Svi oblici poslovne infrastrukture koji stoje na raspolaganju poduzetnicima u Srbiji su 14 slo-bodnih zona, 8 tehnoloških parkova, 32 poslovna inkubatora i hub-a, 15 akreditiranih regionalnih razvojnih agencija, kao i 61 klaster. Također, sva-ki grad i općina u Srbiji imaju bar po jednu indu-strijsku zonu koja je namijenjena razvoju lokalne poslovne zajednice - kaže Aleksandar Miloradović iz Razvojne agencije Srbije. Među najaktivnijim slobodnim zonama su Pirot, Kragujevac, Zrenjanin, Subotica i Apatin.

Vrlo aktivni inkubatori su Novi Sad, dizajn inkuba-tor Nova iskra, Startit iz Beograda, Biznis inkubator Kruševac, te regionalne razvojne agencije Kraguje-vac, Užice i Leskovac. U industrijskim i slobodnim zonama zemljište se može dobiti bez ili s minimal-nom naknadom, potpuno infrastrukturno opremlje-no, a lokalne samouprave mogu dodatno osloboditi investitore od plaćanja raznih naknada koje su u njihovim nadležnostima. Veliki investitori u slo-bodnim zonama mogu računati na tri vrste olakšica: porezni poticaji (oslobođenje plaćanja PDV-a na uvoz sirovina, repromaterijala i građevinskog mate-rijala, oslobođenje od plaćanja PDV-a na energente koji se koriste u proizvodnom procesu, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit za tvrtke u proizvodnom sektoru), carinski poticaji i posebne usluge. -Samo u 14 slobodnih zona širom Srbije radi oko 220 međunarodnih kompanija. One zapošljavaju preko 20.000 domaćih radnika i stvaraju godišnji prihod od 5 mlrd. eura. U kombinaciji s drugim institucijama poslovne infrastrukture, smatramo da je Srbija vodeća zemlja regije u ovom pogledu - zaključuje Miloradović.

Primjer modela privlačenja ulagačaUvažavajući činjenicu da postoji interes strateških investitora koji unutar zona u Hrvatskoj ne mogu osigurati građevinsko zemljište veličine 40-50 ha u jednom komadu, izvršena je rezervacija prostora u neposrednom kontaktu zone prema Odluci o izmje-nama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Ogulina, prenosi nam direktor Poduzetničke zone grada Ogulina, Mladen Stipetić. Temeljem ovog dokumenta planira se akcija prijenosa vlasništva Re-

publike Hrvatske na Grad Ogulin kako bi se zemljište putem javnog natječaja moglo ponuditi velikom strateškom investitoru. I to je, na primjer, samo je-dan od modela kako se mrtvi kapital državne imovine može staviti u funkciju.

Osnivanje prava građenjaPravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlasti-tu zgradu, a svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti (članak 280. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Pravo građenja u pravnom smislu izjednačeno je s nekretninom. Nekretnine u Poduzetničkoj zoni Ogulin u vlasništvu Grada Ogulina u pravnom pro-metu su, dakle, putem javnog natječaja za prodaju nekretnina i putem javnog natječaja za osnivanje prava građenja na nekretninama u poduzetničkoj zoni u Ogulinu.-Kod nas se pravo građenja osniva na rok od 15 godina od dana zaključivanja Ugovora o osnivan-ju prava građenja. Godišnja naknada za osnivanje prava građenja iznosi 0,10 eura/m². Investitor sam odlučuje kada će postati vlasnik predmetnog zemljišta u roku 15 godina. Naime, naša intencija bila je da ovime privučemo potencijalne investito-re i da im ujedno olakšamo sam start u investiciju, odnosno da ne mora odmah davati velike novce za zemljište, već da za ‘simboličnu’ naknadu počne svoj poslovni plan. Novac koji ima ostaje mu za, recimo, pripremanje projektne dokumentacije, za nabavu tehnologije itd., a po pokretanju djelatnosti, iz određene stabilnosti, određene dobiti i pozicio-niranja na tržištu sam odlučuje kad će to zemljište onda i kupiti, što svakako mora u roku 15 godina. Moram priznati da je ovakva alternativa kupnji odmah naišla na odobravanje svih pristiglih i svih potencijalnih investitora - ističe Stipetić.

Povrat plaćenog dijela kupoprodajne cijene-Ova pogodnost, odnosno olakšica budućim in-vestitorima proizlazi iz činjenice da je nezaposle-nost rak rana hrvatskog društva. Uz tu premisu i premisu da poduzetnička zona nije zamišljena kao profitni centar (već kao centar koji će privući in-vesticije), mi smo se odlučili za ovu mjeru povrata plaćenog dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika na neodređeno vrijeme na području poduzetničke zone, a s područja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostave u Ogulinu. Na ovaj način stimuliramo investitore na zapošljavanje ‘naših’ ljudi i time sma-njujemo nezaposlenost u našem Gradu. Dakle, osim rješavanja nezaposleno-sti, punimo gradski proračun (i državni) preko po-reza na dohodak - završava Mladen Stipetić.

Tema broja

Poduzetnička zona Ogulin

Otok Oštarijski 4e, PP 82, 47300 OgulinTel: +385 47 584 168; 047 584 173Fax: +385 47 584 175E-mail: [email protected]; [email protected]: www.pozog.hr

Ukupna površina: 132 ha, površina zone 90 ha + 42 ha državnog zemljišta (vlasnik RH).

Infrastruktura: zona smještena neposredno uz autocestu Zagreb-Split, izgrađene promet-

nice u zoni, struja, voda, telekomunikacije.

Profil tvrtaka: proizvodne industrijske, proizvodne uslužne, proizvodne trgovačke.

Cijena zemljišta: 8 EUR/m²

Pogodnosti za investitore:: oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa u cijelosti;

umanjenje plaćanja komunalne naknade u prvoj godini rada u iznosu 75% propisane

naknade, u drugoj godini rada u iznosu od 50% i u trećoj godini rada u iznosu od 25%

propisane naknade; kupnja zemljišta uz mogućnost obročne otplate cijene do 3 godine uz

kamatu od 7% godišnje; mogućnost osnivanja prava građenja na nekretninama; povrat

plaćenog dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika.

Razvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog

gospodarstva jer se javlja potreba

za razvojem dodatnih usluga za

poduzetnike.


Knjigovodstvo poduzetnika: Partner ili nužno zlo? Jedna od privih stvari koju poduzetnik početnik mora napraviti prilikom pokretanja poduzetničkog poduhvata, a usudimo se reći i jedna od najvažnijih, jest izbor knjigovodstvenog servisa. Ujedno i najveća pogreška je birati po kriteriju blizine ili cijene, jer glavno je pitanje, kao i kod svakog troška: Što se konkretno plaća?

Kako poduzetnici ne moraju nužno biti, a najčešće i nisu, ekonomske struke, njihovo razumijevanje ulo-ge knjigovodstva može biti u potpunosti pogrešno, na način da ga gledaju isključivo kao trošak svog po-slovanja.

Umjesto toga, poduzetnici bi se trebali zapitati što dobivaju od strane knjigovodstva za iznos koji plaćaju. Knjigovodstvo ne bi trebalo biti mjesto od kojeg poduzetnik zazire ili ono gdje odnese hrpu računa, a oni mu isporuče nekakva izvješća ili for-mulare za ovjeru i na kraju mjeseca pošalju faktu-ru. Ako stvari tako funkcioniraju, onda situacija nije obećavajuća. Svaki poduzetnik trebao bi se zapitati: Dobivam li ja savjete od strane svog knjigovodstva? Informiraju li me o promjenama u zakonodavstvu? Šalju li mi informacije o dostupnim natječajima za bespovratna sredstva? Upozoravaju li me na vrijeme o potencijalnim opasnostima u mom poslovanju?

Dobar knjigovodstveni servis važan je partner u poslovanju svakog poduzetnika iz razloga što rade sve gore navedeno i prava su potpora poduzetnici-ma. Knjigovodstvo je mjesto na kojemu poduzetnik može i treba dobiti ključne informacije, ne samo za praćenje poslovanja, nego i za budući razvoj. Stoga i ne čudi što sve veći broj poduzetnika traži knjigo-vodstvene servise putem preporuka i nerijetko se odlučuju za usluge servisa koji su se specijalizirali u njihovom području rada ili industriji, bez obzira što su često dislocirani ili čak smješteni i više stotina kilometara od same tvrtke. Za poduzetnike koji razmišljaju o promjeni knjigo-vodstvenog servisa sada je najbolje razdoblje godine. Poslovna godina bliži se kraju i odluku o promjeni najbolje je donijeti tijekom studenog ili prosinca, kako bi taj prijelaz bio što lakši.

Kao i životne partnere, tako i one poslovne treba bi-rati mudro, a odnos s njima graditi na uzajamnom povjerenju, jer jedino tako možemo ići naprijed i graditi uspješnu budućnost.

Nemetin, prva zelena industrijska zona u Hrvatskoj - odlična lokacija s najboljim uvjetima za ulagačeGrad Osijek kreira odlične uvjete za gospodarska ulaganja i zapošljavanje izgradnjom Eko-industrijske zone Nemetin, projektom koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Europske unije.

Smještena u neposrednoj blizini Osijeka na području od posebne državne skrbi, zona Nemetin namijenje-na je malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji se bave prerađivačkom industrijom te su im po-trebne veće parcele za industrijske pogone, blizina pročišćivača vode i odlična prometna povezanost (cestovni koridori, željeznica, zračna i riječna luka). Prednost Nemetina je i Znanstveni centar za obnovlji-ve izvore energije koji radi na projektu bioplinskog po-strojenja za električnu i toplinsku energiju, koja će biti distribuirana poduzetnicima u zoni za potrebe grijanja i hlađenja industrijskih postrojenja.U uređenje zone uloženo je puno truda i kapitala. Zemljište je darovala Republika Hrvatska, a 99% fi-nancijskih sredstava za opremanje zone osigurano je iz fondova EU.Odmah po završetku zone krajem rujna krenu-la su prva ulaganja. Tvrtka Inspecto d.o.o. započela je u IZ Nemetin s provedbom projekta „INSPECTO LAB - Centar za laboratorijska ispitivanja u području agroekologije, hrane i predmeta opće uporabe“. Projekt ulaganja vrijednog preko 33 mil. kuna također je sufinanciran sredstvima EU, a odnosi se na izgradnju novog centra za laboratorijska ispitivanja u području agroekologije, hrane i predmeta opće uporabe uz na-bavu novih tehnologija i usavršavanja djelatnika, te promicanja vidljivosti tvrtke i usluga. Zemljište su ku-pile i tvrtke Lagermax te Messer Croatia Plin, koje su započele s radovima na izgradnji objekta, a predviđeni završetak radova je travanj 2017. godine. Uz položaj te

dostupnost svih vrsta prometne povezanosti u samoj zoni, postoji i kvalitetan program poticaja i olakšica.

Potencijalnim investitorima nudi se mogućnost osni-vanja prava građenja ili prodaja građevinskog zemljišta u Eko-industrijskoj zoni Nemetin, zemljišta koje je opremljeno kompletnom infrastrukturom: promet-ne površine s pripadajućom oborinskom odvodnjom, javna rasvjeta, DTK, toplovodna mreža, plinovodna mreža, vodoopskrba, kanalizacija i električna energi-ja, sve uz korištenje Programa poticaja i olakšica Eko-industrijske zona Nemetin. Program poticaja i olakšica nudi mogućnost osnivanja prava građenja uz godišnju naknadu od 1,00 kn/m² do isteka roka od 36 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja, odnosno uz godišnju naknadu od 20,00 kn/m² nakon isteka roka od 36 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja. Nakon konzumiranja prava građenja investitor ostva-ruje pravo na umanjenje cijene građevinskog zemljišta, a sve prema vremenu izgradnje gospodarskog objekta i to: umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 100% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije iste-ka roka od 24 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja, umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 75% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije isteka roka od 36 mjeseca od sklapanja ugovora o pra-vu građenja ili pak umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 50% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije isteka roka od 48 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja.

Ta mjera, kao i ostale mjere predviđene Programom (a iste su vidljive na http://www.osijek.hr/sluzbeni-glasnik/pdf/664-IZ%20NEMETIN.pdf) omogućuju potencijalnim investitorima mogućnost dobivanja građevinskog zemljišta u Eko-industrijskoj zoni Ne-metin potpuno besplatno (ovisno o brzini izgradnje poslovnih objekata) uz korištenje svih ostalih koristi koje zona nudi: ukupna površina zone je 101 ha, prva je zelena gospodarska zona u Hrvatskoj sa sjedištem Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije u zoni, izvanredna prometna povezanost, neposredna blizina grada Osijeka, prekogranično područje prema Mađarskoj i Srbiji, područje od posebne državne skrbi, te izbor veličine parcela od 2.500 do 50.000 m².

Tema broja

Sve informacije o Industrijskoj zoni Nemetin možete

pogledati i na web stranici

www.osinvest.hr.

Eko-industrijska zona Nemetin s rasporedom čestica

Računovodstvo

Savjetovanje

Edukacija

Poslovni planovi i studije

Poslovne aplikacije

Knjigovodstvo obrtnika i

od 300 kuna mjesečno

Knjigovodstvo tvrtki već od 500 kuna mjesečno


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika IndonezijaGlavni grad:

JakartaPovršina:

1.904.569 km²Stanovništvo:

254.971.986 milijuna Službeni jezik:

bahasa indonezijski, engleski (uobičajen u

državnom i poslovnom okružju)

Valuta:

indonezijska rupija (1 EUR = 14280.39 IDR)

Robna razmjena s Indonezijom (2015.)

Izvoz Hrvatske u Indoneziju Uvoz Hrvatske iz Indonezije

Strojevi 33,15% Papir i karton 41,16%

Duhan i duhanski otpaci 15,56% Televizijski prijemnici, projektori 15,20%

Oružje i streljivo 10,94% Obuća 8,26%

Gotovi proizvodi od tekstilnih materijala 9,21% Čvrste biljne masti i ulja 5,77%

Tkanine od sintetskih i umjetnih materijala 5,94% Ženski kaputi, ogrtači, rublje i sl. 3,85%

UKUPNI IZVOZ5,78

milijunaEUR

UKUPNI UVOZ14,18

milijuna EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKEHRVATSKE U REPUBLICI INDONEZIJI

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Dražen MargetaAdresa: Menara Mulia-Suite 2801, Jl. Gatot Subroto Kav. 9-11, Jakarta 12930 Tel: 0062 21 525 7822, 525 76 11Fax: 0062 21 520 4073E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKEINDONEZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Savjetnik i zamjenik šefa Misije, privremeni otpravnik poslova: Widjoseno Sastroamidjojo Adresa: Prilaz Gjure Deželića 19, Zagreb Tel: 00385 1 45 78 311Fax: 00385 1 45 78 399E-mail: [email protected] Indonezija - najveće gospodarstvo u

jugoistočnoj Aziji Visok tržišni potencijal zemlje ogleda se u mladoj radnoj snazi, obilju prirodnih resursa, političkoj stabilnosti i dodatnim ulaganjima u sve sektore. Svoje nedostatke Indonezija nastoji ublažiti ili ukloniti putem novih gospodarskih reformi u cilju poboljšanja poslovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Važni linkoviMinistarstvo trgovine

http://djpen.kemendag.go.id/app_frontend/ Odbor za koordinaciju ulaganja u Indoneziju

www4.bkpm.go.id/Ministarstvo vanjskih poslova

www.kemlu.go.id/ APINDO (Udruga poslo-davaca Indonezije)

www.apindo.or.id/id Gospodarska komora Indonezije

www.bsd-kadin.org/

Bali

Jakarta

Phot

o: W

ikip

edia

/Bdx

Indonezija je najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji, s konstantnim rastom BDP-a. Velika je zemlja s pretežito mladim stanovništvom i velikim tržiš-nim potencijalom. Razlog zdravog gospodarstva je politička stabilnost u zemlji. Indonezija je uspješno prebrodila krizu dva puta: 1997./98. i 2008., čime je nadmašila svoje regionalne susjede u oporavku i rastu. S obzirom na nekoliko elementarnih nepogo-da, političkih i društvenih poremećaja i teroristič-kih aktivnosti, gospodarstvo je prošlo kroz značaj-ne promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. To je također dovelo do manje mogućnosti razvoja zapošljavanja, zbog čega je velik dio stanovništva pronašlo posao u susjednim zemljama, posebno u Maleziji. Indonezija se još uvijek bori sa siromaš-tvom i nezaposlenošću, problemima u okolišu, neade-kvatnom infrastrukturom, složenim regulatornim okruženjem, nejednakom raspodjelom među regi-

jama, islamskim ekstremizmom te funkcioniranjem pravne države. Nastoji se suzbiti korupcija te razviti infrastruktura u transportu robe i ljudi, a poglavito razviti pomorski transport i brodogradnju. Nada-lje, nastoje se provesti mjere vezane uz industrijske zone, financiranje hortikulture te poboljšanje po-slovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Struktura gospodarstvaPoljoprivredni sektor zapošljava najveći broj stanov-ništva. Glavni poljoprivredni proizvodi su palmino ulje, perad, govedina, škampi, kakao, kava, riba, riža, jaja i dr. Neki usjevi pogodni su s obzirom na klimat-ske uvjete u Indoneziji: ravnomjerne oborine i mon-sunska klima. Proizvodni sektor Indonezije doprinosi skoro polovici BDP-a te zemlje. Najveći industrijski proizvodi su nafta i prirodni plin, tekstil, automobi-li, električni aparati, odjeća, obuća, cement, guma,

medicinski instrumenti i dr. Sektor usluga razvija se kroz bankarske usluge, te kroz IT sektor koji je imao najviše doprinosa u razvoju gospodarstva tijekom globalnih ekonomskih kriza s kojima se Indonezija suočila. Osim navedenog, turizam sve više poprima značaj, te se iz godine u godinu sve više povećava broj stranih turista.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Indonezija uspostavile su diplomatske odnose još 1992. godine, te do danas imaju uspješ-nu suradnju. Indonezija se nalazi na 63. mjestu s 0,07% udjela u ukupnom izvozu, te na 44. mjestu s 0,12% udjela u ukupnom uvozu. Hrvatska više uvozi nego što izvozi iz Indonezije. Uz sve navede-no, postoje ključne prepreke u poslovanju Hrvatske s Indonezijom: minimalni uvjet ulaganja za strane ulagače iznosi minimalno 1,1 milijun dolara, što ograničava ulaganja malih i srednjih poduzeća, po-stoje restrikcije za ulaz u luke za više od 800 proi-zvoda, uvozni sustav licenci/dozvola je kompleksan i netransparentan, Zakon o hrani (18/2012.) propi-suje instrument koji se koristi kao ograničenje uvo-za i izvoza za prehrambene proizvode ukoliko isti nisu dostupni ili ih je potrebno uvoziti, ulazne luke za proizvode hortikulture limitirane su na nekoliko luka, zabranjen je uvoz EU proizvoda u glavnu luku u Jakarti – Tanjug Priok, uvoz mesa i mliječnih pro-izvoda nije transparentan i nije u skladu s međuna-rodnim standardima i pravilima, itd.


rastom domaćeg tržišta. Sve navedeno u kombina-ciji s poboljšanom investicijskom klimom i visokim globalnim profilom samo su neke od prednosti Indo-nezije kao investicijskog odredišta. Sve se više ulaže u elektrane. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i Indoneziju, upravo svojom ekonom-skom elastičnošću nastavila je reforme investicijske klime u cilju stvaranja sigurne i atraktivne ulagačke zemlje. Vlada zemlje shvatila je važnost sudjelova-nja privatnog sektora u ubrzavanju razvoja infra-strukture u Indoneziji, poglavito zbog ograničenih sredstava u financiranju potrebne infrastrukture. U skladu s tim, oko 36% financijskih sredstava koji nedostaju, očekuje se namaknuti putem javno-pri-vatnih partnerstava. Time će se ne samo popuniti praznina financijskih sredstava, već i razmjena zna-nja i iskustva u razvoju infrastrukturnih usluga. Potreba investiranja ogleda se u tekstilnoj industriji kao jednoj od najvećih i najstarijih strateških indu-strija u Indoneziji, zatim u turizmu s obzirom da posjeduju 16 ključnih turističkih odredišta u koja se može ulagati, te u poljoprivredu (najviše kukuruz).

Poslovni običajiPosjetnice se obično razmjenjuju na početku sastan-ka, uz čvrsti pozdravni stisak ruke. Dajte i primite po-sjetnicu s obje ruke kako bi iskazali poštovanje. Prou-čite posjetnicu prije nego ju odložite na stol ili stavite u torbu. Indonežani su indirektni sugovornici, što znači da neće uvijek reći ono što stvarno misle. Bitno je da čitate između redaka i obratite pozornost na ne-verbalni način komuniciranja. Indonežani su uglav-nom tihe osobe te smatraju glasne osobe agresivni-ma. Vole sastanke licem u lice te učvršćivanje odnosa prije stvaranja poslovnih veza. Uglavnom su ugodne osobe i ne pokazuju emocije ukoliko ih uvrijedite. Ne čine nepromišljene odluke te budite spremni na strpljenje. Ukoliko pregovarate s njima, izbjegnite taktike pritiska jer će vam se odbiti o glavu. Poslov-na odjeća uglavnom je konzervativna, a poželjno je izbjegavati tijesnu odjeću.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Indonezije

BDP: 872,6 mlrd USD

BDP per capita: 3.590 USD

Stopa rasta BDP-a: 4,7%

BDP prema sektorima: usluge (38,6%), industrija (47%), poljoprivreda (14,4%)

Izvoz (2015.): 152,5 mlrd USD

Izvozni proizvodi: mineralna goriva, životinjske ili biljne masti, električni strojevi, gume

Zemlje izvoza: Japan (12%), SAD (10,8%), Kina (10%), Singapur (8,4%)

Uvoz (2015.): 138,4 mlrd USD

Uvozni proizvodi: mineralna goriva, kotlovi, strojevi, električni strojevi, prehrambeni

proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (20,6%), Singapur (12,6%), Japan (9,3%), Malezija (6%)

Nezaposlenost: 6,5%

Inflacija: 6,7%

Internetski kod zemlje: .id

Pozivni broj: +62

Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i

Indoneziju, upravo svojom ekonomskom elastičnošću nastavila

je reforme investicijske klime u cilju stvaranja

sigurne i atraktivne ulagačke zemlje.

Postupak uvoza roba i usluga u IndonezijuUvozna carina plaća se po stopama od 0% do 150% na carinsku vrijednost uvezene robe. Carinska vrijed-nost izračunava se prema CIF klauzuli. Najpovlašte-nije zemlje plaćaju tarifu od 7,6% u prosjeku. Nulta tarifa je za određene farmaceutske sirovine i odre-đenu opremu za tiskarsku industriju. Najveće tarife su za uvoz alkoholnih pića (80-90%) i automobila (60%). Moguće je podnijeti zahtjev za izuzeće, od-gađanje ili povrat uvoznih carina, ali uvoz mora ispu-njavati određene kriterije: ukoliko se uvoz koristi za povećanje izvoza, ukoliko se uvežena oprema i ma-terijali koriste u stranim financiranim projektima te ukoliko se radi o kapitalnim proizvodima, rezervnim dijelovima i sirovinama.

UlaganjaIndonezija se može pohvaliti obiljem prirodnih re-sursa, mladom i osposobljenom radnom snagom i

Borobudur - najveći budistički hram na svijetu

Konferencija Meeting G2 nastavlja povezivati uspješne Hrvate diljem svijeta„Trebamo znati kako investirati i nešto graditi. Ideja je najbitnija. Vrlo je moćno kada imate ideju ivjerujete da možete uspjeti. Ako razmišljate na način da nećete uspjeti, da se nešto ne isplati, danemate dovoljno novca za to, tada to nećete niti ostvariti“, izjavio je tijekom konferencije bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika, Mark Begich i time poslao jednu od najvažnijih poruka Meetinga.

Na krajudrugog radnogkonferencijskogdana organizatorisu saželi zaključkekonferencije koje ćenaknadno uručitinovoj Vladi, zajedno spreporukama.

Prvi dan konferencije, 10. listopada, bio je u znaku dobrodošlice sudionicima iz raznih krajeva svijeta, koji su posjetili tadašnjeg predsjednika Vlade, Tihomira Oreškovića, u Banskim dvorima. Na svečanoj večeri dobrodošlicu je sudioni-cima iz svih krajeva svijeta poželio Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.-Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva, želimo ulagati i ra-diti na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigur-nost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit - rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2, otvarajući drugi dan konferen-cije Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu, u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Sudionicima su se obratili i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar vanjskih po-slova Miro Kovač. Ravnatelj Agencije za investicije i konku-rentnost Damir Novinić razveselio je sudionike dobrim po-kazateljima, Zakonom o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju.

Na prvoj panel diskusiji ‘Hrvatske inovacije - mit ili stvar-nost’, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozem-nih ulaganja i potpore sa strane vrlo su teško izvedive.‘Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj’, naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo je to bila tema druge panel diskusije, uz sudjelovanje Dona Markušića, Davora Huića, Davora Tudorovića, Matta Sertića, Lidije Horvatić i Danka Sučevića. -Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena. Di-jaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj - zaključio je Don Markušić.

U trećoj panel diskusiji ‘Izvoz - nove prilike’, sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvo-nimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Na četvrtoj panel diskusiji predstavljeni su uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić.

Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela ‘Prilike za

razvoj zdravstvenog turizma’. Riječ je o tržištu najveće svjet-ske potražnje, a cilj diskusije bio je pronaći alate da se ozbiljnije primimo posla i riješimo situaciju u kojoj se nalazi zdravstvo. U raspravi su svoje argumente iznijeli i Miljenko Bura, Damir Mihalić, Alfred Franković te i predstavnik američke dijaspore Steven Pavletić iz National Cancer Insti-tute-a.Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić otvorili su temu o kojoj se u medijima malo govori: ‘Energetski sektor u Hrvatskoj-alternativni izvo-ri energije’. Cilj ove diskusije bio je vidjeti što se van granica Lijepe Naše radi dobro i što bi se moglo primijeniti u Hr-vatskoj. Na posljednoj panel diskusiji sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: Ivan Ćurić, Robert Jakubek, Trpimir Renić, Sanela Dropulić i Denis Rubić. Sudionici Meetinga posjetili su Rijeku u četvrtak 13. listopada, i pritom se upozna-li s velikim infrastrukturnim projektima u Županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke upra-ve Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.Organizatori već pripremaju idući Meeting G2.3 na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu.

Važnost obrazovanja i brendiranjaNa temu ‘Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište’, komentirali su Milivoj Marković, Hrvoje Balen, Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković, koji su potom predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, među najvećima: pripremiti mlade što bolje za tržište rada, kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu.Nakon pet zanimljivih panel diskusija organiziran je Open Hour, u kojem su sudioni-ci postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora.S temom ‘Brandiranje Hrvatske’ konferencija je nastavljena i u srijedu, 12. listopada. Božo Skoko, Caroline Spivak, Slaven Reljić, Dubravko Šimenc, Luka Duboković i Zlata Prpić, preko brojnih primjera pokušali su dokazati da živimo u prekrasnoj zemlji pu-noj potencijala, kojih, za razliku od stranaca, sami nismo svjesni u pravoj mjeri, niti to iskorištavamo na način na koji bismo mogli i trebali.

Konferencije


Kapital

U trećem kvartalu ove godine nekoliko je značajnih do-gađanja na Zagrebačkoj burzi: u srpnju je Zagrebačka burza započela proces razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzetnicima pod nazi-vom „SME Growth Project“. Projekt financijski podupire EBRD putem TaiwanBusiness – EBRD Technical Coope-ration Fund – TWTC. Od kraja srpnja Zagrebačka burza primjenjuje novi naziv svog LEI servisa, a osim izmjene imena u zseLEI servis, redizajniran je i pripadajući vizu-alni identitet s namjerom jačanja prepoznatljivosti ove usluge te općenito podizanja svijesti o važnosti globalnog LEI sustava. Zagrebačka burza jedan je od svega 29 subje-kata u svijetu ovlaštenih za izdavanje i administriranje LEI oznaka, a u mjesečnim izvještajima o kvaliteti usluge ušla je među pet najboljih izdavatelja LEI oznaka u kontinui-tetu od lipnja do rujna, prema ocjeni Global Legal Entity Identifier Foundation (GLEIF), navodi se u publikaciji Za-grebačke burze „Pregled trgovine u trećem tromjesečju 2016. godine“.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Na domaćem tržištu kapitala znatni napori ulažu se u pokretanje inovativnih projekata. Tako je Zagrebačka burza započela proces razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzetnicima, predstavila je novi model financiranja startupova te je uvrštenjem dionica Zagrebačke burze d.d. postala prva regionalna burza čije su dionice uvrštene na uređeno tržište. No, iako domaće tržište kapitala ispunjava svoju funkciju, prostora za poboljšanje i daljnja unaprjeđenja još uvijek ima.

Kapital lakše dostupan startupovima, malim i srednjim poduzetnicima

Tijekom listopada Zagrebačka burza predstavila je novi model financiranja startupova - Funderbeam SEE.

Tijekom listopada Zagrebačka burza predstavila je novi model financiranja startupova - Funderbeam SEE – ko-jim želi omogućiti mladim kompanijama u ranim fazama njihovog rada pristup potrebnom kapitalu kroz skupno financiranje.Na službeno tržište Zagrebačke burze posljednjeg dana kolovoza uvrštena je dionica Zagrebačke burze d.d. - uku-pno je uvršteno 4,635,700 dionica nominalne vrijednosti HRK 10,00, te je time Zagrebačka burza postala prva re-gionalna burza čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, postavivši tako nove standarde transparentnosti i kriterije korporativnog upravljanja i čineći novi korak u daljnjoj regionalizaciji, ali i otvarajući put prikupljanju novog ka-pitala za rast i razvoj.Kada govorimo o trendovima općenito, dionički indeksi su u protekla tri mjeseca snažno porasli na krilima dobrih pokazatelja u turističkom sektoru, što se prelilo i na dru-ge povezane sektore, a i likvidnost dionicama se povećala. Aktivnosti preuzimanja i spajanja više nisu rijetkost, kao

27www.mirakul.hr


Kapital

ni dokapitalizacije, tako da smatramo da tržište kapitala is-punjava svoju funkciju, ali ima još dosta prostora za pobolj-šanje, pogotovo u smislu sudjelovanja stranih investitora, navodi Ozren Tabaković iz Raiffeisenbank Austria d.d..

Učinkovito upravljanje valutnim rizikomValutni rizik jedan je od značajnih rizika u poslovanju, a iz Raiffeisenbank navode da se učinkovito upravljanje valut-nim rizikom prvenstveno odvija kroz tzv. prirodni hedging (netiranjem prihoda i rashoda u istoj valuti) ili klasičnim hedging metodama kroz dostupne derivate na tržištu, ili čak ugovore po mjeri koji su nešto skuplji.

Utjecaj cijena nafte na tržište kapitalaCijena nafte kao jednog od najvažnijih energenata oduvi-jek je bila u fokusu interesa sudionika na tržištima kapi-tala. Tijekom 2016. godine cijene nafte značajno su vari-rale; u određenim trenutcima cijene su bile na najnižim razinama od prije desetak godina, no u posljednje vrijeme cijene rastu. Domaći potrošači utjecaj cijena nafte najviše osjete na cijenama goriva, a ne toliko na tržištu kapitala. Iz RBA navode da, kada govorimo o utjecaju cijena nafte na kretanja na tržištu kapitala, oporavak cijene nafte nije ostvario utjecaj na kretanje domaćih dioničkih indeksa, a na svjetskim tržištima rast je bio prvenstveno fokusiran na kompanije iz energetskog i transportnog sektora.

Transparentnost poslovanja na tržištu kapitalaTransparentnost poslovanja iznimno je bitna za sve su-dionike tržišta kapitala. Izdavatelji dionica trebaju biti transparentni prvenstveno radi toga da se onemogući tr-govanje povlaštenim informacijama, odnosno da se omo-

gući ravnopravnost među ulagateljima. Transparentno poslovanje izdavatelju daje kredibilitet. Svaka netranspa-rentnost, primjerice, sakrivanje informacija o poslovanju, rezultatima ili ugovorima, može dugoročno donijeti veće negativne posljedice za kompaniju. Kada ulagači izgube povjerenje u kompaniju, postoji mogućnost da odbace nje-nu dionicu - prodaju ju, a zbog prodaje joj se ruši cijena. Takve situacije nose ozbiljnije posljedice za kompaniju, među ostalim, teže plasira obveznice i ne može se toliko povoljno zadužiti na tržištu kapitala, smatraju u HRport-folio-u.

