teorija umjetnosti

7/30/2019 teorija umjetnosti

1/10

Suvremena likovna kritika i teorija pitanja i odgovori

1

1: Teorija umjetnosti kao jezik diskurs

Teorija umjetnosti je jezika ili diskurzivna aktivnost; ona je komunikacijski sistem,sistem metajezika. Ona je jezik ili diskurs iji je objekt jedan ili vie jezika.

Teorija umjetnosti je komunikacijski sistem unutar svijeta umjetnosti i izmeusvijeta umjetnosti i drugih svjetova kulture i drutva. Ona stvara atmosferu ilijeziki okvir produkcije umjetnosti, tj. objanjava je, usmjerava i vrednuje. T.u.stvara prostor za puni zamah stvaralakih mogunosti jezika umjetnosti. Temelji sena prirodnim jezicima (hrv., engl., franc., ruski) i u okvirima prirodnih jezika razvija:specifine dijalekte(diajlekti t.u. esto se temelje na terminologiji specifinih jezika(slenga, argona) svijeta umjetnosti ili drugih konteksta (politike, masovne kulture,religije) i specijalistike jezike(koji nastaju prenoenjem terminologije koncepata ireferenci razl. disciplina (logike, lingvistike, semiotike, psihologije, sociologije ifilozofije) u jezike teorije umjetnosti.

2: Clement Greenberg i modernizam

Greenberg tvrdi da unato injenici da je jedna od sredinjih tenji/pobudimodernizma u umjetnosti u 20. st. bilo istraivanje prepoznatljivosti i razliitosti

verbalnih i vizualnih medija u potrazi za u potpunosti optikim (vizualnim)slikarstvom, odnosno u potpunosti verbalnom poezijom, u kulturi je veim dijelomdominirala, tj. jo uvijek dominira estetika kia koja slobodno mijea i ''kvari''

medije.

3: Razlika izmeu rijei i slike kod Mitchella

Mitchell tvrdi da ne postoji ista granica koja bi razlikovala rije od slike i obrnuto.''Rije i sliku'' naziva dijalektikim izrazom jer se ne moe svrstati u binarnuopoziciju, ve se mijenja i transforimira od jedne konceptualne razine do druge;balansira izmeu suprotnosti i samosvojnosti, razliitosti i istovjetnosti. TakoMitchell prvo navodi razlike izmeu rijei i slike; rije naziva fonetikim znakomnamijenjenim za itanje, odnosno sluanje, a sliku naziva vizualnim znakomnamijenjen gledanju, odnosno promatranju. No, zakljuuje da razliku izm. rijei islike ne moemo jednostavno razluiti na razlike izmeu sluanja i gledanja jermoemo vidjeti rijei, sluati slike, itati slike, promatrati vizualni izgled teksta.Slijedee navodi da je razlika izmeu rijei i slika u stvari povezana s razl. nainimausklaivanja znakova s onime to oni predstavljaju.Slika oznaava po principuslinosti, odnosno imitiranja, a rijei naziva proizvoljnim znakovima kojioznaavaju po principu obiaja, odnosno drutvene konvencije (dogovora).No, i tarazlika ''pada u vodu'' jer je princip slinosti preopenit da bi bio specifian samo za

vizualne slike, a njime se implicira da su slike kopije stvari to ne moe onda

objasniti postojanje apstraktnih slika. Uostalom i rijei mogu sliiti onome to


2/10


2

predstavljaju (kvak, pljus, mijau i dr. onomatopejske rijei), slike takoer obilujukonvencijama te ne moraju nita predstavljati.

4: Kontekstulani prikaz na primjeru Mondrianove sl. Mol i ocean

ne bi bilo odve, ali jevano da shvati da sliku treba smjestiti u povijesni,drutveni, kulturni i nadasve filozofski - odnosno, da iz njegovog ivota i filozofijeshvati kako je doao do geometrijske apstrakcije, od toga da se odselio u sredinugdje je kubizam bio popularan i dominirao, od filozofije o mukarcima i enamakoju je preuzeo, od odnosa prema svojem gradu i situaciji u dravi. poanta je dasvako djelo je dio vremensko-prostornog konteksta i ne postoji djelo koje jeapsolutno autonomno (to je tvdila avangarda :0), odnosno, osloboeno, ili ne-nastalo u nekom kontekstu.

