broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 1www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 33 (2773) • Godina LXI. Zagreb, 26. listopada 2010.

Stručno usavršavanje za pedagoge u osnovnim i srednjim školama

Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti škole Str. 5

Nadarenimaslamka spasa

U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Vladimir Strugar, dr. Pavao Brajša, mr. Dunja Špoljar, Višnja Biti, Milijana Kovačević, Ivo Tkalec, Štefka Batinić, Azra Rađenović, Sanja Režek, Olivera Marinković, Višnja Francetić,

Ksenija Turković, Ninoslav Šćukanec, Tina Šarić, Ana Tecilazić-Goršić, Helena Mandec

120 godina Teničke škole Čakovec

Tehničari koji obožavaju poeziju

Str. 20-21

tema broja: U POTRAZI ZA STIPENDIJAMA

Vjerski odgoj u vrtićima

Kroz igru učiti o ljubavi, dobroti, darivanju i oprostu

Str. 7

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno2www.skolskenovine.hr

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr)

UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg, Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

Iz Agencije za mobilnost i programe EU TEHNOLOGIjA U FUNKcIjI RAZVOjA OBRAZOVNIH I NAsTAVNIH METODA str. 4

Agencija za odgoj i obrazovanjesTRUČNI sKUPOVI U sTUDENOME str. 6Montessori pedagogija u državnim školamaU sREDIŠTU OBRAZOVANjA - sAM ŽIVOT! str. 9

Mediji i odgoj za medijeIsKRIVLjENA sLIKA sTVARNOsTI str. 10

Iskustva dobre prakse - prometni odgojZNANjE GLAVU ČUVA! str. 12

meĐU Namapiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

Prije šest godina u Hrvatskoj je provedeno zanimlji-vo terensko istraživanje u sklopu projekta Siromaštvo u Hrvatskoj. Među brojnim pitanjima na koja je odgo-vorilo više od 120 građana ove zemlje bilo je i ono u kojemu se tražilo izjašnjavanje o tome što građani naj-više cijene. Na prvom je mjestu bez premca bilo bogat-stvo, za koje se izjasnilo gotovo 47 posto ispitanika, na drugome mjestu bio je uspjeh, pa zdravlje, zatim moć, društveni položaj, djeca, skladna obitelj, snalažljivost, politička podobnost, nacionalna pripadnost, sigurnost, marljiv rad, dobra zabava i izlasci. Na četrnaestom mje-stu našla se pripadnost crkvi, zatim savjesno obavljanje posla, održanje obećanja, velika potrošnja, samostal-nost, a na repu interesa, odnosno prioriteta građana su spremnost pomoći drugima, suosjećajnost s potrebni-ma i samoobrazovanje, za koje se odlučilo samo jedan posto ispitanika.

Kad ne bi bilo tragično, bilo bi smiješno. Iz ovih od-govora vidljivo je da su vrijednosti samoobrazovanja, empatičnosti i altruizma na samome dnu ljestvice pa bi se i na temelju toga moglo reći da je naše društvo u ozbiljnoj odgojnoj krizi. Nisu nam valjale vrijednosti koje smo kao djeca usvojili u onom bivšem mrakobje-snom sustavu, nije valjao ni politički sustav pa ni plan-ska ekonomija. S uspostavom naše nacionalne države nadali smo se da će i sustav vrijednosti doživjeti dubo-ke promjene. Uši su nas svrbjele od stalnog slušanja o tranziciji, o prelasku u pluralno i demokratsko društvo, a pogotovo o duhovnoj obnovi koja nam je trebala donijeti i neke nove vrijednosti, čvrste temelje na koje se može-mo osloniti u svom životu, radu, obrazovanju.

No, čini se da su u nas sve manje na djelu neki po-stulati zapisani i u deset zapovijedi, da čak i oni koji tako revno i svakodnevno javno mole boga bez ikakvog krzmanja lažu, kradu, čine svakojako zlo, žive poročno, požele i ženu bližnjega svoga, pa čak i njezina muš-

karca. Sve se manje govori o poštenju, dobroti, ljuba-vi, žrtvi, požrtvovnosti, o suosjećanju, prijateljstvu ili o vrijednostima koje su puno dublje i puno više od ono-ga čisto materijalnoga, od zadovoljstva zbog zgrtanja silnoga novca, nekretnina ili zlata u trezorima. Sve se manje o tome govori u obitelji, javnost je preko medija bombardirana lažnim idolima, izložena popularizaciji nekih čudnih likova koji nemaju veze sa životom niti s vrijednosnim sustavom koji bi implicirao upravo sve ono najbolje, najsvetije, najpoštenije, najplemenitije.

Suvremeni život preplavio nas je posve novim vri-jednostima i teško se i kao odrasle osobe, kao roditelji ili učitelji, možemo othrvati svemu tome, oduprijeti toj silnoj navali konzumerizma, blještavila i reklama koje najprije „zalude“ našu djecu i koju će više zanimati da kroz neki stupidni psihotest u listu za mlade saznaju kakvom tipu mobitela uređaja pripadaju. Ili da prije no što pomognu nekome koga je udario automobil na pje-šačkom prijelazu snime na svoj mobitel te mučne sce-ne i odmah ih podijele s prijateljima na fejsu. Pitanje je može li nam dvadesetak godina nakon prve duhovne obnove, koja, čini se, nije dala željene učinke, nove vje-trove i kvalitetne promjene u glavama donijeti Nacional-ni okvirni kurikulum.

Hoćemo li s tim prevažnim dokumentom postići ba-rem jedan od ciljeva, a to je da doista prestanemo pri-čati samo o sadržaju svakoga pojedinog predmeta i da tražimo od djece da ih sve zajedno mehanički i bez ra-zumijevanja zapamte i reproduciraju. Ili ćemo se pobri-nuti da obrazujemo kompetentne buduće stručnjake u bilo kojem poslu, ali istodobno i da odgojimo mlade ko-jima će altruizam, empatičnost, želja za obrazovanjem biti puno važniji od bogatstva, moći, političke podobno-sti ili slave, ma što to značilo. Jer, kurikulum nije samo drukčiji tijek odgojno-obrazovnog rada. On je prigoda za reafirmaciju u nas atrofiranih istinskih vrijednosti.

Odgoj naš svagdašnji

GoVor StatIStIKe

PoDCrtaNoDok se minimalni uvjeti rada u školi ne osiguraju, zahtjevi ravnatelja da učitelji

8 sati dnevno provode u prostorijama školske zbornice dok ne obavljaju nep-osredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, a za vrijeme dok traje nastavna go-

dina, neprovodivi su i nisu u skladu s rješenjem o tjednom zaduženju koje ravnatelji izdaju i potpisuju.

Diana Anzulović, dipl. iur., pravna savjetnica SHUhttp://www.shu.hr, 22. listopada 2010.

Dekani pravnih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba ocijenili su danas da su nacrti Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu “u potpunosti

neprihvatljivi i krajnje destruktivni po sustav visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj”.http://www.monitor.hr/clanci/dekani-protiv-nacrta-zakona-o-visokom-skolstvu/40876 /

Hina, 22. listopada 2010.

OBAVIjEsT PRETPLATNIcIMAPoštovani pretplatnici,zbog propusta službi koje adresiraju i distribuiraju Škol-ske novine (što je izvan naše redakcije), moguće ja da pogreškomu dobijete veći ili manji broj primjeraka na-šega tjednika, da ga ne dobijete na vrijeme ili da uop-će do vas ne dođe. Ako ste primijetili da s dostavom Školskih novina nešto nije u redu, ispričavamo vam se i molimo da o tome svakako izvijestite naš odjel pretpla-te (tel. 01/4855-824 ili na info@skolskenovine.hr).

Redakcija Školskih novina

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 3www.skolskenovine.hr

Malo je dana ostalo za izradu Državnoga proračuna za 2011. godinu. Taj dokument uvelike će nam skrojiti sudbinu za sljedeću godinu i Vlada bi prijedlog o tome trebala donijeti do 15. studenog. Važan posao, svi će se složiti, pa smo i prošloga tjedna o tome mogli ponešto čuti, istina – daleko manje nego o nepodopštinama čiji se tragovi iz nedavne prošlosti sada otkrivaju, a premalo s obzirom na važnost javnih financija u ovom kriznom razdoblju, vremenu upitnog preživljavanja za mnoge.

2011.?Sve je gore, glasovi su česti iz mnogih odgojno-obra-

zovnih ustanova, pri čemu se u prvom redu ima u vidu materijalna i novčana situacija te posvemašnji izostanak toliko spominjanog svjetla na kraju tunela. Nije naime realno očekivati da će posljednju priliku u ovom man-datu vladajuća koalicija iskoristiti da stvarno i finan-cijski mjerljivo pokaže da joj je obrazovanje prioritet. Ako novaca i nema za sve dovoljno, promjena strukture javnih rashoda u korist obrazovanja mogla je biti znak stvarnog opredjeljenja, dugoročno dobre volje i odluč-nosti da se odgojno-obrazovna djelatnost osnaži. To je izostalo u proteklim godinama, izostat će i dogodine, pa će Hrvatska – po postotku izdvajanja za obrazovanje iz javnih izvora – ostati pri dnu europske ljestvice.

Prije godinu dana, kad se donosio DP za 2010., mo-gli smo biti nezadovoljni projekcijama rasta sredstva za obrazovanje do 2012. godine. Tada je, ako dobro pam-timo, planiran rast sredstava MZOŠ-a za oko 3 posto godišnje. Malo, ali ipak rast. Ipak povećanje unatoč gospodarskoj recesiji i krizi, donekle na tragu preporuka međunarodnih organizacija da obrazovni budžeti ne bi smjeli trpjeti redukcije, štoviše – da bi povećanje ulaga-nja u obrazovanje moglo generirati pozitivne gospodar-ske trendove i poboljšanje društvenog standarda.

Sada, uoči donošenja novoga proračuna, prošlogodiš-nje nezadovoljstvo bilo bi manje ili bi se čak rastopilo da su postotci za obrazovanje ostali onakvi kakvi bija-hu. I kamo sreće da je tako. No iz Ministarstva financija navijestili su drugačije: »Kakav rast?! Smanjenje, gos-podo!« I još su mogli, kao za utjehu, dodati da bismo u obrazovanju ipak trebali biti barem donekle zadovoljni što smanjenje ne će biti više od 1 posto godišnje. To naime prizlazi iz dokumenta Smjernice ekonomske i fi-skalne politike za razdoblje 2011. – 2013. Tako će biti u novom DP-u, a po svoj prilici i u rashodima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Bude li tako (a bit će možda i gore), koji se i kakvi pomaci u obrazovanju mogu očekivati? Rokovi ostvari-vanja pedagoških standarda bit će ozbiljno ugroženi, o popravljanju materijalnoga položaja škola i prosvjetnih djelatnika da i ne govorimo.

Prema jednom drugom dokumentu, također nedavno u Vladi RH usvojenom (Strategija Vladinih progra-ma za razdoblje 2011.-2013.), ne treba očekivati da u obrazovnoj politici predstoji ostvarivanje ambicioznijih promjena i značajnijih poboljšanja. Bude li se ostavri-valo financijskim diktatom zacrtano, sudjelovat ćemo i svjedočiti tek o provedbi mjera koje se tiču nešto većeg obuhvata djece ranim, predškolskim odgojem i obrazo-vanjem (sa sadašnjih 58 posto na 63 posto 2013.), zatim optimiziranja mreže osnovnih škola (s 30 na 40 posto) te većeg broja djece romske populacije koji završavaju osnovnu školu (s 18 na 20 posto). U planu je također in-tenziviranje stručnog usavršavanja odgojitelja, učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika te povećanje broja djelat-nika koji su osposobljeni za uporabu informacijsko-ko-munikacijskih tehnologija u nastavi/poučavanju (s 50 na 70 posto prosvjetnih djelatnika) te promicanje cjeloži-votnog učenja i povećanje tih programa unutar visokoš-kolskih ustanova. Sve nabrojeno porebno je, dakako, ali nije dovoljno drži li se do obrazovanja i naobrazbe kao doista važnih poluga boljitka Hrvatske i njezinih građa-na. Stoga se možemo nadati da će, prilikom donošenja novoga proračuna, stručna javnost i stvarno zaintersi-rani otvoriti i pitanja koja politika, zbog financijskih ograničenja, tek prigodno kadšto spomene a stvarno (i zasad) ne planira rješavati.

Anđelko Jelin

jo© jeDaN tjeDaN

Prekratak rok za javnu raspravu o novim zakonima glede visokoga obrazovanja i znanosti - opći je, čini se, sud akademske i znanstvene javnosti.

Povećat će se broj sudionika, stručni skupovi bit će u školi ili njezinoj blizini, a smanjit će se troškovi - to su obilježja nove strategije stručnog usavrašavanja prosvjetnih djelatnika koju promiče Agencija za odgoj i obrazovanje.

Sukladno Akcijskom planu suzbi-janja i zloporabe opojnih droga za razdoblje od 2009. do 2012.

godine, koji je Vlada RH donijela u ve-ljači prošle godine, i Provedbenom pro-gramu Akcijskoga plana za 2009. godi-nu, usvojenim u ožujku prošle godine, Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u suradnji s mjerodavnim ministarstvima i ostalim tijelima osno-vao je multidisciplinarnu stručnu radnu skupinu i izradio Nacionalni program

prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno–obrazovnom sustavu te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za raz-doblje od 2010. do 2014. godine, koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 4. lipnja ove godine.

S ciljem da širu javnost upozna s ovim dokumentom - koji je prvi dokument te vrste koji objedinjuje preventivne stra-tegije i koji ima za cilj suzbijati i spr-ječavati pojavu svih oblika ovisnosti, te rizično ponašanje djece i mladih vezano uz eksperimentiranje sa sredstvima ovi-snosti - Ured za suzbijanje zlouporabe droga u suradnji s Ministarstvom zna-nosti, obrazovanja i športa i Agencijom

za odgoj i obrazovanje organizirao je u srijedu, 20. listopada, u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jednodnevni stručni skup pod nazivom „Prevencija ovisnosti u odgoj-no-obrazovnim ustanovama“. Skup je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs, a bio je namijenjen županijskim koordinatorima i voditeljima školskih preventivnih pro-grama te županijskim koordinatorima programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi.

- S prevencijom ovisnosti treba zapo-četi vrlo rano, još u vrtićkoj dobi, i nasta-viti dalje na svim razinama školovanja i

sa svim dobnim skupinama - naglasio je ministar Fuchs, napomenuvši pritom kako se odgojno-obrazovne ustanove brinu o odgoju i obrazovanju mladih, ali kada je riječ o ovakvim programima kao što je Nacionalni program preven-cije ovisnosti za djecu i mlade, njegova provedba i uspjeh uvelike ovisi o zajed-ničkom radu škole, fakulteta, obitelji i društva u cjelini.

Opširniji prikaz spomenutoga struč-nog skupa i samog Nacionalnog pro-grama prevencije ovisnosti za djecu i mlade objavit ćemo u sljedećem broju Školskih novina.

I. Rodić

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Agen-cijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom

za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizirala je jesenski stručni skup za ravnatelje osnovnih škola s glavnom temom ″Ravnatelji u službi hrvatskog školstva″, koji je od 25. do 27. listopada održan u Dubrovniku. Sudionike skupa po-zdravila je Ivanka Roksandić, saborska zastupnica i članica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dr. Dijana Vican održala je uvodno predavanje na temu ″Primjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma u od-gojno-obrazovnoj praksi″, naglasivši kako taj dokument čini okvir u kojemu svatko treba naći svoje mjesto i u ko-jemu treba razraditi odgojno-obrazovnu djelatnost prema kompetencijama.″Do sada su odgoj i obrazovanje bili temeljeni na nastav-

nom planu i programu čije je težište sadržaj. U kurikulum-skom pristupu težište je na jasnom izražavanju i definiranju očekivanja razvoja djeteta, ali ne da tražimo da zna određe-nu pjesmu, određeno štivo ili matematičku formulu, nego da utvrdimo koje su to kompetencije kojima mora ovladati, a onda će nastavnici smisliti najbolji način, metode, sadrža-je i organizaciju rada kojima će to postići″ – rekla je državna tajnica dr. Vican.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović govorio je o sustavu stručnog usavršavanja najavivši neke novìne u tome području, pri-mjerice prijavljivanje za struč-ne skupove putem interneta,

te dolazak stručnih predavača u svaku školu, čime će se stručno usavršavanje pribiližiti i onim prosvjetnim djelatni-cima koji nikada nisu imali priliku sudjelovati na stručnim skupovima.

U radnome dijelu skupa o samovrednovanju rada ravna-telja govorila je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne i biro-tehničke škole iz Zagreba i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. CARNet-ov program informa-tičkog obrazovanja nastavnika ICT Edu predstavila je vo-diteljica projekta Renata Ivanković. O temi obrazovanje i izvrsnosti govorio je svjetski poznati znanstvenik dr. Davor Pavuna, mr. Predrag Pale govorio je o temi ″Zašto je ravna-telj kriv za sve″, dr. Zlatko Miliša, sa Sveučilišta u Zadru, o tome zašto nam treba odgoj za medije, a Darko Janeković o suradnji i projektima sa školama iz Europske Unije.

U okviru skupa održana je i redovna godišnja izvještajna skupština na kojoj su usvojeni novi Statut, Etički kodeks i Poslovnik o radu tijela Hrvatske udruge ravnatelja osnov-nih škola. Također je održana i svečana akademija kojom je obilježeno petanest godina postojanja i rada Udruge. Sudi-onici skupa imali su prigodu pogledati kazališnu predstavu ″Teštament″ koju su samo za njih izveli glumci dubrovač-

kog Kazališta Marina Držića u režiji Vanče Kljakovića. Na skupu je svečano predstavljena i knjiga ″Odnosi s javnošću i obrazovanje″ autora Vlade Dra-guna, ravnatelja Osnovne škole Sućidar u Splitu, koja je nedav-no tiskana u nakladi ″Školskih novina″.

Opširnije o svemu u sljede-ćem broju.

M. Šimeg

Zajednička briga svih

sTRUČNI sKUP O PREVENcIjI OVIsNOsTI

U službi hrvatskog školstva

Hrvatsko društvo učitelja i profe-sora njemačkog jezika 18 godi-na kao strukovna udruga pruža

znanstvenu i stručnu potporu nastavi njemačkog jezika, osiguravajući konti-nuirano stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike njemačkog jezika te promo-virajući njemački jezik, ali i vrijednost učenja stranih jezika općenito. Jedna od glavnih aktivnosti Društva godišnji su stručni skupovi. Od 23. do 25. listopa-da u Vodicama je održan skup posvećen neurolingvističkim i psihološkim aspek-tima učenja stranog jezika te mogućno-stima didaktičke primjene znanstvenih spoznaja i modela u nastavi njemačkoga kao stranog jezika.

Više od 200 učitelja i nastavnika iz ci-jele Hrvatske kroz plenarna predavanja i rad u radionicama bavilo se pitanjem Kako učenici uče strani jezik?. Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministar-

stva znanosti, obrazovanja i športa RH te u suradnji s Goethe-Institutom u Hr-vatskoj, Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu te Agencijom za odgoj i obra-zovanje. Sudionike skupa u Vodicama u ime ravnatelja Agencije Vinka Filipovi-ća pozdravila je savjetnica za njemački jezik Ninočka Truck-Biljan, voditeljica Odjela za jezik u Goethe-Institutu Ursu-la Kreher te voditeljica Kulturnog centra Vodice Gordana Birin.

Reiner Schmidt (Sveučilište u Bie-lefeldu) dao je pregled razvoja teorija o učenju, s posebnim naglaskom na re-levantne spoznaje istraživanja učenja i usvajanja stranih jezika. Brigitte Ortner (Sveučilište u Beču) upoznala je sudi-onike s psiholingvističkim osnovama učenja stranih jezika, s aspekta alterna-tivnih metoda kao što je pedagoško-dra-maturška metoda učenja jezika, učenje jezika u skupini ili prirodan rast jezika.

Marijana Kresić (Sveučilište u Zadru) izvijestila je o teoriji transfera jezičnih predznanja materinskoga i prvoga stra-nog jezika u procesu učenja drugog stra-nog jeziku, a Maja Anđel (Sveučilište u Zagrebu) predstavila je složeno područje neurobioloških osnova učenja.

Rad skupa nastavljen je radionicama raspoređenima prema ciljnim skupinama - djeci predškolske dobi, učenicima nižih i viših razreda osnovne škole, srednjoš-kolskoj i studentskoj populaciji. S nagla-skom na nastavnu praksu, obrađene su brojne teme: motivacijske nastavne ak-tivnosti, primjena kazalašne pedagogije, uporaba novih medija, obrada književnih tekstova, inventivno učenje gramatike, aktivno sudjelovanje učenika u nastav-nom procesu, komunikacijsko pisanje, specifičnosti jezika struke i druge.

Ana PetravićIrena Horvatić Čajko

Kako učenici uče strani jezik? sKUP HRVATsKOG DRUŠTVA UČITELjA I PROFEsORA NjEMAČKOG jEZIKA

DUBROVNIK: sTRUČNI sKUP RAVNATELjA OsNOVNIH ŠKOLA

Stručnome skupu nazočili su županijski

koordinatori i voditeljima školskih

preventivnih programa iz svih

županija

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

Unutar Programa za cjeloživotno učenje, koje provodi Agencija za mobilnost i programe Europske

Unije, osmišljen je i internetski portal kao prateća mjera potprograma Comenius. Projekt e-Twinning osmišljen je kao vir-tualno mjesto susreta na kojem komunici-raju europske škole, gdje korištenjem in-formacijsko-komunikacijskih tehnologija profesori i učitelji te sami učenici mogu stvarati kontakte sa svojim kolegama iz inozemstva i osmišljavati projekte koje će zatim provoditi u svojoj učionici uz redovan program, a ponekad i kao izva-nnastavnu aktivnost.

Svrha e-Twinninga je povezivanje lo-kalnih osnovnih i srednjih škola sa ško-lama diljem Europe u partnerstva. Pro-jekti e-Twinning izvode se pomoću alata samog portala, gdje nastavnici i učenici mogu na različite načine koristiti tehno-logiju - izmjenjuju nastavne materijale, usavršavaju nastavne metode, izmjenjuju fotografije, likovne uratke, iskustva, vide-ouratke, razgovaraju putem chata, foruma i ostalih mogućnosti.

Projekt e-Twinning postao je jako popu-laran među hrvatskim korisnicima: u ovom trenutku koriste ga 174 škole, od 103.041 aktivna člana 241 je nastavnik iz Hrvatske, a u tijeku je čak 138 projekata s hrvatskim partnerima. Te brojke svjedoče o nepresta-nom porastu ionako već iznimno velike po-pularnosti korištenja tehnologije prilikom razvoja obrazovnih i nastavnih metoda.

Upravo o takvom projektu razgovara-li smo s Majom Mušnjak, djelatnicom Agencije, koja je zadužena za nadzor pro-vedbe e-Twinninga u Hrvatskoj, koja sva-kodnevno komunicira s korisnicima por-tala te nam prenosi njihovo zadovoljstvo dostupnim im alatom.

”Nastavnici nam govore da učenici ostaju nakon nastave na svoju inicijati-

vu kako bi radili na dogovorenom pro-jektu, a nakon toga nestrpljivo čekaju što će im njihovi prijatelji iz Europe po-slati. Isto tako, čini se da obogaćivanje redovne nastave s ovakvim projektom čini čuda za motivaciju učenika, dok su nastavnici najzadovoljniji slobodom koju imaju u kreiranju projekta, tako da je vrlo lako osmisliti projekt koji će im se uklopiti u redovnu nastavu i program. Izdvojit ću dva projekta koji su provo-đeni u primjer Osnovnoj školi Daruvar i Osnovnoj školi Horvati iz Zagreba. Ideja projekta Osnovne škole u Daruva-ru bila je da učenici u dobi od devet do 12 godina predstave svoju omiljenu baj-ku koristeći raznolike digitalne medije. Zajedničkim radom učenici su odabrali bajku te korištenjem računalnih vizuala prezentirali način na koji su je doživje-li. Prezentacija je bila dokumentirana videozapisom koji je potom montiran u

digitalni format. U ovom je projektu su-djelovalo oko 30 učenika” - rekla je Maja Mušnjak.

Koji je bio cilj projekta i po čemu je važan za učenike, zajednicu i za školu?

Pustiti učenike da zajedničkim radom sami stvaraju nešto što je utemeljeno na njihovu autentičnom doživljaju, samo po sebi ima veliku važnost. Osim toga, uče-nici su tijekom osmišljavanja i izvedbe ideje naučili koristiti audio-vizualni sof-tver, softver za montažu slike, zvuka i videa, naučili su i ideju pretočiti u nešto opipljivo - u ovom slučaju audiovizualni uradak. Kroz zajedničku igru kojom su istodobno obuhvatili dramu, informati-ku, jezik i književnost, iskusili su znače-nje riječi interdisciplinarnost na najbolji mogući način - kombinacijom prakse i igre. Osim toga, učenici su ovaj projekt napravili u suradnji s drugim školama u Europi i na taj način proširili svoje vidike, upoznali druge kulture, stekli prijatelje iz drugih država. Rezultat ovoga projekta spremljen je u arhivu škole i kao podsjet-nik na projekt, i kao motiv ostalim učeni-cima i učiteljima za daljnje usavršavanje i učenje.

Kako je tekla provedba projekta? Razvoj ideje započeo je tako da je svaki

učenik predložio svoju najdražu bajku, o kojoj je razgovarao s ostalim učenicima. Konačan odabir jedne bajke kao temelja projekta ovisio je o svim učenicima koji su je nakon diskusije zajedno odabrali. Sam koncept načina izlaganja bajke osmislili su učenici, a nastavnici i roditelji pomogli su im kod pripreme scenografije i kosti-ma. Nakon razdoblja vježbanja, počeo je drugi dio provedbe projekta u sklopu ko-jeg je napravljeno montiranje videozapi-sa. Montaža se radila u svim školama koje su sudjelovale u projektu. Jednom kada je konačan videozapis napravljen škole su razmijenile svoje verzije te ih potom us-poredili i komentirali.

Što je bio sadržaj projekta Osnovne škole Horvati?

Projekt škole zove se Europa kroz vi-deokonferencije i ima za cilj napraviti

suradnju škola u Europi kroz videokon-ferencije. Preko videosastanaka i konfe-rencija učenici škole iz Zagreba upoznali su učenike iz drugih škola u Europi. Kroz takvo druženje učenici su upoznali druge kulture, razmjenjivali znanja o svom gra-du s drugim europskim školama te raz-mjenjivali svoja iskustva. Više od stotinu učenika škole sudjelovalo je u projektu. Film koji su snimili za svoje prijatelje iz drugih škola može se pogledati na slje-dećoj internetskoj stranici: http://video.google.com/videoplay?docid=60860870-59540470306&ei=RfQlTNmJGKS62wL72vjaCg&q=croatia-zagreb-horvati#.

Učenici su snimili svoju šetnju Zagre-bom i njegovim najljepšim dijelovima te su tako omogućili svojim europskim vršnjacima virtualnu šetnju. Predstavili su svoj grad na engleskom jeziku, stvorili virtualnu učionicu gdje su svojim kolega-ma pokazali Zagreb, prezentirali njegovu kratku povijest i kulturnu baštinu. Ova-kvim su komuniciranjem i učenjem učeni-ci usavršili svoje znanje engleskog jezika, a nastavnici su upoznali obrazovne susta-ve u drugim zemljama. Također, imali su konferencije uživo sa svojim prijateljima, nakon kojih su stvoreni temelji za dugo-trajna prijateljstva koja će se nastaviti i nakon završetka osnovne škole. Koriste-ći sve oblike virtualne komunikacije, od videokonferencija, blogova, foruma, in-ternetskih stranica do snimanja reportaža, učenici su stekli iznimno važnu vještinu korištenja modernih softverskih programa i internetske komunikacije.

Koji je bio krajnji rezultat projekta? Osim što su studenti razvili vještinu ko-

rištenja softvera, družili se i stekli prijate-lje diljem Europe, usavršili engleski jezik, upoznali nove kulture, ujedno su stvorili put prema umrežavanju škola i otvori-li vrata novim generacijama učenika da naprave isto. Ovakav suvremeni način komunikacije će u velikoj mjeri utjecati na razmjenu iskustava i primjera dobrih praksi u sustavu obrazovanja te pridonije-ti razvoju sustava obrazovanja.

Marijan Šimeg

Povodom Međunarodnog mjeseca školskih knjižničara u Sisku je u srijedu, 20. listopada, u Osnovnoj

školi 22. lipnja održan je stručni skup za školske knjižničare Republike Hrvatske. Organizatori skupa su bili Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga školskih knjižničara, Odsjek za infor-macijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Stručna vijeća osnovnih i srednjih škola Sisačko-moslavačke žu-panije.

Tema skupa bila je ”Raznolikost, iza-zovi, prilagodljivost: školske knjižnice imaju to sve”. Da knjižnice zaista imaju to sve još se jednom pokazalo i dokazalo na ovom druženju više od sedamdeset knjiž-ničara iz cijele zemlje i ostalih gostiju.

Prije samoga programa koji su pripre-mili učenici srednjih i osnovnih škola, skup su pozdravili predstavnici Grada i Županije, Adnan Velić i Ivan Lovreko-vić, te iskreno pohvalili školske knjižni-čare ove županije, čiji se rad i aktivnosti prepoznaju i izvan samih škola. Županij-

sko stručno vijeće školskih knjižničara (voditeljice Jadranka Groza i Jadranka Gabriša Perković) ove godine obilježava deset godina svoga postojanja, a presjek toga rada pokazan je izložbom koju je otvorila bivša voditeljica Matične službe Jasna Jednačak. U holu škole također je bio izložbeni kutak u kojem su svoje pro-izvode pokazali učenici škole domaćina, Tehničke i Industrijsko obrtničke škole Sisak te Učenička zadruga Srednje škole Petrinja.

Radni dio skupa bio je raznolik, zani-mljiv i vrlo nadahnut. Osim izlaganja viših savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Biserke Šušnjić, Ane Kr-želj i Tamare Zadravec, sa zbivanjima na školskoknjižničarskoj međunarodnoj sceni sudionike su upoznale profesorice Filozofskog fakulteta dr. Jadranka La-sić-Lazić, dr. Mihaela Banek Zorica i dr. Sonja Špiranec. Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara u svom je izlaganju postavila pitanje ”Što ako smo važniji nego što mislimo?”, Ja-

dranka Gabriša Perković i Ana Pavlinić iz Siska predstavile su anketu koju su pro-vele među profesorima srednjih škola Si-sačko-moslavačke županije o tome kako vide suradnju i koliko surađuju sa svojim školskim knjižničarima te i one postavile pitanje ”Vide li nas dovoljno jasno, čuju li nas dovoljno glasno?”.

O deset godina postojanja županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara Si-sačko-moslavačke županije govorila je Jadranka Groza.

Najzanimljiviji dio bili su, kao i uvijek, primjeri dobre prakse: Marija Bednjanec iz zagrebačke Škole za cestovni promet predstavila je projekte svoje školske knjižnice, o korelaciji nastave hrvatsko-ga jezika i školske knjižnice govorila je Sanja Tomazinić Krotin, profesorica hr-vatskoga jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi Sisak, a o korelaciji strukovnih sa-držaja i školske knjižnice, na temu ”Zrak nas svagdašnji”, govorila je Dragica Jekić iz Tehničke škole Sisak. Damir Balković iz Srednje škole Marka Marulića Slatina

govorio je o Bibliji u knjižnici.Vrlo zanimljiva bila je ”Hrvatska tradi-

cijska priča za djecu u 21. stoljeću” - radio emisija koju su pripremili učenici Osnov-ne škole Ivana Kukuljevića iz Siska, a s kojom je sudionike upoznala knjižničarka Ana Bošković. O partnerima u zajednici i suradnji sa školskim knjižnicama govori-la je Ljiljana Šorgić iz Narodne knjižnice Sisak.

Pored službenog dijela skupa sudionici su mogli obići i grad Sisak, bili su gosti Turističke zajednice Sisak i Gradskog muzeja, gdje su mogli upoznati veliko kulturno, povijesno i prirodno bogatstvo ovoga kraja.

Mora se reći da su školski knjižničari zaista ”jedna posebna vrsta”, uvijek puni ideja, spremni na izazove, suradnju, vrlo prilagodljivi - i ljudi koji bezrezervno daju, posuđuju, poklanjaju svoje ideje, zamisli, materijale i da nisu samo stručni suradnici, već i prijatelji svima u odgoj-no-obrazovnom sustavu.

G .J.

Tehnologija u funkciji razvoja obrazovnih i

nastavnih metoda

aktualno

IZ AGENcIjE ZA MOBILNOsT I PROGRAME EU

Projekt e-Twinning osmišljen je kao virtualno mjesto susreta na kojem komuniciraju europske škole, gdje korištenjem informacijsko-komunikaci-jskih tehnologija profesori i učitelji te sami učenici mogu stvarati kontakte sa svojim kolegama iz inozemstva i osmišljavati projekte koje će zatim provoditi u svojoj učionici uz redovan program, a ponekad i kao izvannas-tavnu aktivnost

U sIsKU ODRŽAN sTRUČNI sKUP ŠKOLsKIH KNjIŽNIČARA

Raznolikost i spremnost za izazove

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 5www.skolskenovine.hr

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje prošlog je tjedna u Pri-

moštenu održan stručni skup na kojem se okupilo gotovo 450 pe-dagoga osnovnih i srednjih ško-la i na kojemu se razgovaralo o društveno-kulturnim i odgojno-obrazovnim vrijednostima škole. Skup su organizirale i vodile više savjetnice za stručne suradnike u Agenciji za odgoj i obrazovanje mr. sc. Jadranka Oštarčević mr. sc. Majda Fajdetić, Ružica Pažin Ilakovac, Mirjana Kazija i Đur-đica Kaurloto-Martinić.

Otvarajući skup Vinko Filipo-vić, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, govorio je o su-stavu stručnog usavršavanja te istaknuo da će od iduće godine novost biti ne samo prijavljiva-nje za stručne skupove putem interneta nego da će i sam sustav doživjeti neke preinake. Kroz educiranje stotinjak stručnih suradnika pedagoga, psihologa i svih ostalih prorađivat će se teme i pripremiti ih kao preda-vače zadužene za određena po-dručja koji će dolaziti u svaku školu. Time će se zasigurno po-stići nešto što mnogi prosvjetni djelatnici do danas nisu prakti-cirali, odnosno nikad za svoga radnog vijeka nisu sudjelovali ni u kakvom obliku stručnog usavršavanja. Ovakav model bi trebao biti prihvaćen u školama i zato što neće koštati školu niti kune, jer će predavači dolaziti u škole, a učitelji neće imati nika-kvih troškova. Naravno, stručna usavršavanja na specijalističkim temama iz pojedinih predmeta će se nastaviti i nitko neće biti zakinut, ali opće teme svaki na-stavnik u našim školama mora čuti.

Kao stručni suradnici vi ste uvijek između svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, od učenika i njihovih roditelja do kolega učitelja i nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i morate pomiriti sve moguće zahtjeve između spomenutih dionika i u tom smislu ste kom-petentni zasigurno zahvaljujući obrazovanju koje ste dobili na fakultetu, ali i na ovakvim struč-nim skupovima - rekao je Vinko Filipović.

Bez velikih promjena i senzacija

Državna tajnica u Ministar-stvu znanosti, obrazovanja i športa održala je tom prigodom uvodno predavanje na temu Pri-mjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma u odgojno-obrazov-noj praksi. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje je dokument koji pokriva tri razine i čini okvir u kojemu svatko tre-ba naći svoje mjesto i u kojemu treba razraditi odgojno-obra-zovnu djelatnost prema kompe-tencijama svatko za svoju razi-nu te odrediti u kojem vremenu može odraditi zacrtani plan i program, a da vrijednosti i po-stavljeni ciljevi budu postignuti. Ne treba se zamarati pitanjima je li dokument objavljen u knjizi s kožnim uvezom ili je objelo-danjen na mrežnim stranicama ministarstva. Prema zakonu o odgoju i obrazovanju ministar donosi nacionalni kurikulum na kojemu se odgoj i obrazovanje temelje te je onog trenutka kad je dokument objavljen na mrež-nim stranicama postao i pravo-valjan, rekla je državna tajnica i istaknula da je to prvi dokument

u Hrvatskoj koji je donesen na-cionalnim konsenzusom nakon široke javne rasprave.

„Kad god se nešto radi ili se uvode promjene, svatko oče-kuje da to budu veliki koraci, epohalne ideje, a sustav odgoja i obrazovanja redovito je bio obnavljan i mnogo puta refor-miran. Kad se prišlo na kuriku-lumski pristup, željelo se da svi od škola, znanosti, prakse, udru-ga do akademija vide vrijedno-sti sustava na svim razinama, da vide njegove pukotine te da se vidi koji su to ciljevi u odnosu na povijest hrvatskoga školstva, da vidimo što nas čeka u Eu-ropi i da budemo konkurentni. I zbog toga NOK nije nikakva senzacija nego normalan korak u mijenjanju našeg obrazovnog sustava.