Uspješnosti izdavanja korporativnih obveznicaFinanciranje putem tržišta kapitala u odnosu na druge vr-ste financiranja ima mnoge prednosti, poput smanjivanja ovisnosti o bankarskim proizvodima, šireg pristupa po-tencijalnim investitorima, dužim rokovima dospijeća i sl. Neke tvrtke odlučuju se za izdavanje korporativnih obve-znica koje mogu biti srednjoročne do dugoročne, a izdaju se kao vrijednosnice s fiksnom ili promjenjivom kamat-nom stopom. Na Zagrebačkoj burzi trenutno je uvršteno nešto više od desetak korporativnih obveznica. U trećem tromjesečju 2016. godine na službeno tržište uvrštene su obveznice Zagrebačkog holdinga d.o.o. te na redovito tržište obveznica Lanište d.o.o. Sredstva prikupljena pu-tem korporativnih obveznica tvrtke uglavnom koriste za refinanciranje postojećih obveza (najčešće iskupljenje prethodnih izdanja), financiranje radnog kapitala te nove investicije. Većina izdanja obveznica je uspješno, no tvrt-ke prilikom izdavanja obveznica trebaju biti svjesne rizika koje obveznice sa sobom nose. Atlantic Grupa ističe se kao primjer uspješnog izdanja korporativnih obveznica.

Prednosti ulaganja u zatvorene mirovinske fondoveU trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu, osim otvo-renih postoje i zatvoreni mirovinski fondovi. U zatvore-nim mirovinskim fondovima štede uglavnom samo zapo-slenici kod poslodavca osnivača fonda ili članovi udruge koja je osnovala fond. Država uplatom iz proračuna potiče štednju u zatvorenim i otvorenim dobrovoljnim mirovin-skim fondovima, i to s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovolj-nom mirovinskom fondu do ukupno uplaćenog iznosa od 5.000,00 kuna godišnje, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje posloda-vac ili udruga koja je pokrovitelj fonda. Uplaćuje li tako poslodavac za svoje zaposlenike u zatvorene (ili otvore-ne) dobrovoljne mirovinske fondove, do iznosa od 500,00 kuna mjesečno ili 6.000,00 kuna godišnje, uplata koju vrši je porezno priznati trošak poslodavca. Sredstva uplaćena u tzv. treći dobrovoljni stup u cijelosti su nasljedna.

Prednosti i rizici ulaganja u strukturiranefinancijske proizvodeStrukturirani financijski proizvodi omogućuju ulagatelji-ma sudjelovanje u određenim investicijama (primjerice, trgovanje certifikatom zlata ili nafte, košaricom dionica,

Cijena nafte kao jednog od najvažnijih

energenata oduvijek je bila u fokusu interesa

sudionika na tržištima.

Trendovi u segmentu investicijskih fondovaNa tržištu kapitala povećava se priljev sredstava, prvenstveno zbog toga što štediše traže bolje prinose na uloženo jer su nezadovoljni kamatama. Iz HRportfolio-a navode kako je oročena štednja konzervativno ulaganje, a štediše su u potrazi za alternativom u zadnjih 12 mjeseci većom mjerom svoja sredstva uložili u konzervativne (novčane i obvezničke fondove). U zadnjem kvartalu primjetan je trend značajnijeg rasta dioničkih fondova, pa tako i povećani interes ulagača za istima.

Kapital

(Tržišna kapitalizacija u

milijunima kuna)

Treće

tromjesečje

2015.

Treće

tromjesečje

2016.

% promjene

CROBEX® 1.685,63 1.941,32 15,2%

CROBEX10® 978,52 1.132,77 15,8%

CROBEXplus® 935,53 1.141,98 22,1%

CROBEXindustrija® 942,65 1.214,01 28,8%

CROBEXkonstrukt® 460,25 514,88 11,9%

CROBEXnutris® 766,04 872,28 13,9%

CROBEXtr© 1.007,85 1.190,08 18,1%

CROBEXtransport® 995,51 918,43 -7,7%

CROBEXturist® 2.321,58 3.107,40 33,8%

CROBIS® 105,30 108,90 3,4%

CROBIStr® 143,02 155,40 8,7%

Ukupni broj transakcija 44.664 37.987 -14,9%

Broj aktivnih vrijednosnih

papira

218 178 -18,3%

Broj dana trgovanja 65 64 -1,5%

Tržišna kapitalizacija

Dionice 123.562,1 139.255,1 12,7%

Obveznice 78.537,7 88.858,5 13,1%

Strukturirani proizvodi 1.568,8 0,0 -100,0%

Ukupno 203.668,7 228.113,6 12,0%

Prosječni dnevni

Promet 13.304.902 11.836.751 -11,0%

Volumen 2.679.516 1.777.628 -33,7%

Broj transakcija 687 594 -13,5%

Izvor podataka: „Pregled trgovine u trećem tromjesečju 2016. godine“, ZSE, prilagođeno

UspOredni pOdatci trećeg trOmjesečja 2015./2016. GodInE

valutama i sl.) u kojima ne bi mogli sudjelovati da takav proizvod nije kreiran. Uz to što sami po sebi mogu biti ri-zičniji od ulaganja u jednu dionicu, njihova kompleksnost traži dodatna znanja. Najčešće nedovoljno poznavanje njihova načina funkcioniranja dovodi do iznadprosječno rizičnog ulaganja. Za takva ulaganja ulagači trebaju raspo-lagati posebnim znanjima, naglašavaju iz HRportfolio-a.

Novosti u ponudi kombiniranih osiguravajućih proizvodaZbog financijske i gospodarske krize došlo je do značajnih promjena na financijskim tržištima, posljedično i do sve nižih prinosa na ulaganja koji su u nekim zemljama, poput Švicarske i Njemačke, i negativni, a to znači da za ulože-nih, primjerice, stotinu kuna, od banke na kraju ulaganja više nećete dobiti 110 kuna, već manje od onih stotinu koje ste uložili. Zbog toga su i garancije i relativno visoki prinosi u osiguranjima života s komponentom štednje, na koje smo bili navikli, postali stvar prošlosti. Stoga se život-na osiguranja vraćaju svojoj prvobitnoj namjeni – zaštiti osiguranika od raznih vrsta rizika kao što su, primjerice, oboljenja od teških bolesti, invalidnost, boravak u bolni-ci ili prerana smrt, navode u UNIQA osiguranju. Upravo faktor zaštite razlikuje životno osiguranje od drugih vrsta ulaganja. Ako imate nekoga o kome skrbite i želite se po-brinuti da taj netko bude zbrinut ako se vama nešto dogodi ili vas ne bude, osiguranje života najbolji je izbor, jer pruža i financijsku sigurnost i zaštitu obitelji, a svatko može oda-brati pokrića i iznose osiguranja koja odgovaraju njegovim željama i potrebama. Primjer osiguranja života koje dopušta klijentu da odabi-rom pokrića sam kreira zaštitu koju želi, a ne prekida se čak i ako osoba ozbiljno oboli, jest UNIQA osiguranje ži-vota pod nazivom LifeMozaik. Primjerice, ugovorila ga je 30-godišnja osoba na rok od 20 godina. Godišnja premija iznosi manje od 200 eura, što je svega 120 kuna mjesečno. Ako za vrijeme trajanja osiguranja oboli od neke teške bo-lesti, isplatit će joj se 5.000 eura, a osiguranje se nastav-


Kapital

Prema cijeni udjela poznatoj na dan 12. listopada 2016., među dioničkim fon-dovima na prva dva mjesta s rastom većim od 20 posto našli su se OTP in-deksni (+20,82%) i KD Victoria (+20,68%). Uz spomenute, još je 11 dioničkih fondova ostvarilo porast veći od 10 posto. Mješovite fondove predvode OTP uravnoteženi (+11,42%) i HPB Global (+11,28%). HPB Obveznički (+5,71%) i PBZ Bond (+5,68%) prema prinosu su prvi među obvezničkim fondovima, a na listi novčanih fondova najznačajnije su rasli Locusta Cash (+0,97%) i Auc-tor Cash (+0,85%). Dobrovoljne mirovinske fondove na datum 11. listopada 2016. predvodi Erste Plavi Expert s rastom od 8,75 posto. Među obveznim mirovinskim fondovima kategorije A najviše je rastao AZ A fond (+10,46%), a u B i C kategoriji prva su mjesta zauzeli Erste Plavi B (+5,87%) i Erste Plavi C (+7,16%), navode iz HRportfolio-a.

lja, dok će u slučaju najgoreg, obitelji ili korisniku kojeg je osoba odredila, biti isplaćeno 10.000 eura. Ako se ništa ne dogodi za vrijeme trajanja osiguranja, nakon 20 godi-na osoba će dobiti 2.000 eura kao povrat dijela uplaćene premije. Uz osnovnu policu osiguranja života svatko može ugovoriti i dodatnu zaštitu prema vlastitim potrebama.Kod investicijskog životnog osiguranja ulaganja su vezana uz kretanje vrijednosti udjela izabranog investicijskog fon-da, a istovremeno su očuvane prednosti životnih osiguranja, kao što je zaštita od raznih vrsta rizika, primjerice, prerane smrti. U toj vrsti osiguranja ugovaratelj preuzima rizik ula-ganja u investicijske fondove, jer se mogu ostvariti značajno veći prinosi, no uvijek postoji rizik od gubitka ulaganja, pa garancija nema ili su znatno smanjene. Zbog mogućnosti ostvarenja većih prinosa preporuča se dio ulaganja usmjeriti u investicijsko životno osiguranje, a UNIQA osiguranje nudi ulaganje u target fondove – UNIQA Fidelis, koji na početku osiguranja ulažu dinamičnije kako bi se ostvarili veći prinosi, a približavanjem isteka osiguranja, sve konzervativnije kako bi se zaštitila vrijednost ulaganja i rizik od gubitka sveo na najmanju moguću mjeru.Iz UNIQA osiguranja d.d. navode da Affinity osigurateljna rješenja nadopunjuju proizvode njihovih partnera i pružaju im dodanu vrijednost, izdvajaju ih od konkurencije i omo-gućuju im ostvarenje dodatnih prihoda. Klijenti kupnjom takvih proizvoda uz osnovni proizvod kupuju i osiguranje. Primjerice, uz kredit u banci možete odabrati osiguranje od nemogućnosti plaćanja kredita koje će vas u slučaju bolesti ili nezaposlenosti riješiti financijskih briga, dok se ne opora-vite ili ponovno zaposlite. Uz kupnju avionske karte imate i putno osiguranje, uz kupnju bijele tehnike možete uzeti produljeno jamstvo, pa vam u slučaju kvara proizvoda nakon isteka garancije proizvođača osiguranje snosi trošak poprav-ka. Ovakvi sinergijski proizvodi imaju široku primjenu i sve su popularniji i traženiji jer su s dodatkom osiguranja vrjed-niji i partnerima i klijentima, kojima pružaju zaštitu.

Kreditna ponuda banaka Uvjeti financiranja domaćih sektora u srpnju i kolovozu ove godine nastavili su se poboljšavati, čemu pogoduje vi-soka likvidnost na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu. Tako je kreditiranje stanovništva poraslo u drugom

Na tržištu kapitala povećava se priljev

sredstava, prvenstveno zbog toga što štediše

traže bolje prinose na uloženo jer su

nezadovoljni kamatama.

tromjesečju 2016. godine, kao i ukupni dug nefinancijskih poduzeća, što je pridonijelo usporavanju razduživanja, koje se za oba sektora i nadalje bilježi na godišnjoj razini. Tome je pridonio prirast kreditiranja privatnih poduzeća kod do-maćih kreditnih institucija, a poraslo je i ostalo domaće fi-nanciranje, dok se s druge strane poduzeća razdužuju prema inozemstvu, navodi se u Biltenu HNB-a.Banke neprestano korisnicima pružaju nove pogodnosti, tako RBA u razdoblju do 31. prosinca 2016. godine ima pro-motivnu ponudu odobravanja stambenih i nenamjenskih kredita bez naknade za odobrenje kredita te uz mogućnost realizacije kredita uz fiksne ili promjenjive kamatne stope u EUR i HRK. RBA je, također od ovog mjeseca, proširila svoju ponudu novim proizvodom - ePozajmica. Putem ePo-zajmice klijenti mogu lako iz udobnosti svoga doma doći do gotovine putem svog iDIREKT internetskoga bankarstva i bez dolaska u Banku. ePozajmica odobrava se isključivo po-stojećim klijentima koji svoja redovna primanja usmjerava-ju na račun u RBA i koji zadovoljavaju uvjete za odobrenje iste. Realizacija ePozajmice je jednostavna i traje nekoliko minuta. RBA i dalje intenzivno radi na proširenju svoje onli-ne ponude.Na web stranicama Privredne banke Zagreb istaknuta je posebna ponuda stambenih kredita u kunama koja traje do 31.12.2016. godine. Krediti se odobravaju bez plaćanja naknade za obradu kreditnog zahtjeva, bez troška procjene nekretnine (snosi Banka * - Klijent može zatražiti izrađeni elaborat procjene nekretnine za svoje potrebe, u kojem sluča-ju je dužan Banci nadoknaditi plaćeni trošak naknade za iz-vršenu procjenu), povoljnijih uvjeta odobravanja potrošačkih kredita za opremanje nekretnine (niža fiksna kamata za cijelo razdoblje otplate, bez naknade), pogodnosti po tekućem raču-nu, povoljnije premije polica osiguranja te bez upisnine i čla-narine za prvu godinu korištenja American Express kartice. Uz bogatu ponudu raznih kredita, od gotovinskih u kunama i eurima, mini kredita, kredita za umirovljenike, kredita za kupovinu i opremanje doma, kredita vezanih uz tekući račun te raznih drugih vrsta kredita, Erste & Steiermärkische bank nudi gotovinski kredit bez muke, uz online kreditni zahtjev i slanje dokumentacije putem Interneta, a kredit se realizira uz samo jedan posjet poslovnici i bez naknade za obradu kredita.

U što uložiti?Odluka o tome u što uložiti ovisi o mnogo faktora - potreb-no je dobro poznavanje tržišta kapitala, slobodna i raspolo-živa financijska sredstva, ali i spremnost na ulazak u rizik. Iz Hrportfolio-a navode da samo poslovanje tvrtke u današnjoj globalnoj situaciji nosi relativno veliku mjeru rizika. Pret-postavimo li da tvrtka prvenstveno investira u svoj razvoj, većinu viška kapitala trebala bi investirati konzervativno (obveznički i novčani fondovi). S obzirom na rizike i mo-guće iznenadne promjene u poslovanju, uložena sredstva svakako trebaju biti investirana tako da su likvidna (brzo dostupna). Neke tvrtke odlučuju se za izdavanje korporativ-nih obveznica koje mogu biti srednjoročne do dugoročne, a izdaju se kao vrijednosnice s fiksnom ili promjenjivom ka-matnom stopom.

Kapital


Kapital

32

Hrvatska će ekonomija u 2017. godini biti u trećoj uzastopnoj godini rastaO tržištu kapitala na hrvatskoj i svjetskoj razini te o prognozama za iduću godinu razgovarali smo s Darkom Brborovićem, predsjednikom Uprave OTP Investa.

Kamate na depozite nikada nisu bile niže. Što je uzrok ovog smanjenja?U osnovi smanjenja nalazi se međunarodno okruženje u kojem niske kamatne stope prevladavaju već nekoliko go-dina. Naravno, i smanjenje rizičnosti hrvatskog državnog duga unatrag nekoliko godina doprinijelo je niskim ka-matnim stopama u Hrvatskoj. Napokon, nemogućnost banaka da plasiraju dovoljno kredita građanima i poduzećima rezultirala je viškom likvidnosti u njihovim bilancama, pa je smanjenje kamatnih stopa na depozite logična posljedica kombinacije tih faktora.

Prema Vašem mišljenju, kakvo će biti kretanje kamatnih stopa na depozite u idućoj godini?Ne vidim razlog da se trend iz ove godine ne nastavi. Dakle, kamatne stope na depozite ostat će niske, a mislim da će doći i do daljeg smanjenja. S druge strane, vidimo da se smanjuju i kamate na kredite, posebno stambene, pa možemo očekivati da će doći i do nešto većeg povećanja kreditne aktivnosti ba-naka, što bi moglo usporiti brzinu smanjenja kamatnih stopa na depozite, pogotovo u 2018. godini.

Što od tržišta kapitala na svjetskoj razini možemo očekivati u 2017. godini? Hoće li i u kojoj mjeri hrvatsko tržište pratiti kretanja na stranim tržištima kapitala?Teško je dati bilo kakvu ozbiljniju procjenu kretanja na najvećim svjetskim tržištima kapitala. Što se tiče hrvatskog tržišta kapitala, mi smo pozitivni. Naime, atraktivnost hrvatskih dionica potencirana je niskom ra-zinom kamatnih stopa na ostala ulaganja, ali se u osnovi pozitivnih očekivanja ipak kriju fundamentalni razlozi. Hrvatska ekonomija će u 2017. godini biti u već trećoj uzastopnoj godini rasta, zaposlenost će nastaviti rasti, poduzeća imaju mogućnost financirati se po niskim ka-matnim stopama i konačno raste domaća potrošnja, tako da u cjelini očekujemo povećanje profitabilnosti poduzeća čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. Naravno, veza hrvatskog tržišta kapitala s međunarodnim poseb-no se intenzivira u trenucima velikih kriza, tako da ne možemo dati bezuvjetnu pozitivnu ocjenu za ulaganje u hrvatske dionice, ali su trendovi na razini hrvatskih poduzeća pozitivni.

S čim su povezane i na čemu se temelje procjene gospo-darskog rasta općenito?One su zasnovane na više faktora, ali u osnovi je rast u zadnje dvije godine bio prilično zdrav i zasnovan na povećanju izvoza i proizvodnje. Pozitivni ekonomski

trendovi u okruženju idu nam u korist, a nakon smanjenja poreza na dohodak u 2015. i najavljenog novog smanjenja u 2017. naš rast sve se više zasniva na rastu osobne potrošnje. Treba uočiti da smo sada ušli u pozitivnu spiralu zapošljavanja i rasta potrošnje, tako da ne treba očekivati zaustavljanje rasta koji se sada ostvaruje. Najveći pro-blem u našem rastu zasnovanom na domaćoj potrošnji je povećanje rasta uvoza koji on uzrokuje, što se već nazire u zadnjim statistikama. Stoga bi bilo važno raditi na daljem poticanju rasta proizvodnje i izvoza.

Strani ulagači trebaju stabilnu poreznu politiku kako bi mogli procijeniti svoju ulagačku politiku. Smatrate li da je Vlada krenula u pravom smjeru?Trebat će nam malo vremena za konkretniju ocjenu Vladinih poteza. Smatram da je svakako dobro na-javljeno smanjenje poreza na dohodak jer je jedan od glavnih razloga za našu nekonkurentnost upravo veliko opterećenje plaća. S druge strane, najavljeno smanjenje opće stope PDV-a smatram nepotrebnim jer će se smanjiti porezni prihodi, a smatram da bi cilj Vlade trebao biti da za dvije ili tri godine imamo deficit nula, a ako je moguće i blagi suficit opće države.

Koliko su realna očekivanja da će doći do poreznog rasterećenja domaćih tvrtaka?Kao što sam rekao, teško je sada davati prevelike prognoze jer nemamo dovoljno informacija, ali to je svakako pri-oritet, pa ne vidim kako bi se mogla i voditi neka suvi-sla ekonomska politika u Hrvatskoj koje ne bi radila na smanjenju poreznog opterećenja poduzetnika.

Na koje će načine država refinancirati svoje dugove koji uskoro dospijevaju? Hoće li Hrvatska uspjeti poboljšati svoj rejting i moći se zaduživati po nižim kamatnim stopa-ma i što nam to znači?Mislim da s refinanciranjem naših (državnih) dugova neće biti problema. Cijeli svijet preplavljen je jeftinim novcem vodećih centralnih banaka te su sve kamatne stope, pa i na državne obveznice, pale na niske razine. Dodatno, fiskalna konsolidacija, koja je ipak provedena u Hrvatskoj u zadnje dvije, tri godine uzrokovala je pozitivniju percepciju pre-ma srednjoročnoj održivosti naših javnih financija. Stoga možemo očekivati da će se država moći zadužiti na stra-nom tržištu u rasponu od nekih 3 do 3,5 posto na desetak godina. To će blagotovnorno utjecati na trošak kamata koje država godišnje plaća, što će dodatno olakšati očekivanu fiskalnu konsolidaciju javnih financija.

Darko Brborović, predsjednik Uprave

OTP Investa

Fortrade - Vaš most na svjetskom financijskom tržištu

Naš svijet se mijenja. Kako tehnolo-gija napreduje, tako financijska tržišta evoluiraju. Od fizičkih burzi, do onli-ne platformi za trgovanje. Tehnološki napredak omogućio je da svakodnevne prilike za trgovanje postanu dostupne svima. U samom srcu ove financijske revolucije nalazi se svjetsko financijsko tržište, s dnevnim obujmom trgovanja od 5 trilijuna dolara. Specijaliziran za trgovanje valutama, robama, indeksi-ma i dionicama najvećih svjetskih kompanija, Fortrade je uveo promjene u financijsku industriju regije i postao regionalni lider u online trgovanju.

Stalna podrška klijentimaS preko 50 account managera, uključujući i tim od 15 managera iz Hrvatske, Fortrade pruža svakodnevnu podršku svojim klijentima. Svim tr-govcima, kako početnicima, tako i iskusnim traderima, osigurana je be-splatna edukacija kroz online preda-vanja, seminare, video edukaciju i one-on-one treninge.

Suvremeno trgovačko okruženjeFortrade klijentima nudi suvremeno okruženje za trgovanje i omogućava im pristup svjetskom financijskom tržištu pu-

tem najmodernijih platformi prilagođenih svim desktop i smart uređajima. Na taj način traderi mogu trgovati bilo kada i bilo gdje, 24 sata dnevno, 5 dana u tjednu, s preko 150 instrumenata za trgovanje.

Instrumenti za trgovanjeFortrade-ov portfolio od preko 150 in-strumenata za trgovanje, trgovcima pruža svakodnevne prilike za trgovanje: • valute – EUR/USD, USD/HRK, GBP/

USD, USD/JPY, USD/CHF… • robe – zlato, nafta , srebro, bakar, ku-

kuruz… • dionice – Google, Twitter, Facebook,

Microsoft, Apple, Yahoo, Alibaba… • indeksi – S&P500, Dow Jones, Nasdaq,

DAX30, Nikkei 225, FTSE100…

SigurnostTransakcije na platformama izvršavaju se trenutno. Oko 99.5% transakcija izvršava se u roku od nekoliko milisekundi, čime je omogućeno sigurno trgovačko okruženje. Fondovi klijenata su sigurni i sigurno deponirani na pod-račune u jednoj od najvećih svjetskih banaka – Barclays Bank u Londonu. Uz FCA licencu i kompletnu zaštitu regulatornog sustava, klijentima su osigurani 100% transparentni uvjeti trgo-vanja.

Fortrade Ltd autoriziran je i reguliran u Ujedinjenom Kraljevstvu od strane FCA (Financial Conduct Authority) pod licencom broj 609970, a klijentima nudi suvremeno okruženje za trgovanje i omogućava im pristup svjetskom finan-cijskom tržištu putem najmodernijih platformi prilagođenih svim desktop i smart uređajima.

Uključite se u trgovanje na svjetskom financijskom tržištu.Posjetite www.fortrade.eu i otvorite probni demo račun ili kontaktirajte Fortrade podršku na telefon +385 1 777 6985 ili putem e-maila [email protected] za svu neophodnu pomoć.

Kapital


Piše: mr.sc. Jasmina Očko

Kontroling - svjetionik za upravljanje rizicimaKompanije postoje da bi kreirale vrijednost za svoje vlasnike. Menadžment je za to odgovoran i stoga mora odlučiti koliku neizvjesnost može podnijeti pri kreiranju te vrijednosti. Potpuno eliminiranje svih rizika nije isplativo niti moguće. Kada bi to menadžment i želio, to bi bilo toliko skupo da niti jedan proizvod na kraju ne bi bio konkurentan.

Glavni razlozi zbog kojih se poduzeća

dovoljno ne zaštićuju od rizika

su nedovoljna znanja o prevenciji

rizika, nepostojanje kontrolinga i

strateških smjernica.

Rizici su sastavni dio poslovanja, te jedan od glavnih područja kojima se kontroling bavi u cilju smanjenja neizvjesnosti upravljanja. Najveću izloženost opa-snosti danas stvaraju brze promjene u poslovnom okruženju. No, dobra je vijest da takvo stanje vrijedi za sve, što znači da su globalno i općenito danas poslovni rizici daleko veći no što su bili ikada ranije, ali smo im izloženi svi. Dakle, pobjeđuje onaj koji se zna bolje zaštititi.

Kompanije postoje da bi kreirale vrijednost za svoje vlasnike. Menadžment je za to odgovoran i stoga mora odlučiti koliku neizvjesnost može podnije-ti pri kreiranju te vrijednosti. Potpuno eliminiranje svih rizika nije isplativo niti moguće. Kada bi to menadžment i želio, to bi bilo toliko skupo da niti je-dan proizvod na kraju ne bi bio konkurentan. Uloženo u instrumente upravljanja rizicima mora biti znatno manje od spašenog kroz upravljanje rizicima. Dakle, menadžment mora donijeti odluku kako kreira-ti portfelj rizika koje može i koje ne može podnijeti. Uvijek se radi o kompromisu.

Kontroling u tome ima važnu funkciju – prije svega u prepoznavanju rizika, a onda i u njegovom mjeren-ju te upravljanju. Mora biti potpuno jasno koje rizike poduzeće ne može prihvatiti (npr. smanjenje kvalitete zbog poskupljenja cijena sirovina), koji rizici dolaze s novim inicijativama (npr. potpuno novim proizvodom)

i koje će rizike poduzeće prihvatiti (npr. pad dobiti zbog rasta tržišnog udjela).

Svaki zaposlenik može doprinositi smanjenju rizika. Npr. ako poduzeće dostavu vlastitim voznim parkom zbog smanjenja troškova zamijeni dostavom vanjskog prijevoznika, zaposlenici u odjelu reklamacija vrlo brzo mogu prepoznati rizik lošije usluge kupcu u području dostave. Postavlja se pitanje je li taj rizik unaprijed do-bro prepoznat i procesuira li se kroz zaposlenike, ili se o tome počne otvoreno govoriti tek kad zbog nezado-voljstava kupaca počnu padati prihodi. Moderan pri-stup upravljanja rizicima uključuje svakako proaktivni pristup.Kada govorimo o upravljanju rizicima, danas govori-mo o cjelokupnom poslovnom portfelju koji obuhvaća kompletnu imovinu, kupce, zaposlenike, brand. Najveći rizik kod nas je rizik od nelikvidnosti. To je noćna mora najvećeg broja menadžera. No, postoje efikasni instrumenti upravljanja nelikvidnošću, ali je to lakše reći nego provesti u djelo.Najefikasniji instrument upravljanja nelikvidnošću je sređeni sustav prodaje koji onemogućava poslovne odnose s kupcima koji su rizični. Poduzeća koja se drže tih pravila moraju se pomiriti s drugim rizikom (barem ako posluju samo na hrvatskom tržištu) – s rizikom od slabijeg rasta, jer u praksi obično nije moguće odabirati samo nerizične kupce i ostvariti brz rast (menadžment se mora odlučiti na smanjenje rasta radi kvalitetnije prodaje).

Od ostalih rizika najizvjesniji su: promjene cijena ulaznih sirovina, kamatnih stopa, poreznih propisa, dolazak novih poslovnih modela, gubitak reputacije, radikalni zahtjevi, npr. zaštite okoliša, spajanja i preu-zimanja, daljnji rast recesije…

Glavni razlozi zbog kojih se poduzeća dovoljno ne zaštićuju od rizika su nedovoljna znanja o prevenciji rizika, nepostojanje kontrolinga i strateških smjer-nica. Naravno, da bi znali za koji se rizik opredijeliti, prvenstveno moramo znati koja nam je točno strate-gija. A upravo su nepostojanje kontrolinga i strateških ciljeva najveći izazov hrvatskoga gospodarstva.

Financije


Transport i logistika

Online trgovina iz temelja mijenja logističke proceseIzvjesno je da do ‘outsourcinga’ distribucije, prijevoza i održavanja voznih parkova mora doći jer poduzeća jednostavno nisu dovoljno konkurentna i troše kapital na sporedne djelatnosti - konkurentnost je moguće povećati samo fokusiranjem na svoju osnovnu djelatnost.

Pripremio: Gorden Knezović

Novom se prometnom strategijom

mora utvrditi prilagođavanje

Hrvatske prometnom sustavu EU.

Potreba za prometnim i logističkim uslugama u Europi stalno raste i stoga se pojavljuju značajni problemi kako se nositi sa širenjem prometnih tokova. Prema procje-nama Europske komisije, teretni prijevoz će se do 2030. godine povećati za 40%, a do 2050. godine za čak 80%. Usto, očekivanja su da će putnički prijevoz do 2030. rasti za 34%, a do 2050. godine za 51%.

Usklađivanje logistike i prometa u okvire EUImajući u vidu te pokazatelje i činjenicu da se oko 75% današnjeg prometa odvija na cestama, nužno je učiniti ce-stovni prijevoz učinkovitijim te ojačati alternativne načine prijevoza kao što su željeznica ili unutrašnji vodeni putevi.

Zbog toga je Europska komisija otvorila ciklus poziva za dostavu prijedloga u okviru programa EU-a za finan-ciranje prometne infrastrukture Instrument za povezi-vanje Europe. Njime se prije svega podržava prelazak na mobilnost s niskom razinom emisija i potiču ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta. U novom ciklusu poziva za projekte unutar programa ponudit će se 1,9 milijardi eura namijenjenih financiranju ključnih prometnih projeka-ta u Europi. EU podržava više od 460 projekata u svim državama članicama kako bi se pridonijelo boljoj mobilno-sti i povezanosti, a naglasak je na inteligentnim promet-nim sustavima u cijeloj Europi.

Nužna prilagodba strategije prometnog razvitkaPotpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gra-diteljstvo, promet i veze, Mirjana Čagalj, ističe kako Hr-vatskoj treba puno kraća i jezgrovitija prometna strate-gija od postojeće te ju, kako kaže, treba izraditi u suradnji sa strukom. Upozorava kako postojeća strategija ne obuhvaća sve što je potrebno s obzirom na to da nije uzet u obzir kontekst kao niti globalna kretanja svjetske indu-strijske proizvodnje.

Dodaje kako cjevovodni prijevoz i telekomunikacije svaka-ko trebaju biti uključeni u strategiju koji zajedno sa svim vidovima prijevoza čine cjelinu koja sinergijskim djelo-vanjem stvara najveće gospodarsko-ekonomske učinke te da se kod izrade nove strategije prometnog razvitka nužno mora voditi računa o strateškom opredjeljenju Hrvatske prema željeznici kao nositelju razvoja gospodarstva. Strategijom se mora utvrditi prilagođavanje Hrvatske

prometnom sustavu EU, u čemu su ključni prometni in-frastrukturni projekti ulaganje u nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, čija bi izgradnja omogućila pretpostavke daljnjeg razvoja riječke luke te Cargo centra Zagreb; ulaganje u ka-nal Dunav-Sava koji bi omogućio revitalizaciju dunavskog prostora, odnosno istočne Hrvatske; bolje iskorištavanje cargo kapaciteta zračnih luka kako bi se prevladala niska iskorištenost prijevoza roba zračnim putem te izgradnja novih suvremenih skladišnih kapaciteta.

Sve su to ključne pretpostavke za razvoj multimodalnog prijevoza i sve prednosti koje on donosi gospodarstvu. Razina razvijenosti prometne infrastrukture (posebice cestovne) daleko nadmašuje razinu razvijenosti prometne suprastrukture (prijevoznih sredstava). Nužna su ulaganja u prijevozna sredstva i ‘pomlađivanje’ javnih voznih par-kova, uz aktivno sudjelovanje kako države, tako i jedinica regionalne uprave i privatnog kapitala.

Globalni sektor transporta i logistike suočen je s dramatičnom preobrazbom u vrijeme promjena proizašlih iz načina na koji nove digitalne tehnologije te promje-ne u očekivanjima kupaca i suradnički poslovni modeli mijenjaju izgled tržišta. Hrvatske prijevozničke tvrtke suočavaju se s nizom pro-blema: od ulaska Hrvatske u EU prije svega zbog odla-ska vozača na rad u druge zemlje EU te zbog izostanka državnih poticaja kakvi postoje u drugim zemljama EU, osjetno viših troškova poslovanja... Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK, ističe da je prije svega bitno prijevoznicima odobri-ti veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje (iz proračunskih i iz sredstava fondova EU) te poticati prekvalifikacije domaćih vozača, kako bi se riješila proble-matika njihova nedostatka.