Centralna tema je postepeno otkrivanje autonomije umj. djela kao objektokarakteriziran materijalom i formom svoje konstrukcije. Slika se nalazi u kontekstuizlobenog prostora MOMA. Sobe su podijeljene kronoloki od Cezannea, fovizmakubizma..itd., sobe Mondrian prema ruskom konstruktivizmu. I unutar sobeMondrian imamo kronoloki niz prekinut jednom slikom Doesburga (De Stijl). Naslici se vidi utjecaj kubizma- ovalni oblik ali nema kvadranih oblika i linije nisuspojene. Kubistike metode je upio u Parizu (boravi 1912- 1914). U svomsketchbooku govori o filozofiju o m i koju je preuzeo i kae da je ena statikielement i predstavlja materiju a mukarac kinetiki i predstavlja duhovnost. Jo kaeda je ena horizontalna linija a muko vertikalna i da penetriranjem linija dobivajedinstvo suprotnosti. Bio je jako zainteresiran za teozofiju ali nigdje ne moemoiitati mizoginiju. Za Pariz kae da ga vidi u vertikalama i horizontalama. ZaNizozemsku ga vee taj ocean (vjerojatno). to se tie njegovog ateljea, na zidu su

visila platna koja je rasporedio tako da se odnosi proporcija na platnima uklope uodnose u zidu pa tako cijelo zid izgleda kao vea slika. Za sliku Pier and Ocean jebitno da je visila iznad tednjaka te je tako poutila pa ju je on naknadnopopravljao.

5: Komentiraj stanje likovne kritike u Hrv.danas

- kritika u Hrvatskoj je na looj razini, nema kvalitetu, premalo kritiara, ko bi sesuprotstavio njihovim stavovima, premalo afirmiranih asopisa da se kritikaobjavljuje, ...

6: Filiberto Menna i kritika kritike

Filiberto Menna, tal. teoretiar umjetnosti oznaio je kritiku kritike kaoautorefleksivno razmatranje kojim kritiar preispituje uzroke i posljedice svoje


3/10


3

aktivnosti u odnosu na kritiku kao teorijsku disciplinu i umjetnost kao objekt ikontekst rasprave. Menna suoava 2 zahtjeva: 1 kritika mora definirati teorijskurazinu ireg spekulativnog gledita, a ne gledita jedne znanosti ili umjetnikogusmjerenja i 2kritika mora paziti da se ne dovede do eklektinog poloaja u

kojem bi izgubila vlastitu discipliniranu fizionomiju.

7: Objasni pojam ''kritika na djelu''

Kritika na djelu pojavljuje se nakon II. svj. rata i oznauje pojavu kada kritiarpreuzima aktivnu ulogu u dogaanjima u svijetu umjetnosti. Kritiar na djelu nijeprivilegirani teoretiar nego sudionik u tom dogaanju i kao sudionik je neposrednipratilac umjetnika, koji sumjetnikom stvara atmosferu nastajueg umjetnikogpokreta. Primjeri kritiara na djelu: Michel Tapi (enformel), Pierre Restany (novirealizam), Germano Celant (pokret siromane umjetnosti), Biljana Tomi (novitrendovi u bg. kulturi)

Tvorac termina 'kritiar na djelu':Achille Bonito Oliva

8: Kako Bourdieau definira odnos kulturalne produkcije i polja moi? (Bourdieau p15)

