Interni korisnici finans. Izvjetaja: menaderi, racunovoe; internei revizori Eksterni korisnici su: vlasnici preduzea, investitori, poslovni partneri i sl.

4 razloga zbog kojih je stvarna potreba za verifikacijom finansijskog izvjetaja kao i nemogunosti da tu verifikaciju izvre samostalno:

konflikt intresa posledice kompleksnost udaljenost

Doprinos reviziji finansiskih izvjetaja ima dvije dimenzije Te dimenzije: kontrola i kredibilitet informacija

Revizija ima znaajnu funkciju kontrole kvaliteta raunovodstvenih informacija jer obezbijeuje nezavisnu eksternu provjeru raunovodstvenih informacija

zato to stimulie menadere da vie panje posvete efikasnosti raunovodstvenog sistema i kvalitetu raunovodstvenih informacija jer su svjesni injenice da e biti izvrena eksterna provjera

Usluge pored revizije finansijskih izvjetaja: revizija za specijalne svrhe

pregleda uvjeravanja ugovorenih postupaka kompilacije (tj. sastava) finansijskih izvjetaja

nerevizijskih usluga (poreski, finansijski i raunovodstveni konsalting; restrukturiranje; podrka razvoja informacionih sistema)

Reviziju moemo posmatrati kao : -internu -eksternu (nezavisnu) -dravnu reviziju

Nezavisna revizija: -revizija Fi -revizija usaglaenosti (podudarnosti) -revizija poslovanja

Bez obzira na vrstu revizije podjednako vai: -primjena kodeksa profesionalnog ponaanja -primjena tehnika pristupa i meunarodnih revizorskih standarda -profesionalan stav i kompetentnost

Revizorske organizacije:

AICPA Ameriki institut ovlatenih javnih raunovoa ACCA - Povlaeni savez ovlatenih raunovoa IFAC Meunarodna federacija raunovoa IAASB -Odbor za meunarodne standarde revizije i uvjerav.

Profesionalne organizacije su kao lanice IFAC-a obavezne da dostave programe za edukaciju, a cilj je: a) odravanje i unaprijeivanje profesionalne kompetentnosti lanova

b) pomo svojim lanovima u primjeni novih tehnika revizije u razumijevanju

ekonomskog okruenja i vrednovanja njegovog uticaja na klijente, kao i procjeni uticaja tih procjena na njih same c) da se javnosti prui uvjerenje da revizori imaju znanje i profesionalne sposobnosti neophodne za kvalitetno pruanje usluga.

Specifini ciljevi revizije su: 1) postojanje 2) kompetentnost 3) tanost 4) klasifikacija 5) vremensko razgranienje 6) usaglaenost koncept nastanka poslovanja7) vrednovanje

koncept uzronosti prihoda i rashoda koncept impariteta koncept doslijednosti

8) vlasnitvo 9) prikazivanje i objelodanjivanje

Inherentna revizijska ogranienja: najvei dio revizijskih dokaza ima ubjedljiv, ali ne i definitivan karakter prirodna ogranienja sistema interne kontrole provjera na bazi uzorka

Ciljevi raunovodstvene i revizijske profesije:

-povjerenje -profesionalizam -kvalitet usluga -sigurnost

Opte prihvaeni standardi revizije (GAAS) u SAD od strane AICPA opti standardi standardi izvoenja revizije standardi izvjetavanja

Standardi izvoenja revizije zasnovani su na konceptu dokaza

a odnose se na adekvatno planiranje i superviziju

razmatranje strukture interne kontrole dovoljnost kompetentnog dokaznog materijala

Razgranienje odgovornosti prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima

Menad. (uprava) je odgovorna za sastavljanje, tanost, prezentiranje i objelodanjivanje F.I.

Revizor je odgovoran za reviz. izvjetaj, tj za formiranje i izraavanje miljenja o finansijskom izvjetaju

Meunarodni raunovodstveni standardi (IAS/MRS) razvijeni su da bi investitori iz razliitih zemalja mogli da razumiju fin. izvj. u svim zemljama u kojima ulau IASC international acccounting standards committee

komitet za meunarodne raunovodstvene standarde vri harmonizaciju MRS

Meunarodni standardi revizije primijenjuju se na reviziju finansijskih izvjetaja koji su sastavljeni u skladu sa: - Meunarodnim raunovodstvenim standardima; - nacionalnim raunovodstvenim standardima - drugim zvaninim okvirom za F.I

Meunarodne standarde revizije nametnule su multinacionalne kompanije kojima je bila potreba konzistentna, visokokvalitetna revizija F.i. istovjetnost rev. stand. koji se koriste u svim zemljama MSR podstiu i zemlje u razvoju

MSR postoji od kada postoji i IFAC Komitet za meunarodne revizijske standarde IAPC izdaje itav niz revizijskih funkcija i atestiranja MSR

Organizacije koje utiu na reviziju su: IFAC meunarodna federacija raunovoa koja propisuje Me. stand. rev. (MRS) preko komiteta za meun. stand. rev. (IAPC)

