Embed Size (px)
Citation preview
Stranica 1. |
1. UVOD
Premda se gospodarski uvjeti u posljednje
vrijeme popravljaju, Europska se unija i dalje suočava s posljedicama krize,
uključujući nedostatna ulaganja i sve veće nejednakosti. Zbog toga brojni građani u
EU-u zahtijevaju da se veća pažnja posveti
socijalnoj pravdi.
Oporezivanje je ključan čimbenik za izgradnju pravednog društva i snažnog
gospodarstva. Njime se mogu ukloniti nejednakosti, ne samo pružanjem potpore
društvenoj mobilnosti, već i smanjenjem
tržišne dohodovne nejednakosti.
Nadalje, porezna politika može snažno utjecati na odluke o zapošljavanju, razine
ulaganja i spremnost poduzetnika na širenje poslovanja1, a sve to može dovesti
do većeg rasta.
Politike oporezivanja stoga se mjere s
obzirom na četiri prioriteta:
poticanje ulaganja
pružanje potpore zapošljavanju smanjenje nejednakosti
osiguravanje porezne discipline.
Ovaj informativni članak sadržava pregled izazova u pogledu porezne politike s
kojima se države članice EU-a suočavaju u
tim područjima. Nadalje, u njemu su predstavljeni odgovori politike na te
1 Za više informacija o navedenim pitanjima vidjeti: Europska komisija (2017.), Porezne politike u Europskoj uniji: istraživanje za
2017., u pripremi.
izazove. Naposljetku, u njemu se analizira
postojeće stanje u predmetnim državama članicama na temelju skupa pokazatelja i
nedavnih poreznih reformi
U ovom informativnom članku ne razmatra se pitanje izbjegavanja
plaćanja poreza, koje je predmet
posebnog tematskog informativnog članka. Usto, analiza iz ovog informativnog
članka trebala bi se tumačiti u kombinaciji s tematskim informativnim člancima o:
istraživanju i inovacijama
sudjelovanju žena na tržištu rada
neprijavljenom radu aktivnim politikama tržišta rada
nejednakosti socijalnoj uključenosti
borbi protiv korupcije stanovanju.
2. IZAZOVI U POGLEDU POREZNIH POLITIKA S KOJIMA SE SUOČAVAJU
VLADE DRŽAVA ČLANICA EU-A
2.1. Poticanje ulaganja
Razine ukupnog oporezivanja znatno se
razlikuju među državama članicama EU-a.
Očekuje se da će se među 28 država članica EU-a procijenjeni udio poreza u
BDP-u2 u 2017. kretati u rasponu od
2 Taj pokazatelj uključuje stvarno uplaćene
doprinose za socijalno osiguranje i ne uzimaju se u obzir doprinosi za koje se smatra da su ih određene vlade uplatile za državne službenike
zato što su ih pripisale.
TEMATSKI INFORMATIVNI ČLANAK O EUROPSKOM SEMESTRU
OPOREZIVANJE
Stranica 2. |
24,1 % u Irskoj do 45,6 % u Danskoj (grafikon 1.).
Razlike u ukupnoj razini oporezivanja zapravo odražavaju razlike u
preferencijama društva prema javnim dobrima.
Zasad ne postoje snažni dokazi o učinku sveukupne razine oporezivanja na
gospodarski rast. Međutim, danas je
jasnije na koji način pojedinačne sastavnice poreznog sustava utječu na
rast putem ukupne faktorske produktivnosti, rasta dioničkog kapitala ili
ponude radne snage.
Grafikon 1.: ukupno porezno opterećenje u državama članicama EU-a izraženo kao postotak
BDP-a, 2012. i 2018.
Izvor:
Europska komisija, AMECO
Postoje brojni dokazi o tome da porezi
na dobit trgovačkih društava i porezi na dohodak utječu na rast i ulaganje.
Porezi na dobit trgovačkih društava utječu na odabir lokacije poduzeća te domaća i
strana izravna ulaganja.
Porezne stope, način na koji se određuje
porezna osnovica i aspekti porezne discipline važne su odrednice gospodarskih
učinaka oporezivanja. Porezni tretman različitih izvora financiranja, formuliranje
poreznih poticaja i vrijeme koje poduzeća utroše na ispunjavanje poreznih obveza
mogu utjecati na produktivna ulaganja.
Razlike u porezima na dobit trgovačkih
društava mogu potaknuti multinacionalna poduzeća na premještanje dobiti iz zemlje
s visokim poreznim opterećenjem u zemlju
s niskim poreznim opterećenjem.
Efektivne porezne stope odražavaju velik broj čimbenika, i to ne samo
zakonski propisane poreze na dobit trgovačkih društava, već primjerice i
elemente porezne osnovice, izvore
financiranja (dug, zadržana dobit ili novi vlasnički kapital) te imovinu u koju se
ulaže (strojevi, zgrade nematerijalna imovina, zalihe i financijska imovina).
U grafikonu u nastavku prikazane su
razlike u prosječnim efektivnim poreznim
stopama na dobit trgovačkih društava, koje sežu od 38,4 % u Francuskoj do 9 %
u Bugarskoj.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
DK FR SE BE FI AT IT DE NL HR EL HU SI LU EE CZ UK PT ES PL SK CY MT LV BG LT RO IE
EU-28
u% BD
P-a
2018. 2010.
Stranica 3. |
Grafikon 2.: prosječne efektivne porezne stope na dobit trgovačkih društava u državama članicama EU-a u postotcima, 2016.
Izvor: Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW), 2016., Razine efektivnih poreznih stopa
izračunane s pomoću modela Devereux/Griffith: privremeno izvješće za 2016. Projekt za Europsku komisiju.
Napomena: 1. prosječnom efektivnom poreznom stopom na dobit trgovačkih društava mjeri se porez koji
trgovačka društva plaćaju na suboptimalna ulaganja kojima se ostvaruje dobit veća od redovnog povrata na
kapital; 2. kako bi se u obzir uzele olakšice koje se u Cipru, Belgiji i Italiji primjenjuju na vlasnički kapital,
pretpostavlja se da su u okviru modela stope tih olakšica jednake tržišnoj kamatnoj stopi.
Odluke o tome hoće li ulaganje biti
manje ili veće ovise o efektivnoj graničnoj poreznoj stopi, odnosno
poreznom opterećenju za posljednji euro
uložen u projekt koji je na pragu isplativosti („granično” ulaganje).
Što je efektivna granična porezna stopa
niža, to je porezni sustav pogodniji za ulaganja.
U nastavku se navodi nekoliko načina za smanjenje efektivne granične porezne
stope i uspostavu poreznog sustava kojim
se podupiru ulaganja, :
izrada planova brže amortizacije ili
neposredan obračun troškova
omogućivanje odbitka troškova
vlasničkog kapitala
poboljšanje uvjeta za prijenos gubitaka
ponuda poreznih poticaja za istraživanje i razvoj.
Grafikon 3.: efektivne granične porezne stope na dobit trgovačkih društava u državama članicama EU-a u postotcima, 2016.
