28.5.2013

i i r li l l

l i: TEORIJA ZNAE: "

; ; :, i :

Prof. dr. Hanka VajzovieFakultet pol i t i6kih nauka

ENJA

Znak u sistemu

Znakovi se ne posmatraju izol irano vecfunkcioniraju u sistemima koj i raspolaZuutvrdenim pravi l ima za kombiniranjesvoj ih jedinica (znakova).

Jezik je ( l ingvist ieki gledano) sistemznakova i pravi la za nj ihovokombiniranje.

Elementi znaka

tr Svaki znak nosi odredeno znaeenre (tl i znadenja) Stopodrazumijeva spoj dva njegova konstituenta

O supslance - "oznaaeno", sadrZina, pojam, mentalnlproces l lr "ono na Sta se misli". i

D forme - "oznaka", spoljna manifestacija mentalnogprocesa kao unaprijed ulvrden, prepozna|jiv i svtmuaesnrcima u komuntkacrjr poznat o?nacttetJ datesupstance ll i "ono kako se kaieliskazuje',, i to uklludule

- hngvistrcke znakove Uezidke jedinice, verbalne),- paralingvisileke znakoye (neverbalne: gest, mimika itd.)- nelinvistiCktm znakoye (razliditi sistemr signalizaoje itd.)

Sporazumijevanje meduljudima

pomocu sirnbo/a - prirodni ljudski jezici( l ingvist ick i , pa i paral ingvist iek i znaci) , odnosno

pomo6u slgnala - vjestadkilezict.

Simboli i signali - dogovoreni znakovipomoAukoj ih jedni drugima prenosimo svoje mis l i ,oslecania. Zelje, namjere. rdele, saznanja,poruke

Drugo su simptomi= prirodni znakovi.

SporazumijevanjeKoliko ce komunikaci ja bit i uspje5na (hoce

l i poruka bit i pravi lno odaslana iprimljena) ovisi upravo o stepenuupucenosti komunikatora ( i poSil jaocai primaoca) u znakovni sustav, uznacenja njegovih jedinica i pravi lanj ihova kombiniranja.

:' l i Semiologija, semiotika, semantika

Znakovima se. - bavi :a SEMIOLOGUA = zasebna nauina drsciol ina kotu

interesuje opcen(o, pr|Je svega teonlski (a) prtrodaodnosa izmedu oznadenih i oznaka u simbol lma.stgna,rTa I Srmptomtma (b) odnosi izmedu znakova usislemima 0ezici , razl iai t i kodovi, s ignal izaci je is l iano) i(c) odnos izmedu sistema znakova.

D SEMIOTIKA - grana , lgvtstrke kojd Inte,esuju (a)oonost meou znakovtma kao stmbol,ma u srstemu(l ingvisl iaki) i (b) odnos izmedu sastavnih elemenata{oznaaero + olnakdl svakoga zndka ma kakve te oznakeb, e (verba ne r l t neverbalne - i l le i , s l tka zvuK pokret)

o SEMANTIKA = l ingvist i ika discipl ina koja se baviznacenlem nlect (verDatnt znak)

28.5.2013

Semantika kao lingvistidkadiscipl ina - bavi se. . .

o Suodnosima izmedu znakova u ieziakom sistemu(opCenito i l i u konkretnom)

tr suodnosima lzmedu znaeenja,D Elementima znaaenia: designacira, denotaciia i

moguea konotaclla svakog znaka,B leksiakim i kontekstualnim znadenjima (riednik i

redenica)D komponentama morfemskih znadenja (leksiekim,

tvorbenim i gramatiekim)D razliCitim semantiakim promjenama i pomieranjima,D funkcionalnim znaCenlima i kolokacionim

ograniaenjima,o frazeoloSkim jedinicama rednoga iezika,

Predmet interesovanja sem iologije

Buduci da .D U znakove ubrajamo: sve simbore (u prirodnim ljudskrm

jezicima), sve sonale (dogovorene znake u vjeStadkimsistemima za sporazumijevanje), pa aaki simptome(prirodne znake: tamni oblaci - slmptom kiSe; t lelesnatemperatura - simptom bolesti I sl )

onda to znaei datr semiofogiju interesuju podjednako jezici, neverbalni

zna kovi, nzlifili nel ingvistiA ki kodovi, signa I izacijakoia se prima razliait im aulrma itd , odnosno

c sve ono Sto "kao najmanja jedinica kakvog sistema zasporazumUevanje" nosi odredeno znaaenie i sluZi zaprenoienje kakve poruke.