Do sada su odgoj i obrazova-nje bili temeljeni na nastavnom planu i programu čije je težište sadržaj. U kurikulumskom pri-stupu težište je na jasnom izra-žavanju i definiranju očekivanja razvoja djeteta. Dakle, što oče-kujemo da jedan petogodišnjak treba znati, u čemu treba biti vješt, za što sposoban i koje su njegove predispozicije da to po-stigne. Jednaka je logika za bilo koji uzrast djeteta. Ne da tra-žimo da zna određenu pjesmu, određeno štivo ili matematičku formulu nego da kažemo koje su kompetencije kojima mora ovladati, a onda će nastavnici smisliti najbolji način, metode, sadržaje i organizaciju rada ko-jima će to postići. Ni međupred-metne teme nisu neka posebna inovacija niti senzacija, jer ako su vrijednosti osnova, onda su one potka obrazovnog sustava. One imaju jasno postavljene ci-

ljeve i razradit će se u posebnim kurikulumima koji će obveziva-ti svakoga. Naime, pitanje je što znači biti socijalno kompeten-tan, koje su to socijalne vješti-ne i koja su to očekivanja koja svi sudionici nastavnog procesa moraju preuzeti da bi ih razvili u određenom razvojnom ciklu-su svakog djeteta. Dokument je okvirni, jer nakon što je cijeli sustav snimljen i uzeti u obzir mnogi čimbenici, shvatilo se da je najbolja forma koja će osi-gurati ostvarenje i najbolju pri-mjenu kurikulumskog pristupa upravo okvirni kurikulum, jer on daje puno prostora za izradu plana, za izbor metoda i načina poučavanja kojima ćemo doći do željenih ciljeva. Uloga peda-goga u svemu tome je značajna, jer i oni su nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti i sve što mogu sami će kreirati i poma-gati drugima da kreiraju svoje kurikulume, nositi programe i projekte, biti od pomoći svima u vrednovanju i samovrednova-nju rada“ - rekla je dr. Vican.

je li kurikulum dobro shvaćen

Dr. Vlatko Previšić zapitao se u svom izlaganju zašto uopće govoriti o humanističkim vri-jednostima kurikuluma, jer po-slije donošenja NOK-a mnogi ishode, učinke i efekte ovakvog pristupa gledaju kroz razvija-nje kompetencija i to ponajviše poduzetničkih i menadžerskih. Ne umanjujući vrijednost toga, ne smiju se zaboraviti huma-nističke dimenzije kurikuluma gledane kroz pitanja odgoja koji je i zanemaren i deficitaran, a to su pitanja o tome kako živimo,

kako komuniciramo, kako sura-đujemo, jer je i to problem ško-le koji se pojavljuje kroz mnoge asocijalne manifestacije.

Uloga pedagoga je velika i višestruka u svemu tome, jer kurikulum u mnogim školama možda i nije dobro shvaćen pa ga mnogi gledaju kao reformu, kraću efemernu pojavu ili kao čarobni štapić koji će riješiti sve probleme u našim školama. Pedagozi trebaju u školu do-nijeti novo ozračje, osloboditi nastavnike i ohrabriti ih da rade na novi način, jer mnogi govore da je kurikulum otvorena knji-ga. Kurikulum prije svega treba štititi integritet djeteta, omogu-ćavati njegov prirodni razvoj i u tome treba izbjegavati struč-ni, nastavni ili predmetni egoi-zam u kojemu se svatko brine o svom predmetu, širi ga, a nitko se ne pita može li dijete sve to izdržati.

Dakle, novi kurikulum mora dobiti humanističku, odgojnu interpretaciju, tumačenje da nije samo utilitaristički, pragmatički pristup u kojemu dijete treba staviti u nove kvalifikacijske okvire pa i neke nove kompe-tencije. Kad se govori o školi kao o odgojno-obrazovnoj usta-novi mora se reći da u njoj pre-vladava obrazovni pozitivizam i didaktički materijalizam, pretr-panost sadržajima. Pedagozi se moraju boriti za reafirmaciju i reinterpretaciju pogleda na od-goj, jer je danas snažan utjecaj medija i nije u pitanju da odgoj-no i duhovno biće djeteta traži-mo samo u vjeronauku nego i u modernoj tehnici, na mrežnim stranicama, Facebooku i mno-gim drugim mjestima. Ne može se protiv suvremene tehnike, ali

joj možemo dati nove interpre-tacije, o njoj s djecom slobodno razgovarati, ali ne kroz nastav-ne predmete, kako bismo ih osposobili da budu selektivni u odnosu na te nove medije i da budu otporni na njihove utjecaje - istaknuo je dr. Previšić.

Kako protiv internetske ovisnosti

Govoreći o pedagoškim im-plikacijama medijskih manipu-lacija dr. Zlatko Miliša založio se za uvođenje u odgojno-obra-zovni sustav izbornog kolegija koji bi se zvao Odgoj za medije. To je neophodno, jer danas već možemo govoriti o internetskoj ovisnosti među mladima, jer su-vremeni mediji dominiraju slo-bodnim vremenom mladih, obli-kuju stavove, društveno ponaša-nje i formiraju identitet. Pitao se i kad će i mjerodavni u nekoliko ministarstava, a ne samo u Mi-nistarstvu znanosti, obrazovanja i športa čuti vapaj u kojem se traži odgoj za medije kojim bi se prevenirale brojne negativne posljedice lošeg utjecaja medi-ja svih vrsta ne samo na mlade nego i na ostalu populaciju.

Dr. sc. sestra Blaženka Valen-tina Mandarić govorila je o od-goju za vrednote kao imperativu vremena. Spomenula je i medije koji stvaraju nepovoljno ozračje i predstavljaju ozbiljnu prepreku u odgoju i obrazovanju. Teško je odgajati, jer naš napor u promi-canju određenih vrijednosti sva-kodnevno je osporavan. Pojav-ljuju se stalno neki novi modeli koji odgoj usmjeravaju u nekom drugom pravcu, pa stalno slu-šamo da sreća nije u ljubavi, u naporu, u žrtvi nego u novcu, moći ili isticanju. Tko u takvom ozračju najmlađima može usadi-ti smisao i odgovornost za vri-jednosti, posebno tko to može činiti u destruktivnom društvu kad djeca nisu sama sposobna razlučivati. I nastavnicima i pe-dagozima teško je sve to kontro-lirati i svi uviđaju da su im male šanse da nekoga preodgoje i da im je trud uistinu uzaludan.

O kurikulumu socijalnih kom-petencija govorili su dr. Vesna Buljubašić Kuzmanović, o od-goju za medije Višnja Biti, ured-nica u Obrazovnom programu Hrvatskoga radija, i Marijan Ši-meg, glavni i odgovorni urednik Školskih novina, o taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva u kognitivnom i socio-emocio-nalnom području govorila je Miljenka Galić i mr. sc. Majda Fajdetić, dok su mr. sc. Tatja-na Novosel-Herceg i dr. Darko Novosel održali predavanje i ra-dionicu pod naslovom Pametni pokreti i Brain Gym.

Pred pedagozima u novom vremenu je puno novih poslo-va i morat će sve više stjecati kompetencije - osobne, razvoj-ne, akcijske, socijalne i stručne - za provedbu strategija i tehnika neposrednog odgojno-obrazov-nog rada, ali i za unapređivanje suradnje škole s roditeljima, učeničkim domovima i samim okruženjem. Ovaj je skup samo početak priče o odgojnim i obra-zovnim vrijednostima škole, početak procesa u kojemu su su-dionici dobili pregršt poticaja za razmišljanje o tome kako promi-jeniti vlastiti rad, kako unapri-jediti rad svojih kolega u zbor-nicama i kako sve to uklopiti u novu, kurikulumsku paradigmu učenja i poučavanja.

A. P.

Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne

vrijednosti škole Ne može se protiv suvremene tehnike, ali joj možemo dati nove interpretacije, o njoj s djecom slobodno razgovarati, ali ne kroz nastavne predmete, kako bismo ih osposobili da budu selektivni u odnosu na nove medije i da budu otporni na nji-hove utjecaje

sTRUČNO UsAVRŠAVANjE ZA PEDAGOGE U OsNOVNIM I sREDNjIM ŠKOLAMA

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno6www.skolskenovine.hr

IZ AGENcIjE ZA ODGOj I OBRAZOVANjE

PREDŠKOLSKI ODGOJ 29. studenoga - Stručni skup za odgojitelje

predškolske djece s područja Zadarske i Ši-bensko-kninske županije u Zadru (DV Radost, jedinica Vruljica). Tema: Razvijanje profesio-nalnih kompetencija odgojitelja u radu s dje-com jaslične dobi - razvojne mape (5. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvo-vali prethodnim modulima.

30. studenoga - Stručni skup za odgojitelje predškolske djece s područja Splitsko-dalma-tinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Splitu (DV Cvit Mediterana, jedinica More). Tema: Razvijanje profesionalnih kompeten-cija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi - razvojne mape (5. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima.

NJEMAČKI JEZIK 13. studenoga - Stručni skup za učitelje nje-

mačkoga jezika iz osnovnih škola Zadarske i Šibensko-kninske županije, koji su se obvezali pratiti cjelokupni program od pet cjelina tije-kom jedne godine Projekta RALF - Regional-ne skupine za stručno usavršavanje učitelja - u Bibinju (OŠ Stjepana Radića). Sudionici po pozivu.

VJERONAUK12. i 13. studenoga - Katehetska škola za

odgojiteljice i odgojitelji u vjeri svih župani-ja u Zagrebu (Međubiskupijsko sjemenište). Tema: Odgojitelji u vjeri - ususret novoj od-važnosti. Predavači: dr. Tonči Matulić i dr. Ivica Pažin. Prijave do 6. studenoga na e-mail nku@hbk.hr.

20. studenoga - Stručni skup za vjerou-čitelje osnovnih i srednjih škola Grada Za-greba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Si-sačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivnič-ko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Va-raždinske i Međimurske županije u Zagrebu (Nadbiskupijski pastoralni institut). Tema: Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije

na e-mail vjeronauk-tajnistvo@zg-nadbi-skupija.hr.

27. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje srednjih škola Nadbiskupije đakovačko-osječ-ke i Požeške biskupije (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Viro-vitičko-podravska i Požeško-slavonska župa-nija) u Đakovu (KBF, Dvorana biskupa Josipa Jurja Strossmayera). Tema: Vjeronauk u druš-tvenom i humanističkom području suvremene škole kroz prizmu teologije tijela. Prijava na e-mail biskupijski.katehetski.ured@os.t-com.hr ili katehetski-ured-pozega@po.t-com.hr.

13. studenoga - Stručni skup za vjeroučite-lje osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-ne-retvanske županije u Dubrovniku (Dvorana sv. Klare, Poljana P. Miličevića 4) s početkom u 10 sati. Tema: Odgoj i obrazovanje za temelj-ne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim za-povijedima. Predavači: Sveučilišni nastavnici teologije i drugih humanističkih znanosti. Pri-jave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail sabina.maruncic@azoo.hr

20. studenoga - Stručni skup za vjerouči-telje osnovnih i srednjih škola Splitsko-dal-matinske županije u Splitu (Nadbiskupijska klasična gimnazija don Frane Bulića). Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Pri-jave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail sabina.maruncic@azoo.hr.

27. studenoga - Stručni skup za vjeroučite-lje osnovnih i srednjih škola Zadarske županije u Zadru (Nadbiskupsko sjemenište Zmajević). Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijed-nosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedi-ma. Predavači: Sveučilišni nastavnici teologije i drugih humanističkih znanosti. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail sabina.maruncic@azoo.hr.

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 4. i 5. studenoga - Stručni skup za učitelje,

nastavnike, stručne suradnike, voditelje ŽSV-a u osnovnim i srednjim školama Grada Zagre-ba i Zagrebačke županije, koji su završili prva dva modula usavršavanja, u Zagrebu (hotel Laguna). Teme: Okvir za nacionalni kuriku-

lum i Građanski odgoj i obrazovanje: Modul usavršavanje učitelja i učenika miritelja (3. ciklus). Prijave deset dana prije početka skupa na e-mail nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr ili tomislav.ogrinsak@azoo.hr.

11. i 12. studenoga - Državni stručni skup za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i vo-ditelje ŽSV-a u srednjim školama RH, u Zagre-bu (prostorije Trgovačkog suda, Amruševa 2). Teme: Modul Zakon u razredu - od zakona u razredu prema kulturi vladavine prava i demo-kraciji. Prijave deset dana prije početka skupa na e-mail nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr ili tomislav.ogrinsak@azoo.hr.

RAVNATELJI 18. studenoga - Državni stručni skup za

ravnatelje osnovnih škola u prvoj godini pr-vog mandata u Zagrebu (hotel Laguna). Tema: Upravljanje kvalitetom u školi. Prijave 15 dana prije početka stručnog skupa na http://www.ettaedu.eu/.

23. studenoga - Stručni skup za ravnatelje predškolskih ustanova u Zagrebu (Dječji vr-tić Srčeko, Pantovčak 117). Tema: Obrazovni menadžment Modul I.: Suvremeno vođenje. Prijave: 15 dana prije skupa na e-mail inga.seme-stojnovic@azoo.hr.

STRUČNI SURADNICI PEDAGOZI 24. studenoga - Stručni skup za voditelje

županijskih stručnih vijeća stručnih suradnika pedagoga i za pedagoge mentore i savjetnike osnovnih i srednjih škola Virovitičko-podrav-ske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku (Elektrotehnička i promet-na škola Osijek). Tema: Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj: Profesionalni put odgoj-no-obrazovnih djelatnika, Oblikovanje ciklusa stručnoga usavršavanja temeljenoga na isku-stvenome učenju i Podrška profesionalnome razvoju. Prijave do 5. studenoga na e-mail ru-zica.pazin-ilakovac@azoo.hr.

STRUČNI SURADNICI PSIHOLOZI 19. studenoga - Stručni skup za stručne

suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Splitske, Šibensko-kninske,

Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije u Splitu (OŠ Mertojak). Tema: Primjena psi-hodijagnostičkih sredstava u radu psihologa u osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul Psihološka procjena djece i mladih. Prijave 15 dana prije početka skupa na e-mail teodora.dubrovic@azoo.hr.

26. studenoga - Stručni skup za stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke, Bje-lovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonska, Brodsko-posavske, Osječ-ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku (Osnovna škola Mladost). Tema: Primjena psihodijagnostičkih sredstava u radu psihologa u osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul Psihološka procjena djece i mladih. Prijave 15 dana prije početka skupa na e-mail teodora.du-brovic@azoo.hr.

MEĐUNARODNA SURADNJA 8. i 9. studenoga - Stručni skup za voditelje

ŽSV-a imenovane u stručnu skupinu projek-ta - interdisciplinarni pristup više predmetnih područja, u Donjoj Stubici (Terme Jezerčica). Tema: Proces učenja u kurikularnom pristupu (2009. - 2010.) Modul 6 - Praćenje procesa učenja škole kao ”organizacije koja uči”. Pri-jave prema pozivu.

STRUČNI SURADNICI KNJIŽNIČARI 24. studenoga - Stručni skup za školske

knjižničare koji još nisu prošli sustavnu edu-kaciju o konceptu informacijske pismenosti te nisu upoznati s teorijskim utemeljenjem i ko-relacijom s obrazovanjem, Primorsko-goran-ske, Ličko-senjske i Istarske županije u Rijeci (Strojarska škola za industrijska i obrtnička za-nimanja). Tema: Informacijska pismenost kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja - za knjižničare početnike u IP. Prijave do 17. studenoga na e-mail biserka.susnjic@azoo.hr.

23. i 24. studenoga - Stručni skup za rav-natelje osnovnih i srednjih škola u prvom man-datu, u Zagrebu (Hotel Laguna). Tema: Projekt Upravljanje školom (2009. - 2011.) - Modul 3: Upravljanje školom: izazovi vrednovanja kao poticaja za razvoj. Prijave do 15. studenoga. Sudjelovanje po pozivu.

sTRUČNI sKUPOVI U sTUDENOME

VREDNOVANjE OBRAZOVNIH POsTIGNUĆA

Počele su pripreme za državnu ma-turu u 2010./2011. školskoj godini. Pristigla pitanja koja svakodnev-

no stižu elektroničkom poštom govore o povećanom interesu onih koji su ranijih godina završili srednjoškolsko obrazo-vanje te inozemnih pristupnika. Ovaj put nema više sumnji u mogućnost proved-be. Državna matura zaživjela je na našim prostorima, ali i u zemljama koje prate događanja kod nas, jer im odavde dolaze budući studenti. Većina europskih zemalja odavno imaju sustav vanjskoga vrjedno-vanja koji provode na različite načine, no svima je zajedničko što se ovim ispitima stječe završnost nakon određenog stupnja obrazovanja. Ove akademske godine uče-nici iz Hrvatske prvi puta su se upisivali na inozemna sveučilišta sa svjedodžbama državne mature.

Od europskih zemalja do Amerike polo-žena državna matura priznata je i sukladno uvjetima pojedinog sveučilišta bodovana pri rangiranju budućih studenata. Ugodno je bilo čuti da su u Italiji ove godine, za upis na studij arhitekture, osim položene državne mature uvjetovali i položen ispit iz Likovne umjetnosti, koja je bila i jedan od uvjeta za upis na studij arhitekture u Hr-vatskoj. To je samo jedan od ovogodišnjih primjera koji nam potvrđuje važnost susta-va vanjskoga vrednovanja u usporedivosti uspjeha nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja te mobilnosti studenata. A go-vori nam i o uspješnosti i ozbiljnosti kojom je započeo sustav vanjskoga vrjednovanja u Hrvatskoj što nije ostalo nezapaženo izvan naših granica.

Na samim počecima provedbe nacio-nalnih ispita i priprema za državnu maturu

učili smo jako puno o tome iz iskustava tih zemalja. Italija, koju sam navela kao pri-mjer zemlje koja je priznala naše vanjsko vrednovanje, ima razvijen sustav vanj-skoga vrednovanja kojim započinje još u osnovnoj školi. U Italiji su 2007. godine započeli provedbu nacionalnih ispita iz tri-ju predmeta: Talijanskoga jezika, Matema-tike i znanosti. Ispiti se provode u drugome i petome razredu osnovne škole, prvome i trećem razredu niže srednje škole te u dru-gome i petom razredu više srednje škole, a rezultati ispita služe samovrjednovanju škola. Iako se talijanski obrazovni sustav razlikuje od našega, završetak srednjoš-kolskoga obrazovanja ima dosta sličnosti.

Naime, u Italiji učenici nižih srednjih škola polažu završni ispit (licenza media) na završetku trogodišnjih srednjih škola i dobivaju završni certifikat, dok je matu-

ra, odnosno, državni ispit obvezan nakon završetka više srednje škole i preduvjet je za nastavak obrazovanja na sveučilištima. Učenici polažu tri pisana ispita, od kojih su dva esejskoga tipa te jedan usmeni is-pit kojim se vrjednuju postignuća učenika iz Talijanskoga jezika, Matematike i zna-nosti, odnosno multidsciplinarnoga ispita kojim se procjenjuje znanje učenika iz svih predmeta koje je učio u posljednjem razredu više srednje škole. Završnost ško-lovanja u umjetničkim školama u peto-godišnjem trajanju stječe se polaganjem državnoga ispita koji je vezan za područ-ja struke, odnosno, umjetnosti (Esame di Stato artistica).

Važno je reći da u talijanski sustav uče-niku koji položi državnu maturu istodobno omogućava i nastavak obrazovanja na sve-učilištima, s posebnostima pri upisu na in-ženjerske i medicinske fakultete koji pro-vode dodatni prijamni ispit, kako bi budući studenti mogli procjeniti jesu li napravili izbor koji odgovara njihovim znanjima i sposobnostim, ali nije eliminacijski. Tako to rade naši susjedi. Zanimljiva su i isku-stva Nizozemske i Irske koje sustav vanj-skoga vrjednovanja provode već dugo, a koje smo posjetili. O tome sljedeći put.

Kako to rade Talijani

Piše Višnja Francetićnačelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Agencija za odgoj i obrazovanje organizira 3. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji će se održati u Primoštenu od 28. do 31. listopada. Tema je ovogodišnjeg Simpozija, zamišljenog kao mjesto susreta, upoznavanja i razmjene iskustava učitelja, nastavnika i jezikoslovaca, ”Hrvatski je-

zik u kontekstu suvremenoga obrazovanja”. Po-sebna pažnja bit će usmjerena na uporabu materin-skog jezika i hrvatskog pravopisa u standardnom jeziku. Predavanja će održati domaći i inozemni stručnjaci iz područja jezikoslovlja, među ostalim, Rod Bolito, Padraig O Duibhir, Krešimir Bagić,

Andrea Zlatar Violić, Marija Bratanić, Snježana Banović, Ivo Pranjković, Ivan Tanta, Sven Marce-lić, Krešimir Krolo i Krešimir Mikić.

U prvome dijelu simpozija pozvani su preda-vači koji se na znanstvenoj razini bave nekim područjem vezanim za poučavanje predmeta Hr-vatski jezik - jezikoslovljem, književnošću, dram-skom umjetnošću, medijima ili spajaju pojedine znanosti, primjerice povijest i književnost. U dru-gome dijelu predstavit će se učitelji i nastavnici praktičari koji će predstaviti dio ostvarene nastav-

ne prakse i provedena istraživanja vezana za pou-čavanje dijela sadržaja predmeta hrvatski jezik.

U povodu Simpozija tiskana je monografija koja obuhvaća tekstove ili sažetke izlaganja pre-davača i tekstove učitelja i nastavnika praktičara. Članci u monografiji, teme kojima su se autori bavili i pristupi za koje su se odlučili mogu biti poticaj, motivacija ili sadržaj bavljenja u svakod-nevnom radu s učenicima, doprinos profesional-nom razvoju i sadržaj stručnih rasprava učitelja i nastavnika.

Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 7www.skolskenovine.hr

aktualno

Vjerski odgoj u predškolskoj dobi, kao i osnovnoškol-skom obrazovanju, u Hr-

vatskoj se provodi od devedesetih godina te je zbog zbog proskribi-ranosti u bivšem sustavu često pod lupom javnosti, gdje se sučeljava-ju mišljenja onih koji su izrazito protiv i onih koji su za što više sati vjerskog odgoja za djecu. Narav-no, sva su ta sučeljavanja često neargumentirana i prepuna strasti i od njih nema previše koristi.

Vjerski odgoj u predškolskoj dobi činjenica je kojoj treba po-svetiti pažnju i na najbolji mogu-ći način naći rješenje da djeca i njihovi roditelji dobiju kvalitetne informacije na osnovu kojih će upražnjavati svoje potrebe. Kako nam je kazala viša savjetnica za vjerski odgoj u Agenciji za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija, svaka vjerska zajednica koja ima sklopljeni ugovor s Republikom Hrvatskom o pitanjima od zajed-ničkog interesa može provoditi vjerski odgoj ako to roditelji za-traže i o tome daju pisanu izjavu ravnateljicama ili ravnateljima predškolske ustanove te ako vjer-ska zajednica za to ima stručno osposobljene odgojitelje. Besplatan program

Kako navodi Barudžija, kato-lički vjerski odgoj u dječjim se vrtićima provodi prema Programu katoličkoga vjerskog odgoja djece predškolske dobi, koji je odobrila Hrvatska biskupska konferencija, a Ministarstvo prosvjete i športa - Zavod za unapređivanje školstva verificirao 2002. godine.

- Sadržaj vjerskog odgoja proi-zlazi iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u izvanobitelj-skim uvjetima iz 1992. godine, a integrira se u redovne programe vrtića kao cjelodnevni, poludnevni ili kraći program. Odgojne skupine ustrojavaju se prema dobi suklad-no vrijedećim standardima i pisa-nom zahtjevu roditelja. U vjerski su odgoj uključena djeca od treće do šeste godine, a Program ostva-ruju stručno osposobljene odgoji-teljice i odgojitelji koji su prošli teološko-katehetsko osposobljava-nje i imaju mandat dijecezanskog biskupa - kaže Barudžija.

Dodaje da smatra važnim stvoriti takve uvjete u kojima roditelji za svoje dijete mogu tražiti ostvariva-nje prava na vjerski odgoj u vrtići-ma, kao i vjerski odgoj i obrazova-nje u školama koji je u skladu s nji-hovim osobnim uvjerenjima, jer se time ostvaruju prava o kojima go-vori Konvencija protiv diskrimina-cije u odgoju i obrazovanju, Opća deklaracija o ljudskim pravima kao i Ustav Republike Hrvatske.

- Teškoće koje se u realizaciji toga prava javljaju uglavnom su organizacijske, jer kad je ponuda različitih programa u dječjim vrti-ćima velika potrebno je puno dobre volje i organizacijskih vještina da se sve potrebe zadovolje. Vjerski je odgoj u vrtićima relativno nov pa o njemu možda nema dovoljno informacija te neki roditelji ne ko-riste svoja prava. Za uključivanje u vjerski odgoj roditelji ne plaćaju dodatno kao za neke druge progra-me, što nije zanemariva činjenica, a o kvaliteti provođenja programa, uz stručne suradnike, ravnateljice i

ravnatelje dječjih vrtića Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa te Agenciju za odgoj i obrazova-nje, brinu i biskupijski katehetski uredi te Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije - ističe Barudžija. Zvanje - odgojiteljica u vjeri

U iskustvima iz prakse govorile su nam ravnateljica Danica Sloko-vić i pedagoginja Vesna Prelčescu iz DV Petar Pan, koje navode da se vjerski program provodi po je-dan sat tjedno izvan redovitoga primarnog programa, a uključeno je 28 djece u dobi od četiri do pet godina. Ističu da nema bitnijih pro-blema iako, kažu, bilo bi logičnije i jednostavnije provoditi program odgoja u vjeri tijekom cjelodnev-noga primarnog programa. Tako-đer ističu dobru suradnju s rodite-ljima koja se odvija prema potrebi, a osobito vezano uz slavlja (Dani kruha, blagdani). Navode i dobru suradnja s institucijama te dodaju da je potrebno proširiti sadržaje suradnje s crkvom. Kako su nam kazale, djeca su dobro prihvatila nove sadržaje i nove metode rada u provedbi odgoja u vjeri.

- Sadržaji su poticali sve aspek-te psihomotornog razvoja djeteta. Znatiželjni su i svakodnevno su postavljali poticajna pitanja koja su bila i smjernice za rad. Atmosfera je bila vedra i vesela, a djeca znat-no mirnija u takvim aktivnostima. Isticali smo pozitivne karakteristi-ke ljudskog ponašanja i karaktera te upućivali na temeljne kršćanske vrednote: ljubav, dobrotu, dariva-nje i oprost. Djeca su samostalno i spontano osmišljavala molitve, ističući svoje potrebe i dobra djela

koja su činili u obitelji ili vrtiću, te molitve za bolesne prijatelje i slič-no. U vjerskom kutiću razgledava-li su sadržaje i prihvaćali poticajne aktivnosti odgojitelja. Sve što smo radili i o čemu smo razgovarali

djeca su spontano povezivala sa svakidašnjim životnim situaci-jama, što je potvrda uspješnosti rada. Sadržaji su uglavnom bili iz primarnog programa povezivani s liturgijskom godinom, kako bi bili što bliži djeci. U radu je korištena različita literatura, časopisi, mate-rijali i sredstva, a većinu smo za-jednički izrađivali.

U Dječjem vrtiću Vrapče vjerski se odgoj provodi od 2002. godi-ne. Kako su nam kazale ravnate-ljica vrtića Vesna Štajcer-Blatarić te odgojiteljice u vjeri, mentorice Snježana Catela, Slavica Hrenović i Ivanka Popović, za provođenje vjerskog odgoja, djece predškol-ske dobi u izvanobiteljskim uvje-tima bilo je potrebno učiniti niz

predradnji i temeljito se pripremiti kako bi on mogao, uz ostale cilje-ve i zadaće, utjecati na cjelovit ra-zvoj djeteta.

- Da bismo vjerski program mogli ponuditi roditeljima kao mogućnost da ga izaberu za svo-je dijete, pratili smo istraživanja i događanja na tom području kroz dulje vrijeme.

Dodaju da su odgojiteljice koje su do tada već imale dugogodišnju praksu u radu s predškolskom dje-com, a na vlastiti odabir odlučile su se za doškolovanje na Katolič-kom bogoslovnom fakultetu, kako bi stekle još stručnija znanja iz ovog područja te zvanje odgojite-ljica u vjeri. Važno iskustvo djeteta

U DV Vrapče vjerski odgoj provodi se u tri odgojne skupine - Zvjezdice u središnjem objektu, Krijesnice u područnom objektu 1 i Različak u područnom objektu 2. Vjerski je program integriran u primarni program i provodi se kao cjelodnevni odgojno-obrazovni program. Tri odgojne skupine, u kojima se provodi vjerski odgoj, obuhvaća djecu mješovite dobi od tri godine do polaska u školu te je broj djece u svakoj skupini pri-mjeren normativima za mješovitu dob, prosječno 28. Uključena su i djeca s posebnim potrebama. Vjer-ske skupine rade timski i surađuju s drugim skupinama kroz “otvo-rena vrata“ i timsko planiranje te surađuju sa stručnim timom vrtića i svim odgojiteljima na objektu.

- Ono što razlikuje vjerski odgoj i odgojiteljice u vjeri u predškol-skim ustanovama od školskog vje-ronauka i vjeroučitelja jest polazi-šte i pristup djetetu, njegovoj dobi, interesima i razvojnim zadaćama, a izvodi prema planu i programu rada, situacijski - spontano i ne-predviđeno, kada prati potrebe i osjećaje djeteta te planski i predvi-đeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane - kažu u DV Vrapče.

Naše sugovornice navode da se u vjerskom odgoju djece predškolske dobi ne pita prvo kojem vjerskom znanju treba poučavati djecu.

- Prvo se pita o ciljevima koji pomažu djetetu u pronalaženju samoga sebe i razvijanju sposob-nosti za život. Razvijaju se spo-sobnosti koje će se kasnije, kroz školovanje, nadograđivati i dopu-njavati znanjima. S druge strane, u korelaciji su kršćansko, crkve-no, biblijsko usmjerenje, osnovni sadržaji vjere, liturgijska godina, koja prati kalendarsku godinu te običaji. Izabiru se teme i običa-ji crkvene tradicije koji se mogu dovesti u vezu s iskustvom djete-ta. Vjerski se odgoj provodi kroz igru, glazbu, scenski prikaz, po-kret, pripovijedanje, likovni izraz, kroz doživljaje i istraživanja djece u neposrednoj okolini. U primjeni vjerskog odgoja u vrtiću, a koji se odnosi na djecu, nema teškoća, a one na koje nailazimo nisu u vezi s vjerskim programom. Djeca se upisuju u vjersku skupinu na za-htjev roditelja. Prije upisa roditelje upoznajemo s načinom provođe-nja vjerskog odgoja u vrtiću na roditeljskom sastanku - zaključuju naše sugovornice iz DV Vrapče.

Ivica Buljan

Roditelji za i protiv Odnos roditelja i njihova vjerska uvjerenja počesto su presud-

ni u odluci za pohađanje vjerskog odgoja. Iva je praktična vjer-nica i kod nje nikad nije bilo dvojbe o tome hoće li njezina djeca Marija i Roko ići na vjerski odgoj.

- Uvijek sam izvlačila ono najbolje iz vjere i tako učim i svoju djecu. Smatram da je vjerski odgoj jedan od obrazovnih nukle-usa i kada se ispravno prenese i shvati čini osobe boljima u odrasloj dobi - uvjerena je Iva.

Larisa, pak, svoju Lanu nije upisala na vjerski odgoj, jer ne misli da bi joj to mnogo pomoglo.

- I sama nisam išla na vjeronauk te mislim da je to nešto što se treba učiti u okviru nastave religije, ne strogo vjerske, bilo da se radi o katoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj ili nekoj drugoj vjeri. Moja se Lana ne osjeća zakinutom, jer mislim da je prerano da se djecu već od malih nogu drila kroz vjerski odgoj u vrtiću - za-ključila je Larisa.

Pedeset vjerskih vrtića Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-

ta u Republici Hrvatskoj, u 2008. godini djelovalo je 50 dječjih vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice s 3375 djece (48 je katoličkih dječjih vrtića smještenih u 55 objekata - osnivači su katoličke vjerske zajednice, družbe sestara, župe; jedan židov-ski dječji vrtić (osnivač Židovska općina u Zagrebu) i jedan evan-gelički dječji vrtić (osnivač Evangelička crkvena općina Zagreb). Katolički vjerski odgoj provodi se i u 245 dječjih vrtića čiji su osnivači gradovi i općine za djecu predškolske dobi za koju su roditelji dali suglasnost za njihovo uključivanje u programe vjer-skog odgoja. U programima katoličkoga vjerskog odgoja u dječ-jim vrtićima uključeno je ukupno 12.000 djece predškolske dobi, dok ostale vjerske zajednice nisu tražile ni verificirale programe vjerskog odgoja za djecu predškolske dobi.

VjERsKI ODGOj U PREDŠKOLsKOj DOBI

Svaka vjerska zajednica koja ima sklopljeni ugovor s Republikom Hrvatskom o pitanjima od zajedničkog interesa može provoditi vjerski odgoj ako to roditelji zatraže i o tome daju pisanu izjavu ravnateljicama ili ravnateljima predškolske ustanove te ako vjerska zajednica za to ima stručno osposobljene odgojitelje

Kroz igru učiti o ljubavi, dobroti, darivanju i oprostu

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno8www.skolskenovine.hr

aktuakno

Vrtići na čekanju SPLIT - Mnogi su roditelji nezadovoljni što tije-

kom godine ne mogu riješiti pitanje smještaja u dječ-je vrtiće, iako se u praksi događa da puno mjesta ostane neupražnjeno. No, u većini gradova na snazi je konzervativna praksa da su upisi jednom u tijeku godine. Split u tom smislu postaje pozitivna iznimka, jer sva su djeca jasličke i vrtićke dobi koja se nisu uspjela upisati dobila mogućnost da to naknadno naprave. To se rješava tako da se djeca usmjerava-ju u vrtiće u kojima su vlasnici fizičke osobe te u vrti-će sa šestosatnim programom. Na taj je način Grad Split za oko 1700 djece korisnika usluga u privatnim vrtićima i vrtićima vjerskih zajednica omogućio nižu cijenu i smanjio novčana izdvajanja njihovih rodite-lja, što je jedan od glavnih problema kod smještaja u privatne vrtića, gdje su cijene znatno veće.

Pedeset godina osječkoga Poljoprivrednog fakulteta

OSIJEK - Osječki Poljoprivredni fakultet svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća obilježio je 50. obljet-nicu rada. Na obilježavanju je bio i ministar obrazo-vanja Radovan Fuchs, koji je kazao da je osječko sveučilište u posljednjih dvadeset godina postiglo velike pomake naprijed unatoč ratnim razaranjima. Također je istaknuo da je u zadnjih nekoliko godi-na u osječko sveučilište uloženo više nego u svim prethodnim godinama od početka rata, ukupno 600 milijuna kuna. U svečanom programu nazočni su se prisjetili prvih godina rada fakulteta, a velike ovacije dobili su i prvi diplomanti, odnosno prvi studenti koji su se upisali na studij poljoprivrede prije 50 godina. O teškim ratnim godinama i radu fakulteta govorio je dekan Vlado Guberac, koji je naglasio da je fakultet uspješno radio i u godinama nakon Domovinskog rata, u kojemu je Poljoprivredni fakultet ostao bez tada novih prostorija na Tenjskoj cesti.

Tri milijuna kuna za rad vanjskih suradnika

RIJEKA - Odlukom senata Sveučilišta u Rijeci, tri milijuna kuna određeno je da se dodijeli sastavni-cama Sveučilišta u Rijeci za plaćanje rada vanjskih suradnika tijekom prvog semestra. Sveučilišnim odjelima dodijeljen je cijeli iznos, jer imaju manje proračune, dok je preostalim sastavnicama ravno-mjerno raspoređen preostali dio sredstava kojim mogu pokriti plaćanje vanjskih suradnika. Na sjed-nici Senata kazano je i da je tehnički pregled novo-izgrađenih objekata Filozofskog i Učiteljskog fakul-teta u Sveučilišnom kampusu na Trsatu dogovoren za ovaj tjedan. Na taj bi se način trebale realizirati najave o preseljenju studenata ta dva fakulteta u nove objekte do kraja listopada. Riječko sveučilište zatražit će izdavanje uporabne dozvole, odnosno tehničkog pregleda, najprije za zgradu Studentske prehrane, a onda i za preostale izgrađene objeka-ta u kampusu. Već je završeno opremanje zgrada Filozofskog, Učiteljskog i Građevinskog fakulteta te objekta Sveučilišnih odjela uredskim namještajem i stolcima, iako još nisu uklonjeni svi nedostaci što su ih utvrdila povjerenstva za primopredaju, a pri kraju je i opremanje predavaonica.