Izvor: Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW), 2016., Razine efektivnih poreznih stopa izračunane s
pomoću modela Devereux/Griffith: privremeno izvješće za 2016. Projekt za Europsku komisiju.
Napomene: 1. pokazatelj se temelji na modelu Devereux/Griffith 2. kako bi se u obzir uzele olakšice koje se u
Cipru, Belgiji i Italiji primjenjuju na vlasnički kapital, pretpostavlja se da su u okviru modela stope tih olakšica
jednake tržišnoj kamatnoj stopi.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45FR M
T ES BE DE EL PT LU IT AT NL UK DK SK SE HU FI PL CZ HR EE SI RO LV IE LT CY BG
u%
-50
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
ES FR MT
UK EL DE PT AT LU NL
HU FI DK SE PL SK LV IE SI RO CZ LT HR
BG CY EE IT BEu%
2016. Promjena od 2005. do 2016.
Stranica 4. |
2.2. Pružanje potpore otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju
Porezi na rad u jednakoj mjeri utječu na odluke pojedinaca o tome hoće li i
koliko će raditi (ponuda radne snage) i odluke poslodavaca o zapošljavanju
radnika jer zbog toga rastu troškovi rada (potražnja za radnom snagom)3.
Na ponudu radne snage iz određenih skupina stanovništva (niskokvalificirani
radnici, mladi, starije osobe i primatelji
drugog dohotka u kućanstvu) posebno utječu porezi i doprinosi za socijalno
osiguranje4.
U grafikonu u nastavku prikazana je stopa zaposlenosti ukupnog stanovništva i
niskoobrazovanih osoba, što može biti
pokazatelj suočava li se država članica s izazovima u pogledu povećanja
zaposlenosti općenito ili zaposlenosti određenih skupina.
Premda su se proteklih godina stope
zaposlenosti u državama članicama EU-a
povećale, stanje među državama članicama ipak se razlikuje. Isto tako, u
državama članicama postoji razlika između stopa zaposlenosti osoba s niskom
razinom obrazovanja i ukupne zaposlenosti.
U Slovačkoj postoji najveća razlika između tih dviju stopa (33,9 postotnih bodova), a
u Portugalu najmanja (5,9 postotnih bodova).
3 Te odluke ovise i o socijalnim naknadama koje primaju nezaposlene osobe ili osobama
koje su zaposlene u nepunom radnom vremenu. Za više pojedinosti o dodatnim odrednicama učinka sustava poreza i sustava naknada na ponudu radne snage vidjeti
različite pokazatelje dostupne u zajedničkoj bazi podataka Europske komisije i OECD-a o pokazateljima poreza i naknada. 4 Vidjeti, na primjer, Costas Meghir i David Phillips (2010.), Labour Supply and Taxes, u Institute for Fiscal Studies (izd.), The Mirrlees
Review: Dimensions of Tax Design, Oxford University Press, str. 202.–274.
Stranica 5. |
Grafikon 4.: razina zaposlenosti ukupnog stanovništva, žena i niskokvalificiranih osoba, 2016.
Izvor: Eurostat, 2017.
Napomena: 1. riječ je dobnoj skupini od 20 do 64 godine; 2. „niskoobrazovan” odnosi se na razine 0 – 2
ISCED-a; 3. stopa zaposlenosti žena upotrijebljena je kao zamjenska vrijednost za primatelje drugog dohotka
u kućanstvu. Te dvije vrijednosti nisu nužno istovjetne; 4. stopa zaposlenosti nije izmjerena u ekvivalentu
punog radnog vremena.
Poreznim opterećenjem rada izražava se razmjerna razlika između
troškova koje poslodavac snosi za svojeg radnika i zaposlenikove neto
zarade. Stoga se njime izražavaju poticaji za rad (na strani ponude radne
snage) i zapošljavanje (na strani potražnje radne snage).
U razdoblju od 2010. do 2016. u EU-u se smanjio prosjek poreznog opterećenja
rada za osobe koje zarađuju 50 % prosječne plaće. Međutim, njegovo se
kretanje razlikuje među državama članicama jer se taj prosjek povećao u
15 država članica, a smanjio se u njih
10.
Sastav poreznog opterećenja rada važan je u kratkoročnom razdoblju roku jer
njegove različite sastavnice mogu utjecati na ponudu radne snage ili
potražnju za njome. U grafikonu u nastavku porezno
opterećenje rada za radnika koji zarađuje prosječnu plaću podijeljeno je
na sljedeće zasebne sastavnice:
porez na dohodak doprinosi za socijalno osiguranje
poslodavca doprinosi za socijalno osiguranje
zaposlenika obiteljske naknade5.
Prikazano je porezno opterećenje za radnika koji zarađuje 50 % prosječne
plaće.
5 Obiteljske naknade umanjuju sveukupno porezno opterećenje rada u Francuskoj i Danskoj.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90SE D
E
UK
DK
NL
CZ
EE LT AT FI LV HU LU PT IE SI FR SK MT PL
CY
BE
BG
RO ES IT HR EL
EU-2
8
in %
Ukupan broj stanovnika Žene Niskokvalificirane osobe
Stranica 6. |
Grafikon 5.: sastav poreznog opterećenja rada za osobu s niskim dohotkom u različitim državama članicama EU-a, 2016.
Izvor: baza podataka Europske komisije o pokazateljima poreza i naknada, na temelju modela OECD-a za
poreze i naknade, zadnji put ažurirana 10. 4. 2017.
Napomene: 1. ne postoje noviji podaci za Cipar; 2. podaci se odnose na jednog primatelja dohotka bez djece,
koji zarađuje 50 % prosječne plaće.
Obilježja poreznog sustava, primjerice
prenosive porezne olakšice i razina zajedničkog oporezivanja, u
kombinaciji s obilježjima sustava naknada, primjerice ukidanje naknada
koje se temelje na imovinskom cenzusu, mogu pridonijeti visokim graničnim
poreznim stopama za primatelje drugog dohotka u kućanstvu koji
prestaju biti neaktivni i počinju raditi ili čija zarada raste.
Potrebno je napomenuti da drugi čimbenici, kao što su dostupnost
cjenovno pristupačnih i kvalitetnih usluga formalne skrbi, uključujući posebno skrb
o djeci, te dobro osmišljene politike za postizanje ravnoteže između poslovnog i
privatnog života mogu utjecati na odluku
o povratku na posao ili povećanju broja radnih sati.
U grafikonu u nastavku prikazana je
zamka neaktivnosti za primatelje drugog dohotka u kućanstvu u državama
članicama EU-a6. U većini država članica oporezivanje u relativno velikoj mjeri
pridonosi nastanku zamke za primatelje drugog dohotka u kućanstvu u
slučajevima kada drugi primatelj dohotka zarađuje prosječnu plaću.
6 Zamkom neaktivnosti, odnosno implicitnim porezom na ponovno zaposlenje neaktivnih osoba, mjeri se dio dodatne bruto plaće koji podliježe porezu u slučaju kada neaktivna osoba (koja nema pravo na naknadu za nezaposlenost, ali ima pravo na socijalnu pomoć na temelju dohotka) prihvati posao.