IASC komitet za meunarodne raunov. standarde koji izdaje MRS i vri standardizaciju istih

EU preko direktiva minimum obuenosti i iskustva IO SCO Meunarodna organizacija komisija za hartije od vrijednosti

Revizija je sistematian pristup objektivnog djelovanja, procjena dokaza u vezi njihove ekonomske aktivnosti i dogaaja vezanih za izjave uprave poreza kako bi

se odredio stepen saglasnosti izmeu tih tvrdnji i ustanovljenih kriterijuma, a dobijeni rezultati prenijeli zaintresovanim stranama ISA 200 kae: Cilj revizije fin. izvj. je da omogui revizoru da izrazi miljenje da li

su fin. izvj. pripremljeni u svim bitnim aspektima u skladu sa utvrenim pravilima i propisima fin. izvjetavanja. Fraze koje se koriste za izraavanje miljenja: daju istinit i fer prikaz na fer nain prikazuju sve bitne elemente Revizor treba da obavlja reviziju u skladu sa MSR

Revizor treba da radi reviziju u skladu sa kodeksima prof. ra. Revizor treba da planira i vri reviziju sa dozom skepticizma (a to znai da mogu da postoje okolnisti koje mogu da prouzrokuju da fin. izvj. pogreno prikazani)

Vrste revizora:

interni revizori za potrebe uprave vre ispitivanje i procjenu efikasnosti poslovanja sa osvrtom na unutranju kontrolu

eksterni revizori obavljaju reviziju zvaninih fin. izvj. kompanija koje javno posluju; koje ne posluju javni kao i malih kompanija. Njegova funkcija je da se izvri testiranje, tj da se putem dokaza potvrdi da su fin. izvj. tani i pouzdani.

Tipovi revizije:1) Revizija fin. izvjetaja podrazumijeva ispitivanje fin. izvj. radi utvrivanja da oni

daju istinit i taan prikaz ili istinito prezentuju fin. podatke u skladu sa navedenim kriterijumima

2) Revizija poslovanja bavi se ispitivanjem neke organizacione jedinice radi

vrednovanja uspjenopsti njenog poslovanja pri emu se vri procjena efikasnosti i rentabilnosti poslovanja3) Revizija usklaenosti je ispitivanje poslovanja organizacije da bi se utvrdilo da li sa

pravilima i propisima ta organizacija potuje odreenje postupke i pravila i propise definisane od strane vie instanci.

Korisnici revizijskih usluga: -primaoci revi. usluga (upravni odbor) -trea strana (akcionari; bankari; krediteri; zaposleni)

Oekivanja u pogledu obaveze revizora: davanje miljenja o istinitosti i pouzdanosti fin. izvj. davanje miljenja o sposobnosti kompanije da redovno posluje

davanje miljenja o sistemu interne kontrole

davanje miljenja o pojavi prevare davanje miljenja o pojavi nezakonitih radnji

Prevara je namjerna ili pogrena interpretacija finan. informacije od strane uprave, treih lica ili iz reda zaposlenih Jaz u oekivanjima izmeu revizora i korisnika fin. izvj. vezuje se sa pitanjem prevare Predmet revizije je troznaan: otkrivanje prevare

otkrivanje tehnikih greaka otkrivanje greke u principu Rizik od prevare se razmatra prilikom formulisanja i planiranja revizije

Odgovornost za spreavanje i otkrivanje prevare lei u upravi kroz implementaciju i sprovoenje sistemske interne kontrole

Zakonska odgovornost prema treoj strani:

kazna

opomena(usmena ili pismena) suspenzija obavljanja posla doivotna zabrana obavljanja posla

Visina naknade za izvrenje profesionalne usluge zavisi od:

Veliine klijenta Veliine revizorske firme nivoa konsultantskih usluga kvaliteta sistema interne kontrole

vrsta ugovora sa kojim se regulie naknada (fiksna ili varijabilna)

Usluge utvrivanja pouzdanosti su nezavisne profesionalne usluge koje poboljavaju kvalitet informacije i njenog konteksta za donosioca odluka. 1) Finansijske izvjetaje2) Finan. informacije i procjenu pouzdanosti i relevantnosti buduih

informacija 3) informacije koju su ne-finansijske prirode 4) procjena kvaliteta informacionih sistema i sistema kontrole rizika 5) procjena postupanja u skladu sa smjernicama za upravljanje pz.

Rad revizora procjenjuje se na osnovu dva elementa: tehniki kvalitet funkcionalni kvalitet

Tehniki kvalitet je stepen do koga revizija zadovoljava oekivanja klijenta u pogledu otkrivanja i izvjetavanja o nepravilnostima kompanije koja je predmet revizije

Tehniki kvalitet je kvalitet ishoda revizije; tj uspjenost revizora da pronae greke u fin. izvj. ili da otkrije prevare ili probleme vezane za stalnost poslovanja.

Na Tehniki kvalitet utie karakteristian odnos revizora i klijenta i duina radnog angamana klijenta.