Virovitičko rodilište - prijatelj djece

VIROVITICA - Virovitičko rodilište u Općoj bolnici može se od prošlog tjedan pohvaliti činjenicom da joj Ured UNICEF-a za Hrvatsku dodijelio naslov Ro-dilište - prijatelj djece. Takvu je inicijativu UNICEF pokrenuo u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom još 1991. godine s ciljem da se više pozornosti obrati u prvim i najvažnijim trenucima majci i bebi. U Hrvatskoj je za taj projekt zaduženo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje nasto-ji što više educirati zdravstvene djelatnike u vezi s korištenjem umjetne prehrane kod novorođenčadi. Tako svako rodilište koje želi postati prijateljem dje-ce treba zadovoljiti deset kriterija, čiji je cilj da daju podršku majkama kod dojenja svoje djece te da do-jenje prihvate kao jedinu hranu za svoju dojenčad. Virovitičko rodilište u tom je pogledu postiglo dobre rezultate te omogućava majkama da budu uz svoje bebe, što je sve bio dio kriterija za dobivanje pre-stižne titule Rodilište - prijatelj djece.

Ivica Buljan

UKRATKO

Delegacija Europske Unije u Republici Hrvatskoj otvorila je 18. listopada natječaj pod nazivom ”Ljudi za ljude” za učenike srednjih škola di-

ljem Hrvatske. Natječaj se provodi u okviru Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključeno-sti, a pokrenut je povodom Međunarodnog dana borbe za iskorjenjivanje siromaštva (17. listopada).

Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a za sudjelovanje u natječaju potrebno je pokazati da ste nekome pomo-gli ili poduzeli konkretne i inovativne aktivnosti u bor-bi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svojoj životnoj sredini te ih dokumentirati u audio-vizualnom obliku. Ako ste se odlučili na projekt koji će napravi-ti korak u borbi protiv siromaštva ili će pomoći boljoj uključenosti svih stanovnika u zajednicu predstavite nam svoj projekt u nekom od audio-vizualnih formata poput fotografija, prezentacija, kratkog filma...

Na natječaj je moguće prijaviti se individualno ili u grupi do tri učenika, a u obavljanju zadatka dopušteno je imati mentora.

Uz rad treba navesti kontakt podatke: ime i prezime, adresa, dob, škola i mentor. U grupnoj prijavi navede-ne podatke je potrebno navesti za svakog od članova grupe.

Pri ocjenjivanju radova naglasak će biti stavljen na učinak, inovativnost i kreativnost same aktivnosti koju su učenici poduzeli u borbi protiv siromaštva i socijal-ne isključenosti kao i njezinu održivost. Ocjenjivat će se i način te kvaliteta predstavljanja učinjenog.

Radove će ocijeniti stručni žiri Delegacije Europske Unije. Nakon završetka postupka ocjenjivanja, imena pobjednika će sredinom prosinca biti objavljena na web stranici Delegacije Europske Unije: www.delhrv.ec.europa.eu.

Pobjednik natječaja, uključujući i mentora, bit će na-građen putovanjem u Bruxelles, dok će dobitnik druge nagrade osvojiti jednosemestralni tečaj stranog jezika po vlastitom izboru, a trećenagrađeni set vrijednih knji-ga.

Nakon završetka natječaja, najbolji će radovi biti i predstavljeni odnosno izloženi u Informacijskom cen-tru Europske Unije.

Radove je potrebno poslati u elektronskom obliku (DVD, CD ili USB) poštom na adresu: Informacijski centar Europske Unije, Trg žrtava fašizma 6, 10000 Za-greb, s naznakom: ZA NATJEČAJ.

Udruga dragovoljaca i ve-terana Domovinskog rata, odnosno njezina podružnica

iz Zagreba, gostovala je u Osnov-noj školi Ivana Gorana Kovačića s projektom izložbe ratnih fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.-1992., koja je bila popraćena pri-godnim predavanjem projekcijom dokumentarnog filma. Desetomi-nutni dokumentarni film prikazuje vrijeme blokada vojarni, uzbune i događanja u gradu u tom vremenu. Idejno rješenje izložbe osmislio je akademski slikar Antun Krešić, i sam sudionik Domovinskog rata.

Maja i Viktor, učenici sedmog razreda koji su sa znatiželjom ra-zgledavali izložbu, kazali su nam da su jako sretni što se u svojoj školi mogu upoznati s fotografija-ma i događajima koji govore o Do-movinskom ratu. Maja, čiji je otac također bio sudionik Domovinskog rata, kaže da je često dok je bila mlađa gledala s tatom njegove fo-tografije iz rata.

- On bi mi objašnjavao tko je tko na fotografiji i gdje je to snimano. Sada vidim koliko je to bilo masov-no i drago mi je da mogu na ovaj način vidjeti kako je to izgledalo kada se Hrvatska borila za neovi-snost - kaže Maja.

Viktor je s posebnom pažnjom gledao fotografiju pripadnika 101. brigade, jer u toj brigadi bio je i njegov ujak.

- Moj se ujak uvijek šalio da je on samo nosio pušku, a da nije pucao.

No, kada bi ozbiljno počeo pričati uvijek bi kazao da nije bilo lako i da nikada više ne bismo smjeli ra-tovati. Meni su te fotografije zani-mljive i stoga što i sam volim foto-grafirati pa ću se jednog dana vjero-jatno i baviti fotografijom - pričao je Viktor.

Kako navode u Udruzi, program Izložba ratnih fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.-1992. nastavak je projekta koji je orga-niziran u četrdesetak zagrebačkih osnovnih škola. Cilj je izložbe kroz ratne fotografije pripadnika svih ratnih postrojbi i zapovjedništva HV-a, MUP-a, Narodne zaštite i dragovoljačkih postrojbi približiti učenicima osnovnoškolskog uzra-sta Domovinski rat na njima pri-mjeren način.

Izložba se sastoji od 32 panoa na kojima su izložene fotografi-je u crno-bijeloj tehnici. Na njima možemo vidjeti i brojne poznate događaje iz toga vremena koje su objavljivane u dnevnom tisku i na televiziji. Daje se cijeli presjek za-grebačkih postrojbi sudionika Do-movinskog rata pa se tu nalaze foto-grafije prvog postrojavanja ZNG-a, brojnih samostalnih satnija koje su nicale po cijelom Zagrebu, od prve u Podsusedu do onih u Novom Za-grebu, Peščenici, Dugavama, zatim fotografije profesionalnih postroj-bi proslavljenih brigada Tigrova i Gromova, Antiterorističke jedinica Lučko, Zapovjedništva obrane Za-greba, Zapovjedništva operativne zone, Narodne zaštite, Zrakoplo-ve jedinice, događaja s Plitvica u kojima je poginuo prvi pripadnik hrvatskih oružanih snaga i mnoge druge.

U Udruzi s posebnim zadovolj-stvom ističu činjenicu da je izložba imala i svojevrsnu međunarodnu promociju, i to u Argentini, gdje je bila postavljena u Hrvatsko-argen-tinskom kulturnom centru i Hrvat-skom klubu te je bila prihvaćena uz veliko oduševljenje i jake emo-cije tamošnjih hrvatskih iseljenika. Izložba će biti otvorena za učenike, učitelje, djelatnike škole, roditelje i ostale zainteresirane do 29. listo-pada 2010., a projekt je podupro Gradski ured za obrazovanje, kul-turu i šport.

Ivica Buljan

OTVOREN NATjEČAj DELEGAcIjE EU ZA sREDNjOŠKOLcE

Iskorjenjivanje siromaštva

IZLOŽBA FOTOGRAFIjA ZAGREB U DOMOVINsKOM RATU 1990.-1992.

Kroz fotografiju upoznati Domovinski rat

cilj je izložbe kroz ratne fotografije pripadnika svih ratnih postrojbi i zapovjedništva HV-a, MUP-a, Narodne zaštite i dragovoljačkih postrojbi približiti učenicima osnovnoškolskog uzrasta Domovinski rat na njima primjeren način

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr

Piše mr. Dunja Špoljar OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli, PŠ Prišlin

Pedagogija Marije Montessori te-melji se na znanstvenom proma-tranju spontanog učenja djece,

poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i poštovanju djetetove osobnosti. Metodologiji znan-stvene pedagogije Maria Montessori suprotstavila je svoju objektivnu peda-gogiju. Nova teorija rezultirala je pro-mjenama u postojećoj praksi. Zamisao o obrazovanju koje u središte svog djelo-vanja stavlja sam život mijenja sve pret-hodne postave o njemu. Obrazovanje se više ne bi smjelo zasnivati na unaprijed postavljenom programu nego na pozna-vanju ljudskog života, tvrdi Montessori, a moto je njezine pedagogije “Pomozi mi da to učinim sam(a)“.

Opravdanost uvođenja Montessori pedagogije

Uključivanje Montessori rješenja u redovite (javne, državne) škole do da-nas u Hrvatskoj nije bilo sustavnije

istraživano. To nikako ne znači da Mon-tessori pedagogija sa svojim rješenjima nije prisutna u redovitoj školi. Načela i rješenja Montessori pedagogije, primje-rice, projektna nastava, učenje u krugu, poticajna okolina, pribor za učenje, kao i mnoga druga, implementirana su u dr-žavnim školama kao rezultat dosljednog i kreativnog rada visokoobrazovanih i ambicioznih učitelja.

Ispitali smo kakve su promjene ostva-rive uvođenjem Montessori rješenja u državne škole te koliko su roditelji i učitelji na njih spremni. U našoj zemlji nije do sada bilo temeljitijih ciljanih istraživanja oko primjene alternativnih metoda u redovnoj školi. Tako nije bilo ni utvrđivanja opravdanosti uvođenja Montessori rješenja.

Istraživanje o mogućnostima pedagoš-kih pretpostavki implementacije Mon-tessori rješenja u državnoj školi i o tome kako učenici prihvaćaju Montessori rje-šenja provedeno je među učenicima pr-vog i drugog razreda PŠ Prišlin, u kojoj su postupno uvođena Montessori rješe-nja, počevši od siječnja 2005. do lipnja 2006. Ispitivanje percepcije i stavova roditelja prema uvođenju Montesso-ri rješenja u redovitu školu provedeno je na uzorku od 20 roditelja čija djeca polaze prvi razredni odjel u kojem su eksperimentalno korištene Montessori metode.

Rezultati istraživanjaIstraživanje o učiteljskim procjena-

ma mogućnosti primjene Montessori rješenja u državnim školama provede-no u aktivu učitelja razredne nastave Krapinsko-zagorske županije. Njih 80 na skali je procjenjivalo mogućnosti implementacije točno određenih di-daktičkih Montessori rješenja (npr. in-teresna središta, materijali, razgovor u krugu...).

Tijekom provedenih aktivnosti zado-voljene su potrebe djece za samostal-nošću i samopouzdanjem, dok se kre-ativnost i komunikacija trebaju i dalje razvijati. Učenici su prihvatili imple-mentirana rješenja Marije Montessori i pri tome iskazivali zadovoljstvo. Uče-nici su posebno dobro napredovali uz ovakva pedagoška rješenja u matematici

i prirodi i društvu, dok je najviše teškoća uočeno u svladavanju početnog čitanja i pisanja.

Kod roditelja i učitelja rezultati istra-živanja potvrdili su hipoteze. Većina djece prihvatila je uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu, pa tako i njiho-vi roditelji koji se osim idejne podrške i aktivno uključuju. Ispitivanje je doka-zalo promjene pedagoške osviještenosti djece i njihovih roditelja. Roditelji su potpuno osvijestili potrebu primjene pe-dagoškog pluralizma u osnovnoj školi. Zanimljivo je da je najslabije odgovo-reno i u inicijalnom i u finalnom ispiti-vanju na pitanje o tome jesu li roditelji spremni na dodatni angažman. Najveće zadovoljstvo roditelji su procijenili za svoju djecu za kategorije izgleda učio-nice i materijala i pribora.

Stav je roditelja da uvođenje Mon-

tessori rješenja u redovne škole ima pozitivne posljedice, te je takav stav po-stojan u dužem vremenskom razdoblju. Roditelji prihvaćaju uvođenje Mon-tessori rješenja u redovnu školu. Uči-telji smatraju mogućim i prihvatljivim uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu. Slabije prihvatljivima procijenili su tek primjenu perlica u matematici, pojačan angažman učitelja te perma-nentno uključivanje roditelja u nastavni proces.

U stavovima učitelja prema primjeni Montessori rješenja ne postoje razlike s obzirom na stupanj školovanja i godine staža provedenih u nastavi. Korelacijski značajno, u dimenziji skromne veličine, mlađi učitelji, s VSS-om razvili su po-zitivniji stav prema primjeni Montessori rješenja od ostalih tek u tri kategorije: primjena listića i kontrolnih listića, do-

datni angažman učitelja i dodatna edu-kacija učitelja.

Talijanska liječnica Maria Montessori poznata je po svojim inovacijama u radu s djecom. Temelj njezina odgoja je od-goj pojedinca, a on se ostvaruje u duhu poštivanja osobe kao vrijednosti. Uvo-đenje alternativnih rješenja u redovnu školu zahtijeva pojačan angažman uči-telja u svakom obliku, ali i polučuje vrlo pozitivne rezultate kod učenika, kao i zadovoljstvo roditelja. Kod učenika se naročito razvija samostalnost i odgovor-nost te želja za znanjem i otkrivanjem znanja. Iako je Montessori pedagogija orijentirana na individualni rad, gotovo sva njezina rješenja primjenjiva su i u odjelima s prosječnim brojem učenika.

Veliki napredak u prirodoslovlju

Konkretnim akcijskim istraživanjem tijekom godine i pol potvrđeno je da djeca vrlo lako prihvaćaju nova didak-tička rješenja te da ona kod njih potiču bolji i brži napredak. Poticajna okolina nije novost, ali primjenom Montessori koncepta poticajne okoline, učenicima je omogućeno da je svakodnevno nado-punjuju te da u tome aktivno sudjeluju. Posebno su dobro prihvaćena rješenja uporabe Montessori pribora koji je po-lučio iznimno brzi napredak u prirodno-znanstvenom području. Istodobno je po-tican i razvoj kreativnosti pri izradi tog pribora. U jezičnom području napredak je značajno sporiji nego, primjerice, u matematici. Učenici su tijekom vremena primjene Montessori rješenja posebice dobro razvili suradnju i empatiju te vrlo kvalitetno ostvarivali rad u skupinama i parovima.

Akcijska istraživanja omogućuju da se na temelju postavljenih vrijednosti mijenja i evaluira praksa. Iskustva do kojih smo došli mogu biti poticaj uči-teljima da to pokušaju učiniti u svojim uvjetima. Kao učitelj akcijski istraživač vidim razvojnu perspektivu svog upra-vo završenog projekta, u kontinuiranom uvođenju pluralizma u školu, neprekid-nom procesu stručnog napretka učitelja i otvorenosti prema alternativnim rješe-njima.

odgojno-obrazovna praksa

Veliki znanstveni interes Istinska znanost prema Mariji Montessori ima za cilj pronalaženje rješenja postojećih problema, a ne puko naglašavanje postoje-ćih, neovisno o tome odnose li se oni na dio obrazovnog sustava ili na obrazovanje kao cjelinu.

Razlike između Montessori i tradicionalne pedagogije sagledavaju se u sljedećim kom-ponentama odgoja i obrazovanja: filozofiji od-goja, kurikulumu, učenju, razrednom okružju, vrednovanju, pripremi za život i učinkovitosti . Montessori pedagogija i njezina rješenja odavno se implementiraju i u redovite (jav-ne) škole. Postoje brojne studije u kojima se podrobno opisuju rezultati implementacije Montessori rješenja u javne škole, od povijesnih pretpostavki, utjecaja na jezično ili prirodnoznanstveno područje do uključenosti roditelja ili napretka djece sa poteško-ćama u razvoju. Mnoge studije analizirale su posljedice uvođenja Montessori rješenja selektivno po područjima utjecaja: jezik, matematika, motivacija za učenje itd. (Vidi: Kahn, D. (1990), Implementing Montessori Education in the Public Sector. Cleveland: Montessori Public School Consortium; Chattin- McNichols, J. (1992), The Montessori contoversy. Albeny, NY: Delmar; Loeffler, M. H. (1992), Montessori incontemporary American culture. Heinemann: Portsmouten, NH; Miller L. B. / Bizzell R.P. (1983), Long - term effects of four preschool programs. Child Development, Vol. 54, No. 3, pp 724-741; Takacs, C. (1993), Marotta Montessori school of Cleveland follow - up study of urban center pupils years 1991 and 1992. Cleveland: Namta Journal)

U središtu obrazovanja - sam život!

MONTEssORI PEDAGOGIjA U DRŽAVNIM ŠKOLAMA

Tipičan izgled razrednog odjela u školi koja radi po pedagoškom modelu Marije Montessori

Maria Montessori s djecom

Mnoga načela i rješenja Montessori pedagogije implementirana su u državnim školama kao rezultat dosljednog i kreativnog rada pojedinih učitelja

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno10www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše Višnja Bitinovinarka Hrvatskoga radija

Današnji je svijet nezami-sliv bez medija masovne komunikacije. Od na-

stanka tiska do pojave interneta mediji se šire nezaustavljivim tempom. Porast broja poglavito elektroničkih medija obilježio je 20. stoljeće. Postavljamo pi-tanje: moramo li se bojati što će se dogoditi do kraja 21. stoljeća? Naime, s obzirom na tehnologiju koja se svakim trenutkom razvi-ja, ne možemo niti pretpostaviti što u ovom trenutku u nekom kutku Zemlje smišlja neki izu-mitelj.

Usporedo s razvojem masov-nih sredstava komunikacije, ra-zvijaju se i razne teorije o istom. Bave se time i fizičari, i informa-tičari, i psiholozi, i komunikolo-zi, i sociolozi, i teoretičari medi-ja. Još su s pojavom radija prije

otprilike 80 godina, znanstvenici i stručnjaci pokušali odgovoriti na pitanje kako taj medij utječe na slušatelje odnosno primatelje njegove poruke. U proteklom je razdoblju prikupljeno mnogo podataka o tome kako mediji utječu na ljude i kakva je njihova uloga u društvu.

Što su mediji?Kako najjednostavnije defini-

rati medij? Najbolje je to učinio Marshall McLuhan, kanadski teoretičar komunikacija, koji je rekao da je medij poruka. Putem medija primamo različi-te informacije te pomoću njih percipiramo svijet oko sebe. No, mediji ne samo da prenose događaje, već ih i interpretiraju. Upravo se u tome krije može-bitna opasnost. Hoćemo li znati prepoznati osobno mišljenje ne-kog novinara ili stav neke me-

dijske kuće ili ćemo, pak, svaku informaciju prihvatiti bezrezer-vno? Ljudi su osuđeni infor-macije dobivati putem medija, međutim temeljni je problem kako razviti kritičku distancu prema tim informacijama. O medijskoj kulturi ili pismenosti

govori se već godinama. Čak su se u prosvjetnim krugovima u Hrvatskoj vodile rasprave o tome kako učiti o medijima, treba li to biti zaseban predmet ili pojedine sadržaje ukomponi-rati u nekoliko predmeta. Prošlo je već dvadesetak godina kako

pratimo ove razgovore, a dotle nam se učenici kroz školu pro-vlače medijski nepismeni. Čast iznimkama. Sve to ovisi o po-jedinom učitelju ili nastavniku, koji, bez obzira na školske pla-nove i programe, sam preuzima inicijativu, radi na vlastitom

Piše Milijana Kovačević psihologinja savjetnica, OŠ Kman Kocunar, Split

Gledam, bolje reći slu-šam, na televiziji inter-vju s vremešnom gos-

pođom koja je nekada radila vrlo popularne serije za djecu. A gospođa, iako ima gotovo osamdeset ljeta, sjajno izgleda. I sada o onome što je radila pri-je tridesetak godina govori sa strašću. Pričajući sa zanosom o svome radu, sva blista od zado-voljstva te ostavlja dojam kao da s nestrpljenjem očekuje sni-manje sljedeće epizode.

Strasti, u poslu naravno, ne mogu odoljeti. Zapali i mene, nadahne me, potakne na akciju. A baš mi je trebalo nadahnuće! Očito impresionirana autorite-tom sugovornice, novinarka je ipak skupila tračak snage i po-stavila joj pitanje. Nakon razgo-vora o davno prošlim idiličnim vremenima i nekoj drugoj dje-ci koja su uživala u tadašnjim

dječjim serijama, jer sve je to onda bilo novo, nikad viđeno, iskralo se, ili bolje iskipjelo iz darovitih glava hrabrih avan-gardnih pojedinki i pojedinaca toga vremena, pitala je što misli o današnjoj djeci i sve učestali-jim strahotama koje djeca rade sebi i drugima, djeca ili odrasli-ma. Tko “kvari” djecu?

- Djeca su dobra! - započela je umilnim glasom - ali mi ih pokvarimo - nastavila je cvrku-tati, sve se više udaljavajući od teme. I tu je mojoj pozornosti, ipak i unatoč svemu, bio kraj. Sve što je dalje izrekla o djeci i potencijalnom uspješnom odgo-

ju bilo je patetično i preživjelo. U meni je odzvanjalo samo nje-zino “ali mi ih pokvarimo“, pod-sjećajući me na sjajnog Jespera Juula i njegovo posve suprotno, iskričavo kritično stajalište o suvremenom odgoju. Ne do-slovce tako, ali približno, sjajni bi kolega rekao da se odrasli, odgajajući djecu, ponašaju kao da se djeca rode pokvarena, pa ih oni idu popraviti.

Igrom asocijacija iskoči u meni novi slap misli, bolje reći sjećanja, koje je također mogu-će smjestiti u kontekst “djeca su dobra, ali mi ih pokvarimo“. Bio je početak srpnja. Djeci je škola već poodavno završila, ali ne i nama stručnim suradnici-

ma i učiteljima. Nikako da za-vršim s administracijom. To mi je najmrži dio posla. Da nisam otezala, jer ne volim to raditi, već bih bila na godišnjem i ne bih se pekla uzavreloga srpanj-skoga dana u stakleniku koju neki optimistično, podrugljivo, cinično ili čak zlurado zovu au-tobusnim stajalištem.

Dok tako grdim samu sebe, privuče mi pozornost mlađa žena koja je sjedila pokraj mene na klupi, urlajući u mobilni apa-rat. Hoćeš-nećeš, počela sam prisluškivati. Ovako je po pri-lici tekao taj razgovor, odnosno ona polovica koju sam čula:

- Idem okolo po školama. Potpuno sam izbezumljena!...

Nemoj me Iris, izluđivati!... Matematički izazovi?... Ja mi-slim da sam ti to donijela... Imaš li zbirke iz matematike?... Kako ti se zove glazbeni?... Planet glazbe?... Ti javi... I što još?... Ja sam ti uzela neku kemiju... Riješenih zadataka?... Što? Fi-zika?... Riješenih zadataka? Što ono još?... svi se žrtvuju...

Pogađate - milo dijete, Iris, sjedi doma, a majčica hopsa po gradu, tražeći udžbenike po školama. Za djevojku je i ona-ko vani prevruće. A možda joj je trebalo i malo više sna, jer je došla doma u sitne sate. Tako Iris i njezina požrtvovna mama zatvoriše krug koji je tog jutra, kad smo dolazile raditi, započe-la u mojoj školi učiteljica Mia.

- Svi pričaju o udžbenicima, ali najčešće idu u kupnju, od-nosno pretražuju po školama djedovi i bake. Djece nigdje, a roditelji valjda rade...

Sada kad sam se sjetila nje-zinih riječi, stvari postaju još

Djeca (ni)su dobra!

Iskrivljena slika stvarnosti

MEDIjI I ODGOj ZA MEDIjE

Putem medija primamo različite infor-macije te pomoću njih percipiramo svijet oko sebe. No, mediji ne samo da prenose događaje, već ih i interpretiraju. Upravo se u tome krije možebitna opasnost

Djeci danas doista nije teško pokvariti se. Ne samo da su se protiv njih urotili roditelji, nego vojsci roditelja kvaritelja pridružuju se djedovi i bake, slutim - s natjecateljskim duhom. I tko zna tko još?

IZ DNEVNIKA ŠKOLsKOG PsIHOLOGA

(1)

(1)

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 11www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

obrazovanju da bi to prenio na svoje učenike.

Primjeri dobre prakse: Josip Krunić iz Gunje, Mirjana Jukić i Katica Šarić iz OŠ Rudeš u Zagrebu, Melita Horvatek For-jan iz OŠ Marije Jurić Zagorke u Zagrebu, Slavica Kovač iz OŠ Stanovi u Zadru, samo su neki od njih. Danas su oni predavači drugima na Ljetnoj filmskoj ško-li u Kraljevici i Školi medijske kulture u Varaždinskim toplica-ma odnosno Čakovcu.

Učenici znaju više od učitelja!?

Nadalje, Hrvatski filmski sa-vez u suradnji s Gradom Zagre-bom pokrenuo je program Škola u kinu i na taj način učenici od prvog do osmog razreda odlaze sa svojim učiteljima gledati film koji je izabran prema nastavnom programu. Stručna im osoba film objašnjava, a nastavak slijedi u školi na satu hrvatskog jezika i književnosti. Taj je program za-počeo prošle školske godine u Rijeci.

Zatim, Hrvatski filmski savez već godinama u Šibeniku, Tra-košćanu, Varaždinskim toplica-ma, a od ove godine i u Čakov-cu organizira Školu medijske kulture dr. Ante Peterlić, gdje nastavnici osnovnih i srednjih škola književnosti imaju prilike dvije godine slušati predavanja iz područja teorije, da bi nakon toga nastavili s radom u jednoj od radionica. Na taj način od vrsnih stručnjaka s tog područja mogu naučiti kako se piše scena-rij, snima i montira igrani, doku-mentarni ili animirani film.

S obzirom na nedostatak ova-kvih ili sličnih škola u posljed-njih nekoliko godina, sve je više studenata, srednjoškolaca i čla-nova kinoklubova koji također

pohađaju ovu školu. Novigrad-sko proljeće, škola stvaralaštva za darovitu djecu, svake godine organizira učenje rada na škol-skom listu, stvaranje video i filmskih radova te radijsku radi-onicu, no ipak u tome sudjeluje malo učenika u odnosu na zain-teresirane.

Hrvatski školski susreti Lidra-no, što ih svake godine za uče-nike osnovnih i srednjih škola organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, prilika je da se predstave učenici sa svojim li-stovima, radijskim, filmskim i videoostvarenjima. Dokaz je to koliko mladi žele takav rad, no njihovi učitelji nažalost nisu do-voljno educirani da mogu pratiti sve njihove želje i potrebe. Po-nekad se dogodi da srednjoškol-ci znaju više od svojih mentora, za što oni nisu krivi.

Obrazovanje kaska za medijima

Krešimir Mikić, profesor na Učiteljskom fakultetu, drži kole-gij s područja medijske kulture, no u svojim nastojanjima još nije uspio da to postane nešto više. Ne preostaje nam drugo nego zaključiti da su neuvrštavanjem takvog sadržaja u redovni škol-ski program naši mladi mnogo izgubili. Njihovo obrazovanje neminovno kaska za njihovom konzumacijom medija. Primje-rice, što znamo o ratu u Iraku? Samo ono što smo vidjeli, čuli ili čitali u medijima. Ali što se tamo doista događa, tko se od nas to pita i kako uopće doznati pravu istinu? Nama se taj rat nudi, po-put mnoštva sličnih događaja u kojima sami nismo sudjelovali, kao medijski oblikovani doga-đaj. Mi dobivamo medijsku pre-zentaciju stvarnosti.

(Nastavlja se)

UPOZNAjMO sEBE!

Primjenjujući opise i defi-nicije emocionalne inte-ligencije poznatih ame-

ričkih psihologa Carusa i Sa-loveya, mogli bismo kazati da smo emocionalno inteligentni i kompetentni učitelji. Ako kori-stimo podatke i mudrost osje-ćaja, dopuštamo utjecaj emoci-jama, ali im se ne prepuštamo, reguliramo svoje i obaziremo se na emocije učenika. Emocio-nalno se uživljavamo u učenike i koristimo i govor srca. U radu s učenicima jednako je važna emocionalna i profesionalna kompetencija. U razredu nam trebaju i srce i razum. Emoci-je daju živost i značenje našem djelovanju, utječu na našu spo-sobnost odlučivanja, zadovolj-stvo, spremnost pomaganja, kreativnost, informiraju nas. Ne možemo ih potisnuti i dulje sakrivati. Emocije su nedovolj-no prisutne u našoj izobrazbi. One nam olakšavaju posao i čine nas uspješnijim.

Doprinose unutarnjoj mo-tivaciji, osposobljavaju nas za timski rad. Često smo ne-kompetentni u shvaćanju i obradi svojih i emocija učeni-ka. Emocionalno inteligentni prepoznajemo svoje i emocije učenika, koristimo emocije u mišljenju, razumijemo svoje i emocije učenika, upravljamo svojima i utječemo na emocije učenika. Kada treba, ljutimo se i dalje na učenike, ali na pravoga, u pravoj mjeri, u pra-vo vrijeme, s pravim ciljem, na pravi način. Racionalnom i profesionalnom inteligenci-jom i kompetencijom postaje-mo uspješan učitelj, a emocio-nalnom inteligencijom i kom-petencijom to i ostajemo.

Svima nam manjka dodat-no emocionalnog obrazova-nja. Moramo upoznati sebe i svoje emocije i primjereno s njima postupati. Potisnute emocije ostaju u nama. Vežu na sebe energiju koju treba-mo za obradu informacija, rješavanje problema, dono-šenje odluka. Emocionalno inteligentni koristimo snagu emocija za uspješno i pro-duktivno djelovanje i ne tro-šimo je na njihovo potiskiva-nje pod izgovorom njihova kontroliranja.

U radu s učenicima može-mo biti naglašeno racionalni,

naglašeno emocionalni ili emocionalno inteligentni. U prvom slučaju smo distanci-rani od svojih i učenikovih emocija, smatramo ih nepo-željnim i uvjereni smo da ne utječu na naš rad u razredu i da nam ne trebaju. Ignorira-mo ih, omalovažavamo. Po-sljedica je često slabi uspjeh našeg utjecaja na učenike. U drugom slučaju smo naglaše-no emocionalni. Svjesni smo svojih emocija, smatramo ih poželjnima. Uvjereni smo da utječu na naš posao i da nam trebaju. U trećem slučaju povezujemo emocionalno i racionalno, logičko i emocio-nalno. To nam osigurava već uspjeh u radu s učenicima.

Uz uspješno prepoznava-nje svojih i emocija učenika govorimo o svojim osjeća-jima, pokazujemo ih, u sta-nju uzbuđenja izražavamo, korektno interpretiramo, a uz manjkavo prepoznavanje emocija krivo interpretira-mo osjećaje učenika, ne go-vorimo o svojim osjećajima, ne pokazuje ih, ne znamo ih izraziti, imamo neutra-lan izraz lica. Emocionalno inteligentni prepoznajemo što se u učenicima događa, zapažamo vlastite i emocije učenika, razlikujemo iskrene od lažnih emocija i sposobni smo sebe promatrati i o sebi razmišljati. Naša unutarnja zapažanja tada odgovara-ju činjenicama. Izražavamo emocije prepoznatljivo i ra-zumljivo. Čitamo ih među redcima. Uočavamo emocio-nalne signale. Razumijemo i upravljamo emocijama, svje-sni svojih lakše tumačimo i emocije učenika. Razumije-mo učenike, jer razumijemo sebe. Uspješno korištenje emocija u razmišljanju omo-gućuje nam kreativnost, ostajemo koncentrirani na bitno, bolje smo informirani i utječemo na uvjerenja i mi-šljenja učenika. Uz manjka-vo: korištenje emocija razmi-šljamo isključivo praktično i konkretno, teško motivira-mo učenike, zaboravljamo na bitno, djelujemo neutral-no i odbojno. Ne reagiramo na osjećaje učenika i ne utje-čemo na njihova uvjerenja i mišljenja.

Uz inteligentno korištenje emocija u mišljenju povezu-jemo osjećanje i mišljenje, strasti i razum; prepoznaje-mo emocije u racionalnom mišljenju. Shvaćamo da čista logika i hladna racionalnost ne odgovaraju stvarnosti. Inteligentno uključujemo emocije u misaoni proces. Emocije potiču naše mišlje-nje i spoznaju, vode prema zanimljivim i neočekivanim rezultatima. Znamo prepo-znati pozitivni i negativni utjecaj emocija na mišljenje i pamćenje. Emocije usmje-ruju pažnju na važne doga-đaje. Sposobni smo svjesno upravljati svojim raspolo-ženjem, kreativno misliti i svijet promatrati iz različitih kutova. Lakše se uživljavamo u učenike, postajemo bolji motivatori. Uz uspješno ra-zumijevanje svojih i emocija učenika ispravno procjenju-jemo njihovo emocionalno stanje, koristimo prikladni govor, bogati emocionalni rječnik. Uz manjkavo razu-mijevanje svojih i učeničkih emocija krivo procjenjujemo njihove, koristimo razdražu-jući govor, imamo oskudan emocionalni rječnik.

Uz uspješno upravljanje emocijama utječemo na svoju i učenikovu pažnju, pribavljamo informacije, po-tičemo prilagođeno ponaša-nje i održavamo njegovo ras-položenje, otvaramo vlastite i tuđe emocije, motiviramo učenike. Uz manjkavo uprav-ljanje emocijama one nas de-koncentriraju, robujemo im, ne utječe na osjećaje učeni-ka, potiskujemo ih. Imamo siromašan emocionalni rječ-nik i život, slabo motiviramo učenike.

U razredu nam trebaju i glava i srce, i logičko razmi-šljanje i emocionalno doživ-ljavanje, i distancirana neu-tralnost i topla emocionalna intimnost. Moramo shvatiti da i đaci i mi imamo i raci-onalni i emocionalni mozak. Oba ih treba koristiti, ako želimo stvarni uspjeh u škol-skim klupama naših škola.

(U sljedećem broju: U školi nam treba i

emocionalni mozak)

Trebaju nam emocionalno

inteligentne učiteljice i učitelji

jasnije. Djeci danas doista nije teško pokvariti se. Ne samo da su se protiv njih urotili rodi-telji, nego, eto dokaza, vojsci roditelja kvaritelja pridružuju se djedovi i bake, slutim - s na-tjecateljskim duhom. I tko zna

tko još? A učiteljici Miji valja vjerovati. Ona malo govori, ali kad nešto kaže iza toga stoji obilje argumenata.

Ma, ipak nije sve tako crno! Imam i ja asa u rukavu. Ali o tome u sljedećem broju.

(8)

Emocije su nedovoljno prisutne u našoj izobrazbi. One nam olakšavaju posao i čine nas uspješnijim. Doprinose unutarnjoj motivaciji, osposobljavaju nas za timski rad. Racionalnom i profesionalnom in-teligencijom i kompetencijom postajemo uspješan učitelj, a emocionalnom inteli-gencijom i kompetencijom to i ostajemo

Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša psihoterapeut i komunikolog

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno12www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše Ivo Tkalec učitelj tehničke kulture OŠ Zvonka Cara, Crikvenica

Na inicijativu Agencije za odgoj i obrazovanje te u suradnji s Hrvatskim

autoklubom i Odjelom za sigur-nost cestovnog prometa MUP-a, prije godinu dana formirani su županijski timovi prometne prevencije za područje osnov-nog školstva u RH. Zadatak ti-mova bio je realizacija projekta Prometna preventiva u osnov-noj školi - uvođenje prometnog odgoja u osnovne škole, što predstavlja i dio Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

Osnovni je cilj projekta da se kroz prometnu edukaciju uče-nika osnovne škole smanji broj smrtno, teško i lakše stradale djece u prometu. Statistike po-kazuju da je stanje sigurnosti djece u prometu u Hrvatskoj do-sta dobro, ali još nije na razini zemalja Europske Unije. Zato ovaj projekt predstavlja prvi korak u sustavnom poučavanju djece o prometnoj kulturi. Žu-panijske timove čine učitelj teh-ničke kulture, zaposlenik HAK-a i predstavnik policijske uprave - odjela za sigurnost cestovnog prometa.