Drugim riječima, tim se pokazateljem mjere financijski poticaji kojima se potiče prekid neaktivnosti (i primanje socijalne pomoći) odnosno zapošljavanje.
-10
0
10
20
30
40
50
60
Porez na dohodak Doprinosi za soc. osig. zaposlenika Doprinosi za soc.osig. poslodavca Obiteljske naknade
Stranica 7. |
Grafikon 6.: zamka neaktivnosti za primatelje drugog dohotka u kućanstvu u državama članicama EU-a, 2015.
Izvor: baza podataka Europske komisije o pokazateljima poreza i naknada, na temelju modela OECD-a za
poreze i naknade.
Napomena: 1. podaci o zamci iskazani su za primatelja drugog dohotka u kućanstvu koji zarađuje 67 %
prosječne plaće obitelji s dvama primateljima dohotka i dvoje djece; primatelj primarnog dohotka zarađuje
prosječnu plaću; 2. „doprinos oporezivanja” odnosi se na doprinos zamci neaktivnosti putem oporezivanja,
izražen u postotnim bodovima (drugi elementi koji joj pridonose su, na primjer, ukidanje naknade za
nezaposlenost, socijalne pomoći i naknada za stanovanje).
2.3. Uklanjanje nejednakosti i
promicanje društvene mobilnosti
U grafikonu u nastavku prikazana je nejednakost raspoloživog dohotka
(nakon oporezivanja i dodjele naknada) u skladu s Ginijevim indeksom te
postotak stanovništva kojem prijeti
rizik od siromaštva u različitim državama članicama EU-a.
Premda je sustav socijalne države u EU-u
među najnaprednijima na svijetu, postoje određene izražene nejednakosti.
Litva, Rumunjska, Bugarska, Latvija i
Estonija imaju najviše razine dohodovne nejednakosti nakon oporezivanja i
raspodjele transfera.
Grafikon 7.: razina dohodovne nejednakosti u državama članicama EU-a, 2016.
0
10
20
30
40
50
60
70
SI BE DE
DK
RO BG LV HU LU HR FR AT CZ IT PL PT IE LT FI EE ES SE UK NL
MT SK EL
EU-2
8
u%
Zamka neaktivnosti, primatelj drugog dohotka u iznosu od 67 % prosječne plaće, 2015. (%) -ls
Doprinos oporezivanja zamci neaktivnosti (post. bod.), ls
0
5
10
15
20
25
30
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
BG LT RO LV ES EL PT EE IT CY
UK PL IE HR
DE
FR LU MT
HU NL
DK SE AT
BE FI CZ SI SK
EU-2
8
% u
kup
no
g st
ano
vniš
tva
Gin
ijev
ind
eks
Ginijev indeks na temelju raspoloživog dohotka (nakon poreza i transfera)-ls
Postotak stanovništva kojem prijeti rizik od siromaštva-ds
Stranica 8. |
Izvor: Eurostat, istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima. 2016.
Napomene: 1. okomita os: Ginijevi koeficijenti. Raspon vrijednosti seže od 0 do 100. Vrijednost 0 označuje
potpunu jednakost (isti dohodak za sve), a vrijednost 100 označuje potpunu nejednakost (sav se dohodak
dodjeljuje samo jednoj osobi; nitko drugi ne dobiva ništa). Socijalni transferi uključuju mirovine; 2. vodoravna
os: stopa rizika od siromaštva izražena kao postotak ukupnog stanovništva. Taj pokazatelj nadopunjuje Ginijev
koeficijent te oni zajednički pružaju točniji prikaz društvenih izazova u državama članicama EU-a. Njime se
izražava udio u ukupnom stanovništvu osoba koje zarađuju manje od 60 % medijana ekvivalentnog dohotka
nakon socijalnih transfera; 3. podaci za 2016. nisu dostupni za Irsku, Italiju i Luksemburg, stoga su
upotrijebljeni podaci za 2015.; 4. prosjek za skupinu EU-28 izračunava se kao aritmetički prosjek nacionalnih
vrijednosti ponderiran s obzirom na broj stanovnika.
Sve veća akumulacija privatnog bogatstva
u Europi u proteklih 40 godina i povećanje nejednakosti potaknuli su intenzivnu javnu
raspravu o pravednosti postojećih
poreznih sustava.
Nejednaka raspodjela bogatstva premašuje dohodovnu nejednakost
(grafikon 7.). Zbog toga je zaključeno da
je potrebno pronaći zajedničko rješenje za
probleme dohodovne nejednakosti i nejednake raspodjele bogatstva.
Dostupni podaci upućuju na to da je nejednaka raspodjela bogatstva posebno
važan problem u Latviji, Njemačkoj, Austriji i Irskoj.
Grafikon 8.: razina dohodovne nejednakosti (2016.) i nejednake raspodjele bogatstva (2014.)
Izvor: izračun Europske komisije koji se temelji na ESB-ovoj Anketi o financijama i potrošnji kućanstava iz
2016. i Eurostatu, 2016.
Napomena: neto bogatstvo definira se kao razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza kućanstava.
Veća nejednakost povezana je s
manjom društvenom mobilnosti jer
nejednakost utječe na prilike7. Društvena mobilnost može biti unutargeneracijska i
međugeneracijska.
Unutargeneracijska mobilnost odnosi
2.4. Porezna disciplina8
Utaja poreza u načelu se odnosi na nezakonite radnje skrivanja ili
zanemarivanja poreznih obveza, odnosno porezni obveznici plaćaju manje poreza
nego što su zakonski obvezni platiti tako
7 Corak, M. (2013.), Income Inequality, Equality of Opportunity, and Intergenerational Mobility.
Dokument za raspravu Instituta za ekonomiju rada IZA, br. 7520. 8 Agresivno porezno planiranje i porezna disciplina teme su posebnog informativnog članka.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
LV DE AT IE CY EE FR NL PT SI FI HU LU ES EL IT BE MT PL SK
Gin
ijev
inde
ks
Ginijev indeks na temelju raspoloživog dohotka Ginijev indeks neto bogatstva
Stranica 9. |
se na mogućnost uzlaznog ili silaznog kretanja po društvenoj ljestvici (na
primjer ljestvici dohotka) tijekom
životnog vijeka osobe.
Međugeneracijska mobilnost odnosi se na mjeru u kojoj socioekonomska
obilježja osoba odražavaju socioekonomska obilježja njihovih
roditelja.
Međugeneracijska mobilnost važan je
pokazatelj toga mogu li pojedinci biti uspješni članovi društva bez obzira na
njihovo socioekonomsko podrijetlo te je blisko povezana s jednakim
mogućnostima.
Oporezivanje je važno za pružanje
potpore društvenoj mobilnosti, na primjer:
kao izvor financiranja za kvalitetno
obrazovanje
kao sredstvo smanjenja prijenosa privilegiranog ili nepovoljnog
društvenog položaja s jedne generacije na drugu
preraspodjela dohotka i posebno bogatstva potiče ponašanja kojim se
povećava društvena mobilnost.