Funkcionalni kvalitet je stepen u kome proces vrenja revizije i obavjetavanja o rezultatima zadovoljava zahtjeve klijenta. (momenti koji se odnose na sposobnost revizora da otkrije finansijske pz, interna kontrola, elementi ipravljanja pz.)

Revizijski jaz pomak u revizijskoj profesiji sa spreavanjem i otkrivanjem prevare na verifikaciju istinitosti i pouzdanosti fin. izvj. elementi reviz. jaza su analizirani: Cadburry izvjetaj Coso izvjetaj Cadburry izvjetaj je objavio komitet za finansijske aspekte voenja korporacije -razmatra odgovornost i dunost lanova odbora direktora i sugerie da kompanije treba da postupaju u skladu sa kodeksom ponaanja -U objavljenim fin. izvjetajima upravni odbor treba da objasni da su fin. izvj. usklaeni sa code of best practise da se preuzme odgovornost i adekvatnost interne kontrole kao i sposobnost kompanije da redovno posluje. -Dunost revizora je da navede da su date izjave u skladu sa izvjetajuma revizora

Coso izvjetaj je objavljen od strane Tradeway komisije i predvia: -harmonizacija definicija koje se odnose na internu kontrolu

-pomaganje upravi pri procjeni kvaliteta i aterne kout. -formulisanje referentnih taaka interne kontrole -stvaranje osnove za izvjetavanje korisnika o adekvatnosti internih kontrola

Standardni model postu pka revizije prihvatanje klijenta planiranje ispitivanje dokaza zakljuivanje revizije i izdavanje miljenja (tj izvjetaja)

Coso izvjetaj definie internu kontrolu kao proces ustanovljen i sprovoen od strane upravnog odbora pz, uprave i drgog osoblja, a cilj mu je da obezbijedi razumno uvjerenje vezano za postizanje ciljeva u slijedeim kategorijama: efikasnost i uspjenost poslovanja pouzdanost fin. izvj. saglasnost sa postojeim zakonima i propisima zatita imovine od neovlatenog prisvajanja, korienja i otuenja

PRN = PRR/(IRX KR)

F-ja planiranog rizika neotkrivanja znaajne greke

prihvatljiv revizorski rizik komplementaran nivou pouzdanosti koji rev. firma oekuje u svojim revizijama

Standardni modul procesa revizije:1) prihvatanje klijenta

2) planiranje revizije 3) ispitivanje i prikupljanje dokaza 4) procjena i izvjetavanja

Cilj utvrivanja rev. rizika: Revizor utvruje rev. rizik u fazi planiranja na osnovu profesionalnog rasuivanja

Znaajnosti utvruje se stepen netanosti u fin. izvj. koji nee dovesti u pitanje kvalitet rev. i prirodu rev. miljenja

Inf. je znaajna? Znaajnost zavisi od veliine stavke ili greke Znaajnost kao prag tolerancije / prije nego kao karakter kvaliteta pretenduje da bude korisna

Uticaj na odluke korisnika fin. izvj.

Veliina

priroda okolnosti

Koncept znaajnosti primjenjuje se na tri naina: 1) Stvarno znaajna 2) znaajna greka

3) beznaajna stavka i nevane greke

Materijalnost u reviziji nalazi se u inverznom odnosu sa rizikom revizije Materijalnost se uzima 2 puta u obzir: prilikom planiranja angamana kada se zavre sve procedure revizije Kvantitativni kriterijumi materijalnosti: % efekat na fin rez. % ukupan prihod % efekat na ukupnu imovinu Nekoliko pristupa za alociranje ocjene materijalnosti na pojedinane segmente finansijskog izvjetaja: -relativna vanost rauna -relativna varijab. rauna -profesionalni stav

Inherentni rizik se procjenjuje -na nivou salda rauna i klasa transakcija -na nivou finansijskih izvjetaja

Inherentni i kontrolni rizik se razlikuje od rizika detekcije, zato jer revizor prve moe sam da procjenjuje ali ne i da utie na njih.

Za ocjenu inherentnog rizika revizor treba da ocijeni: a) informacije o poslovanju klijenta i okruenja b) izvri uvid u prethodne raunovodstvene i druge informacije c) da poznaje raunovodstvene i revizorske standarde d) da sagleda transakcije sa povezanim pz.

Etika predstavlja skup moralnih principa, pravila ponaanja ili vrijednosti. Osnovni cilj kodeksa je da lanovima profesije da smjernice za ouvanje prof. stava i njihovog ponaanja na nain da se pobolja ugled njihove profesije u cjelini Standardi raunovodstvene profesije su odreeni javnim intresom

IFAC-ov etiki kodeks za profesionalne raunovoe nudi osnovne principe koji su uoptene prirode i nisu namijenjeni rjeavanju etikih problema profesionalnih raunovoa u konkretnim sluajevima. IFAC-ove smjernice daju uputstva za primjenu osnovnih principa kodeksa etike za profesionalne raunovoe AICPA smjernice za uputstva za primjenu kodeksa o profesionalnom ponapanju -ove smjernice se sprovode putem zakona dok IFAC-ove ne!