Znak u sistemu

lste oznake u razl ici t im sistemima(prirodnim i l i vjeitackim - simbol i signal)ne moraju imati jednako znadenje -NAPROTIV! Kad bi se razl idi t i sustavi(pobrkal i>>, nastao bi problem: istaoznaka - razl idi to znadenje =medusistemska homonimija moguca iu vjeStaikim sistemima, al i i verbalno ineverbalno.

: : j PR IMJERI

trl Signali - crveno svjetlo: na semaforu = stop,pr icekaj l ; u kamenolomu - eksploziv(upozorenJe); u studiju = mozda pocetakprograma u2ivo i sl.) - Sta bi bilo da seznaaenja "pobrka.ju"

Lt Neverbalni s imbol i ( recimo kod pr ipadnikarazliditih kultura). podignut palac (bro.ian.ie ili"super")

n lzmedu s imbola i s ignala. npr. z i jevanjec Simbol - verbalno (npr. dva terminosistema ili

termin - apelativ): zglob (anatomski i tehnidki)

2

PREDMET. ZADACI. METODE

tr Semio/oqir'a je (ili semiotikal, nauka koja,opcenito, proudava znakove (grd. semion =znak) i zakone koji njima upravljaju.

E Ferdinand de Sosrr (Svajcarac) bliie je

earts Pirs (Amerikanac) insistira na loqitkoifunkciii znaka, Sto znaai da semiologijupovezuje primarno sa logikom.

z

Sta je predmet interesovanjasemiologi je?

Semiologiju kao nauku interesujutr izdvojeni znaci (pojedinaane vrijednosti), ali itr ditavi sistemi u kojima ti znaci funkcaoniraju,E zakonitosti i pravila po kojima se znakova

pojedin lh s istema kombinira ju, teD odnosi i korelaci.ie u koje oni medusobno ulaze(npr. crveno svjetlo na semaforu nema mnogo

smisla ako ne znamo i znaden.je Zutog i zelenogsvjetla ili ako ne znamo kako oni u sistemunaizmjenidno funkcioniraju, te sta se njihovimpaljenjem i gasenjem saopcava ili na sta se

28.5.2013

l l i izmedu dva jeziika sustava...

E iivot, rus. = stomak (zamislite da nam Ruskaze kako je operisan jer ga je bolio Zivot, ili dami ka:emo Rusu kako imamo lijep Zivot, a onshvati da hvalimo ljepotu svoga stomaka;

tr krasn|e, rus. = crven (npr. kazati Rusu kakoima krasnuWavatu, a kod njega kravata plavai l i Ruskin j i da ima

28.5.2013

i i l

,i' Znakovi u odnosu iskliuiivaniai

To je d i iakr i t ie ka i l i d is t inkt ivna funkci ia,

o npr. fonemi i fonoloski sistem: ako fonem pdobije zvudnost - postat 6e fonem b, i obrnuto

tr posljedice ce biti u jedinicama viSeg reda: par- bar, bora - pora, bara - para tld.,

o dakle, znakovi se medusobno isk l juduju ( i l i- ili), jer promjene direktno utjecu naznaeenle.

Znakovi koj i se medusobnopresijecaju

To re semantidka ili znadeniska funkciia. Uporedi-

leRsitRislstem - odnosffiedu riiEEima usistemu: pol isemi ja, s inonimi ja. 'antonimi ja i s l .npr.

D imost i Cupr i ja)esu"gradevinekojespajajudvije udaljene taake u prostoru izmedu kojih jeDOnOr".

D I dan i noc odnose se na penode koji sesmjenjulu u 24 sala i oznaeavaju stepenvidljivosii (vidi se / mradno je - io je kriterijpresjeka).

o l

i l lFUNKCIJA ZNAKA I MEDIJI

- P. Giro: Semiologi ja (9-25)

Osnovna funkci ja znaka (prema Girou)jest "saopcavanje ideje putem poruka",Sto podrazumijeva:1. Pojam / predmet / pojavu, tj. referent =

ono o demu se govori,z. znakove i l i k6d.3. sredstvo prenosenja / medij, tel . poi i l jaoca i primaoca poruke.

i ; :

.., Znakovi u odnosu ukljudivaniaTo je taksinomidna ili klasifikatorska funkciia, npr.tr sisar jest obavezno ki(meniak, ali kiameniak

ne mora biti sisalD /orac(bosanski)Jest le/o ( jednood je la) , a l i

nije jelo = lonac,E priroda jesti narav, ali ne mora biti ,arav =

prlrodatr pritlsak jest i t/ak, ali nije uvijek i f/ak = pritisak;

uporedi i u tvorbi. l/aclfi (osobu) a p,fisnuti(dugme) - nije isto i obrnuto.