što prikrivaju dobit ili informacije od poreznih tijela.
Primjer je utaje poreza nepotpuno izvješćivanje o prodaji radi smanjenja
iznosa plaćanja PDV-a. Drugi je primjer neprijavljeni rad, u slučaju kojeg se ne
plaćaju porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje.
Postoji nekoliko procjena iznosa poreza koji bi se trebao naplatiti, a koji se u
konačnici ne naplati. Međutim, jaz PDV-a jedini je porezni jaz za koji se provode
usporedne procjene na temelju zajedničke metodologije za sve države
članice EU-a.
Jaz PDV-a razlika je između iznosa PDV-a
koji je u stvarnosti naplaćen i procijenjenog iznosa PDV-a koji bi se
teoretski mogao naplatiti na temelju pravila o PDV-u.
Njime se mjeri djelotvornost ispunjavanja poreznih obveza u pogledu
PDV-a i mjera za prisilnu naplatu PDV-a u svakoj državi članici.
Jaz PDV-a najveći je u Rumunjskoj,
Slovačkoj, Grčkoj i Litvi.
Grafikon 9.: jaz PDV-a izražen kao postotak teoretske obveze plaćanja PDV-a,
2014./2015.
Izvor: CASE et al. (2017.) Studija i izvješća o jazu PDV-a u 28 DRŽAVA ČLANICA EU-a: Završno izvješće za
2017., TAXUD/2015/CC/131.
3. ODGOVORI POREZNE POLITIKE
NA IZAZOVE
Ključna obilježja koja je potrebno
razmotriti pri procjeni pravednosti i
učinkovitosti poreznog sustava jest
razmjer u kojem se njime
potiču ulaganja
pruža potpora otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
RO SK EL LT IT PL
MT
BG LV CZ
HU FR PT
UK
DK
BE IE DE
AT
NL
CY FI LU SI EE HR ES SE
u%
2014. 2015. Prosjek EU-a (2015.)
Stranica 10. |
uklanjaju nejednakosti postižu visoke razine porezne
discipline.
Općenito, premda se u nekim slučajevima
jedan cilj može smatrati važnijim od drugoga, ciljevi učinkovitosti i pravednosti
nipošto nisu proturječni.
3.1. Poticanje ulaganja
Slaba razina ulaganje znači manji rast
te usporavanje rasta proizvodnje i dugoročno dovodi do slabih izgleda za
zapošljavanje i rast.
Stoga je poticanje ulaganja jedan od
najvažnijih političkih prioriteta Komisije.
Važno je osmisliti porezni sustav u okviru kojeg bi efektivna granična stopa bila
niska, čime bi se izbjeglo da se
obeshrabruju isplativa ulaganja.
To ne znači da je porezne stope potrebno smanjiti, već da se planovima brže
amortizacije, neposrednim obračunom troškova ili omogućivanjem odbitka
financijskih troškova vlasničkog kapitala
smanjuje efektivno granično oporezivanje, čak i ako se ono neutralizira promjenom
poreznih stopa.
Pravna sigurnost te stabilna, predvidljiva i jednostavna porezna pravila važna su
poduzećima i ulagačima koji donose
odluke o ulaganjima.
Narušavanje poreznog sustava moglo bi utjecati na pristup financiranju i
obeshrabriti ulaganja u vlasnički kapital.
Oporezivanje je jedan od osnovnih
instrumenata kojima se vlade služe za poticanje poduzetništva i inovacija.
Poreznim se politikama mogu smanjiti poduzetnički rizik i troškovi provedbe
poduzetničkih aktivnosti. Oporezivanjem se mogu ispraviti tržišni nedostatci, na
primjer nedostatno ulaganje u istraživanje
i razvoj, rizično financiranje i vanjski učinci na okoliš, kao što je onečišćenje.
Stoga bi se dobro osmišljenim poreznim
sustavom mogao poboljšati standard života na način da se potiču pametna i
zelena ulaganja.
Učinkovitost porezne uprave utječe na razinu povjerenja javnosti u sustav.
Porezni obveznici obično imaju više
povjerenja u organizacije koje se smatraju učinkovitima i djelotvornima.
Osim troškova naplate poreza, potrebno je
u obzir uzeti i troškove povezane s plaćanjem poreza. Ti se troškovi često
nazivaju troškovima porezne discipline koji mogu obeshrabriti osnivanje novih
poduzeća, potaknuti sivu ekonomiju,
povećati kršenje propisa i narušiti konkurentnost poduzeća i država.
3.2. Pružanje potpore otvaranju
radnih mjesta i zapošljavanju
Smanjenje poreza na rad može
dovesti do viših razina zaposlenosti, posebno ako visoki troškovi rada
odvraćaju od zapošljavanja (problemi s potražnjom radne snage) ili ako su poticaji
za prihvaćanje posla niski za rad koji se financijski ne isplati (problemi s ponudom
radne snage).
Ciljanim smanjenjima poreza na rad za
osjetljive skupine i skupine kojima je to potrebnije, kao što su osobe s niskim
dohotkom ili primatelji drugog dohotka u kućanstvu, mogu se povećati razine
zaposlenosti i istodobno smanjiti
siromaštvo i socijalna isključenost.
S obzirom na to da samo nekoliko država članica ima dovoljno fiskalnog prostora da
bi mogle razmatrati smanjenje poreza na rad bez uvođenja drugih naknada,
potrebno je razmisliti o tome na koji način
financirati takva smanjenja.
Preusmjeravanje oporezivanja na druge poreze jedno je od mogućih
rješenja. Mogućnost preusmjeravanja oporezivanja ovisi o postojećoj
poreznoj strukturi. Smatra se da
određene vrste poreza ne djeluju u toliko mjeri nepovoljno na rast, kao na primjer
porez na potrošnju, periodički porez na nekretnine i porez za zaštitu okoliša.
Međutim, u novijoj se literaturi iz područja
ekonomije ističe postojanje raznovrsnih
rješenja, neravnomjernih učinaka i razlika u opsegu kratkoročnih i dugoročnih
učinaka. Detaljna izrada strukture
Stranica 11. |
pojedinog poreza jednako je važna barem kao i struktura poreznog sustava.
Ipak, visoke razine oporezivanja rada, u kombinaciji s relativno niskim poreznim
opterećenjem u obliku poreza na potrošnju, periodičkog poreza na
nekretnine i poreza za zaštitu okoliša, mogu upućivati na mogućnost
preusmjeravanja poreza s rada na druga područja. Osim toga, potrebno je
razmotriti distribucijski učinak povećanja
oporezivanja u tim područjima.
3.3. Uklanjanje nejednakosti i promicanje društvene mobilnosti
Oporezivanjem se izgrađuje pravedno društvo, među ostalim na sljedeće načine:
osiguravanjem odgovarajuće
kombinacije prihoda za financiranje državnih rashoda
smanjenjem nejednakosti i/ili
poticanjem društvene mobilnosti i međugeneracijske solidarnosti.