Ističe i da se HGK zalaže za uvođenje vinjeta za gospo-darski segment vozila ili da se omogući dodatni popust stalnim korisnicima radi vraćanja vozila na autoceste, mogućnost povrata dijela trošarina, kako bi se po-taknulo hrvatske prijevoznike, a i ostale prijevoznike koji tranzitiraju kroz Hrvatsku, da gorivo kupuju u Hrvatskoj, ukinuti preventivne tehničke preglede vo-zila i obvezu dolaska na homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih u EU...



Digitalizacija u logistici osnovni je preduvjet koji

osigurava vremensku optimizaciju lanca

opskrbe (‘supply chain’).

Trendovi digitalizacije i ekologije u logističkim lancimaNakon dva desetljeća razvoja logistike koji u svojoj suštini predstavlja ‘optimizaciju opskrbnog lanca’, zajedničko svim promjenama je digitalizacija poslo-vanja. Digitalizacija neosporno povećava brzinu proce-sa i konkurentnost logističkih tvrtaka. Zbog sve većeg broja konkurenata na tržištu logističkih usluga, tvrtke su morale započeti s optimizacijom vlastitih procesa, pri čemu se prije svega optimizira protok informaci-ja između svih sudionika, a radni procesi istovremeno postaju brži i transparentniji.

-Digitalizacija u logistici osnovni je preduvjet koji osi-gurava vremensku optimizaciju lanca opskrbe (‘supply chain’) jer sve možemo nadoknaditi u toj grani gospo-darstva, osim krivo potrošenog ili izgubljenog vreme-na. Vrijeme u prometu je najbitnija ekonomska kate-gorija koja je vrlo mjerljiva i kad su u pitanju uštede kao i gubitci - naglašava Mirjana Čagalj.

-Digitalizacija u logistici usko je povezana s IT usluga-ma te prati njihov trend razvoja. Tako se u posljednje vrijeme sve više posvećuje pozornost i ulaže u procese automatizacije i umrežavanja. Neke od najznačajnijih stavki o kojima se u posljednje vrijeme govori i o čijem ćemo daljnjem razvoju i usavršavanju još imati prilike čuti zasigurno su mobilna podatkovna komunikacija, pametna sučelja (softver za dispoziciju - bolji pregled aktivnosti čime je ujedno lakše mjeriti produktivnost i zatim optimizirati procese ako je to potrebno), transparentnost puta paketa uz ‘tracking’ (odnosno praćenje - nalogodavci žele pravovremeno biti infor-mirani o tome gdje se nalazi pošiljka s robom, a tran-sportna poduzeća zahvaljujući praćenju puta paketa mogu još bolje isplanirati resurse) te digitalna razmje-na podataka (slanje podataka i dokumenata u ‘cloud’, što ujedno omogućava bržu i efikasniju razmjenu po-ruka, preuzimanje i prijenos podataka) - objasnio nam je glavni direktor za Hrvatsku i Sloveniju logističke tvrtke DPD, Igor Jakovljević.

Integralna (cjelovita) logistikaKao jedan od najsuvremenijih logističkih rješenja na našem tržištu ističe se i tzv. integralna logistika. Vla-snik tvrtke Integralog Vedran Hirtz nam je rekao kako su prednosti integralne, odnosno cjelovite logistike, ujedno i njene glavne odlike: niži ukupni troškovi, minimaliziranje mogućnosti pogreške, učinkovitije upravljanje zalihama, ali i ukupnim procesom u lancu opskrbe, te time i veća ukupna produktivnost, što ge-nerira niže troškove logistike po jedinici mjere - koji su k tome za klijenta još i varijabilni, ako se za sve to koristi 3PL partner.

Ukupno gledano, godišnji trošak tako riješene logisti-ke znatno je niži nego kad bi se svaki proces izvodio samostalno, odvojeno, s više zasebnih dobavljača, a to

se postiže sinergijskim efektom - možemo to nazvati i ‘one roof concept’ ili ‘one stop shop’ za klijenta - sve s jednim partnerom.

-Na našem primjeru to se lako može dokazati - iako smo specijalizirani za skladištenje i manipulaciju ro-bom, pogotovo za web shop logističku podršku, u sva-kom trenutku svojim klijentima nudimo i pružamo usluge cjelovitog (integralnog) logističkog procesa te time za svoje klijente postižemo značajno povećanje kvalitete usluga i smanjenje troškova - objasnio je Hirtz.

Uz digitalizaciju, jedna od ključnih tendencija po-slova u logistici i distribuciji svakako je i smanjenje onečišćenja i ušteda energije. Ekološki zahtjevi za logistiku odnose se jednako kao i na sve ostale gra-ne gospodarstva i njihov održivi razvoj. Prioritet su najekonomičniji prijevoz, kao jedan od najvećih zagađivača, koji podrazumijeva pametno usklađivanje logističkih centara i distribucije.

-S aspekta zaštite životne sredine, a prema priro-di logističkih procesa, važne su sve faze realizacije robnih tokova, a posebno povratne logistike koja obuhvaća čitav reprodukcijski proces i odnosi se na tokove reciklaže, otpada, povratne ambalaže, praznih logističkih jedinica i oštećene robe. U logistici su bitna dva područja djelovanja: racionalno korištenje otpadnih materijala i racionalizacija logističkih procesa s aspekta utjecaja na okoliš - objasnila nam je Mirjana Čagalj iz HGK.

Ponuda cloud rješenja u transportu i logisticiJedna od ključnih tendencija u digitalizaciji poslo-vanja u posljednje je vrijeme i prenošenje poslovanja u ‘cloud’. Iz više razloga poslovanje preko ‘clouda’ u mnogome je pogodno za logističke poslove pa je na tržištu u ponudi niz rješenja za takvo poslovanje. Kako bi cloud usluge učinio što dostupnijima, Vipnet je još 2013. godine pokrenuo Vip cloud market, onli-ne platformu na kojoj su sve cloud usluge neprekidno dostupne. Iz Vipneta nude i uslugu Vip auto nadzor za praćenje vozila GPS tehnologijom. Pomoću mobil-ne jedinice u vozilu koja komunicira putem mobilne mreže korisnik je u mogućnosti na zaslonu računala primati podatke o kretanju vozila.

Za potrebe poslovnih korisnika koji imaju 50 i više vozila u svom voznom parku, a samim time poseb-ne i složenije zahtjeve u smislu kvalitetnog praćenja svoje flote vozila, Vipnet je prošle godine nadogra-dio postojeću uslugu ‘cloud’ nadzora vozila uslugom GDi auto nadzora PLUS. GDi auto nadzor PLUS omogućuje korisniku uvid u kretanje njegovih vozila u Hrvatskoj ili inozemstvu u realnom vremenu koje se može pratiti na osobnom računalu ili na mobilnom


Digitalizacija u logistici osnovni je preduvjet koji

osigurava vremensku optimizaciju lanca

opskrbe (‘supply chain’).

Trendovi digitalizacije i ekologije u logističkim lancimaNakon dva desetljeća razvoja logistike koji u svojoj suštini predstavlja ‘optimizaciju opskrbnog lanca’, zajedničko svim promjenama je digitalizacija poslo-vanja. Digitalizacija neosporno povećava brzinu proce-sa i konkurentnost logističkih tvrtaka. Zbog sve većeg broja konkurenata na tržištu logističkih usluga, tvrtke su morale započeti s optimizacijom vlastitih procesa, pri čemu se prije svega optimizira protok informaci-ja između svih sudionika, a radni procesi istovremeno postaju brži i transparentniji.

-Digitalizacija u logistici osnovni je preduvjet koji osi-gurava vremensku optimizaciju lanca opskrbe (‘supply chain’) jer sve možemo nadoknaditi u toj grani gospo-darstva, osim krivo potrošenog ili izgubljenog vreme-na. Vrijeme u prometu je najbitnija ekonomska kate-gorija koja je vrlo mjerljiva i kad su u pitanju uštede kao i gubitci - naglašava Mirjana Čagalj.

-Digitalizacija u logistici usko je povezana s IT usluga-ma te prati njihov trend razvoja. Tako se u posljednje vrijeme sve više posvećuje pozornost i ulaže u procese automatizacije i umrežavanja. Neke od najznačajnijih stavki o kojima se u posljednje vrijeme govori i o čijem ćemo daljnjem razvoju i usavršavanju još imati prilike čuti zasigurno su mobilna podatkovna komunikacija, pametna sučelja (softver za dispoziciju - bolji pregled aktivnosti čime je ujedno lakše mjeriti produktivnost i zatim optimizirati procese ako je to potrebno), transparentnost puta paketa uz ‘tracking’ (odnosno praćenje - nalogodavci žele pravovremeno biti infor-mirani o tome gdje se nalazi pošiljka s robom, a tran-sportna poduzeća zahvaljujući praćenju puta paketa mogu još bolje isplanirati resurse) te digitalna razmje-na podataka (slanje podataka i dokumenata u ‘cloud’, što ujedno omogućava bržu i efikasniju razmjenu po-ruka, preuzimanje i prijenos podataka) - objasnio nam je glavni direktor za Hrvatsku i Sloveniju logističke tvrtke DPD, Igor Jakovljević.

Integralna (cjelovita) logistikaKao jedan od najsuvremenijih logističkih rješenja na našem tržištu ističe se i tzv. integralna logistika. Vla-snik tvrtke Integralog Vedran Hirtz nam je rekao kako su prednosti integralne, odnosno cjelovite logistike, ujedno i njene glavne odlike: niži ukupni troškovi, minimaliziranje mogućnosti pogreške, učinkovitije upravljanje zalihama, ali i ukupnim procesom u lancu opskrbe, te time i veća ukupna produktivnost, što ge-nerira niže troškove logistike po jedinici mjere - koji su k tome za klijenta još i varijabilni, ako se za sve to koristi 3PL partner.

Ukupno gledano, godišnji trošak tako riješene logisti-ke znatno je niži nego kad bi se svaki proces izvodio samostalno, odvojeno, s više zasebnih dobavljača, a to

se postiže sinergijskim efektom - možemo to nazvati i ‘one roof concept’ ili ‘one stop shop’ za klijenta - sve s jednim partnerom.

-Na našem primjeru to se lako može dokazati - iako smo specijalizirani za skladištenje i manipulaciju ro-bom, pogotovo za web shop logističku podršku, u sva-kom trenutku svojim klijentima nudimo i pružamo usluge cjelovitog (integralnog) logističkog procesa te time za svoje klijente postižemo značajno povećanje kvalitete usluga i smanjenje troškova - objasnio je Hirtz.

Uz digitalizaciju, jedna od ključnih tendencija po-slova u logistici i distribuciji svakako je i smanjenje onečišćenja i ušteda energije. Ekološki zahtjevi za logistiku odnose se jednako kao i na sve ostale gra-ne gospodarstva i njihov održivi razvoj. Prioritet su najekonomičniji prijevoz, kao jedan od najvećih zagađivača, koji podrazumijeva pametno usklađivanje logističkih centara i distribucije.

-S aspekta zaštite životne sredine, a prema priro-di logističkih procesa, važne su sve faze realizacije robnih tokova, a posebno povratne logistike koja obuhvaća čitav reprodukcijski proces i odnosi se na tokove reciklaže, otpada, povratne ambalaže, praznih logističkih jedinica i oštećene robe. U logistici su bitna dva područja djelovanja: racionalno korištenje otpadnih materijala i racionalizacija logističkih procesa s aspekta utjecaja na okoliš - objasnila nam je Mirjana Čagalj iz HGK.

Ponuda cloud rješenja u transportu i logisticiJedna od ključnih tendencija u digitalizaciji poslo-vanja u posljednje je vrijeme i prenošenje poslovanja u ‘cloud’. Iz više razloga poslovanje preko ‘clouda’ u mnogome je pogodno za logističke poslove pa je na tržištu u ponudi niz rješenja za takvo poslovanje. Kako bi cloud usluge učinio što dostupnijima, Vipnet je još 2013. godine pokrenuo Vip cloud market, onli-ne platformu na kojoj su sve cloud usluge neprekidno dostupne. Iz Vipneta nude i uslugu Vip auto nadzor za praćenje vozila GPS tehnologijom. Pomoću mobil-ne jedinice u vozilu koja komunicira putem mobilne mreže korisnik je u mogućnosti na zaslonu računala primati podatke o kretanju vozila.

Za potrebe poslovnih korisnika koji imaju 50 i više vozila u svom voznom parku, a samim time poseb-ne i složenije zahtjeve u smislu kvalitetnog praćenja svoje flote vozila, Vipnet je prošle godine nadogra-dio postojeću uslugu ‘cloud’ nadzora vozila uslugom GDi auto nadzora PLUS. GDi auto nadzor PLUS omogućuje korisniku uvid u kretanje njegovih vozila u Hrvatskoj ili inozemstvu u realnom vremenu koje se može pratiti na osobnom računalu ili na mobilnom


telefonu. Osim praćenja kretanja i detaljne statistike korištenja vozila korisnik može pratiti razinu goriva u rezervoaru, utakanje ili istakanje goriva i potrošnju goriva, prijavu vozača u vozilo prije svake vožnje, mje-riti i registrirati temperaturu u dostavnim vozilima, registrirati otvaranje i zatvaranje prtljažnog prostora itd.-Transportna i logistička društva imaju potencijal da sve poslovne podatke drže u ‘cloudu’ i tim načinom korištenja informatičkih tehnologija povećavaju konkurentnost i ostvare uštede. ‘Cloud’ u Hrvatskoj još uvijek je u razvoju i uglavnom je zasnovano na

uslugama u tzv ‘privatnom oblaku’, dok je koncept javnog računarstva u ‘cloudu’ slabije prihvaćen. Neke od logističkih kompanija koriste privatni ‘cloud’ jer žele nadzor nad informatičkim sustavima - rekao nam je voditelj razvoja Compinga Dario Cvitešić.

Comping u ‘cloudu’ nudi svoja rješenja poput: Kon-taktnog centra u oblaku (ContactInCloud), Upravljanja projektima u oblaku (ProjectInCloud), Upravljanja prodajom u oblaku (SalesInCloud) itd. Također nudi i prilagođena rješenja na Microsoft Dynamics CRM platformi specifično za vertikalu transporta i logistike.

Paketna distribucija sve brža i točnijaMeđunarodna paketna distribucija, kao djelatnost koja u cilju dostave pošiljki povezuje sve dijelove svijeta, smatra se najbržim i najpraktičnijim kanalom koji može ispuniti zahtjeve današnjeg globaliziranog svije-ta da svugdje i na najlakši način dođe do tražene infor-macije ili robe. Na hrvatskom tržištu ima dosta tvrtaka kojima je glavni posao paketna distribucija, ali i onih, poput npr. Tiska, kojima je to samo dio poslovanja.

-Ključne značajke paketne distribucije su, prije svega, brza i pouzdana dostava. TEX logistika je specijalizira-na za pružanje cjelovitih logističkih rješenja u sklopu paketne distribucije koristeći vlastitu infrastruktu-ru, veliki vozni park koji godišnje pređe 24 milijuna kilometara, kao i najširu mrežu ‘click&collect’ loka-cija. Kao vodeći nacionalni distributer osiguravamo prijevoz pošiljka bez težinskih ograničenja po načelu dostave ‘od vrata do vrata’ na bilo koje odredište u Hrvatskoj. Smatramo da su inovacije i unapređenje usluge nužne i konstantno radimo na tome. Uveli smo ‘Track&Trace’ sustav za praćenje pošiljke i ‘SMS oba-vijest o dospijeću’ - rekla nam je voditeljica odjela za odnose s medijima Agrokora, Ana Ciglenečki, dodajući kako korisnicima usluga TEX logistike žele maksimal-no olakšati slanje i primanje paketa 7 dana u tjednu, uključujući vikende, kao i mogućnost dostave na Pa-ketomate, gdje kupci svoje pakete mogu preuzeti od 0 do 24 sata.

Uvjeti za razvoj intermodalne logistikeIntermodalni transport podrazumijeva da su zado-voljeni zahtjevi modernog načina života, odnosno br-zina, sigurnost i ekološki zahtjevi. Takav se oblik tran-sporta sve više spominje u kontekstu održivog razvoja, kao alternativa klasičnom transportu, pri čemu se ističu prednosti u vidu smanjenja nesreća, smanjenja emisija CO2, uštede na vanjskim troškovima... -Karakteristike intermodalnog transporta razlikuju se od zemlje do zemlje, a najvažniju ulogu ima prometna povezanost i da ne dolazi do promjene teretno-ma-nipulativne jedinice. Svakim poboljšanjem, odnosno ulaganjem u transport, dolazi do povećanja kvalitete usluge, skraćivanja vremena potrebnog za transport i

Outsourcing usluge prijevoza, distribucije, održavanje voznog parka -’Outsourcing’ usluga u transportu započeo je prije desetak godina. Tvrtke koje se bave uslugom prijevoza sve se više transformiraju u multiprilagodljive logističke i transportne centre - kaže Mirjana Čagalj.Prema dostupnim podatcima, sada je u Hrvatskoj 30% logistike ‘outsourcano’. Najveća prijevoznička tvrtka u Hrvatskoj i regiji, osječki Ricardo, svoje poslovanje čvrsto je pozicionirao u području pružanja logističkih usluga. Tvrtka se specijalizi-rala za distribuciju, logistiku i skladištenje s glavnim skladištem u Dardi i još dva u Osijeku, iz kojih pružaju usluge svojim partnerima.Nedavnim preuzimanjem Beljetransa, Ricardo je svojoj floti od 140 kamiona pridružio još 56, a otprije su naručena još 2, dok je prošle godine Ricardo nabavio 40 kamiona. Akvizicijom Beljetransa Ricardo je dobio sposobnost prijevoza u tuzemnom i međunarodnom prijevozu s najmodernijim voznim parkom, posebno u segmentu specijalnih prijevoza za potrebe poljoprivredne proizvodnje. S više od 200 kamiona koji mogu odgovoriti na sve potrebe za prijevozom roba, Ricardo nastavlja i kontinu-itet poslovanja s Beljem, ali i ostalim članicama Agrokor koncerna. -Kvalitetna i pouzdana usluga svakako je ključni faktor koji će pokrenuti, odno-sno ubrzati nastavak procesa outsourcinga. Ako će korisnici dobiti barem jednako vrijednu uslugu kakvu su i sami proizvodili, i uz činjenicu da se u tom slučaju sma-njuje ukupni logistički trošak, kao i njegova struktura (fiksni troškovi postaju varijabil-ni), proces outsourcinga postat će nezaustavljiv - smatra Čagalj, napominjući da se sve globalne logističke tvrtke razvijaju na principu centralnih distributivnih skladišta.

-Upravljanje voznim parkom ili ‘fleet management’ usluga je kojom se sve više koriste velike i srednje tvrtke kako bi što jednostavnije kontrolirale svoj vozni park te potrošile što manje vremena i resursa za brigu o njemu. Tvrtke koje se bave upravljanjem voznim parkovima kupcu pomažu kod odabira potrebnih vozila - kaže Čagalj, dodajući da je održavanje voznog parka naslonjeno na prodavatelje voznog parka kao prirodni dio njihovog prodajnog paketa u dijelu koji se zove postprodajna briga za kupce.-U posljednje vrijeme sve više tvrtaka odlučuje se na ‘outsourcing’ distribucije robe. Korisnici outsourcinga u podjednakoj su mjeri i male i velike tvrtke. Prve zbog želje za pojednostavljenjem cijelog procesa i nemogućnosti samostalne organizacije distri-butivne mreže, dok ove druge jednostavno žele smanjiti troškove i/ili skratiti vrijeme dostave. Osim toga, i zahtjevi njihovih klijenata sve su veći, pa tako oni sada očekuju vrhunsku kvalitetu dostave bez dodatne nadoplate, koja sada već standardno mora uključivati mogućnost digitalnog praćenja puta paketa - kaže glavni direktor DPD-a za Hrvatsku i Sloveniju Igor Jakovljević, dodajući kako ‘outsourcing’ u Hrvatskoj tek očekuje razvoj. Naglašava kako je, iako u teoriji isplativiji, sama uspješnost ‘outsourcinga’ ovisna o strukturi same tvrtke i nizu dodatnih faktora kao što su broj vozila, broj zaposlenih u distribuciji, dostavna mreža...

Prednosti integralne logistike su:

niži troškovi, minimaliziranje

mogućnosti pogreške, učinkovitije upravljanje zalihama i lancem opskrbe te veća produktivnost.



smanjenja ukupnih troškova - kaže Igor Jakovljević.U Hrvatskoj se posljednjih godina dosta ulagalo u cestovnu mrežu, a za razvoj intermodalne logistike nužna su ulaganja u željezničku infrastrukturu, u in-frastrukturu naših morskih luka (posebno Luke Rije-ka), te realizirati projekt Luke Vukovar na Dunavu kako bi se povećala konkurentnost u brodskom po-morskom i riječnom transportu.

-Za razvoj intermodalne logistike potrebno je uskladiti Strategiju razvoja prometa s globalnim industrijskim kretanjima te odrediti strateške točke u Hrvatskoj gdje bi se razvijali logističko-distributivni centri. To bi bila mjesta koja mogu objediniti sve vidove pro-meta. To su svakako naše morske luke, osječka regija zbog mogućnosti razvoja riječne intermodalnosti te Zagreb-Rijeka kao okomita os koja povezuje Euro-pu s ostatkom svijeta. Logistički centri trebaju biti u funkciji protoka roba, kao i poveznica s lokalnom in-dustrijskom proizvodnjom - smatra Mirjana Čagalj.

Razvoj online trgovineSve veća zastupljenost online trgovine umnogome utječe na logistiku i distribuciju. Online trgovina nezaustavljivo raste, a u Hrvatskoj se tek očekuje veli-ki procvat. Prema istraživanju provedenom od strane E-Commerce Europe e-trgovina (B2C), u Hrvatskoj je 2015. godine porasla za čak 12,5%, a očekuje se kako će ove godine taj postotak biti i veći, oko 13,7%. Zadatak logističkih kompanija je razviti rješenja i prilagoditi se razvoju online trgovine i kupnje na In-ternetu kako bi klijentima pružili brzu i kvalitetnu uslugu. Posebna otežavajuća okolnost u tome je ne-povoljan geografski oblik Hrvatske koji je svakako ve-liki izazov za sve kompanije koje se bave logističkim uslugama.

-Online trgovina, te pogotovo njen sve veći porast, značajno utječe na skladištenje i distribuciju, točnije, na mijenjanje procesa unutar ta dva procesa (ubr-zanjem procesa, smanjenjem veličine pošiljke, ra-dom bez skladišta, odnosno mogućnošću da nije sva roba u svakom trenutku na zalihi, potrebom za br-zom reakcijom na ulazu i izlazu, potrebom za IT po-vezivanjem, potrebom za novim specifičnim proce-sima, koji do sada nisu postojali itd.), te svakako na vrijeme reakcije, koje je pod konstantnim pritiskom skraćivanja - kaže vlasnik Integraloga, Vedran Hirtz, dodajući kako je to očekivano jer svaki krajnji kupac želi čim prije dobiti ono što si je online naručio. -Mi za jednog našeg klijenta, za jedan poznati domaći ‘web shop’, dio robe držimo u skladištu, a dio robe nakon zaprimljenog naloga prikupljamo sa skladišta njegovih dobavljača, dovozimo u naše skladište, spajamo s robom koja već je na našem skladištu, završno pakiramo i isti dan otpremamo, kako bi takva pošiljka sljedeći dan bila na vratima krajnjeg

potrošača - online kupca našeg klijenta - naveo nam je kao primjer logističke i distributerske potpo-re online trgovini Hirtz, dodajući da su za drugog klijenta, jednu od telekomunikacijskih kuća, točnije za njihov ‘web shop’, uveli i dostavu proizvoda isti dan - uslugu koje do sada nije bilo na hrvatskom tržištu i za koju očekuje da će dovesti do revolucije web shopinga u Hrvatskoj.

Isporuka u jednom kliku-Svaka kompanija koja se bavi prodajom svjesna je ko-liko je bitno da police s robom budu pune robe koja se prodaje. To je u današnje vrijeme krize važnije nego inače, a kompanije troše ogromne resurse na to da izračunaju i nabave baš onu robu koja se u tom tre-nutku traži - kaže vlasnik konzultantske tvrtke Logiko iz Zagreba, Antonio Zrilić, dodajući kako je distribuci-ja robe u urbanim sredinama jedan od najzahtjevnijih i logistički najkompleksnijih izazova, ali i stoga što je grad ogromno potencijalno tržište. S razvojem online naručivanja i kupovanja, pritisak na logistiku još je veći.

-Jedan od problema vjerojatno je i u percepciji kupaca. Što je to uspješna, odnosno neuspješna isporuka? Kada online kupac kupuje, on to radi samo jednim klikom (kao što to redovni kupci na Amazon.com-u znaju, po-stoji tzv. 1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca, što se tiče isporuke, jednaka: ‘Isporuka u jednom kliku’ (1-click delivery) - objasnio je Zrilić.

Smatra kako je jedan od načina da bi odgovorili na ovaj izazov i smanjili ogromne troškove dostave da prijevoznici ulože više u odnose s potrošačima, kao i da prošire ponudu alternativnih usluga dostave (kao što, na primjer, tvrtka Zappos dozvoljava svojim kupcima da naruče nekoliko pari cipela i one koje im ne odgova-raju vrate - i to sve besplatno).

Strategije u ‘gradskoj logistici’Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji i njihovi zahtjevi za uslugom bit će sve veći. Trgovcima i prijevoznicima ostaje izazov da kroz tehnološka poboljšanja zatvore jaz između per-formansi kućnih dostava i očekivanja potrošača.

Urbanu strategiju za distribuciju tereta teško je prove-sti jer sustavno zahtijeva veće troškove. Strategije koje se mogu provesti u gradskoj logistici, ublažavajući problem teretne distribucije, možemo podijeliti na tri dijela, naglašava Zrilić:

Informacijska tehnologijaDanas su tehnološki alati za upravljanje distribucijom u gradu vrlo razvijeni i samo o kompanijama ovisi koje će alate i u kojoj mjeri koristiti. Najviše se koriste


Prijevozničke tvrtke sve se više transformiraju u

multiprilagodljive logističke i

transportne centre.


Novosti u ponudi dostavnih vozila i kamiona

Krajem ljeta u Parizu predstavljen je ponos švedske kamionske industrije - nova generacija Scanije. Nova generacija tog kamiona predstavlja najveći kamionski novitet ove godine u svijetu. Odmah po promociji započela je i proizvodnja nove Scanijine perjanice, u tvornici Södertälje. U prvom valu naglasak će biti na tegljačima, dok će ostale verzije biti dodavane u ponudu. Novi model ukupno je štedljiviji za 5% u odnosu na prethodnika. Prevedeno u konkretne brojke, to za tipični tegljač koji prelazi godišnje 150.000 km znači uštedu od 2.000 litara goriva. U ponudi su motori obujma 13 i 16 litara. 13-litreni se nude u verzijama od 370, 410, 450 i 500 KS (okretni moment od 2150-2550 Nm), dok se 16-litreni nudi s 520, 580 i 730 KS (okretni moment od 2700-3500 Nm).U Scaniji su posebno koncentrirani na sniženo težište vozila, bolju vidljivost te bočne zračne zavjese za zaštitu vozača kod prevrtanja. Kraći je i put kočenja s pune brzine, 38 umjesto 40 metara kod prethodnog modela.Nova Scanija očekivano je osvojila prestižnu titulu International Truck of the Year 2017., dok je International Van of the Year 2017. novi Volkswagen Crafter. Nagrade dodjeljuje međunarodni žiri kojeg čini 25 vodećih magazina o gospodarskim vozilima u Europi, a uručene su tradicio-nalno na IAA salonu gospodarskih vozila u Hannoveru. U konkurenciji Scaniji bili su još i Iveco Stralis XP-NP te Mercedes-Benz Actros s motorom OM 471.Volkswagen Crafteru konkurenciju su činili Citroën Jumper/Peugeot Expert te novi Iveco Daily E6. Zanimljiv novitet je i što se Ford Trucks uskoro sprema ući na tržište srednje i istočne Europe svojim kamionima opremljenim novim Euro 6 motorima, a među tržištima na kojima će biti prisutni je i Hrvatska. Strategija Ford Otosan grupacije je na tržište ući pomoću jakog lokalnog partnera. Pod takvim se partnerom podrazumijeva tvrtka koja ima dobar rejting na tržištu, te razvijenu servisno prodajnu mrežu. Ime hrvatskog partnera će se znati krajem godi-ne. Zanima ih prvenstveno segment domaćeg transporta u zemlji, s naglaskom na komunalna i građevinska vozila, ali ambicije postoje i u distribuciji.


tehnologije koje se odnose na rutiranje, odnosno izra-du optimalnih ruta po kojima treba distribuirati robu. Ovi sustavi pomažu u reduciranju troškova goriva te omogućuju bržu dostavu i bolje iskorištenje vozila.

Logistički prijateljski objekti?Termin ‘Logistics friendly’ odnosi se na to koliko je jednostavno da roba ulazi i izlazi iz trgovačkih centara, iz perspektive prilaza te izlaza, kao i konačne dosta-ve do pojedinog izloga. Postoje zapravo dva logistička aspekta kod isporuka u trgovačke centre. Prvi je sama isporuka kamiona u i iz kompleksa trgovačkog centra, što je učinkovitije moguće, sa što je moguće manje čekanja.

Drugi je aspekt distribucija unutar trgovačkog centra, od utovarno/istovarne platforme (doka) ili vrata koji dostavljači moraju koristiti, do same trgovine. Da bi se to napravilo kako treba, potreban je temeljiti fizički redizajn trgovačkog centra, ali isto tako potrebno je i bolje sagledati ulogu prijevoza u trgovačkom centru te dostavu ili prikupljanje iz trgovine koja je konačno odredište.

Učinkovitost se odnosi i na prometnu stranu proble-ma - čekanja vozila, teško parkiranje ili okretanje te zakrčivanje ostalog prometa u jeku najvećih gužvi. Konsolidacija koja bi unaprijed razdvajala isporuku do centra i dostavu unutar centra možda predstavlja dio optimalnog rješenja.

Prilagodba voznog parkaOdnosi se na korištenje prilagođenih vozila za di-stribuciju gradskog prijevoza tereta. Vozila s manjim kapacitetom imaju tendenciju da se bolje prilago-de za isporuke u centru grada. Isto tako, kretanje po starim gradskim jezgrama (naročito u priobalnom području) strogo je regulirano i u njih je moguće ući samo u određeno ograničeno vrijeme. Inovativne stra-tegije, poput manjih električnih vozila, pa čak i teret-nih bicikala i tricikala, uspješno su implementirane i naglašavaju dobar potencijal za prilagodbu u gradskoj sredini. Također, električni kamioni obećavajuća su tehnologija zbog očuvanja okoliša, niže buke i emisije CO2.

Svaka od ovih strategija balansira sa svojim predno-stima i nedostatcima koji variraju od ekonoms-ke isplativosti prema sve većoj reguliranosti i ekološkim zahtjevima, koji se najčešće odnose na veće troškove distribucije. Također, sve se više pro-vodi zeleni oblik gradske logistike, jer je sadašnja situacija neodrživa zbog većeg zagađenja okoliša. Budući da je svaki grad različit što se tiče učestalosti prometa, jedna strategija ne obuhvaća sve gradove, te se svaka strategija može prilagoditi određenom gradu.

Proširenje poslovanja u regiji nam je prioritetHrvatska je zbog svoje strateške pozicije idealno odredište za mnogobrojne logističke tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj i regiji, a jedna od najuspješnijih, s tradicijom dugom dvadeset i pet godina, svakako je In Time. O proteklom razdoblju poslovanja, trenutnoj poziciji na tržištu i budućim planovima razgovarali smo s Domagojem Orbanom, voditeljem prodaje i marketinga u tvrtki In Time d.o.o. - TNT Express.

Velik broj aktivnih klijenata, malih i srednjih tvrtaka, daje nam dugoročnu stabilnost poslovanja i tjera nas da budemo fleksibilni, što je također jedna od naših velikih prednosti.

Nakon dvadeset i pet godina, kako kaže Domagoj Orban, osjećaju da su na početku jer je još puno posla pred nji-ma, puno prilika za rast i razvoj tvrtke. Kako su od samog osnutka zastupnici za međunarodnu tvrtku TNT Express, imali su priliku učiti od vrhunskih stručnjaka koji su u tom poslu još od daleke 1946. godine. Takvo veliko iskust-vo tvrtka In Time maksimalno je iskoristila te su krenuli u osvajanje domaćeg tržišta. Početkom 90-ih najmanji je problem bio otvoriti tvrtku, veći problem bio je tvrtku po-staviti na noge, izboriti se za svoje mjesto pod suncem i održati se svih ovih godina. Krajem 90-ih odlučili su se izaći na međunarodno tržište i 1997. godine otvorili su podružnicu u Bosni i Hercegovini. Taj se potez pokazao odličnim jer su ubrzo postali tržišni lider na području BiH i tu su poziciju zadržali do danas. Godine 2001. otvorili su podružnicu u Srbiji, a 2005. u Sloveniji, iako su tamo već bili prisutni od 1995., preko tadašnjih ugovornih partnera.