Okvir primjenljiv na sve profesionalne raunovoe: DIO A KODEKSA Ili osnovni principi raunovodstvene profesije, ili osnovni principi kodeksa profesionalne revizorske etike. integritet (1) > poten i iskren objektivnost (2) profesionalna kompetentnost (3) povjerljivost (4) profesionalno ponaanje (5) > usluge vezane za poresku praksu i publicitet

tehniki standardi (6)

Kodeks primjenljiv na sve profesionalne raunovodstv. eksperte 1. integritet i objektivnost

2. rjeavanje etikih sukoba 3. profesionalna osposobljenost 4. povjerljivost 5. poreska praksa 6. obavljanje aktivnosti u vie zemalja 7. publicitet

Profesionalna usluga je svaka usluga koja od profes. raun. zahtijeva obavljanje raunov. i sa njima povezanih usluga (raun; revizija, poreski konsal., obraun poreskih prijava, usluge finansijskog menadmenta)

Raunovoa koji prua usluge vezane za porez treba da klijentu prui najbolje rjeenje, i da ne dovede u pitanje integritet i objektivnost

Profesionalna osposobljenost ->sticanje profesionalne osbosobljenosti -> odravanje profesionalne osposobljenosti

Smjernice za profesionalne raunovoe koje rade u javnom sektoru DIO B

NEZAVISNOST ODGOVORNOST PREMA KLIJENTIMA odnosi se na naknade i novac klijenata ODGOVORNOST PREMA KOLEGAMA odnosi se na odnose sa drugim profesionalnim raunovoama, reklamiranje i traenje posla

*Nezavisnost u reviziji znai zauzimanje takvog stava koji podrazumijeva nepristrasnost u obavljanju revizorskih testova; analizi rezultata tih testova; izvjetaja o reviziji (atestiranja). Glavni produkt atestiranja je da se da kredibilitet finans. inform. putem revizorskog izvjetaja. (independence in fact)

1. Sutinska nezavisnost postoji kada je profesionalni raunovoa sposoban da odri nepristrasan stav tokom cijelog procesa revizije, da bude objektivan i nepristrasan. Moe se demonstrirati dokazima (independence in appereance) 2. pojavna nezavisnost je rezultat iinterpretacija drugih, odnosno njihovog vienja te nezavisnosti i tee je drediva.

Investitor je drutvo majka, glavni partner ili fiziko lice ili drutvo koje ima sposobnost da vri znaajan uticaj na onoga u koga investira, odnosno primaoca ulaganja. Primalac ulaganja je zavisno pz. ili poslovni subjekat na koga investitor ima znaajan uticaj.

Prema etikom kodeksu profesionalnih raunovoa koncept nezavisnosti se sastoji od 4 komponente: Finansijska povezanost sa klijentima u odreenim mjestima slube u kompanijama. Nezavisnost je ugoena ukoliko su bili povezani kao osnivai; direktori lanovi uprave i udjeli u ulaganju Davanje usluga klijentima revizije. Nije ugroena davanjem konsultantskih usluga ili je vezano za poreze, savjetodavne usluge, pod uslovom da raunovoa nije ukljuen ili je preuzeo odgovornost za odluke uprave. Line i porodine veze DA Naknade robe i usluga, Da ukoliko prihvati robu i usluge od klijenta Vlasnitvo nad kapitalom revizorske firme. Da rev. firma treba da bude u potpunosti u vlasnitvu profesionalnih revizora.

*Nezavisnost revizije moe biti ugroena ukoliko revizor i njegova firma: steknu bilo kakvu materijalnu korist od klijenta ako su bili opunomoeni na dijelu imovine klijenta ukoliko su imali sa klijentom povezanu ili zajedniku investiciju

ako su uzimali ili davali u zajam od klijenata ili glavnih dioniara ako su bili povezani sa klijentima kao osnivai direktori ili lanovi uprave

*Nezavisnost je dovedena u pitanje kada su prihodi revizorske firme od 1 klijenta predstavljaju veliki dio bruto prihoda

te firme kada izmeu revizorske firme i klijentra postoji sudski spor ili prijetnja sudskim sporom ako postoji dugogodinja povezanost odgovornog osoblja revizorske firme sa klijentom revizije

Potencijalna naknada je dogovor prema kome se nee zaraunavari nikakva naknada, ako se ne dobije odreeni dokaz ili rezultat, ili ako naknada na bilo koji drugi nain zavisi od nalaza ili rezultata dobijenih nakon izvrenih usluga (naknade obraunate na bazi % su potencijalne naknade) izuzeci u kojima se naknada ne smatra potencijalnom ukoliko se radi o odluci suda kada je to utvreno zakonom ili drugim profesionalnim tijelom

*Revizori odluku o prihvatanju klijenta donose na osnovu:

procjene sopstvene nezavisnosti u odnosu na klijenta

procjene integriteta menad. ocjene vlastitih mogunosti da se klijentu moe pruiti valjana usluga

FAZA PRIHVATANJA KLIJENTA Cilj prihvatanja klijenta je da se donese odluka o prihvatanju novog klijenta ili nastanku saradnje sa postojeim

1) Sticanje saznanja o pz. klijenta (prije prihvatanja; u fazi prihvatanja i u fazi planiranja) 2) Komunikacija sa prethodnim revizorom 3) Mogue korienje drugih profesionalaca 4) Uslovi angaovanja 5) Priprema pisma o angaovanju na reviziji 6) Odabir radnog osoblja koje e izvriti reviziju

Sticanje saznanja o klijentima poslovanja omoguava revizoru da razumije dogaaje, transakcije i aktivnosti koji mogu da imaju znaajan uticaj na fin. izvj. pz, i da bi mogao da odredi podruja koja su od znaaja za reviziju.