, ): : , Kodovi i sistemi mogu bit i i :

a) /oqiiki (strogo propisani, krutaintelektualna pravila, bez redundancije)naspram afektivni I emocionalni (li5enisuStinske poruke, podraiavaju emocije),

bl individualni (posebne oznake unutarkakvog sistema (npr. cinovi u vojsci.titule, uniforme po kojima prepoznajemodjelatnosti i sl.) naspram kolektivni (nprustaljene manifestacije u druStvenomZivotu. proslave, ceremonije, protokoli is t . ) .

Funkcije znaka(Roman Jakobson)

Na osnovnoj funkciji znaka Roman Jakobsonlzdvaja i definira sest posebnih funkcua kojese odnose na sve oblike opcenja.

t. referencijalna,2. emotavna,3. konat ivna i in junkt ivna,4. poetska ili estetska,5. fatidka.o. metal ingvist idka.

4

28.5.2013

Referencija I na f u n kcij a znakaTo je osnovna funkcija u komunikaciji -

objektivna i spoznajna. Ona odreduje prirodureferenta, tJ. uspostavlja rclaciiu iZUsgLtporuke i poima na koji se ta poruka (sadrzai)oonost.

O referentu se (predmetu, pojmu) mora Informiratitadno, objektivno i jasno (nedvosmisleno) -Dosebno vazno u razlicitim nauCnim kodovima(npr. preciznosl termina i sl.), npr.

o "Most je gradevina koja spaja dvije tatke uprostoru. '

Emotivna funkcija znakaTo Je ona funkciia poruke - subiektivna i afektivna, koia

odreduje odnose izmedu pglgl!9-]jqlulggg4, Stopodrazumrjeva emotrvnr odnos prema pojmu:pozitivan / negativan, neutralan / obojen, denotatlvan ikonotativan. sti lski markiran / sti lski neutralan i sl

o Nauanr kodovi ovu funkciju nastoje eliminiratl,D Esletski ie kodovi nastole razvijati, Sto viSe aktualizirati,D Novrnarski je kodovi moEju selekhvno I s mjerom

primlenjivati, odnosno 2anrovski pri lagodavah.lzaradeni ie most "naizad zblizio liude".(Figurativno - kao "most pfrlateljstva" i l i pak realistiano - kao

"gradevina"? - potrebno le razumjeti Sta je pogil jalacmislio (odnos: poruka - posil jalac)

Konotativna i injunktivna funkcija( 1 )

Ova funkcira odreduie odnose izmedu Doruke iprima of a (kako de primalac6-di63iFiEfrE--f,-iimilenoiforuci. kako on razumijeva jedanznak koji je odaslao neki poSiljalac).

lnjunkcija (=uzroanost. spgjanJe, povezivanle)moze rmatl veze sa tntelektom tlt sa emocuomprimaoca, pa i na toj razini sre6emo distinkciju

D obiektivno - subiektivno iD gpsz@:-e&!!Y!o,sto referencijalnu funkci.iu postavlja naspram

emotivne.

, Konotativna i injunktivna funkcija,

(21Ako ie r i ied o naudnim kodovima, operat ivnim i

sli6no, onda injunktivna funkcija iziskuieintelektualni napor (npr. lzgradnla

28.5.2013

I il J,1, Fatidka funkcijai i t' t

Ova funkci ja nastoj i potvrdi t i , odr iat i i t i preklnut i odredenikomunikat ivni din To su znakovi t ipa

Shvacas?1, Halo, halo, da l i me 6ujete?!, Halo, Jesam l i uprogramu?! Dozvol i te da se obrat im ,

Takve r i jeai i izrazi obtdno ne nose nrkakvu informaci ju vecslu2e:. ili da komunikaciju produie (moie lo bili i prazna plaal

npr dvoje zal jubl lenih: Vol im te! | ja tebe vol im Ljubavr,zlato moJe, sreco mola! - nema osobit ih informaci ja (znase otpr i je), intelektuaina je pa:nja oslabl jena, interes Jenastavak (gugutanja) koje pruia zadovol jstvo,

. i l i da se komunikaci ja okonaa (Da, sto ce!, tako t i le to,al i b i i ce bolJe, dfago mi Je da sam te srela, v idimo se,javi se ponekad. ) .

Suprotnostifogickog i izralalnog

Logidka misao i logidki znak tesko mogu prenijetipsihidko iskustvo: Kako objasniti odnos izmeduznanja i osjecanja (kako znanstveno ispoznajno objasniti ljubav, strasl syr'esl san)?