Mjere kao što su jednak pristup
kvalitetnom obrazovanju ili zdravstvenoj skrbi osmišljene su kako
bi se povećala jednakost mogućnosti.
Ti se javni rashodi financiraju iz poreza te je za to potrebna odgovarajuća
kombinacija poreza i stvarna porezna disciplina svih poreznih obveznika.
Osim toga, porezni sustavi i sustavi
naknada mogu biti snažan saveznik u
suzbijanju dohodovne nejednakosti putem preraspodjele dohotka. Važno je
razmotriti društveni učinak poreznih sustava kako bi se ostvarila ravnoteža
između učinkovitosti i pravednosti poreznih struktura, u skladu sa željama
pojedinih država članica.
Oporezivanjem se isto tako mogu
potaknuti određena ponašanja.
Struktura sustava ključan je čimbenik. Osim što obuhvaća oporezivanje dohotka i
novčane naknade, uloga je opće strukture
poreznog sustava9 smanjiti dohodovne nejednakosti i nejednake raspodjele
bogatstva te omogućiti socijalnu koheziju.
Važno je osigurati progresivnost općeg
poreznog opterećenja građana, koje ovisi o njihovu izvoru dohotka, te usklađenost i
djelotvornost poreznog sustava. U idealnom bi se scenariju takvim sustavom
mogle ispraviti tržišne dohodovne nejednakosti ili barem se njime one ne bi
trebale povećati.
3.4. Porezna disciplina
Veća porezna disciplina i osiguravanje
poreznih prihoda za javne politike za
financiranje obrazovanja, zdravstvene skrbi, infrastrukture, obrane itd. ključni su
za izgradnju pravednog društva.
Za suzbijanje poreznih prijevara i utaje poreza ključna je primjena
višestrane strategije10. Bolja provedba i
kontrola važne su, ali je isto tako važno izgraditi povjerenje i razviti kulturu
porezne discipline.
Porezna tijela trebala bi preispitati postojeće politike i pravne okvire ili
osmisliti nove strategije kako bi osigurala
da porezni obveznici, ako je to moguće, dobrovoljno ispunjavaju svoje obveze.
Za sprječavanje prekogranične zlouporabe
oporezivanja i integraciju nacionalnih gospodarstava EU-a potreban je
koordinirani pristup, ne samo putem
europskih inicijativa već i putem koordinacije nacionalnih politika.
4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
4.1. Poticanje ulaganja
Poticanje ulaganja važan je prioritet nedavnih poreznih reformi, posebno u
državama članicama pogođenima krizom. Osim toga, nastojalo se
pojednostavniti oporezivanje u poslovnom
9 Uključujući PDV, porez na nekretnine, porez
na kapitalne dobitke, porez na nasljedstvo, progresivnost poreza na dohodak. 10 O pitanju agresivnog poreznog planiranja i
izbjegavanja plaćanja poreza raspravlja se u posebnom informativnom članku.
Stranica 12. |
okruženju. Međutim, nacionalne vlade mogu u okviru svojih poreznih politika
učiniti više kako bi se potaknula ulaganja.
Većina sustava poreza na dobit trgovačkih
društava potiče poduzeća na dodatno zaduživanje jer je u njima dopušten
porezni odbitak za plaćanje kamata, ali se na isti način ne tretira vlasnički kapital.
Zbog povlaštenog poreznog tretmana dužničkih instrumenata najmanji povrat
prije oporezivanja nužan za isplativost ulaganja („trošak kapitala”) bit će niži za
ulaganja koja se financiraju dugom. Razmjer povlaštenog poreznog tretmana
duga razlikuje se među državama članicama EU-a.
Povlašteni porezni tretman duga dovodi do više razine duga, što
trgovačka društva čini nestabilnijima, a gospodarstva osjetljivijima na krize.
Zbog toga se njime povećavaju rizici za financijsku stabilnost te on često dovodi
do nerazmjerne učestalosti stečaja. On je
posebno problematičan za mlada i inovativna trgovačka društva koja često
nemaju pristup vanjskom financiranju. Ona se nalaze u nepovoljnom položaju
unatoč važnosti njihove uloge za budući rast.
Neka multinacionalna poduzeća iskorištavaju neujednačen porezni tretman
duga i vlasničkog kapitala na način da strateški organiziraju svoj dug kako bi
smanjila svoje ukupno porezno
opterećenje.
Države članice s najvećom razlikom između troškova kapitala za financiranje
vlasničkim kapitalom i zaduživanjem (razmjer povlaštenog poreznog tretmana
duga) jesu Francuska, Malta, Luksemburg, Portugal i Grčka.
Komisija u svojem prijedlogu o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici
poreza na dobit (CCCTB) kao rješenje za smanjenje razlika u povlaštenom
poreznom tretmanu duga predlaže „olakšicu za rast i ulaganje” (AGI).
Njome bi se odobrila porezna olakšica
trgovačkim društvima koja se za financiranje svojih troškova odluče na
povećanje vlasničkog kapitala umjesto na povećanje duga. Smanjenje bi se
izračunalo množenjem promjene vlasničkog kapitala fiksnom stopom koja
se sastoji od nerizične kamatne stope i premije na rizik.
AGI bi se temeljio na snažnim odredbama o suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza.
Njime bi se osiguralo da se na vlasnički kapital primjenjuju iste porezne olakšice
kao i na dug, čime bi se stvorilo neutralnije porezno okruženje koje
pogoduje ulaganjima.
Grafikon 10.: povlašteni porezni tretman duga u odnosu na vlasnički kapital u državama
članicama EU-a, 2016.
0
1
2
3
4
5
6
FR MT LU PT EL ES DE AT NL DK SK SE HR FI EE UK CZ PL HU SI RO LT IE LV BG CY BE IT
Post
otni
bod
ovi
Povlašteni porezni tretman duga 2010. Povlašteni porezni tretman duga 2016.
Stranica 13. |
Izvor: Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW), 2016., Razine efektivnih poreznih stopa izračunane s
pomoću modela Devereux/Griffith: privremeno izvješće za 2016. Projekt za Europsku komisiju.
Napomene: 1. grafikon prikazuje povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava izražen
kao razlika između troška kapitala za novi vlasnički kapital i dužničke instrumente. Troškom kapitala mjeri se
najmanji povrat na stvarno ulaganje prije oporezivanja („granično ulaganje”) nužan kako bi povrat nakon
oporezivanja bio istovjetan povratu na sigurno ulaganje na tržištu kapitala. Centar za europska ekonomska
istraživanja (ZEW) stvarni povrat na sigurno ulaganje najčešće procjenjuje na 5 %; 2. kako bi se u obzir uzele
olakšice koje se u Cipru, Belgiji i Italiji primjenjuju na vlasnički kapital, pretpostavlja se da su u okviru modela
stope tih olakšica jednake tržišnoj kamatnoj stopi. U Cipru i dalje postoji neznatno povlašteni porezni tretman
duga jer se olakšica ne primjenjuje na ulaganja u financijsku imovinu.