Za prvi angaman kod klijenta, revizor treba da dobije zadovoljavajue dokaze: 1) da poetni bilansi ne sadre greke koje utiu na f.i. 2) da su zakljuna salda prethodne godine pravilno preneena u tekui period3) da su odgovarajue raunov. politike doslijedno promjenjivane, da su procjene

raunov. politika pravilno evidentirane i adekvatno obavljene 2 osnovna elementa koja utiu na nastavak saradnje prethodni sukob oko obima revizije; vrste miljenja i naknade za profesionalne usluge

postojanje nezavrenog sudskog spora izmeu klijenta i revizora

Korienje profesionalaca u reviziji Drugi revizor obavlja rev. dijela finan. izvjetaja, glavni revizor treba da razmotri uticaj korienja rada drugog reizora na kompletan fin. izvj. Revizor koji je odgovoran za izvjetavanje je glavni revizor Glavni revizor je odgovoran za sprovoenje postupaka kojim se dobijaju odgovarajui dokazi da je rad drugog revizora bio zadovoljavajui Da li revizor sebe moe smatrati glavnim revizorom, zavisi od znaajnosti dijela f.i. koji se reviduje; stepena poznavanja komponenti poslovanja; i rizika neotkrivanja znaajno pogrene izjave u f.i. Kada glavni revizor zakljui da je rad koji je obavio drugi revizor neupotrebljiv, a glavni revizor nije u mogunosti da obavi dodatne postupke, glavni revizor treba da se uzdri od davanja miljenja

(Expert) Specijalista je osoba ili firma koja posjeduje specijalnu vjetinu, znanje i iskustvo iz odreene oblasti osim iz oblasti raunov. i revizije Kada rad nekog specijaliste treba da bude upotrijebljen kao dokaz revizor treba da utvrdi strune sposobnosti experta i njegovu korek. provjerom njegovih sertifikata ili uvjerenja, iskustva i reputacije Kada izdaje pozitivno miljenje, revizor ne treba da se poziva na rad strunjaka. To bi znailo izraavanje rezerve

Uslovi angaovanja revizora, dogovaraju se ta treba da bude uraeno cilj, obim i izvjetaj revizije ko treba da uradi revizorski tim koliko kota da se to uradi naknada

Profesionalne naknade treba da budu objektivan i realan odraz vrijednosti profesionalnih usluga izvrenih za klijenta ako se uzme u obzir strunost i znanje potrebno za datu profesionalnu uslugu nivo obuenosti i iskustva osoba za obavljanje prof. usluga vrijeme koje je neophodno za obavljanje stepen odgovornosti koji ta odluka povlai za sobom

Prihvatanje klijenta je poetna faza revizije Revizori odluku donose na osnovu: a) imena klijentovih glavnih akcionara b) procjene sopstvene nezavisnosti u odnosu na klijenta c) procjene sopstvenog integriteta menad. d) ocjene vlastitih mogunosti da se klijentu prui valjana usluga e) Pismo o angaovanju je sporazum ugovor izmeu raunov. firme i klijenta o obavljanju revizije i s njom povezanih usluga. -Pismom o angaovanju dokumentuje se i potvruje njegovo prihvatanje posla, cilja, i obima revizije, stepena odgovornosti revizora prema klijentu. Navodi se: cilj revizije fin. izvj. odgovornost uprave za fin. izvj. obim revizije oblik izvjetaja injenica da zbog inherentnih ogranienja revizije ili bilo kog inherent. sistema interne kontrole postoji rizik neotkrivanja znaajno pogrenih izjava neogranien pristup evidienciji i drugim inf.

PLANIRANJE REVIZIJE Revizor reviziju treba da planira da ona bude izvedena na efikasan nain Cilj planiranja je da se utvrdi obim i vrsta dokaza da bi se revizor uvjerio da ne postoje znaajne pogrene izjave u fin. izvj.

Dobiti informacije o uslovima poslovanja, kao i privrednoj grani u kojoj kompanija posluje,1.

2. 3. 4. 5. 6.

izvesti poetne analitike postupke izvesti postupke radi sticanja saznanja o internoj kontroli utvrditi znaajnost (u planiranju) procijeniti rizike izraditi program revizije

- Strane se smatraju povezanim ako jedna strana ima sposobnost da kontrolie drugu stranu ili da vri znaajan uticaj na drugu stranu pri donoenju finansijskih i poslovnih odluka.