Proširiti i unaprijediti postojeći program

Ivo Tkalec iz OŠ Zvonka Cara u Crikvenici, Jure Jurković iz Policijske uprave primorsko-goranske Odjela za sigurnost cestovnog prometa i Ankica Tomac iz Autokluba Rijeka čla-novi su županijskog tima Pri-morske-goranske županije. Oni su realizirali Akcijski plan pod radnim nazivom Prometni od-goj - prioritetna aktivnost uče-nika petog razreda u OŠ Zvonka Cara u Crikvenici. Cilj je bio proširiti i unaprijediti postoje-ći program prometnog odgoja učenika petog razreda. Dakle, osposobiti učenike za sigurnije sudjelovanje u prometu sa svr-hom promicanja i podizanja ra-zine prometne kulture.

Prvi dio projekta odnosio se na analizu postojećih elementa programa prometnog odgoja u petom razredu te uvođenju in-teraktivnih prometnih radionica i proširivanju postojećeg pro-grama za četiri nastavna sata. Aktivnosti provedene putem

radionica rezultirale su većom razinom znanja i vještina snala-ženja u prometu.

Nadalje, trebalo je snimi-ti prometnu situaciju u blizini škole, utvrditi opasne točke te predložiti inicijativu za sanaciju postojećeg stanja. Na prijedlog županijskog tima te u suradnji s ravnateljicom škole i određenim službama u Crikvenici na najfre-kventnijem pješačkom prijelazu za učenike škole postavljen je upozoravajući svjetleći promet-ni znak.

Najzahtjevniji dio projekta bilo je opremanje školskoga prometnog poligona na igralištu škole. Projektirana je i iscrtana horizontalna prometna signali-zacija, a nabavljeni su i svi osta-li potrebiti elementi za poligon (vertikalna prometna signaliza-cija, bicikli i kacige).

Prometni poligonDana 10. rujna u OŠ Zvon-

ka Cara u Crikvenici predstav-ljena je realizacija akcijskog plana prometne prevencije u Primorsko-goranskoj županiji.

Svečanosti su nazočili dogra-donačelnik Crikvenice Veselko Mutavđić, predstavnik AZOO-a, viši savjetnik za tehničku kul-turu Eugen Ban, voditelj Odjela prometne preventive u HAK-u Damir Novak, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU primorsko-goranske Boris Skeledžić, policijski službenik PU primorsko-goranske, Odjela za sigurnost cestovnog prometa Jure Jurković, predstavnica AK Rijeka Ankica Tomac i voditelj županijskoga stručnog vijeća učitelja tehničke kulture Marin Kevešević.

Na konferenciji za novinare prisutnima se najprije obratila ravnateljica škole Desiree Pe-čaver, zatim ispred HAK-a Da-mir Novak, ispred PU primor-sko-goranske Boris Skeledžić te u ime županijskog tima PP primorsko-goranske Ivo Tka-lec. Prometni poligon službeno je otvorio predstavnik PU pri-morsko-goranske Jure Jurković, a učenici škole tada su kao su-dionici prometa demonstrirali korištenje poligona kao vozači bicikla i pješaci.

Znanje glavu čuva!

IsKUsTVA DOBRE PRAKsE - PROMETNI ODGOj

Kurikulum škole ili školski kurikulum• Jurić, V. (2007). Kurikulum suvremene škole. U: Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Ur. V. Previšić. Zagreb: Zavod za peda-gogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 217 – 265.Teorije škole u funkciji školskog kurikuluma. Pedagoški i organizacijski razvoj škole. Školski kurikulum (pojam). Praćenje i vrednovanje kao ku-rikulumska zadaća. Školski kurikulum i kvaliteta škole.

• Jurić, V. (2005). Kurikulum suvremene škole. Pedagogijska istraži-vanja (Zagreb), II, br. 2, str. 185 – 197.Što je to kurikulum škole ili školski kurikulum? Sastavnice i linije vo-dilje školskog kurikuluma. Kurikulum škole kao projekt nacionalnog školstva. Postojeći školski sustav s gledišta razvojnog kurikuluma. Mogućnosti i opcije škole temeljene na kurikulumu-priprema za izradu kurikuluma. Dugoročno planiranje razvoja škole. Razvojni plan škole. Funkcije razvojnog plana škole. Osmišljavanje koncepcije škole (filozo-fije škole) glede posebnosti svake škole. Unutarškolske promjene. Auto-nomija škole kao pretpostavka ispunjenja ciljeva razvojnog kurikuluma.

Nastavni kurikulum• Hrvatić, N. (2005). Kurikulum studija pedagogije. U: Stanje i per-spektive obrazovanja nastavnika. Ur. V. Rosić. Rijeka: Filozofski fakul-tet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, str. 60 – 68.Kurikulum studija pedagogije promatra se prema zahtjevima i intencija-ma Bolonjskog procesa.

• Jakopović, Ž. (2003). Kurikulumski pristup u nastavi prirodoslov-nih predmeta. U: Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Ur. H. Vrgoč. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 171 – 177.Opće karakteristike kurikuluma. Uloga prirodoslovlja u odgoju i obrazo-vanju. Pristup poučavanju i učenju istraživanjem.

• Jelavić, F. (1998.). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 125 – 130.Teorijsko-konceptualno razmatranje kurikuluma. Tijek planiranja kuri-kuluma.

• Milat, J. (ur.). (2002). Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu: razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji ra-sterećenja učenika: razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske.Cilj i osnovna načela projekta. Nositelji aktivnosti. Upute za izradu na-stavnih programa. Teleološka određenost nastavnoga procesa. Priprema-nje za nastavu. Razrađeni okvirni program u funkciji rasterećenja.

• Mužić, V. (2000). Učinkovitiji kurikulum koherentnošću sadržaja nastave i primjenom modula. Napredak (Zagreb), CXLI, br. 2, str. 147 – 155.Koherentnost slijeda nastavnih sadržaja. Primjena modela.

• Pešorda, S. (2007). Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika. Povijest u nastavi (Zagreb), V, br. 1, str. 37 – 50.Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika. Provođenje slobodnog vremena: poticanje, osmišljavanje i kreiranje slobodnog vremena kroz kurikulum povijesti. Rezultati empirijskog istraživanja.

• Petričević, D. (1992). Nastavni planovi u europskim zemljama (1) : Jednoobraznost – nasilje nad učenicima. Školske novine (Zagreb), 9. lipnja 1992., br. 24, str. 10.Razlike u koncepcijama.

• Rosandić, D. (2000). Od curriculuma do metodičkih sustava u nasta-vi književnosti. Metodika (Zagreb), vol. 1, br. 1, str. 91 – 102.Nastavni predmet i curriculum. Teorija međupredmetnih veza. Teorija korelacije i integracije. Znanstvena i didaktičko-metodička matrica. Kri-teriji u izboru sadržaja.

• Šindler, G. (1994). Odrednice utemeljenja uzlazno-spiralnog kuriku-luma fizike. Napredak (Zagreb), CXXXV, br. 4, str. 440 – 446.Zahtjevi nastavnog programa. O stvaralaštvu fizičara. O jedinstvu spo-znaje i cjelovitosti kulture. Na kurikulumskom putu.

• Vodopivec Lepičnik, J. (2003). Empatija odgojitelja kao sastavnica prikrivenog kurikuluma u vrtiću. U: Postignuća u praksi i teoriji predš-kolskog odgoja. Ur. S. Paragvaj i T. Ujčić. Opatija: Naklada Preluk, str. 77 – 81.Sastavnice empatije. Razvoj empatije. Empatija u procesu odgoja i obra-zovanja. Istraživanje empatije. Empatija odgojitelja. Empatija odgojite-lja i prikriveni kurikulum.

• Wash, B. K. (2002). Kurikulum za prvi razred osnovne škole: stvara-nje razreda usmjerenog na dijete: razvojno-primjereni program za djecu od 6-7 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. Obrazovanje za 21. stoljeće. Ciljevi programa. Razvojni putokazi. Ra-zvijanje karaktera. Organizacija rada u razredu usmjerenom na dijete. Kontinuirana procjena znanja. Integrirano učenje.

• Wash, B. K. (2003). Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnov-ne škole: razvojno-primjereni program za djecu od 8-10 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

KURIKULUM - Tematska bibliografija

S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjet-nih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma

Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar

Uvođenje interaktiv-nih prometnih radio-

nica rezultiralo je većom razinom zna-

nja i vještina snalaže-nja u prometu

Školski prometni poligon na igralištu crikveničke škole

Osnovni je cilj projekta da se kroz prometnu edukaciju učenika osnovne škole smanji broj smrtno, teško i lakše stradale djece u prometu. statistike pokazuju da je stanje sigurnosti djece u prometu u Hrvatskoj dosta dobro, ali još nije na razini zemalja Europske Unije

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 13www.skolskenovine.hr

regija

U Rektoratu Sveučilišta u Sarajevu početkom li-stopada održan je 3. me-

đunarodni okrugli stol o imple-mentaciji Bolonjskog procesa, u organizaciji Federalnog mini-starstva obrazovanja i znanosti. Tema okruglog stola bila je In-frastrukturni kapaciteti i student-ski standard u implementaciji Bolonjskog procesa. Ovo je treći stručni skup koji je u ovoj godi-ni organiziralo Federalno mini-starstvo obrazovanja i znanosti u cilju praćenja napretka reforme visokog obrazovanja i pristu-panja BiH europskom području visokog obrazovanja. Modera-tor Konferencije bio je Predrag Mitrović, pomoćnik ministrice u Odjelu za visoko obrazovanje Federalnog ministarstva obrazo-vanja i znanosti.Neadekvatna regulativa

Teme na 3. međunarodnom okruglom stolu bile su: Prostorni kapaciteti potrebni za zadovolja-vanje propisanih i usklađivanje s europskim standardima i norma-tivima za visokoškolske institu-cije; Ostali infrastrukturni kapa-citeti (oprema, namještaj, bibli-oteka, IKT i ostalo) potrebni za harmonizaciju uvjeta studiranja u Federaciji BiH s onima u ze-mljama EU; Studenti i Bolonjski proces; Studentski standard u im-plementaciji Bolonjskog procesa, s posebnim osvrtom na sudjelo-vanje studenata u organima odlu-čivanja i socijalnu inkluziju.

Uvodničari su bili eminentni stručnjaci za reformu visokog obrazovanja, osiguranje kvalitete i studentskog standarda iz Europe i Bosne i Hercegovine. Slavenka Vobornik, prorektorica za nastavu Sveučilišta u Sarajevu, istaknula je da je obrazovanje, a posebno visoko obrazovanje, vrlo važ-no za ukupni razvoj i bogatstvo svake države i društva u cjelini, a važan je segment Bolonjskog procesa razvoj infrastrukturnih kapaciteta visokoškolskih insti-tucija i poboljšanje kvalitete stu-dentskog standarda, jer o tome ovisi i kvaliteta studija za koji se bore da dosegne europsku razinu. U svom je uvodnom obraćanju Boris Ćurković, zamjenik direk-tora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalite-te BiH, predstavio opće stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je postojeća re-

gulativa, gdje postoji, očigledno neadekvatna.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvali-tete poduzima korake u izgradnji regulative. Korisna površina po studentu u Federaciji BiH zna-čajno je ispod europske prakse. Prema gruboj procjeni, Federaciji BiH nedostaje 482.000 četvornih metara da bi ispunila standarde koji su bliski europskima, za što je potrebna minimalna investicija od oko pola milijuna eura. Ruth Davis, direktorica kapitalnih pro-grama irske Agencije za visoko obrazovanje, govorila je o stanju u zemljama EU na primjeru Irske kao jedne od najnaprednijih.

Nihad Fejzić, direktor Agen-cije za razvoj visokog obrazo-vanja i osiguranje kvalitete BiH, govorio je o materijalnim resur-sima u visokom obrazovanju u BiH, izazovima u harmonizaciji sa standardima EU. Govoreći o inovativnim mehanizmima za fi-nanciranje visokog obrazovanja, istaknuo je povećanje apsolutne razine financiranja kako na naci-onalnoj razini, tako na razini enti-teta i kantona, omogućavanje ra-zličitih izvora prihoda sveučilišta kao javno i privatno partnerstvo,

bolja upotreba resursa u cilju po-stizanja efikasnosti, ustanovljava-nje fondova za podršku centrima izvrsnosti u znanosti za poboljša-nje međunarodne aktivnosti i po-drška studentima kroz stipendije, zajmove, nagrade i kredite. ciljevi integracije

Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativ-ne agencije Bosne i Hercegovine, obradio je sljedeće teme: Razlozi pasivnosti i loše obaviještenosti studenata o suštinskim zahtjevi-ma Bolonjskog procesa te Stu-dentski standard i mjere za njego-vo poboljšanje, posvetivši pažnju studentskom aktivizmu. Istaknuo je da je pet posto mladih u BiH član neke omladinske organizaci-je te da 15 posto članova senata

predstavljaju studenti. Naglasio je problem nedefiniranoga insti-tucionalnog prostora za studente u podzakonskim aktima, slabe or-ganizacijske kapacitete vodstva, nedostatak umrežavanja, resursa i infrastrukture te nepostojanje stalnih izvora financiranja.

Kao mjere za poboljšanje stanja naglasio je precizno definiranje prostora i procesa za participaci-ju kroz zakonska rješenja, praksu uključivanja studenata u sva ti-jela, veću izlaznost studenata na izbore, sustav redovnog informi-ranja studenata, stalne izvore fi-nanciranja, umrežavanje i eduka-ciju studentskih vođa. Govoreći o studentskom standardu, naglasio je da su potrebni zakonska re-gulativa, tijelo menadžmenta za studentski standard, međuinsti-

tucionalna suradnja i koordina-cija, veće olakšice za studentske poslove, kreiranje posebnih cen-tara za stručno osposobljavanje, savjetovanje i razvoj karijere.

Amir Šelo, predsjednik Unije studenata Sveučilišta Džemala Bijedića u Mostaru, govorio je o temi Institucije za osiguranje kvalitete studentskog standarda, njihovo stanje i opremljenost. Istaknuo je da na razini Fede-racije BiH nije donesen Zakon o studentskom standardu kojim bi se regulirala prava, obaveze i odgovornosti studenata u područ-ju studentskog standarda kao i osnivanje, organizacija i rad in-stitucija studentskog standarda te njegova financiranja.

Na razini Federacije BiH trenu-tačno ne postoji studentsko pred-stavničko tijelo, jer je Savez stu-denata FBiH izgubio legitimitet istupanjem pojedinih predstavnič-kih tijela sveučilišta te je isključen iz članstva Europske studentske unije (ESU), čime su studentska predstavnička tijela ostala bez jednoga glasa u ESU. Također, na razini Federacije BiH nije done-sen Zakon o studentskom organi-ziranju, jer je nadležnost student-

skog organiziranja kao i visokog obrazovanja na razini kantona. Rock Bartley, stručnjak za Bo-lonjski proces iz Irske, govorio je o situaciji u ovom području u ze-mljama EU na primjeru Irske kao jedne od najnaprednijih, kao i o ulozi studenata u implementaciji Bolonjskog procesa. Najvažnija reforma do sada

Samir Arnautović, prorektor za međunarodnu suradnju, iz-davačku djelatnost i studentski standard Sveučilišta u Sarajevu, naveo je primjer iz prakse, go-voreći o stanju na najstarijem i najvećem sveučilištu u BiH. U svom je obraćanju na temu In-frastrukturno stanje Sveučilišta u Sarajevu s obzirom na moderne zahtjeve naglasio da je Sveuči-lište u Sarajevu pred najvažni-jom reformom do sada, čiji cilj mora biti integracija u europsku akademsku zajednicu. U tom je pogledu potrebno napraviti reor-ganizaciju upravljanja i strukture sveučilišta, a ona je moguća samo kroz integraciju.

Prema FMON Priredio Ivica Buljan

Čelnici Ministarstva prosvjete i športa Slovenije bili su počet-kom listopada u radnom obi-

lasku ustanove MOVIT, koja se bavi brigom o mladima. Glavni je cilj te institucije rad nacionalne agencije u programu Europske Unije Mladi na djelu u Sloveniji. Nacionalna agen-cija u Europskoj Uniji u području koje se tiče mladih djeluje od svibnja 1999. godine, kada je Slovenija pri-

stupila programu Mladi za Europu III i koji je nastavljen kroz program Mla-di - program za 2000.-2006. U uprav-ljanju programom Mladi na djelu su-rađivat će se s Uredom za mlade kao nadležnim državnim tijelom u po-dručju koje se tiče mlađe populacije, politike i rada s mladima u Sloveniji, koja je kao država također odgovorna za nadzor i kontrolu rada nacional-ne agencije. Institut MOVIT već je

osam godina jedan od zaduženih, od ukupno osam europskih jedinica, za razvoj programa Mladi na djelu. Tu je još Jugoistočni istraživački centar, koji je prvenstveno osmišljen kao po-drška drugim nacionalnim agencija-ma i europskim komisijama za razvoj projekata, uz sudjelovanje partnera iz jugoistočne Europe.

Prema MPSS I. B.

Međunarodni okrugli stol boSNa I HerCeGoVINa

Korisna površina po studentu u Federaciji BiH značajno je ispod europske prakse. Prema gruboj procjeni, Federaciji BiH nedostaje 482.000 četvornih metara da bi ispunila standarde koji su bliski europskima, za što je potrebna minimalna investicija od oko pola milijuna eura

Kako povećati infrastrukturne kapacitete

SLoVeNIja

Razvoj programa Mladi na djelu Agencija za brigu o mladima

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno14www.skolskenovine.hr

U potresu koji je 12. siječnja ove go-dine pogodio Port-au-Prince u Ha-itiju stradalo je mnogo djece, a po-

ginulo je i oko 1300 učitelja. Ministarstvo obrazovanja bilo je uništeno, kao i 4000 škola, odnosno gotovo 80 posto obrazov-nih ustanova na tom području.

Djeca u Port-au-Princeu vratila su se u školu tri mjeseca nakon kobnog potresa, koji se dogodio 12. siječnja 2010. No, tada je njihov redovni nastavni plan zamijenio poseban program koji su razvili UNES-CO i haićansko Ministarstvo obrazovanja i stručnog usavršavanja, uzimajući u obzir traume koje su proživjeli i djeca i učitelji. Predstavljen je na seminaru održanom u ožujku, a po njemu se od travnja do ko-lovoza školovalo oko 600.000 učenika i u javnim i u privatnim školama. Obrazovanje u etapama

“Prioritet smo dali glavnim ciljevima. Definirali smo korpus znanja kojim uče-nici moraju ovladati kako bi uspješno završili godinu. Također, u novom, inter-ventnom planu predvidjeli smo odgađanje pojedinih predmeta do iduće nastavne go-dine“, izjavio je Jackson Pleteau, voditelj područja srednjeg obrazovanja u Mini-starstvu obrazovanja.

Prema novom planu, obrazovanje je nastavljeno u etapama, počevši sa psiho-socijalnim aktivnostima, kao što su pje-vanje, ples i kreativno izražavanje, što je pomoglo djeci da se lakše nose s ekstre-mnim stresom koji su doživjeli zbog po-tresa. Među ostalim, učili su o potresu kao prirodnom fenomenu, a redovna nastava nastavljena je nekoliko tjedana kasnije.

Ministarstvo obrazovanja predvidje-lo je provođenje ubrzanog programa ti-jekom 18 tjedana, kako bi se učenicima omogućilo da školsku godinu završe do kolovoza. UNESCO je također taj inter-ventni nastavni plan i program objavio na

internetu, kako bi bio dostupan svim uči-teljima u Haitiju. Međutim, samo je neko-liko škola uspjelo otvoriti svoja vrata, pa je vrlo malo učenika pohađalo nastavu. U većini obrazovnih ustanova još traju gra-đevinski radovi, pa su postavljeni šatori učionice, u kojima se u sigurnim uvjetima održava nastava.

Takav je slučaj i sa školom Therese Rouchon u Turgeauu. U njoj se pod ru-ševinama još mogu vidjeti drvene klupe, razbacani papiri te ploča s bilješkama iz lekcije koja je održana nekoliko sati prije tragedije. Sainte Marie des Anges, škola

u elitnom naselju Paco, prošla je malo bolje. Zgrada u kojoj su se školovali dje-čaci potpuno je uništena, a zbog pukotina i velikih rupa u pročelju susjedne zgrade govori da se niti djevojčice ondje više ne mogu školovati.

Ravnatelj, pastor Franck Petit, organi-zirao je izgradnju velikog hangara s drve-nim pregradama. Zamjenska škola tako je otvorena, ali je povratak u školske klupe bio težak za svu djecu koja su mogla po-hađati nastavu.

“Reagirali su na različite načine. Neka su djeca plakala i odbijala ući u zgradu,

jer su je bojala da bi mogla biti živa zako-pana“, rekao je pastor Petit, koji je morao objasniti da su nova drvena učionice si-gurne. “Nekoliko je djece zaplakalo kada smo izvjesili zastave, žaleći za svojim majkama, očevima, braćom, sestrama, ro-đacima... To je bilo vrlo teško razdoblje i za učenike i nastavnike.“

Prevladavanje traume nakon potresa i vraćanje vjere u budućnost - to su bili ciljevi trodnevnog seminara održanog krajem travnja 2010. za srednjoškolske administratore u Haitiju, u organizaci-ji haićanskog Ministarstva nacionalnog obrazovanja i UNESCO-a. Ti će admini-stratori biti zaduženi za stručno osposo-bljavanje učitelja u određenim područji-ma, a oni će zauzvrat to znanje prenijeti učenicima. Psihološka podrška

Cilj je takvog tipa psihosocijalne podrš-ke sprečavanje i ublažavanje mentalnih posljedica nakon katastrofa ili nasilnih događaja. Ovaj se koncept temelji na gru-pnoj tehnici, dodjeljivanju uloga i raspra-vama među učenicima i njihovim nastav-nicima.

Na seminaru je sudjelovalo 40 ravna-telja, nastavnika i učitelja. Naravno, u to je uključena obuka o rizicima u slučaju novog potresa, prevenciji te tehnikama preživljavanja.

Seminar je organizirao UNESCO, uz potporu Sveučilišta Quisqueya u Port-au-Princeu. To je prvo psihosocijalno os-posobljavanje za mlade ljude u srednjim školama. Na kraju, svi će srednjoškolski učenici u zapadnom dijelu Port-au-Prin-cea, odnosno njih oko 110.000, imati koristi od ovog programa potpore, čija će provedba dugoročno obuhvatiti cijeli Haiti.

Prema The Courier Priredila Ivana Čavlović

Iako su mnoge škole pod orga-nizacijom UNESCO-a u Juž-noj Koreji radile na obrazo-

vanju za međunarodno razumije-vanje, afričku kulturu i probleme nitko nije detaljnije proučavao sve donedavno, kada je nekoliko Južnokorejaca imalo jedinstvenu priliku susresti se s afričkim na-rodom i njihovom kulturom.

U rujnu 2010. korejsko Naci-onalno povjerenstvo za UNES-CO ugostilo je pet delegata iz nevladinih udruga iz Lesota, Malavija, Južne Afrike, Zambi-je i Zimbabvea, koji su sudje-lovali u programima podizanja međukulturalne svijesti, koji su održani od 7. do 9. rujna. Afrič-ki delegati došli su u Južnoj Koreji podijeliti svoja iskustva u području obrazovanja sa sku-pinom od 18 korejskih volonte-ra koji su u listopadu otputovali u afričke zemlje.

U pratnji korejskih prevodi-telja volontera, afrički delegati posjetili su južnokorejske škole pod UNESCO-ovom organi-zacijom u Gongjuu i Jeonjuu. Škole su smještene u udaljenim područjima, gdje učenici nema-ju gotovo nikakve mogućnosti

susresti se s afričkim narodom i njihovom kulturom.

U svakoj su školi delegati ne samo provodili nastavne sate afričke kulture kako bi podijeli-li svoje kulturno i životno isku-stvo s južnokorejskim učenici-ma, već su i provodili vrijeme s lokalnim učiteljima učeći o tome što škole pod organizaci-jom UNESCO-a u Južnoj Ko-reji čini jedinstvenima. Osim toga, imali su priliku provesti vrijeme i s lokalnim obiteljima

te iskusiti neusporedive razine kulturnog uranjanja i među-narodnog prijateljstva koje će ostati u sjećanju cijeli život.

“Nadam se da ovaj program može pomoći i za nastavnicima i učenicima da prošire svoje ho-rizonte i prema Africi“, rekao je koordinator programa Myung-shin Kim o ovom jedinstvenom primjeru suradnje i partnerstva s Afrikom.

Prema UNESCO I. Čavlović

Obrazovanje nakon potresa HaItI

Interventni nastavni plan za 600.000 učenika

svijet

Prema rezultatima izmjereni-ma Eurobarometrom, koji anketama mjeri javno mi-

šljenje u svim državama članicama Europske Unije, kao i u zemljama kandidatkinjama, europski gra-đani i dalje odlučno podržavaju pomoć koja se pruža zemljama u razvoju.

Anketa provedena u rujnu po-kazuje kako 89 posto ispitanika smatra da je razvojna pomoć važ-na ili vrlo važna. Dva od tri Euro-pljana smatraju da bi EU trebala ispuniti ili čak nadmašiti svoje obećanje da se povećati razvojnu pomoć za 0,7 posto bruto nacio-nalnog dohotka (BND) do 2015. godine, što je rok za ispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva.

Ta je podrška, smatra većina građana bez obzira na nacional-nost, dosljedno provođena unatoč financijskoj krizi i gospodarskoj situaciji u Europi. U tom kon-tekstu, tri četvrtine Europljana vjeruje da je dodana vrijednost u zemljama Europske Unije koje zajedno rade kako bi smanjile ri-zik od umnožavanja sredstava i osigurale učinkovitu pomoć.

Europljani i dalje siromaštvo smatraju glavnim problemom u zemljama u razvoju, a kao novi predmet u istraživanju 13 posto ispitanika obrazovanje smatra velikim globalnim izazovom, ko-jem daju veći prioritet nego kli-matskim promjenama (7 posto). Mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godine (19 posto) te studenti (20 posto) glavnim problemom vide nedostatak obrazovanja, a njiho-vo mišljenje dijele i menadžeri (19 posto). Ispitanici u Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Njemačkoj na ljestvici prioriteta obrazovanje visoko rangiraju (22 - 25 posto).

Nakon objavljivanja rezultata Eurobarometra, povjerenik Eu-ropske komisije za razvoj Andris Piebalgs izjavio je: “Europski građani šalju vrlo jasnu poruku svima nama - unatoč usporavanju gospodarskog rasta, solidarnost u EU i odgovornost prema oni-ma kojima treba pomoć moraju se provoditi. Te napore smatram presudnima na putu ostvarivanja Milenijskih razvojnih ciljeva.“

Prema ETF I. Čavlović

Prema novom planu, obrazovanje je nastavljeno u etapama, počevši sa psihosocijalnim aktivnostima, kao što su pjevanje, ples i kreativno izražavanje, što je pomoglo djeci da se lakše nose s ekstremnim stresom koji su doživjeli zbog potresa. Ministarstvo obrazovanja predvidjelo je provođenje ubrzanog programa tijekom 18 tjedana, kako bi se učenicima omogućilo da školsku godinu završe do kolovoza

IsTRAŽIVANjE

Obrazovanje važnije od klimatskih

promjena

UNeSCo

Afrička i južnokorejska kultura u istoj učionici

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 15www.skolskenovine.hr

Tema

broja

: U po

trazi z

a stip

endij

ama

Nadarenimaslamka spasa

Dugogodišnja nesređena si-tuacija oko stipendiranja, kriterija, uvjeta i iznosa

stipendija nagnala je prije šest godina Institut za razvoj obra-zovanja (IRO) da organizira prvi sajam stipendija. S vremenom je ova jedinstvena manifestacija, koja svake godine okuplja niz eminentnih izlagača i velik dio studentske populacije, narasla pa je šesti po redu Sajam stipendija protekle srijede ponovno održan u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konkretno, budućim i aktualnim studentima predstavljeno je više od sedam-deset programa stipendiranja od-nosno više od 4000 pojedinačnih stipendija, za stjecanje visokoš-kolske naobrazbe u Hrvatskoj, od kojih oko 800 stipendija za studij diljem svijeta, od SAD-a, preko Francuske do Japana.

Svake godine na Sajmu ugled-ne hrvatske i inozemne instituci-je predstavljaju programe finan-

cijske potpore za studiranje, a razgovara se i o mjerama za po-ticanje međunarodne mobilnosti te o preprekama na tome putu.

stvarni troškovi i oporezivanje stipendija

Izvršni direktor IRO-a Nino-slav Šćukanec na otvorenju je ka-zao da je Sajam stipendija doga-đaj koji promiče širenje pristupa visokom obrazovanju i poticanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice putem programa sti-pendiranja te je najveći događaj ove vrste u Hrvatskoj. U svom se govoru posebno osvrnuo na sustav stipendija i financiranje visokog obrazovanja, istaknuvši da je jedna od važnijih prepreka u mobilnosti studenata i profeso-ra oporezivanje stipendija za stu-dij u Hrvatskoj i inozemstvu.

- U Hrvatskoj se do srpnja ove godine svaka stipendija, u dije-

lu u kojemu prelazi neoporezive limite, tretirala uglavnom kao drugi dohodak pa je udio poreza na dohodak, prireza i posebnog poreza u neto stipendiji iznosio između 31 i 44 posto. U Zakon o izmjenama i dopunama Zako-na o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010., uvrštene su izmjene i dopune koje je Institut za razvoj obrazo-vanja uputio vladi i prema koji-ma su stipendije oslobođene od plaćanja poreza na dohodak za redovno studiranje.

Problem je također što pro-sječna stipendija u Hrvatskoj iznosi 800 kuna, dok je 1600 kuna najviša neoporeziva svota.

- To pokriva samo četvrtinu studentskih potreba i evidentno je da su potrebna poboljšanja. IRO smatra važnim omogu-ćiti isplatu stipendija u visini stvarnih troškova studiranja, što uključuje školarine, životne i administrativne troškove, bez

poreznog opterećenja, kazao je Šćukanec te dodao kako iz Za-kona nije jasno hoće li od poreza biti oslobođene stipendije za re-dovno studiranje i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Budući da je Hrvatska potpi-snica Bolonjskog procesa, čiji je jedan od glavnih ciljeva po-ticanje mobilnosti studenata i nastavnika, smatramo da je izni-mno važno da nijedna stipendije ne bude opterećena porezima.

Nesređeni sustav stipendira-nja, ali i cjelokupnog financira-nja visokog školska kritizirala je Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu i međuinsti-tucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Naime, godinama smo svjedoci da se studenti upisu-ju bez participacije, nakon toga studiraju čak i deset godina, a cijelo ga to vrijeme cjelokupno društvo financira, što je apsolut-no neprihvatljivo. Školovanje je danas vrlo skupo i sustav je

tema broja

Pripremili Branko Nađ i Ivica Buljan

U vrijeme recesije i globalne financijske krize u kojem živimo cijena školovanja za mnoge je narasla „do neba“. Doduše, i ranije je brojnim mladima osobama željnima studiranja jedino rješenje bilo potraga i nada za pronalaženjem stipendije ili drugog oblika financijske pomoći

prilikom odlaska na visoko učilište. Danas u Hrvatskoj postoji niz stipendija, što državnih, što privatnih, međutim ti iznosi još ne dosežu punu cijenu života, prehrane i konačno studiranja u Zagrebu, a kamoli inozemstvu. Problem je i oporezivanje stipendija koje je donedavno kod nas bilo vrlo demotivirajuće za subjekte koji su na taj način željeli pomoći mladim ljudima, pa makar i u sebičnoj nakani da plate ili pomognu visoko obrazovanje isključivo svojih budućih

zaposlenika

Šesti po redu Sajam stipendija u Zagrebu

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno16www.skolskenovine.hr

tema broja

potrebno urediti da bude socijal-no osjetljiv. Ipak, država danas nema dovoljno novca da pokrije sve troškove školovanja.

- Kod nas se često događa da su kriteriji pri upisu na fakultet prenisko postavljeni. Moramo omogućiti upisati fakultet oni-ma za koje mislimo da stvarno mogu završiti fakultet. A ne da se kao dosad kroz upise na fa-kultete riješava socijalna politika države. Ne zna se što s ljudima koji završe srednju školu, gdje bi oni mogli i morali završiti, pa ih je najlakše pustiti na fakultet da studiraju pet ili deset godina. Premda smo unaprijed svjesni da nisu u stanju diplomirati.

Turković je uvjerena da bismo, čim ograničimo upise na fakul-tet, odnosno postrožimo uvjete i kriterije upisa, omogućili da se zapravo sredstva skupljena i odvajana u svrhu visokog obra-zovanja koriste mnogo racional-nije.

Do 2020. petina studenata mora biti mobilna

Potrebno je također stvoriti nacionalnu strategiju stipendi-ranja. Od završetka Domovin-

skog rata studentima se počelo pomagati davanjem stipendija iz najrazličitijih izvora. Neki su se time i okoristili, pa su bez pra-vog sustava nadzora priskrbili i nekoliko stipendija istodobno.

- Treba na razini države uvesti organizirani sustav stipendira-nja i jasne, ujednačene kriteri-je za dobivanje stipendija. Kao društvo moramo omogućiti lju-dima koji su sposobni studirati, a nemaju financijskih sredstava, da studiraju. Ljudima koji imaju

financijska sredstva treba, pak, omogućiti da studiraju, ali i da svoj studij u određenoj mjeri plaćaju, govori Turković.

Tu su i stipendije kao nagra-de, nagrade izvrsnosti i njih tre-baju dobivati najbolji studenti. Posebna su priča stipendije za mlade ljude koji odlaze u ino-zemstvo. Cilj je Europske Unije da 20 posto studenata koji zavr-šavaju fakultet do 2020. godine budu mobilni. Zagrebačko sveu-čilište puno radi na tome, kazala

je Turković, ali velika zapreka su financije. Sredstva koja se u okviru programa Erasmus dobi-vaju za odlazak naših studenata u inozemstvo vrlo često nisu do-voljna da pokriju njihove troš-kove studiranja u inozemstvu. Samo je u prošloj godini bilo četrdesetak studenata koji su iz financijskih razloga odustali od Erasmusove stipendije koju su dobili, jer im je bila premala, a roditelji nisu imali dovoljno dodatnog novca da im pomognu studirati u inozemstvu.

Nadalje, ukoliko se Hrvatska želi uključiti u globalne tijeko-ve, mora moći privući strane studente da dolaze studirati k nama. Moramo biti sposobni nositi se s konkurencijom. A to znači omogućiti stipendiranje stranih studenata koji dolaze k nama. Ima puno država koje su mnogo siromašnije od Hrvat-ske, pa i kod toga sustav mora biti socijalno osjetljiv u smislu da omogući stranim studentima i iz takvih zemalja da dođu k nama.

U okviru ovogodišnjeg Sajma stipendija održan je okrugli stol Novosti u visokom obrazovanju: mjere za poticanje međunarodne mobilnosti, na kojem su predstav-ljeni planovi, izmjene i dopune za-konske regulative i administrativne procedure kojima će se povećati međunarodna mobilnost hrvatskih studenata i profesora. Na okru-glom stolu govorili su stručnjaci i predstavnici Ministarstva znano-sti, obrazovanja i športa, Agencije za mobilnost i program Europske Unije, Sveučilišta u Zagrebu i Ve-leučilišta Vern. Otvarajući okrugli stol, izvršni direktor organizatora sajma Instituta za razvoj i obrazo-vanje Ninoslav Šćukanec kazao je da je Sajam od početka svoga djelovanja, 2005. godine, isticao važnost međunarodne mobilnosti nastavnika i studenata za osigura-nje i unapređenje kvalitete u viso-kom obrazovanju i znanosti.

- Sajam stipendija je događaj koji upozorava na važnost obliko-vanja efikasnog sustava stipen-diranja i studentskih potpora kao jednog od najvažnijih uvjeta za poticanja i razvoj međunarodne akademske mobilnosti. Važno je istaknuti da su, sukladno odluka-ma Ministarske konferencije, ze-mlje članice Bolonjskog procesa postavile ambiciozan cilj do 2020., a to je da do tada 20 posto stude-nata provede razdoblje studiranja u inozemstvu.

Povećanje broja mobilnih studenata

Ana Tecilazić-Goršić, voditelji-ca Odsjeka za pretpristupne fon-dove i pomoć iz EU Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u svom je izlaganju govorila o pre-moštavanju prepreka u realizaciji mobilnosti. Napomenula je kako će, nakon što u studenome bude potpisan Memorandum o razumi-jevanju između Hrvatske i Europ-ske komisije, od sljedeće godine Hrvatska punopravno sudjelovati u programu za cjeloživotno uče-nje, odnosno programu Erasmus,

te će se sustavno rješavati proble-mi koji se odnose na realizaciju mobilnosti.

- Radi se o problemima admi-nistrativne i zakonodavne priro-de. Radna skupina za uklanjanje prepreka i jačanja međunarodne mobilnosti u obrazovanju koje je Ministarstvo osnovalo prošle go-dine, u prethodnih godinu dana intenzivno je identificirala razne prepreke koje su korisnici progra-ma mobilnosti prepoznali, pronaš-li i ukazali na njih. Nakon identi-ficiranja problema, pristupilo se sustavnom rješavanju - kazala je Tecilazić-Goršić.