Logiaki i izra2ajni znak iskazuju se kao suprotnostfl racronalno - osjecajno,tr objektivno - subjektivno,tr konvencionalno - prirodno i spontano,O apstraktno - konkretno.tr znanstveno - umletnicko itd.

i Logickiznak (razuml -izrai'alni' . znak (emocija)

D Razumijevanje, dakle, trazimo u objektu -nastoJimo stvari dovesti u logicku vezu.

trl Emocija se odnosi na subjekat - ona je uvijekporemecaj cula, nelogicnost u odnosima, neredili zbrka u osjecanjima.

o lz tih su razloga, zbog suprotnosti u percipiranjui u znaeenju (zavisi kako ko sta dozivljava) -svojstva fogidkog znaka i izraiajnogznakaviSestruko suprotstavl.jene.

. suprotstavljenost kodova

n Logidki i tehnoloiki kodovisuprotstavl jeni su afektivnim ipoetskim.

o lpak se dvosmisleni karakter kodovadrustvenog i ivota uoeava u okviruob las t i .

6

i t lMetalingvistidka funkcija

Ova funkc|a odreduie smisao znakova koie orimalacmoqucb neie p;avilno razumieti U rirsmre u-kvaii jdobrc-noSI--avTa-poTn-ankeMeiatrngvistic(afunkcija upucuje znak na glglfgq koii mu-odreduiesmrsao I precrzrra znacente, npr

tr Dodi sutra - bit ce nam'mrak" (=dobro, super) Sye onaradi u rukavicama (stvarno rI frguratrvno?) Naprawo iemos/ (gradevrnu / vezu / prote[kJ / iqurd lrelesnu?i?)

Za metaIngvtstrdku funkcilu vazan te i izbor mediia .sredstva kojim se prdnosi polukEiiFi--

o Zemlja u vrecicama u cvjecari naspram zemlie sa"miniranih terena" koju je u luksuznim pakovaniimaonomade prodavala na plaq umjetnica Alma Suljevrc. nemoze se razumjett kao dopuna saksiiama niti kao isttnskl

. _

zemla Ll.kololrma eksploiva I sl, ind- trebalo ierazumteu srmooilKu

tir, i :

Razumjeti i osjetiti- Gi ro (13-15) -

Navedenih lest funkcia medusobno se u jednoj istoj poruciprepllcu - nafoclto tetercnciialnd tobldklNne i s6i

28.5.2013

Mediji

To su razlidita sredstva kojima se prenosi poruka:trl predavanje u Skoli,D knj iga, novine,trl radio, televizija, kino, internet,tr moda, slikarstvo, muzika.

Medij, prema tome, podrazumijevaju:o supstancu / materiju / podlogu znaka itr podlogu prenosioca supstance.

Vruce - h ladno:po5il jalac - primalac

D Temperatura jedne poruke ovisi o (uaescuDili (painjiD primaoca prilikom njegovogtumadenja (dekodiranja) poruke.

o Vru6oj poruci smisao daje poSiljalac, pa seprimalac mora vrSe truditi da je razumije. morase v iSe angazirat i u dekodiranju:

D Hladnoj poruci definitivni smisao utvrdujeprimalac - ima vecu slobodu u tumaeenjuporuke (zato se ne mora previse naprezati daporuku dekodira onako kako ju je poSiljalackodirao).

i i l Rijed iznadenje

n Rijeei su obi l jeZja znacenja i l idi ferenci jalni znacenjski znaci.Komunikaci ju ostvarujemo tako Sto prvopromi5l jamo (misl imo), pa sredenemisl i iskazujemo (saopcavamo) - obojeto Oinimo na nekom konkretnom jeziku.

tr Minimalni uvjet - da oba komunikatoraraspolaZu ist im jezickim znanjem. Akoljudi govore razliditim jezicima.sporazumijevanja ne mo2e bit i .

, i i Mekluanova podjela medija:r : . top l i i h ladni

t a

Margal Mekluan ((Poznavanje opStila>) svemedije dijeli prema (temperaturi) informacijena:

E (hot) (vru6e) - vise informacije, guscainformacija i sl., (npr. portret u slikarstvu) i

El (cool) (hladne) - manje informacije ili blijedaporuka. (npr. kar ikatura) .

tr Pisana bi rijed po tome bila "toplija" od govorne,i obrnuto.