Bourdieau kae da polja kulturalne produkcije okupiraju dominantnu poziciju u

polju moi. Daje primjer umjetnika i pisaca, tj. intelektualaca koji su dominiranafrakcija (ona kojom netko drugi vlada!) u dominantnoj klasi. Oni (tko??) sudominantni utoliko to imaju mo i privilegije na koje imaju pravo zbogposjedovanja kulturalnog kapitala, koji moe biti toliko velik da i sam vrimo nadkulturalnim kapitalom. :-/ No, umjetnici i pisci su ti kojima se dominira u odnosimas onima koji imaju politiku i ekonomsku mo. Ova se dominacija prije vrilameuljudskim odnosima (npr. izmeu slikara i naruitelja, pisca i pokrovitelja), asada preuzima oblik strukturirane dominacije koja se provodi kroz veoma openitemehanizme, kao to je npr. trite.Ova kontradiktorna pozicija izmeudominiranih i dominantnih objanjava vieznanost poloaja koje oni usvajaju.

Autonomija polja kulturalne produkcije, (kao) strukturirani faktor koji odreujeoblik borbi unutar tog polja, znaajno varira ovisno o razliitim periodima unutaristog drutva te ovisno o razliitim drutvima. Unutar tog polja nalaze se dva pola;na jednoj strani imamo funkciju strunjaka ili tehniara koji nudi svoje simbolineusluge dominantnima te, na drugoj strani, ulogu - dobivenu i osvojenu oddominantnih - slobodnog, kritikog mislioca, intelektualca koji koristi svojspecifini kapital, osvojen pomou autonomije te osiguran samom autonomijompolja da se mijea u polje politike, prativi model Zole ili Sartrea.


4/10


4

9: Objasni pojam hiperrealizam

Jean Baudrillard, francuski kulturalni teoretiar, filozof i sociolog, definirahiperrealizam simulacijom neega to nikada nije postojalo. (wiki) Baudrillard

naziva hiperrealizmom stanje u kojem je sama stvarnost nestala u suvremenomsvijetu, koji je zasien informacijama i kojime dominraju mediji. Stvarnost se utapau hiperrealizmu, pedantnoj reduplikaciji stvarnoga, po mogunosti preko drugogreproduktivnog medija, kao to je fotografija. (Primjer hiperrealnosti: Disneyland,tv, relity tv, filmovi, kompjuterski ah....(wiki)

10: Retorika slike

Svaka slika je poruka, a ako je poruka mora da je dio jezinog koda, odnosno, njen

sadraj je jezina struktura. Ono to je prikazano na nekoj fotografiji ili reklami jenjen sadraj. Svaka slika, (slika, fotografija, reklama) ima dva znaenja - denotativnoi konotativno; prvo je ono doslovno, odnosi se doslovno na ono to je prikazano; adrugo ima simboliko znaenje.

11: Objasni pojam prisvojena slika u postmoderni (Owens 1027)

Prisvojena slika (appropriated image) nastaje kada umjetnici (npr. Sherrie Levine,

Troy Brauntuch, Robert Longo) stvaraju/proizvode slike kroz reprodukciju drugihslika. Prisvojena slika moe biti slika iz filma (film still), fotografija, crte, esto znabiti i sama ve reprodukcija (neke tree slike). Manipulacije umjetnika na timslikama funkcioniraju tako da ih oslobaaju njihove rezonanace?, njihove vanosti,autoritativnog prava na znaenje. Npr. Brauntuchove slike istodobno pruaju iodgaaju uvid u znaenje; one pobuuju ifrustriraju nau elju da slika budeizravno transparentna svome znaenju. Kao rezultat toga, slike se ine zauujuenedovrenima poput fragmenata ili runa koje treba deifrirati.