Dodala je da se u iduće tri godi-ne očekuje povećanje broja mobil-nih studenata te će već 2011. kroz program Erasmus biti 1000 odla-znih studenata, a sljedeće godine 1392, dok će 2013. godine ta broj-ka biti 1714 studenata. Riječ je o stopostotnom porastu u odnosu na prethodno razdoblje.

- Ako nastavimo tim trendom, imamo izglede približiti se cilju od

20 posto mobilnih studenata koje su postavile zemlje članice Bo-lonjskog procesa. Osim odlazne mobilnosti, vrlo je značajna i do-lazna mobilnost studenata, prem-da se ne mjeri ovim brojkama, budući da se dolazna aktivnost financira iz sredstava i proračuna zemalja koje šalju svoje studente. Međutim, itekako je važna za naš sustav obrazovanja, jer dovodi strane studente u Hrvatsku i po-većava internacionalizaciju samih institucija. Kako bismo olakšali mobilnost, osnovali smo i radnu skupinu koja rješava probleme s kojima se suočavaju stranci kada dolaze studirati u Hrvatsku. Navela je niz mjera da bi sustav međunarodne mobilnosti funkci-onirao što kvalitetnije, primjerice, povećanje financijskih sredstava za međunarodnu mobilnost. Osim izdvajanja značajnih sredstava za nacionalni doprinos koji moramo platiti kako bismo punopravno sudjelovali u programu Erasmus, također vodimo rasprave s Eu-

ropskom komisijom o povećanju iznosa potpora za studentsku mo-bilnost na individualnoj razini. Eu-ropska komisija tu zadaje okvire i studentska potpora za mobilnost u programu Erasmus može biti od 200 do 400 eura. Jedna je od mje-ra osigurati da studenti koji odlaze na međunarodnu mobilnost ne izgube prava na svoju nacionalnu stipendiju i to je nešto što smo za sada riješili za sudionike u progra-mu Erasmus, ali namjeravamo ri-ješiti i za ostale studente koji su u programu međunarodne mobilno-sti, zaključila je Tecilazić- Goršić. Razvijati programe na engleskom

Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu suradnju Sveu-čilišta u Zagrebu, govorila je o ka-pacitetima i planovima Sveučilišta u okviru međunarodnih aktivnosti.

- Hrvatska u odnosu na zemlje u regiji prednjači, a u nekim se stvarima možemo natjecati i sa Slovencima, koji su već odavno

u EU, napomenula je Turković i istaknula da je jedan od prvih pro-blema s kojima se suočila kada je postala prorektorica bila činjenica da nemamo dovoljno programa na engleskom jeziku.

- Pitala sam se što možemo učiniti i na koji način motivirati lju-de. Naravno, najlakše je to postići novcem, a onda sam razmišljala kako doći do njega i zaključila da moramo negdje uštedjeti u okviru svog ureda, gdje smo iznašli oko 500.000 kuna. Raspisali smo na-tječaj za nastavnike zagrebačkog sveučilišta kao poticaj da se jave s kurikulumom na engleskom jezi-ku, uz obećanje da će kada počnu izvoditi taj program svatko od njih dobiti 10.000 kuna. Rezultati su me oduševili, jer su bila 162 pri-javljena predmeta na engleskom jeziku koja su se počela izvoditi ovaj semestar. Ministarstvo je to vidjelo i prepoznalo te prijavilo projekte, istaknula je i dodala da je interes Sveučilišta u Zagrebu da imaju čitave programe na en-gleskom jeziku. Kao primjer mo-bilnosti studenata spomenula je Medicinski fakultet, gdje studiraju studenti iz Francuske, Kanade i SAD-a.

samo je u prošloj godini četrdesetak studenata zagrebačkog sveučilišta iz financijskih razloga odustalo od Erasmusove stipendije koju su dobili, jer im je bila premala, a roditelji nisu imali dovoljno dodatnog novca da im pomognu studirati u inozemstvu

OKRUGLI sTOL O MjERAMA ZA POTIcANjE MEĐUNARODNE MOBILNOsTI

Osigurati efikasan sustav stipendiranja i studentskih potpora Nakon što u studenome bude potpisan Memorandum u o razumi-jevanju između Hrvatske i Europske komisije, Hrvatska će već od sljedeće godine punopravno sudjelovati u programu za cjeloživotno učenje, odnosno programu Erasmus

Sajam je posjetio i Hoyt Brian Yee, zamjenik američkog veleposlanika u Hrvatskoj

Ksenija Turković, prorektori-ca zagrebačkog sveučilišta: Kriteriji prilikom upisa na fakultete su preniski!

Ana Tecilazić-Goršić Tina Šarić

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 17www.skolskenovine.hr

tema broja

Čini li država dovoljno?

Dijana Vican, državna tajnica pri Ministarstvu znanosti, obra-zovanja i športa, naglasila je da MZOŠ provodi brojne programe stipendiranja i potpore studen-tima. Godišnje se dodjeljuje 10 tisuća nacionalnih stipendija. U prosincu 2010. biti će raspisan natječaj za dodjelu novih 2500 nacionalnih stipendija, u katego-rijama koje će odgovarati potre-bama različitih skupina studena-ta.

U državnom je proračunu go-dišnje rezervirano 500 miliju-na kuna za potrebe studentskog standarda. Već dulji niz godina MZOŠ provodi i brojne progra-me međunarodne mobilnosti, kojima se uspješnim studentima, ali i nastavnicima omogućuje pohađanje studija u inozemstvu, kao i financiranje studijskih bo-ravaka, sudjelovanja na znanstve-nim skupovima te usavršavanja stranih jezika. Tako se trenutačno provodi 28 bilateralnih programa mobilnosti, što je protekloj aka-demskoj godini koristilo 189 stu-denata i nastavnika iz Hrvatske, a naš je obrazovni sustav ugostio 151 stranog državljana.

U srednjoeuropskom programu sveučilišne razmjene Hrvatska sudjeluje zajedno s 15 zemalja. U prošloj akademskoj godini u Hr-vatsku tim su programom došla 134 strana studenta, 92 profeso-ra, a u okviru odlazne mobilno-sti otišlo je 170 studenata te 101 profesor.

Treći izvor mobilnosti pred-stavlja program mobilnosti Eu-ropske Unije. Dugoročno najveći instrument mobilnosti svakako je krovni Program za cjeloživotno učenje, u kojem je Erasmus jedan od četiri potprograma namijenjen

poticanju međunarodne mobilno-sti u visokom obrazovanju.

- Za punopravno pristupanje Programu za cjeloživotno uče-nje u 2011. godini Hrvatska će osigurati nacionalni doprinos od šest milijuna eura. Pretočeno u projekciju količine mobilnosti, to znači da će biti osigurano 2000 stipendija za odlazak u inozem-stvo u cijeloj obrazovnoj vertikali za učenike i studente te nastav-nike odnosno profesore. Unutar

Erasmusa procjenjuje se da će biti dodijeljeno oko tisuću studentskih stipendija, najavila je Vican.

MZOŠ s Institutom za razvoj obrazovanja i Agencijom za mo-bilnost u studenome ove godine pokreće i novi portal Study in Croatia namijenjen strancima, poglavito stranim studentima za-interesiranima za hrvatska visoka učilišta.

Osim toga, MZOŠ podupire i razvoj sustava obrazovanja u

cijelosti kroz instrument predpri-stupne pomoći IPA, gdje je mo-guće predložiti projekte za razvoj i unaprjeđivanje studijskih pro-grama na stranim jezicima, što je posebno važno za omogućavanje i podizanje dolazne mobilnosti, odnosno stvaranja kvalitetne po-nude za strane, ali i hrvatske stu-dente.

Vican je za kraj poručila ne-što što bi mogao biti moto svih budućih sajmova stipendija, i misao vodilja svih „izgubljenih“ studenata koji visoko obrazova-nje mogu steći samo uz nečiju (konkretnu) pomoć. „Udružite svoju sposobnost, znanje i svoju smjelost. Nemojte misliti da su stipendije namijenjene nekom drugom. Sajam stipendija već je šesti put dokaz predanosti Repu-blike Hrvatske ne samo kulturnoj i nacionalnoj nego i znanstvenoj polifoniji u europskom suživotu. Želim da tu polifoniju uživate s radošću, ne u besparici.“

Oni koji nisu mogli posjeti-ti šesti Sajam stipendija mogu to učiniti virtualno, na interskoj stranici www.stipendije.info, na kojoj će do 1. svibnja iduće godi-ne biti dostupne sve informacije o izlagačima i predstavljenim sti-pendijama.

- Prepoznali su da se za malo novca, u odnosu na zemlje iz kojih dolaze i za iznose koliko plaćaju za studij u svojim zemljama, može studirati vrlo kvalitetan program.

Ekonomski fakultet je, pak, po-

krenuo trogodišnji program na en-gleskom jeziku.

- Trenutačno radimo ambicio-zan program kompletnog inže-njerskoga trogodišnjeg studija na čemu radimo više od godinu dana. Uspjeli smo okupiti pet na-ših jakih tehničkih fakulteta: FER, Strojarstvo i brodogradnja, Kemi-ja, Rudarsko-geološki i Građevin-ski fakultet. Radi se o programu koji su u zadnje tri godine usvojila ugledna sveučilišta iz SAD-a i Švi-carske i po tom modelu preporu-čili da se provede tehnički studiji. Konstruiramo novi program za koji se nadamo da će zaživjeti sljede-će akademske godine.

Hrvatska u današnje vrijeme mora imati što više integriranih studija i proizvoditi integrirano znanje, jer to je ono što se na tr-žištu danas traži. A da bi engleski program mogao zaživjeti treba omogućiti da naši studenti mogu slušati taj program.

- Senat je donio zaključak da programe na engleskom jeziku i

predmete mogu upisivati i hrvat-ski studenti. Dakle, kada nemamo dovoljno stranih studenata, naši studenti mogu slušati program na engleskom. Kada se poveća broj stranih studenata, onda će priori-

tet u slušanju engleskih programa imati strani studenti.

Težiti stvaranju društvu znanja

Tina Šarić, ravnateljica Agen-cije za mobilnost i program EU, govorila je o stvaranju naprednog društva znanja, kreiranju više po-slova i boljih poslova.

- To podrazumijeva veću konku-rentnost na tržištu rada, usvajanje novih znanja i vještina, toleranciju privatnih i profesionalnih elita, ka-zala je Šarić i dodala da Agencija za provođenje programa poduzi-ma sve potrebne korake kako bi se program provodio u Hrvatskoj, što znači raspisivanje natječaja, izrada prijava i ostale procedure. Hrvatsku očekuje punopravno su-djelovanje u Programu cjeloživot-nog učenja i programu Erasmus pa ćemo imati mnogo veći iznos sredstava potrebnih za realizaciju različitih projekta. Otvorit će se i neke nove aktivnosti, koje u ovom probnom razdoblju nismo imali

prilike provoditi. Najveća je razlika u tome što će biti moguće realizi-rati i odlazni i dolaznu mobilnost, a u tijeku je priprema novog natje-čaja, kojim će se otvoriti aktivnosti za 2011. godinu.

- U okviru aktivnosti Erasmu-sa imamo tri osnovne kategorije: mobilnost, intenzivni program i in-tenzivni jezični tečajevi. Mobilnost podrazumijeva i nastavno i nena-stavno osoblje te studente. Za njih je omogućeno obavljanje prakse u inozemstvu i, dakako, studiranje. Intenzivni programi podrazumi-jevaju ljetne i zimske škole, a in-tenzivni jezični tečajevi pripremu studenata za lakše snalaženje u državi koje sudjeluju u mobilnosti. Agencija se zajedno sa zagrebač-kim sveučilištem i resornim mini-starstvom zalaže za povećanje financijske potpore, pri čemu žele da se iznos financijske potpore povisi na 400 eura mjesečno.

- U okviru toga moguće je pokri-vati troškove puta, smještaja, osi-guranja i prehrane, a slijedit će se transparentni i objektivni kriterije koji su isti za sve.

Šarić je spomenula da je u okvi-ru strategije EU u obrazovanju i osposobljavanju pokrenuta i važ-na inicijativa Mladi u pokretu (Yo-uth on the Move) koja za glavne ciljeve ima povećanje broja osoba s visokim obrazovanjem te sma-njenje broj osoba koje nemaju srednjoškolsko obrazovanje.

Učiti od stranih sveučilišta

U vlastitim iskustvima govorila je Manda Japundžić, studenti-ca Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je dio svoga studija provela na Sveučilištu u Grazu. Smatra da su prednosti programa Era-smus u tome što se radi prije svega o prvom i najpopularnijem programu takve vrste koji postoji od 1987. godine i u kojem su do danas sudjelovala 2,2 milijuna studenata.

- Postoje i razne druge mo-gućnosti, ali najveći su izgledi da dobijete stipendiju upravo preko Erasmusa. U ovom programu sudjeluje oko 4000 institucija, što znači da se ne mora tragati za fa-kultetima, nego se u samom pro-gramu nudi dobar izbor. A možda je najvažnije da se priznaje sva-ki semestar proveden na nekoj drugoj sveučilišnoj ustanovi. Erasmus uključuje oslobađanje plaćanja školarina na fakultetu na kojem se studira te novčanu potporu.

Govoreći o svojim iskustvima, studentica Japundžić navela je da sve počinje prijavnim procesom te je opisala svoje akademsko i osobno iskustvo , financije i smje-štaj.

- Cijeli proces počinje natječa-jem, a najviše vremena oduzima odabir sveučilišta. Za odabir fa-

kulteta koji vam najviše odgovara važni su razni kriteriji, od udalje-nosti sveučilišta, jezika studiranja, cijene smještaja, programa koji se nudi na engleskom... - navo-di Manda Japundžić, koja je go-voreći o akademskom iskustvu istaknula prednosti u organizaciji Sveučilišta u Grazu.

- Odnosi na Sveučilištu u Grazu mnogo su neformalniji u odnosu na Zagreb. Također, u Zagrebu predaju uglavnom domaći profe-sori, dok u Grazu rade na tome da privuku što više stranih profesora. Primjerice, meni je na Uni Grazu polovica profesora bila iz inozem-stva. Istaknula bih i izvrsnu infra-strukturu za ljetne škole, sport i učenje jezika, o čemu se brinu po-sebni instituti. Načini predavanja i oprema kojom se služe su vrhunski , a sama predavanja su interaktiv-na s mnogo diskusija, istraživanja i rada u malim skupinama. Na fa-kultetu u Grazu oduševilo me što autori literature kojom smo se ko-ristili nikada nisu bili profesori koji su nam predavali. Literatura se uvijek sastoji od radova nekoliko autora i njihove usporedbe. Sma-tra se gotovo nepristojnim ponudi-ti svoj udžbenik za nešto što sami predajete, što je za našu situaciju i iskustva fascinantno - kazala je Manda Japundžić, dodajući kako su i mogućnosti za odabir kolegija koji se sluša puno veće i mogu se češće mijenjati.

OKRUGLI sTOL O MjERAMA ZA POTIcANjE MEĐUNARODNE MOBILNOsTI

Osigurati efikasan sustav stipendiranja i studentskih potpora

Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja problematizirao je oporezivanje stipendija

Manda Japundžić

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno18www.skolskenovine.hr

tema broja

MORH - ORUŽANE sNAGE RH

Postani kadet!Helena Mandec, jedna od sve brojnijih vojnih ka-

detkinja, predstavila je programe stipendiranja i školo-vanja koje nudi Ministarstvo obrane odnosno Oružane snage Republike Hrvatske.

- Mladima nudimo da studiraju uz cjelokupnu pot-poru MORH-a, što mislim da je u ova krizna vreme-na vrlo značajno. Dakle, poželi li mlada osoba nakon srednje škole upisati Vojnu akademiju, uvjet je zado-voljavanje ispita znanja i sposobnosti psihotestovi te selekcijski kamp. Nakon toga slijedi daljnja obuka, pr-vostupnička faza od tri godine na nekom od fakulteta, nakon čega se ide u temeljnu časničku izobrazbu, koja traje 10 mjeseci, a nakon završetka obrazovanja osoba je dužna raditi u vojsci dvostruko dulje od godina ško-lovanja. Tko poželi biti pilot, prije toga mora odslušati aeronautiku na Prometnom fakultetu, a informacijsko-komunikacijski smjer na istom fakultetu preduvjet je za rod veze. Svake godine budući vojni kadeti upi-suju većinom spomenuti Prometni fakulteti, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Fakultet elektrotehnike i računarstva, no i drugi fakulteti su u opticaju, poput ekonomije, kineziologije... Jasno je jedno: MORH tra-ži samo najodlučnije kandidate, dobre i sposobne stu-dente, psihički i fizički.

EUROPEAN cOLLEGE OF LIBERAL ARTs, BERLIN

Obrazujemo odgovorne građane svijeta

ECLA je mala, privatna i neprofitabilna institucija vi-sokog obrazovanja iz Berlina, koju nam je predstavila Sofiya Skachko. Riječ je učilištu bez određenih odjela, usmjerenom interdisciplinarnom učenju o vrijednosti-ma. Studenti nastavu polaze u malim grupama koju drže izvanredni profesori u predmetima poput filozo-fije, književnosti, političke teorije, povijesti umjetnosti ili filmske teorije. Tri su osnovna usmjerenja; umjet-nost i estetika, etnička i politička teorija te književnost i retorika.

Studenti i nastavnici dolaze iz cijelog svijeta, a nasta-va se održava na engleskom jeziku. Tekuću akademsku godinu na ECLA-i pohađaju 64 studenta iz 29 zema-lja, radi se u grupama od prosječno osam studenata, za čije obrazovanje brine 12 stalnih nastavnika, diploma-nata s Oxforda, Cambridgea, Harvarda... Akademski program ECLA potpomognuti su stipendiranjem na osnovnu stvarne potrebe. Pruža se djelomična finan-cijska pomoć studentima slabijeg imovinskog statusa, odnosno onima koji imaju sve intelektualne i psihičke preduvjete za studiranje na ovom učilištu, ali nemaju novac potreban za boravak i život u Berlinu.

Svake godine ECLA nudi i ograničen broj stipendija, bez obzira na financijsko zaleđe polaznika, koje su na-mijenjene najboljim studentima, a pokriva cjelokupne financijske izdatke tijekom jedne akademske godine.

Diplomanti ovog učilišta najčešće završavaju u novi-narstvu i nevladinom sektoru, ekologiji i zaštiti okoliša, kazala je Skachko, kazavši da je njihov cilj stvarati i obrazovati globalne građane, građane svijeta, odgovor-ne, tolerantne i demokratske.

sVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Novčano nagrađivanjeizvrsnosti

Predstavljene su dvije vrste stipendija, za obrazova-nje u Hrvatskoj i u inozemstvu, odnosno studentska razmjena po cijelom svijetu, kazala je Ida Ogulinac. Za europske destinacije natječaj se u sklopu programa Erasmus raspisuje jednom godišnje za sva europska sveučilišta i dodjeljuju se stipendije od po 400 eura. Za neeuropske destinacije, poput SAD-a ili Azije, postoje samo određena sveučilišta s kojima je uspostavljena suradnja, i natječaji se raspisuju za svako pojedino sveučilište, za sve studente zagrebačkog sveučilišta. Iznosi stipendija ovise o samome sveučilištu u koje se odlazi.

Najboljim studentima Sveučilište u Zagrebu nudi i Stipendiju za izvrsnost te novčanu potporu iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata. Za prvu se mogu natjecati svi redoviti studenti, osim brucoša i apsolve-nata, mlađi od 27 godina i s minimalnim prosjekom ocjena 4,0. Za novčanu potporu iz Fonda konkurirati mogu studenti s minimalnim prosjekom 4,5. Predno-sti pri dobivanju stipendije imaju studenti više godi-ne studija u odnosu na nižu, a u slučaju istog prosjeka ocjena prednost se daje pristupniku lošijega socijalnog statusa.

BERLITZ jEZIČNI cENTAR

studiranje u Londonu Berlitzova metoda utemeljena na aktivnom govo-

ru učinkovita je u razvijanju konverzacije u relativ-no kratkom vremenu i stalno ulaže u daljnje razvi-janje. Ovaj je jezični centar u suradnji s prestižnim londonskim fakultetima od ove godine razvio sustav koji objedinjuje stipendiranje i pripreme za polaganje međunarodnih ispita. Potvrdila je to Ana Milošević, jedna od stipendistica koja za studiranje u Londonu ima samo riječ hvale.

U opticaju su programi studiranja na London Sc-hool of commerce, zatim School of business and law te School of tehnology and management. Uvjeti su diploma srednje škole odnosno diploma završenog fakulteta s certifikatom o stečenom znanju engle-skog jezika (IELTS, TOEFL, Cambridge). Nude se stipendije i popusti na školarinu za preddiplomske i postdiplomske studije, dvogodišnja radna viza nakon završetka studija, a akademske titule stečene na ova tri fakulteta međunarodno su priznate i visoko cije-njene.

Uskoro se otvara i komplementarni fakultet u Beo-gradu, pa kandidati mogu nekoliko semestara poga-đati u susjednoj Srbiji, a nakon toga se prebaciti u London. Nastava se održava tri dana tjedno, dok su

ostali dani slobodni, odnosno mogu se iskoristiti za rad te povećavanje studentskog proračuna u skupom Londonu.

sVEUČILIŠTE U RIjEcI

Programi povoljnoga kreditiranja

Vesna Malenica predstavila nam je programe po-voljnoga kreditiranja koje Sveučilište u Rijeci omogu-ćava. Riječ je prvom programu takve vrste u Hrvatskoj, što pridonosi pozitivnoj slici riječkog sveučilišta koje se u akademskim krugovima nerijetko opisuje kao ino-vativno.

Program je ozbiljan doprinos podizanju ravno-pravnog statusa svih grupa studenata. Studenti mogu kandidirati za kredit za pokrivanje životnih troškova, odnosno studiranja s mjesečnim iznosima od 70 do 300 eura ili za kredit za pokrivanje cjelokupne škola-rine, maksimalnog iznosa do 11.000 eura. Maksimal-na kamata za studenta u vrijeme korištenja i počeka iznosi dva posto, a kamatna stopa u vrijeme otplate ovisi o uspjehu studenta i za studente koji su među prvih 10 posto po uspješnosti (odnosno iznad prosje-ka 4,5) onda i dalje iznosi dva posto. Rok otplate je 10 godina, što je vrlo povoljno za naše uvjete, ističe Malenica, uz rok počeka od godine dana. Ovi kreditni programi namijenjeni su svim kategorijama studena-ta, i redovnim i izvanrednim, na svim akademskim razinama, a ciljano za studente koji imaju prebivalište ili boravište na području cijele Primorsko-goranske županije.

Dosad je kroz ove programe, koji se provode treću godinu zaredom, prošlo stotinjak studenata.

PREDsTAVLjAMO NEKE OD IZLAGAČA

Helena Mandec

Sofiya Skachko

Ana Milošević

Ida Ogulinac

Vesna Malenica

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 19www.skolskenovine.hr

savjetnici

Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva donijelo je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja ev-idencije o radnicima kojem je temelj Zakon o radu. U sjeni brige za poštivanje rokova u donošenju kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada škole, no svjesni da je takav Pravilnik na snazi, u školama je došlo vrijeme za detaljniju brigu o tome kako i je li uopće moguće poštivati sve odredbe ovog Pravilnika te kako ih eventualno prilagoditi

specifičnim ob-vezama učiteljskoga kadra. Pri tome je nemoguće zaobići i zanemariti pitanje svrhovitosti svih sas-tavnica koje Pravilnik o evidencijama pro-pisuje, ali i pitanje tehničkog elementa tko će to i na koji način evidentirati.

U reakcijama na Pravilnik mogli smo uočiti da su se mnogi poslodavci, primjerice, iz gospo-darstva izjasnili o nizu teškoća i nelogičnosti s kojima se susreću u namjeri njegova poštivanja, no poseb-nih reakcija na realnu primjenu Pravilnika iz društvenih djelatnosti nismo uočili. S tom namjerom analizirat ćemo neke odredbe ovog Pravilnika i prikazati njegovu primjenu na školske ustanove. Evidencija o prisustvu na radu,

kao i podaci o radnicima, uvijek se u školama vodila na način primjeren stvarnim obvezama. Za tehničko i administrativno osoblje eviden-cija o prisustvu na radu nikada nije bila sporna, jasno dnevno zaduženje u okvirima osmosatnog, odnosno tjednog zaduženja kroz petodnevni radni tjedan, u smjenama prema organizaciji nastave, bez teškoća je evidentirano.

No, obveze nastavnika i stručnih suradnika regulirane Kolektivnim ugovorom donose niz mogućih varijanti u zaduženjima koje se onda reflektiraju i u oblicima evidencija. Krenemo li od zahtjeva Pravilnika koji se odnose na područje po-dataka o radnicima, sada nije više dovoljno voditi evidenciju o radnicima koji sa školskom ustano-vom imaju ugovore o radu, već treba voditi poseb-nu evidenciju i o redovitim studentima i učenicima koji dio svog školovanja nužno moraju provoditi u školskim ustanovama. U Pravilniku to prepozna-jemo u odredbi koja utvrđuje da se evidencija odnosi na rad s “redovitim učenicima koji kod nje-ga rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova“, gdje možemo prepoznati stručnu prak-su. Naprimjer, učenici strukovnih škola stručnu praksu osposobljavanja za instalacije central-nih grijanja i rada na kotlovima mooogu obavl-jati u školskim ustanovama. Pri tome takav oblik stručne prakse može trajati od jednog dana pa do dva tjedna, ponekad ne u kontinuitetu i za to se u školama u skladu s Pravilnikom treba voditi opsežna dokumentacija.

U školama učenici zasigurno neće trajno obav-ljati praksu za koju će biti i materijalno stimu-lirani, što postavlja obvezu vođenja evidencije o učenicima, ne samo kao radnika već i nužno evi-dencije o podacima o radnom vremenu, o čemu će biti riječi kasnije. U odrednici “osobama koje kod poslodavca nalaze na stručnom osposoblja-vanju za rad“ možemo prepoznati studente koji u školama obavljaju stručnu praksu koja se također odvija povremeno s različitih vremenskim trajan-jem, pri čemu je fluktuacija različita u školama koje imaju status vježbaonica u odnosu na one u koje studenti dolaze povremeno u skladu sa zahtjevi-ma semestralnih vježbi ili stručne prakse.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (1)

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenovićpedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

Škola je prilagođena prosjeku. Na-stava u školi zapravo se temelji na principu uštede: više učenika na jed-nog učitelja. Pretpostavka je da će svi oni jednako dobiti, međutim, je li baš tako? Kada dubina i širina gradiva te postavljene norme odgovaraju pro-sječnim učenicima, onda dvije grupe učenika ostanu zakinute, a to su uče-nici s teškoćama i daroviti učenici.

Napredak svakog društva u velikoj mjeri ovisi o tome kakav je odnos pre-ma njegovim najsposobnijim članovi-ma te o brizi za primjeren razvoj njiho-vih potencijala. Na temelju podataka prikupljenih ispitivanjima (Vlahović Štetić, 2005.), može se zaključiti da u našem sustavu treba što prije pokre-nuti aktivnosti za što ranije uočavanje darovitosti odnosno identifikaciju da-rovitih. Također je potrebno u inicijal-no obrazovanje i stručno usavršava-nje učitelja i stručnih suradnika uvesti teme koje se tiču rada s darovitima, a svakako u to uključiti informiranje, edukaciju i potporu roditeljima darovi-te djece.

Otkriti i prepoznati znači samo in-dicirati nadarenog pojedinca, a iden-tificirati znači utvrditi njegov identitet, utvrditi skup osobina koje posjeduje, vrstu i stupanj njegove nadarenosti. U procesu otkrivanja više sudjeluju uči-telji, a u proces identifikacije uključuju se i posebni stručnjaci psiholozi, pe-dagozi. Teško je učitelju unutar svoje-ga tjednog rasporeda dužnosti organi-zirati dovoljno prostora da se posveti darovitima i pružiti im punu podršku. To se osobito odnosi na srednjoškol-ske nastavnike budući da primjerice

kognitivni razvoj i stupanj znanja i vje-ština darovitih učenika može biti veći nego kod nastavnika.

Budući da su daroviti po mnogo čemu drukčiji od prosječne djece, ja-sno je da imaju posebne obrazovne potrebe. Prema Vlasti Vizek-Vidović, najistaknutije obrazovne potrebe da-rovite djece su sljedeće: potreba za druženjem s djecom iste kronološke dobi; potreba za druženje s vršnjaci-ma sličnih visokorazvijenih sposob-nosti (međusobno poticanje, sma-njenje osjećaja izoliranosti); potreba za radom u obogaćenim i proširenim odgojno-obrazovnim programima; potreba za nezavisnošću u učenju (samostalan rad i istraživanje); po-treba za izazovima u kojima se može doživjeti i povremeni neuspjeh; po-treba za sudjelovanjem u širokim programima u kojima se potiče cjelo-kupni razvoj.

Kako bi svatko od učitelja mogao provesti prvi stupanj u identifikaciji svojih darovitih učenika, a to je pre-poznavanje, navest ćemo osobine i značajke darovitih. Oni posjeduju

izvanredne vještine rješavanja pro-blema. Lako pronalaze i uočavaju suptilne odnose, skrivene principe i generalizacije. Iznimni su u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za riječi i njihova značenja. Vole čitati i razumiju pročitano. Razumiju složene i apstraktne ideje već u mla-đoj dobi. Brzo uče i lako zadržavaju ono što su učili. Sjećaju se važnih de-talja, koncepata i principa. Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju složene mate-matičke koncepte.

Dulje zadržavaju pažnju. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili teatru te senzitivnost na fine ritmo-ve, pokrete. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i rješavanju problema s više različitih gledišta. Postavljaju si visoke, ali realistične standarde. Samokritični su u evaluaciji i odno-su prema vlastitom radu i skloni su perfekcionizmu. Pokazuju inicijativu i originalnost u radu. Socijalno su urav-noteženi i s odraslima zrelo komunici-raju. Vole intelektualne izazove. Imaju istančan i suptilan smisao za humor. Često imaju teškoće u odnosu s vrš-njacima. Širok im je raspon interesa, a pokazuju kontinuiranu intelektual-nu znatiželju te ponekad osporavaju autoritet. Kritični su i nekonformisti. Traže razloge i objašnjenja za pravila, zahtjeve, ograničenja.

Što više učimo o osobinama daro-vite djece, saznajemo da smo mnogo takve djece previdjeli. Kako pomoći darovitoj djeci u realizaciji njihovih po-tencijala? Prvi je korak iznimno važan - poznavati prirodu darovitosti.

?Može li kandidat za ravnatelja osnovne škole s višom struč-

nom spremom biti izabran za rav-natelja škole, na koji rok i kakav se ugovor o radu s njime sklapa, na pet godina ili do 31. prosinca 2011. go-dine?

Članak 126. Zakona o odgoju i obra-zovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10., da-lje u tekstu: ZOOOSŠ), prema kojemu za ravnatelja škole može biti izabrana osoba koja ima završen sveučilišni di-plomski studij ili integrirani preddiplom-ski i diplomski sveučilišni studij za uči-telje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bo-dova ili diplomski specijalistički stručni studij ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena viso-ka stručna sprema u skladu s ranijim propisima, ispunjava uvjete za učite-lja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja, ima najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet go-dina na odgojno-obrazovnim poslovi-ma u školskim ustanovama i ima licen-cu za rad ravnatelja, stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine.

Do 1. siječnja 2012. pri imenovanju ravnatelja osnovnih škola primjenjivat

će se odredbe članka 71.a stavak 1., 2., 3. i 4. te članka 88. stavak 2. Zako-na o osnovnom školstvu (NN br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) sukladno članku 165. stavak 1. ZOOOSŠ-a. To znači da do 1. siječnja 2012. godine za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana oso-ba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika, a ima najmanje višu stručnu spremu i pet godina rad-nog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj ili srednjoj školi. Članak 127. ZOOOSŠ-a propisuje da se ravnatelj imenuje na temelju natje-čaja koji raspisuje školski odbor (st. 1.). Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku tako da može biti dostupan svim zainteresiranim kandidatima na po-dručju Republike Hrvatske (st. 2.).

Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno ime-novana za ravnatelja (st. 3.). Ravnate-lja imenuje odlukom školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra (st. 4.). Članak 128. ZOOOSŠ-a koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012. stu-pio je na snagu 24. srpnja 2010. pre-ma članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazo-vanju u osnovnoj i srednjoj školi (da-lje u tekstu: ZOID ZOOOSŠ). Članak 128. ZOOOSŠ-a propisuje da osoba imenovana za ravnatelja u školskoj ustanovi sa školskim odborom sklapa

ugovor o radu na pet godina u punom radnom vremenu. Članak 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a propisuje da osoba imenovana za ravnatelja školske usta-nove sukladno odredbama Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem školstvu (NN br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zako-na o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na dužnosti ravnate-lja, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najkasnije do stupa-nja na snagu odredbi članka 126., Za-kona o odgoju i obrazovanju u osnov-noj i srednjoj školi, odnosno 1. siječnja 2012.

To znači da će im po sili ZOOOSŠ-a prestati mandat prema navedenome članku 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a. Sukladno navedenome kandidat za ravnatelja osnovne škole koji ima višu stručnu spremu može biti izabran za ravnatelja, imenuje ga se ravnateljem škole odlukom o imenovanju na pet godina u skladu sa člankom 127. ZO-OOSŠ-a te se s njime sklapa ugovor o radu na određeno puno radno vrijeme na pet godina. Bez obzira na odredbu članka 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a, ravnatelj se ne može imenovati na raz-doblje do 31. prosinca 2011. godine.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Izbor školskog ravnatelja

Nije više dovolj-no voditi eviden-ciju o radnicima koji sa školskom ustanovom imaju ugovore o radu, već treba voditi posebnu evidenciju i o re-dovitim studen-tima i učenicima koji dio svog školovanja nužno mora-ju provoditi u školskim ustanovama

”Uspjeh obrazovanja ovisi o prilagodbi podučavanja indi-vidualnim razlikama među učenicima”

(Yuezheng, 4. stoljeće)

Daroviti učenici

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno20www.skolskenovine.hr

Tehničku školu Čakovec, donedavni TIOŠ (Tehnič-ku, industrijsku i obrtničku

školu) ove godine pohađa uku-pno 856 učenika, za koje brine 91 djelatnik. Učenici se tradici-onalno obrazuju u programima strojarstva, elektrotehnike i raču-narstvo, a ovo je zadnja godina prometa, budući da je zbog raci-onalizacije mreža škola taj smjer preselio u čakovečku Gospodar-sku školu.

Razloge promjene naziva škole objašnjava nam ravnatelj Dražen Blažeka, kazavši da su željeli na-glasak staviti na tehniku.

- Ne na tehničare, kao specifi-čan četverogodišnji smjer, nego na samu tehniku. Dakle, ovo je strukovna škola koju upisuju učenici koji vole tehniku, koje zanima tehnika. Ta je promjena rezultirala većim odazivom uče-nika pri upisu u prve razrede, pa smo upisali idealan broj; imamo deset prvih razreda, po 23 do 25 učenika u svim važnijim smjero-vima.

Najatraktivniji programi od če-tverogodišnjih zvanja su tehničar za računalstvo i računalni tehni-čar za strojarstvo. Međimurska županija ima dugu metaloprera-đivačku tradiciju, naročito u stro-jarstvu, pa postoji velika potreba za tim kadrovima. Većina pred-meta, posebno strukovnih, stoga je organizirana kabinetski, u spe-cijaliziranim suvremeno opre-mljenim laboratorijima, kako bi ti učenici dobivali znanja koja sutra mogu koristiti na poslu. Virtualna jednosmjenska nastava

Budući da je zbog nedostatka prostora nemoguće organizirati nastavu u samo jednoj smjeni, škola je uvela inovativnu orga-nizaciju rasporeda sati. U prvu, prijepodnevnu smjenu prebacili su sve tehničare, odnosno četve-rogodišnja zvanja, prvi puta u povijesti škole.

- Time smo izašli ususret svim učenicima koji pretendiraju na nastavak obrazovanja na fakul-tetima, odnosno učenicima koji imaju potrebu i želju više učiti i nakon škole. U poslijepodnoj su smjeni, pak, trogodišnja zvanja kojima je prioritet zanatska vje-ština. A ti učenici su ionako pola

vremena na praksi, prijepodne, dok ostale dane klasične nastave pohađaju poslijepodne. S time su prezadovoljni prvenstveno ro-ditelji, jer se ne događa više da dijete ne vide cijeli tjedan. Sve prednosti jednosmjenske nastave imamo, ali virtualno, kada već nemamo mogućnosti i za pro-stornu, govori Blažeka.