:!: Potreba semantidkih istraZivanjaU osnovi znaaenja bi lo kojeg semioloskog sustava nalazi

se znak kao spoj dva ent i teta oznacenog i oznakeBuduci da je svaki znak prevodrv na kakav jez'k (br lokoj i ) onda govorimo o jezickom znaku u Sirem smislu(zavisi i od konteksla) l. zeleno svjetlo ^a semaforu =r Sirena (kola zavija, recimo tri puta sa prekidima) = opca

oPasnostr Rlea pokojni / rahmetl i = ni je (vise) Ziv (umfo,

premrnuo, prese|o na ahrfel , nr le vrse medu nama, pokolmu duSi, ot i iao pod zemlju, crko, krepo mandrknuo,odsvir 'o svoje, . . - drukaie konotacle)

. Ri jed jezik = (a) osnovno sredstvo komuniciranja,(b)jezik - govor (c) f rancuski jezik, (d) (govorni) organ: (e)vrsta kaktusa; ( f ) dio na cipel i

t, i Apsolutna i relativna nejasnoea

I kad se ucesnici u komunikaciii sluze istimlezihom. postoji opasnost od nejasno6e - bilo

E aDsolutne(kad oosi l ia lac ooruke ni ie dobro5?oElo sVoiisxaz, nrji uskladio jezik'i misljenje)i t i

E relativne (kad primalac poruke ne vlada6-d!6Vi?5]ucim i potrebnlm znanJem: opcim(kad ne razumije pojave) ili jezidkim (kad nerazumije rijedi i njihova znadenja).

tr To su u svakom sludaju samo neki od razlogakoji ukazulu na potrebu semantidkih istraZivan.lar naSeg izudavanja teorije znadenja.

7

28.5.2013

JEZIeKA DJELATNOST (language):jezik (lang) i govor (parole)

To su opieprihvaieni termini u op6oj l ingvistici,koji sadrzajno odgovaraju naSim oznakama:

. iezicka dielatnost (language) = ukljuduje i jezik igovor.

r Lez4 (lanS) = jezrdko znanje:.apslraklna vri jednosl.lezrcl(o znanle, kompetenc|la Kooa. srslem znaKovai pravila za nlihovo kombiniranje, kompetencij i koda(u teorij i informacta);

r qovor (parole) = upotreba iezika; konkretnaiEEIEEcia apstraklhog jezi6kog znanja:kompetencija komunrkaciie (teorija informacija):aktualizaciti pojedinih vri jednosti iz baze podatakasadrzane u ieziekom znaniu.

Za5to je vaZna distinkcijajezik - govor?

D Jezrk - kao apstraktan sistem znakova rptavlla za njihovo kombiniranje i kao stedenopoiava ili znanie (ne urodena, jer je rezultatkonvencije) - daje popis i opis svih jeziekihvr i jednost i , a l i

ct oovor- kao konkretna realizaciia iezika i (99prirodna, uroclena poiava (ne steeena; darjeprirode, a ne rezultat svjesnog interveniranja iuredivanja u sustavu) - ipak uoravlia pravilimaza niihov izbor.

Jezik i govorterm inolo5ke viSestrukosti

tr U domacoj terminologiji javlja se problemhomonimije (zato radije govorimo o odnostma:lang - parole), jer su i (jezik) i (govor)polisemidne rijedi, u nekim svojimpojedina6nam znacenJskim vrijednostimaudal jene i do homonimienost i .

D Problem Je i sto se obje ove "oznake" javljajunaporedo i kao apelativi i kao termini, sto upravilu slabi ili ugrozava njihovu terminoloskuoreciznost u datome terminosistemu.

, : i Korisnici jezika i komunikatoriObaveza je:c korisnika iezika't looaCenie ieziCkoo znania i l i

kompetencije koda (nivojezika), atr udesnika u komunikacii i - ovladavanie pravil ima

izbora i l i kompetencije komunikacue (nivo govora), i tou skladu sa zahtjevima: svake konkretne upotrebejezika, svakog komunikativnog dina i govorne situacije,kao i ostalih sociolingvistidkih odredenja (5 W).

Pretpostavka za ostvarivanje valjane komunikaciie(prenosenja poruke) lest posjedovanie jednakogjeziCkog znanja kod oba komunikatora (poail jaoca ipnmaoca poruKe).

Pr imjer ice. . .t r (U lanac kr iminala ukl juden je i N.N., poznat i

had2i ja. . .> (umjesto bogatas, vr lo imucand o v j e k i s l ) i l i

tr (Svi podaci ukazuju da je rijec o dubretu...)(umj. o nemoralnoj osobi, eufemistidno: o osobisa pomanjkanjem moraln ih normi i s l . ) ,

tr (Podaci govore da je kral.i... iz dinastije... bioduven po svome hadzi janju. .> (umj. bogatstvu,rasipniStvu) i l i

tr (Prema ovom istrazivanju, dubrad nisu sklonasuic idu. . .> (umj. nemoralne osobe i l i s l . ) .