-Od ega zavisi odreivanje veliine uzorka u procesu revizije Kada odreuje veliinu uzorka, revizor treba da razmotri da li je rizik uzotkovanja sveden na prihvatljivo nizak nivo.

Faze u procesu revizije 1. Prihvatanje klijenta 2. Planiranje 3. Ispitivanje i prikupljanje dokaza 4. Procjena i miljenje

ta su naknadni dogaaji? Naknadni dogaaji su transakcije i drugi dogaaji znaajni za pz. koji su nastali nakon datuma b.s. a utiu na fer prezentaciju ili objavljivanje u fin. izvj. koji se revidiraju. 1) Dogaaji koji pruaju dodatni dokaz o stanjima i koji su postojali na kraju obraun. perioda. Zahtijevaju korekcije fin. izvj. 2) Dogaaji koji ukazuju na stanja proistekla nakon obra. perioda. Zahtijevaju objavljivanje, jer bi u suprotnom to uticalo na pogrene odluke korisnika fin. izvj.

smanjenje trine vrijednosti hov-a (robe na zalihama zbog mjera obrade)

izdavanje obveznica ili vlasnikih hov?? neosigurani gubitak zaliha zbog poara

Kada, kako i zato se koristi konfirmacija u reviziji? Kada Konfirmacija se koristi u zavrnoj fazi revizije Zato Konfirmacija predstavlja tehniku nezavisnog potvrivanja salda kupaca ili dobavljaa da bi se dobila potvrda o valjanosti klijentovog iskaza Kako pozitivna od kupca ili dobavljaa trai se odgovor da li se saldo kod klijenta slae ili ne sa njegovim knjig. stanjem i objanjenje razlika- negativna ukoliko se ne trai odgovor od kupca ukuliko se korig. stanje slae sa

upitom. Pie se na zahtijev revizora, a njen nedostatak je da je skupa. Predstavlja pismene ili usmene izjave tree strane

Koncept materijalnosti informacija je mater. znaajna ukoliko bi njeno izostavljanje ili pogreno prikaz. uticalo na ekonom. odluke korisnika fin. izvj.

znaajnost zavisi od veliine stavke ili greke, prirode greke i okolnosti

koncept znaajnosti primijenjuje se na 3 naina stavka znaajna znaajna greka beznaajna stavka ili nevana greka Materijalnost se procjenjuje kada revizor planira reviziju.

Opiite analitike procedure i kojim fazama revizije se koriste -sprovode se u fazi planiranja i sveobuhvatnog opteg ispitivanja fin. izvj. i dio su sutinskih testova -anal. postupci podrazumijevaju korienje poreenja i meusobnih odnosa da bi se uticalo da li su salda rauna ili drugi podaci razumni 1) Anal. postupci podrazumijevaju -poreenje fin. inf. p.z. sa informacijama iz prethodnog perioda -poreenje rezultata sa planiranim -poreenje inf. pz. koja se bave slinom dijel. 2) Anal. postupci podrazumijevaju utvrivanje meusobnih odnosa izmeu fin. inf. (% bruto mare) i nefin. inf.

ta su povezane strane. Strane se smatraju povezanim ukoliko jedna strana ima sposobnost da kontrolie drugu stranu ili da vri znaajan uticaj na drugu prilikom donoenja ekon. odluke. Poslovna trans. pov. strane. Prenos sredstava ili obaveza izmeu strana.

rezultat poslovnih transakcija izmeu pov. strana transakcije moraju biti adekvatno objavljene poveanje rizika provjere od strane uprave

Kada revizor utvrdi postojanje povezanih strana; revizor treba da izvede postupke kako bi dobio dovoljno odgovarajuih dokaza koji se odnose na identifikovanje i objavljivanje trans. izmeu povezanih strana kao i efekat poslovnih trans. izmeu povezanih strana koje su znaajne za f.i.

*Pod revizijom fin. izvj. se podrazumijeva ispitivanje fin. izvj. radi utvrivanja da li fin. izvj. daju istinit i objektivan prikaz po svim bitnim aspektima u skladu sa identifikovanim okvirom za finansijske izvjetaje.

*ta opredjeljuje miljenje revizora? zakljuci izvedeni iz dokaza pribavljeni kao osnov za izraavanje miljenja pregled i ocjena zakljuaka razmatraju pitanje da li su fin.izvj. sastavljeni u skladu sa prihvatljivim okvirom za fin.izvj.