Jeste li zadovoljni trenutnom pozicijom tvrtke In Time d.o.o. - TNT Express na hrvatskom tržištu transporta i lo-gistike?Iznimno smo zadovoljni. Vrijeme krize i pesimizma u gospodarstvu „preživjeli“ smo bez posljedica, polako se osjeća oporavak gospodartstva, te se u budućnosti nada-mo sve većem rastu i razvoju In time-a kao lidera u ku-rirskom poslvanju u regiji. To je rezultat ukupne strategije koju smo postavili prije desetak i više godina. Tada smo zacrtali željeni smjer razvoja i toga se držimo i danas.

Što biste izdvojili kao svoju najveću prednost u poslovanju?In Time na tržištu nudi najširu lepezu usluga u kurirskom prijevozu, što nam omogućava da surađujemo s većinom poslovnih subjekata na ovaj ili onaj način. Velik broj aktivnih klijenata, i to malih i srednjih tvrtaka, daje nam stabilnost poslovanja i tjera nas da budemo fleksibilni, što je također jedna od naših velikih prednosti.

Nedavno ste završili s investicijom i planiranim proširenjem poslovnih kapaciteta. Na koji način to utječe na povećanje konkurentnosti te na daljnje poslovanje?Proširenje kapaciteta bilo je planirano za uvođenje niza raznih novih usluga, međutim, u međuvremenu smo osvojili nove poslove koji su već značajno napunili novoizgrađene kapacitete. Novi kapaciteti, osim što nam omogućuju kvalitetnije pružanje usluga koje trenutno

nudimo, također omogućiju uvođenje dodatnih usluga za koje smatramo da ima potražnje na hrvatskom tržištu, a vezane su uz prijevoz.

Zadovoljavaju li vaši sadašnji kapaciteti potrebe klijenata u regiji?Vlastiti distributivni centar u Zagrebu, poslovnice u svim većim gradovima u Hrvatskoj, više od 150 zaposlenih, 80 dostavnih vozila i kamiona, distributivno skladište i carinsko skladište kapaciteti su koji će zadovoljiti potre-be naših klijenata u Hrvatskoj. U Sarajevu smo nedavno završili gradnju još jednog distributivnog centar po uzoru na zagrebački, dok su operativni kapaciteti jednaki onima u Hrvatskoj. Uz stabilne podružnice u Sloveniji i Srbiji, vjerujem da smo u mogućnosti zadovoljiti i najzahtjevnije klijente. Iako su trenutni kapaciteti dovoljni, u planu ima-mo proširenje postojećeg centra u Zagrebu gradnjom do-datnih skladišta koja bi trebala biti dio budućeg distribu-tivnog centra za cijelu regiju.

Kakvi su planovi In Time-a za budućnost?Godinama smo redovno uvrštavani u top 1000 tvr-taka koje posluju u Hrvatskoj i namjera nam je to održati još dugi niz godina. U budućnost nastavljamo s unaprjeđenjem kompanije i naših usluga, a planovi kako to provesti i iskoristiti nove prilike na tržištu su pri-premljeni.

Domagoj Orban, Voditelj prodaje i marketinga In Time d.o.o. - TNT Express




Integralog će i dalje ulagati u tehnologiju, resurse i infrastrukturu te u regionalno širenjeKako govori i samo ime tvrtke, Integralog d.o.o. bavi se integralnom logistikom - skladištenjem, manipulacijom i distribucijom raznih vrsta roba, po potrebi i međunarodnim transportom, te carinskim posredovanjem.

Naša SDD usluga posebno je skrojena

prema potrebama web shopova i trenutno ju,

osim nas, ne nudi nitko na hrvatskom tržištu.

U Hrvatskoj, Integralog posluje na dvije lokacije u Zagre-bu - na Žitnjaku i na Jankomiru, gdje zapošljava 80-tak djelatnika. U tvrtki-kćeri u BiH Integralog zapošljava još 20-tak djelatnika koji rade u Sarajevu. Kao veći klijen-ti u Hrvatskoj izdvajaju se Studio Moderna - TV prodaja (Top Shop/Dormeo/Delimano), Styria Grupa (Mondo.hr web shop, 24 sata, Večernji list), Maras (Samsonite), Hanza Media (ex Europapress Holding), Europapier… U susjednoj BiH ključni klijent je također Studio Moderna,

uz brojne druge, kao što su Lacuna i Protech.O počecima i rastu poslovanja te aktualnim uslugama koje nude klijentima razgovarali smo s direktorom tvrtke, Vedranom Hirtzom.

Tvrtka Integralog posluje od 2009. godine. Što se sve promijenilo od početka poslovanja tvrtke do danas?Promijenile su se osnovne stvari, što je i posve logično za tvrtku koja raste - broj klijenata (sada ih već imamo 50-ak), prepoznatljivost na tržištu, naravno, time i tržišna pozi-cija, a promijenila se i struktura tvrtke. Rasla su i ulaganja - najveće od njih svakako je bilo otvaranje tvrtke kćeri u BiH prije dvije i pol godine. Promijenila se i stopa rasta - ona je u zadnje četiri godine dvoznamenkasta, a promijenila se i razina usluge koju pružamo svojim klijentima, koja je sada viša nego što je bila u počecima firme, na tome konstantno radimo. Povećao se i dijapazon usluga koje možemo ponu-diti. Ono što se svakako nije promijenilo jest pristup svakom klijentu. Bez obzira na njegovu veličinu, pristup je isti - sva-kom klijentu pristupamo kao A klijentu!

Koje sve logističke usluge Integralog danas pruža? Inicijalnoj usluzi skladištenja i manipulacije dodane su i nove usluge - uz međunarodne transporte i usluge ca-rinskog posredovanja i skladištenja, tu su odnedavno i usluge hitne gradske dostave dokumenata i manjih pa-keta preko naše dostavne službe Jetex, te usluga dostave pošiljaka isti dan, koju upravo pokrećemo za jednu teleko-munikacijsku kuću. Naravno, cilj je da tu uslugu pružimo i cjelokupnom tržištu.

Kažete da pružate i usluge hitne gradske/međugradske dostave - Jetex. Koje su prednosti ove vrste dostave?Primjene i prednosti ove usluge su razne, ovisno o indu-striji, ali generalno možemo reći - bilo da se radi o do-stavama raznih dokumenata za potrebe voditelja ureda ili bilo koga drugoga tko iz firme mora nešto hitno negdje dostaviti u vrlo kratkom vremenskom roku ili o hitnoj dostavi proizvoda prema kupcima, sigurno se nikako ne isplati slati svoga zaposlenika da to obavi. Kad se uzme u obzir da će za najobičniji takav izlazak izgubiti minimal-no 90 minuta radnog vremena, te na to još dodati trošak vozila, parkinga ili slično, garantirano se više isplati dati nama da mi to za vas obavimo. Mi takvu uslugu svojim klijentima možemo ponuditi po cijeni već od 30 kuna, bez posebne najave unaprijed - dakle, prikup i dostava u roku 90 ili čak 60 minuta.

Planirate li nova ulaganja u proširenje poslovanja u bliskoj budućnosti?Naravno. Bez ulaganja nema napretka. Mi planiramo ulagati u ono što smatra-mo najbitnijim za opstojnost i održivi rast neke tvrtke - u tehnologiju, ljude i njihovo znanje, ali i u našu infrastruktu-ru, te u daljnje regionalno širenje.

Pokrenuli ste novu uslugu na hr-vatskom tržištu, dostavu robe za po-trebe web shopova u istom danu? Da, uslugu smo nazvali internacional-nim nazivom - SDD, što je skraćenica za Same Day Delivery. To je novost na hrvatskom tržištu, a naša SDD usluga posebno je skrojena prema potreba-

ma web shopova i trenutno ju, osim nas, ne nudi nitko na hrvatskom tržištu. Naime, pošto i sami prakticiramo online kupovinu, njena jedina negativna strana nam je, kao vjerojatno i svima drugima, vrijeme dostave pojedinog proizvoda - koje najčešće iznosi od 2 do 5 dana. Smatramo da bismo ovim našim rješenjem dali novu dimenziju online trgovini i ponudi, gdje kupac za malu razliku u cijeni dostave kupljeni proizvod dobiva u toku istog dana, a što je već neko vrijeme ustaljena praksa u svim svjetskim metropo-lama (obuhvaćen je sam grad i ‘Metropolitan Area’).

U kojoj ste mjeri zadovoljni rastom i razvojem poslovanja tvrtke?Izuzetno sam zadovoljan, a pogotovo u svjetlu činjenice da smo s poslovanjem krenuli 2009. godine, u jeku najveće gospodarske krize unazad 80 godina, neki kažu i uopće! Našem razvoju sigurno je pomogao i rast tržišta outsourcinga logističkih usluga, koje se pokazalo otpornijim na krizu od nekih drugih tržišta/industrija, te svakako i rast e-commerca koji je za sobom ‘povukao’ upravo usluge koje mi pružamo. Kako sam već naglasio, od 2012. mi rastemo dvoznamenkastom stopom, tako da opet moram ponoviti da sam izuzetno zadovoljan tom činjenicom.

Širenje poslovanja i nove usluge

Vedran Hirtz, direktor tvrtke Intergralog d.o.o.



Znate li koji su troškovi skladišta?Današnja visoko industrijalizirana proizvodnja i distribucija zahtijevaju sve racionalnije poslovanje. Konkurencija sve subjekte u tom lancu tjera da budu učinkovitiji uz što manje troškove. Postavlja se pitanje: gdje smanjiti ukupne troškove? Odgovor: logistika (skladištenje) i transport. Proizvodne tvrtke uglavnom na ta dva problema ne obraćaju previše pažnje, no s druge strane, distributeri itekako pokušavaju naći način kako smanjiti troškove skladištenja i transporta.

Uvođenjem procesa računanja i bilježenja

C2S troškova, tvrtka stječe niz

koristi kao što je mogućnost računanja

profitabilnosti artikala, upravljanje

narudžbama kupaca...

Rješenje problema, ako promatramo samo segment skladištenja, tj. logistike, leži u modulu za praćenje troškova tzv. ‘Cost to Supply’ modulu WMS sustava.

Radi se zapravo o mjerenju i praćenju logističkih troškova u samom skladištu i izražavanju tih troškova po ulazno/izlaznim dokumentima. Na taj način moguće je egzaktno izraziti trošak obrade pojedinog dokumenta i usporediti ga s maržom isporučenih roba ili naplaćenom uslugom distri-bucije. Kada na to dodamo još i trošak transporta, dobijemo cjelokupnu vrijednost isporučene robe.

COST2SUPPLYAko promatramo jedno skladište, u njemu je lako prepoznati više komponenti koje sudjeluju u formiranju troška samog skladišta.To su: • sam objekt skladišta sa svom infrastrukturom (regali, po-

lice, struja, voda, grijanje...) • sredstva za rad u skladištu (viličari, kolica) • ljudi, tj. skladišni radnici i administracija.

Svi gore iskazani elementi pojedinačno čine trošak kroz direktno (plaće ljudi, utrošak energije) ili indirektno opterećenje (amortizacija objekta, amortizacija polica i rega-la te sredstava za rad).Kako je danas moderna skladišta nemoguće zamisliti bez su-stava za upravljanje skladišnim procesima (Warehouse Ma-nagement System), tu je i odgovor na te troškove.

Uzmimo, na primjer, samo segment čuvanja robe u skladištu. Za to je potreban skladišni prostor čija izgradnja čini trošak. Također, prostor se oprema regalima čija je kupovina također trošak. Sve to, u razdoblju amortizacije, čini trošak koji je vrlo jednostavno iskazati, npr. po paletnom mjestu / dan.

Sada, kada imamo taj trošak, dodamo na to robu koja se na tim paletnim mjestima čuva. Svaki dan stajanja neke pale-te, tj. određene količine robe na tom mjestu, stvara trošak skladištenja. Ukoliko neka roba stoji u skladištu npr. 6 mje-seci, ona je u tom razdoblju opteretila razliku u cijeni proda-ja-nabava za trošak čuvanja, i kako vrijeme odmiče, zarada na toj robi sve je manja pa može čak doći do toga da stvara i gubitak.

Ako na nekom izlaznom dokumentu imamo robu koja je izašla npr. s više lokacija te je dijelom čuvana u različitim vremenskim razdobljima, to se ukupno, prateći kroz WMS, lako može pretvoriti u trošak čuvanja i iskazati po izlaznom dokumentu.

S druge strane, isporuka robe zahtijeva isporuku punih pa-leta i komisioniranje robe u količinama ispod pune palete. Trošak komisioniranja nije isti za isporuku na komad i ispo-ruku po transportnom pakiranju te je, ako npr. imamo 10 komada neke robe u jednom transportnom pakiranju, trošak isporuke tog transportnog pakiranja svakako manji od ispo-ruke 7, 8 ili 9 pojedinačnih komada.

Obračun troškaDa bi mogli izraziti C2S trošak na razini pojedinog doku-menta, potrebni su nam sljedeći podatci: • cijena skladištenja palete na dan • prosječna težina pune palete u skladištu • cijena komisioniranja komadnih artikala • cijena komisioniranja transportnih pakiranja • cijena komisioniranja po težini (kg) • cijena utovara paleta • cijena obrade izlaza • cijena obrade dokumentacije C2S.

Postoji još parametara koje je moguće definirati, ali oni nisu presudni za sam način obračuna.

Kako bi C2S obračun mogao što točnije izračunati trošak, potrebno je za svaki artikl imati definiran podatak o broju komada artikla na punoj paleti. Taj se podatak može dobiti od dobavljača ili izračunati.

Ukoliko podatak o broju komada na punoj paleti nije poznat, tada obračun uzima u obzir broj komada po obračunu težine, tj. koliko komada težinski stane na punu paletu u odnosu na prosječnu težinu pune palete u skladištu. Naravno, taj je podatak prilično netočan ukoliko korisnik u skladištu ima raznovrsne vrste roba po težini (WC papir, metalna galan-terija i sl.).Kod komisioniranja nije svejedno uzima li radnik jedan ko-mad nečega što je lagano ili nečega što je teško. Iz tog razlo-ga treba uzeti u obzir samu težinu onoga što se komisionira, bez obzira radi li se o komadu ili transportnom pakiranju.Bez obzira kako postupak prikupljanja robe u skladištu završi, sva količina, nakon konsolidacije na izlazu, završi na određenom broju transportnih jedinica, tj. paleta. Kod uto-vara tih paleta u vozilo potreban je viličar te radnik ospo-sobljen za upravljanje viličarom, što čini trošak, te je on zasebno iskazan.

Kako bi se izbjegli interni problemi organizacije skladišta, sam C2S obračun treba raditi po podatcima iz matičnih po-dataka. Na taj način sav prazni hod te fragmentacija robe u skladištu ostaje kao trošak samog skladišta te se on kao takav ne izražava u C2S trošku. Drugim riječima, ukoliko skladišni radnici ne odrađuju propisane postupke rada WMS-a, C2S trošak će i dalje raditi po principu idealno odrađenih postu-paka te eventualni trošak viška rada ostaviti nezabilježen.Potvrdom izlaza u WMS-u automatski se obračunava C2S trošak na razini isporuke.

Ukupno dobiveni trošak na razini dokumenta predstavlja trošak logističkog dijela skladišta, bez transporta, i taj trošak direktno opterećuje RUC samih artikala. Kada se ukupna tražena količina prikuplja na dvije pozicije različitog vremena ulaska, tj. različitog vremena čuvanja artikla u skladištu. Ovo je podatak koji služba nabave može koristiti za optimizaciju naručivanja zaliha, a pro-daja kao podlogu o isplativosti isporuke takvog artikla ovisno o samoj traženoj količini. Svakako na ovaj ukupni trošak treba dodati i trošak transporta isporuke do kupca, čime se onda može dobiti i parametar o profitabilnosti samih artikala.

Primat Informatika regionalni je lider na tržištu u razvoju, dizajnu i proizvodnji sustava za kontrolu i praćenje skladišnih sustava odnosno WMS sustava (Warehouse Management System). Po svojim mogućnostima rješenja Primat informatike usporediva su s bilo kojim stranim WMS rješenjima, a cjenovno puno prihvatljivija, softver je fleksibilan i podržava bilo koju veličinu poduzeća i opseg poslovanja te je izrađen od strane iskusnih djelatnika, koristeći nove i moderne tehnologije.

Primat Informatika korisnicima i poslovnim partnerima nudi kvalitetna, moderna i inovativna informatička rješenja i usluge, stvarajući im tako i dodatnu vrijednost za njihove proizvode i samu tvrtku, a sve u skladu s njihovim potrebama.


Korist vođenja Cost2Supply modulaSamim uvođenjem procesa računanja i bilježenja C2S troškova, tvrtka stječe niz ko-risti kao što je mogućnost računanja profitabilnosti artikala, upravljanje narudžbama kupaca i sl.

Npr. moguće je vrlo jednostavno ustrojiti mehanizam kojim će ERP sustav, po potre-bi, upitati WMS koji će projicirani C2S trošak biti za neki izlaz. Na osnovi povratne informacije, komercijalist može zaključiti je li mu isporuka isplativa, tj. je li eventual-no moguće s kupcem dogovoriti isporuku robe na transportne pakete, čime će se taj trošak smanjiti i uklopiti u ukupni RUC same narudžbe.

Gledajući sa stajališta analize ukupnog troška poslovanja logistike, moguće je npr. na mjesečnoj razini primati podatke o tom trošku kao u sljedećem primjeru:

Ako, s druge strane, analiziramo profitabilnost samih artikala, tada je lako moguće dobiti podatke o danima, tj. vremenskom rasponu čuvanja artikala, što je službama i nabave i prodaje odličan pokazatelj količinske profitabilnosti pojedinih artikala.Isto tako, na osnovi zabilježenih podataka o čuvanju artikala, moguće je jednostavno dobiti izvješće o zauzetosti skladišnog prostora artiklima.

Na sam postupak vođenja cost2supply-ja moguće je onda nadograditi praćenje učinkovitosti radnika, čime se dobiva jedna dodatna vrijednost evidencije učinka rada. To praćenje ne mora, niti treba, biti u funkciji kažnjavanja ili nagrađivanja, nego isključivo kao podatak o tome tko je više ili manje zainteresiran ili osposobljen za izvođenje složenijih logističkih postupaka u skladištu te time dati voditelju skladišta alat za upravljanje ljudskim resursima skladišta.

Kako je vidljivo iz prethodnog teksta, postoji niz prednosti i koristi za uvođenje C2S evidencije u skladište.

Definiranjem C2S parametara za neko tržište te uspoređujući podatke s C2S izvještaja s realnim podatcima, tj. računima troška poslovanja skladišta, moguće je npr. utvrditi da: • ukoliko je stvarni trošak veći, tada je moguće razmišljati o outsourcingu usluge jer

je na tržištu očito moguće dobiti uslugu jeftinije • ukoliko je stvarni trošak manji, to znači da skladište radi vrlo profitabilno te se

može razmišljati i o pružanju logističkih usluga, ukoliko za to postoji dovoljno pro-stora.

Sam C2S mehanizam očito otvara niz pitanja i mogućnosti unaprjeđenja poslovanja tvrtke, a sve u cilju racionalizacije poslovanja i pozicioniranja tvrtke na bolje mjesto u odnosu na konkurenciju. S druge strane, to onda definitivno otvara veće mogućnosti rasta same tvrtke, što je u konačnici cilj svake uštede.

PREGLED C2S TROŠKOVA 0010500353513

PRIMAT informatika d.o.o.

Zastavnice 11

10251 Hrvatski Leskovac

www.primat-informatika.hr

01 SKLADISTE

Trošak čuvanja:

Trošak komisioniranja:

Komisioniranje po težini:

Komisioniranje paketa:

Trošak utovara:

Trošak izlaza:

Trošak dokumentacije:

Ukupni trošak otpreme:Skladište:

200012 KUPAC 289Dostavno mjesto:

11,15

0,82

2,01

1,72

1,60

2,00

2,00

1,00

0,00Doplata:

Artikl Naziv artikla TrošakTežina KoličinaUlaz Izlaz Dana

100400232 ARTIKL 499 0,161787

03.08.2016 17.10.2016 75 5,800 100,000 0,161787

100400251 ARTIKL 511 0,128393

03.08.2016 17.10.2016 75 5,700 100,000 0,128393

100440136 ARTIKL 523 0,243659

03.08.2016 17.10.2016 75 0,616 11,000 0,014237

01.09.2016 17.10.2016 46 16,184 289,000 0,229422

104000556 ARTIKL 292 0,251540

03.10.2016 17.10.2016 14 55,000 1.000,000 0,251540

IQALL480 ARTIKL 363 0,029750

30.09.2016 17.10.2016 17 2,510 1,000 0,029750

0,815129

27.10.2016 13:19:46 1 / 1Powered by PRIMAT informatika


Novi logističar na tržištu: TEX logistika Tisak d.d., na tržištu poznat kao najveći lanac kioska, svoje poslovanje širi i izvan maloprodajnog okvira poslovanja. Danas se Tisak bavi s nekoliko osnovnih djelatnosti, u koje se ubrajaju maloprodaja i veleprodaja te ponuda različitih financijskih i elektroničkih usluga. U posljednje vrijeme Tisak se razvija i u smjeru logistike. Koristeći vlastitu distribucijsku mrežu i snažnu infrastrukturu razvijaju logistički biznis pod novim brandom TEX logistika.

TEX logistika naslanja se na poslovno

iskustvo Tiska i snagu Tisak logistike koji

uspješno posluje dugi niz godina.


Tisak je napravio važan iskorak u segmentu logistike otvo-renjem svog novog i modernog logističko-distributivnog centra u Svetoj Nedelji. Ukupno 40.000 m² skladišnog prostora i veliki vozni park osiguravaju suvremenu infra-strukturu za pružanje najkvalitetnije logističke usluge u Hr-vatskoj pod nazivom - TEX logistika.

Osnovna obilježja logističko-distributivnog centra su inova-tivna tehnologija i suvremena infrastruktura, koje su kvali-tetna podloga za generiranje brojnih prednosti kao što su op-

timizacija procesa i smanjenje operativnih troškova, točnost isporuka, smanjenje zaliha i brojne druge.

U sklopu TEX logistike razvile su se tri velike organizacijske cjeline, a to su paketna distribucija, koja uključuje dostavu paketa, novinske pretplate i neadresiranih letaka, zatim po-slovne operacije nacionalnog i međunarodnog transporta i informatizirana skladišna logistika.

Fleksibilan partner e-commerce kompanija s najširom click&collect mrežom u HrvatskojTEX logistika naslanja se na poslovno iskustvo Tiska i sna-gu Tisak logistike koji uspješno posluje dugi niz godina. Kao vodeći pružatelj click&collect usluge u Hrvatskoj ima za cilj postati ključan partner domaćim i stranim e-commerce kompanijama u segmentu paketne dostave. Posebni nagla-sak i smjer poslovanja stavljen je na „Business to Customer“ ili „B2C“ uslugu namijenjenu poslovnim partnerima koji svoje pošiljke trebaju dostaviti krajnjem kupcu, a to su su primarno kompanije koje se bave kataloškom, telefonskom ili online prodajom. Istovremeno se razvija usluga paketne i paletne dostave, namijenjena isključivo poslovnim korisnici-ma ili „Business to Business“ usluga i krajnjim korisnicima „Customer to Customer“, na tržištu etablirana pod brandom Tisak paket. Uz pakete, TEX logistika nudi uslugu masovne dostave novinske pretplate i neadresiranih letaka unutar cijele Hrvatske uz mogućnost odabira određenog područja dostave: regija, grad, županija, naselje i slično.TEX logistika godišnje dostavlja više od 136 milijuna pošiljaka i pruža mogućnost paketne dostave na najširu mrežu u Hrvatskoj.


TEX logistika osigurava skladištenje pakiranih prehrambenih proizvoda, tehničke robe, rezervnih dijelova, zbirnih pošiljki i sličnog na više od 20.000 paletnih mjesta.

Dostava se vrši na više od 1000 kioska Tiska, 50 Paketomata - automatiziranih paketnih pretinaca, u Super i Maxi Kon-zum prodavaonice, dostavu na adresu kupaca, a ovih se dana u Tisak Paket dostavnu mrežu uključuju i kiosci iNovina. Prateći kretanja na tržištu i potrebe partnera, TEX logistika ispunjava specifične zahtjeve kanala internetske prodaje te na brz i troškovno učinkovit način omogućava kretanje robe kroz distribucijsku mrežu.

Ulaganje u najsuvremeniji IT sustav kao podloga zajedinstveni standard kvalitete u sklopu skladišne logistikeU 40.000 m² vlastitog skladišnog prostora, s ukupnim ka-pacitetom od 37.407 m² zatvorenog skladišnog prostora i 3.760 kvadratnih metara otvorene manipulativne površine, većinom u sklopu novog logističko-distributivnog centra u Svetoj Nedelji, u sklopu TEX logistike uključeni su i Tisko-vi regionalni cross-dock centri. TEX logistika osigurava skladištenje pakiranih prehrambenih proizvoda, tehničke robe, rezervnih dijelova, zbirnih pošiljki i sličnog na više od 20.000 paletnih mjesta. TEX logistika u sklopu svojih skladišnih kapaciteta vrši „cross dock“ logistiku, povratnu logistiku i operacije skladišne proizvodnje. Unutar vlasti-tog, skladišnog prostora dostupnog tijekom cijele godine poslovnim partnerima nudi mogućnost kvalitativne i kvan-titativne provjere robe, optimizaciju zaliha, obradu povrata, manipulaciju, deklariranje, etiketiranje i brojne druge opera-cije „skladišne proizvodnje“. Zbog svoje rasprostranjenosti osigurava brz pretovar i usmjerava isporuku robe kada je to potrebno, na ekonomičan način i uz redukciju troškova za-liha svojim partnerima.

U sklopu logističko-distributivnog centra implementirano je specijalizirano rješenje za upravljanje skladišnim proce-sima - WMS računalni sustav, koji pospješuje kontrolu svih logističkih procesa i omogućava informatizaciju skladišnih operacija poput zaprimanja, otpreme i manipulaciju robe unutar skladišta. Nudi kompletnu logističku uslugu i omogućava klijentima da se fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost, uz potpunu garanciju kvalitete i niže troškove poslovanja.TEX logistika razvija skladišno poslovanje ulaganjem u najsuvremenije informatičke tehnologije i edukaciju 1500 zaposlenika koji svojom stručnosti i predanosti doprinose kvaliteti usluge.

S Tiskom možete sveTisak je najveći maloprodajni lanac kioska te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatera te ostalih proizvoda. Tisak je i jedini domaći veletrgovac koji osigurava dnevnu do-stavu svih vrsta tiskovina, cigareta i duhanskih proizvoda, prepaid bonova za mobilnu telefoniju te ostale komercijalne robe na području cijele Hrvatske svim vrstama kupaca bez obzira na veličinu - malim obiteljskim prodavačima, lokal-nim trgovačkim društvima, kao i najvećim nacionalnim trgovačkim lancima. Tisak, kao moderna tvrtka koja prati svjetske trendove, neprestano teži unaprjeđenju poslovnih

Snaga TEX logistike leži u vlastitoj distribuciji i velikom voznom parku od 650 suvre-meno opremljenih dostavnih vozila koja uključuju kamione s prikolicom, kombije, kangoo vozila, motore i bicikle. Preko razvijene distribucijske mreže unutar Hrvatske, TEX logistika pruža maksimalnu pokrivenost teritorija i svaki proizvod može u roku 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. TEX logistika, koristeći vlastitu infrastrukturu, godišnje prevali 24 milijuna kilometara i osigurava prijevoz do bilo kojeg odredišta, uključujući isporuku od vrata do vrata.

Jedna je od glavnih vodilja Tiskove logistike je sigurna i brza distribucija, koja uz vla-stite transportne kapacitete u jednom danu prijeđe put od najistočnije do najjužnije točke u Hrvatskoj čak 34 puta. TEX logistika nudi cjelokupna rješenja u pogledu tran-sporta, pružajući mogućnost međunarodnog, cestovnog i željezničkog transporta, a u koordinaciji s dugogodišnjim parterom „A2B Express“ pruža i prijevoz pošiljaka zračnim ili pomorskim tokovima. U skladu s najsuvremenijim tehničkim standardi-ma i vještIm prilagođavanjem tržištu, ova nova Tiskova logistička usluga fokusirat će se na stvaranje dodatne vrijednosti za sve partnere.

Tiskovih 650 vozila godišnje prevali preko 24 milijuna kilometara, svakodnevno naprave 1 i pol krug oko planeta Zemlje

procesa i pružanju najboljeg svojim kupcima. Vodeći se načelom zadovoljnog klijenta, Tisak ima za cilj samo jedno, a to je maksimizirati zadovoljstvo vjernih kupaca kvalite-tom usluge te profesionalnošću i ljubaznošću svojih za-poslenika. Dokaz tomu brojne su usluge koje Tisak nudi u svom portfelju - financijske usluge: plaćanje računa s 2d Barkodom, mjenjačnica, podizanje gotovine (bankomat), Moneygram prijenos novca, prodaju karata i ulaznica: kar-te za javni gradski i međugradski prijevoz, parking karte, prodaja ulaznica iz sustava Eventim za sva važnije kulturna i sportska događanja; igre na sreću Hrvatske Lutrije, Tisak-Foto, TisakCopy, te prodaju e-bonova.


Jedan od strateških prioriteta Europske komisije je us-postavljanje povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta kroz program rada Komisije (‘New Start’), i to brzim zaključivanjem pregovora o zajedničkim europskim propisima za zaštitu podataka, reformom propisa o telekomunikacijama i o autorskim pravima, daljnjim razvojem napredne širokopojasne infrastrukture i po-jednostavnjivanjem potrošačkih propisa o kupnji pu-tem Interneta.

Zajedničko e-tržište ključno za gospodarski razvoj Procjenjuje se da stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta Europa, koje je Komisija definirala kao jedno od strateških prioriteta, može u sljedećih pet godina generirati rast do 250 milijardi eura i stotine tisuća

Pripremio: Gorden Knezović

Prema IDC-jevom istraživanju Big Data analitika, cyber sigurnost, mobilne aplikacije te privatni oblak najvažniji su nadolazeći trendove daljnje digitalizacije poslovanja.

Sve izraženija sinergija između IT-a i telekoma ključna je za daljnji razvoj digitalizacije

Jedinstveno digitalno tržište EU može u

sljedećih 5 godina gene-rirati rast do 250 milijar-

di eura i stotine tisuća novih radnih mjesta.

novih radnih mjesta. Stoga je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), koji je EK objavila u svibnju, osobito važan kao podloga za strategiju je-dinstvenog digitalnog tržišta. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije DESI alat je razvijen od strane Komisije kao kompozitni indeks razvijen u svrhu pro-cjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitaliza-cije gospodarstva i društva.Jedinstveno digitalno tržište polazna je osnovica di-gitalne strategije Europske komisije. Trgovina putem Interneta omogućuje poduzećima povećanje prisut-nosti na tržištu na nacionalnoj razini, ali i lakše i brže proširenje gospodarske aktivnosti i izvan nacionalnih granica. -U pogledu IT-a, broj tvrtaka koje posjeduju web-tr-govine kao kanal prodaje u kontinuiranom je porastu. Prepreke koje su postojale u pogledu tehnoloških uvje-ta nadvladane su već prije više godina. Daljnji razvoj u tehnološkom smislu može ići u smjeru virtualnih trgovina i virtualne realnosti koja bi trebala omogućiti povećano korištenje e-trgovine - rekao nam je struč-ni referent Sektora za industriju i IT Hrvatske udru-ge poslodavaca, Alexander Friedman, dodajući kako je domaća IT industrija proizvela više rješenja za web trgovine, od samih online trgovina do servisne infra-strukture za plaćanje i financijske transakcije.Primjere domaćih rješenja online trgovine, ali i uku-pne digitalizacije poslovanja, daju Marker d.o.o. i Svi-NaWeb d.o.o. Njihova rješenja digitalizacije poslovanja proizlaze iz postavljanja digitalne strategije i izrade velikih web projekata kojima su se u mogućnosti pri-lagoditi svakom poduzeću, bez obzira na opsežnost po-slovnih procesa. Nude mogućnost integracije različitih platformi, kao i izradu specijaliziranih web program-skih rješenja koja omogućavaju najveću učinkovitost, stabilno online poslovanje i mjerljiv ROI.