12: young British artists/ yBa

Mladi britanski umjetnici su 1988. godine u lukom skladitu odrali izlobu"Freeze". Predvoeni umjetnicima Damienom Hirstom i Tracey Emin, dvije godinekasnije 1990., u suradnji s umjetnikom Carlom Friedmanom, odrali su jo dvijeizlobe "Modern Medicine" i "Gambler". Od radova (ne nuno postavljenih tegodine) vjerojatno su najpoznatiji oni od Hirsta (ivotinje u sanducima ispunjenimaformaldehidom) i od Emin (krevet pun ostataka hrane, kondoma, tjelesenihizluevina - njenih i hm..., needless to say da se je sve to usmrdilo). Ta skupinaumjetnika pojavila se na sceni u vrijeme provoenja politike Margareth Tacher i za

doba pojavljivanja novih supkultura kao to su punk, ... Ono to "yba" rade jest dakritiziraju to novo, potroako i kapitalistiko drutvo svojim radovima. Tu


5/10


5

dolazimo do poveznice s Marcelom Duchampom zbog koritenja ready-madea, ali irazlike: Duchampova namjera je bilo postaviti potpuno svakodnevni predmet umuzejski prostor, a ovdje ready-made imaju funkciju kritike drutva kojeg su dio isami umjetnici.

13: Fanon i postkolonijalne teorije

Frantz Fanon, Martinianin (Martinik = otok u Karipskom moru), psihijatar ifilozof, ustoliio je u postkolonijalnoj teoriji parametre i arite diskusije kolonizirani subjekt. On je energino odbio pojam 'negritude', to su ga bili skovaliCsaire i Senghor s namjerom obrane specifinosti afriko-crnakog identiteta, i tokao idealistiku fikciju koja zanemaruje brojne razlike meu afrikim kulturamanehotice podilazei pripitomljavajuem pristupu kolonizatora. Fanon je takvojpannacionalnoj perspektivi suprotstavio ideju 'nacije' koju je Csaire, opet, biodrao buroaskim fenomenom stoga jer rascjepkava kulturalno zajednitvo crnerase izgraeno u otporu europskom kolonijalizmu. No, kae Biti, da su danas objeideje podjednako diskutabilne jer su proete kolonijalnim iskustvom.Fanon istie (u odgovoru na Csaireov Diskurz o kolonijalizmu 1950.) patologijskupodvojenost crnakog identiteta izazvanu kolonijalnim stanjem. Dok crnac sluibijelcu kao ne-ja na pozadini kojega on neprestano uvruje svoje ja, bjelako je janedostian predmet crneve udnje uime kojega on niti (ponitava?) svoje uroeneatribute. Budui da 'bijela maska' podrazumijeva beznadan projekt izbjeljivanja

njegove 'crne koe', oito je da ta udnja moe uroditi samo shizofrenijomkolonizirana identiteta. Rasna razlika prema tome ne moe biti dijalektikiprevladana, a odgovornost za to ne snosi nerazvijenost crnake individualnosti injezina uroena ovisnost, ve je snosi kolonijalizam koji je ustrojavanjemdrutvenih odnosa zatro mogunost afirmacije crnakog ja.U Fanonovu djelu postoji psihoanalitika dimenzija koja ustraje na kompleksnimmehanizmima prijenosa izmeu kolonizatora i koloniziranog, a isto tako postoji isnana marksistika dimenzija koja ustraje na potrebi revolucionarnog osloboenja.Kae Parry za Fanona; ''Umjesto da konstruira kolonijalistiki odnos u okvirupregovaranja sa strukturama imperijalizma, on je hegemoniji pretpostavio nasilje da

bi taj odnos prikazao kao bitku izmeu nepomirljivo suprotstavljenih sila...''14: Millettfeministika kritika

Kate Millett, amerika feminist. aktivistica i autorica, otvorila je amerikufeministiku kritiku.Njezina knjiga (Sexusal politics?) odraava borbenu klimu

women's studies koji nastaju u neposrednom nasljeu '68. po analogiji Black studiesi s jednakom namjerom istodobne kritike dominantne kulture i afirmacije vlastitiogidentiteta; Feminist Literary Criticism poinje upravo tom knjigom. Millett vidi

preduvjet afirmacije ene u potpunom svrgavanju muke kulture.1. dio knjige: panoramski pregled patrijarhalne bio., soc., ekonomije, religije i psiho.