Stranica 14. |
Dobro osmišljenim poreznim poticajima za istraživanje i razvoj
potiču se ulaganja u istraživanje i
razvoj te inovacije. Porezne olakšice ili odbici koji se temelje na stvarnim
troškovima istraživanja i razvoja smatraju se dobrom praksom u odnosu na sustave
koji se temelje na ostvarenim rezultatima, kao što su povlašteni porezni sustavi za
patente.
U okviru povlaštenih poreznih sustava za
patente odobravaju se porezne olakšice za rezultate ostvarene aktivnostima u
području istraživanja i razvoja.
Istraživanja upućuju na to da se povlaštenim poreznim sustavima za
patente ne potiče istraživanje i razvoj te
da se oni, umjesto toga, mogu primjenjivati kao instrument premještanja
dobiti, što dovodi do velikih gubitaka prihoda.
Ukupno 25 država članica EU-a trenutačno
primjenjuje porezne poticaje kako bi
potaknule ulaganja u istraživanje i razvoj. U grafikonu u nastavku prikazuju se vrste
poreznih poticaja koje se primjenjuju u pojedinim državama članicama.
Grafikon 11.: broj poreznih poticaja za istraživanje i razvoj u državama članicama EU-a,
2016.
Izvor: Središnja tijela za nabavu (2014.) i ažurirani podaci službi Komisije ako postoje.
Napomene: 1. u Njemačkoj, Estoniji i Finskoj ne postoje porezni poticaji za istraživanje i razvoj; 2. poticaji su
primjenjivi na poreze na dobit trgovačkih društava i poreze na dohodak, doprinose za socijalno osiguranje i
poreze na plaće; 3. grafikon prikazuje isključivo porezne poticaje. Izravna potpora nije uključena.
Porezni poticaji za ulaganja rizičnog
kapitala i ulaganja poslovnih anđela
postaju sve važniji dio kombinacije politika ulaganja i inovacije u EU-u i izvan njega.
Te je porezne poticaje počelo primjenjivati 13 država članica, kako je prikazano u
grafikonu 11.
Premda se ulaganjima rizičnog kapitala i
ulaganjima poslovnih anđela potiče zapošljavanje i povećava produktivnost,
razvoj takvih ulaganja otežan je zbog brojnih čimbenika. Na primjer, ta su
ulaganja vrlo rizična i informacije o njima često su nepotpune. Oporezivanjem se
mogu prevladati te prepreke ulaganjima.
U nedavnom su istraživanju11 u kontekstu unije tržišta kapitala utvrđena poželjna
obilježja koja bi trebalo uključiti u izradu poreznih poticaja za ulaganja rizičnog
kapitala i ulaganja poslovnih anđela. Na primjer, sustavima poreznih poticaja mogli
bi se smanjiti rizici ulaganja u MSP-ove i
novoosnovana poduzeća na način da bi im se unaprijed nudili porezni odbici ili
11 PWC & IHS (2017.), Effectiveness of tax
incentives for venture capital and business angels.
0
1
2
3
4
UK
BE
DK IT PL EL CY
LV LT HU
RO SI BG CZ IE ES FR MT
PT
NL
LU HR SK AT SE DE EE FI
Porezne olakšice Veće naknade Brža amortizacija Povlašteni porezni sustavi za patente
Stranica 15. |
olakšice za gubitke na povoljnoj osnovi. Porezne olakšice za kapitalne dobitke
povezane su s učinkom te bi se njima
promicala kvaliteta ulaganja.
Grafikon 12.: broj poreznih poticaja za ulaganja rizičnog kapitala i ulaganja poslovnih anđela
koje nude države članice EU-a i države izvan Europe.
Izvor: PWC & IHS (2017.), Effectiveness of tax incentives for venture capital and business angels, Final report.
Studiju je naručila Europska komisija.
Napomena: kombinacija politika obuhvaća više vrsta poticaja. U grafikonu je prikazana situacija u svakoj državi
31. listopada 2016. Otada su uvedeni dodatni novi porezni tretmani u Cipru i Mađarskoj.
I dalje postoje velike razlike u
troškovima ispunjavanja poreznih obveza među državama članicama EU-
a. Složenost poreznih sustava, visoki troškovi ispunjavanja poreznih obveza i
nepostojanje porezne sigurnosti umanjuju potencijal proizvodnih resursa te su
prepreke za poslovanje i ulaganja. Visoki troškovi ispunjavanja poreznih obveza
posebno utječu na MSP-ove.
Troškovi ispunjavanja poreznih obveza
uglavnom nastaju zbog vremena koje se utroši na njihovo ispunjavanje i nisu
izravni troškovi, kao što su knjigovodstveni troškovi.
U grafikonu 12. prikazan je broj sati koji poduzeće srednje veličine mora godišnje
utrošiti na ispunjavanje svojih poreznih obveza. Utrošeno vrijeme obuhvaća sate
potrebne za obradu poreza na dobit trgovačkih društava, poreza na dodanu
vrijednost i poreza na zaposlenike,
uključujući poreze na plaće i doprinose za socijalno osiguranje. Vrijeme potrebno
takvim poduzećima za ispunjavanje poreznih obveza može poslužiti kao dobar
pokazatelj visine troškova ispunjavanja poreznih obveza u nekoj državi.
Kako bi se poboljšalo poslovno okruženje, porezne je sustave moguće reformirati na
tri načina:
1. pojednostavniti i smanjiti porezne
obveze, posebno za mlade poduzetnike i mala poduzeća
2. proširiti raspon e-usluga i učiniti ih dostupnima na jedinstvenim
sučeljima 3. podići svijest poslovnih poreznih
obveznika te ih informirati i obučavati kako bi poštovali
porezna pravila putem kanala kao
što su društvene mreže.
Iskorištavanje novih inovativnih poslovnih modela važno je kako bi se
osigurala održivost poreznih sustava u budućnosti. Države članice EU-a sve se
više oslanjaju na digitalnu integraciju kako
bi olakšale ispunjavanje poreznih obveza te ih se potiče da nastave
pojednostavnjivati i pojašnjavati primjenu poreznih pravila u okviru ekonomije
0
1
2
3
4
5
6
7
FR UK
BE IT PT ES DE IE
MT PL
RO SI SE AU CA TR IL KR
US JP
Bro
j pro
gram
a
Porezne olakšice Oslobođenje od poreza Smanjenje poreza Olakšice za gubitke Kombinacija politika
Stranica 16. |
suradnje. Osim toga, potiče ih se na olakšavanje i poboljšanje načina naplate
poreza iskorištavanjem mogućnosti
platformi za suradnju, koje se potiče na suradnju s nacionalnim tijelima.
Grafikon 13.: broj sati koji srednje poduzeće mora godišnje utrošiti na ispunjavanje svojih poreznih obveza, 2012. i 2015.
Izvor: Svjetska banka (2016.), Doing Business 2017: Equal Opportunities for All. Washington: Svjetska
banka.
4.2. Pružanje potpore otvaranju
radnih mjesta i zapošljavanju
Proteklih su godina brojne države
članice EU-a smanjile ukupno oporezivanje rada. Nekoliko je država
članica smanjilo poreze na rad za osobe s niskim dohotkom i posebne skupine, a
povećalo poreze na rad za skupine s višim dohotkom.