Gdje je Hrvatska po indeksu digitalizacije DESI indeks sastavljen je od paketa relevantnih po-kazatelja strukturiranih u pet dimenzija: povezivost (koliko je raširen, brz i dostupan širokopojasni priklju-čak), ljudski kapital, služenje Internetom (najčešćih online aktivnosti korisnika, od pretraživanja vijesti do kupovine putem Interneta), integracija digitalne tehnologije (na kojem su stupnju razvoja ključne digi-talne tehnologije e-računi, ‘cloud’ usluge i internetska trgovina) te digitalne javne usluge (e-vlada i e-zdrav-Izvor: The Digital Economy and Society Index (DESI), Europska komisija

16% hrvatskih poduzeća služi se računalnim oblakom (EU prosjek 11%)

8,4% hrvatskih poduzetnika trguje prekogranično (EU prosjek 6,5%)

15% hrvatskih poduzeća služi se društvenim medijima

40% korisnika Interneta i kupuje putem Interneta

18% hrvatskih poduzeća služi se tehnologijama za elektroničku razmjenu informacija

Mobilno poslovanje

stvo). DESI daje uvid u stupanj digitalizacije svake države članice, a može iznositi između 0 i 1, pa što je vrijednost veća, to je država uspješnija u gospodarskoj i društvenoj digitalizaciji.DESI pokazuje da EU u cjelini, kao i pojedinačno države članice, napreduju prema digitalnoj ekonomiji i društvu, no države članice su na različitim razinama razvoja i napreduju različitim brzinama. Rezultati odražavaju ra-zličite situacije i okolnosti u svakoj državi članici. Prema stupnju napretka zemlje su grupirane u skupine visoke, srednje i niske izvedbe. Danska, Švedska, Nizozemska i Finska najnaprednije su, a te su države i svjetski lideri u digitalizaciji.Indeks koji objedinjuje europske indikatore digitalne uspješnosti otkrio je prednosti i izazove za Republiku Hrvatsku u području digitalne ekonomije. Iako je Hr-vatska po stupnju gospodarske i društvene digitalizacije svrstana u skupinu niske razvijenosti (24. mjesto), u di-menziji integracije digitalne tehnologije, jednoj od pet mjerenih dimenzija, Hrvatska je na visokom 10. mjestu u EU. Također, po sklonosti internetskom poslovanju hrvatski mali i srednji poduzetnici su na visokom 3. mjestu u EU.Jedna četvrtina malih i srednjih poduzetnika u Hrvat-skoj bavi se trgovinom putem Interneta, što je znatno više od prosjeka EU-a (15%), a 8,4% trguje sa subjekti-ma u drugim državama članicama (u odnosu na 6,5% u EU), na što ukupno otpada 11% prometa.Udjel hrvatskih poduzeća koja se služe tehnologijama za elektroničku razmjenu informacija (18%), računal-nim oblakom (16%) i društvenim medijima (15%) u skladu je s prosjekom europskih zemalja ili iznad nje-ga. Udjel poduzeća koja izdaju e-račune nešto je niži od prosjeka EU za 2015. Udio prodaje putem Interneta u ukupnom prometu hrvatskih poduzeća raste trostruko brže u odnosu na rast udjela tog oblika prodaje u uku-pnom prometu poduzeća na razini EU. Vrijednost pro-daje (bez PDV-a) ostvarene putem bilo koje računalne mreže (internetske stranice, EDI sustavi i drugi tipovi elektroničkog prijenosa podataka, osim ručno natipkane elektroničke pošte) u hrvatskim poduzećima iznosila je 12,5% od ukupno ostvarene prodaje (u EU je vrijednost internetske prodaje od ukupne prodaje iznosila 15,1%). Procjenjujući napredak u provedbi mjera i aktivnosti koji su postavljeni u strategiji Digitalni plan za Euro-pu u dvogodišnjem razdoblju, rezultati ukazuju da je Hrvatska na dobrom putu, raste udio građana i pravnih osoba koje koriste Internet, raste udio internetske trgo-vine u ukupnom prometu poduzeća, povećava se razina povjerenja u kupovinu putem Interneta, kao i vještine u korištenju komunikacijskih i informacijskih tehnolo-gija. Rezultati ispod europskog prosjeka ostvareni su u osta-lim kategorijama DESI-a (povezivost, ljudski resursi, služenje Internetom i digitalne javne usluge), te uka-zuju na potrebu za ozbiljnim mjerama za unapređenje svake od tih kategorija.


Mobilno poslovanje

54

Razvoj mobilnih uslugau financijskom sektoruFinancijska industrija prednjači u primjeni digitalnih rješenja, kako u odnosima pre-ma klijentima, tako u organiziranju svojih procesa. Banke već godinama klijentima nude praktično sve online tradicionalne usluge koje im nude i u poslovnicama. Sve banke kontinuirano i ubrzano unaprjeđuju i razvijaju usluge internetskog i mobilnog bankarstva.U Hrvatskoj je PBZ grupa prva pokrenula internetsko bankarstvo još 2000. godine, a nešto preko 10 godina i mobilno plaćanje (‘mPay’). U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se postupno razvija i tzv. beskontno plaćanje kroz NFC (Near Field Communication) mobilne usluge.Kao i ostale banke, i PBZ, kako nam je rekao pomoćnik izvršnog direktora za odnose s javnošću i marketing PBZ-a Dražen Dumančić, ima široku paletu online i mobilnih proizvoda i usluga namijenjenih za građane i pravne osobe.

PBZ klijentima svojom digitalnom ponudom usluga omogućuje provođenje niza fi-nancijskih i nefinancijskih transakcija koje klijentima štede novac i vrijeme. Brzina, jednostavnost i intuitivnost korištenja usluga također su karakteristike kojima se banka prilagođava potrebama klijenata. Cilj je da iskustvo rada s aplikacijama in-ternetskog i mobilnog bankarstva bude optimalno za najširi mogući krug korisnika. Osim brzine, jednostavnosti i intuitivnosti, Banka također ulaže napore u razvoj uslu-ga koje bi bile podržane za široku paletu uređaja raznih dijagonala ekrana, rezolucija, operativnih sustava i preglednika; od stolnih računala i laptopa do tableta i pametnih telefona - rekao nam je Dumančić.

Erste banka već godinama posebnu pozornost polaže na razvoj i korištenje uslu-ga mobilnog i internetskog bankarstva, koje osim privatnim korisnicima nudi i po-slovnim korisnicima. Usluga mobilnog bankarstva ‘mBanking’ za iPhone i Android mobilne uređaje, osim potpisivanja pripremljenih naloga i datoteka i zadavanja no-vih, pregleda stanja i prometa po računu te korištenje ‘mTokena’ kao brzog i sigurnog načina prijave, omogućava i korištenje opcije ‘Slikaj i plati’. Riječ je o pojednostavlje-nom načinu plaćanja računa bez ručnog popunjavanja, već skeniranjem uplatnice - rekao nam je voditelj Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Bank d.d., Dario Gabrić.-Od digitalnih usluga namijenjenih poduzetnicima posebno se ističe online otvaranje transakcijskog računa. Radi se o za sada jedinstvenoj mogućnosti na hrvatskom fi-nancijskom tržištu koja broj potrebnih dolazaka poduzetnika u poslovnicu svodi na minimum - objasnio je Gabrić.

Addiko Bank u mobilnoj aplikaciji poslovnim subjektima nudi uvid u sve potrebne po-datke na računima, sve mogućnosti plaćanja, plaćanje slikanjem računa (‘PhotoPay’), kreiranje zahtjeva za izdavanje dokumenata za obračun kamate, obračun naknade i IS2, direktnu komunikaciju s bankom putem mPoruka...Zagrebačka banka postala je prvi privatni izdavatelj kvalificiranih certifikata koji se koriste pri izradi naprednog elektroničkog potpisa u Hrvatskoj. U pozadini te usluge su rješenja Asseca SEE koja, između ostalog, uključuju i Remote Digital Signature su-stav. Time je zaokružen online proces ugovaranja usluga financijskih institucija, tako da ZABA-ini korisnici mogu ugovarati usluge u cijelosti bez dolaska u poslovnicu.Inovativnim rješenjima ‘fin-tech’ i ‘start-up’ tvrtke sve agresivnije bankama uzimaju poslove plaćanja. Na našem tržištu postoji cijeli niz globalnih ‘fin-tech’ rješenja, ali i domaćih rješenja. Jedan od globalnih rješenja je i CorvusPay, koji korisnicima nudi kompletna plat-na rješenja potpuno prilagodljiva različitim poslovnim subjektima, maksimalno pojednostavljuju proces financijskih transakcija. Pri tome ta rješenja imaju najviše standarde zaštite podataka od zlonamjernih upada.

Slabosti informatizacije HrvatskeGlobalnim izvješćem o informacijskoj tehnologiji 2016. (The Global Information Technology Report, 2016, WEF) obuhvaćeno je 139 zemalja, u istraživanju su an-ketirani poduzetnici te su korišteni i statistički podatci iz 2014. i 2015. godine. Na osnovu istraživanja napravljen je indeks koji obuhvaća 3 indikatora, od kojih 27 indi-katora čine kvantitativni podatci iz dostupnih međuna-rodnih izvora (Svjetska banka, Ujedinjeni narodi, Me-đunarodni telekomunikacijski savez i dr.) i 26 indikatora prikupljenih anketom mišljenja poduzetnika.Poseban osvrt izvješća odnosio se na inovacije u di-gitalnoj ekonomiji. Finska, Švicarska, Švedska, Izrael, Singapur, Nizozemska i SAD bilježe rast gospodarstva, odnosno digitalnih inovacija u odnosu na ostale ze-mlje. Karakterizira ih poslovni sektor koji je prihvatio sve oblike digitalnih interakcija te stavlja digitalizaciju u središte svih operacija. Poduzeća i vlade većinom zanemaruju stalno rastuću populaciju korisnika digitalnih tehnologija. Jedan od ključnih zaključaka istraživanja je da digitalne teh-nologije mogu unaprijediti društvo – ali samo ako su usklađene s inovativnim upravljanjem i regulativom.

Ponuda rješenja telekoma za poslovni sektorUnaprjeđenju digitalizacije poslovnih procesa pomaže i sve bogatija i raznolikija ponuda rješenja iz telekoma. Vipnet, na primjer, u svojoj ponudi za poslovne kori-snike nudi različite tipove tarifa i pakete koji su prila-gođeni potrebama poslovanja. Vipnet nudi i kompletno rješenje za poslovnu komunikaciju. Kompletna ponuda za poslovnu komunikaciju uključuje mobilnu liniju uz neograničene razgovore unutar Vip mreže, 1.000 mi-nuta razgovora prema drugim mrežama i 2 GB podat-kovnog prometa, te fiksnu liniju s Internet brzinom do 60/10 Mbps i neograničenom količinom podatkovnog prometa. Korisnik dobiva i Word, Excel i PowerPoint dokumentaciju u oblaku sa sigurnosnom zaštitom, 1 TB za pohranu te 50 GB za mailove, kontakte i kalen-dar. Usto, u ponudi su i kompleti uređaja za mobilno i uredsko poslovanje. Vipnetove usluge poduzetnicima omogućuju pristup svim dokumentima i poslovnim informacijama u bilo kojem trenutku, gdje god da se nalazili. Uz pomoć po-hrane u oblaku i vrhunske sigurnosne zaštite podu-zetnici mogu biti sigurni da im ništa neće promaknuti te da su njihovi podatci sigurni. Takve usluge uvelike olakšavaju poslovanje i omogućuju znatno bržu ko-munikaciju sa zaposlenicima, ali i klijentima. Tele2 nudi potpunu fleksibilnost za poslovne korisnike kroz pojedinačno kreiranje različitih tarifa. Tako mogu birati za svakog zaposlenika odvojeno količinu minuta i SMS-a u tarifi i podatkovni promet prema potrebi samog zaposlenika. Prilagodljivost rješenja za poslovni sektor nije samo odlika telekoma, nego sve više i op-ćenito IT tvrtaka. Sve je više rješenja upravljanja IT imovinom i digitalnim procesima kojima se smanjuju

5756 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hrBIZdirekt � studeni 2016.

Mobilno poslovanje

Dell Latitude 13 3000 Nova Latitude 13 3000 serija ‘2 u 1’ križanca između tableta i notebooka kombinira dugo-trajno trajanje baterije s fleksibilnim dizajnom pogodnim za razne načine upotrebe. Dolazi s dvojezgrenim procesorom Pentium i 4 GB radne memorije. Prostor za pohranu podataka je 128 GB, a računalo stiže i s predinstaliranim Windowsima 10 Pro. Srednji model ima pro-cesor Intel Core i3 te dvostruko više memorije. Najsnažniji model dolazi sa šestom generaci-jom Intelovog procesora Core i5, s 16 GB radne memorije te 512 GB prostora za pohranu poda-taka. 13-inčni zaslon ima Full HD rezoluciju od 1900x1080 piksela. Ukupna težina računala je 1,75 kg, a uključena baterija omogućuje 8 sati au-tonomnog rada.

iPhone 7 i iPhone 7 Plus Novi Appleov četverojezgreni procesor A10 Fu-sion donosi velike pomake u performansama, ali i uštedi energije. Osnovni iPhone ima 32 GB memorije, ostala su dva modela s 128 i 256 GB. U odnosu na ranije modele uklonjen je klasični audiopriključak. Opcije su Lightning priključak te bežične slušalice AirPods. Glavna kamera ima 12 MP, a HD kamera 7 MP. Sedma generacija iPho-nea je i službeno vodootporna.

iPhone 8 (10)Sljedeće godine Apple obilježava desetu godišnjicu od izbacivanja prvog iPhonea, a prema glasinama Apple planira radikalan re-dizajn svog najprodavanijeg uređaja. Prema neslužbenim informacijama iPhone 8, ili iPho-ne 10, kako bi se mogao zvati zbog godišnjice, trebao bi imati ekran od 5,8 inča, a kućište od kombinacije stakla i aluminija ili nehrđajućeg čelika. Pretpostavlja se da će karakteristična tipka iPhonea Home biti nevidljiva, imat će AMOLED ekran, koji izgleda puno bolje od LCD ekrana na dosadašnjim iPhoneima.

Google PixelGoogle je predstavio novi smartphone Pixel kojim želi konkurirati iPhoneu 7 i Samsungovoj Galaxy seriji. Pixel dolazi u dva modela, stan-dardnog zaslona od 12,7 cm i XL sa zaslonom od 14 cm.Memorija mu je od 32 do 128 GB, ima dvije kamere, prednju od 8 i stražnju od 12 MP, otključava se otiskom prsta. Oba modela imaju radnu memoriju od 4 GB RAM-a i pohranu od 32 ili 128 GB.

Najnoviji poslovni mobilni uređaji troškovi i financijski rizici unutar IT odjela. Hrvatski Telekom u Magenta 1 Business paketima nudi najbolje iz fiksnog, mobilnog i cloud svijeta na jednom mjestu uz naplatu usluga putem jednog raču-na, a u sklopu premium korisničke podrške posebno obučeni agenti su u svakom trenutku na usluzi.

Izvozni potencijal hrvatske IT industrijeBroj zaposlenih u hrvatskom IT sektoru raste i izno-si oko 32 tisuće. Unatoč krizi posljednje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50%. Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2015. pokazala je da ICT sektor ostvaru-je godišnji prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz IT-a premašio je 5 milijardi kuna i rast po stopi od 12%, što je znatno više od rasta izvoza ostatka gos-podarstva Hrvatske. U sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ponovno se kao predvodnik ističe sektor računalnog programiranja (proizvodnje softvera) i IT usluga, koji najviše zapošljava od svih podsektora unutar informa-cijsko-komunikacijskih tehnologija. Računalno progra-miranje jedan je od sektora uvrštenih u ključne indu-strijske sektore, a svojim rezultatima popeo se na sam vrh, uz bok farmaceutskoj i metalnoj industriji. Prihod tog ICT podsektora rastao je 11%, no posebno se ističe rezultat ostvaren u izvozu - čak 31% u 2015. godini. Potencijal kompletnog ICT sektora je takav da već i tim linearnim rastom može doseći 50.000 zaposlenih u sljedećih 8 godina, od čega najveći dio u razvoju sof-tvera i IT usluga, smatraju analitičari, upozoravajući da ograničavajući faktor ostaje nedostatak kvalificira-nih profesionalaca.

Novi trendovi Interneta stvariPrateći svjetske trendove digitalizacije, i na naše tr-žište postupno dolaze usluge za Internet stvari (IoT). -Vipnet je u fazi razvoja većeg broja usluga koje spa-daju u ICT portfelj, a postojeće usluge nudimo uz ugovornu obvezu bez dodatnih troškova usluge po-put, primjerice, Vip auto nadzora. Jedan od proizvoda koji je lansiran početkom ove godine je koncept koji se na tržištu prepoznaje kroz brand mAutopraoni-ce. Tim rješenjem stvorili smo dodanu vrijednost u obliku ugrađenog intelektualnog kapitala u suradnji s domaćim malim poduzetništvom te tome integri-rali sposobnost telekoma u procesuiranju financijskih transakcija.Osim usluge mAutopraonice, dostupna je i platforma mKovanice, kojom korisnici mogu platiti proizvode i usluge SMS porukom na samoposlužnim automatima s oznakom mPlati - rekla nam je Iva Turčin iz Korpo-rativnih komunikacija Vipneta, dodajući kako planiraju sljedećih godina usvojiti i tržištu ponuditi rješenja koja objedinjuju procesuiranje podataka, upravljanje senzo-rima, digitalne transakcije i telekomunikacijske usluge kombinirane s uslugama podatkovnih centara.

Obrazovanje


Lobiranje i odnosi s javnošću dvije su kompatibilne djelatnosti

Odnosi s javnošću

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tanka je linija koja dijeli marketing i odnose s javno-šću. Ili možda nije? Koliko god da se razlikuju, u istoj se mjeri i nadopunjuju. Daniel Škarek s portala InPu-blic.hr navodi kako je, promatrajući utjecaj na kupce, tvrtka Nielsen provela 2014. godine istraživanje o ulo-zi sadržaja u procesu odlučivanja potrošača na kupnju, te su došli do zaključka da su odnosi s javnošću gotovo 90% učinkovitiji od sadržajnog marketinga. Marketin-gom ljudima govorite koliko ste veliki i ističete svoje pozitivne osobine, dok odnosi s javnošću koriste moć uvjeravanja da vas drugi ljudi hvale u javnosti. Zbog međusobnih razlika marketing i odnosi s javnošću svakodnevno se trebaju nadopunjavati u neprekidnom procesu, jedino će tako će javnost i (potencijalni) kupci imati pravu sliku branda.

Big Data i utjecaj na komunikacijsku industrijuEuropean Communication Monitor objavio je najno-vije podatke i trendove iz prakse strateškog komunici-ranja diljem Europe, a bavi se temama kao što su upo-treba podataka i algoritama za strateške komunikacije, uključivanje stakeholdera, ulogom utjecajnih osoba na društvenim mrežama, vještinama na društvenim mre-žama te upravljačkim kompetencijama. ECM 2016. zasnovan je na odgovorima 2710 komunikacijskih stručnjaka iz 43 europske zemlje, a najnovije trendove donosi Hrvatska udruga za odnose s javnošću.

Dvosmjerna komunikacija važna je cijelo vrijeme, ne samo u krizi. Što se bolje odnosite prema svojoj zajednici, to ćete lakše prebroditi i krizu jer nećete morati ‘u roku odmah’ graditi povjerenje.

Ovogodišnja je okosnica bila korištenje Big Data, odnosno kako i u kojoj mjeri komunikacijski struč-njaci diljem Europe koriste veliku količinu podataka i informacija. Čak 72,3% ispitanika tvrdi kako će u budućnosti Big Data imati veliki utjecaj na komuni-kacijsku industriju, dok samo 23% ispitanika smatra kako doista razumije upravljanje velikim brojem po-dataka i informacija. Među ispitanicima postoji percipirana važnost algo-ritama za strateško komuniciranje, pa je tako važnost prilagodbe algoritama za društvene mreže prepoznalo 73,8% ispitanika u Hrvatskoj. Komunikacijski manage-ment koristi se u svim ispitanim zemljama, pa i kod nas, dok se operativni management koristi s gotovo 38,6%, pri čemu slijedi koordiniranje poslovnih aktivnosti i za-poslenih s 24,7%. Zanimljivi su rezultati o važnosti ko-munikacijskih kanala u Europi, konkretno u Hrvatskoj - još uvijek se najveća važnost pridaje televizijskom i radijskom sadržaju (86,9%), dok se najmanja važnost pridaje korporativnim publikacijama (41%). Podatci otkrivaju i jasnu rodnu podjelu u plaćama. Plaće žena niže su u odnosu na muškarce, kako za visoke, tako i za čitav niz ostalih pozicija na hijerarhijskoj ljestvici.

Važnost dvosmjerne komunikacije u kriznim uvjetima Dvosmjerna komunikacija važna je cijelo vrijeme, ne samo u krizi. Što se bolje odnosite prema svojoj zajed-

Čak 72,3% ispitanika tvrdi kako će u buduć-

nosti Big Data imati veliki utjecaj na komuni-

kacijsku industriju.

Odnosi s javnošću

nici, to ćete lakše prebroditi i krizu jer nećete morati ‘u roku odmah’ graditi povjerenje. -Dvosmjerna komunikacija omogućuje vam da znate što netko misli o vama i kako vas vidi, gdje griješite i kako da to popravite. Svakog se neprijatelja može pre-tvoriti u prijatelja, ako to stvarno želite postići i ulaže-te u gradnju toga odnosa – smatra Dražena Lejo.U jednosmjernom obraćanju ne možemo znati ni jesu li nas svi razumjeli, a kamoli nam povjerovali, dok su digitalne platforme neprestano otvorene za komuni-kaciju gotovo svih s gotovo svima, s nama ili bez nas, mišljenja je Katarina Leko, izvršna direktorica tvrtke Manjgura d.o.o.-Biramo, dakle, hoćemo li razgovarati ili pustiti da o nama pričaju bez nas, a svaka povratna informacija i prilika za dodatno pojasniti svoj stav ili situaciju je do-brodošla. U krizi i izvan nje, dostupnost je jedan od preduvjeta za povjerenje, a razgovor je obično učinko-vitiji nego govor – kaže Katarina Leko.

Glasnogovorništvo i javni nastup Brojna istraživanja pokazala su da se više ljudi boji jav-nog nastupa nego smrti. Uz ovakvu činjenicu, je li mogu-će da doista postoje ljudi koji javni nastup ne doživljavaju kao stresnu situaciju izazvanu strahom od procjene/osu-de/negativne ocjene okoline? Da. Glasnogovornici.Kako pišu Ana Tkalac Verčič i Dejan Verčić na web stranica Hrvatske udruge za odnose s javnošću, gla-snogovornik je, po definiciji, visoki službenik neke tvrtke, vlade, ministarstva, organizacije. No u Hrvat-skoj (i ne samo u ovdje), postoji drukčije shvaćanje glasnogovorništva. Glasnogovornik ne predstavlja tu-mača politike organizacije za koju radi, već upravljača novinarskog prometa prema vratima odgovornih u organizaciji. U tom slučaju glasnogovornici nisu visoki službenici organizacije, već najčešće pripravnici koji za nadređene prikupljaju novinarska pitanja, odnosno na njih pokušavaju naći odgovore unutar organizacije. Na konferencijama za tisak spomenuti glasnogovorni-ci najčešće služe kao moderatori, a njihove izjave nisu obvezujuće za organizaciju.

Iako glasnogovornik može biti dio sustava odnosa s javnošću organizacije, on nikad ne smije zamijeniti taj sustav ili preuzeti sve njegove aktivnosti. Zamjenjiva-nje odnosa s javnošću i glasnogovorništva nanosi štetu na obje strane - svođenje odnosa s javnošću isključi-vo na nastupanje pred novinarima mijenja smisao sustavnog djelovanja na području odnosa s javnošću, dok predstavljanje glasnogovornika kao odgovornih za cjelokupnu reputaciju organizacije pred njih postavlja prevelike zahtjeve i time ih osuđuje na neuspjeh. Prvu glasnogovorničku edukaciju u regiji provodi Experta, u obliku jednogodišnjeg usavršavanja. Također, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menad-žment, u sklopu studija Odnosi s javnostima kroz kolegij Glasnogovorništvo upoznaje polaznike s organizacijom

ureda glasnogovornika, tehnikama i alatima u glasnogo-vorničkom poslu, kao i problemima u ovoj profesiji.

Negativan PR i kako ga zaustaviti – pravila koja se ne smiju kršitiKako zaustaviti negativan PR pitanje je koje se po-stavlja uglavnom tek kada dođe do neželjene situacije. A tada se zahtijevaju brze reakcije, koje nisu moguće ukoliko na vrijeme nisu određena pravila komunikaci-je i ponašanja u slučaju ‘krize’.-Najvažnije je što prije djelovati i ne skrivati istinu. Iskrenošću i adekvatnom reakcijom situacija se može relativno brzo preokrenuti, ponekad čak i u vlastitu ko-rist. Svako petljanje, ‘muljanje’ i pokušaj zataškavanja samo će produbiti krizu i povećati negativan PR. A kad se požar ugasi, najvažnije je analizirati gdje se pogriješi-lo i učiniti sve da se to ubuduće spriječi. Uvijek je puno bolje spriječiti, nego liječiti – kaže Dražena Lejo.-Ostati ‘bez komentara’, znači staviti se u položaj krivca bez obzira na stvarne okolnosti, jedino gore od toga je lagati. Tvrtke koje imaju krizne priručnike, or-ganizaciju i infrastrukturu za upravljanje svim rizici-ma svog poslovanja, u krizi neće morati ‘šutjeti dok nešto ne smisle’, kako se obično percipira zatvaranje za komunikaciju. U krizi treba istovremeno raditi na otklanjanju uzroka i umanjivanju štete te informirati javnost o tome što se poduzima, zato i kažemo da se kriza ne zaustavlja, već se njome upravlja – rekla je Katarina Leko iz Manjgure.

Vještine lobiranjaKako je i koliko na našim prostorima shvaćena važ-nost i uloga lobiranja?U svijetu postoje specijalizirane agencije za lobiranje, a u našem društvenom okolišu susrećemo se s pojedin-cima koji se deklariraju kao lobisti. -Lobiranje većinom ima negativan prizvuk, međutim, procesi lobiranja ponekad mogu biti i pozitivni. Najviše se lobira i utječe na političku javnost koja ponekad nema dodira sa stvarnošću. Lobisti u većini slučajeva zastupa-ju interese priznatih, poznatih, globalnih brandova, ali i područja koji se tiču dobrobiti interesnih skupina koje štite ljude, životinje, prirodu ili određene zajednice gos-

Online odnosi s javnošću i društvene mreže - ljubav ili mržnjaPrema riječima Dražene Lejo, direktorice Maksima komunikacija, online odnosi s javnošću i društvene mreže imaju vrlo jednostavan odnos. Društvene mreže samo su jedan od kanala komunikacije u odnosima s javnošću i nezaobilazne su u pla-niranju bilo kakve komunikacije. One su drastično promijenile način komunikacije, koja je postala trenutačna i dvosmjerna. Tvrtke ili pojedinci imaju izravan doticaj s korisnicima, što komunikaciju čini bržom i puno zahtjevnijom, ali i jeftinijom. Složenost je u planiranju vremena i procesa rada jer društvene mreže zahtijevaju stalan angažman, a još uvijek se premalo novca izdvaja za to, pa je teško naći naj-bolji omjer cijene i kvalitete.

Biramo, dakle, hoćemo li razgovarati ili pustiti da o nama pričaju bez nas, a svaka povratna informacija i prilika za dodatno pojasniti svoj stav ili situaciju je do-brodošla.


duhovito opisao predsjednik Public Affairs Councila, Doug Pinkham, rekavši: ‘Public affairs je najvažnija funkcija koju nitko ne razumije’ – pojašnjava Nataša Trslić Štambak.

Mjerenje PR kampanja i utjecaja na image-Postoje specijalizirane metodologije koje obavljaju agencije za analize medijskih objava na osnovu press clippinga ili nekih drugih metoda, npr. online forenzike. Kampanje PR agencija obično imaju pozitivne namjene. Međutim, dobri rezultati i dobra mjerljivost vidljiva je ako postoji kontinuitet, što ponekad klijenti ne razumi-ju, budući da kod PR ne govorimo o prodaji proizvoda. Klijenti moraju biti svjesni da se ugled ne kupuje, ugled se stvara. To je proces – naglašava Danijel Koletić.

Hauska & Partner ove su godine dobili Grand PRix Hrvatske udruge za odnose s javnošću u kategoriji velikih tvrtaka za projekt ‘Izgradnja reputacije i pozi-cioniranje D-Resorta Šibenik’. Anu Smoljo pitali smo zašto se ovaj projekt izdvojio od ostalih konkurenata u ovoj kategoriji: -Projekt izgradnje reputacije i pozi-cioniranja D-Resorta Šibenik zahtijevao je veliku ko-ličinu inovativnosti, pažljivog planiranja i hrabrosti, budući da smo u komunikaciju s javnošću krenuli u trenutku kada smo raspolagali vrlo ograničenom koli-činom informacija, a vizualnih materijala gotovo i nije bilo. Brand D-Resorta Šibenik gradili smo usporedo s izgradnjom Resorta. Mediji i društvene mreže imali su ključnu ulogu u mjesecima prije otvaranja Resorta, kako bi potencijalnim gostima predstavili novu desti-naciju, ali i u kontekstu održavanja dvosmjerne komu-nikacije s lokalnom zajednicom.

Zadovoljstvo klijenata obavljenim PR uslugamaNajbolji pokazatelj zadovoljstva klijenta je zadobiva-nje njegovog povjerenja i - nastavak suradnje, smatra Nataša Trslić Štambak iz Graylinga te dodaje kako PR agencije imaju različite sustave za mjerenje zado-voljstva klijenata, odnosno uspješno obavljenog posla, poput kvartalnih i godišnjih evaluacija kroz upitnike, sastanke i radionice. No, najvažnije je u početku su-radnje jasno odrediti (realne) ciljeve (KPI) te mjeriti uspješnost na temelju tih pokazatelja u dogovorenim intervalima. To se odnosi i na mjerenje uspješnosti po-jedinačnih PR kampanja.-Vrlo često klijent želi postaviti kao cilj ‘povećanje prepoznatljivosti branda’, pri čemu ne prati sustavno svoj brand, ne mjeri prepoznatljivost znanstvenim metodama i nema na osnovu čega usporediti snagu branda prije i poslije neke kampanje. Pri postavljanju ciljeva treba uzeti u obzir trenutnu situaciju kompani-je ili proizvoda, tj. branda, stanje na tržištu, zasićenost tržišta i slično. Ciljevi se ne mogu postavljati u vaku-umu, već ih se treba zacrtati tako da budu mjerljivi i usporedivi s rezultatima prije kampanje – zaključuje Nataša Trslić Štambuk.

Odnosi s javnošću

podarstva povezane kroz gospodarske udruge - navodi Danijel Koletić, CEO u agenciji Apriori World. Nedavno je objavljeno da će upravo Danijel Koletić, po-znati PR stručnjak, biti član žirija Svjetskog komunika-cijskog foruma, koji će se u ožujku 2017. godine održati u Davosu. Ovo je prvi put da je član žirija stručnjak s područja bivše Jugoslavije. Koletić je član je žirija u ka-tegoriji C4F Personal Awards, kojom predsjeda Alfred Koblinger, direktor agencije BBDO iz Austrije, a ostali članovi žirija su Galina Panina iz Rusije, Iryna Zolota-revych i Maxim Yakover iz Ukrajine, Lorenzo Brufani iz Italije, Natalia Gromadskikh iz Bjelorusije, Scott Fa-hlman iz SAD-a te Sumita Singh iz Indije. U nekim djelatnostima, poput prodaje oružja ili slič-nih industrija, lobisti su posrednici koji se međusobno dobro poznaju. U konačnici, ciljevi su uvijek vidljivi i mjerljivi. To su povjerljivi podatci jer su pred agencije ili lobiste postavljeni povjerljivi zadatci.

-Lobiranje i odnosi s javnošću dvije su kompatibilne djelatnosti u kojima su najvažnije vještine istraživanja, analize podataka i uspješne komunikacije informacija prema različitim dionicima. Također, lobiranje je važno jer je usko povezano s procesom donošenja odluka – pojašnjava Ana Smoljo, Hauska & Partner.U Hrvatskoj se lobiranje postupno razvija posljednjih četiri do pet godina, a snažniji rast bilježi od 2013. go-dine ulaskom Hrvatske u EU. Za daljnji razvoj ovog segmenta presudno je donošenje zakona o regulaciji lobiranja i registra profesionalnih lobista, kakav posto-ji u Europskoj uniji, smatra Nataša Trslić Štambak, re-gionalna direktorica Graylinga za Jugoistočnu Europu.