Nastavu su stoga uspjela orga-nizirati i tako da se sav strukovni odnosno praktični rad održava u nekoliko malih grupa. Bilo koji predmet gdje su po programu predviđene vježbe dijeli se u dvi-je ili više grupa. Time se postižu kvalitetniji rezultati, jer je rad s učenicima izravniji i profesor se lakše posveti svakom učeniku ponaosob.

Opremljenost je vrlo dobra, jer se poštuju suvremeni zahtje-vi strukovnog obrazovanja, pa se teži sve većem broju specijalizi-ranih učionica. Danas je tako u TŠČ-u samo 15 klasičnih učioni-ca, a uređeno je čak deset speci-jaliziranih kabineta za praktičnu strukovnu nastavu.

- Ideja vodilja bila nam je da, ako već ne možemo osigurati jednosmjensku nastavu, djeci barem osiguramo da rade vrhun-skim praktičkim metodama i s najsuvremenijom opremom.

Škola se u tu svrhu povezala s gospodarstvenicima, prvenstve-no na polju opremanja škole. Uz njihovu pomoć uspjeli su skupiti veći iznos novca za kupnju CNC

obradnog centra. Čak 17 gospo-darstvenika odazvalo se na poziv ravnatelja Blažeke, s iznosima od 1000 do 10.000 eura. Tako je prije dvije godine konačno kupljen CNC obradni centar, u vrijednosti od oko 400.000 kuna Čak 240.000 kuna skupili su od međimurskih tvrtki, Međimurska županija dala je 40.000 kuna, a razliku su osigurali preko Mini-

starstva gospodarstva, javljajući se na razne projekte.

Zadnje četiri godine upravo su preko Ministarstva gospodarstva, odnosno Uprave za obrt i njiho-vih programa za strukovne škole dobili ukupno 600.000 kuna za ciljane projekte i time je opre-mljeno sedam novih kabineta i laboratorija.Deficitarna zvanja čeka siguran posao

Kod trogodišnjih zvanja naj-popularniji su programi koji su zapravo deficitarni na hrvatskom tržištu rada, poput tokara, brava-ra, strojobravara i elektroinsta-latera. Stopostotnu popunjenost programa deficitarnih zvanja Blažeka objašnjava spojem pra-vodobne promotivne kampanje škole i vrijednoga međimurskog mentaliteta temeljenog na marlji-vom radu.

- Već četiri godine kontinui-rano u suradnji s tvrtkom Eko-Međimurje radimo promidžbu deficitarnih zvanja. Osmaši prvo posjećuju tu tvrtku, onda dola-ze nama, gdje ih upoznajemo sa školom i taj proces svake godine prolazi po petnaest međimurskih osnovnih škola. Gotovo se četi-risto učenika tako svako proljeće upozna s programima i radioni-cama naše škole, ali i s proizvod-nim pogonima Eko-Međimurja. Taj realni uvid u mogućnosti i bu-dućnost vlastitog zanimanja kod učenika rezultira većom odluč-nošću prilikom odabira srednje škole, a Blažeka smatra da time na najbolji mogući način u prak-su provode sintagmu povezanosti obrazovanja i gospodarstva.

Posljednje se tri, četiri godine upisuje po cijeli razred tokara i drugih deficitarnih zvanja, što je veliki uspjeh škole. Za učenike u trogodišnjim smjerovima vrlo je važno, naime, da nakon škole pronađu posao. A učenici iz smjerova koji ne-dostaju hrvatskom gospodarstvu imaju osiguran posao, i to najčešće u tvrtkama gdje su obavljali praksu tijekom školovanja. Zbog toga TŠČ nema problema s popunjavanjem upisnih kvota

Tehničari koji obožavaju poeziju

reportaæa

120 GODNA

TEHNI»KE ©KOLE

»AKOVEc

Ravnatelj Dražen Blažeka

Pedagoginja jasna Brumec

Teško je reći jesu li djeca danas zločestija

Pedagoginja Jasna Brumec otkriva da u školi ima dosta posla, ne toliko zbog nediscipline, već zbog same velike brojke učenika te njihovih pro-blema, što obiteljskih, ili socijalnih, što problema u učenju te drugih teškoća u psihičkom razvoju. Učenici s emocionalnim problemima izazvanim ši-rokim spektrom uzroka možda su najčešći, zbog, primjerice, previsokih zahtjeva roditelja, pritisaka vršnjačkih grupa, lošega školskog uspjeha, visokih osobnih očekivanja... Tu su i učenici s negativnim odnosom prema školi. Naime, neki učenici ne do-življavaju školu visoko na ljestvici svojih prioritetnih vrijednosti. U okviru odgojnog rada zauzeli smo stav da je svaki učenik naše škole učenik sa specifičnim potrebama koje treba znati prepoznati i na koje treba uvijek odgovarati. Nastojimo sa svim sudionicima odgojnog i obrazovnog rada graditi komunikaciju zasnovanu na partnerstvu i suradnji, pogotovo takve odnose njegujemo s učenicima i roditeljima.

Što se discipline tiče, kako bismo procijenili ponašanje pojedinog učenika, moramo na ovaj pro-blem gledati kroz nekoliko kutova: pojašnjenje osobnih osobina učenika, strukturu i obilježje skupi-ne vršnjaka s kojima učenik uspostavlja socijalne odnose, obilježja i strukturalne odnose članova obitelji iz koje takav učenik potječe, ali i kroz društveno okruženje i kontekst vremena. Gledajući s laičkog aspekta na učestalost i modalitete neposluha među učenicima, svi smo skloni zaključiti da je sve više problematične djece, kako su učenici danas zločestiji negoli su ili smo bili nekad. Stručno mišljenje, međutim, govori o specifičnostima suvremenog učenika i njegovim modalitetima ponaša-nja znatno drugačijim od nekadašnjeg. Stoga se na pitanje ima li više nediscipline danas ne može odgovoriti jednoznačno.

Branko Stanić s učenicima u laboratoriju CNC tehnologija

Nastavnik prakse Dušan Perhoč oblikuje buduće majstore

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 21www.skolskenovine.hr

I dok su opremljenošću te oda-zivom učenika zadovoljni, TŠČ veliki problem već niz godina ima zbog prostornog razmještaja obje-kata škole. Jer, škola i zgrada s ra-dionicama fizički su odvojene pe-desetak metara, pa u slučaju lošeg vremena, kiše i snijega nije baš ugodno kada većina učenika mora trčkarati iz jedne zgrade u drugu.

- Kada se škola gradila po-četkom osamdesetih godina u projektu je bio planiran spojni hodnik između ta dva objekta. Ali, još ga čekamo. Zato smo prije šest godina napravili zaseb-ne projekte prostornog uređenja, gdje bismo napravili takav stakle-ni hodnik te uredili i manju sport-ski dvoranu, koju zasad nemamo već koristimo dvoranu susjedne Graditeljske škole. Uređenjem

dodatnih prostora u zgradi s ra-dionicama mogli bismo konačno prijeći i u jednosmjensku nasta-vu. Ti projekti, nažalost, stoje, jer nikad nema novca, objašnjava ravnatelj. Vlastiti program tehničara za računarstvo

Što se tiče znanja i vještina učenika, škola je ponosna na tro-godišnje programe koji osvajaju mnoge diplome po natjecanjima i smotrama. Što se četverogo-dišnjih programa tiče, Blažeka smatra da je državna matura kao vanjska evaluacija, uz sve po-trebne dopune i preinake, vrlo dobar projekt koji će školama i nastavnicima realnije prikazati

rezultate njihova rada. - S TŠC-a se gravitira uglav-

nom na Fakultet elektronike i ra-čunarstva te Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao i Fakultet organizacije i informati-ke u Varaždinu. Svi naši đaci koji su to željeli upisali su fakultete, a čak je 80 posto njih nakon dr-žavne mature upisalo svoj prvi ili drugi izbor.

Da bi rezultati bili još bolji, škola se prijavila u pristupni pro-jekt IPA za implementaciju novih kurikuluma. Odlučili su napravi-

ti vlastiti nastavni plan i program tehničara za računarstvo i već su dobili usmenu potporu državnih struktura.

- Prijavili smo program “Od tehničara za računalstvo do teh-ničara za računarstvo“. Razlika je samo u jednom slovu - iz “l“ u “r“. Jer, dok u Zagrebu postoji Fakultet elektrotehnike i računar-stva, mi želimo pokazati da od 1995. godine čak ni naziv ovoga srednjoškolskog usmjerenja nije promijenjen ni usklađen, a kamo-

li suština, sadržaj i metode. Pro-gram tehničara za računarstvo ra-dimo po principu modularne na-stave, uz suradnju s partnerskom Srednjoj elektrotehničkom ško-lom u Ptuju te Srednjom školom bana Josipa Jelačića iz Zaprešića. Slučajnost je da i tehnička ško-la Ruđera Boškovića u Zagrebu radi na izmjenama tog programa. Tako će zajedno izraditi najbolji mogući program, koji bi se ek-sperimentalno mogao početi pro-voditi već iduće godine.

- U svakom slučaju, promjene su potrebne, a uvjeren sam i da je sazrijelo vrijeme za osnivanje strukovnih gimnazija. Ta djeca to zavrjeđuju, pogotovo kada je uvedena državna matura, gdje su učenici strukovnih škola sada osuđeni na dodatnu nastavu, kako bi se mogli mjeriti s gimnazijal-cima, zaključuje Blažeka. Zadovoljni stručni nastavnici

Branko Stanić u školi radi više od 20 godina i predaje grupu strojarskih predmeta. Uglavnom boravi u specijaliziranoj CNC učionici, odnosno kabinetu s numerički upravljanim alatnim strojevima.

- Radimo s programima za di-zajniranje i crtanje pomoću raču-nala te upravljanje numeričkim strojevima. Ovdje imamo dvije numerički upravljanje tokarilice i isto takve glodalice, školskog tipa. Dakle, to nisu proizvodni strojevi, ali bez daljnjega, na-kon ove prakse učenici su vrlo kompetentni i spremni za tržište rada.

Dušan Perhoč nastavnik je praktične nastave, kojeg smo s manjom grupom učenika zatekli u obradi metalnih predmeta, prvo glodalicom, a onda i ručnim tur-pijanjem. Govori nam da učenici s radošću prihvaćaju sve prak-tične zadatke koje imaju, jer je ipak riječ o zanimanjima koja se sastoje od konkretnih praktičnih radnji.

- Prolaze sve faze, od strojne do ručne obrade, ali i raznih či-šćenja radnih prostorija i ploha, jer sve to skupa čini dobrog maj-stora zanata, priznaje Perhoč.

Jurica Trstenjak posljednjih 11 godina predaje grupu elektro-predmeta, kako ih zove, poput upravljanja, regulacije, automa-tike i tome slično. Vrlo je zado-voljan opremljenošću svoga ka-bineta i smatra da ta silna tehnika pomaže u izvođenju nastave i shvaćanju svih segmenata odre-đenog zanimanja.

Profesorica matematike Dani-jela Penić priznaje nam da voli svoj posao i veseli se učenicima koji s voljom dolaze u školu, koji se pripremaju za nastavu, a kroz četiri godine i za nastavak obrazovanja. Dosad su postizali vrsne matematičke rezultate na natjecanjima, a vrlo su dobri i na svojim fakultetima.

- Posebnog recepta za mate-matiku nema. Pokušavam ih mo-tivirati na različite načine, iako se uvijek iznova moram boriti s relativno slabim predznanjem iz osnovne škole. Ali vjerujem da im dajemo vrlo dobru podlogu i za praktični dio njihova obrazo-vanja, jer su to većinom strojevi koje treba programirati, napuniti znanjem, a za to je dakako po-trebno i matematičko znanje.

Knjižničarka Sandra Vidović, uz kolegicu Sanju Novak, vodi brigu o 6500 svezaka te raznim akcijama pokušava podići inte-res učenika za knjigu. Najviše se čita lektira, naravno, ali Vidović nam otkriva da unatoč predrasudi kako strukovnjaci bježe od knji-ge, učenici TŠČ-a najviše vole - poeziju!

Branko NAĐ

Tehničari koji obožavaju poeziju

reportaæa

Kristinka Blažeka predaje računarstvo

Jurica Trstenjak brine se o grupi “elektropredmeta“

Svi djelatnici Tehničke škole Čakovec

Za izvrsnu matematičku podlogu brine se Danijela Penić

Knjižničarka Sandra Vidović

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno22www.skolskenovine.hr

BJELOVAR Čitajmo pod krošnjama nazvana su događanja održana u petak, 15. listopada 2010. u Četvrtoj osnovnoj školi u Bjelovaru u povodu početka Mjeseca hrvatske knjige. Glavna je tema bila Biološka raznolikost za razvoj zbog 2010. Međunarodne godine biološke raznolikosti. Učenici su čitali bajke i basne o životinjama, Šale i pjesme o životinjama od Jadranke Čunčić-Bandov, ekološku slikovnicu U tlu čistu imamo glistu te ekološku priču o Bijelom tuljanu od Rudyarda Kiplinga. Čitali su ih u ljetnoj ekološkoj učionici, pod kroš-njama i uz šalicu toploga čaja. Tom su akcijom na zabavan način poticani učenici da više čitaju, razvijaju čitateljske navike, promiču čitateljsku kulturu i razvijaju svijest o potrebi očuvanja biološke raznolikosti u svijetu. Učenici su se poslije čitanja pridružili kestenijadi u školi. Naime, uče-nici 6.d razreda zajedno s razrednikom održali su kesteni-jadu u školskom dvorištu i tako obilježili Dane zahvalnosti za plodove zemlje. Sve potrebno sami su pripremili, sami su se okušali u pečenju kestena i pekli ih poput pravih kestenjara. Zajedničkim druženjem uživali su u slatkim plodovima jeseni. Pridružili su im se i učenici zajedno sa školskom knjižničarkom. (Dejana Kurtović i Ivan Srbljinović)

PULA Školska svečanost u povodu Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje održana je u Osnovnoj školi Monte Zaro u Puli. Program je počeo sad-njom masline, čemu su prisustvovali župnik Sergije Jelenić, ravnateljica Branka Sironić, predsjednici i zamjenici svih razreda, predstavnici stručnih službi te donator masline Marijan Kancijanić. Uz pomoć vrijednog domara Luke Katića, stariji su učenici posadili maslinu te su se potom svi uputili prema glazbenoj dvorani gdje su ih dočekali veseli i vrijedni sudionici kulturno-umjetničkoga progra-ma. Uz razigrane pjesme malog i velikog zbora, orio se kanat solističke grupe. Dakako sve uz pratnju roženica i flaute te brižnoga pogleda učiteljice Tanje Uležić. Program je objedinjen prekrasnim učeničkim recitacijama. Na kraju svečanosti ravnateljica Branka Sironić podijelila je zahval-nice župniku Sergiju Jeleniću te donatoru Marijanu Kancijaniću. Svečanost je završila blagoslovom kruha i krušnih proizvoda. Učiteljice Tanja Uležić i Rosana Zupičić pripremile su prekrasan program te kreativnu izložbu kruha i krušnih proizvoda. (Valentina Bartolović)

ZADAR Razmjena školskih udžbenika u Gradskoj knjižnici u Zadru oduševila je mnoge učenike, koji su tako bez čekanja u velikom redu i znatno jeftinije nabavili većinu potrebnih školskih knjiga. Knjižnica je za tu akciju dobila pohvale mnogih roditelja te gradskih i državnih medija. - Imate li matematiku za peti razred? - Da, a vi engleski za šesti razred? - čulo se sa svih strana na opće zadovoljstvo i uz prigodne dosjetke. Uspješna raz-mjena vrijedno je iskustvo, koja će se sigurno nastaviti i sljedećih godina. (H. N.)

VINKOVCI Dobar kao kruh znači davati radost i ljubav isticali su pri obilježavanju Dana zahvalno-sti za plodove zemlje u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima, a to ne manjka u njihovoj školi. Kruh u obliku srca, križa, suncokreta, različita peciva, kifli-ce, pereci, slanci ukrasili su i obogatili školski hol, jer je taj dan bio posvećen plodovima zemlje i zahvali za sve ono što ona pruža. Vrijedne ruke mama i baka (možda i pone-kog oca!) udahnule su dušu vodi i brašnu, a učiteljice razredne nastave, kao i učiteljice defektologinje iz poseb-nih odjela, organizirale su izložbu njihovih proizvoda koja je bila ugodna oku, a kasnije i nepcu. Četvrtaši i njihove učiteljice D. Karaula, Z. Petričević, L. Domačinović i S. Tomičić osmislile su i realizirale priredbu na kojoj su se slavili plodovi zemlje riječju, plesom i pjesmom. Veselja je bilo u izobilju! Kruh snaži tijelo, a još više izgledom, miri-som i okusom krijepi dušu. (Gracijela Vukić)

UKRATKOsuradnici javljaju

Međunarodni dan djece obilježen je za-nimljivim kulturnim događanjima

U Dječjem vrtiću Radost u Jastrebarskom obilježen je Međunarodni dan djece

zanimljivim kulturnim događa-njima, poput održanih predstava: Malen si, malen kao maljušak i Put oko svijeta, Oprez djevojčice, oprez dječaci za djecu primarnog programa, programa predškole i opće igraonice. U velikom vrtiću, kako ga nazivaju djeca, aktivnosti su živjele i povezivale stotinjak djece i odgojiteljica odgojnih sku-pina Smokvica, Mrava, Kruškica i Pčelica. Međusobna povezanost omogućila je djeci istodobno mno-go različitih aktivnosti, stvaralač-ku atmosferu i slobodno kretanje u cijelom objektu, boraveći u svim skupinama i razvijajući tako odgo-vorno ponašanje, poštivanje pravi-la, međusobno povjerenje.

Poticajno okruženje omogućilo je djeci da uče čineći, surađujući s drugom djecom i odraslima. Kon-tinuirano pružanje podrške djeci u njihovim pravima i odgovornosti-ma, omogućilo je domišljato pro-

nalaženje rješenja uz samostalno donošenje odluka kritičkim i kre-ativnim promišljanjem. I tako je nastao prvi plakat pod nazivom Dijete je dijete jer… Likovno stvaralaštvo tijekom aktivnosti popraćeno je glazbenom kulisom i dodatno jačalo samopouzdanje, samopoštovanje, samoinicijativ-nost, samostalnost, stvaralaštvo...

Učeći čineći, djeca su osvije-stila da mogu puno više te je tako nastao drugi plakat pod nazivom Prava djece, jer smatraju da pra-va djece su prava koja razumiju, koja ih štite i olakšavaju im život.

Priča o pravima proširila se izvan vrtića i otišla u grad odraslima. U šetnji gradom djeca su dijelila let-ke poručujući da dijete ima pravo na zdravu prehranu, ljubav, igru, pravo na obitelj, na zagrljaj, pravo na liječnika... Plakat kojim se po-nose djeca i odrasli, postavili su u stakleni reklamni okvir gdje ga su-građani mogu vidjeti i saznati koja su prava djece.

I za kraj, držeći se za ruke dje-ca su poručila odraslima: Mi smo djeca radosti, mi smo djeca bu-dućnosti!

Marija Svoboda

Mjesec hrvatske knjige ove je godine u znaku Među-narodne godine biološke

raznolikosti. U školskoj knjižnici Medicinske škole i Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru u Mjesecu hrvatske knjige pripre-maju se raznovrsne aktivnosti i programi, a posebno raduje na-stavak izložbenih aktivnosti. U školskoj su knjižnici dosad izlaga-li zavičajni likovni umjetnici, a u četvrtak 21. listopada 2010. u 18 sati otvorena je izložba akadem-ske slikarice Ivane Barišić Tom-šić, koja se predstavila izborom slika iz ciklusa Stabla i ptice.

Ivana Barišić Tomšić rođena je 9. kolovoza 1981. u Bjelovaru. Školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu završila je 2000. i upisala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira-la je 2005. u klasi profesora Zlatka Kesera. Iste se godine zaposlila u Osnovnoj školi Čazma kao učite-ljica likovne kulture. Članica je HDLU-a. Samostalno je izlagala u Bjelovaru, Zagrebu, Čazmi i Garešnici, ostvarivši nekoliko sli-karskih ciklusa, a sudjelovala je i na brojnim skupnim izložbama. Uključuje se i u rad likovnih kolo-nija i radionica, a 2003. nagrađena je na skupnoj izložbi Moj doživljaj muke u Zagrebu.

O ciklusu Stabla i ptice likovna umjetnica i profesorica Irena Jukić Pranjić napisala je: Motivi prisutni

na Ivaninim slikama za nju znače početak igre čiji je cilj uspostaviti smislenu likovnu cjelinu ispripo-vijedanu raskošnim jezikom likov-noga govora. Očito je da je centar Ivanine usredotočenosti likovnost, dok svi nabrojani motivi imaju ulogu veznih igrača koji omogu-ćavaju kompozicijskim silnicama

pun pogodak. Svoju samostojnost motivi podređuju cjelovitosti slike. U igri se figuracija postojano za-država, pa se stvorenim prizorima nagovještava želja da se u slici osim govora likovnih elemenata (likovnog pripovijedanja) zadrži i nit ispovijedanja.

Intuicija koja Ivanu vodi kroz likovno istraživanje, vodi je i u kombinatorici simboličkih odnosa među motivima. Prizori stvoreni na njenim slikama neodoljivo me navode na odgonetanje, traže-nje značenja, otkrivanje skrovite priče, čija je radnja usmjerena na snovitu raskoš podsvijesti. U prizorima ciklusa najizraženija je figura čovjeka. Predstavljena kroz obris, ona stvara siluetu čija iden-tifikacija nije jasna, što je u startu čini misterioznom. Zagonetnost siluete, nedefiniranost objekta ostavlja promatraču prostor za poistovjećivanje. Ova se silueta nudi kao pozicija iz koje i proma-trač i slikar zadiru u prostor slike. Na slikama vidim pogled uperen iz siluete, koji poput projektora sno-pom svjetlosti obasjava prostor ispred sebe. Pogled osvijetljen svjetlom vlastite svijesti naglaša-va fokusiranost siluete na proces stvaralačkog promatranja. Onog koje nije puko, pasivno gledanje već u procesu promatranja prou-čava i vidi.

Zorka RenićTatjana Kreštan

Dječji vrtić Radost

Medicinska škola, Komercijalna i trgovačka škola

Mi smo djeca radosti, mi smo djeca budućnosti

Izložba u knjižnici

jaStrebarSKo

bjeLoVar

U šetnji gradom djeca su poručila odraslima da imaju pravo na zdravu prehranu, ljubav, igru, obitelj, na zagrljaj...

Akademska slikarica Ivana Barišić Tomšić predstavila se izborom slika iz ciklusa Stabla i ptice

U prizorima ciklusa najizraženija je figura čovjeka

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 23www.skolskenovine.hr

Plodovi zemljePiπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Jabuke šarenike, pisanike, zelenike, medunike, šapuljike, kolačare, pe-trovače, božićnice, rane, kasne, divlje i mnoge druge

vrste domaćih jabuka pokazuju da je to jedinstveno voće bilo prošireno kod nas, sadilo se, gajilo i koristilo u ishra-ni. Jabuke su jeli ljudi, domaće i divlje životinje, kod nas i u svijetu, gdje god rastu. Koliko je značenje toga najra-širenijeg voća vidi se i po tome što su i njima dali mjesto u jesenskom kalendaru kad se održavaju dani jabuke i priredbe koje bi trebale potaći sve da se jabuke što više upotrebljavaju u ishrani.

Jabuka je bila simbol ljubavi i vjernosti, momci su je darivali odabranicama srca svoga, a djevojke su je čuva-le u njedrima do svadbenoga dana, kad se jabuke stavlja na stijeg svadbenoga barjaka. Djeca su donosila svojim

učiteljicama jabuke na dar, a poznati junaci uvježba-vali su svoju vještinu tako što su gađali jabuku. Da i ne spominjem koliko je poznata ona Evina grešna jabuka, što ju je dala Ada-mu na dar, a to ga je kao što znamo koštalo raja ze-maljskoga.

Kako bilo da bilo, i u našim vrtićima i školama

trude se obilježiti dane toga slatkoga voća i nagovoriti djecu da jedu jabuke. Jabuke se crta i slika po izlozima i panoima te postaju glavno lice u pričama. U školskim ku-hinjama nađu se često jabuke, nisu baš one izvorne, naše, šarenike, nego poznate svjetske sorte, i kao sve svjetske sorte, izgubile su svoj prirodni okus i miris, te miriše više na parfimirani sapun, nego na jabuke. Izvana su sjajne i lijepe, premazane svakakvim mastima da se ne kvare i ne trunu, a iznutra su izgubile skoro sve što jabuka ima u sebi korisno za ljudsko zdravlje. Potpuno je logično da ih djeca nerado jedu, nego ih radije razbacuju po školskim hodnicima.

S druge strane, po našim napuštenim starim voćnjaci-ma jabuke starih sorti trunu neubrane, jer ih nema tko pobrati, još manje otkupiti i odvesti do stola djeci, starci-ma, radnicama koje rade bez plaće i drugim potrebnima. Nema otkupnih stanica za jabuke i drugo voće za prera-du, za sokove, marmelade i pekmeze. Umjesto toga, naši uvozni lobiji uvoze jabuke i banane, pistacije i papaje. Digitalizirani mediji usijali se od pustih reklama za voćne sokove koji su napravljeni od ekstrakta tko zna kakvog i čijeg voća.

Možemo mi po školama praviti projekte, recitirati i pi-sati o jabukama, kad nas društvo ne prati. Društvo ima svoje brige i probleme, ono se nema kad baviti jabukama, voćnjacima, djecom. Institucije nude napisane planove i programe, a nitko ne nudi stvarna rješenja, mogućnost realizacije onoga što se u školi nauči.

Mogu reći da sam upoznala mnogo dobrih učiteljica koje su svake jeseni vodile svoje učenike u voćnjak, upo-znavale ih s radom u voćnjaku, od sadnje do berbe, učile ih razlikovati što je to pravi plod ljudskog rada i blago-rodne naše zemlje, a tko su sve štetočinje koje omalova-žuju taj rad. Samo što malo učenika može svojim očima vidjeti voćnjak, a televizor je mnogo bliže, pri ruci.

Svijet nas pritišće digitalizacijom i kompjutorizacijom pa nemamo vremena voditi naše učenike u voćnjake i na njive da bi upoznali vrijednosti plodova zemlje. Jasno je da se mora ići ukorak s naukom i svijetom, ali ne po ci-jenu da zapuštamo naše što nas može hraniti i obraniti. Stari su ljudi govorili da je najbolje kad imaš svoju goru, svoju vodu i svoju njivu, onda ti nitko ništa ne može i ne moraš biti tuđi sluga. Bojim se da mi pretvaramo našu djecu u tuđe slugane.

Učitelji, učite našu djecu da jedu naše plodove, jer su oni najslađi i najzdraviji. Plodova zemlje nema bez rada i to se mora dobro naučiti. Svaka naša jabuka, kruška, orah, krumpir barem su dvostruko bolji, jer ih možemo jesti svježe ubrane, jer mogu biti u blizini naših domova, škola, ureda, jer su plod našega rada i truda. Ne možemo čekati i ne možemo računati na one koji bi nam odnekud odozgora napisali planove. Moramo sami planirati kako našu djecu naučiti da na najbolji način upotrebljavaju i koriste plodove lijepe naše zemlje.

Učitelji, učite našu djecu da jedu naše plodove, jer su oni najslađi i najzdraviji

suradnici javljaju

Na©a SVaKIDa©NjICa

Početkom ove školske godi-ne otvorena je nova zgrada Područne škole Velimirovac,

koja pripada Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama. Na pri-godnoj proslavi nastupio je školski zbor te dramska i folklor skupina.

- Mojoj sreći danas nema kraja i mislim da sam najsretnija ravnatelji-ca na svijetu dok gledam ova nasmi-jana i sretna dječja lica, kao i zado-voljstvo roditelja. Nadamo se da će učenici i roditelji prepoznati tu kva-litetu. Od učenika se posebno nadam da će dati sve od sebe da bi postigli što bolje rezultate u školi - rekla je ravnateljica Blaženka Kapetanović i zahvalila svima koji su pridonijeli izgradnji ovako lijepe škole, poseb-

no županijskim predstavnicima. O povijesti mjesta i škole go-

vorila je i učenica sedmog razre-da Veronika Suk. Velimirovac su 1885. naselili podunavski Nijem-

ci. Uz katolike, većina žitelja bili su evangelici i kalvini. Pokraj evangeličke crkve sagrađena je 1930. stara škola. U tu je školu išao i poznati hrvatski književ-nik Anto Gardaš, koji je velik dio svog života bio vezan za Velimi-rovac. Nakon osamdeset godina služenja, stara je škola postala ne samo dotrajala, nego i opasna za stalan boravak i rad učenika i uči-telja. Stoga je odlučeno da se sruši, a na istome mjestu podigne nova suvremena škola. Područna škola pripojena je 2001. Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama i tre-nutačno ima četiri razredna odjela s ukupno 41 učenikom.

Ravnateljica našičkoga Crve-noga križa Vesna Lolić uručila je ravnateljici škole prigodan dar, a zatim je župan dr. Vladimir Šišljagić starim školskim zvo-nom simbolično najavio početak rada u novoj školi. Otvorenje je završilo blagoslovom župnika Gorana Mitrovića. Otvorenju su nazočili mnogi uvaženi gosti, među njima i pročelnica Uprave za prosvjetu Ksenija Zbožil, gra-donačelnik Našica Krešimir Ža-gar, ravnatelji županijskih škola, predstavnici raznih ustanova, udruga te društvenih organizaci-ja i poduzeća.

Đurđica Zailac

Područna škola

Nastava u novoj zgradi VeLImIroVaC

Nakon osamdeset go-dina služenja, stara je škola postala ne samo dotrajala, nego i opas-na za stalan boravak i rad učenika i učitelja pa je sagrađena nova

Izvrsni uvjeti za individualan rad

Učenički dom Podmurvice rIjeKa

Suradnja s američkim studentima

Domski učenici i odgojitelji zajedno s američkim studentima krajobrazne arhitek-ture ostvaruju projekt domskog uređenja okoliša

Već dulje vrijeme Učenički dom Podmurvice Rijeka intenzivno pristupa osvje-

šćivanju učenika i odgojitelja u zaštiti prirode i promicanju eko-loške svijesti, zbog čega je 2009. godine i primljen u Međunarodnu organizaciju ekoloških škola. Od 11. do 13. listopada u domu su osobito bili aktivni domski uče-nici i odgojitelji te njihovi gosti, studenti krajobrazne arhitekture Sveučilišta Washington koji su nositelji projekta uređenja okoliša Učeničkog doma Podmurvice u Rijeci, dizajniranoga konceptom hortikulturne terapije.

Dizajn hortikulturalne terapije obuhvaća oblikovanje prostora i odabir vrtnih elemenata koji stva-raju okoliš poticajan za zdravlje, tijelo, um i duh, a blagotvornog su učinka za korisnike vrta. Se-damnaest studenata iz Amerike, koje vode profesor Daniel Win-terbottom i ing. Marin Butorac iz Zagreba, dizajnirat će i oblikova-ti u idućih 45 dana hortikulturni, edukacijsko-rekreacijsko i radni

vrt u domskom okolišu. Projekt je podržalo Ministarstvo obrazo-vanja.

Prvoga su dana u domskoj bla-govaonici učenici i odgojiteljice uredili stolove plodovima zemlje i tako počeli obilježavati dane za-hvalnosti za plodove zemlje, kru-ha i jabuka. Popodne, uz obostra-no druženje studenata, odgojitelji-ca i učenika, prikazana je izložba fotografija uređenih prostora krajobrazne arhitekture, koje su odabrali američki studenti.

Sljedećega je dana gost iz Za-greba Bruno Motik potpomognut dijapozitivima, uz simultano pre-vođenje na engleski jezik Marine Butorac, govorio učenicima, stu-dentima i odgojiteljima o primje-

ni ekoloških tehnologija u održi-vom dizajnu. Potom su učenici i odgojiteljice pristupili izradi kru-ha i krušnih proizvoda. Degustira-li su i voćni frape, a natjecali su se i u ribanju jabuka. Posadili su i stabla jabuka u dvorištu doma, a popodne je bio blagoslov kruha uz prigodan kulturno-umjetnički program. Sve te aktivnosti zdušno su podržali ravnateljica Ljiljana Kencel-Drandić te odgojitelji Du-šanka Malovrh, Marija Čemeljić-Salopek, Mirjana Mance, Ivanka

Crnić, Ana Smiljan, Adrijana Matošić, Orijana Jeličić, Zorka Sušanj, Olivija Vukić i Stašo So-bolevski te svi radnici uključeni u ekološki odbor.

Silvano Simčić

Učenice su bile vrlo vješte i u izradi krušnihproizvoda

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno24www.skolskenovine.hr

suradnici javljaju

Učenici su na državnoj smotri učeničkih zadruga vrlo uvjerljivo prikazali projekt Bundeve na tanjuru i po općoj ocjeni zasluženo osvojili prvo mjesto među deset istraživačkih radova

Od 4. do 6. listopada 2010. održana je pod po-kroviteljstvom Ministarstva gospodarstva u Podgori 22. državna smotra učeničkih zadru-

ga. U tom se živopisnom mjestu podno Biokova oku-pilo 180 učenika iz 66 najboljih hrvatskih učeničkih zadruga. Za tu priliku Podgora je usred Trga don Mi-hovila Pavlinovića podigla na 950 četvornih metara šator ispod kojeg su se predstavile vrijedne ruke uče-nika zadrugara.

Na smotri je sudjelovala i Učenička zadruga Klopo-tec iz Osnovne škole Gornji Mihaljevec. Predstavili su se proizvodima na izložbenom mjestu u šatoru i prijavili istraživački rad naslovljen Bundeve na tanju-ru. Taj je rad prihvatila i prosudbena komisija pa su se predstavili u dvjema kategorijama. Izložbena mjesta u šatoru je obilazilo državno povjerenstvo, ali ih sada više nije vrednovalo, jer su se tu skupile ponajprije najbolje zadruge sa županijskih smotri. Obilazeći izloške, članovi povjerenstva pohvaljivali su uspješna rješenja i davali preporuke za još bolji rad.

Učenici sedmoga razreda iz Gornjeg Mihaljevca Samanta Bauer i Ivan Ladić vrhunski su prikazali rad zadrugara, a knjiga Bundeve na tanjuru nagrađena je kao najproizvod smotre 2010. u Podgori. Isto tako, učenice sedmoga razreda Nikolina Srša i Helena Per-gar branile su istraživački rad pod nazivom Bundeve na tanjuru. Predstavile su cijeli tijek nastajanja knjige recepata s jelima od bundeva i bučina ulja. Knjiga sa-

drži recepte starinskih jela od tikvi i tikvina ulja, a dru-gi dio recepte za jela od žutih zimskih bundeva koje se u njihovu kraju u Međimurju manje upotrebljavaju, ali žele da se i to promijeni. One su to odlično učinile i po općoj ocjeni zasluženo osvojile prvo mjesto među deset istraživačkih radova prikazanih na smotri.

Svaku pohvalu zaslužuju i organizatori smotre. Podgorani i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića bili su cijenjeni domaćini. Cilj je državne smotre po-kazati najbolje učeničke zadruge izabrane na županij-skim natjecanjima. Tako je u Podgori bila zastupljena cijela Hrvatska.

Učenička zadruga Klopotec OŠ Gornji Mihalje-vec bila je ove godine vrlo zapažena na županijskoj i potom na državnoj smotri pa pohvalu zaslužuju svi marljivi zadrugari i njihovi voditelji. U zadruzi se su-stavno njeguje i ekološki pristup proizvodu i zavičaj-na kulturna baština, jer su uvjereni da bez poštivanja prošlosti ne bi bilo ni napretka u budućnosti. Stoga ti mladi zadrugari žele biti lučonoše za vremena koja dolaze. Iznimno je ponosna na taj rad svoji učenika zadrugara i voditeljica UZ Klopotec Nada Panić.

P. N.

Osnovna škola

Klopotec najbolji GorNjI mIHaLjeVaC

Zaboravni čitatelji mogu vratiti knjige bez plaćanja zakasnine

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige Gradska knjižnica i čitaonica u Bakru obilježava brojnim aktivnostima koje se održavaju od 15. listopada do sredine studenoga. Već

prvih dana Mjeseca knjige Mozaik knjiga iz Zagreba predstavi-la je ilustratoricu slikovnica Željku Mezić, koja je održala likovnu radionicu s uče-nicima trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole Bakar. Program predviđa i pred-stavu Miševi i mačke naglavač-ke Luke Paljetka

u interpretaciji dramske skupine škola u Bakru i Krasici u režiji učiteljice, vrsne amaterske glumice Gordane Kovačević.