8

illiil l lustraci ja:

KaZu da ie on hadZiia. ll Dubrc ie stiqlo. - obaxomuntKalora moratu znall

1) da )e had2ija = lu JezrPu rtedn k) uonaj kolr Je obavrohadz). a| se uslali lo i f iguralivno znaeenje

28.5.2013

Pr imjera je mnogo. . .o Sta bi podrazumiJevao npr. izraz (narodito

drsko ponasanjeD u policljskom izvjestaju i urazgovornom jeziku?

o Sta su znacenja u rskazima tipa: Obrallo seispred predsjedni'tva; Operacija je izvr'ena nanogama; Pored Skole izgradeno je i obdaniste -ovdle su znadenja u Jeziku neupitna, ali se ugovoru ipak pogresno upotrebljavaju. lli: Pojeoje sve do deserta - trebalo bi dodatnoprecizirati da Ii je pojeo i desert itd. itd.

;. l TA ri jed znadi TO il i,ti, TO se kaie TAKO (???)

Sosir (23) smatra da u definiranju rijedi(navodenie znadenia u riednlku) ne trebaiolaziti od oznakei ve6'od ozriat6fr6dl

a TO (oznaAeno) iskazuie se TAKO i TAKO , a neE TA riieA bznaka) znaAi TO iTO.

Sosir, dakle, jezidki znak posmatra kaotr spoj pojma (oznadeno) i akustidke slike(izgovorena / napisana rijed), a ne kaotrt spoj imena (oznaka, rijed) sa pojmom(oznaceno).

; t : Humboldtov is tavovio povezanosti jezika i miSljenjaD Njemaaki l ingvist Wilhelm von Humboldt: bez jezika

nema pravog mialienja.n Cuvena je njegova teoriia o "unutragnioi formi iezika"

((innere Form)): od specilidnosti pgilg!9j!!9glq!!gl9govornih predstavnika difektno zavisi konkretan spojzvukovne sa znadeniskom stranom njihova jezika(temelJi psiholingvistjke).

E lnsistiraole na odnosu iezidkestrukture i mentaliteta4elqgl Poznata njegova teorija (Weltschaunga) =pogleda na svijet, koja se oslanja na stav da

.Je (jezikspoljaSnji izraz jedne unutrasnje forme kola olkrivaodredeni pogled na svijet) ([,4ilka ivic l/62)

t : Jezik kao materi jal izaci ja misl itr l\.4isli nisu uvjetovane konkretnim jezikom (jednako mislit i

mogu i Bosanac i Englez, i Madari Kinez)o Razlike se javljaju (ne/razumtevanle), tek kad se te

misli pretode u jezik - verbalno i l i neverbalno, prirodnijezik i l i vjeltadki - kad se pojmovi, sudovi, zapaianja,zakljuCivanja... spoje sa odgovarajuCim oznakama Ipretoee u odredene znakove kao semioloSke jedinice

tr Tek tada i tako lezik omogucava razmjenu miil jenjaizmedu komunrkatora, te postaje sredstvo kojim sezrazavalu mrsli i kole ucestvuje u njihovom formiranju(zbrkane misli najlakse cemo srediti ako ih rzreknemo il i ,' ^ i h ^ | a 7 . ^ r a a n ^ \

I

l ,

l i; JEztK I MTSLJENJEt i :

tr Korelacaja izmeduili mislienia i iezika uodena je joS u AntidkojGrcko.i.

D Heraklit i Platon ukazivali su da takav odnospostoji u sferi ide.,nog, gdje su isti loqidkiprincipi presudni i za iezidki izraz i za procesmial ienia (Mi lka lv ic l /20).

o Kasnije Nijemac August Schleicher (polovinom19. st . ) naglasava: n i t i ima jezika bezmiSljenja, niti moie biti mi5ljenja bez jezika.(Mi lka lv i i , l /56)

Teori je o jeziku imi5l jenjuNeprihvatl j ive su teorije:D da su to odvojene vri iednosti, da se miSljenje

prakticno deaava neovisno I o opaZanju i o jezikuD da Je miSlienie isto Sto i govor (istovjetne vri jednosti),

pri eemu se govor tumaai kao skup nervno-miSicnihpokreta, iz aega br proizlazilo da mi mislimo misicima lsl

Za rcz|ku od jezika, m^iuerle nre materijalizovano,C Bez jezika ne moZemo rskazati svole mislr nrti ih bez

lezika iko moze otkritr nrti ih bez poznavanja lednogaistog jezika neko moze razumjeti.