*Zato se izvjetaju nezavisnog revizora vjeruje? -zato jer revizori ne dozvoljavaju da predrasude i pristrasnost preovladavaju njihovu objektivnost. Revizori uvijek zadravaju nepristrasan stav. Dunost revizor u savremenim uslovima poslovanja je da godinjim i fin.izvj. obezbijedi vjerodostojnost

Interna kontrola Coso: proces koji ima cilj da obezbijedi razumno uvjerenje

efikasnost i uspjenost poslovanja pouzdanost fin.izvj. usklaenost sa pravilima i propisima zatita imovine

ISA 400 sistem interne kontrole podrazumijeva pravila i postupke kako bi joj pomogli u postizanju ciljeva vezanog za obezbijeenje:

redovno i efikasno obavljanje poslovanje, ukljuujui potovanje politika; zatitu sred. krae spreavanje greke tanost i kompleksnost raun. evid. blagovremena priprema pouzd fin.informacija

Zato je vano je da revizor vri ocjenu pouzdanosti sistema int. kontrole -Ukoliko se revizor moe osloniti na sis. int. kontrole, smanjie testove i bie potrebno manje dokaznih postupaka

Faze koje obuhvataju razumijevanje sistema int. kontrole -Razumijevanje sistema interne kontrole vri se na osnovu:

shvatiti kako je rukovodstvo dizajniralo pol. i procedura za kontrolno okruenje; kont. proc. i ra. sistem.

procijeniti kontrolni rizik za pol. i procedure koje su ukljuene u raunovodstvenom izvjetavanju odrediti prirodu obima i vremenski raspored kontrolnih i sutinskih testova

Komponente interne kontrole: kontrolno okruenje procjena rizika kontrolne aktivnosti/procedure informacija i komunikacija nadgledanje i praenje

ta se podrazumijeva pod finansijskim izvjetajem i od ega se sastoji Finansijski izvjetaji se odnose na strukturirano prikazivanje finan. informacija koje ukljuuje pratee napomene, izvedene iz raunovodstvenih evidencija i namijenjene da prenesu ekonomske izvore ili obaveze pz. u odreenom trenutku vremena, ili promjene prisutne u izvjetajnom periodu u skladu sa okvirom finansijskog izvjetaja BS; BU; BNT; IOK i napomene uz fin. izvj.

Koja je osnovna svrha i cilj kodeksa prof. ponaanja

Osnovna svrha kodeksa prof ponaanja je da lanovima da smjernice za ouvanje profesionalnog stava i njihovog ponaanja na nain da pobolja kvalitet njihove profesije u cjelini.

Ciljevi R.I.R. profesije: -kvalitet usluga -povjerenje -profesionalizam -sigurnost

Kakvo je znaenje principa povjerljivosti Profesionalni raunovodstveni experti trebaju da uvaju sve povjerljive informacije do kojih su doli pruajui klijentu profesionalne usluge. Dunost potovanja povjerljivosti podat. ostaje i nakon raskida odnosa klijent-expert. Ove inf. ne smiju da objave bez konkretnog ovlatenja, postoje situacije koje nalau da zakon to omoguava.

U emu se ogleda sutina nezavisnosti Nezavisnost znai zauzimanje takvog stava revizora koji podrazumijeva nepristrasnost u obavljanju revizorskih testova, analizi rez. tih testova i rev. izvj.

Glavni predmet atestiranja je da se da kredibilitet fin. inf. putem rev. izvjetaja, pa je od sutinskog znaaja da revizor bude objektivan.

Prikupljanje dokaza vri se: inspekcija posmatranje istraivanje raunanje analitiki postupci konfirmacija

Faktori koji opredjeljuju potrebu za planiranjem revizije fin. izvj. ustanoviti optu strategiju postupaka utvrditi prirodu; vrijeme i obim postupaka/ aktivnosti usmjeravanje, koordinacija, nadzor i pregled rada lanova tima utvrivanje rizika i nivoa znaajnosti

Radni papiri revizije su veza izmeu klijentovih raunovodstvenih procesuiranja internih kontrola revizorskog izvjetaja Funkcija: 1. Koordinacija posla revizije 2. instrument kontrole i nadzora nad radnim osobljem 3. podrka izvjetaja revizije 4. glavno sredstvo putem kojeg revizori dokumentuju ispitivanje 5. glavno sredstvo u obimu korienih procedura i dokaza

Pomono sredstvo u planiranju; obavljanju i superviziji revizije trajni dosije tekui dosije dosije korespodencije

I FAZA PRIHVATANJA KLIJENTA -prihvatanje novog klijenta ili nastavak saradnje sa postojeim1) Sticanje saznanje sa o pz -> prije prihvatanja angaovanja; u fazi prihvatanja; u

fazi planiranja 2) komunikacija sa prethodnim revizorom 3) razmotriti angaovanje drugih profesionalaca 4) uslovi angamana 5) pismo anga. na reviziji 6) odabir radnog osoblja II FAZA PLANIRANJA REVIZIJE -Da se utvrdi obim i vrsta dokaza i ispitivanja potrebnih da bi revizor uvjerio da finan. izvjetaji ne sadre znaajne pogrene navode. -Revizija se planira da bude izvrena na efikasan nain 1) stie se saznanje o uslovima poslovanja i privrednoj grani 2) izvesti poetne anal. postupke 3) postupci o sticanju znanja o internoj kontroli 4) utvrditi znaajnost planiranja; kada se zavre sve procedure 5) procijeniti rizike 6) izraditi program revizije

III ISPITIVANJE I DOKAZI Ispitivanje dokaza vezanih za internu kontrolu i istinitost fin. izvj 1) Testiranje kontrole 2) Sutinsko testiranje transakcija 3) Analitiki postupci 4) Testiranje salda 5) Pribaviti izjave (RIBMA) i dokumenta pravne slube 6) pisane izjave o injenicama i mjerenjima 7) prikupiti konane dokaze i provjeriti neevidentirane obaveze