Bit će prikazan i film televizijskog snimatelja Čedomila Ši-mića pod naslovom Dubrovčani vode Genovsku mornaricu. Tijekom studenoga održat će se književni susret s predstav-nicima časopisa Quorum, a moderator je dr. Nikola Petković, dok je agronom Davor Balenović naslovio je svoje predavanje Vinova loza i smokva. Program tradicionalne priredbe bit će obilježen i izložbama fotografija Jagode Sišul Četiri godišnja doba i Ivana Šamanića Dvije važne obljetnice OŠ Bakar.

U tom razdoblju ravnateljica knjižnice Dolores Paro-Mi-keli i Jelena Šubat najavile su besplatno učlanjenje i pro-duženje članstva za umirovljenike i osobe treće životne dobi i povrat zaboravljenih knjiga uz oprost zakasnine. U tih mjesec dana organizirat će se i posjeti osnovnoškolaca i srednjoškolaca u tu suvremenu kulturnu ustanovu kojom su izrazito zadovoljni učenici i odrasli građani. I. Š.

Učenici su se okušali u nekoliko praktičnih radionica na kojima su se pekli klipići, palačinke te drugi krušni proizvodi

Učenici, učitelji i ostali djelatnici Osnovne škole gro-fa Janka Draškovića u Osnovnoj školi u Klenovniku obilježili u srijedu, 13. listopada 2010. integriranom

nastavom i radionicama na temu kruha i plodova zemlje Dan kruha - Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Toga su dana učenici sa svojim učiteljima stvarali literarne i likovne radove na temu kruha i plodova zemlje i koji nastaju ra-dom ljudskih ruku. Učenici su se i sami okušali u nekoliko praktičnih radionica na kojima su se pekli klipići, palačinke te američki kolač muffin, a na jednoj radionici su prevodili domaće recepte na njemački i engleski jezik po kojima su onda mijesili tijesto i pekli u kuhinji i licitarskoj radionici.

Nakon rada u radionicama, učenici su svoje proizvode za-jedno s onima koje su mijesile i pekle njihove mame, tete i bake, izložili ispred škole, gdje su održali kratki program za roditelje i goste, a na kraju programa je župnik Josip Jagar-čec blagoslovio kruh i ostale proizvode u kojima su kasnije svi zajedno uživali. Ovoj svečanosti nazočio je i općinski načelnik Izidor Gladović koji je učenicima, učiteljima i ro-diteljima čestitao na dobro organiziranoj proslavi kruha i plodova zemlje, a cijeli događaj je snimala i varaždinska televizija. Najljepše i reprezentativne proizvode s izložbe kruha učiteljice su spremile za županijsku smotru.

Mijo Barišić

Gradska knjižnica baKar

KLeNoVNIK

Humor je doista postao kozmopolitski i svima razumljiv pa ne iznenađuje što su, uz splitsku publiku, ovu izložbu posjetili i brojni turisti

U Splitu je u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci prikaza-na Izložba svjetske karika-

ture. Predstavljeno je 125 autora, među njima i mnogi hrvatski ka-rikaturisti. Ovaj značajan kulturni događaj organizirala je Galerija Brešan nakon što je uspješno te-stirala zanimanje publike za smi-jeh na Danima smiha u Blatu na Korčuli i trogirskoj priredbi Šala

la festivalu. Ne iznenađuje što je izložba predstavljena u Splitu, budući da je ovaj grad poznat po društvenoj kritici, buntu i ironiji, ali i po smijehu, hedonizmu, ve-drini i snažnom optimizmu. Mož-da zato i karikatura u Splitu ima dugu tradiciju pa nije bila strana ni splitskim slikarima, primjerice Emanuelu Vidoviću i Marinu Toli-ću. Poznata je i splitska škola ka-rikature iz koje su proizišli brojni, danas renomirani karikaturisti, a neki su ostvarili i uspješnu među-narodnu karijeru.

Splitsku izložbu otvorio je hu-morist Davor Štambuk, u svom stilu bez riječi, jer su njegovi rado-vi najčešće i bili crteži bez riječi. Ovaj humorist karikaturist cijeli je život ustrajavao na hedonizmu pa je i publici darovao nekoliko sočnih dosjetki držeći se uzrečice da je humor gen dugovječnosti, a smijeh svojevrsna terapija (grč.

gelos - smijeh). Brojne su i razno-vrsne teme kojima se bave domaći i svjetski karikaturisti: hedonistič-ke zanimacije i turbulentni muš-ko-ženski odnosi, raskrinkavanje lažnih autoriteta, razotkrivanje li-cemjernosti u (demokratskoj) poli-tici, ismijavanje nikad prevladane ljudske gluposti i malograđanšti-ne, rafinirani geg i faktor iznena-đenja te komičnost svakidašnjih situacija.

Kažu da humor determiniraju mnogi čimbenici: kultura i tradici-ja, odgoj, religija, politički svjeto-nazor, umjetnička (politička) slo-boda. Kažu i da je on stvar osob-nog doživljaja svijeta i da ovisi o pronicljivosti autora i inteligenciji publike. A humor je doista postao kozmopolitski i svima razumljiv pa ne iznenađuje što su, uz split-sku publiku, ovu izložbu posjetili i brojni turisti.

Vanja Škrobica

Stara gradska vijećnica

Izložba svjetske karikature SPLIt

Smijeh kao terapija

Mjesec knjige

Svečanost kruha Priznanja najboljima

O.Š grofa Janka Draškovića

Mogu to i ja

Gradska knjižnica i čitaonica

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 25www.skolskenovine.hr

mediji

U petak, 22. listopada u Galeriji Do-gađanja Kulturnoga centra Peščeni-ca, u Zagrebu, otvorena je izložba

akademskoga slikara i likovnog pedagoga Marca Antonija Cinottija pod naslovom Metamorfoze. Marc Antonio Cinotti rođen je 1975. godine u Zagrebu. 2003. godine diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fa-kultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Eugena Kokota i prof. Ante Rašića. Nakon završenog studija zapošlja-va se u osnovnoj školi Davorina Trstenjaka kao profesor likovne kulture.Do sada je izlagao na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi, te sudjelovao na likovnim koloni-jama. Voditelj je likovnih radionica udruge ArtMiX.

“Na ovoj izložbi predstavio je najnoviji ciklus radova nakon što je dugo, u tišini svog ateljea, uporno i marljivo slikao ne bi li iznjedrio vlastiti stilski izričaj. Rezultat je očit: autor je stekao zrelost slikara boga-tog kolorita i snažnog ekspresionističkog naboja. Kolorizam je baštinio od prof. Eu-gena Kokota, dok je od prof. Ante Rašića naslijedio slobodni i istraživački duh“ – piše u popratnom tekstu izložbe povjesni-čarka umjetnosti Ivana Gabrić.

U svom kreativnom razvoju autor je pro-šao više različitih faza. U rasponu od najra-nijih figurativnih krajolika i urbanih scena pa sve do kasnijih apstrakcija, Marcov ru-kopis je u osnovi ostao prepoznatljiv. Po-stupno je uplošnjavao i reducirao svoj izraz do potpuno apstraktnih formi. Lakoću pre-laženja iz jednog medija u drugi, ovaj autor može zahvaliti upravo djeci kojoj predaje, priznajući i sam kako je mnogo puta crpio inspiraciju baš iz njihovih radova.

No njegova mu obitelj predstavlja ipak najveću inspiraciju, tvrdi Gabrić, a scene iz obiteljskog života često prenosi sa starih fotografija unoseći time tihu notu nostalgi-je. “Iako je izričiti kolorist, Marc Anto-nio je usavršio i crtačke i grafičke tehnike. Slike često započinje crtežom, grafičkim znakom kojeg potom uklapa u apstraktnu pozadinu. Taj grafički znak je najčešće jedini prepoznatljiv motiv te je nositelj značenja slike. Suptilno i efektno crtež ko-

respondira s ornamentom pozadine čine-ći gipke, metamorfozne tvorevine prema čemu je i cijeli ciklus, kao i izložba, dobio ime. Pozadine Marcovih slika najčešće su plošne i apstraktne prirode pri čemu cije-lim opusom dominira ornament. Bilo da je samo naznačen ili da prevladava slikom, on je gotovo uvijek prisutan te ga možemo nazvati autorovim zaštitnim znakom“

Izložba u Kulturnom centru Peščenica otvorena je do 12. studenog 2010. (RI)

Tiha nota nostalgije

IZLOŽBA MARcA ANTONIjA cINOTTIjA U KULTURNOM cENTRU PEŠČENIcA

U»IteLjI PISCI

Maja BadnjakButković

Slikarica i pjesnikinja Maja Badanjak-Butković rođena je 25. svibnja 1977. go-dine u Slavonskom Brodu, gdje je završila gimnaziju. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku te stekla zvanje diplo-miranog učitelja razredne nastave. Sada je zaposlena u Osnovnoj školi Blaža Tadija-novića u Podvinju pokraj Slavonskog Bro-da, radi u područnoj školi u Podcrkavlju.

Povremeno je objavljivala u časopisu Brodski planinar, javila se u zajedničkoj zbirci pjesama Kiša, Noć nad Sovskim jezerom, Divlji cvijet i Šetači ispod duge. Članica je KLD Rešetari i javila se u zbirka-ma pjesama Slovom i snom i Preobrazba zrna.

Članica je i Književno-likovnog društva Berislavić iz Slavonskog Broda gdje je bila voditeljica književnog odjela društva.

Mirna pučinaU očima ti vidim more,duboko, tamno plavetnilo. U sredini dva mala bisera sjaje, čeznutljivo trepere i gledaju me.Volim gledati mirnu pučinu,osjećati te nježne valove. A kada padne noć i dođu crni oblaci, moja te svjetlost draži i zove.Tebi blještim u tmini sobe,prosipaj po meni svoje bisere. Volim gledati mirnu pučinu, volim osjećati nježne valove.

Sama U bujici ljudi, djece..... sama. U očima nasmijanih prijatelja, poznanika sama sam U zagrljaju ljubljenoga, u poljupcu strasnom sama.

U lancima što um mi stežu, sama sam. U riječima što se s usana oteti neće, u rukama što mi slobodu brane.

Sama, u mraku, širom otvorenih očiju ne vidim sebe.

MrakNebo,oblak,

tvoje lice.Nema straha,nema kiše.

Zemlja,blato,

tvoje lice.Nema smijeha,

nema više.

Najavljujemo... Hr Radioigra za djecu

HtV Program za djecu i mladež

Prijatelji 6. epizoda

Prvi program, nedjelja, 31. listopada 2010. u 8.05 sati

Putovat ćemo Slavonijom, Dalmacijom, Zagorjem i stići do Like. Upoznat ćete dvije nove ekipe. Osmero zelenih prvašića iz OŠ Bar-tola Kašića i OŠ Trnjansku, čiji igrači u narančastim majicama na-stupaju. Okušat će se u vrtlarenju, pjevanju, ronjenju i plivanju. Po-zivamo gledatelje da nam se pridruže u navijanju!

Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan GulićVoditelji: Žan Jakopač i Jasna BilušićScenarist Tomislav Zagoda Redatelj Tihomir Žarn

Vladimir Nazor: crvenkapica

Nedjelja , 31. listopada 2010., 13,15 - 13,55 sati

Adaptacija i radio obrada Nada ZoričićSkladatelj K. Klemenčić,Režija Ranka MesarićUrednica Nives Madunić Barišić

Gotovo nepoznata obrada Crvenkapice. Veliki pje-snik ju je prepričao u stihovima, priču pojačao mo-tivacijama i novim licima (Crvenkapičina majka, zločesti lovčev sin, životinje u šumi) te sve postavio u pastoralno ozračje. Tako je Crvenkapica ostala stara, dobro znana priča, ali ujedno postala i dio do-bro znanog Nazorovog poetskog svijeta u kojem se susreću priroda i ljudi te čiji junaci podjednako pri-padaju i prirodi i ljudskom svijetu. Ovdje je to biće mala Crvenkapa koja dobrotom i povjerljivošću osvaja sve životinje, sve osim vuka koji će uraditi ono što vuk inače u toj priči radi. Nazor nas, da-kle, ne zbunjuje inovacijama, zadržava sve poznato i onda to nadograđuje. Igraju: Jasna Palić, Urša Raukar, Žarko Savić, Ne-nad Cvetko, Etta Bortolazzi, Jasna Bilušić, Duško Valentić, Hana Hegedušić, Maro Martinović, Pjer Meničanin i Nikša Kušelj.

RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr

Kupači

Inspiraciju crpi iz učeničkih radova - Marc Antonio Cinotti

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno26www.skolskenovine.hr

Poučavanje i učenje o znanostihttp://www.xplora.org/ww/en/pub/xplora/homepage.htm

Za nastavu prirodoslovnih pred-meta (biologija, kemija, fizika) te matematike i informatike zanimljive, instruktivne i poticajne mogu biti mrežne stranice Xplora, što je na-ziv europskog portala znanstvenog obrazovanja. Taj portal, pokrenut 2005. poticajem Europske komisije, namijenjen je u prvome redu na-stavnicima, učenicima/studentima i znanstvenicima, a usredotočen je na osnaživanja inovativnog pouča-vanja/učenja te razvijanje zanima-nja mladih za istraživanja i znanost.

Posjetiteljima portala nude se obavijesti o događajima i novostima

iz svijeta znanosti, online nastavni sadržaji, metodičke upute, surad-nja u projektima i eksperimentiranju te stručna i metodička literatura, a dostupno je i dvadesetak dosad objavljenih brojeva internetskog ča-sopisa Bulletin d’information Xplora. Proširena ponuda sadržaja i aktivno sudjelovanje omogućeno je registri-ranim korisnicima, a registracija je besplatna.

Inače, portalom upravlja Europe-an Schoolnet, mreža 31 ministar-stva obrazovanja diljem Europe, uz potporu projekta PENCIL. Sadržaji portala zasad su dostupni na trima jezicima - engleskom, francuskom i njemačkom.

A. Jelin

mediji

KaZaLIŠte

Nives Madunić Barišić, Naša je mama postala zmaj, u redateljstvu Marija Kovača, Gradsko ka-zalište Žar-ptica, 2010.

Ana i Maja, djevojčice, nestašne su i ne žele spavati, a mama, umorna, viče na njih obi-jesne i neposlušne. Pretvorila se u zmaja

i – poletjela kroz prozor pa je kćerkice traže – u svijetu mašte. Prati ih kućni im ljubimac žohar Jozo (!?), za kojega se nikada ne zna zašto je tu, osim što je stalno gladan. Da bi našle ljutitu mami-cu moraju među jabukama pronaći zlatnu, a među jajcima – ono optočeno dragim kamenjem. Kada im to uspije, onda se ukaže šareni strašni Zmaj. On na vrtuljku ima puno zmajskih glava - a sve bi to trebali biti zmajevi – te curicama zadaje da pogode koja je od njih njihova zmaj-majčica. Ona kojoj srce jače kuca kada se one približe! I doista – iz vrtuljaka iskoči mamica u minici: čiča-miča, svršila priča!

Mario Kovač predstavio je to s vrlo malo smi-ješnih sastojaka, uglavnom smrtimice dramatično i ozbiljno, kako je i napisano, mali gledatelji (na

matineji 28. rujna) smijali tek na početku, dok je bilo nešto malo glume i smiješnih pokreta, a ka-snije su predstavu odgledali u tišini i na kraju su pristojno pljeskali.

Kritičar će zamijetiti najprije odlično svjetlo (Olivije Marečić), zatim i maštovitu te likovno suvremenu pozornicu i tome sukladnu odjeću (ko-stimografija Patricio Alejandro Aguero Marino) te da je glazba (Vlatko Panić ) također dramatična i važna sastojnica priče kao i pjevanje pjesmuljaka u kojima se rimuje “če“ i “će“, jede “s rukom“, itd. (“o jeziku rode ta ti pojem!“) te se i inače - uobiča-jeno za hrvatske pozornice - stihoklepači i pjevuc-ka tapa-tupa, tupa-tapa (prednjači žohar Jozo!). Predstava je visoko profesionalno izvedena i vrlo bogato opremljena. Karakterističan domaći sube-stetski uradak.

Ova je pričica vrlo tipična za ovdašnje prilike. Da su, naime, djevojčice i mama im Dankinje ili Šveđanke, Nizozemke ili Njemice, sve tri zajedno ostale bi u stvarnosti iz koje su i krenule u priču. Priča bi bila mnogo skromnije (i manje raskošno) predočena, ali i istinitija, stvarnija, svakidanjija... Ali, u Hrvatskoj smo, a tu se vlastita stvarnost izbjegava već od rođenja, njome neka se bavi net-ko drugi, mi ćemo vam, draga djeco, i o stvarnosti – pričati bajke!

Stvarni su jedino glumci, bez njih nema pred-stave, prema tome - odlični su, uvijek i svugdje: Ana-Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Aman-da Prenkaj, Zrinka Kušević, Ante Krstulović i Be-rislav Tomičić.

Priča je nagrađena malim Marulom; i nagrađe-nica i nagrađivači bjelodano svjedoče o nama: ka-kvi smo te koje i kakve vrijednosti zagovaramo u estetskom odgoju vlastite djece.

Stijepo Mijović Kočan

Na pet majstorskih kon-cerata u Hrvatskome glazbenom zavodu koji

su održani od 12. do 16. listopa-da 2010. sudjelovao je ukupno 41 glazbenik, iz 13 zemalja, a impresivan je bio i odaziv pu-blike koja se, očito, posljednjih godina oduševila izvrsnim na-stupima komornih glazbenika. „Zagreb kom“ (skraćeni naziv za ovaj festival) važan je glaz-beni događaj u Hrvatskoj, koji, osim što veseli publiku koja hrli u HGZ, dobiva hvalospjeve i od kritike. Tako se za ovogodiš-nji program navodi da ga čine „Koncertni hitovi i rariteti“.

Zagrebački međunarodni fe-stival komorne glazbe osnovala je Susanna Yoko Henkel jedna od vodećih violinistica mlađe generacije, koju su jedne nje-mačke novine 2007. proglasile jednom od nasljednica Anne Sophie Mutter (o kojoj smo i mi pisali u vezi sa osvrtom o Kara-janu). Uz solističku djelatnost, Susanna Yoko Henkel voli biti i komorna glazbenica. Godine 2006. osnovala je u Zagrebu ovaj festival komorne glazbe sa svojim partnerima – glazbeni-cima, od kojih su neki sudjelo-vali i u petom po redu „Zagreb komu“. Za ovaj, svojevrsni mali jubilej, Susanna Yoko Henkel, umjetnička ravnateljica i Dalio Despot, izvršni direktor dove-li su renomirani Litvanski ko-

morni orkestar koji je izveo, s raznim solistima, djela Haydna, Mozarta i Mendelssohna – bez dirigenta. Po prvi put održan je i poseban koncert s talentima iz pet zemalja: Hrvatske, Srbije, Njemačke, Švicarske i Austrije, štićenike bečke zaklade „Musik und Jugend“ (glazba i mladež) i oni putem stipendije imaju mo-gućnost da u okviru festivala u Zagrebu zajednički prorade ra-zna komorna djela uz nastavu glazbenika Festivala, koji su na taj način dosta toga naučili. Odr-žan je i nekonvencionalni kon-cert suvremene glazbe n kojemu je u opušenoj atmosferi, među

ostalim skladbama, izvedeno i djelo Ive Josipovića Canzonetta u izvedbi Stefana Milenkovića, violina, i Srebrenke Poljar, gla-sovir. U čast godišnjice rođenja Roberta Schumanna (1810.-1856.) izveden je njegov Gla-sovirski kvintet u Es-duru, op. 44, a svirali su Susanna Yoko Henkel – violina, Michael Bare-nboim – violina, Maxim Rysa-nov – viola, Jing Zhao – violon-čelo i Lauma Skride – glasovir. Posljednja dva dana izvode su programi Češko-mađarska rap-sodija i Volite li Brahmsa Joha-nnesa Brahmsa.

Milica Jović

Izbjegavanje stvarnosti

GLaZbaFILm

U Zagrebu je od 13. do 16. li-stopada održan II. hrvatski kongres preventivne medi-

cine i unaprjeđenja zdravlja, s me-đunarodnim sudjelovanjem, koji je posvećen temama poput društva i zdravlja, društvenih odrednica zdravlja, zdravlja u zajednici, una-prjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti i dr. Hrvatski filmski savez i Hrvatska mreža zdravih gradova od 2007. godine sustavno provode su-srete Dječje filmsko i videostvara-laštvo u funkciji javnoga zdravstva, koji se održavaju početkom srpnja svake godine, za vrijeme trajanja Ljetne škole unapređenja zdravlja u Motovunu, a okupljaju učenike hrvatskih osnovnih škola koji se, u okviru svojih školskih filmskih skupina, udruga i klubova, bave filmskim i videostvaralaštvom.

Na II. hrvatskom kongresu pre-ventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja u popratnim programima prikazani svi filmovi prikazani u

protekle četiri godine na susretima Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva, a među njima su Sara, OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i SKIG, Gunja, Krešo, Centar tehničke kul-ture, Zaprešić, Kapljice, ŠAF, Ča-kovec, Novi život, OŠ Malešnica, Zagreb, Podgora 210 A, OŠ Janka Leskovara, Pregrada i Autorski studio-ffv, Zagreb, Zasluženi od-mor, Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb, Kapiš, OŠ Vladimira Na-zora, Tinjan, Sretna, OŠ Stanovi, Zadar, Ante, OŠ Vladimira Nazo-ra, Slavonski Brod i Videodružina BezVizije ZTK, Slavonski Brod, Osmašica, OŠ Ljudevita Gaja, Za-prešić, S razvedenih obala i Teta Petra, OŠ Eugena Kumičića, Ve-lika Gorica, Prava snaga i Kruh, FVK Mirko Lauš, Pitomača, Pero, Sretno dijete, Luka i Klonovi, Film-ska družina ZAG, OŠ Marije Jurić Zagorke, Zagreb te Mouli moužek Pinky, Dečko koji može sve, Križni

put, Zaboravljeno carstvo, Gumica glavu čuva i Još jednom za Riju, OŠ Rudeš, Zagreb.

Sudionici Kongresa tako su se i osobno uvjerili da mladi filmaši imaju izuzetno razvijen osjećaj za prepo-znavanje javnozdravstvenih tema i problema i osebujan, svjež i poseban način njiho-ve filmske i videoprezenta-cije, pa se s punim pravom i sami mogu svrstati u jav-nozdravstvene eksperte.

Duško Popović

PETI ZAGREBAČKI MEĐUNARODNI FEsTIVAL KOMORNE GLAZBEDjEČjE FILMsKO I VIDEOsTVARALAŠTVO

Europska izvedba biranog programa

Mladi filmaši prepoznaju probleme

Web

S nastupa renomiranih svjetskih glazbenika u Hrvatskome glazbenom zavodu

Filmska grupa Osnovne škole Stanovi iz Zadra koja je u sedam godina postojanja osvojila brojne nagrade, među njima i za film Sretna

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 27www.skolskenovine.hr

mediji

Prvi prilog u novome broju ča-sopisa Jezik nosi naslov Na-

glasno usavršavanje hrvatskoga jezika, u kojemu Stjepan Vukušić raspravlja o standardizaciji i nagla-snom sustavu suvremenoga hrvat-skog jezika na primjeru naglaska prefigiranih glagola od osnovice mašiti (se). Ermina Berbić Kolar u svome članku bavi se instrumenta-lom jednine imenica I-vrste (na pri-mjer radost, ljubav), koje, kao što znamo, u instrumentalu jednine mogu imati dva nastavka, -i i -ju. Autorica dokazuje da i jedan i dru-gi nastavak pripadaju hrvatskom jeziku. Vlatka Štimac Ljubas u kra-ćem članku opisuje leksikografsku obradu modno-odjevnih naziva u novijim hrvatskim rječnicima.

U prostorijama Školske knjige proljetos je pred velikim mnoš-tvom posjetitelja predstavljen Hr-vatski pravopis Stjepana Babića i Milana Moguša. Na predstavljanju su uz autore govorili i ocjenjivači Sanda Ham, Nataša Bašić i Mario Grčević, čija integralna izlaganja donosi Jezik u ovome broju.

Stjepan Babić u rubrici Pitanja i odgovori objašnjava tvorbu pridje-va od mišić i mišica, a u drugome članku osvrće se na srpski veliki Rečnik stranih reči i veliki Rečnik srpskoga jezika i unitarističke sta-vove njihovih autora. U trećemu, pak, članku Babić polemizira sa Snježanom Kordić, valjda jedinom hrvatskom jezikoslovkom koja tvrdi da postoji srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik, a s njome u ovome broju polemizira i Zvonko Pandžić.

I nstitucionalni predškolski odgoj temelj je odgojno-obrazovnoga

sustava neke zemlje polazna je teza Branimira Mendeša (Split) koji u najnovijem broju splitskoga pedagoškog časopisa Školski vje-snik donosi prikaz razvoja sustava izobrazbe odgojitelja djece predš-kolske dobi u Hrvatskoj od prvih početaka do početka osamdese-tih godina 20. stoljeća. Adnan Tu-fekčić (Tuzla) daje etnopedagoški prikaz tradicijskih dječjih igara s

jezik

Povijest u nastavi

Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezikagod. 57., broj 4., Zagreb, listopad 2010.

Časopis Društva za hrvatsku povjesnicu, god. VIII., broj 1 (15), Zagreb, proljeće 2010.

planine Majevice u sjeveroistočnoj Bosni. Borba za hrvatsko školstvo na cresko-lošinjskom području od 1870. do 1918. tema je član-ka Smiljane Zrilić (Zadar) i Deja-na Nekića (Mali Lošinj). Vesna Buljubašić-Kuzmanović i Goran Livazović (Osijek) u svome radu Odnos dječje socijalne i interkultu-ralne kompetencije ispituju koliko socijalne vještine, kao mjere po-željnog i socijalno kompetentnog ponašanja, sadrže, objašnjavaju i prognoziraju intekulturalnu kom-petentnost učenika od petoga do osmoga razreda osnovne škole. Sanja Stanić (Split) u svome član-ku razmatra potrošnju u razdoblju jugoslavenskoga socijalizma i u hrvatskom društvu u tranziciji, a Ivana Vodogaz i Marijana Jurišić (Split) u svome članku Usvajanje novoga vokabulara iz konteksta sagledavaju različite aspekte strategije učenja i usvajanja ne-poznatih riječi iz konteksta, koju autori zovu strategijom zaključi-vanja značenja riječi. U članku se opisuje vrijednost i učinkovitost te strategije, kao i njezine prednosti u odnosu na druge metode usva-janja vokabulara.

Najnoviji broj časopisa Povijest u nastavi tematski je posve-

ćen industrijskoj baštini u nastavi povijesti koja je bila obrađena na seminaru za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetni-ke iz povijesti održanom u Rijeci u ožujku 2009. godine.

Časopis donosi izlaganja s toga skupa čiji su autori Marina Marino-vić (Industrijska baština u nastavi povijesti), Miljenko Smokvina (Industrijska baština u Hrvatskoj - sadašnji trenutak, perspektive i mogućnosti očuvanja, a tu je i drugi prilog istog autora Riječka tvornica Torpedo i industrijska revolucija u Rijeci), Nana Palinić (Povijesna arhitektura u lučko-željezničkoj zoni Rijeke), Diana Glavočić (Šećerana - najstariji industrijski kompleks Rijeke i nje-gove mijene), Velid Đekić (Rafine-rija nafte Rijeka - europski pionir u preradi crnoga zlata), Mirela Ca-put (Tvornica papira Rijeka), Ines Grgurina (Riječki tramvaj), Tvrtko Božić (Rijeka i riječka okolica u europskom i hrvatskom transa-tlantskom iseljavanju od 1880. do 1914. godine) te Helena Miljević i Siniša Topić koji su izradili mul-timedijsku aplikaciju s didaktič-ki prilagođenim materijalima za obradu, vježbu i ponavljanje gra-diva 1. i 2. industrijske revolucije na primjeru grada Rijeke.

Časopis donosi i poseban prilog na CD-u s radnim materijalima za terensku nastavu na temu riječke industrijske baštine koje su pripre-mili riječki učitelji i nastavnici povi-jesti Ariana Margitić, Mirela Caput, Daniela Jugo Superina, Nevenka Ilić i Lobert Simičić.

Pripremio I. Rodić

ČaSoPISI

Školski vjesnik Časopis za pedagoška i školska pitanja, god. 59., broj 2., Split, travanj - svibanj 2010.

KNjIGe

Mara ČovićOdgoj u obitelji - Batina nije izašla iz rajaVeritasZagreb, 2010.

Vrijedno djelo o obiteljskom odgoju Ovih dana, u izdanju Verita-

sa u Zagrebu, pojavila se knjiga pedagoginje Mare

Čović Odgoj u obitelji. Autorica je od 2007. u listu Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskog imala ko-lumnu Pedagog u obitelji. U njoj je objavljivala zanimljive, poučne i vrlo poticajne priloge u funkciji unapređivanja obiteljskog odgoja. Skupljeni su, uređeni za potrebe cjelovite publikacije i objavljeni u ovoj knjizi. Ukupno je 40 tek-stova. Tematski su razvrstani u tri skupine: Škola (12 uradaka), Obi-telj (20) i Slobodno vrijeme (8).

Autoričina obrada tema je viso-ko stručna, a izložene su popularno za roditelje, nepedagoge na njima razumljiv i primjeren način. Ona im objašnjava pedagoške fenome-ne, pojave, nenametljivo ih pouča-va, obogaćuje njihovu pedagošku kulturu, upozorava na odgojne probleme, daje konkretne primje-re i brojnim savjetima potiče ih na roditeljski angažirano rješavanje teškoća i učinkovito odgajanje djece za njihovo i svoje dobro i dobrobit zajednice u kojoj žive. Time ova knjiga dobiva i praktič-no odgojno značenje kao izvrstan i prijeko potreban pedagoški priruč-nik za roditelje. Bogat je u praksi provjerenim savjetima.

Autorica poučava i potiče ro-ditelje da budu dobri odgojitelji svoje djece. Traži ona roditeljsku ljubav, poštovanje dječje osobno-sti, uvažavanje njihovih interesa, želja i prijedloga, međusobno druženje, suradnju, razumijevanje i povjerenje, poštuje i dječju slo-bodu, ali to nije apsolutna, razula-rena sloboda bez moralno-uljuđe-

nih granica i pedagoških kriterija. Ona poštuje, preporuča i savjetuje roditeljima uporabu svih odgojnih sredstava i postupaka: sredstava usmjeravanja prema dobru, sred-stava poticanja na dobra djela i sredstava sprječavanja loših i zlih postupaka.

Poput J. J. Rousseaua, i Mara Čović savjetuje roditeljima: po-stupajte s djecom tako da vjeruju kako sve rade u skladu sa svojim željama, a vi se postavite tako da njihovi postupci budu u suglasju s vašom svrhom i nastojanjima odgajanja. Lako je to reći, ali teže ostvariti. U tomu se očituje pe-dagoško umijeće iskusna i dobra odgojitelja.

Darovita i iskusna autorica sa-vjetuje: “Roditelji, kako biste imali dobru komunikaciju sa svo-jom djecom, a ona sutra izrasla u sretne i odgovorne osobe, sva-koga im dana recite deset izraza: - Hvala ti! - Molim te! - Bravo! - Mogu li ti pomoći? - To je doi-sta lijepo! - Oprosti! - Pričaj mi o tome! - Može zagrljaj! - Idemo zajedno! - Volim te!“ (str. 64.).

To je pedagogija srca kolegice Mare Čović, njezino odgajanje s ljubavlju koje je pozitivno peda-goški usmjereno (u tom smislu treba shvatiti i podnaslov knjige Batina nije izašla iz raja, koji nema nikakve veze s liberalno anarhističkim shvaćanjem slobo-de i slobodnog odgoja). Ono po-znaje, priznaje i savjetuje uporabu svih odgojnih metoda, sredstava i postupaka - pedagoškog usmje-ravanja, poticanja i sprječavanja, ako je i kada je i ono potrebno.

Ante Vukasović

Bogata u prak-si provjerenim savjetima, ova knjiga dobiva i praktično odgojno značenje kao izvrstan i pri-jeko potreban pedagoški priručnik za roditelje

Josip Balaško i Zrinka Krišković160 godina školstva u Brezovici, monografija OŠ Brezovica2010.

Putokaz u radu Osnovna škola u Brezo-

vici objavila je nedavno monografiju koja svojim

sadržajem i izgledom ugodno iznenađuje i obogaćuje ne samo svoju sredinu nego i naše školstvo u cjelini. Vrlo su rijetke škole koje se mogu pohvaliti i s mnogo skro-mnijim izdanjima monografija.

Osnovna škola u Brezovici ima-la je sreću da je jedan od autora monografije njezin negdašnji uče-nik, a sada naš poznati književnik Josip Balaško. Svakako da zaslu-ge pripadaju i Zrinki Krišković, koja je osim autorskog rada izvr-šila i lekturu i korekturu mono-grafije. U nastajanju monografije svakako se ogleda i rad ravnatelja škole Ivana Kostenjaka, kao i niza nastavnika i učenika.

Nakon uvodnoga Vodiča kroz povijest Brezovice autora Josipa Balaška, iz kojega doznajemo ci-jeli niz dragocjenih podataka iz duge povijesti ovoga mjesta, koje se prvi put spominje već 1217. go-dine, slijedi najvažniji dio knjige naslovljen Škola Brezovica od po-četka do danas. Bogato dokumen-tirana ulomcima iz brojnih ljetopi-sa, fotografijama školskih zgrada, učitelja i učenika koji su pohađali ovu školu, kao i podatcima iz dru-gih izvora, ova nam monografija priča priču o jednoj školi koja je ista ili slična mnogim drugim ško-lama po cijeloj Hrvatskoj, a opet

različita, posebna i prepoznatljiva na svoj način. Autori su očito ulo-žili mnogo truda u traganju za do-kumentima, ali nadasve i mnogo ljubavi prema ovome zahtjevnom poslu koji je izvanredno dobro obavljen.

Rad i uspjesi pojedinih školskih grupa zaslužuju posebnu pozor-nost, a upravo tom radu u školi posvećena je velika briga, posebi-ce kad je riječ o hrvačkoj i likov-noj grupi, o uspjesima na Danima kruha te brojnim sudjelovanjima na Lidranu, natjecanjima u Zna-nosti mladima...

O školi Brezovici danas - školi novog tisućljeća, piše prof. Zden-ka Krišković. Škola je doživjela niz promjena. Sada u školi radi 60 učitelja, šest vjeroučitelja i dvije stručne suradnice. Područne su škole Demerje, Dragonožec, Hrvatski Leskovac, Kupinečki Kraljevec i Obrež. Zatim autori-ca piše o priredbama, izložbama, nagradama, knjižnici i njezinu djelovanju.

Posebno treba naglasiti da će monografija, koju svojom završ-nom riječi zaključuje ravnatelj Ivan Kostenjak, i sam učenik ove škole, svojim sadržajima biti dra-gocjen prilog školskom arhivu, knjižnici i čitateljima, ali i puto-kaz u radu drugim priređivačima školskih monografija.

Branko Pilaš

Ova će mo-nografija biti dragocjen pri-log školskom arhivu, knjižni-ci i čitateljima, ali i putokaz u radu drugim priređivačima školskih monografija

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno28www.skolskenovine.hr

Narodne bi učione valjalo preustrojiti

Cilj je i zadaća narodnih učionah, da odgoje diete na valjana čovjeka, t. j. na dobra i vriedna člana porodice, domovine, države, crkve, čovječanstva i prirode, koji bi iz sve duše zauzet bio za sve, što je pravo, krasno i dobro. - Ako nam je svrhu ovu postići, imadu naše učione sasvim drugačije biti ustrojene, nego bjaše do sada. Potrebno je, da se u njih probudjiva i vješba svaka sposobnost djetinja, i to tako, da glava, srce i ruke uzajamno rade. Stvarno obu-čavanje neka nadvlada formalno. Diete ima u školi odmah s početka u pristojnoj postupnosti biti svestrano naobra-živano, da se već u prvih godinah položi najglavniji te-melj svim naukom, koji se kasnije imadu više te više širiti, ojačati i nadopunjivati, i to tako dugo, dok se ne postigne zadaća narodnim školam opredieljena.

NapredakBr. 3 / 1. studenoga 1860.

Franjo Klaić premješten u Zagreb

Popečitelj bogoštovlja i nastave naimenovao je ravnatelja do-lnje realke i glavne učione u Varaždinu, Franju Klaića, ravnate-ljem uzorne glavne i kaptolske učione te učiteljišta u Zagrebu.

NapredakBr. 3 / 1. studenoga 1860.