-Ako strateški pristupaju izgradnji svoje reputacije i održanju kontinuiteta u poslovanju, korporacije i or-ganizacije podjednako bi trebale posvećivati pažnju odnosima s javnošću (public relations) i public affairsu (što smatram sveobuhvatnijim terminom od lobira-nja, koji na našim prostorima ima poprilično negativni predznak). Public affairs u smislu odnosa s interesnim skupinama važnima za poslovanje određene korporaci-je ili organizacije je svakako vrlo važan, i sveprisutan, a vrlo često kompanije i nisu svjesne da ga rade. Na-ravno, to vrlo često znači da mu ne pristupaju strateški i ne rade sustavno. Funkciju public affairsa sažeto je i

Public affairs u smislu odnosa s interesnim skupinama važnima

za poslovanje određene korporaci-je ili organizacije je svakako vrlo važan, i sveprisutan, a vrlo

često kompanije i nisu svjesne da ga rade.

Što sadrži dobar PR - najčešće pogreške u priopćenjima za javnost

Priopćenje za javnost treba biti napisano kao proširena vijesti ili izvještaj, a njegova tema relevantna za javnost. -No, često se susrećemo s priopćenjima napisanima stručnim jezikom koji je razu-mljiv vrlo uskom krugu ljudi ili sadrže previše epiteta te sliče na plaćeni članak. Tako-đer, priopćenja znaju biti predugačka, čak po četiri ili pet stranica, a jedna od čestih grešaka su i predugačke rečenice - navodi Ana Smoljo, Hauska & Partner.

Odnosi s javnošću

Privlačna tvrtka? Ne bez pomoći iznutra Promjena identiteta mora doći iznutra; potrebno je prvo identificirati kako organizacija samu sebe doživljava, koje su to vrijednosti koje njezini zaposlenici prepoznaju kao zajedničke, koja je to misija koju organizacija ima i vizija koju želi doseći.

Piše: Gorana Pavičić Nišević, starija savjetnica, Hauska & Partner

Gorana Pavičić Nišević, starija savjetnica, Hauska & Partner

Ono u što tvrtke same vjeruju i način na koji posluju u izravnoj su vezi s njihovom uspješnošću da izgrade i održe dugoročne odnose s dionicima.

Na prvi se pogled ne čini da korporacijska kultura mora značajno odrediti sadržaj identiteta neke tvrtke, odnosno onoga što ona kroz svoje brandove komunicira dionici-ma. Može se čak činiti da za osmišljavanje branda niti nije pretjerano važno kako organizacija „diše“, da je korpora-cijska kultura dionicima, prije svega kupcima ili korisnici-ma, sadržajno i značenjski odvojena od poimanja branda ili čak nebitna.

Moguće je da je u prošlim vremenima kod razvijanja snažnog korporacijskog branda naglasak bio izvan uredskog prostora, stavljen na oglašavanje, promociju i odnose s kupcima. To nije iznenađujuće, jer mnoge or-ganizacije vjeruju da je njihov brand odraz emocional-nog i psihološkog učinka njihovog marketinga i imidža organizacije te usluge koju pruža kupcima ili klijentima. Međutim, ništa nije dalje od istine, i organizacije toga po-staju sve svjesnije - da bi brand bio zaista autentičan, on mora biti obilježen i unutarnjom kulturom, vrijednosti-ma i iskustvima koje ona zaista živi. Način na koji tvrtka ili organizacija poima samu sebe mora biti jasno vidljiv u načinu na koji se ona predstavlja da bi njena komunikacija s dionicima bila iskrena.

Kad radimo s klijentima koji žele temeljitu promjenu korporacijskog identiteta, savjetujemo im da započnu s internim dijalogom koji će pomoći ne samo da kreativci koji će razvijati vizualne elemente što bolje razumiju organizaciju, već i da se stvori dodatna interna kohezija. Važno je da zaposlenici osjećaju da mogu svojim iskust-vom i vrijednostima pridonijeti stvaranju korporacijskog identiteta, ali i za samu organizaciju je važno saznati što oni misle i osjećaju da jest njezin stvarni identitet. Iako je uvriježeno pretpostavljati da težinu i važnost organizacije određuju njen tržišni utjecaj, inovativnost ili financijska moć, brojna su istraživanja pokazala da privlačnost branda s jedne i vjerojatnost stvaranja dugotrajne lojalnosti kupca s druge strane leži u „soft“, mekim značajkama koje ju određuju: vrijednostima, reputaciji i kulturi. Stoga promjena identiteta mora doći iznutra; potrebno je prvo identificirati kako organizacija samu sebe doživljava, koje su to vrijednosti koje njezini zaposlenici prepoznaju kao zajedničke, koja je to misija koju organizacija ima i vizija koju želi doseći. Utvrđivanjem vrijednosti, misije i vizije te provođenjem različitih vrsta analiza, moguće je vrlo precizno otkriti kakva je unutarnja priroda neke or-ganizacije, što je onda važno moći prevesti u identitet, pa

onda i proizvod i uslugu u koje će dionici zaista vjerovati. Tek će uključenje svih onih koji svojim radom čine or-ganizaciju sklopom kakav ona svakodnevno jest donijeti pravu sliku načina na koji ona komunicira sa svijetom.

Važno je znati da se nikad nećete moći svidjeti baš svima, što je ponekad zamka izgradnje identiteta. I to je u redu; korporacijska kultura i vrijednosti prema kojima živimo ne moraju se savršeno poklapati s onima koje imaju naši dionici. Ono što je važno jest da tvrtka vlastiti identitet zaista iskreno živi. Ono u što tvrtke same vjeruju i način na koji posluju u izravnoj su vezi s njihovom uspješnošću da izgrade i održe dugoročne odnose s dionicima. Upravljanje korporacijskim identitetom vrlo je složen po-sao i treba mu posvetiti dovoljno pažnje i vremena, pa i zatražiti pomoć stručnjaka, no ne treba ga se bojati, već promatrati kao priliku za sveobuhvatno poboljšanje unu-tarnje i vanjske komunikacije, a time i uspješnosti.


Istraživanje i razvoj

Premala izdvajanja za znanost, ukidanje istraživačko-razvojne porezne olakšice (umanjenje stope poreza na dobit) početkom 2015. te stalna odgađanja raspisivanja natječaja za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova, odrazila su se na usporen razvoj gospodar-stva i pad investicija u istraživanje, razvoj i inovacije. Iako smo u Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. popravili rezultat za tri mjesta i sada smo 74., među 138 gospodarstava svijeta, u području inovativ-nosti pali smo za 11 mjesta.-Pad inovativnosti u odnosu na prošlu godinu rezultat je slabljenja indikatora suradnje sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju, raspoloživosti znanstvenika i inženjera, kvalitete znanstveno-istraživačkih insti-

Inovacije moramo brže i kvalitetnijeimplementirati u poslovne proceseU najnovijem Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016. - 2017. Hrvatska je rangirana na 74. mjesto među 138 gospodarstava svijeta. I dok pozitivan pomak na ljestvici možemo zahvaliti povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita, u području inovativnosti pali smo za 11 mjesta.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

tucija i pada nabave tehnološki i znanjem naprednih proizvoda od strane Vlade - objašnjava Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, te do-daje da je vrijednost indikatora suradnje sveučilišta i industrije u I&R pala za čak 23 mjesta te time i najviše utjecala na pad inovativnosti. Slijedi pad dostupnosti znanstvenika i inženjera (za 13 mjesta), zatim slablje-nje kvalitete znanstveno-istraživačkih institucija (za 9 mjesta), a indikator nabave naprednih proizvoda od strane Vlade pao je za 4 mjesta. -Sve ove negativne promjene međusobno su povezane, a njihov zajednički nazivnik su dva faktora: nedostatak novaca za znan-stveno-istraživačke aktivnosti i nerazumijevanje da se ulaganje u istraživanje vraća kroz povećanje inovativ-nosti, a time i konkurentnosti - kaže Singer. Napomi-nje da istraživanje Global Entrepreneurship Monito-ra (GEM) dodatno upozorava na nesrazmjer između tehnološke opremljenosti i inovativnosti proizvoda u poslovnom sektoru Hrvatske. -Po tehnološkoj smo opremljenosti čak i bolji od prosjeka EU, ali po razini inovativnosti značajno smo ispod. A konkurentnost se ne ostvaruje kroz tehnološku opremljenost, nego kroz inovativnost proizvoda - zaključuje Singer.

Utjecaj inovacijskih tehnologija na razvoj poduzetništvaCilj uvođenja inovacija i novih tehnologija u poslova-nje je povećanje prihoda, konkurentnosti i održivosti te smanjenje troškova. -Inovativne tehnologije omo-gućavaju ili jednostavniju i efikasniju proizvodnju ili stvaranje proizvoda i usluga koji na bolji, dostupniji ili jeftiniji način omogućavaju kupcima rješavanje problema ili zadovoljavanje potreba. U svakom sluča-ju, nove tehnologije omogućuju ono što proizvođači i kupci nisu mogli prije ili im nije bilo dostupno - kaže Boris Golob, direktor Step Ri, Znanstveno-tehnolo-gijskog parka u Rijeci. Proces uvođenja inovacija u poslovanje nije brz, jeftin i jednostavan, ali dugoroč-no donosi dodatnu vrijednost. -Svatko tko misli da s jučerašnjom ponudom može biti uspješan i sutra imat će ozbiljne probleme sa svojim budućim poslovanjem. Naš ulaz u EU kao i globalizacija otvorili su sva tržišta u oba smjera. Kupci mogu birati, konkurencija je ino-vativna i tko misli da može naplaćivati jednako i ne pružati više, neće dugo opstati na tržištu, a kamoli se

Više od 10% prihoda za I&R troši 30% tvrtaka i, u odnosu na lanjske

rezultate, vidljiv je blagi trend porasta ulaganja.

Izdvajanje za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj i na razini Europske unijePoduzetnici planiraju u idućih godinu do dvije povisiti svoja ulaganja u istraživanje i razvoj za 45%, a u idućih tri do pet godina 57%, pokazuju rezultati Deloitteovog istraživanja o aktivnostima istraživanja i razvoja u 2016. Više od 10% prihoda za I&R troši 30% tvrtaka i, u odnosu na lanjske rezultate, vidljiv je blagi trend porasta ulaganja. Većina ispitanika planira povećanje izdvajanja za I&R, i to kroz kraći rok njih 48%, te dulji rok 68%. Novčane potpore koristi dio tvrtaka (33%), a među njima najviše je onih koje koriste EU potpore strukturnih i investicijskih fondova (77%). Čak 58% tvrtaka smatra da im je za provođenje aktivnosti I&R najpotrebnija dodatna financijska potpora, a 3% ispitanih nije znalo odgovoriti koliko su uložili u aktivnosti I&R. Među najvećim ulagačima u I&R su farmaceutske tvrtke (Pliva, Belupo, Jadran galenski laboratorij, Genera), koje godišnje ulažu oko 5,2 mlrd. kuna ili do 12% godišnjeg prihoda.Prema podatcima Eurostata, 28 članica EU u 2014. za istraživanje i razvoj zajedno je izdvojilo 283 mlrd eura, što iznosi 2,03% BDP-a i Europsku uniju, prema visini ulaga-nja, svrstava na sredinu ljestvice razvijenih zemalja (Južna Koreja 4,15%, Japan 3,47%, SAD 2,81%, Kina 2,08%, Rusija 1,15%). Poslovni sektor bio je najaktivniji sa 64%, zatim visoko obrazovanje s 23% te javni sektor s 12% ulaganja. Najveća ulaganja u I&R s preko 3% udjela u BDP-u imale su Finska, Švedska i Danska.Hrvatska je za I&R u 2014. izdvojila svega 0,79% BDP-a ili 340 mil. eura i jedna je od tri zemlje u kojoj je u posljednjih 10 godina udio izdvajanja iz BDP-a smanjen (2004. iznosio je 1,03%). Od ukupnog broja članica samo devet njih izdvaja manje od 1% BDP-a za I&R, a od Hrvatske su lošije samo Rumunjska (0,38%), Cipar (0,47%) i Latvia (0,68%). Od ukupnog iznosa u 2014., hrvatski poslovni sektor uložio je 48%, a visoko obrazovanje i javni sektor 26%.


probijati na druga tržišta - smatra Golob.-Nije dovoljno uložiti u opremu, novu tehnologiju. Potrebno je znati kako inovirati postojeće proizvo-de ili stvoriti nove, jer se samo s takvim inoviranim proizvodima s kojima se bolje, brže, kvalitetnije, od-govornije, svestranije zadovoljavaju potrebe ljudi ostvaruje i konkurentnost - ističe Singer. No, kaže da ne vidi neke konkretno najavljene reforme koje bi utjecale na povećanje kapaciteta za djelotvorniju su-radnju znanstveno-istraživačkih institucija i poslov-nog sektora u području jačanja inovativnosti. -Ako su sveučilišta u Hrvatskoj najveće koncentracije istra-živača, a njihovo financiranje gotovo isključivo ovisi o njihovoj angažiranosti u nastavnom procesu, onda niti istraživači imaju vrijeme potrebno za istraživački rad, niti imaju novaca za to. A onda su i sve izjave o nužnosti suradnje istraživačkih institucija, poslovnog sektora i države kroz koncept Triple Helix suradnje samo prazne riječi - zaključuje Singer.

Inovativni sektori u hrvatskom gospodarstvuStavljanje naglaska na IT sektor i startup tvrtke u jav-nosti stvara dojam da se inovacije događaju samo u tom području, no i drugi sektori primjenjuju inovativ-nost u svom poslovanju.-To je malo posljedica startup mode i investicijsko-lovačkih priča o velikim bogaćenjima preko noći. Svi sektori primjenjuju inovacije proizvoda, usluga i po-slovnih modela - trgovački lanci, pekare, turistička, prehrambena, metalna i drvna industrija, brodograd-nja, farmacija, privatno zdravstvo. Sve uspješne po-duzetničke priče temelje se na promjenama, transfor-macijama, unapređenjima, razvoju, novoj suradnji ili, jednom riječju, na inovacijama jer najkraća definicija inovacije je “nešto novo i dokazano na tržištu”, odno-sno, inovacija je svaka promjena koja stvara vrijednost za kupce, zaradu za poduzetnika, konkurentnost za po-duzeće i blagostanje za zajednicu - objašnjava Golob.U Hrvatskoj su financijski najjača istraživačko-ra-zvojna područja biotehnologija, farmaceutika i ICT industrija te se u njima realizira više od 80% svih po-slovnih rashoda za istraživanje i razvoj. Uz ove sektore snažan inovativni i izvozni potencijal imaju i elektro-industrija, proizvodnja strojeva, uređaja i motornih vozila te metalna i prehrambena industrija.

Suradnja znanosti i gospodarstva kroz aktivnosti tehnoloških parkova i centara kompetencijaCentri kompetencija nova su vrsta istraživačke infra-strukture specijalizirane za pružanje podrške poslov-nom sektoru u istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji inovacija. Ministarstvo gospodarstva je kroz natječaj “Podrška razvoju centara kompetenci-ja” iz EU fondova osiguralo 105 mil. eura za projekte koji će poticati suradnju znanosti i industrije te pri-mjene inovacija u gospodarstvu. Jesenas otvoren, Panonski drvni centar kompetencija

Provođenje istraživanja i razvoja u velikim i srednjim/malim tvrtkamaU Podravci proces istraživanja i razvoja, primjerice novog proizvoda, kreće od ide-je za razvoj koje uglavnom dolaze iz Marketinga, I&R, Prodaje, ali i drugih izvora. -Temeljem našeg dugogodišnjeg rada znamo da je detaljna razrada koncepta novog proizvoda vrlo važna faza u postupku razvoja pa upravo ovdje ulažemo značajan na-por različitih struka i ekspertiza u razvoj najprije kulinarskih, a potom i razvojnih i ambalažnih prototipova. Nakon prihvaćanja, slijedi prijenos razvijene formulacije na laboratorijskoj skali, u simulirane uvjete industrijske skale (tzv. ‘’scale-up’’), što radimo u vlastitom pilot laboratoriju. Ova faza je iznimno važna jer se usklađivanjem svih tehnoloških parametara bitno ubrzava prijenos procesa na veliku, industrijsku skalu i na taj način skraćuje vrijeme izlaska proizvoda na tržište - objašnjava dr.sc. Jasmina Ranilović, direktorica Istraživanja i razvoja. Dodaje kako je, osim izuzetno puno analitike i analiza, koje su potrebne kod definiranja okusa, odabir sastojaka i ambalažnog materijala također važan dio procesa, jer neizostavno utječe na konačnu cijenu proizvoda na polici koja se također unaprijed definira.Podravka I&R u potpunosti financira iz vlastitih izvora, a ulaganje se kreće na razini od oko 1% prodaje, no ovaj postotak u budućnosti planiraju povećavati. Intenzivno se pripremaju za natječaje koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva pa vjeruju da će kompanija u 2017. privući i dodatna sredstva za svoje inovacijske projekte. Ranilović kaže da je ulaganje u vlastito I&R oblik investicije koji je dokazano garancija dugogo-dišnjeg rasta kompanije. Od 2012. Podravka intenzivno razvija vlastitu mrežu surad-nika i institucija iz Hrvatske, EU, SAD-a, koristeći praksu modela otvorenih inovacija globalnih kompanija s ciljem povećanja inovativnog kapaciteta kompanije.U malim i srednjim tvrtkama inovacije se najčešće vežu za proizvod, proizvodni pro-ces ili poslovni model, a glavni pokretači inovacija su klijenti ili kupci. Vlasnici tvrtaka često su i kreatori inovacija, dok se vanjski suradnici ili znanstvene institucije rijetko kada uključuju u proces. Čest problem je i financiranje I&R inovacije te procjena nje-ne komercijalne vrijednosti. Komercijalni potencijal inovacije može se procijeniti u mjeri u kojoj se može prepoznati problem čije rješavanje omogućava, kaže Golob te dodaje: -Ako inovacija rješava problem koji je važan i do sada nije bio zadovoljavajuće riješen, takva inovacija ima veliki potencijal. Drugi smjer je ako je način rješavanja problema kupaca bitno jeftiniji, a i dalje omogućava dobru zaradu. Danas su razvijeni modeli i postupci kojima se može procijeniti potencijal ideje, no traže dosta iskustva i razumijevanja kako industrije, tako i tržišta, kupaca, trendova.


BioCentar klijentima nudi usluge predinkubacije, in-kubacije, najam vrhunski opremljenog centralnog la-boratorija koji se sastoji od 6 laboratorijskih jedinica, urede, sobe za sastanke i dvorane.-U sklopu programa BIOEdukacija organizirali smo niz dobro posjećenih stručnih radionica i predavanja s gostima i predavačima iz Hrvatske i inozemstva. Održali smo okrugli stol s temom “Gospodarstvo i biotehnologija - prošlost, sadašnjost, budućnost”, na kojem su vodeći znanstvenici, investitori i poduzet-nici razgovarali o trenutnom stanju biotehnologije u Hrvatskoj, te o izazovima i mogućnostima s kojima se susreću poduzetnici u biotehnološkom sektoru. Počet-kom listopada u BIOCentru se održao međunarodni kongres iz područja translacijske medicine - navodi Šale. -Stručne edukacije su sastavni dio naših komer-cijalnih aktivnosti, stoga smo posebnu pažnju posvetili pronalaženju tema i sadržaja koje će privući velik broj korisnika.Jedan od ciljeva BioCentra je i povezivanje institucija, kompanija i pojedinaca u Hrvatskoj s međunarodnim partnerima i znanstvenicima kako bi se lakše ostvarila suradnja i razmijenilo iskustvo. -U sklopu programa BIOUmrežavanje ostvarili smo niz kontakata sa znanstvenicima, investitorima, indu-strijom i javnim institucijama, te su održana predava-nja u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu u sklopu kojih je predstavljen BIOCentar. Kroz poticanje i stvaranje partnerskih odnosa, program BIOumrežavanja će za svoje korisnike identificirati potrebnu istraživačku ekspertizu na tržištu, pronalaziti odgovarajuće indu-strijske partnere i povezivati relevantne izvore finan-ciranja - kaže Šale.

Kako osigurati sredstva za istraživanje i razvojUsvajanjem Strategije pametne specijalizacije Hrvat-skoj su postala dostupna sredstva u okviru Operativ-nog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 mil. eura usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Strategijom definirana područja zdravlje i kvaliteta života, energija i održiv okoliš, transport i mobilnost, sigurnost te hrana i biokemija odabrana su na temelju potencijala za razvoj, istraživanje, inovaci-je i izvoznu orijentiranost. Konferencijom INNOVA 2016., održanom sredinom godine u Zagrebu, započelo je predstavljanje natječaja “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraži-vanja i razvoja”. Bespovratna sredstva, čija vrijednost iznosi 748 mil. kuna, namijenjena su poduzetnicima za provođenje projekata I&R koji će rezultirati novim ili poboljšanim proizvodom ili uslugom, novim tehnolo-gijama i poslovnim procesima te povećanjem surad-nje sa znanstvenim institucijama. Najniža vrijednost potpore iznosi 190 tisuća kuna, a najviša 56 mil. kuna. Natječaj je otvoren do 31.12.2019.


u Virovitici na jednom će mjestu okupiti drvnu in-dustriju i stručnjake s Instituta Ruđer Bošković i Šu-marskog fakulteta u Zagrebu kako bi zajednički radili na istraživanju i razvoju proizvoda od drva i prate-će industrije, omogućili transfer tehnologije prema malim i srednjim tvrtkama, pružali usluge izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu pro-dukt dizajna, dizajna pakiranja za proizvode od drva te usluge poslovnog savjetovanja, inkubacije i krei-ranja robnih marki. Uz cilj jačanja konkurentnosti i promoviranja domaće drvno-prerađivačke industrije, u Panonskom drvnom centru vjeruju da će postati strateški važni i za poduzetnike iz regije. Centar je vrijedan gotovo 45 mil. kuna, a 99% financiran je bespovratnim sredstvima EU.U rujnu je u Križevcima otvoren najveći razvojni cen-tar i tehnološki park u Hrvatskoj u kojem će se potica-ti razvoj poduzetništva, konkurentnosti i inovativnosti kroz suradnju znanstvene i poslovne zajednice. U pet objekata bit će smješten i Centar za poticanje malog i srednjeg poduzetništva iz sektora prehrambene, me-taloprerađivačke, drvne i ICT industrije s naglaskom na tehnologijama za obradu i doradu proizvoda te la-boratorijska ispitivanja i istraživanja. Projekt, čija je vrijednost 34 mil. kuna i gotovo 99% je sufinanciran bespovratnim EU sredstvima, prvi je u nizu za koje je osigurano 600 mil. kuna EU sredstava s kojima će se obnoviti i prenamijeniti industrijske zone i bivši vojni objekti na području Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Slavonskog Broda, Zadra i Pule. BIOCentar - vodeći regionalni inkubacijski centar na području biotehnologije Prije nešto više od godinu dana na Znanstveno-učiliš-nom kampusu na zagrebačkom Borongaju otvoren je BioCentar, inkubacijski centar za rani razvoj tvrtaka u području biotehnologije i znanosti o životu, zamišljen kao poslovni hub za komercijalizaciju znanstveno-istraživačkih projekata. Desetero zaposlenih, od kojih je sedam doktora znanosti, u prvoj godini poslovanja započeli su s realizacijom i integracijom nekoliko po-slovnih programa u sklopu kojih su započele i prve ko-mercijalne aktivnosti.-U sklopu programa BIOInfrastruktura, ostvarili smo suradnju s farmaceutskom tvrtkom Fidelta d.o.o., koja je preselila dio poslovanja vezanog uz In vitro farma-kologiju u BIOCentar. Završavamo pregovore s 2 tvrt-ke u sklopu programa BIOInkubacija, jedna tvrtka je spin-off s PMF-a u Zagrebu, a druga je privatni start-up. Uspješno smo pokrenuli program BIOTransfer u sklopu kojeg BIOCentar nudi usluge ugovornog istra-živanja iz područja biomedicine i biotehnologije. Do sada smo uspješno realizirali 10 komercijalnih proje-kata s partnerima iz akademske zajednice, prehrambe-ne i farmaceutske industrije, te s malim poduzetnicima - rekla nam dr.sc. Sanja Šale, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije.

Sredstva u okviru programa Konkurentnost i

kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 mil.

eura usmjerena su na poticanje znanstvene

izvrsnosti i jačanje konkurentnosti

hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje,

tehnološki razvoj i inovacije.


Program Europske unije za istraživanje i inovacije Ob-zor 2020. (Horizon 2020) provodi se od 2014. do 2020. godine s proračunom od gotovo 80 milijardi eura, što ga čini jednim od najvećih svjetskih programa za financi-ranje znanstvenih istraživanja. Misao vodilja okvirnog programa jest nuđenje rješenja i odgovora na gospo-darsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU-a o njihovoj materijal-noj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.U zemljama članicama programa (članice EU-a, pridru-žene države članice, različite treće države) uspostav-ljene su nacionalne potporne strukture sastavljene od više nacionalnih osoba za kontakt za pojedina tematska područja, a njihova je zadaća informirati i savjetovati potencijalne prijavitelje. U Hrvatskoj je za strateško upravljanje programom nadležno Ministarstvo znano-sti i obrazovanja, a najveći je dio nacionalne potporne strukture uspostavljen pri Agenciji za mobilnost i pro-grame Europske unije. Budući da je riječ o centralizi-ranom programu EU-a, natječaje raspisuje i provodi sama Europska komisija putem relevantnih agencija sa sjedištem u Bruxellesu, a na natječaju se pod jednakim uvjetima natječu konzorciji pravnih osoba, odnosno po-jedinačne pravne osobe iz svih država koje mogu sudje-lovati (i financirati se) iz programa, što ga čini izuzetno kompetitivnim. Opći minimalni uvjet za financiranje kolaborativnih projekata iz programa Obzor 2020. jest sudjelovanje minimalno tri međusobno nezavisne prav-ne osobe iz tri različite države članice EU-a ili pridruže-ne države članice programa.

Obzor 2020. i EURAXESS - programi Europske unije namijenjeni istraživanju i inovacijama

Hrvatski su korisnici od siječnja 2014. do listopada 2016. povukli oko 29 milijuna eura bespovratnih sredstava sudjelujući u 132 međunarodna znanstvena projekta u koje su uključeni jedan ili više korisnika iz Republike Hrvatske.

Obzor 2020. jedan je od najvećih svjetskih programa za financiranje znanstvenih istraživanja. EURAXESS mreža sastoji se od gotovo 200 EURAXESS centara u 41 europskoj zemlji, a nalaze se većim dijelom u sklopu znanstvenih organizacija.

Hrvatski su korisnici od siječnja 2014. do listopada 2016. povukli oko 29 milijuna eura bespovratnih sredstava sudjelujući u 132 međunarodna znanstvena projekta u koje su uključeni jedan ili više korisnika iz Republike Hrvatske.Više informacija na www.mobilnost.hri www.obzor2020.hr.

EURAXESS je program Europske komisije namijenjen povećavanju i olakšavanju mobilnosti istraživača, odnosno olakšavanju istraživačima da dio svog istraživanja obavljaju na znanstvenim institucijama i drugim istraživačkim organizacijama izvan matične zemlje i/ili u drugom sektoru istraživanja (npr. privatni/neakademski sektor). EURAXESS mreža sastoji se od gotovo 200 EURAXESS centara u 41 europskoj zemlji, a nalaze se većim dijelom u sklopu znanstvenih organizacija.Glavni je zadatak EURAXESS službenika u Republici Hrvatskoj (EURAXESS uslužni centar u Zagrebu i 11 EURAXESS kontakt točaka u većim hrvatskim sveučilišnim gradovima) pomagati stranim istraživačima i njihovim obiteljima prilikom dolaska u Hrvatsku na rad na znanstvenim organizacijama. Program se provodi od 2008. godine, a pomoć se sastoji u savjetovanju o različitim pravnim, administrativnim i praktičnim aspektima života u novoj zemlji (zapošljavanje, imigracijska pitanja, socijalno osiguranje, porezna pitanja, smještaj, tečajevi jezika itd.). Osim stranim istraživačima, ovaj program pomaže i hrvatskim istraživačima da dobiju više informacija po pitanju realiziranja istraživačkog rada u inozemstvu, međunarodne suradnje i financijskih pomoći/stipendija, budući da se kroz sam program ne dodjeljuju financijska sredstva. Povrh toga, kroz program EURAXESS pruža se pomoć i hrvatskim znanstvenim organizacijama, spremnima privući vrhunski znanstveni kadar, pri zapošljavanju i ugošćivanju stranih istraživača. Više informacija na www.euraxess.hr.

6766 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr66

Sve bolji životni uvjeti produžuju i životni vijek čo-vjeka, a zbog starenja populacije, ali i sve veće usmje-renosti zdravom životu, briga o zdravlju već za 15 godina postat će najjača svjetska industrija. Smatraju to u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gdje su izra-čunali da će ova industrija do 2030. činiti čak 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih pu-tovanja.

Mislite na posao, ali i na sebe i svoje ljudeImajući to na umu, brigu o zdravlju treba implementi-rati i u korporativnu kulturu. Teorija upravljanja ljud-skih potencijala reći će da najveći kapital svake tvrtke čine ljudi, zaposlenici.Svaki razvijeni management težit će zadovoljnim zaposlenicima te pronalaziti načine materijalne i ne-materijalne stimulacije i motivacije. Briga za zdravlje sigurno je najiskreniji iskaz poštovanja prema zapo-slenicima, a omogućavanje redovitih sistematskih pre-gleda donijet će im znatne uštede (oko 1.500 kuna za osnovni sistematski pregled).

Pripremila: Marija Slijepčević

Globalna radna snaga u sljedećem desetljeću suočit će se s narušenim mentalnim zdravljem i oboljenjima zaposlenika uzrokovanih stresom. S obzirom na potencijale i najave daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, otvaraju se brojne prilike za porast prihoda svih dionika povezanih s ovim sektorom.

Briga o zdravlju postat će najjačasvjetska industrija

Sve je više turističkih agencija specijaliziranih

za promidžbu i organizaciju ponuda

zdravstvenog turizma koje nude ponude

zdravstvenih ustanova, smještaje i transfere,

popratnu njegu i wellness.

Koje usluge poliklinika najviše traže manageri?-Iako je glavni cilj medicine liječiti bolesne, ideal ko-jem struka teži jest sprječavanje da do bolesti uopće dođe. Znajući da će se globalna radna snaga u slje-dećem desetljeću suočiti s oboljenjima zaposlenika uzrokovanih stresom, odnosno narušenim mentalnim zdravljem, manageri se također okreću prevenciji. Najtraženiji su preventivni pregledi i obrada kardiova-skularnog i krvožilnog sustava od strane kardiologa i neurologa, a zatim i lokomotornog i živčanog sustava savjetovanjem s ortopedom i neurokirurgom - ističe Kovač. Specijalna bolnica Medico u tom dijelu osim preventivnih pregleda nudi kompletnu dijagnostiku, terapiju boli ili operacijsko liječenje.-Manageri su po prirodi svoga posla, po duljini i inten-zitetu dnevnog opterećenja posebno izloženi stresu, pa su njihovi zahtjevi za medicinskim uslugama time uvjetovani. Traže se pregledi kardiologa, endokrinolo-ga, neurologa, gastroenterologa, dermatologa, specifič-ni radiološki pregledi (UZV i CD), pregled fizijatra i individualna fizikalna terapija - opisuje prim. Katarina

Sekelj-Kauzlarić.U Poliklinici Medikol kažu: -Za managere nudimo managerske sistematske preglede koji uz prošireni paket usluga sadrže dopunjeni laboratorij s enzimima, proteinima, hormonima, elektrolitima i tumorskim biljezima, dijagnostiku kardiologije i UZV/CD krvnih žila i štitnjače te različite specijalističke preglede (of-talmolog, dermatovenerolog, urolog, fizijatar, pulmo-log, gastroenterolog), odnosno usluge koje detektiraju kardiovaskularne i kronične bolesti.

VIP tretman: privatne poliklinikeZbog brzine, razumijevanja i pristupa medicini kao uslužnoj djelatnosti korisnici će odabrati privatne medicinske usluge kada god je to financijski moguće. Razočarane u nerazumijevanje u bolnicama i labora-torijima, trudnice nerijetko plaćaju preglede 500-700 kuna mjesečno, kako bi bile sigurne da u trudnoći imaju najbolju skrb. VIP tretman koji dobivaju devet mjeseci barem malo uspije ublažiti porode u hrvatskim bolnicama. Liječnički pregledi za vozačke dozvole sve se češće obavljaju u poliklinikama, a komplicirane pre-trage hormona, urinokulture, KKS i slično gotove su u istom danu te tako umanjuju stres oko neizvjesnosti daljnjeg liječenja, čekanja na dugim listama, pogrešno ispisanim uputnicama, zagubljenim nalazima i sličnim obilježjima javnoga zdravstva.