IV ZAVRNA FAZA REVIZIJE -da se dovre postupci revizije i da se izda miljenje 1) izvriti sveobuhvatan pregled revizije 2) utvrditi naknadne dogaaje 3) izvesti zakljune postupke 4) pripremiti primjedbe za partnere 5) pripremiti izvjetaj upravnom odboru 6) pripremiti izvjetaj revizija

ZAVRSNA REVIZIJA OBUHVATA: 1) prisustvovanje popisu 2) utvrivanje naknad. dogaaja 3) konfirmacija salda

4) anal. postupci na kraju god 5) rev. dobiti i dividendi 6) revizija prihoda i rashoda 7) revizija novanih tokova

Revizor utvruje materijalnost u planiranju i kada zavri sve procedure rev inh. rizika se procjenjuje na nivou: finansijskog izvjetaja salda ra. i klo trans

Za ocjenu inh. rizika revizor treba da ocijeni: a) inf. o poslovanju klijenta b) sagleda transakcije o pov. pravnim licima c) aurira poznav. rev. i ra. stand. d) izvri uvid u prethdne raun. i druge informacije

Osobine rev. dokaza: dovoljnost relevantnost pouzdanost

Na nivo dovoljnosti dokaza utiu:poznav. klijentovog poslovanja

karakt. i mater. ve otkrivenih greaka integritet menadera ubjedljivost dokaza

Testovi kojima se vri prikupljanje dokaza: kontrolni testovi su reviz. procedure za procjenu efikas. strukture in. kon. sutinski testovi su revizorske procedure za za otkrivanje mater. pogrenih prikaz.

sutinski testovi transakcija

sutinski testovi salda anal. precedure

-Pogrena primjena raunovodstvenih naela -> greke politika -> kriminalne radnje

Za dokument interne kontrole revizor koristi jedno ili vie sredstava opis (narativni) upitnik dijagram (grafiki prikaz)

-Rizik da se te materijalne greke ili nepravilnosti mogu pojaviti i ostati neotkrivene proizilazi iz: rizika neotkrivanja rizika neuzrokovanja

-Kod kontrolnih testova posebno su vana 2 aspekta rizika uzorkovanja rizik premalnog oslanjanja na strukturu int. kontrole rizik prevelikog oslanjanja na strukturu int. kontrole

Najee metode selekcije uzorka: 1) hazardno (nasumino) 2) blok uzorkovanje 3) sluajno uzorkovanje 4) sistemsko uzorkovanje

Nivo pouzdanosti u anal. postupke zavisi od: materijalnog znaaja pozicija u bilansu ostalih rev. procedura koje su sprovedene mogueg predvianja tanosti rezultata dobijenih anal. post.

nivoa procijenjenog inhrerent.i kontrolnog rizika

F-ja interne revizije razmotriti organ. status obim int. rev. tehnika kompetentnost Duna prof. panja

Kada se na bazi statistikog uzorka vri testiranje mora da postiji fixan odnos izmeu: pouzdanosti neke izjave (u rev. odreene rev. rizikom) preciznou neke izjave (u rev. odreene znaajnou) koliinom dokaza koji treba da se sakupe da bi se dala ta izjava

VRSTE INTERNE KONTROLE: Administrativne odnose se na promociju poslovne uspjenosti i potovanja politika propisanih od strane upravne pol. poslovne revizije revizije usklaenosti

Raunovodstvene kontrole odnose se na zatitu sred. i pruanja uvjerovanja da su fin. izvjetaji i osnovne raunovodstvene evidencije pouzdane - odnose se na nezavisnu reviziju internu reviziju finansijsku reviziju

Kontrolno okruenje ukupno ponaanje, shvatanje i aktivnosti direktora uprave u pogledu sis. interne kontrole i njenog znaaja u pz. stil rukovoenja filoz. rukovoenja org. strukture dodjela ovlaenja i odgovor kadrovska i poslovna politika

Kontrolne aktivnosti/procedure politike(ta treba raditi) i postupci(implementiraju kontrolne pol.) koje je uprava usvojila radi postizanja ciljeva1) adekvatno razdvajanje dunosti

2) pravilno odobravanje transakcija 3) adekvatna dokumentacija i evidencija 4) fizika kontrola nad sred.

5) nezavisne provjere uspjenosti rada

Kontrolni postupci obuhvataju 3 osnovne funkcije koje moraju da budu adekvatno odvojene i nadgledane: 1) ovlaenje davanje prava za pokretanje trans. i obaveze 2) zatita fizika kontrola nad sredstvima i poslovnim knjigama 3) evidentiranje pravljenje dokumentovanih dokaza o transakcijama i njihovo knjienje u raunovodstvenoj evidenciji Nezavisnost racunovodja I revizora bazira se na: 1. 2. 3. 4. nezavisnost uma nezavisnost organizovanja nezavisnost djelovanja nezavisnost formiranja cijene usluge