Međutim, nema jasnog trenda koji pokazuje na koji su način financirana ta
smanjenja poreza.
Pri određivanju drugih izvora prihoda
važno je razmotriti i potencijalno regresivne distribucijske učinke povećanja
oporezivanja u tim područjima.
Grafikon u nastavku prikazuje prihode od
poreza na potrošnju kao postotak BDP-a za svaku državu članicu EU-a. Prikazuje se
i implicitna porezna stopa za potrošnju u državama članicama EU-a koja se definira
kao omjer prihoda od svih poreza na potrošnju i izdataka za krajnju potrošnju
kućanstava.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
BG
HU PL SI PT IT CZ
DE
HR EL SK LT LV RO BE ES MT
FR AT
DK CY SE NL
UK FI EE IE LU
Sati
2012. 2015.
Stranica 17. |
Grafikon 14. prihodi od poreza na potrošnju i implicitna porezna stopa za potrošnju, u razdoblju 2010. – 2015.
Izvor: Europska komisija (2017.), Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji: izdanje iz 2017., na temelju
Eurostatovih podataka.
Napomena: implicitna porezna stopa za potrošnju nije dostupna za Hrvatsku.
Periodičko oporezivanje nekretnina još je jedna vrsta oporezivanja kojom se
može neutralizirati smanjenje oporezivanja rada.
Grafikon u nastavku prikazuje prihode od periodičkog poreza na nekretnine kao
postotak BDP-a za svaku državu članicu EU-a.
Periodički porez na nekretnine i dalje je nizak u većini država članica EU-a te
postoji prostor za njegovo povećanje.
U državama članicama u kojima se postojeći sustavi oporezivanja nekretnina
uvelike oslanjaju na poreze na promet nekretninama, unutarnjim
preusmjeravanjem s poreza na poreza
na promet nekretninama na periodičke poreze mogla bi se povećati
učinkovitost12. Detaljnu je analiza dostupna u
tematskom informativnom članku o tržištu nekretnina.
12 Porezima na promet nekretninama često se odvraća od transakcija kojima bi se djelotvornije
raspodijelile nekretnine, što dovodi do slabljenja tržišta. Ti porezi negativno utječu i na mobilnost radne snage s obzirom na visoke transakcijske troškove koji nastaju zbog mijenjanja nekretnine.
0
5
10
15
20
25
30
35
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20H
R
HU DK
LU SE FI EE SI NL
CZ IE BG AT
BE
FR RO DE
MT PL
LV SK EL UK IT PT LT CY ES
u %
% B
DP
-a
Prihodi od poreza na potrošnju 2015. -ls Implicitna porezna stopa za potrošnju, 2015. -ds
Stranica 18. |
Grafikon 15.: prihodi od poreza na nekretnine kao postotak BDP-a, 2015.
Izvor: Europska komisija (2017.), Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji: izdanje iz 2017., na temelju
Eurostatovih podataka.
Napomena: Podaci ne obuhvaćaju porez na dohodak od imputirane najamnine.
Treća vrsta oporezivanja kojom se može
neutralizirati smanjenje poreza na rad jest porez za zaštitu okoliša, koji isto
tako može pridonijeti pravednosti tako što se određuju cijene za negativne
vanjske učinke na okoliš, kao što su onečišćenje ili druge štetne aktivnosti, i
potiču promjene ponašanja.
Grafikon u nastavku prikazuje prihode od
poreza za zaštitu okoliša (poreza na energiju, promet, onečišćenje i resurse)
kao postotak BDP-a.
Prihodi od poreza za zaštitu okoliša
neznatno su se povećali kao udio u BDP-u od 2010., ali su se neznatno smanjili
kao udio u ukupnom oporezivanju.
Prihodi od poreza za zaštitu okoliša u
prosjeku čine 2,4 % BDP-a i oko 4,1 % u Hrvatskoj (državi članici s najvećim
udjelom tih prihoda u odnosu na BDP).
Promjene u prihodima od poreza za
zaštitu okoliša nastaju ne samo zbog promjena poreznih stopa, već i promjena
porezne osnovice. U istom je razdoblju zabilježen pad bruto domaće potrošnje
energije i potrošnje konačne energije.
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
FR EL IT ES CY
PT SE IE
HU DE LT EE AT
HR
u%
BD
P-a
Periodički porezi na nekretnine Drugi porezi na nekretnine
Stranica 19. |
Grafikon 16.: prihodi od poreza za zaštitu okoliša, 2015.
Izvor: Europska komisija (2017.), Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji: izdanje iz 2017., na temelju
Eurostatovih podataka.
Napomena: porezi za zaštitu okoliša podijeljeni su na četiri glavne kategorije: energiju, promet, onečišćenje i
resurse. Porezi na energiju obuhvaćaju poreze na energente koji se upotrebljavaju za potrebe prometa i
nepokretnih objekata. Porezi na promet obuhvaćaju poreze povezane s vlasništvom i uporabom motornih vozila.
Obuhvaćaju i poreze na drugu opremu za prijevoz, kao što su zrakoplovi, i poreze na povezane usluge prijevoza.
Porezi na onečišćenje obuhvaćaju poreze na izmjerene ili procijenjene atmosferske emisije (osim poreza na
emisije ugljičnog dioksida), vodu, gospodarenje otpadom i buku. Porezi na resurse uključuju sve poreze
povezane s vađenjem ili upotrebom prirodnih resursa.
4.3. Uklanjanje nejednakosti i
promicanje društvene mobilnosti
Oporezivanjem se mogu smanjiti
nejednakosti i pružiti potpora društvenoj mobilnosti, i to prethodnom distribucijom
ili ponovnom distribucijom odnosno ispravljanjem ili poticanjem određenih
ponašanja.
U Europi su zastupljeni različiti društveni
modeli i iznos javnih sredstava potrebnih za njihovo financiranje razlikuje se.
Pri pribavljanju sredstava dostatnih za
financiranje javnih rashoda trebalo bi osigurati:
1. odgovarajuću kombinaciju poreza, s obzirom na ulaganja i mogućnosti
zapošljavanja i
2. ravnopravno sudjelovanje svih
članova društva.
Porezni sustavi država članica EU-a
razlikuju se u pogledu poreznih stopa i odabira aktivnosti koje se oporezuju.
U grafikonu 17. prikazana je struktura
oporezivanja po gospodarskoj funkciji u državama članicama EU-a, iz koje su očite
razlike među državama članicama.
Oporezivanje kapitala može se smatrati
odgovarajućim sredstvom za pravednije pružanje prilika i ravnomjerniju raspodjelu
bogatstva, uzimajući u obzir i učinkovitost.
Međutim, postoje praktične poteškoće pri
osiguravanju ispunjavanja poreznih obveza u pogledu oporezivanja kapitala.
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
HR
DK SI EL IT NL
MT
CY FI BG EE LV PL
HU
UK PT
RO AT SE FR BE
CZ
DE IE ES LU LT SK
EU-2
8
u%
BD
P-a
Stranica 20. |
Grafikon 17.: struktura porezne osnovice po gospodarskim funkcijama, 2015.