6/10


6

2. dio knjige: povijest politikih pokreta za osloboenje ena3. dio: analitiki dio posveen poglavito mukim piscima (Lawrenceu, H. Milleru,Maileru i Genetu) i tako se knjievnost pretvara u ilustraciju teze o potrebi

vladajueg spola da zadri i uvea svoju mo nad potinjenim spolom makar i s

pomou nasilja. Njezin prijezir prema teoriji, znakovit za ranu ameriku feminist.kritiku, se vidi i u redukciji Freudove psihoanalize na biologijski esencijalizam kojitoboe poiva na seksistikim postavkama o enskom narcizmu i zavistimukarcima zbog penisa.

15: Irigarayfem. teorije

Luce Irigaray, belgijska feministica, filozofkinja i kulturalna teoretiarka, otvorila jedekonstrukcijsko itanje patrijarhalnog filozofijskog diskurza od Platona do Hegela

ukljuivi i Freudovu teoriju prema kojoj je ena kao minus-mukarac(tj. lienapenisa).Irigaray radikalizira polaznu tezu de Beauvoir o enama kao ''drugom spolu'' tetvrdi da ene uope nemaju spol u svijetu obiljeenom jednospolnom ekonomijom.Ona pobija kvazidemokratsko geslo ''jednakih prava'' koje zapravo ostavlja ene ustanju ''derelikcije'' liavajui ih prava na ''neskrivljenu specifinost''. Ona takoerpobija homogenu predodbu enskosti to zapostavlja rasne, klasne i kulturalnerazlike. Tvrdi da treba pronai oblike borbe primjerene svakoj eni, ba tamo gdjeona jest, ovisno o njezinoj nacionalnosti, poslu, drutvenoj klasi, spolnom iskustvu,

tj. obliku potlaivanja koji joj je najneposrednije nepodnoljiv.

16: BiopolitikaFoucaultove teorije

Prema Michaelu Foucaultu, biopolitika je bila nuna aspekt konstituiranja i razvojakapitalizma. Zasnivala se na kontroliranom uvoenju tijela u aparat proizvodnje iprilagoavanjem fenomena puanstva ekonomskim procesima. Javila se u 18. st.kao tehnika izvoenja moi, prisutna u svim razinama drutva. Koristi razliite

drutvene institucije, npr. porodica, kola, policija, bolniceFoucault Usklaivanjegomilanja ljudi s gomilanjem kapitala i artikulacija rasta ljudskih skupina premaekspanziji proizvodnih snaga i diferencijalnoj raspodjeli profita, djelomino jeomogueno provoenjem bio-moi. Biopolitika je skup tehnika kojima sedrutvena mo realizira kroz artikulaciju organizacije drutvenog, javnog i privatnogivota. Razvojem kapitalizma ona odluuje o ivotu i smrti ljudske vrste te zatoFoucault naglaava: ivot je sada postao objekt moi.(prepisano iz neke druge skripte: Biopolitika postavlja novu interpretaciju mnotvanasuprot buroaskoj koncepciji naroda i radnike klase, pokazuje fundamentalni

karakter kapitalizma i njegovog ekspresionizma.)


7/10


7

17: Owensalegorija i suvremena umjetnost (foto. Sherrie Levine)

Alegorija je 2 stoljea bila osuena kao antiteza umjetnosti, no jedan nepogrjeivoalegorijski impuls se poeo javljati u razliitim aspektima suvremene umjetnosti

(Benjamin, Bloom, T.J.Clark). Alegorija je stav i tehnika, percepcija i procedura.Alegorija je kad se jedan tekst ita kroz drugi. Slika postaje neto drugo a neobnavlja originalno znaenje nego daje drugo, alegorijsko. Poveznicu sasuvremenom umjetnou moemo vidjeti na primjeru djela Sherrie Levine i drugihumjetnika koji generiraju slike kroz reprodukciju drugih slika. Alegoriju privlaifragmentarnost. Takoer joj je zanimljiva specifinost lokaliteta, npr. Stonhenge iliSpiralni Jettty R.Smithsona koji se fotografira zbog ne-trajnosti, a fotografija postajealegorina umjetnost. Alegorijski je i motiv fotomontae, tj. slaganja stvari, udjelima Fletchera i Le Witta, u smislu da tvore rebus odnosno alegoriju kojazahtjeva tumaenje.