28.5.2013

Proces uskladivanjajezika i miSljenja

To je vrlo slozen proces ali se u komunikacij i realizira poautomatizmu naizmlenianim

(1) sluSanjem il i citanjem i(2) izgovorom rli plsanjem

U takvom se postupku:1. formirane misli pretode u iezik (i l i kakvo drugo

komunlkacijsko sredslvo), a zatrm se2. jezikom dopre do odgovarajueih dula sagovornika

(uho, oko) i dalje do mozga, odakle se procesponavlia, te se kruznim tokom (osmical) omoguCavadvostranu komunikaciiu

',," VaZnost optimalnog i brzog:: l uskladivanja jezika i miSljenja

c Jezik i mialenje nisu istovjetne pojave, al i jesuneodvoj ive vr i jednost i .

o MiSl jenieie (kao veza bioloskog i soci jalnog faktora)(pr iv i legi ia, samo aovjeka, mada je u nekimelemenlrma kao broloskr proces Tasigurno imanentno Inekim zivot injskim vrstama (majmun, pas, macka i s l . ) .

D Uskladivanje rezika i miSl jenia veona. le.vaZno nesamo za prenosenle poruxa vec I za vlest lnukomunikaci ie.

El Jer, u savremenoi komunikaci j l ne vazi samo pravi lo(qovori kako mis|an vec | (mislr kako govortsl toonosno ne govori (sve) Sto misl iS vec misl i StagovoriSl

1 0

28.5.2013

TEORIJA ZNACENJAt l

Prof. dr. Hanka VajzovicFakultet pol i t ie kih nauka

Priroda jezidkog znaka - Sosir(M. lv i6, l /180)

'f. iezik se (kao sistem znakova) zasntva na opozicijama;2. znakp kompleksan. spojen je od oznake I

oznaaenog (gldsovna vnlednosl + lnadenje t l t oznacenlpojam). rz ovoga le Kasn, le tzrasta semtotogt ja;

3 vaZna re Di l rcda ieziakoo znar(a. ' (a) orotzvol ian t l t {blobaveian, unapri jed osmislen. togr iar l -7adai-

4 znaaenJe Jednog znaka ne odreduje nuzno I njegovuupotrebnu moe, njegov yare,:

5 vazna osobrna /naka tesl t inearnosl - oovor tefenomen |nearnog trpa Ueziche se ledrnice rej |z iralu ulanaanom nizu (koniekst, s intagmatski odnosi) ,

6. u jeziku se ne smrju zanemartr pstholoske kategoi l lepopul analogij.e jtqave se u siilemu ugledalu iedira na

"o!un9, l l , l , r"o"r""r ,

(osoDrlo asocudlrvnr odnos, po

Jezik kao sistem = SahSosirove i lustracije (2)

2) lgra Saha ima odredena pravila koja utvrdujuvrijednosti figura i koja upravljaju potezima -takva pravila i vrijednostijesu proizvoljni(ednom dogovoreni), ali kad su jednomutvrdeni. ne mogu se u toku igre ni po iijemnahodenju mijenjati;

D istoje sa jezrkom. oznake su jednomproizvoljno, sluaajnim izborom fonoloSkog nizautvrdene i to postaje obaveza svih udesnika u"igri", dakle u komunikaciji - stoga ka2emo daje jezidki znak u nastajanju proizvoljan, a udaljoj upotrebi - obavezan;

i ] ] JEZIdKIZNAK : OZNAEENO + OZNAKAI (M. l v ic , l /160)

Osnovica stfukturalistidkog pfistupa (sosirovske strukturalnelngvistike), Jesu postavke:

1. lezik je sistem znakova i pravila za njihovo*ombiniranje lJeaake drnlenrce ne posmatratr rzolovanovec u medusobnim odnosima),

2 jezk le drugtvena kalegorta (osnovna ulogaostvarivanje komunikacije medu ljudima - funkcionirasamo u koleklivu). pojedinac je samo korisnik onogaslo le zaleontcxa svo|na

3. Jez.k je moguce posmatrati (a) sa stalalSta dijahronije(kao ainJen,cu proSlostr. nasliJede) ' (b) sa stala[Stasinhronije (kao ainlenice sadaSnjostr), ali se u jeziCkimistraiivanjima ta dva plana ne smiju mijeSati.