Interesantni nazori o školi Dr. Johan von Hertling rekao je u bavarskom saboru, kad

je govorio o profesorima pedagogije, između ostaloga i ovo: “Ako škola postane zavod za igranje, ako mislimo, da će djeca igrajući se bez svakoga napora steći neko znanje, onda to i ne će biti škola; jer njoj nije zadaća, da djeci poda samo izvjesnu količinu znanja, već da ih uzgoji za život.“ Na ovo odgovorio je dr. Kerschensteiner (“Frankfurter Zeitung“): “Tuj de radi o borbi dvaju principa, na kojima treba da se organizuje škola. Gosp. Hertling zove onu ško-lu, koja nastoji da djeca u igri, bez svake muke i napora steknu izvjesno znanje, zavodom za igranje. Takve škole uopće nema. Ona bi se sama sebi protivila. Naše savremeno nastojanje ide za tim, da nam dijete pribirući znanje bude aktivno, a ne da ostane pri tom pasivno. Mi idemo za tim, da našu školu pretvorimo u radnu zajednicu, pa da ona ne bude samo učevni već i uzgojni zavod. Normalna djelat-nost odraslih jest rad, a normalna djelatnost djece jeste igra. Umjetnost pak uzgajanja jeste u tom, da se sklonost djeteta k igri pretvara postupno u sklonost i ljubav k radu.“

Hrvatski učiteljski domBr. 20 /20. listopada 1910.

Prva istarska Hrvatica - doktor

Čitamo u “Našoj Slogi“, da je na bečkoj univerzi promovi-rana na čast doktora filozofije jedinica kćerka pokojnog Josipa Vlaha, bivšeg učitelja c. kr. pripravnice za učiteljišta u Kastvu, i pokojne učiteljice Jelisave, gđa Danica Vlah. Čestitamo!

Narodna prosvjetaBr. 11. i 12. / 1910.

Reforma pučkih škola u AustrijiZnameniti pedagog doktor Kerschensteiner rekao je:

“Hoćemo li, da nam škole ostanu i u budućnosti hramovi kulture, gdje se ne crpi samo znanje iz knjiga i uče razne vještine, nego gdje se mladež upućuje u samostalan rad, onda moramo učenike razvrstati u skupine prema njiho-vim sposobnostima i prema njihovoj darovitosti.“

Ove riječi sadržavaju bitnu tendenciju moderne školske reforme, koja ide za sve većim individualiziranjem nauka. Naučnim ciljem ima biti unutarnje sudjelovanje, volja i ljubav k predmetu i produktivnost. U tom duhu provađaju školske oblasti u Austriji reformu pučkih škola.

Domaće ognjišteListopad /1910.

PRIJE 150 GODINA

PRIJE 100 GODINA

obLjetNICe

Putokaz učiteljima Prije 220 godina u njemačkom gradi-

ću Siegenu rođen je Friedrich Ado-lph Wilhelm Diesterweg, pedagog,

školski političar i organizator njemačkog učiteljstva. Pučku školu i gimnaziju za-vršio je u rodnom mjestu. U Herbornu i Tübingenu studirao je matematiku, filo-zofiju i povijest. Odustao je od nakane da postane inženjer i posvetio se učiteljskom zvanju. Do 1820., kada postaje ravnate-ljem učiteljskoga seminara u Mörsu, radio je u Mannheimu, Wormsu, Frankfurtu na Majni i Elberfeldu. Godine 1827. pokreće časopis Rheinischen Blätter für Erziehung und Unterricht mit besonderer Berück-sichtigung des Volksschulwesens (Rajn-ski listovi za odgoj i nastavu s posebnim osvrtom na pučko školstvo), koji uređuje do svoje smrti. Nakon 12-godišnjega rada u Mörsu, imenovan je 1832. ravnateljem berlinskoga učiteljskog seminara koji ubr-zo postaje elitnim učilištem poznatim, kao Diesterwegschule. Unatoč odličnim rezul-tatima, Diesterweg je, zbog svojih napred-nih ideja, 1847. otpušten iz službe, a 1850. umirovljen. Umro je u Berlinu 1866. go-dine.

Radeći u duhu Pestalozzijevih pedagoš-kih ideja, Diesterweg se posebno istaknuo kao metodičar. Zalagao se za zornost nasta-ve i aktivno sudjelovanje učenika, za pri-rodan odgoj u smislu podupiranja procesa odrastanja. Po nekim je svojim idejama Diesterweg bio bliži reformnoj pedagogiji s početka 20. stoljeća, nego prevladavaju-ćoj pedagoškoj teoriji i praksi svoga doba. Cilj odgoja je samorad u službi istine, dobrote i ljepote. Njegovo je osnovno pe-dagoško načelo poučavati u skladu s pri-rodom i kulturom. Obrazovanje mora biti u službi odgoja. Diesterwegova je velika zasluga na području obrazovanja učitelja i organiziranja njemačkoga učiteljstva, a njegovo je cjelokupno djelovanje pridoni-jelo demokratizaciji njemačkoga školstva.

Bio je i vrlo plodan pedagoški pisac. U više od 50 knjiga i oko 400 članaka ba-vio se temama iz gotovo svih pedagoških disciplina. Među najvažnija njegova dje-la ubraja se opsežno djelo Wegweiser zur Bildung für deutsche Lehrer (Putokaz za obrazovanje njemačkih učitelja), na ko-jem je radio od 1832. do 1834. godine. Za

Diesterwega je svaka nastava u službi od-goja. Stoga bi nastava trebala polaziti od učenikâ i njihovih interesa. Nastavno bi gradivo trebalo slijediti razvojne zakoni-tosti dječjeg duha, biti međusobno pove-zano i razdijeljeno tako da u novom uvijek dolazi i staro.

Obrazovanje učitelja i dostojanstven položaj učiteljskog staleža od iznimne su važnosti za napredak školstva, smatra Diesterweg. “Kakav učitelj, takva škola“ i “Učitelj je školi ono, što je sunce sve-miru“, za njega su nepobitne istine i stoga se zalagao za dobro opće i stručno obrazo-vanje učitelja, čemu je, kako u teorijskom tako i u praktičnom pogledu, i sam dao veliki doprinos.

Kao školski političar liberalne usmjere-nosti protivio se snažnom crkvenom i po-litičkom uplivu na obrazovanje. Davao je prednost stručnom pedagoškom nadzoru, jer je to vodilo ka autonomiji škole i profe-sionalizaciji učiteljskog staleža. Udruživa-nje je smatrao najboljim načinom borbe za učiteljske interese pa je već 1832. godine osnovao učiteljsko društvo. Poticanjem i promicanjem učiteljskog udruživanja i djelovanjem u učiteljskim udrugama bio je inspiracija i našem Ivanu Filipoviću za rad na tom polju.

Zahvaljujući svojoj bogatoj spisateljskoj i nakladničkoj djelatnosti njegove su ide-je dopirale i do učitelja izvan Njemačke. Tako će se u ranoj hrvatskoj pedagoškoj periodici naći niz njegovih prevedenih ili prerađenih članaka. Pišući o Diesterwegu Milan Kobali je u Napretku 1879. godine, među ostalim napisao:

O Diesterwegu može se s punim pravom reći, da su u njega bile sve sposobnosti razvijene u harmoniji. On bijaše bistra i proniciva duha, a uz to postojane i neu-zkolebive volje; odvažan, ali značajan! - Njegova je slika lebdila vazda učiteljem pred očima, te svakoga poticala na odva-žan i neumoran rad! - Diesterweg je radio i borio se, negledeć na to, da li će biti na-gradjen za svoja djela. - Radimo i mi, pa će nas morati svatko štovati, kao što su i njega morali štovati njegovi neprijatelji.

Diesterweg nije samo napisao Putokaz za učitelje, nego je i sam bio živi putokaz koji su nastojali slijediti i hrvatski učitelji.

Poticanjem i promi-canjem učiteljskog udruživanja i djelo-vanjem u učiteljskim udrugama Diesterweg je inspiraci-ja i našem Ivanu Filipoviću za rad na tom polju

Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg (1790.-1866.)

Priredila Štefka Batinić

Zabranjene teme u zapadnjačkim školama

Austrijski nedjeljni list “Die Führe“ donio je nedavno ovu informaciju:

U jednom udžbeniku historije, koji je veoma raspro-stranjen u Zapadnoj Njemačkoj, suvremena njemačka historija od 1914. do svršetka drugog svjetskog rata iznosila je u izdanju od 1949. god. 71 stranicu. Izdanje od 1952. god. imalo je o tom razdoblju samo 43 strane, a izdanje iz 1958. samo 34 strane. Preciznije gledano, to se skraćivanje ovako odrazilo:

O požaru Reichstaga izdanje iz 1949. ima 2 i pol stra-ne, ono iz 1952. god. pola strane; a u izdanju od 1958. nema o požaru Reichstaga ni jedne riječi.

O progonima Židova ima u izdanju od 1949. god. 3 strane koje su u izdanju od 1958. svedene na samih 14 redaka.

O antifaštističkom pokretu bilo je u izdanju od 1949. god. 8 strana, 1952. samo 6 strana, a u izdanju iz 1958. god. nema ni jedne riječi.

O koncentracionim logorima doznavao je zapadnonje-mački učenik pred 11 godina na 5 strana svoga udžbeni-ka, u današnjem izdanju nema ni o tome ni jedne riječi.

Na pitanje zašto je to tako odgovorni prosvjetni ru-kovodioci u Zapadnoj Njemačkoj odgovorili su kako srednjoškolska omladina treba da gleda naprijed, a ne natrag.

Školske novine 34 /28. listopada 1960.

Stogodišnjica škole u Jasnoj Poljani

Akademija pedagoških nauka RSFSR održala je spe-cijalnu sjednicu povodom proslave stogodišnjice škole u Jasnoj Poljani, koju je osnovao Lav Tolstoj. Mnogi go-vornici iznosili su rad Lava Tolstoja i njegove pedagoš-ke ideje, a jedan unuk Lava Tolstoja evocirao je vrijeme kada je i on išao u tu školu u kojoj je poučavao njegov slavni djed. Različna odlikovanja podijeljena su tom prilikom najstarijim nastavnicima te škole koja je danas jedna od najboljih srednjih škola u Sovjetskom Savezu.

Školske novine 34 /28. listopada 1960.

PRIJE 50 GODINA

iz proπlosti

Adolph Diesterweg

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 29www.skolskenovine.hr

πkolski æivot nekoÊ

Za moga djetinjstva mislilo se, da je najbolji učitelj onaj, koga se djeca najviše boje i od koga naj-

više bježe. Djecu su onda vukli u školu kao na stratište. Onda se u kazni traži-la univerzalna pomoć za obuku i uzgoj, pa se tuklo i lupalo, da je bila strahota. Između učitelja i djece ne samo što nije bilo nikakve sveze, nego je vladalo ne-prijateljstvo; a u takovoj školskoj atmos-feri ne cvate cvijeće ljubavi, koje rađa krepošću.[…]

Učitelj ne smije gledati na đaka s visoka, nego onako, kao razuman i dobar otac gleda na svoga sina.

Nigdje nije toliko lijepe prilike, da učitelj govori s učenicima očinski i povjerljivo, koliko izvan škole. U toj povjerljivosti učenici otkrivaju učitelju svoje misli, svoje želje, svoju dušu. Tako se učenici ispovijedaju svomu učitelju bez svako-ga straha. Češće se vidi, kako učiteljicu prate djevojčice iz škole ili u školu, pa s njom lijepo razgovaraju i sretne su u nje-zinu društvu. To je lijepo. Valjalo bi, da i učitelji svih škola, malih i velikih, opće s učenicima u svim zgodama i nezgodama, pa da su im prijatelji i savjetnici, pomoć-nici i dobrotvori, tješitelji i podžigači. I zaista oni su profesori najbolji, oko ko-jih se na ulici i u njihovoj kući najviše kupi mladež, pa s njima raspravlja, traži u njih knjiga, savjeta i pomoći. Takvim se učiteljima se razbijaju prozori, nego ih mladež ljubi, štuje i sluša, a išla bi za njih u vatru i vodu.

Učitelj dakle, ako hoće da svoju uzgoj-nu zadaću valjano riješi, treba da osvoji narod i djecu, i to djecu već prije nego polaze školu. A kad polaze školu, neka i za slobodnih časova što više opći s dje-com i u školi i izvan nje. Izvan škole ve-liko je i slobodno polje, gdje može uči-telj najviše uzgojno utjecati na mladež, pa tako se s djecom ujediniti i takvih im zgoda pripraviti, da im ostanu u vječnoj uspomeni, kako one, tako i učitelj.

U tom je, koliko ja znam, Marija Fa-bkovićka bila uzorna učiteljica. Ona je bila svojim učenicima prava mati. U Karlovcu, a tako i drugdje, ostavila je prekrasnu uspomenu. Kad se negdašnje njezine učenice, koje su danas već bake, sastanu, spominju svoju Fabkovićku i blažena školska vremena, dok neke s njom i sad još dopisuju. Njezine učenice pripovijedaju i danas s blaženim osje-ćajem, kako su jednom u dvanaest sati noći krenule s njom iz Karlovca i pošle na brdo Uzdihovac, da vide izlaz sunca. Kadgod je Fabkovićka pošla u šetnju, pratile su je neke učenice. U njezinu su kuću dolazile učenice kao u svoju. Kad nije bilo škole uvijek je bilo po nekoliko učenica u njezinoj kući, gdje nijesu bile nigda bez posla, i gdje su mnogo nauči-le. Fabkovićka je svake nedjelje vodila svoju djecu na ekskurzije. Svu okolicu, sva brda i doline, sve rijeke i potoke, sve šume, sve livade, sva sela, sve prirodne ljepote i sve historijske gradine razgle-dala i proučila je ona sa svojom djecom. Ona je i u noći skupljala svoju djecu, pa s njima promatrala zvijezde, isticala čare, ljepotu i tajinstvenost zvjezdana neba. Djeca su tako nebo i sav svemir držala najveličanstvenijim hramom Božjim.

U ono doba nije imala pučka škola ni-kakvih učila za prirodne nauke, niti se za te nauke mnogo marilo. Ali Fabkovićka je tako svoje učenice zadahnula ljubav-lju za te nauke i tolik interes probudila u njima za njih, da su one o svom trošku nabavljale fizikalne aparate i druge stva-ri za pokuse. Bilo je roditelja, koji nijesu baš rado davali svojoj djeci novaca za

te »nepotrebne stvari«, ali djeca su tako dugo molila i plakala, dok su i isplakala, što su htjela. Pokuse, za koje treba tmi-na, pravila je Fabkovićka u prostranom podrumu. Još i danas pričaju njezine učenice, kakav ih je mističan duh obuzi-mao u podrumu kao u kakvu podzemnu svijetu, i gdje im se učiteljica činila kao kakva čudotvorka.

Kad je Fabkovićka premještena bila iz Karlovca u Zagreb, pratila su je sva djeca, sve njezine učenice na kolodvor, gdje su plakale, kao što plaču djeca, kad izgube ljubljenu majku. Kad je voz krenuo za-vojem, djeca su trčala prekim putem, što su igda mogla, do Benkova imanja, gdje su još jednom pozdravila plačući i mašući mahramama svoju dragu učiteljicu.

Jedinstvo između nje i njezinih uče-nica nije se nigda prekinulo Fabko-vićka se za svoje učenice brinula

uvijek, a brine se još i danas. Dne 9. studenoga 1865. piše Fabkovićka iz Za-greba u Karlovac negdašnjoj svojoj uče-nici Barbari Holjčevoj (sada mojoj ženi), koja hoće da ide Fabkovićkinim putem. Kako je mala Barica zavoljela Fabković-ku, tako je zavoljela i njezino zvanje, pa hoće na svu silu da bude učiteljica. Ba-ričina mati pita za savjet, a Fabkovićka joj u ostalom savjetuje: »Mislim i nadam se, u koliko Baricu poznam, da ne ćete za nju uzaludno trošiti; naravski da i od toga mnogo zavisi, u kakve ruke dijete dođe«. Barici pak piše: »Zar ne, Bare, da ćeš se Ti sjećati često moga savjeta, što no ti ga posljednji put dadoh!? Ta ti si već razborita, a (kad hoćeš) i pametna djevojka, pa sama moraš uviđati, da je sve na Tvoje dobro. Poslušaj, drago dije-te, majku, dokle je imaš. Marljiva budi i prianjaj jednako uz knjigu i uz posao.«

Dne 31. siječnja g. 1886. piše Fabko-vićka Barici veliko pismo na četiri stra-nice: »Zlata, draga i nevaljala, ne! htje-doh reći »dobra« moja Barice! Eto mene opet među Vama, moja djeco! Već sam tako naučena, pa dok jednoj od Vas pi-šem, moram na sve misliti, jer sam vična

bila Vas uvijek sve oko sebe imati. Jel da! da se i Ti tako često spominješ na me, kao i ja na Tebe, na Vas sve, mila moja dječice!?... Zar ne, Tvoje mlađah-no djetinje dobro srdašce najbolje Te napućuje i veli Ti, tko Te u istinu rado imade, tko Ti je uvijek, te uvijek dobro želio i savjetovao, tko Te je poslije milih Tvojih roditelja najviše ljubio? Zar ne, da je to bila Tvoja učiteljica! Ta moje di-jete, ljubav se samo ljubavlju može steći; za to Ti tako dobro znadeš, kao i ja, da se imamo rado. Izručiti imadem Tebi i osta-lim djevojkama, kojima danas pišem sr-dačni pozdrav od Ane… Budi i Ti, moja Barice, dobra, poslušna i čedna, ta to Ti je jedina plata, kojom možeš milu svoju majčicu i dobroga oca, koji tako nježno za Te skrbe, razveseliti; to Ti je jedini način, kojim možeš roditeljima svojim naplatiti. Vidiš, dijete moje, ta Tvoja na-grada za roditeljsku skrb je Tvoja sreća; jer oni samo to žele, da budeš sretna! Poslušaj ih dakle u svem. Bila si Ti uvi-jek dobra i pametna djevojka (drugačije Te ne bi bila mogla ni rado imati, kako već sama znaš), pa stoga očekujem, da budeš takva i nadalje... S Bogom budi dijete moje! Piši mi doskora, ali sama, ne daj si diktovati, da vidim kako napre-duješ; znaš, da me svkai Tvoj napredak veseli. Zdrava i dobra bila! Srdačno Te pozdravlja bivša Ti učiteljica.«

Od tolikih pisama spominjem još nešto iz onoga,što ga je pisala 11. lipnja 1868.: »…Ako budeš

možda amo išla o Kraljevu, nemoj nika-ko propustiti, da me ne pohodiš, a i na objedu moraš kod nas ostati, da Te opet jednom vidim i porazgovorim se s To-bom kao s mojom nekadašnjom dobrom, milom i marljivom učenicom, koja me je vazda ljubila, a s ljubavi meni poslušna bila. Nadam se, da je s Tobom i Tvoja majčica zadovoljna, kako sam ja uvijeke bila…“ […]

Bolje učiteljice nijesma vidio, nego što je Marija Fabkovićka. Ona se rodila za učiteljcu. Svoj veliki učiteljski tale-nat razvija i usavršuje uvijek. Učiteljsko zvanje, škola, mladež, narodna prosvje-ta, njezin je život i svijet. Nigda je nije-smo vidjeli na kakvoj pustoj zabavi ili u besposlici, nego uvijek na ozbiljnu po-slu, gdje je nastojala ili oko svoga usavr-šivanja ili oko napretka mladeži. Nigdje u nje raskošja, nego sve pristojno, solid-no i jednostavno. Duševno i moralno sa-vršenstvo bijaše njezin raskošni užitak. Uzoran primjer učiteljice, žene i majke! Ljubav i sreća odsijevala joj je iz očiju i glave kao neka učiteljska i materinska gloreola, kad je imala oko sebe djece. Bez djeteta rijetko se i vidjela. Kad ju je na ulici opazilo koje dijete, dotrčalo bi k njoj i pratilo je barem donekle. Pred njezinim stanom čekale su je svaki dan učenice da pođu s njom u školu, a iz škole pratile su je i one, koje nijesu ni stanovale u njezinoj ulici. Uvijek je ona s djecom milo razgovarala, ali nigda ni jedno nije mazila. Svoje sveto učiteljsko dostojanstvo uvijek je čuvala. Svu je djecu u srcu nosila, a sva djeca nju. Kad je tko htio, da rastuži i rasplače njezinu učenicu, trebao je od šale reći štogod protiv Fabkovićke. Kad je na praznike

otišla na put, nije bilo njezine učenice, koja ne bi prolazeći kraj kuće, pogledala na njezin prozor; a kad se vratila s puta njezina su je djeca jedva dočekala i s njom se izljubila, pa jedna joj nosi ovo, druga ono; svaka je bila srećna, kad joj je mogla čim ugoditi.

Poznato je, da je i njezin muž Sken-der dika učitelja. Njih dvoje za-jedno su radili oko svoga usavr-

šavanja. Njih su se dvoje popunjavali. Bez toga ne bi se jamačno digli do tolike učiteljske visine.

Za Fabkovićku nije bilo u njezinu životu tragičnijega dana, nego li je bio onaj, kad je morala u mirovinu. Onako sposobna, zanosna, onako svježa na ti-jelu i duhu, onako puna ljubavi za ško-lu, morala se rastati sa školom i djecom. Njezina je škola bila prava škola. Sve solidno, sve iskreno, sve lijepo i dobro. Kad se čulo, da će ona u mirovinu, rodi-telji njezinih učenica željeli su, da ostane barem tako dugo u službi, dok im djeca svrše četvrti razred. S Fabkovićkom iz-gubiše njezina djeca svoju drugu majku. […]

Iz Geneve piše mi 15. travnja 1897. među ostalim: »Imamo, sudim, tri vrste učitelja. Prvo su oni, koji su za to stvore-ni, u naravi im je, a s ljubavlju prianjaju uz to svoje zvanje. Drugo su umjetni uči-telji, t. j. odgojilo ih je za to; ima i među tima dobrih, dosta puta i vrsnih. Treći su prisiljeni; mislim tu one, koje je nužda i neprilika dovela na tu stazu, a tim je uči-teljovanje teret, kazna za počinjeno zlo, pakao već na ovom svijetu.

Uzmite školu onim prvima, podsjekli ste im korijen života. Odstranite one dru-ge od školstva, bit će im manje više indi-ferentno uz uvjet, da mogu sebi drugoja-čije služiti kruh. Oni treći reći će: Hvala Bogu, da sam se toga trha riješio.

Uvijek sam se bojala toga momen-ta, kad me od škole odstrane, ali tako živa, tako bolna, tako otvo-

rena rana da ostane, to i sama nijesam mislila. A čudo! Kao na porugu, gdjegod bih se zaustavila na šetalištu ili javnim vrtovima među djecom motreći i sluša-jući njihove igre i razgovore, eto ih za čas rpa oko mene. Polagacko došulja se najmanje pažljivo me motreći, onda dru-go veće, treće i t. d. Za časak smo kao davni stari znanci. Djeca i psi instinktiv-no raspoznaju, tko ih voli.«

Poslije tolikoga udarca, uz onu kukav-nu mirovinu nakon više od 38 godina službe, Fabkovićka ima još uvijek toliko eneržije, toliko učiteljskoga ponosa i to-liko ljubavi za nauku, za školu i mladež! To je rijedak pojav! To je Pestalozzijeva ljubav. Fabkovićka će se lakše rastati sa svojim životom, nego se rastala sa svo-jom djecom. […]

Urođen učiteljski talenat, živ interes za nauku i ćudoredni život, jaka težnja za savršenstvom, ljubav za učiteljsko zva-nje, za školu i mladež, žarko rodoljublje i čovjekoljublje, stvara uzorne učitelje. Bez toga sva sveučilišta ne mogu stvoriti uzorna učitelja.

[U sljedećem broju: Temelj i zadaća pučke škole u narodnoj

prosvjeti / Stjepan Radić (1926.)]

Zbivanja i osobe iz stvarnog škol-skog života, zrcaljeni u pojedinač-nom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i nor-me bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.Da bismo osvijetlili bogatstvo, razno-likost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilu-striraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s dru-ge strane – u teoriji i normama.

Priređuje Anđelko Jelin

Svojim učenicima biti prijatelj i savjetnik, pomoćnik i dobrotvor, tješitelj i podžigač - u tome je važnu dodatnu zadaću odgojitelja i učitelja vidio znameniti hrvatski učitelj i pe-dagog Davorin Trstenjak (1848. - 1921.), zagovornik slobodne škole.

U knjizi Druženje učitelja sa školskom mladeži (Zagreb, HPKZ, 1905.), raspravljajući o potrebi prisnih odnosa s učenicima i izvan škole, Trstenjak je opisao Mariju Fabković (1833. - 1915.) kao uzornu učiteljicu.

Druženje učitelja sa školskom mladeži

Davorin Trstenjak

Arh

iv H

rvat

skog

ško

lsko

g m

uzej

a

Marija Fabković

broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.aktualno30www.skolskenovine.hr

pisma

sjEĆANjA

Onih već davnih godina Možda će vrijedni, etosu svojega zvanja odani nastavnici, u liku naše profesorice Marije Lukšić naći uzor, poticaj, ohrabrenje i nadu i za sebe

Sada već davnih godina u IV. muškoj re-alnoj gimnaziji u Zagrebu - kako je Četvrtoj tada bio puni naslov - matematiku i fiziku predavala je profesorica Marija Lukšić. I ostala je u sjećanju mnogih svojih učeni-ka, posebno onih koje je ratne 1944. godi-ne brigom i pažnjom dopratila do njihove velike mature. Prateći njihove pripreme i njihova nastojanja da pred maturalnom komisijom ne potonu te dijeleći s njima radost nakon položenog ispita zrelosti, vo-dila je bilješke i posebnom pronicljivošću i naklonošću opisala svoje učenike. A dečki su njezine riječi prepisali i umnožili na sta-rinskom šapirografu. Stranice je uvezala i ukoričila u knjižicu mama jednog kolege, knjigoveška radnica.

A mi negdašnji đaci profesorice Lukšić, koliko nas još ima živih, često s naših po-lica uzimamo tu knjigu na čijim koricama piše: prof. Marija Lukšić NA SJEĆANJE VIII. A i B. Čitamo i u našim razgovorima vraćamo se riječima koje nam je uputila naša profesorica matematike i fizike:

Vidim u daljini cijele nizove onih koji će ove Vaše papire listati i slike gledati. Od njih ste najbliži Vi dragi naši abiturienti. Procjenjujete svoj izgled i riječi kojim ste zabilježeni. Iza vas stoje vaši roditelji. Po-nos raste u njima kad Vas gledaju odrasle. I sitni glasovi djece će govoriti: - Gledaj tatu kad je bio maturant. I još dalje nižu se. Možda će ovi papiri dočekati i kasnije rodove u biblioteci nekoj. Gledat će nas, čitati o nama. Hoće li moći shvatiti kolike

ste duševne napore svladavali sprema-jući se za maturu pod zavijanjem sirena. Sve duševne sposobnosti ste uprezali da shvatite i zapamtite dobra književnosti, po-vijesti, zemljopisa, matematike. Uspjelo je više puta uroniti sasvim u znanje - kad si-rena tamnim, jakim glasom s visine padne i prodre u svako srce. Prekida se mišlje-nje, ruke hvataju torbe, ogledavamo se na nebo, sluh napinjemo: možda još ne treba silaziti u tamni, hladni, vlažni podrum.

Divno je vaše bratstvo školskih klupa, koje ovim papirima vežete i sigurno se ra-suti nećete, da jedan za drugog ne zna i ne mari.

I nismo. I sada listajući, čitajući tu nama značajnu i dragu knjižicu naše profesori-ce, susrećemo sebe kakvi smo bili onih dana naše mladosti, našeg sazrijevanja. Započelo je pisanjem maturalne zadaće iz matematike. Kako ćemo preskočiti ovu prvu zapreku? Činilo nam se - a i sada nam se čini - da je letvica bila visoko po-dignuta. Pogotovo u uvjetima kada je na-stava u ratnim prilikama bila skraćena, a predavanja svedena na nužnost.

Imamo i čuvamo zabilježen i jedan ma-tematični zadatak u toj našoj maturalnoj zadaći:

Pozitivan je korijen jednadžbe log (x+4)+log (x- 11)=2 parametar parabo-le. Odredite jednadžbu tangente, koja na abscisnoj osi čini odrezak jednak negativ-nom korijenu jednadžbe.

Prolazila je naša profesorica dvoranom u kojoj smo pisali tu maturalnu zadaću. No, više da pomogne, nego da nadzire. A u knjižici njenoj, u kojoj je o nama pi-sala, stoji: ... rodili su se pomalo bojažljivi tangensi i kotangensi. Neki zalutali sinusi uginuše pod naglim potezom spoznaje. I otvoriše se prve logaritamske tablice. Oh, pomalo se već moglo disati. Kod parabole su pera krivo ubijala logaritme, koprcali se k i l iz uvjeta za tangiranje, savijala se si-rota parabola, ispravljala svoje kvrge, oti-skivala tangente kamo spadaju. Oznojena lica već su bila izdignuta ...

U ime negdašnjih njezinih učenika Božidar Perharić, Zagreb

DOjMOVI

Festival stvaralaštva Koliko je ljubavi i radosti utkano u ta mala remekdjela, koliko umijeća i upornosti, koliko mladenačkih osjećaja i uzbuđenja, to neka ostanu naše male tajne

U školskom dvorištu uobičajena graja i gu-žva kao što to biva prije nastave. Ušli smo u autobus i nastao je muk. Uz autobus po-redaše se naši najmiliji. Bilo ih je više nego nas mladih zadrugara. Svi smo uz prozor. Nakon što sam obrisala zamagljena prozor-ska stakla, pokušala sam još jednom uhva-titi pogledom svoje roditelje između buketa ruku koje su mahale i sve se više udaljavale. I ravnateljica nam maše. Sretni smo i poma-lo zbunjeni, nesvakidašnji osjećaj! Tišinu je prekinuo promukli glas:

- Molim popis putnika.Nakon vozača, oglasila se naša voditeljica

poželjevši nam ugodnu vožnju i sretan put uz nekoliko uobičajenih napomena, a onda, kao po dogovoru počinje šuškanje i prevr-tanje po putnim torbama. Putuju igračke za smotru i mnogo šarenih krpica, putuju me-denjaci s orasima, rumene jabuke, staklene perlice, svileni šlingeraj, putuju i smiju se, droncaju se i poskakuju u kartonskim kutija-ma kao i njihovi junaci i junakinje koji ozare-nih lica smišljaju nove sanje.

Koliko je ljubavi i radosti utkano u ta mala remekdjela, to znaju samo njihovi stvaraoci, koliko umijeća i upornosti, to vam želimo po-kazati! Koliko mladenačkih osjećaja i uzbu-đenja, to neka ostanu male tajne zadrugarki i zadrugara. I to nije sve, zar ne?

Pitamo se kakve veze ima učeničko za-

drugarstvo s gospodarskom krizom? Od-govor je jednostavan: novca je sve manje, problema je sve više, smotre su sve tanje, manje i skromnije. No naša priča ima puno poruka i pouka: Upornim radom i štednjom uspjeli smo održati svoju učeničku zadru-gu; u krizi nam pomažu roditelji i mještani; u učeničkoj zadruzi zaradila sam svoj prvi džeparac; radimo samo ono što možemo prodati ili darovati; naši proizvodi ukras su školskih prostora; oni koji nisu spremni svladati teškoće moraju otići; učeničko za-drugarstvo priprema nas za život; u zadruzi učimo zarađivati i trošiti samo zarađeno; ne možemo živjeti od nerada i na dug; nerad je uzrok mnogih poroka i nevolja; rad opleme-njuje i obogaćuje!

Putujemo i zabavljamo se. Sve moguće čari i čarolije You Tubeu zabave, poneki šla-ger ili vijesti za one starije, krasni krajolici koji se brzo izmjenjuju. Zaboravljamo da smo u autobusu jer on bešumno klizi Dalmatinom prema moru, a mi smo sve opušteniji. Na ve-likim žutim tablama uz autocestu označen je pravac Dubrovnik.

Evo nas u Podgori! Prekrasan i čudesan krajolik ostavlja snažan dojam. Biokovo se ispriječilo i zaustavilo tokove i tijekove koji-ma htjedoše doći osvajači do Dubrovačke Republike, kolijevke naše kulture i more-plovstva. Makarska rivijera, Podgora, Pelje-šac, Mljet, Korčula... biseri juga Hrvatske i Jadrana okićeni i odjeveni u jesensko ruho dočekuju svoje goste. Predivno se osjećamo i uživamo u ljepotama koje nas okružuju.

Sutra je radni dan, velika smotra stotine mladih zadrugara Hrvatske koji će predstavi-ti najljepše što imaju, da bi se odužili doma-ćinima koji su uložili veliki trud i napor da ova smotra ostane nezaboravna, da se odužimo našim mentorima, školi, roditeljima koji nas poslaše ovdje da bismo postali još bolji.

Hvala svima koji su pomogli i pridonijeli da uspije ovaj festival rada i stvaralaštva mladih!

M.B., Zagreb

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraće-nja, lektoriranja i redigiranja.

Hrvatski pedagoško-književni zbor Zagreb, Trg maršala Tita 4

Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Ministarstvom znanosti, obra-zovanja i športa, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, Agenci-jom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizira

JESENSKU ŠKOLU UČITELJA I ODGOJITELJA

stručno-znanstveni skup za odgojitelje u predškolskim ustanovama, učitelje razredne i predmetne nastave, nastavnike i profesore, stručne suradnike i ravnatelje vrtića, osnovnih škola, predstavnike osnivača odgojno-obrazovnih ustanova i Ureda državne uprave.

Tema škole:KURIKULUM: IZAZOV HRVATSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Stručno-znanstveni skup održat će se od 22. do 24. studenoga u Milenij grand hotelu Četiri opatijska cvijeta u Opatiji.

Predavači: odgojitelji, učitelji, sveučilišni profesori i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vred-novanje.

Skup počinje u ponedjeljak, 22. studenoga u 10 sati u Milenij grand hotelu Četiri opatijska cvijeta, a završava u srijedu, 24. studenoga u 13 sati.

Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanja na stručnom skupu.

Obavijesti o načinu prijave na skup možete dobiti na internetskoj stranici www.hpkz-napredak.hr i na broj telefona 01/4855-713.

EXTRA-TOURS, turistička agencija, d.o.o.POSLOVNICA PETRINJA: Trg dr. Franje Tuđmana 9, 44250 PetrinjaTel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898MB: 0232871, ID KOD: HR-AB-42-070082195 OIB: 88882103894

www.extra-tours.hr, extra.tours@gmail.com

studijsko putovanje FRANcUsKA - PARIZ3. - 10. travnja 2011.

PROGRAM1. dan (nedjelja) - ZAGREB - PARIZ Sastanak u Zračnoj luci Pleso u 9 sati. Let za Pariz u 11 sati. Nakon dolaska panoramski obilazak Pariza (Bastille, Place de la Republique, Notre Dame, Pariški mostovi, Muzej D’ORSAY, avenija Champs-elysees, Trijumfalna kapija). Odlazak u hotel. 2. dan (ponedjeljak) - Posjet Veleposlanstvu Republike Hrvatske i Ministarstvu obrazovanja Francuske. Nakon večere odlazak na Eiffelov toranj. 3. dan (utorak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola. Poslije večere odlazak na vožnju brodom po Seini. 4. dan (srijeda) - Posjet fakultetu za obrazovanje učitelja na jednom od sveučilišta. Odlazak u muzej Louvre. 5. dan (četvrtak) - Posjet Nacionalnom institutu za pedagoška istraživanja. Posjet četvrti LA DEFENSE - Parizu 21. stoljeća. 6. dan (petak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola. Odlazak na Montmartre i obilazak crkve Sacre Coeur. 7. dan (subota) PARIZ - VERSAILLES Odlazak na izlet u Dvorac Versailles. Povratak u Pariz. 8. dan (nedjelja) - PARIZ - ZAGREB Transfer do zračne luke. Polet zrakoplova za Zagreb u 8.20 sati.

CIJENA ARANŽMANA IZNOSI 7580 kuna PO OSOBIMOGUĆNOST PLAĆANJA DO 12 OBROKACijena aranžmana uključuje: Povratnu avionsku kartu Zagreb - Pariz - Zagreb; aerodromske takse; smještaj (POLUPANSION) u hotelu tipa NOVOTEL ili MERCURY u Parizu u dvokrevet-nim sobama; transfere i obilaske prema programu; turističkog pratitelja turističke agencije Extra-Tours za vrijeme trajanja aranžmana; ulaznice za muzej Louvre, Versailles, Eiffelov toranj, vožnju brodom po Seini; dnevne karte za javni prijevoz (metro) za sve dane boravka u Parizu; putno zdravstveno osiguranje; troškove realizacije i organizacije aranžmana. Cijena aranžmana ne uključuje troškove osobnih narudžbiNAPOMENA: Organizator zadržava pravo manjih izmjena unutar samog aranžmana.NADOPLATA ZA JEDNOKREVETNU SOBU IZNOSI 1990 kuna

PRIJAVE DO 15. PROSINCA 2010. na tel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898

ili e-mail extra.tours@gmail.com