18: Problem roda na primjeru slike Edgara Degasa ''Young Spartans''

Dvije slike, iz 1960. i 1980., prikazuju 3 skupine ljudi. Sa lijeve strane su djevojke,koje jo nisu ene, a sa desne djeaci koji jo nisu mukarci, a u pozadini vidimoskupinu odraslih. Dakle slika ima 2 opreke- djeaci vs. djevojke te mladi vs. odrasli.Degasov cilj je prikazati manje razlika izmeu spolova nego to promatra oekuje.Spartanske djevojke su praktiki djeaci, dok ne postanu ene, a djeake prikazuje

gotovo neseksualne, kao da su djelomino djevojke dok ne postanu mukarci.Prikazuje podjelu izmeu spolova i njihov odnos, udvaranje te psihiku i socijalnudefiniciju u Spartanskom svijetu. Razlika spola je oznaena, iako na Degasovoj slicirazlike spola mogu biti razmijenjene ili u potpunosti eliminirane bez zabune na tose odnose. Piktoralni opis namee odznaivanje mukog spola, utemeljenog na

vizualnim dogovorima izmeu tijela djeaka okrenutog frontalno s nedistinktivnimgenitalijama te neseksualnim tijelima ostalih. Samo oznaivanje spolnih razlika nemoe se promatrati izvan sistema formalnih i tematskih dogovora. Ali treba uzeti uobzir da stvari bez spola imaju rod. Degasova slika prikazuje homoerotinoorganizirano muko drutvo. Rod slike kao cjeline je pomalo queer (kao i Degas i

promatra).

19: Multikulturalizamobjasni pojam na primjerima

Multikulturalizam u umjetnosti je predoavanje i zastupanje politikemultikulturalizma umjetnikim djelom ili istovremeno postojanje razliitih,neusporedivih kulturnih sistema izraavanja i prikazivanja u istom geografskom ipovijesnom prostoru. Primjer,veliki grad, Paris, New York, kao spoj etnikih,ekonomskih, seksualnih, generacijskih i klasnih raslojavanja i istovremeno

neusporedivih raskolnikih koegzistencija.Primjer u umjetnosti- posthumna izloba Helia Oiticica- nije autentian brazilski


8/10


8

rad nego odraz euro-amerikih tendencija pa su ga kritiari iskritizirali(iz druge skripte): Grupa IRWINPitanje umjetnosti kao simptomamultikulturalizamPrimjeri:

Dragoljub Raa TodisijeviMarina AbramoviMladen Stilinovi Eksploatacija mrtvih 1984-1990.Milan Kunc

20: Bhabha i postkolonijalna teorija

Homi K. Bhabha, indijski teoretiar postkolon.teorija, obnavlja Fanonovupsihoanalitiku nit istiui da Said zanemaruje udio koloniziranoga u tvorbipredodbe Orijenta odnosno nesvjesne subverzivne implikacije koje nastajunjezinim mimikrijskimusvajanjem. Kolonijalni je stereotip po njemu sloen,dvosmislen, proturjean, te kao svaki feti zasnovan na istodobnom vladanju istrahu, uitku i obrani.Otpori stanuju u njemu jaajui tako kako se stereotip iri,pri emu istost klizi u drugost, promatra postaje promatranim, model sedestabilizira, hibrisizira i izvre u grotesku svojeg izvornika. U suglasju s time,kolonijalna je drugost svagda ve iznutra rascijepljena uznemirujuom distancomkoja izvana dijeli kolonizatora od koloniziranog. Nerazrjeiv odnos razgranienjastanuje u srcu kolonijalnog identiteta.

