TEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

TEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJIProf. dr. sc. Zlatko Lackovi" Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet u Osijeku 3" 000 Osijek, Vratnika 8, Hrvatska Telefon 09" 224 072" Faks 03" 377 94" e-mail zlackovic@gfos.hr Saetak U lanku su obraeni neki bitni elementi poslovne logistike u procesu proizvodnje. U tom smislu se posebna pozornost poklanja uinkovitosti procesa. Zato se osobito obrauje nabava i kontrola proizvodnih inputa, te priprema i trokovi proizvodnje. Kao bitan element procesne logistike utvruje se kvaliteta proizvoda i osoblja u procesu proizvodnje, te koritenje informacijskih tehnologija. Kljune rijei: logistika, proizvodnja, proces, priprema, kvaliteta. Summary This paper considers some significant elements of the business logistics in the production process. Particular attention is given to the effectiveness of the mentioned process. That is the reason why this paper specially considers supply and controlling of the manufacturing inputs,

as well as their preparing and costs of the production. As an important element of the business logistics in this paper is determined the quality of the product and personnel in the manufacturing process as well as the utilization of the information technologies. Key words: logistics, manufacturing, process, preparation, quality. Zlatko Lackovi 2"6 $. UVOD Razmatranje logistike u proizvodnim, osobito u procesnim poduzeima je svakako imperativ vremena. To se, posebice, odnosi na gospodarske sustave sa zastarjelim i nekonkurentnim tehnologijama kao to je to sluaj sa gospodarstvima u zemljama koje jo uvjek prolaze tranzicijske porocese. Proizvodnja moe biti uspjena ako zadovoljava potrebe kupaca i uspjeno konkurira na globalanom tritu. Osim toga, svako nacionalno gospodarstvo mora temeljiti svoj razvoj na proizvodnji. Suvremena proizvodnja je sve kompleksnija glede sudjelovanja tehnologije ili proizvodnih postupaka odnosno operacija. U kompleksnoj procesnoj proizvodnji logistika je posebno vana. Naime, logistika u proizvodnji je najvie povezana sa alokacijom inputa, a u prvom redu reprodukcijskog materijala i opreme za ugradnju. Uinkovita se logistika temelji na

suvremenoj informatikoj tehnologiji. Imajui u vidu da u procesnoj industriji do punog izraaja dolazi kvaliteta postupaka, posebna pozornost je potrebna kod pravovremenosti i koliinskom sadraju prilikom alokacije inputa u samoj proizvodnji. Proizvodni proces e biti uinkovit ako se obave i prethodne radnje koje poinju sa nabavom. Ve prilikom nabave je potrebna velika koordinacija sa pripremom, sklsditem i osobito proizvodnjom. Priprema proizvodnje je takoer bitni dio logistikog proizvodnog sustava. Kvaliteta pripreme ovisi ve o razvoju proizvoda kojim su definirani svi tehniki, komercijalni i financijski gabariti. U sklopu logistike u proizvodnji posebno je vano pitanje kvalitete ne samo proizvoda nego i postupaka, pripreme, nabave, te same proizvodne i informatike tehnologije. 2. POSEBNOSTI PROCESNE PROIZVODNJE Organizacija procesne proizvodnje je sustav s velikim brojem operacija koje su izvorite visokih trkova.To proizlazi iz kompleksa koji zapoinje nabavom a nastavlja se kontrolom materijala i pripremom, te konanom raspodjelom po odreenom programu na pojedine operacije. Sve je to kontrolirano kako bi se ostvarila kvaliteta ne samo proizvoda nego i cijeloga procesa ali uz optimalane trokove. Razmatranje proizvodne odnosno procesne logistike polazi od analize same procesne proizvodnje. Poznati su tipovi proizvodnje:

pojedinana proizvodnja. serijska proizvodnja. masovna proizvodnja.TEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

2"7 kontinuirana ili procesna proizvodnja. U idealnom sluaju svaka od navedenih vrsta proizvodnje moe imati elemente procesa. Ako bismo ulazili u kompleksniju analizu, onda bismo usporedna obiljeja pojedinih vrsta proizvodnje mogli prikazati kao na slici ". Slika ". Glavne razlike izmeu proizvodnih sustava

Izvor: Fraidoon,M.,("998):Engineering Management, Harlow,England :Addison Wesley Langoman, str.407.