Uspješnice wellness turizmaNajvidljiviji dio ponude zdravstvenog turizma su to-plice i wellness centri, a lani su, prema ocjeni HGK najbolje destinacije zdravstvenog turizma s najbo-ljim wellness hotelima u Hrvatskoj bili Terme Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, Thalassotherapia u Opatiji i LifeClass Terme Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri.Najbolji wellness i spa programi u hrvatskim hoteli-ma u 2016. su, prema odabiru magazina za zdravstveni turizam i wellness 4 Seasons Croatia: lošinjski hotel Bellevue (kombinacija medicinskih, nutricionističkih, SPA i fitness programa uz nadzor liječnika i kinezio-loga); Hotel & Spa Iadera (hamam u Acquapura Spa); Wellness i spa zona hotela Lone (Potopljene sobe); Energy clinic, u Kempinski hotelu Adriatic u Savu-driji; Hotel Monte Mulini (Art wellness); Excelsior u Dubrovniku (Energy clinic) i Wellness hotel Aurora u Malom Lošinju (Laurus Slow spa centar).

Dentalni turizam: predvodnik zdravstvenog turizmau HrvatskojOsim wellnessa, koji je posebna grana zdravstvenog turizma, među najrazvijenijim dijelovima medicin-skog turizma je dentalni turizam, koji je u prethod-nom desetljeću doživio pravi procvat, naročito u po-dručju Kvarnera. S visokom kvalitetom stomatoloških usluga i dobrim cijenama, Hrvatska je prepoznata kao poželjna destinacija za profesionalne i specijalizirane

Sadašnji je obujam zdravstvenog turizma dva posto u prihodima turizma Hrvatske, a stručnjaci procjenjuju da postoji potencijal za čak milijardu eura godišnjeg prometa te udio od 15 posto.

stomatološke tretmane, posebice za implantološke us-luge (ugradnja implantata) koje su još uvijek 30 do 50 posto jeftinije nego u okolnim zemljama. Dentalnim turizmom bave se brojne zubarske ordinacije diljem Hrvatske, a među istaknutijima je riječka stomatološ-ka klinika Rident s 24 ordinacije i preko 200 doktora, specijalista, dentalnih asistenata i dentalnih tehničara te Dental Centar Dubravica iz Vodica. Poliklinike često osiguravaju vlastiti smještaj i turističke usluge te ugo-varaju suradnje s okolnim hotelima

Estetske usluge: kvaliteta za 60% manju cijenuod EU konkurencijeEstetska kirurgija ostvaruje udio od 34 posto u medi-cinskom turizmu te je ispred svih ostalih područja me-dicinskog turizma: stomatologije, ortopedske kirurgije, tretmana pretilosti, IVF tretmana (umjetna oplodnja) i

Posebne ponude poliklinika za poslovni sektorSvjesni sve veće potražnje za paketima usluga za cijele tvrtke, poliklinike nerijetko kreiraju posebne ponude.-Kao posebna ponuda Poliklinike Croatia zdravstveno osiguranje namijenjene poslovnom sektoru, osim već prepoznatljivih sistematskih pregleda koji sadrže najnužnije dijagnostičke postupke i posebno odabrane specijalističke preglede sukladno spolu, dobi i profesionalnim opterećenjima, nudi se i dodatna kardiološka, neurološka, endokrinološka, gastroenterološka i fizijatrijska obrada - pojašnjava predsjednica stručnog vijeća Poliklinike CZO, prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić. -Tako je moguće obaviti UZV srca, ergometriju, EEG, CD krvnih žila, gastroskopiju, kolonoskopiju, pregled funkcije lokomotornog sustava, kao dijagnostičke procedure, ali i provesti potrebno liječenje sukladno nalazu.-Poliklinika Medikol u smislu prevencije zdravlja izdvaja za poslovni sektor pakete usluga sistematskih pregleda koji ovise o spolu, starosnoj dobi i financijskoj raspoloživosti zainteresiranog klijenta, pa tako osnovni sistematski pregled sadrži laboratorijske nalaze krvi, UZV abdomena, EKG s očitanjem i pregled interniste sa završnim mišljenjem. U ponudi je i prošireni sistematski pregled koji se uz osnovni nadopunjuje: za žene ginekološkom obradom te pregledom dojki (UZV, odnosno mamografija), a za muškarce obradom prostate, odnosno testisa (UZV dijagnostika i PSA tumorski marker prostate) - ističe ravnateljica Poliklinike Medikol, Ivanka Trstenjak-Rajković. S obzirom na potražnju, u Medikolu kontinuirano investiraju u opremu koju su upravo proširili digitalnim mamografom GE Senographe Essential, koji ima manju dozu zračenja i do 50% te dva ultrazvučna uređaja Acuson NX3 i Acuson NX3 4D.U specijalnoj bolnici Medico ističu da je, s obzirom na svakodnevne obveze i način života, njihova prednost što u jednom danu obavljaju kliničku i dijagnostičku obradu pacijenta, različite specijalističke preglede, laboratorijsku dijagnostiku te daju završno mišljenje i prijedloge o daljnjem liječenju, a sve to do kasnih večernjih sati. -Kako bismo bili što dostupniji našim pacijentima i njihovom životnom ritmu, svaki dan radimo od 7 do 21 sat - istaknula je dr.sc. Nevenka Kovač, ravnateljica Specijalne bolnice Medico. -Za poslovni sektor imamo nekoliko varijanti sistematskih pregleda, ali prije svega nastojimo ponudu prilagoditi spolu, dobi i potrebama klijenata, odnosno djelatnosti kojom se bave. Standardni sistematski pregled uključuje laboratorijske pretrage krvi i urina, EKG, spirometriju, ultrazvuk abdomena, specijalistički pregled oftalmologa te završno mišljenje interniste. Ženama se dodatno preporuča ultrazvuk dojki te specijalistički pregled ginekologa s transvaginalnim ultrazvukom i PAPA testom, dok se muškarcima predlaže specijalistički pregled urologa s ultrazvukom prostate i tumorskim biljegom PSA. Stoga, što se tiče sadržaja ponuda i uvjeta, uključujemo sve zahtjeve i potrebe klijenata te pružamo stručnu pomoć oko odabira najpovoljnije varijante - zaključuje Kovač.

Vrhunske zdravstvene usluge Vrhunske zdravstvene usluge


Vrhunske zdravstvene usluge

68

Zdravstveni turizam u Hrvatskoj - potencijal od milijardu eura prometaS prihodom od 300 milijuna eura godišnje od usluga zdravstvenog turizma, Hrvatska danas nije ni među prvih deset europskih destinacija, iako ima vrhunski medicinski kadar, turističku atraktivnost priobalja i kontinenta te široko rasprostranjene prirodne ljekovite činitelje, poput termalnih i mineralnih voda, ljekovitog blata, klime, zraka, mora, ljekovitog bilja... Sadašnji je obujam zdravstvenog turizma dva posto u prihodima turizma Hrvatske, a stručnjaci procjenjuju da postoji potencijal za čak milijardu eura godišnjeg prometa te udio od 15 posto.

S obzirom na to da je većina specijaliziranih bolnica u državnom vlasništvu, administrativno im je gotovo nemoguće okrenuti se tržištu jer im u tom slučaju postaju nadležna dva ministarstva, zdravstva i turizma, i neophodna je dvostruka dokumentacija. Kočnica za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji onemogućava kategorizaciju bolničkih ustanova za turističku djelatnost. U sadašnjem obliku, nisu moguća niti korištenja bespovratnih fondova za javne toplice i lječilišta, a uzor nam mogu biti privatizirane toplice u Sloveniji koje su EU sredstvima kvalitetno obnovljene. Za razvoj zdravstvenog turizma nužna je i pripadajuća gastronomska, kulturna i ekološka ponuda.

oftalmološke kirurgije. Estetska kirurgija u stanju je ponu-diti ‘one day surgery’ (jednodnevne kirurške zahvate). Za neke tretmane estetske medicine cijene u Hrvatskoj su i do 65 posto niže. Prema istraživanju CroMedicora, prosječna cijena podizanja ženskih grudi u Italiji je oko 6.200 eura, dok je u prestižnim hrvatskim klinikama cijena u pravilu manje od 3.000 eura. Slično tome, operacija nosa u Velikoj Britaniji iznosi 4.700, u Italiji 4.500, dok je u Hrvatskoj cijena istog zahvata tek 1.500 eura. U susjednoj Sloveniji cijene mnogih estetskih tretmana su i više 1.000 eura sku-plje nego kod nas.Za iskustva s inozemnim pacijentima pitali smo i sugovor-nice iz naših poliklinika.-Estetska kirurgija posebno je atraktivna stranim pacijen-tima, ali sve je više interesa i za naše druge centre mini-malno invazivne kirurgije, poput urološkog centra, centra za spinalnu kirurgiju i terapiju boli, abdominalnu kirurgi-ju te centra za vene i laserske medicine - kazala je ravnate-ljica Specijalne bolnice Medico koja posjeduje TEMOS cer-tifikat Quality in International Patient Care (certifikat za pružanje kvalitetne usluge međunarodnim pacijentima).-Inozemni pacijenti koriste naše usluge najviše preko stra-nih osiguranja za dijagnostičke postupke MR, SMCT i PET/CT, a pojedinačno iz područja estetike u segmentima liječenja matičnim stanicama - komentirala je ravnateljica Poliklinike Medikol.-Poliklinika CZO ima veliko iskustvo u radu s inozemnim pacijentima, i to u svim svojim djelatnostima. Zadovolj-stvo inozemnih korisnika tim je veće što se pregled u potpunosti može obaviti na engleskom jeziku. Zahvati iz područja estetike lica nisu ništa češći kod inozemnih u od-nosu na domaće klijente - kazala je prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić.

Turističke agencije specijalizirane za zdravstveni turizamUnatoč tomu što se ne možemo usporediti s najuspješni-

jom destinacijom zdravstvenog turizma, Dubaijem, koji je lani zdravstvenim uslugama privukao pola milijuna turista i koji za inozemne turiste ima posebne čarter li-nije, prevoditelje i zdravstvena osiguranja, i na našemu tržištu razvijaju se brojni oblici privlačenja inozemnih gostiju-pacijenata. Na Kvarneru, koji zbog ljekovitosti ima povijest od 170 godina organiziranog zdravstvenog turizma, organiziraju poslovne radionice i studijska pu-tovanja namijenjena stranim agentima specijaliziranima za zdravstveni turizam kojima se predstavljaju hoteli-jeri, turističke agencije, zdravstvene ustanove, klinike i terme.Sve je više turističkih agencija specijaliziranih za pro-midžbu i organizaciju ponuda zdravstvenog turizma, poput CroMedicor, Smart travel, medCroatia i Croatia Medical Travel, koji klijentima nude ponude zdravstve-nih objekata, međunarodno kvalificiranih liječnika i stručnjaka, njege i popratnih objekata wellnessa, organi-zacije putovanja, raznih transfera i smještaja te pomoć u svladavanju jezičnih barijera.

HTI: Health Tourism Industry Conference u Rovinju u veljači 2017.Sedma Health Tourism Industry konferencija, najveći europski B2B skup posvećen usponu tržišta zdravstve-nog turizma u svijetu, održat će se Rovinju od 28. velja-če do 2. ožujka 2017. u hotelu Lone. Organizirana je s „tri događaja u jednom“: konferencija, summit asocija-cije međunarodnih luksuznih hotela te festival Taste the Mediterranean.U prvom planu bit će vrhunska gastronomija, kultura i food dizajn, te umjetnost življenja. Na programu su edukativni paneli i interaktivne radionice na kojima će sudjelovati ugledni predavači, međunarodni znanstve-nici i umjetnici, novinari te proizvođači hrane, vinari i uljari.

Privatne poliklinike umanjuju stres

oko neizvjesnosti daljnjeg liječenja, čekanja na dugim listama, pogrešno

ispisanim uputnicama, zagubljenim nalazima

i sličnim obilježjima javnoga zdravstva.

Event management

Za rast i dalje nedostaje kvalitetnija promidžba destinacije na ključnim tržištimaOrganizacija događanja složen je i vrlo često dugotrajan proces koji nekad može trajati godinama. Na tom putu treba paziti na puno detalja, što zahtijeva dosta vremena i prostora, ali kako se pri tom nešto ne bi propustilo ili zanemarilo, najpametnije je organizaciju povjeriti profesionalcima kojima je to svakodnevni posao.

Turističko tržište postaje izrazito konkurentno i sve je veća potreba razvoja nove destinacijske ponude i proizvoda jedinstvenih doživljaja i turističkih paket aranžmana turizma posebnih interesa.

Hrvatska je sigurna destinacija za organizaciju događanja, bilo koje vrste. Nažalost, sve se manje zemalja može svrsta-ti u ovu kategoriju. Prednost je to koja bi se trebala znati višestruko iskoristiti, a ponajviše kod privlačenja posjetitelja različitih događanja: poslovnih, stručnih, zabavnih.

Luksuzni i poslovni turizam - dobitna kombinacija za uspješnost destinacijeKojim kongresnim kapacitetima raspolaže novootvoreni luksuzni D-Resort Šibenik, upitali smo Nenada Tatarinova, generalnog direktora.-D-Resort Šibenik ima moderno opremljenu dvoranu za sa-stanke kapaciteta do 200 ljudi, koja se može pretvoriti u tri manje luksuzne sobe. Idealan je za organizaciju prezentacija, sastanaka, brainstorminga ili kreativnih radionica. Događaje u zatvorenom možemo upotpuniti različitim opcijama na otvorenom, od događaja na krovu hotela sa spektakularnim pogledom na grad Šibenik, događaja na glavnom trgu resorta ili u amfiteatru iz kojeg se pruža pogled na dio marine na-mijenjen superjahtama – rekao je Tatarinov, dodavši da su ove godine organizirali prezentacije luksuznih automobila, različite događaje koji su okupili hrvatsku i svjetsku po-slovnu elitu, a tijekom jeseni očekuju slične aktivnosti koji će dodatno doprinijeti pozicioniranju Šibenika kao destina-cije za poslovna događanja. Zahvaljujući vrlo pozitivnim iskustvima, neke od tvrtaka već su najavile da će se vratiti i sljedeće godine.

Dubrovački Vrtovi Sunca raspolažu velikim brojem prosto-ra za kongrese i događanja koji uključuju Dvoranu Soderi-ni s 900 sjedećih mjesta, dodatnih 8 dvorana za sastanke, prostrani izložbeni prostor, kao i brojne vanjske lokacije, od kojih su najpopularnije lokacije Sunset bazen, restoran Giardino, terasa na krovu, te Oak Tree, vanjska lokacija s mogućnošću postavljana šatora za 1000 osoba. -U Dubrovačkim Vrtovima Sunca ova je godina ponovno bila iznimno uspješna u MICE segmentu poslovanja s preko 60 različitih kongresa, sastanaka i događanja, među koji-ma se posebno ističu globalni trening Mercedes Benza za 12 tisuća sudionika, međunarodna konvencija Hyundai te ekskluzivni međunarodni financijski kongres NeMa – navo-di Perica Andrić, direktor prodaje i marketinga. Najave za 2017. godinu su vrlo dobre - Dubrovački Vrto-

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

vi Sunca odabrani su kao destinacija globalne prezentacije novog modela Nissan Micre, koja će baš u Dubrovniku doživjeti svoje svjetsko predstavljanje. Prema najavi, ovaj tromjesečni Nissanov event će, osim internih treninga i prezentacija za 7000 delegata, također okupiti i više od 500 novinara iz cijelog svijeta.

Destinacijski management u poslovnom turizmuUdruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, HTZ-om i podrškom sustava turističkih zajednica tijekom 2016. godine realizi-ra program edukacije za javni i privatni sektor te poduzi-ma potrebne aktivnosti na stvaranju klastera destinacijskih management kompanija za osam turističkih regija/klaste-ra. Aktivnosti razvoja turističkih proizvoda provode se u 8 turističkih regija/klastera (Istra, Kvarner, Grad Zagreb, Središnja Hrvatska, Slavonija, Lika i Karlovac, Dalmacija – Šibenik, Dalmacija – Dubrovnik), a ključna aktivnost ovog procesa jest provođenje 4 radionice u svakom od spomenutih turističkih regija/klastera (ukupno 32 radionice).

Očekivani rezultati zajedničkih radionica su podignuta svijest o potencijalima razvoja turizma posebnih interesa u lokalnim zajednicama, educirani djelatnici turističkih agen-cija i turističkih zajednica o razvoju turizma posebnih inte-resa i trendovima u turizmu, unaprijeđena suradnja javnog i privatnog sektora za upravljanje destinacijom, identifikacija nositelja posebnih kompetencija, analiza do sada razvijenih složenih turističkih proizvoda, formuliranje odrednica mar-keting plana za pojedine proizvode i linije proizvoda. U prvom krugu ukupno je realizirano 8 radionica u razdo-blju između 25. travnja i 10. svibnja 2016., dok je u drugom krugu realiziran jednak broj radionica u razdoblju između 30. svibnja i 15. lipnja 2016. godine. Treći ciklus radionica provodio se u rujnu, a četvrti se planira za studeni/prosinac ove godine.

Inovativnost u organizaciji događanja - od originalne teme eventa do savršene organizacije Kako kaže Ranko Filipović, Executive Manager u agenciji za organizaciju poslovnih događanja PerfectMeetings.hr, inova-tivnost je važna uvijek i u svakom poslu pa naša industrija


nije u tome drugačija od ostalih. -Sama organizacija događanja složen je i vrlo često dugotra-jan proces koji nekad može trajati godinama – npr. orga-nizacija međunarodne konferencije traje najčešće od dvije do četiri ili više godina, koliko prođe od prve ponude pa do konačne realizacije. Na tom putu treba paziti na puno de-talja, što zahtijeva dosta vremena i prostora, ali kako se pri tom nešto ne bi propustilo ili zanemarilo, najpametnije je organizaciju povjeriti profesionalcima kojima je to sva-kodnevni posao – navodi Filipović

Što sve može biti tema događanja te kako privući što veći broj posjetitelja? Uzmimo za primjer festival Dolce Vita u Rovinju - vintage festival koji se od 11. do 14. svibnja održao na glavnom trgu u Rovinju te u turističkom naselju Amarin.Na glavnom trgu u centru Rovinja te na raznim lokacija-ma u turističkom naselju Amarin, svega četiri kilometra udaljenom od grada, čitav niz umjetnika, glazbenika i raznih entuzijasta koji slave retro kulturu sredine prošlog stoljeća, dočarali su uzvanicima kako je izgledao 'slatki život' tog razdoblja. Kao i u prethodna dva izdanja Dolce Vite, posje-titelji festivala mogli su uživati u nastupima vodećih eu-ropskih swing, rock’n’roll i rhythm’n’blues izvođača, u izložbama oldtimera i vespi, kao i vintage namještaja i vi-nila, u modnim revijama i nastupima raznih DJ-eva te u burlesque nastupima Ane Perduv, koreografiranim specijal-no za ovaj festival. U rujnu je na Hvaru u hotelu Amfora održan trodnevni Yoga festival na kojem su svi zaljubljenici u holistički pristup vježbanju i zdravlju uživali u predavanji-ma, radionicama i satovima priznatih svjetskih učitelja, nu-tricionista i umjetnika uz zvukove glazbenika različitih sti-lova glazbe. Organizatori festivala, Liz Huntly i Rolandom

Jenschom, kažu kako su prvi festival održali na maloj farmi u ruralnom Ontariju u Kanadi. Od tada su održali festivale u Berlinu, Koelnu i Goi, te istovremeno nastavili festival u Ontariju.

Zagreb sve važnije odredište za poslovna događanja Prema podatcima Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba, u prošloj su godini održana 233 poslovna skupa. Budući da je u prvih pet mjeseci 2016. održano 115 poslovnih skupova, može se očekivati da će ova godina također donijeti porast njihova broja, a time i nove šanse za napredovanje na prestižnoj ICCA ljestvici.Zagreb je 2015. godine na ljestvici međunarodne kongresne asocijacije ICCA napredovao 15 mjesta u odnosu na pre-thodnu godinu. Tako se glavni grad Hrvatske sada nalazi na 64. mjestu od ukupno 373 grada iz cijeloga svijeta. Popular-nost Zagreba kao kongresne destinacije proizlazi iz njegove turističke atraktivnosti, ali i sve bolje kongresne i prometne infrastrukture.

Podrška u organizaciji događanja - kada angažirati agenciju?Ranko Filipović smatra kako je gotovo uvijek sigurnije angažirati agenciju za stručnu pomoć oko organizacije. -U mnogim slučajevima, Zakon o pružanju usluga u tu-rizmu obavezuje organizatora na angažiranje agencije. No, kada to i nije zakonska obaveza, to je trošak koji se itekako isplati u odnosu na kvalitetu organizacije i krajnji rezultat radi kojega se događanje i organizira – a to je zadovoljstvo, kako organizatora/klijenta, tako još i više njegovih sudio-nika. Kakvu će sliku oni ponijeti o samom organizatoru, u ogromnoj mjeri, ovisi o tome kakva je bila cjelokupna or-ganizacija nekog događaja – zaključuje Filipović. Također dodaje kako su hrana i piće nešto što će sudionici pamtiti po dobrom ili lošem iskustvu, i to će prenijeti svom kru-gu ljudi. Zato valja od klijenta dobiti što više informacija o sociodemografskoj slici sudionika događanja i shodno tome, ali i raspoloživom budžetu, prilagoditi ponudu hrane i pića izbalansiravši sve relevantne kriterije.

Kako poslovnim događanjima nadograditi najuspješniju turističku sezonu HrvatskeHrvatska je vrlo poželjna i sigurna destinacija za orga-nizaciju događanja, no kako to iskoristiti te poslovnim događanjima nadograditi najuspješniju turističku sezonu Hrvatske?-Hrvatska je u svijetu sve više prepoznata kao destinacija za organizaciju različitih događaja. Međutim, kada govori-mo o segmentu luksuznog turizma, odnosno o organizaciji događaja za vodeće svjetske i hrvatske kompanije, postoji puno prostora za poboljšanje. Suvremenih i multifunkcio-nalnih kongresnih kapaciteta je malo, a gosti traže i dodatne sadržaje, poput kvalitetnih restorana, trgovina i mjesta za obilazak tijekom slobodnog vremena. Takvih sadržaja ne-dostaje, a oni malobrojni u pravilu ne rade izvan sezone – mišljenja je Nenad Tatarinov.-Hrvatska i Dubrovnik doista su prepoznati kao sigurne de-

Atraktivne lokacije za evente u primorskoj i kontinentalnoj HrvatskojDobri organizatori uvijek su u potrazi za novim, atraktivni i neobičnim lokacijama za evente svojih klijenata, te se natječu koji će biti originalniji, i, naravno, posjećeniji. U Karlovcu je krajem listopada svečano otvoren prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj i jedan od većih u ovom dijelu Europe: Aquatika - Slatkovodni akvarij Karlovac. Kao pravo moderno arhitektonsko remek djelo u izvedbi studija 3LHD, Aquatika je i za-nimljiv prostor za organizaciju evenata.

U sklopu akvarija je i kongresna dvorana, s kapacitetom 100 osoba u kino postavu, te edukacijska dvorana koja je pogodna kao prostorija za pauze, a može se iznajmiti i znanstvena čitaonica. Tu je i manja dvorana za sastanke, kapaciteta do 8 osoba u uredskom dijelu objekta. Predviđena je mogućnost najma i cijelog objekta za po-sebna događanja – tada se, uz određene uvjete, akvarijski postav zatvara za vanjske posjetitelje i kongresni prostori su na raspolaganju organizatoru. Hvar je i dalje na listi najtraženijih destinacija za vjenčanja, medene mjesece te momačke i djevojačke zabave. Ove će se godine ondje vjenčati čak 88 parova na više od deset svjetskih jezika. Kako kaže Nikolina Pijanović, organizatorica vjenčanja iz Sunčanog hvara, za torte na pet katova potrošit će se 150 kg čokolade, više od 60 kg orašastih plodova i 1000 svježih cvjetova. U posljednjih nekoliko godina samo se na lokacijama Sunčanog Hvara vjenčalo gotovo 200 parova iz svih krajeva svijeta, a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, SAD-a i skandinavskih zemalja.

Zagreb je 2015. godine na ljestvici

međunarodne kongresne asocijacije ICCA napredovao 15 mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Event management Event management


stinacije za organizaciju poslovnih događanja, ali ono što i dalje nedostaje za rast ovog poslovnog segmenta je kvalitet-nija promidžba destinacije na ključnim tržištima, kao i bolja avio povezanost s glavnim svjetskim hubovima, posebice u razdoblju van visoke sezone - kaže Perica Andrić.

Novootvoreni hoteli i kapaciteti za eventeOve se godine u Hrvatskoj najavljuje otvorenje 40 novih i renoviranih hotela, kampova, turističkih naselja i aparthote-la, kako je u lipnju najavio Poslovni dnevnik.Na Kvarneru je u lipnju otvoren renovirani hotel Padova, hotelske grupacije Imperial d.d. u hotel visoke kategorije (4*). U lipnju se otvorio Vinotel u Vrbniku na otoku Krku, prvi hrvatski hotel posvećen vinu (muzej vina).Hotelska kuća Jadran d.d. Crikvenica podigla je kategorije hotela Omorika s 3* na 4* s ukupno 115 soba i 230 ležajeva i all inclusive ponudom. Prvi je to objekt u povijesti Jadrana d.d. s tako visokom kategorizacijom. Nakon prošlogodišnje prve faze uređenja, ukupna vrijednost druge faze investicije u 2016. godini je 7,8 milijuna kuna. Bivši hotel Varaždin, danas hotel Katarina, podignut je 2* na 4* te je on najveća ovogodišnja investicija Jadran d.d. Crikvenice, budući da će biti u potpunosti adaptiran i no-voopremljen.Na Kvarneru se ponovno otvara i hotel Crikvenica - kapaci-tet hotela je 73 sobe, odnosno 140 ležaja, nalazi se u strogom centru Crikvenice, planira se preuređenje u hotel s 4*.

U Istri Maistra gradi Hotel Amarin, obiteljski hotel s autentičnim zabavnim i znanstvenim programom fokusira-nim na aktivnosti koje stvaraju sreću. Nedavno je otvoren

boutique hotel Rivalmare u Novigradu, investicija vrijedna 15 milijuna kuna. U Istri se planira i renoviranje smještajnih jedinica u vlasništvu Istraturista – Hotel Sipar i Kamp Park Umag, Hotel Maestral Lagune Novigrad (Aminess), Auto-kamp Bijela Uvala Plave lagune, kao i Hotel Delfin, TN L. Bellevue, te Hotel Laguna Materada.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hotel Bellevue u Orebiću kompletno je obnovljen. Najavljene su investicije u Hotel More u Dubrovniku, Hoteli Plat te hotel u Impor-tanne Resortu, čije je otvorenje planirano sljedeće godine.U Splitsko-dalmatinskoj županiji tvrtka Manas širi kapaci-tete Hotela Cornaro, Sunčani Hvar d.d. podiže kategoriju svojih kapaciteta, a otvorenje je doživio i hotel Pharos. Novi objekti rade se u Turističkom kompleksu Romana tvrtke Romana u Makarskoj, tvrtka Veneficus Romana gradi Bou-tique hotel Bačvice u Splitu, u Solinu se gradi hotel Porta Salona tvrtke Dolis inženjering, a u Baškoj Vodi renovira se postojeći objekt Grand hotel Slavija.U Šibensko-kninskoj županiji u sklopu hotela Olympia u Vodicama radi se novi objekt, obnavljaju se depadanse hotela Punta, renovira se kreditom iz EU fondova aparthotel 'Hotel Say Millenium', u Skradinu gradi se novi objekt aparthotel Bonaca. U Solarisu se potpuno obnovio hotel Jure, u Skradi-nu je renoviran hotel Skradinski buk. Na otoku Obonjanu 1500 smještajnih jedinica otvara se ove, a strani investitor Sound Chanel, nacionalni turistički operator CMT i ope-rativna kompanija Gratiosus za sljedeću godinu najavljuju udvostručenje smještajnih kapaciteta.

U Zadarskoj županiji, u gradu Zadru, nedavno je otvoren Hotel ZaDar****. U ovoj godini planirano je otvorenje Al-mayer Heritage Hotel & Art Gallery****, boputique hotela s 9 soba. Vrijednost investicije je 7,5 milijuna kuna, a inve-stitor je tvrtka Pelagos.

Blue Sun ulaže u Bizovačke toplice, ukupna vrijednost investicije je 100 milijuna kuna, a kompletan dovršetak očekuje se sljedeće godine. U Sisačko-moslavačkoj županiji, u Brežanama Lekeničkim u posljednjoj je fazi gradnje ho-tel Dvorac Jurjevac, investitor je Mare Nostrum d.o.o., ho-tel će imati 4 zvjezdice i 48 ležajeva. U Krapinsko-zagorskoj županiji započinje izgradnja novog hotela s 4* od 90 soba i kongresnim centrom za 400 osoba. Rok završetka radova je jesen 2017.godine. Rekonstruira se i Hotel Villa Magda-lena u Krapinskim Toplicama, gdje će se smještajne jedini-ce povećati s 9 na 24, vrijednost investicije, tvrtke iVIZIJA d.o.o. iznosi 2 milijuna eura, a planiran je dovršetak sljedeće godine. U Stubičkim Toplicama obnavlja se hotel Matija Gubec te počinje i izgradnja novog hotelijersko-turističkog centra STUBAKI. U Termama Tuhelj ove godine planira se investicija obnove interijera jednog dijela hotela Well**** . U Gradu Zagrebu Hotel Sheraton je u posljednjoj fazi reno-vacije, a u lipnju je počela obnova dijela soba i javnih pro-stora hotela Westin. Dok se u Zagrebačkoj županiji adaptira Hotel Bunčić u Vrbovcu te gradi novi hotel Garden Hill u Velikoj Gorici.

Strukovna događanja u najaviRSVP, prvi festival koji okuplja stručnjake iz event industrije iz Hrvatske i regije, održat će se u Hypo Event centru u Zagrebu 30. studenog i 1. prosinca. Drugo izdanje festivala do-nijet će bogat program koji će sudionicima iz sektora marketinga, odnosa s javnošću, pro-daje i digitalnih rješenja dati nova znanja. Predstavit će se neka nova tehnološka rješenja i noviteti koji upravljanje eventima čine učinkovitijim, kvalitetnijim i kreativnijim te kvalita-tivno i kvantitativno mjerljivim.

Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma organizira peto godišnje okupljanje struke te novi ciklus certificiranja kongresnih profesionalaca, a održat će se u Kongresnom centru Forum Zagreb, 6. prosinca. Glavna tema je suradnja kongresne industrije i asocija-cija (neprofitnog sektora), koju će analizirati vrsni predavači iz Europe. Forum će ujedno biti i prigoda kolegama profesionalcima iz industrije ne samo za druženje i razmjenu isku-stava, nego i upoznavanje s novostima iz struke te s radom HUPKT-a. Kao i dosadašnjih godina, na Forumu će se dodijeliti godišnje nagrade 'Ambasador hrvatskog kongresnog turizma'.

HUPKT započela je u prosincu 2015. godine provedbu projekta certificiranja profesiona-laca u poslovnom turizmu (kongresi, incentive, eventi). Prvi je ciklus završen u siječnju 2016. godine, kada je 39 profesionalaca iz cijele Hrvatske uspješno završilo projekt i steklo stručni naziv Certified Croatian Meetings & Events Professional. S projektom se nastavlja i ove godine. Prva cjelina koja obrađuje temu organizacije skupova održavat će se od 6. do 7. prosinca, dok će druga cjelina krajem siječnja 2017. obraditi temu Hrvatske kao MICE destinacije, nakon čega će uslijediti praktični rad po grupama i online ispit.

Suvremenih i multifunkcionalnih

kongresnih kapaciteta je malo, a gosti traže

i dodatne sadržaje, poput kvalitetnih

restorana, trgovina i mjesta za obilazak tijekom slobodnog

vremena.

Event management Event management

Drugo izdanje RSVP event festivalaCilj RSVP event festivala je educirati i unaprijediti struku koja se često percipira kao usputna kategorija unutar segmenta marketinga ili odnosa s javnošću. Stoga je i osmišljena strukovna nagrada Attend, koja će se ove godine prvi put dodijeliti u 8 kategorija.

Novost u programu su radionice na kojima će sudionici imati priliku steći nova znanja o organizaciji evenata.

RSVP, prvi festival koji okuplja stručnjake iz event in-dustrije iz Hrvatske i regije, održat će se u Hypo Event centru u Zagrebu 30. studenog i 1. prosinca 2016. go-dine. Drugo izdanje festivala koji okuplja event indu-striju donijet će bogat program koji će sudionicima iz sektora marketinga, odnosa s javnošću, prodaje i digi-talnih rješenja dati nova znanja. Predstavit će se neka nova tehnološka rješenja i noviteti koji upravljanje eventima čine učinkovitijim, kvalitetnijim i kreativni-jim te kvalitativno i kvantitativno mjerljivim.