Izvor: Europska komisija (2017.), Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji: izdanje iz 2017., na temelju
Eurostatovih podataka.
Napomena: za potrebe ovog grafikona oporezivanje „kapitala” obuhvaća sve kategorije koje nisu klasificirane
kao rad ili potrošnja.
Progresivno oporezivanje osobnog
dohotka važna je mjera redistribucije sustava poreza i naknada. U grafikonu
u nastavku prikazuje se stupanj progresivnosti oporezivanja dohotka
usporedbom poreznog opterećenja rada osoba s visokim i niskim dohotkom.
Stupanj progresivnosti teoretska je vrijednost koja se temelji na standardnim
stopama te on ne uzima u obzir porezne prijevare, izbjegavanje plaćanja poreza ili
utaju poreza.
Progresivnost sustava poreza na dohodak,
a posebno poreznog opterećenja osoba s
niskim dohotkom važna je i za otvaranje
novih radnih mjesta, što može pridonijeti smanjenju siromaštva i socijalne
isključenosti.
Irska, Francuska, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska imaju najprogresivnije
sustave poreza na dohodak od rada.
Sustavi poreza na dohodak od rada u Mađarskoj, Bugarskoj i Latviji najmanje su
progresivni.
Grafikon 18.: stupanj progresivnosti oporezivanja dohotka od rada u državama članicama EU-a, 2016.
Izvor: baza podataka Europske komisije o pokazateljima poreza i naknada, na temelju podataka OECD-a.
Napomena: 1. podaci o poreznom opterećenju rada odnose se na jednog primatelja dohotka bez djece; 2. ne
postoje noviji podaci za Cipar; 3. države su silazno poredane s obzirom na razliku omjera poreznog opterećenja
0
20
40
60
80
100
SE AT
DE
NL
BE
FR SK FI DK SI EE CZ IT ES LV LT LU HU IE PT PL EL HR
UK
RO CY
BG
MT
EU-2
8
% B
DP
-a
Rad Kapital Potrošnja
0
10
20
30
40
50
60
70
IE UK LU BE IT ES SI HR DK DE CZ RO LV HU
EU-2
8
Porezno opterećenje rada od 50 % prosječne plaće
Porezno opterećenje rada od 167 % prosječne plaće
Stranica 21. |
rada koje iznosi 167 % prosječne plaće i poreznog opterećenja rada koje iznosi 50 % prosječne plaće; 4. podaci
za 2016. još nisu dostupni za Maltu, Hrvatsku, Litvu, Rumunjsku, Bugarsku.
U grafikonu u nastavku prikazana je funkcija korekcije sustava poreza i
sustava naknada na temelju usporedbe
Ginijeva koeficijenta tržišnog dohotka i Ginijeva koeficijenta raspoloživog dohotka
(u apsolutnom i relativnom smislu).
Iz nje se vidi da, iako se sustavima poreza i naknada pridonosi suzbijanju
dohodovne nejednakosti u svim državama
članicama EU-a, postoje razlike u razmjeru njihova učinka.
Dohodovna nejednakost i dalje je velika u određenim državama članicama EU-a,
uključujući neke u kojima je učinak
redistribucije poreza i naknada relativno nizak.
Najsnažniji učinci redistribucije, izraženi
kao relativno smanjenje Ginijeva indeksa, zabilježeni su u Finskoj, Belgiji i Danskoj.
Grafikon 19.: funkcija korekcije sustava poreza i sustava naknada u državama članicama EU-
a
Izvor: Eurostat, 2016.
Napomena: 1. razlika između Ginijevih koeficijenata za tržišnu dohodovnu nejednakost (tj. prije oporezivanja i
dodjele naknada) i nejednakost raspoloživog dohotka (tj. nakon oporezivanja i dodjele naknada). Podaci o
dohotku prilagođeni su veličini kućanstva (izjednačavanje); 2. podaci za 2016. nisu dostupni za Irsku, Italiju i
Luksemburg te su umjesto njih upotrijebljeni podaci za 2015.
4.4. Ispunjavanje poreznih obveza13
Prisilna naplata poreza i dalje je ključan instrument kojim se osigurava veća
pravednost poreznih sustava. Ona se temelji na primjeni svih ovlasti javnih
tijela kako bi se porezne obveznike prisililo da postupe ispravno. To podrazumijeva
prekograničnu suradnju, djelotvorne revizije i pristup informacijama i
obavještajnim podacima te postupke za
brzu naplatu.
13 Agresivno porezno planiranje i izbjegavanje
plaćanje poreza teme su zasebnog tematskog članka.
Nadalje, ključno je promicanje
povjerenja i transparentnosti te kulture porezne discipline putem
različitih sredstava:
djelotvornim informiranjem poreznih
obveznika o vrijednosti koja se ostvaruje prihodima od poreza;
praćenjem uspješnosti poreznih tijela i objavom njihovih rezultata
poticanjem poreznih obveznika na
etičnije ponašanje pri plaćanju poreza, objašnjavanjem važnosti ravnopravnog
plaćanja poreza svih članova društva koristeći se komunikacijskim
sredstvima i obrazovnim kampanjama; te bi mjere trebale biti
posebno usmjerene na mlade ljude, tj. buduće porezne obveznike
0
5
10
15
20
25
30
IE FI BE
DK
AT EL UK SI
HU DE
CZ
PT SE NL
FR HR
RO LU IT ES MT PL
SK LT CY EE BG LV
EU-2
8
Sman
jen
je G
inije
va in
de
ksa
Smanjenje Ginijeva indeksa u apsolutnoj vrijednosti
Stranica 22. |
suradnjom s poduzećima radi veće porezne discipline i primjene saznanja
bihevioralne ekonomije kako bi se
porezne obveznike potaknulo da postupe ispravno u danom trenutku.
U razdoblju 2016. – 2017. države članice
EU-a nastavile su poduzimati mjere za poboljšanje svojih sustava, čime se
nastavlja trend zabilježen prethodnih godina.
Međutim, unatoč reformama i postignutom napretku, porezne prijevare i utaje poreza
i dalje su veliki izazov za Europu. Stoga je borba protiv utaje poreza i dalje prioritet
Komisije, na što upućuju brojne inicijative u tom području.
Jedna je od tih inicijativa modernizacija sustava PDV-a, koja pridonosi suzbijanju
prijevara. Komisija će 2017. i 2018. donijeti sveobuhvatan paket o reformi
sustava PDV-a kako bi spriječila sve veći rizik od porezne prijevare i
pojednostavnila obveze plaćanja PDV-a za
poduzeća te državama članicama pružila veću fleksibilnost pri određivanju koje bi
proizvode trebalo oporezivati po nižim stopama.
5. KORISNI IZVORI
Europska komisija, Porezne politike u
Europskoj uniji: istraživanje za 2017., u pripremi.
Europska komisija, Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji:
izdanje iz 2017., Luksemburg, 2017.
Datum: 28. 9. 2017.