Posebnosti procesne proizvodnje su, prije svega, njezino vrijeme izgradnje i vrijeme izvoenja procesnih operacija. Vrijeme izgradnje se sastoji od modeliranja i memoriranja operacija uz pomo informacijskih tehnologija. U vremenu izvoenja je bitna organizacija i kontrola ." Osnovno je obiljeje procesa veleki broj i kompleksnost operacija.Proizvodne operacije imaju svoje posebne znaajke:2 proizvodni postupci, kao to su nabava, organizacija proizvodnje i kontrola zaliha, esto se temelje na raunalnim sustavima te uVie o tome u radu: Weske,M.("998): Business Process Management, Potsdam,"

Germany:Springer Verlag, str306 2Fraidoon, M.,("998): Engineering Management, Harlow, England,: Addison Wesley Langoman, str.396.

Zlatko Lackovi 2"8 modernim proizvodnim operacijama informacijske tehnologije imaju znaajnu ulogu; proizvodni sustavi su angairani u svrhu proizvodnje dobara ili usluga i zato moraju biti u stanju odgovoriti zahtjevu za koliinom izlaznih proizvoda, ali i zahtjevu za proizvodnjom vie proizvoda (mix); upravljanje materijalima pokriva proces ulaska i izlaska materijala iz tvornice; upravljanje ljudskim resursima je posebice vano, jer zaposlenici u proizvodnoj jedinici posjeduju irok spektar kvalifikacija i upravljanje takvom raznolikom grupom ljudi zahtjeva iznimnu vjetinu.; upravljanje kvalitetom je danas nezaobilazan zahtjev i potreba svake proizvodnje. Trendovi u proizvodnji odnose se na skraivanje vremena isporuke i smanjenje veliine serije. Proizvodnja se esto odvija tako da se ekaju narudbe prije nego to se pokrenu materijali, kapaciteti i ljudstvo. Osobito su bitne informacije o narudbama kupaca, a na temelju istraivanja trita. Narudbe kupaca i predvianja prodaje predstavljaju inpute za planiranje proizvodnje. Na temelju saznavanja koliine gotovih

proizvoda i nedovrenih proizvoda, kontrolira se razina proizvodnje, a informacijama se hrani i nabava kao bi se omoguio potreban ulaz sirovina. 3. LOGISTIKA U PROIZVODNOM PROCESU 3.$. Temeljni elementi proizvodne logistike Prema ve poznatoj definiciji logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koje proizlaze iz ciljeva poduzea a odnose se na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u transakcijskom procesu poduzea.3 Prema navedenom izvoru u logistiku proizvodnje spadaju, izmeu ostalog: razmatranja: proizvoditi ili kupovati,zajedniki sa nabavom, strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima, planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom, uobliavanje fizikog i informatikog toka kroz proizvodnju. Logistika je u ovom sluaju koncept koji obuhvaa tok robe od opskrbljivaa, kroz proizvodno postrojenje i van do kupaca. Ovdje trebaSegetlija, Z.(2002): Temelji poslovne logistike, Osijek: Ekonomski fakultet, str."". TEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI3