Homi Bhabha i ideja hibridnostiHibridnost je jo uvijek zatoena unutar okvira izvora i pokajanja: dva zasebnaorganizma koji se kombiniraju da bi proizveli trei koji moe rijeiti svoje"roditeljske" nesuglasice; no, hibridnost nas ne oslobaa od "ja" ili "drugog" ili odgubitka i pokajanja u stvaranju treeg (multikulturalizam; Fisher)

21: Objasni pojam 'udei strojevi'

Ideal "totalne revolucije" tvori od vanih niti vodilja postrukturalizma. Iz nje se crpi

Deleuzeova i Guattarieva koncepcija "udeih strojeva". U osnovi je tog idealaliberalno-graanska zamisao individualne autonomije koja se gradi potpunimraskifanjem svih tradicijskih obveza sve dok osoba ne ostvari poptunusamodostatnost. Osloboenje se ne moe ostvariti s one strane politike ve jedinoselektivno unutar njenih parametara. Kritike se perspektive izboravaju krozosobnu borbu. Foucault izbacujui ideologiju kao analitiku kategoriju nunozanemaruje specifinost konkretnih reima i formacija, te njihov odnos snaga. (Biti- postrukturalizam)


9/10


9

22: Objasni hibridne teorije

Hibridne teorije su vezane uz kulturalne studije. Kulturalni studiji su partikularna,fragmentarna, ad hoc i mikro istraivanja kulturalnih praksi koja se bave rodom,

spolom i skesualnou, etnicitetom i nacionalnoszi, kolonijalnim i postkolonijalnimidentitetom, klasnom pripadnosti, starosnom dobi itd.K.s. su interdisciplinarne, hibridne teorije koje prouavaju povjesne i geografske,odnosno etnike, rasne, rodne, generacijske ili profesionalne kulture i njihovekarakteristine probleme - pitanje tjela, etnikog, rasnog ili spolnog identiteta,svakodnevice, odnosno mikro i makropolitike.Bave se problematikom kulturnog identiteta u najirem smislu, a specifinije rod,spol i seksualnost, rasa, etnicitet i nacionalnost, kolonijalni i postkolonijalniidentiteti, klasna pripadnost, starosna dob itd.

23: Pojam projekta G.C. Argana

Argan kae da je nedovrena umjetnost u projektu ili, u isto vrijeme, projektpostojanja prema jednom poretku koji nij eporedak formalne logike nego unutarnjiporedak postojanja kao takvog; strukturalni princip to se ocrtava i gradi u samomslijedu dogaaja. Kao to je jednom otkrivala u predmetu nepokretnu strukturupredmetnog svijeta, danas umjetnost ima otkrivati u projektu pokretnu strukturupostojanja.Projekt predstavlja manevarsku obranu drutvenog, povijesnog ivota unjegovom svakidanjem sukobu s eventualnou i sluajem; on je protiv smrti (

krajnja event. i poslj. sluaj). Opstanak umjetnosti u sutranjem svijetu ovisi samo oprojektu koji dananja umjetnost ini za umjetnost sutranjice.


10/10


10

doker pitanja koja stalno ponavlja*Sharecropper's wife OLIN*Rosalind Krauss

*pojam roda kod Judith Butler 10: Butler*objasni pojam drutveni spektakl* uloga institucija na primjeru MoMa*problem konteksta kod socijalne teorije umjetnosti

pitanja rok 30.06.

*Walter Benjamin i kritika teorija*Objasniti kontekstualni prikaz Mondrianove slike (Pier and Ocean) u muzeju*Objasniti pitanje roda na Degasovoj slici (Young Spartans)*Michel Foucoult kao preteabiopolitike teorije*Hiper-realizam i pop-art*postfeministike teorije*Panofsky ''vizualni spektakl''*Udio institucija u umj. praksi SAD-a 80-ih o AIDS-u*Kulturna produkcija i mehanizmi moi*teorija postmoderne

Documents

teorija umjetnosti