Prvi dan će se festival baviti eventima koji doprinose razvoju destinacije, od kongresnog turizma do evenata šireg spektra koji donose značajnu korist lokalnoj za-jednici i državi. Razgovarat će se i o strategiji razvoja zabavne event industrije, a u raspravi će sudjelovati nadležne institucije i predstavnici organizatora velikih događanja.

Drugi dan festivala bit će posvećen tehnologiji koja tran-sformira event industriju – predstavit će se novosti i tehnologije koje dolaze, od mobilnih aplikacija i korištenja audio-vizualnih noviteta do wearablesa, raznih softvera i virtualne stvarnosti. Novost u programu su radionice na kojima će sudionici imati priliku steći nova znanja o orga-nizaciji evenata. Program konferencije dostupan je na web stranici www.rsvp.hr.

Cilj festivala je educirati i unaprijediti struku koja se često percipira kao usputna kategorija unutar segmenta marke-tinga ili odnosa s javnošću.

Prošle je godine održano premijerno predstavljanje samog festivala, nazvano svojevrsnim nultim festivalom, gdje se uz najavu ovogodišnje Attend nagrade kroz dva dana publici predstavio i sam format festivala. Pred oko 300 su-dionika, 26 predavača dotaklo se najaktualnijih tema event industrije, ali se raspravljalo i o konkretnim rješenjima kroz 3 organizirane panel rasprave.

Dođite na RSVP, naučite nešto novo i uživajte u druženju s kolegama!

Prva dodjela godišnjih nagrada ATTENDTijekom drugog izdanja RSVP festivala prvi put će se dodijeliti godišnje nagra-de ATTEND za najbolje dosege u organizaciji različitih tipova evenata. ATTEND se dodjeljuje u 8 kategorija: Najbolji B2B / B2C / Interni event, Najbolji event predstavljanja proizvoda ili usluge, Najbolji kongres / konferencija / sajam, Najbolji sportski event, Najbolji glazbeni event, Najbolji kulturni event, Najbolji neprofitan / društveno koristan event i Najbolji online event. Ocjenjivat će ih stručni žiri sa-stavljen od domaćih i inozemnih event stručnjaka, a namjera je dodjelu učiniti tradi-cionalnom, odnosno pozicionirati Attend kao godišnju strukovnu nagradu.Prijave su besplatne i možete se prijaviti u više kategorija istovremeno na www.rsvp.hr/attend.


Konferencije

„9. Weekend oduševio je sve posjetitelje, ponovo smo podigli ljestvicu sami sebi, a sve to dobra je priprema za jubilarno 10. izdanje koje ćemo pripremiti sljedeće godine”, zaključio je Tomo Ricov, direktor Festivala.

Weekend Media Festival i ove je godine u tri inten-zivna dana definirao ključne trendove i izazove u komunikacijskoj i medijskoj industriji. Potrošači su

Weekend Media Festival i ove je godine

u tri intenzivna dana definirao ključne

trendove i izazove u komunikacijskoj i medijskoj industriji.

Definirani ključni trendovi i izazovi u komunikacijskoj i medijskoj industrijiVelikim koncertom Ljetnog kina powered by Jägermeister, ove je godine završilo i 9. izdanje Weekend Media Festivala. Stara tvornica duhana u Rovinju ugostila je 156 govornika i više od 4000 medijskih, marketinških i PR profesionalaca. Na najvećem događanju medijske i komunikacijske industrije u regiji sudjelovalo je i preko 400 studenata iz cijele regije te oko 550 akreditiranih novinara. Weekend je održan pod pokroviteljstvom Adris grupe.

zatrpani sadržajem na svim platformama i najveći je izazov oglašivača i medija kreirati kvalitetan i efikasan sadržaj te doprijeti do ciljane publike.

„Ciljano smo imali panele o programmatic adver-tisingu, native oglašavanju i navikama najvećih potrošačkih skupina. Na pozornicu smo prvi put dove-li i tinejdžere, što se pokazalo sjajnom idejom. Bili su iskreni i genijalni te su nam, između ostalog, poručili da im je Facebook bezveze i nije toliko ‘in’ kao što smo mislili”, kaže Nikola Vrdoljak, direktor programa.

Prvi dan Weekenda otvorio je američki lovac na sportske talente Shawn Pecas Costner, koji je iznena-dio objavom da u Hrvatskoj traži NBA talente. Poručio je da je uz naporan rad moguće ostvariti američki san bilo gdje na svijetu. Druga velika inozemna zvijezda, futurist Gary Whitehill, smatra da je ključno uhvatiti kreativnu energiju i spojiti ju s pravom tehnologijom kako bi napravili promjenu i donijeli korist.

Predsjednik uprave HT-a, Davora Tomašković, izazvao je veliki interes publike i ispričao kako se školovao te na koji je način gradio karijeru u više različitih indu-strija. „Tehničko znanje može se lako i brzo savlada-ti. Pravi stav i pristup poslu teže se uči”, zaključio je Tomašković.

O tome se govorilo i na panelu „Obrazovanje i

Konferencije

budućnost”. Boris Jokić, bivši voditelj cjelovite ku-rikularne reforme, poručio je da Hrvatska zadnjih 26 godina stoji na mjestu, škole su iz industrijskog doba, a učenici koji iz njih izlaze zaostaju za svojim vršnjacima u drugim zemljama.

Također, ove godine Weekend je ugostio i nekoliko izložbi. Izložba „The Happy Danes“ nastojala je ra-svijetliti zagonetku visoke razine sreće u Danskoj te doprinijeti raspravi o tome kako možemo mjeriti napredak naših društava i poboljšati kvalitetu života. Izložba o Vladi Divljanu, odnosno dokumentarna izložba inspirirana životom i radom Vlade Divljana, svojevrsno je malo nepretenciozno podsjećanje na refleksiju njegovog utjecaja na razvoj urbane kultu-re regije bivše Jugoslavije. Njegov glas je arhetipski zvuk jugoslavenske pop kulture, kako u prenesenom smislu, tako i u doslovnom. U multimediji sačinjenoj od Vladine obiteljske kolekcije predmeta i instrume-nata, kao i njegovim dosad široj javnosti nepozna-tim fotografijama ove ste godine mogli uživati samo na Weekendu! Još jedna izložba koja je apsolut-no oduševila posjetitelje ovogodišnjeg Weekenda bila je i virtual reality izložba o Nikoli Tesli. Kako izgleda stajati pored Tesle u njegovoj hidrocentra-

li na Nijagarinim vodopadima, asistirati mu u Co-lorado Springsu ili biti u njegovoj sobi u čuvenom hotelu New Yorker? Posjetitelji Weekenda otkrili su na VR izložbi „Doživi Teslu” u sklopu Weekend Media Festivala! Večernji dio programa bio je prvu večer rezerviran za Hladno pivo powered by Laško, dok je druga večer bila rezervirana za Lampshade Media koji predstavlja Who See, a nakon njih slije-dio je Tomo In Der Muhlen u dvorani Vrt, dok je vikendaše u Pepermint klubu zabavljao DJ Peppe & poznati glumac Sergej Trifunović.

Na BalCannesu su proglašeni najbolji projekti i agen-cije u regiji. Titulu najbolje agencije BalCannesa odnijela je agencija Pristop iz Slovenije, a najboljim projektom oglašivači su ocijenili Men all over the world are crying, agencije Studio Sonda. Četvrtu go-dinu zaredom na Weekend Media Festivalu proglašeni su najbolji digitalni radovi. Sa sveukupno 130 prija-va u devet kategorija, SoMo Borac se etablirao kao jedna od vodećih regionalnih digitalnih nagrada. I ove je godine dvadeset članova žirija i predselekcijskog žirija ocjenjivalo najbolje Facebook stranice, digitalne kampanje, web stranice, mobilne aplikacije i radove na svim drugim digitalnim platformama.


Poslovni pokloni

76

Uvijek je lijepo dobiti poklon, no kada je taj poklon s posebnom pažnjom odabran/izrađen baš za vas, to se pamti. Naravno, neće sam poslovni poklon pri-donijeti tome da neka tvrtka ostane vaš partner, ali sigurno je da ćete s većim zadovoljstvom surađivati s onim partnerima za koje znate da su uložili dodat-ni trud oko vas.

O poslovnom smo darivanju razgovarali sa Sašom Jurkovićem, direktorom portala posao.hr. Na pitanje utječe li mali gospodarski rast kojem svjedočimo u posljednjih nekoliko mjeseci i na ovaj dio poslova-nja, Saša Jurković odgovara kako je oporavak trži-šta u zadnje dvije godine doveo do toga da tvrtke opet ulažu veća financijska sredstva u budžete za poslovne poklone. Kriza se osjetila donedavno i u poslovnom darivanju za blagdane kada su pokloni bili puno skromniji i upućivali su se na puno manji broj poslovnih partnera, obično samo na one najve-će/najvažnije.Budžeti za poklone ovise o profitabilnosti tvrtke, važnosti održavanja partnerskih odnosa i marketin-škim budžetima. Pokloni variraju - od vikend pu-

tovanja u europske destinacije, skupih butelja vina, perso-naliziranih poklona (oprema za jahanje ili golf s ugraviranim detaljima), poklon bo-nova u ekskluzivnim dućanima, pa sve do novčanih donacija hu-manitarnim udrugama u ime osobe koja po-klon prima. Vrijedno-sti poslovnih poklona mogu varirati od ne-koliko tisuća kuna (pa čak i eura) do doslovno nekoliko kuna, ovisno o važnosti partnerskog odnosa s osobom kojoj

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Još jedna godina ide svome kraju, a novi nam prosinac donosi hladnije dane, ali i tople poslovne običaje. Uobičajena je poslovna praksa u to doba godine prisjetiti se svojih poslovnih partnera i zaposlenika te njihovu vjernost nagraditi prigodnim poslovnim poklonom. Običaji se ne mijenjaju, ali poslovni pokloni prolaze kroz malu evoluciju zahvaljujući promjenama koje se događaju u društvu. Stoga se sve više pažnje posvećuje personalizaciji poklona, a pokloni su sve češće vezani uz zdrave životne navike, opuštanje te na neki način i oni usmjeravaju prema pozitivnim novogodišnjim odlukama koje više-manje svi u to doba donosimo.

Dobri poslovni običaji za vrijeme blagdana

Svijest o važnosti kupovine i promicanja domaćih proizvoda je

na sve većoj razini pa će se na inicijativu odabira

ovakvih poslovnih poklona uvijek gledati

blagonaklono.

je poklon namijenjen. Sama vrijednost poklona ne mora biti najvažnija – više se cijeni da je dar primje-njiv, zanimljiv i vrijedan osobama kojima se daruje, naglašava Jurković. To znaju biti razni gadgeti kojih nema za kupiti u redovnoj prodaji, bombonjere/slat-kiši koji su originalni... Za tvrtke koje ne raspolažu velikim budžetima za poslovno darivanje, poželjno je ići na sigurnu, ali uvijek dobrodošlu varijantu - kolače ili tortu u kojima će više zaposlenika uživati i počastiti se. Ponekad je i prezentacija samog poklo-na važna - neke tvrtke angažiraju svoju maskotu ili Djeda Mraza da uručuje poslovne poklone, a budu-ći da je blagdansko vrijeme ono doba godine kada obično vlada malo opuštenije raspoloženje - takvi potezi su jako dobro prihvaćeni od strane poslovnih partnera i njihovih zaposlenika, u zaključku dodaje Saša Jurković.

Domaće je domaće! Prednosti darivanja domaćim proizvodima su više-struke, bilo da se radi o tome da su pokloni nami-jenjeni domaćim ili stranim poslovnim partnerima, ili pak da se pripremaju za zaposlenike. Najčešće se tu radi o raznim gastronomskim delicijama i pićima, ali postoji i cijeli niz drugih zanimljivih domaćih proizvoda poput pripravaka od eteričnih ulja, čaje-va, sapuna, krema… Svijest o važnosti kupovine i promicanja domaćih proizvoda na sve je većoj razini pa će se na ovakvu inicijativu uvijek gledati blago-naklono.

Jedna od takvih pozitivnih hrvatskih priča je projekt koji je pokrenula tvrtka GoGreen Tržnice d.o.o. Radi se o tržnici domaćih proizvoda u Novom Zagrebu, koja funkcionira i putem online sustava i na kojoj se mogu kupiti proizvodi domaćih proizvođača koje vam dostavljaju kući. Naime, ova je tvrtka okupila domaće proizvođače hrane - voća, povrća, mliječ-nih proizvoda, mesa, meda itd., a u svojoj su ponudi obuhvatili i kozmetičke proizvode, ispričao nam je voditelj razvoja, Alan Slapar. Jedan od njihovih in-teresantnijih proizvoda je tzv. Healthy Box - kutija zdravih proizvoda sastavljena po preporuci nutrici-Limitirana linija predikatnih vina Iločkih podruma

Poslovni pokloni

onista, koja osim kvalitetnih namirnica sadrži i re-cepte za pripremu dostavljene hrane. Poklon bonovi GoGreena doista su zanimljiva ideja za poslovni poklon, bilo za partnere ili za zaposlenike. Košari-cu zdravih domaćih proizvoda svatko bi zapamtio kao uistinu originalan poslovni poklon, pogotovo ako tome dodate da su pokloni u GoGreenu vješto složeni prema regijama u Hrvatskoj i lijepo aranži-rani u pletenim košarama, pa svoje partnere možete ugodno iznenaditi istarskom, dalmatinskom ili sla-vonskom košarom.

Vrhunski gastronomski i enološki doživljajVrhunski gastronomski i enološki poslovni pokloni uvijek su bili i ostali popularni i poželjni. Poslovnim partnerima može se pokloniti, primjerice, i večera u nekom od vrhunskih restorana, što ujedno može biti i sjajna prilika za druženje. Prema iskustvima tvrtke Terra Croatica, koja se bavi upravo prodajom poslovnih poklona, 70% njihovih paketa sadrži neku vrstu vina i bar još jedan jestivi proizvod. Najčešće su to maslinovo ulje, rakija/liker, med i tome slično, doznajemo od Gorana Leskovca. A o vinima smo razgovarali s Karmelom Tancabel, voditeljicom Odjela marketinga i izvoza Iločkih podruma te smo dobili nekoliko sjajnih preporuka. Vina su, pogotovo ona iza kojih stoji i vjerodostoj-

nost ozbiljnog branda s upečatljivom kvalitetom, itekako prigodna za poklone. Ovisno o prigodi, od-nosu, ali i ovisno o raspoloživom budžetu, može se odabrati stil vina po kojem se ona međusobno razli-kuju, to mogu biti mlada i svježija ili ona intenziv-nija i odležavana, moćna i impresivna vina.Za svaku priliku Karmela Tancabel preporučuje lini-ju odabranih vina koja su osvježavajuća, elegantna i skladna, a dobivena su od odabranog grožđa ručno branog s položaja Vukovo. Podatna su po mirisu i okusu, idealna za svakodnevno uživanje, a izvrsno se sljubljuju uz široku paletu jela.

Linija vrhunskih suhih vina Iločkih podruma dolazi s položaja Principovac. Radi se o suhim, intenziv-nim, bogatim i elegantnim vinima, snažnog tijela s naglašenim sortnim karakteristikama. Idealna su za svečane prilike, uz fine sireve, divljač, ribe i deserte.Ultra premium je limitirana serija vrhunskih vina, također iz Principovca. Radi se o poluslatkim, kom-pleksnim, moćnim, sofisticiranim vinima za uživa-nje. Ova serija vrhunskih poluslatkih vina nastala je selekcijom i ručnim branjem najboljeg grožđa s po-ložaja Principovac. Bogata su, puna i kompleksna, a idealno se sljubljuju s finim sirevima, suhim voćem i desertima. Na limitiranu liniju predikatnih vina Iločki su po

Vrhunski gastronomski i enološki poslovni pokloni uvijek su bili i ostali popularni i poželjni.


Poslovni pokloni


poklanjamo i dio svoje tradicije i kulture. Tvrtka Terra Croatica poznata je upravo po tome da se orijentira isključivo na hrvatske proizvode, ispri-čao nam je Goran Leskovac. Mnogi njihovi poklon-paketi završavaju u rukama veleposlanika i predsjednika država pa na taj način posredno sudjeluju i u promidžbi Hrvatske kao ze-mlje koja malo po malo zauzima stabilnu poziciju na globalnoj karti enološkog i gastronomskog turizma, kao i turizma općenito, zaključuje Leskovac.

Poslovni pokloni s logom Iako su trendovi u poslovnom darivanju doživjeli zaokret prema zdravom životu, iz kulture poslov-nog darivanja ipak nisu nestali ni poslovni pokloni s logom tvrtke. Riječ je o olovkama, kalendarima, rokovnicima, šalicama i sl. No, i u tom se segmentu sve više teži originalnosti i praktičnosti.

O ovoj smo temi razgovarali s direktorom prodaje tvrtke MARK-prom, Robertom Novakom. MARK-prom od 1991. osmišljava razne proizvode za pro-midžbu tvrtaka, proizvoda i usluga, a ujedno je i jedina tvrtka u Hrvatskoj koja izrađuje samoljepive blokove raznih veličina i oblika s tiskom logotipa klijenta. Samoljepljivi listići prikladan su poklon za promociju tvrtke i proizvoda te pomažu u organiza-ciji svakodnevnih aktivnosti. Kako nam je ispričao Robert Novak, izrada custom made post it blokova vrlo je popularna, a radi se ujedno o vrlo praktičnom poklonu koji se koristi posvuda, na radnom mjestu, na šalterima banaka, u čekaonicama u ambulantama, u poštanskim uredima itd. A da bude još malo originalnije, osmislili su sklopivi stolni kalendar zatvorenog formata koji sadrži i post it blok i set markera. Uz tisak logotipa, klijent do-bije svoj, vlastiti proizvod. Simpatično je kod ovog proizvoda to što je funkcionalan, jednostavan za in-sertaciju, slanje poštom, funkcionira i kao čestitka, a stoji na stolu cijelu godinu.

Male tehnološke radosti koje će obradovati partnereTehnološke stvarčice doista će obradovati svakoga, osobito ako su praktične i korisne. Za kolege ili par-tnere koji uporno zaboravljaju punjače za mobitele, vrlo zgodan poklon je kratki portabilni kabel čiji se USB utori mogu praktično sakriti kada se ne koriste te nositi na privjesku za ključeve. Zaboravni poje-dinci tako će uvijek moći napuniti svoj iPhone ili Android mobilni telefon (ako u blizini imaju raču-nalo).Želite li doista ugodno iznenaditi partnere koji su zaljubljenici u novu tehnologiju, pravi poklon je HP Sprocket. A Sprocket je ultramoderni portabilni fo-toprinter koji omogućuje da na licu mjesta isprinta-te fotografije s mobilnih telefona ili što već želite. Ovaj uređaj kompatibilan je s iPhone i Android mo-

Tehnološke stvarčice doista će obradovati

svakoga, osobito ako su praktične i korisne.

USB kabel za punjenje mobilnog telefona

HP Sprocket

drumi naročito ponosni. Ova slatka vina nastala su ručnim probiranjem bobica s najboljih pozicija vi-nogradarskog položaja Principovac. Senzualna su u boji, mirisu i okusu, snažnog i bogatog tijela, a izvrsna su kao aperitiv ili uz najfinije deserte. Ovo su vina za nezaboravan doživljaj, za vinske znalce i

štovatelje vrhunskih užitaka, u zaključku nam je ispričala Karmela Tancabel.

Autohtono hrvatsko kao originalan po-slovni poklon za strane partnere

U pojedinim slučajevima poželjno je da poslov-ni pokloni budu autohtoni hrvatski proizvodi. Mo-žemo tako spomenuti neke poljoprivredne proizvo-de koji nose oznaku zemljopisnog porijekla, poput

Slavonskog kulena, Drniškog pršuta, Baranjskog kulena ili Istarski pršut s oznakom izvor-

nosti. Ovakvi su proizvodi naročito prikladni za strane partnere jer

na taj način ne samo da pokazujemo da ih ci-

jenimo, nego im

Samsung SSD

Samoljepivi reljefni blok tvrtke MARK-prom

Poslovni pokloni

bitelima i radi pomoću besplatne aplikacije.O tehničkim novotarijama stvarno bi se dalo pisa-ti. Postoji cijeli niz zanimljivih i korisnih gadgeta koji nam mogu olakšati posao i svakodnevni život, no spomenimo ipak još samo jedan gagdet koji je u moderno doba izuzetno koristan. Riječ je o Samsun-govom SSD-u, kompaktnom portabilnom disku koji se odlikuje izuzetnom brzinom prijenosa podataka zahvaljujući USB portu tipa C. Ovakvi su diskovi dostupni u veličinama i do 2 TB, otporni su na udar-ce, imaju enkripciju podataka i mogućnost zaštite lozinkom. Mogu se povezati s PC i Mac računalima, ali i s pametnim telefonima i tabletima koji imaju USB ulaz tipa C. Za ljude koji su stalno u pokretu, ovo je fantastičan poklon.

Slobodno vrijeme na dar Još jedna zanimljiva ideja je pokloniti partnerima ili zaposlenicima putovanje. Agencije i razni in-ternetski portali nude cijeli niz zanimljivih kraćih putovanja. Osobito su zanimljive vikend ponude, i to one koje se odnose na posjet nekom obiteljskom gospodarstvu ili izleti u prirodu, no na kraju krajeva, odabir će ovisiti o tome za koga je putovanje. Slo-bodno vrijeme nešto je što sve više dobiva na znača-ju i zamjetna je promjena svijesti poslovnog svijeta prema slobodnom vremenu. Dok je kraj 20. stoljeća obilježio trend prekovremenog rada, osobito u ma-nagementu, današnjica se više okreće efikasno po-trošenom vremenu, kako poslovno, tako i privatno.

Privlačnost luksuznih poslovnih poklona Luksuzni poslovni pokloni namijenjeni su partneri-ma od posebnog značaja. Iako je od samog poklona važnija gesta, postoje partneri koje želimo dodatno nagraditi na neki način. Za ovaj tip poklona može se odabrati nešto od modnih dodataka poput satova za muškarce, nakita za žene, marama i kravata vrhun-skih brandova, a u Hrvatskoj je, naravno, brand broj 1 Croata. Nećete pogriješiti niti izaberete li nešto od kožne galanterije koja je svevremenska, a odličan su poklon i uvijek korisne i potrebne torbe - poslovne,

za prijenosna računala, ali i putne za ljude koji često putuju.

Šećer na kraju - personalizirani slatki pokloni Tko može zamisliti blagdane bez slatkiša? Ako su još k tome personalizirani, ovakav poklon bit će pun pogodak. O temi doznajemo više iz tvrtke Du-pin, koja se bavi upravo prodajom slatkih delicija za poslovne poklone. Razgovarali smo s Monikom Ju-rić, koja nam je ispričala kako su prema Dupinovom iskustvu gastronomski poklon-paketi izrazito popu-larni, posebice u predbožićno vrijeme, a interes za njima raste iz godine u godinu. Upravo zbog toga svake godine na tržište izbace novu seriju poklon-paketa i novih proizvoda te ih grupiraju u posebne kataloge čija je namjena upravo formiranje baze artikala pogodnih za poklon-pakete. Asortiman Dupina koji je najvećim svojim dijelom orijentiran na visokokvalitetan slatki asortiman i upotpunjen finim pićima i kavom, upravo je jedan od najčešćih izbora njihovih vjernih kupaca diljem Hrvatske, a nerijetko i u inozemstvu. Dupinovi poklon-paketi prilagođeni su potrebama i željama kupaca te se trude osmisliti jedinstvene pakete u skladu s njihovim preferencijama i za-htijevanom cjenovnom razredu, a osim te usluge osmišljavanja poklon-paketa, u ponudi imaju i stan-dardizirane poklon-pakete koji najčešće sadrže tra-dicionalne hrvatske proizvode.

Tradicionalne hrvatske proizvode Dupin nudi pod brandom Adria - radi se o ručno rađenim keksima i tamnim čokoladama obogaćenima sastojcima po-put lavande, rogača, smokve i cvijeta soli, a tu su i tradicionalni smokvenjaci te Adria vina i širok iz-bor likera. Noviteti u njihovoj ponudi su i vrhunski proizvodi od tartufa i maslinovog ulja, tartufata i razni drugi namazi, kao i cijeli tartufi. Također nude i druge vrhunske svjetske brandove poput Lind-ta, Goldkenna (i njihovih sjajnih čokolada s whi-skeyjem Jack Daniel’s), Mozart kugli, Macaronsa, Davidoff kave te ostalih pralina i bombonijera.

Luksuzni poslovni pokloni namijenjeni su partnerima od posebnog značaja.


Poslovni kalendar

Sajmovi08. - 13.11.2016.Interliber

Sajam multimedijeMjesto: Zagrebački Velesajam, ZagrebInformacije: http://www.zv.hr/

09. - 12.11.2016.

Inova

41. hrvatski salon inovacija s međunarodnim

sudjelovanjem

Mjesto: Zagrebački Velesajam, Zagreb

Informacije: http://www.zv.hr/

11. - 12.11.2016.2. Kongres sportskog turizma makarskaInformacije: [email protected]

24. - 25.11.2016.

Rexpo 2016 – 5. međunarodni sajam investicijskih

projekata

Mjesto: Hotel Palace, dvorana Zrinjevac, Zagreb

Organizator: Expositum d.o.o.

Informacije: http://rexpo.hr/

25. - 26.11.2016.

međunarodni festival vina i kulinarstva

Mjesto: Zagreb, Hotel Esplanade

Informacije: http://vino.com.hr

Konferencije15. - 16.11. 2016.

7. međunarodna konferencija “alternativno

rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s

gospodarstvom“

Mjesto: u prostorijama HOK-a, Ilica 49, Zagreb

Organizator: Hrvatska obrtnička komora

Informacije: http://www.hok.hr/

17. - 18.11.2016.Best Stay 2016Mjesto: Hotel Antunović, ZagrebOrganizator: AdriNet d.o.o.Informacije: +385 51 580 730, [email protected]

24. - 25.11.2016.

6. gaLp konferenecija - Lean putovanje prema

industriji 4.0: digitalizacija industrije i uslužnog

sektora, javne uprave i javnog sektora

Mjesto: Posjet poduzeću Končar Energetski transformatori -

Hotel Westin, Zagreb

Organizator: Culmena

Informacije: www.galp.com.hr, e-mail: [email protected],

06.12.2016.Konferencija „prenormiranost - ključni izazov u poslovanju“Mjesto: Velikoa dvorana Matice hrvatskih obrtnika, Ilica 49/I, ZagrebOrganizator: Hrvatska obrtnička komoraInformacije: http://www.hok.hr/

Seminari 11.11.2016.Building Your Leadership skillsPredavačice: dr.sc. Jasminka Samardžija, Ivana Budin ArhanićUpravljanje web projektima i prodaja putem internetaPredavač: Davor MaričićMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

16.11.2016.tečaj krojenja i šivanjaMjesto: Škola Callegari-talijanska škola mode i dizajna, Pavla Hatza 9, ZagrebOrganizator: Škola Callegari-talijanska škola mode i dizajnaPredavači: Biljana Majetić Krkalo i Mirjana DujmovićInformacije: +385 1 46 46 684, 46 12 890; e-mail: [email protected]

17. - 18.11.2016.evaluacija i provedba EU projektaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

24. - 25.11.2016.SMM – marketing na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Ana PenovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

30.11.2016.

Upravljanje financijskom imovinom uz excelMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademijePredavači: dr. sc. Kristina Šorić i Vedran Horvatić, dipl. inž. mat.Informacije: +385 1 45 00 309; [email protected]

9. - 10.12.2016.praćenje radne uspješnostiMjesto: Green Gold, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: SELECTIO Akademija, SELECTIO d.o.o.Predavač: Jasmina SočkovićInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

25.11.2016.

developing Leaders in Others – How to Build rela-

tionship with Your people?

Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, Zagreb

Organizator: Mirakul Edukacijski centar

Predavač: Branimir Muidža

Informacije: + 385 31 629 616,

e-mail: [email protected]

26.11.2016.

osposobljavanje za voditelja ugostiteljskog objekta

Mjesto: Zagreb

Organizator: Ustanova za cjeloživotno učenje Magistra

Predavač: dr.sc.Erik Ružić

Informacije: +385 99 233 8910,


30.11.2016.

prezentacijske vještine

Mjesto: HalPet Poslovna edukacija, Iločka 1, Zagreb

Organizator: HalPet d.o.o.

Predavač: Sonja Harapin Štrbac

Informacije: + 385 1 3095 222,


30.11.2016.

Upravljanje vremenom i opsegom projekta

Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, Zagreb

Organizator: Mirakul Edukacijski centar

Predavačica: mr.sc. Petra Gracin, MBA, PMP

Informacije: + 385 31 629 616,


01.12.2016. Voditeljske vještine - moć feedbackaMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka Hrupelj, prof.Informacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

02.12.2016.Poslovna komunikacija i bontonMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc.oec. Marija Novak-IštokInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

02.12.2016.executive Leadership & Leadership self-assessmentMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Alen Premužak, prof. Michael PalanskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09.12.2016.Leadership & vođenje ljudi (u prodaji)Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nenad PejovskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

16.12.2016.Google adWords-osnovni modulMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Vice BožićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

Ulaganje u znanje i poslovne vještine zaposlenika čini temelj konkurentnosti i učinkovitosti organizacija u kojima djeluju.

Mirakul Edukacijski centar će do kraja 2016. godine održati niz poslovnih edukacija koje kontinuirano razvija, unapređuje i proširuje novim temama. Zahvaljujući sustavnom radu i značajnim ulaganjima u kvalitetu, surađujemo s gotovo svim vodećim tvrtkama i institucijama te pokrivamo sva ključna područja poslovanja.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: ZAGREBViše informacija o navedenim seminarima i programima možete pogledati na www.mirakul.hr

PRIJAVE I KONTAKT:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

FINANCIJE I MANAGEMENTSTUDENI

¡ Financijsko planiranje i upravljanje likvidnošću,

9. studenoga 2016. NOVO ¡ Building Your Leadership Skills, 11. studenoga 2016. NOVO ¡ Managerski izvještaji iz kontrolinga, 24. studenoga 2016.

¡ Projekt i upravljanje projektom, PMBOK,

15. studenoga 2016. NOVO ¡ Procjena vrijednosti poduzeća, 17. i 18. studenoga 2016.

¡ Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenika,

18. studenoga 2016.

¡ Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacije,

25. studenoga 2016.

¡ Developing Leaders in Others - How to Build Relationship

with Your People?, 25. studenoga 2016. NOVO ¡ Financije za nefinancijaše, 29. i 30. studenoga 2016.

¡ Upravljanje vremenom i opsegom projekta,

30. studenoga 2016. NOVO PROSINAC

¡ Kontroling i upravljanje proizvodnjom i zalihama, 1. prosinca 2016.

¡ Upravljanje talentima-Talent Management, 2. prosinca 2016. ¡ Executive Leadership & Leadership self-assessment,

2. prosinca 2016. NOVO ¡ Poslovna etika i društveno odgovorno poslovanje,

2. prosinca 2016. ¡ Financiranje poslovanja, 9. prosinca 2016. NOVO ¡ Upravljanje troškovima i kvalitetom projekta,

14. prosinca 2016. NOVO ¡ Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja-Reward Management, 15. prosinca 2016.

MARKETING I PRODAJASTUDENI

¡ Upravljanje web projektima i prodaja putem Interneta, 11. studenoga 2016.

¡ Napredne prodajne vještine, 11. studenoga 2016. ¡ SMM – Marketing na društvenim mrežama,

24. i 25. studenoga 2016. PROSINAC

¡ Poslovna komunikacija i bonton, 2. prosinca 2016. ¡ Strategija nastupa na društvenim mrežama,

14. i 15. prosinca 2016. ¡ Google AdWords-osnovni modul, 16. prosinca 2016.

EU FONDOVISTUDENI

¡ Evaluacija i provedba EU projekata, 17. i 18. studenoga 2016.

MIRAKUL AKADEMIJA ¡ Mini MBA – Executive leadership,

11. studenoga 2016. - 02. prosinca 2016. NOVO ¡ Project management Akademija,

16. studenoga 2016. - 8. veljače 2017. NOVO ¡ Community manager Akademija,

24. studeni 2016. – 20. siječnja 2017. ¡ HR Akademija – razvoj ljudskih potencijala,

veljača – lipanj 2017. ¡ Internet marketing Akademija, ožujak – rujan 2017. ¡ Voditelj projekata za EU fondove, ožujak – travanj 2016. ¡ Financijska Akademija, ožujak - rujan 2017. ¡ Prodajna Akademija, ožujak - rujan 2017.


Documents

tema broja Poduzetničke zone Transport i logistika …...prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 47, godina viii, studeni 2016. issn: 1847-165x tema broja Poduzetničke