2"9 posebno pripomenuti da se razmatra funkcija logistike u procesnoj organizaciji. To znai da logistika treba pokriti aktivnosti dobave reprodukcijskog materijala, distribucija u samom procesu proizvodnje i u nekim prilikama i isporuku kupcima. Dakle, logistika pokriva mnoga

podruja unutar proizvodne okoline kao to su: nabava, prihvat robe, poluproizvodi, kontrola zaliha, skladitenje gotovih proizvoda i distribucija do kupaca. U to je ukljueno nekoliko tehnika kao: upravo na vrijeme (JIT) i planiranje potreba materijala (MRP). Mnogo je stvari koje treba uzeti u obzir prilikom nabave. To ukljuuje specifikacije na osnovu kojih se materijali ili komponente kupuju, cijenu proizvoda i popust zbog koliine, vrijeme i nain dostave, nain plaanja i neke klauzule o penalima. Prema slici 2 vidi se da proces kree od nabave preko skladita i pripreme u proizvodnju. U proizvodnom procesu (PR) se vri kontrola kvalitete (Q) uz potporu informacijskih tehnologija (IT). Prema tome, logistika je sastavljena od nekoliko posebnih procesa koji sudjeluju u optimalizaciji proizvodnog procesa. Slika 2. Mjesto logistike u procesnoj proizvodnji

3.2. Nabava Treba imati u vidu da trokovi materijala po jedinici, osobito u procesnim industrijama, esto dostiu visok postotak ukupne cijene proizvoda. U modernoj tehnolokoj industriji ovaj trend je uzlazan. Udio vrijednosti reprodukcijskog materijala koje poduzea kupuju u ukupnom proizvodu raste, a udio vrijednosti jedinica proizvedenih u kui pada LO N A B A V A S K L A D I T E P R I P R E M A PR Q GIS TI KA

i IT

Zlatko Lackovi 220 zajedno sa reijskim trokovima povezanim sa tim aktivnostima.Zbog toga znaenje logistike nabave raste. Slika 3. pokazuje jedan pristup nabavi gdje vie slubi sudjeluje u nabavnom procesu.To se dogaa kada je poduzea u ovisnosti o dobavljaima. Kompleks nabave itekako poveava trokove koji se mogu smanjiti osiguranjem dugorone suradnje sa dobavljaima. Cilj suradnje je osigurati dobavljae koji e paljivo raditi i brzo mijenjati plan i tehnologiju kako bi zadovoljili promjenjive potrebe kompanije. Odnos izmeu kompanije i dobavljaa treba biti partnerski. Dobavlja treba suraivati sa projektnim timom poduzea kako bi razvijao nove proizvode Slika 3. Tok proizvodnje i informacija unutar postrojenjaIzvor: Fraidoon, M.,("998):Engineering Management, Harlow,England :Addison Wesley Langoman, str.4"6.

Snienje reijskih trokova, moe se osigurati samo poveanjem vrijednosti kupljenih proizvoda, odnosno kooperantske proizvodnje inputa, kako to pokazuje slika 4.TEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

22" Slika 4. Trend u sadraju proizvodaIzvor: Fraidoon,M.,("998):Engineering Management, Harlow, England: Addison Wesley Langoman, str.4"7.

Proizvoai su esto nervozni zbog kupovine kritinih komponenti od jednog, malog dobavljaa. Meutim, to je esto najbolja metoda koja osigurava kontinuitet opskrbe. U cilju uinkovite logistike proizvoa mora suraivati sa dobavljaem koji treba raditi kao nastavak kompanije. Proizvoa moe suraivati sa dobavljaem u svrhu poboljanja cjelokupne kvalitete. Na taj nain proizvoa moe eliminirati mnoge svoje unutarnje inspekcije i kontrole koje je obavio dobavlja. Utedu je mogue podijeliti sa dobavljaem tako da oba subjekta imaju koristi od suradnje. 3.3. Kontrola materijala Skladite s kontrolom materijala ima veliku ulogu u ostvarivanju uinkovite logistike u procesnoj proizvodnji. S obzirom da je poznati cilj skladita da bude to manje, logistiki se posebna pozornost posveuje kontroli materijala. Uobiajeno se koriste dva sustava za kontrolu toka materijala unutar tvornice: upravo na vrijeme (JIT), i planiranje potreba materijala (MRP), kako to pokazuje slika 5. Oba sustava su dostupna u obliku raunalnih programa koje proizvode nekoliko proizvoaa. Sustavi ukljuuju vie od informacijske tehnologije i

zahtijevaju temeljne promjene u nainu na koji poduzee vodi svoje poslovanje.Tehnika planiranja je ona u kojoj se zalihe koje dri Zlatko Lackovi 222 poduzee mjere u obliku sati proizvodnje, a ne u danima ili mjesecima. Razvijena je bliska poslovna suradnja izmeu poduzea i njegovih dobavljaa tako da se materijali i komponente dostavljaju onda kada su potrebni i idu direktno od postrojenja opskrbljivaa do postrojenja proizvoaa. Trokovi koji nastaju zbog rukovanja i skladitenja proizvoda su minimalni iako je povean rizik koji kanjenje dostave ima na proizvodnu liniju. MRP je metoda naruivanja i organiziranja materijala koji su potrebni u proizvodnji. Ovo je sad proireno na druga podruja izvan materijala i esto se naziva sustav upravljanja proizvodnjom i zalihama, a JIT JE alat za planiranje i kontrolu zaliha i kapaciteta u proizvoakim kompanijama. On povezuje dnevne zadatke svih funkcija unutar organizacije sa cjelokupnim okvirima i planovima i na taj nain ima pregled cjelokupnog rada, odnosno povezuje navedene tehnike. Slika 5. Primjer planiranja i naruivanja materijalaIzvor: Fraidoon,M. ("998): Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.4"5.

MRP program omoguuje komercijalnu pomo u predvianju zaliha, toka novca, plaa, obrade prodajnih narudbi, obrade nabavnih narudbi, skladitenja poluproizvoda, planiranja materijala i kapaciteta. On omoguuje mjerenje napredovanja na osnovi plana. Jedna od kljunih funkcija kontrole materijala je minimiziranje koliina zaliha materijala, poluproizvoda i dovrenih proizvoda. Viak zaliha vee kapital koji se moe korisno upotrijebiti drugdje u poslovanju. Nije vie dovoljno moi biljeiti koliinu zaliha koje se dre u proizvodnom postrojenju, negoTEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

223 sustav mora biti u mogunosti predvidjeti razinu prodaje i upravljati zalihama tako da se nivo zaliha odrava na minimumu. 3.4. Priprema proizvodnje U procesnoj proizvodnji priprema proizvodnje ima kljuni utjecaj na cijenu proizvoda i vrijeme potrebno da doe na trite to konano moe utjecati na njegov trini udio i anse da proizvod uspije. Proizvodnja poinje ve prilikom razvoja proizvoda gdje se unose zahtjevi u cilju uinkovite logistike. Ovo je poznato kao projektiranje za proizvodnju, a moe se nazvati i logistiko projektiranje. Strunjaci u sklopu pripreme trebaju iskoristiti prednosti postrojenja kao to je automatizacija da bi poboljali uinkovitost procesa, smanjili trokove dijelova, smanjili potrebnu koliinu novih alata i smanjili poluproizvode i trokove

rukovanja njima. To zapravo znai da se strunjaci iz pripreme i proizvodnje sve vie inkorporiraju u slube razvoja proizvoda. U tome im izuzetno pomau informacijske tehnologije. Naime, raunalni projektantski alati koji sadravaju proizvodna pravila pomau projektantima, ali za maksimalan uinak u projekt treba biti ukljuena i proizvodnja. Osim toga, projektanti moraju razumjeti proizvodni proces i njegova ogranienja. U cilju stimulacije razvojni strunjaci se trebaju ocjenjivati na osnovi komercijalizacije proizvoda, a ne na osnovi brzine zavretka projekta. Slika 6. prikazuje funkcije koje se ukljuuju u tipino projektiranje za proizvodnju. Veina funkcija kao to su marketing, projektiranje i proizvodnja su ukljueni u fazu zahtjeva na proizvod. Vano je da su i dobavljai ukljueni u ovu i kasniju projektantsku fazu budui da cijenu finalnog proizvoda u velikoj mjeri odreuju materijali i komponente koje se kupuju pa je vano da se oni izaberu zajedno sa opskrbljivaima. U svakoj fazi procesa projektiranja za proizvodnju se trebaju uvaiti zahtjevi kupaca. Ako oni nisu zadovoljeni, tada proizvod nee biti uspjean ma kako uinkovito bio proizveden.

Zlatko Lackovi 224 Slika 6. Funkcije koje se ukljuuju u pripremu proizvodnje

Izvor: Fraidoon,M.,("998): Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.4"9.

3.5.Upravljanje kvalitetom Uz pojam kvalitete se veu razne definicije. Taj termin se upotrebljava za proizvode ili usluge koji udovoljavaju oekivanjima kupaca, ali vrijedi i interno za poduzee. Politika kvalitete moe se, dakle, odnositi na ukupno poslovanje, ali kvaliteta proizvoda ili uslugaTEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

225 mora biti predmet posebnog razmatranja. Kada su u pitanju proizvodi ili usluga onda treba imati u vidu sljedee elemente kvalitete: 4 uinak, svojstva, povezanost, trajnost, cijena, korist, izgled . Kupac mora imati osjeaj da proizvod ili usluga vrijedi novca kojeg je on izdvojio. Dakle, kupac je konaan sudac kvalitete, a poduzea moraju

imati pojedince ili timove sa zadaom da poboljaju kvalitetu i predloe planove koji e poticati inovacije i promjene. Formalno, odjel kvalitete je zadran, ali u mnogo manjem obimu izvravajui savjetniku funkciju. U svakom sluaju upravljanje kvalitetom utjee na ukupnu uinkovitost poduzea i sastavni je dio logistikog sustava u procesnoj industriji. U sklopu proizvodnje je osobito vana kvaliteta materijala koji se nabavljaju, isto kao i kvaliteta jedinice koja je izgraena u kui.. U prolosti je naglasak stavljan na kupovanje po najnioj cijeni i upotrebu unutarnjih inspekcija i jednostavnih testiranja kako bi se kontrolirala kvaliteta kupljenih materijala. Ovo se pokazalo kao vrlo skupo pa se umjesto inspekcije od dobavljaa trai certifikat usklaenosti. Na taj nain se zahtjev za kvalitetom kupljenih proizvoda premjestio od postrojenja proizvoaa na postrojenje opskrbljivaa. Poduzea su dola do spoznaje da je kvaliteta jedno od najdjelotvornijih i najmonijih oruja u borbi s konkurencijom i kod proizvoda i kod usluga. Kvaliteta treba biti nain razmiljanja i jednom kada se prihvate nii standardi oni ubrzo postanu norma u organizaciji. Slika 7. prikazuje ravnoteu kvaliteta-trokovi. Kada se uvodi sustav kvalitete pojavljuju se slijedei trokovi: trokovi prevencije kao npr. kvalitetna obuka za osoblje, provjeravanje kvalitete i interno i kod opskrbljivaa, razvoj

procesa i procedura kvalitete. trokovi nastali zbog odravanja kvalitete putem procjenjivanja, inspekcija i testiranja robe u postrojenju i robe koja se kupuje.Kelly,J.M. ("997): Upravljanje ukupnom kvalitetom, prijevod, Zagreb: Potecon, str.22.4

Zlatko Lackovi 226 Trokovi koji nastaju zbog toga to se proces ne odvija kvalitetno (poznati i kao trokovi nekvalitete) premauju trokove uvoenja kvalitete to je prikazano na slici 7. U trokove nekvalitete su ukljueni trokovi dorade robe i karta, garancijskih popravaka i zamjene neispravne robe te vrlo ozbiljni trokovi zbog gubitaka kupaca. Slika 7. Odnos kvaliteta trokoviIzvor: Fraidoon,M.,("998):Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.423.

Dobar sustav upravljanja kvalitetom mora teiti k ciljevima za poboljanja kao to su stimulacija i mjera napredovanja. Ciljevi, primjerice, mogu biti smanjenje karta u postrojenju, smanjenje garancijskih reklamacija. Dakle, treba teiti jednom permanentnom poboljanju kvalitete za to je potreban informacijski sustav koji e skupljati i analizirati ove podatke te pratiti njihovo kretanje. 3.6. Informacijska potpora

Poduzea su u prolom desetljeu uloila u informacijske sustave u svim podrujima, od projektiranja, proizvodnje, prodaje do marketinga. Menaderi su upoznati sa osnovnim informatiki baziranim sustavima kao to je obrada teksta, softveri za prezentaciju i za tabline proraune. Meutim, mnogi informatiki projekti nisu ispunili oekivanja. Raunala mogu standardne, racionalne zadatke izvriti bre i jeftinije od ovjeka. Ali je i intuitivno razmiljanje je jako vano u suvremenom poslovnom okruenju. U svakom sluaju informatike tehnologije treba mijenjati sukladno potrebama i njihovim mogunostima da uinkovito djeluju naTEMELJNI ELEMENTI POSLOVNE LOGISTIKE U PROIZVODNJI

227 proizvodne procese. Informacijske sustave treba projektirati s obzirom na suvremene poslovne probleme, a ne na temelju prolosti. Ne treba teiti tomu da se kompjuterizira ono to je uinjeno sada nego je vanije otkriti to se treba uiniti i onda to kompjuterizirati. Poslovni proces se treba analizirati, potpuno razumjeti i tada doraditi. Slika 8. prikazuje jedan primjer integriranog informacijskog sustava koji omoguuje uinkovitost, ne samo logistike, nego kompletnog proizvodnog i poslovnog sustava. Slika 8. Integrirani it sustavIzvor: Fraidoon,M.,("998):Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.429.

Integrirani informacijski sustav omoguuje poduzeu da uinkovito

radi sa sustavima dobavljaa pa narudbe idu direktno od kupaca u proizvodno postrojenje: kontroliraju se zalihe, naruuju se podizvoai, planira se proizvodnja, provjeravaju kreditni limiti i pripremaju fakture. U tom sluaju se moe, kod prodaje po narudbi, gdje je veliina serija manja i vrijeme dostave krae, poveati uinkovitost i smanjiti trokove. Naime, poduzea esto ekaju da se narudba zaprimi prije nego angairaju materijale, kapacitete i sredstva. Zato se proizvodi po narudbi, a ne po prognozi o moguoj prodaji. To omoguuje vru kontrolu zaliha, ali i trai uinkovit sustav proizvodnog menadmenta koji moe izvriti brze promijene u rasporedu proizvodnje. Zlatko Lackovi 228 4. ZAKLJU!AK Na temelju prethodnih razmatranja se moe doi do vie zakljuaka. Prije svega, elementi logistike inkorporirani su u sve dijelove poslovnog procesa, a osobito u proizvodnju. Poseban naglasak ovoga rada je na logistici u procesnoj industriji gdje se osobito apostrofiraju nabava, kontrola materijala i priprema proizvodnje. Uinkovitost proizvodnog procesa se osigurava upravljanjem kvalitetom i potporom informatikih tehnologija. LITERATURA ". Fraidoon, M. ("998): Engineering Management, Harlow, England: Addison Wesley Langoman.

2. Kelly, J.M. ("997): Upravljanje ukupnom kvalitetom, prijevod: Zagreb, Potecon. 3. Lackovi, Z. (2008): Inenjerski menadment, Osijek: Elektrotehniki fakultet Osijek. 4. Segetlija, Z. (2002): Temelji poslovne logistike, Osijek, Ekonomski fakultet Osijek. 5. Weske, M. ("998): Business Process Management, Potsdam,Germany:Springer Verlag.