:, .lezik kao sistem = 5ahSosirove i lustraci je (1 )

1) materijal od kojega su izradene figure moze bitirazliait, proizvoljan (drvo, plastika, slonovakost) - vazna je samo vriJednost koJa im sedaje (kraljica, top, prjun);

tr isto je u jeziku: bos. voda / njem. Wasser /engl. Wother / tur. su / ar. ma'un - vazno jeda je uvijek iedno isto oznadeno; odnosno

D nebitno je kako eemo fonoloski niz vodakategoriJalno (gramatrdKr) okarakterisati -vaznoje Sta ta riied u datom kontekstu znadi,nV. Voda )e hladna; lz tekuiih voda, On vodadijete, Dva voda vojske; Krenuo yo da senaprle;

Jezik kao sistem = sahSosirove i lustraci je (3)

3) ako se u igri Saha jedna f igura izgubi,moZemo je po dogovoru zamijenit i bi lokakvim drugim predmetom (dugme,plastel in) pod uvjetom da sedogovorimo o njegovoj vr i jednosti (da l ije od tog momenta to top, lovac i l i nestodrugo)

tr sl iano je, naprimjer, sa suplet ivnimvri jednostima u jeziku, t ipa dovjek -l jud i , ja - mene, mi - nas i s l .

28.5.2013

Jezik kao sistem = SahSosirove i lustraci je (5)

5) nakon pomjerene svake zasebne f igure i s lvofenog novogslanja na ploci , prethodno stanle prestaje bi t i vaZno zadal j i tok igre,

n funkcioniranje savremenog jezika nema direklneovrsnostr o stanJu u rani j im evolut ivnim fazama (dobro jepfat i t i razvoj bi t i upucen, al t to za komunikaci ju nemanikakvog znaaala

. d a l i J e z a p e g l u n e k a d v r t e d i o i t u r c u t i j a , a k o s e d a n a su BiH kaze samo pegla i l i u Hruatskoj uglavnomgladalo i l i

. da l r je oznaka unuk nekada glasro vnuk, da l i je tezganekada znaai la samo trgovaaki pul t , kad danas u argouznaoi i 'honorarni oosao" i s l . :

Jezik kao sistem = SahSosi rove i lustracije (6)

6) svaki udesnik u igr i Saha ima pravo u jednompotezu pokrenuti samo Jednu figuru, pri demudati potez ne mora utJecati bitno na tok igre(takvih je poteza u jednoj partiji mnogo), alitakoder moze bitj presudan, odluduluci (kaokod paranja - zavisi koju smo nit povukli),

o u jeziku, sli6no tome, neke pojave mogu bitisasvim marginalne, a l i mogu i izazvat i n izdrugih promjena koje onda utjedu na stanje usis lemu,

Jezicki znak

tr Jezidki znak= pojam+ akustieka slika, ^ pr.dNo, kuCa, auto - izgovoreni, zamiSljeni,napisani, naslikani - kao idejna (zamiSljena)slika / predodZba, ili kao fotografija, ili kaografijskriskazana oznaka spojena saizgovorenim ekvivalentom znaka ili oznake).

o Ali jezidki znak nije samo rijed / leksem, vec ineke druge jedinice (manje ili vece od riledi)koje na zasebnim nivoima Jezidke strukturenose stanovito znaaenje ili svojim distinktivnimvrijednostima bitno utjedu na odrealivanjeznacenja.

:1 Jezik kao sistem = SahSosirove i lustracije (7)

7) svaka figura ima u sistemu igre svoju podetnuvrijednost koju joj osiguravaju utvrdenapravila,.medutim. tokom igre vrijednosti semijenjaju zavisno od poloiaja na ploai ioonosa naspram orugtn t tgura, I zavtsno odtoga ko le na potezu (tako onda beznadalnipijun moze pojesti i kraliicu ako mu se udatom trenutku nade na putu i sl.);

tr i u jeziku znaci bivalu vrednovani aktuelnomupotrebom, pa iedno a tma razlidite vriiednostikad se nade u itjedi 2dna (2. rod). u rijedipreko zid? (gen.. jed.)..u njedi se/a (nom. mn.)i l r paK Kao vezntK a I s t .

i:l Sta je sve jezidki znak?Jezicki znak je i :1. fonem (znak markiran svojim opozicijama koje

sluZe za raspoznavanje znadenja),2. mortem (kori.ienski, oblidki i tvorbeni) iti3. leksem (rijed) - kao jedinice koje imaju jednu

oznaku za utvtdeno oznaeeno4. sintagma (odredeni tipovi), i5. frazem, pa aak i6. reeenica ili pak ponekr diskurs - kolr redno

oznadeno mogu iskazivati deskriptiviro (zbiromoznaKa).

2

Jezik kao sistem = sahSosirove i lustraci je (4)

4) svako pomjeranje Sahovskih figura stvara, uokvirima mogucih pravila igre, i novo stanje na5ahovskoj plodi;

t r s l ienoje sa jezi ik im razvt tkom. promjenesedeSavaju, ali su one uvijek uskladene sazahtjevima funkcioniranja jezidkog znaka, npr.vodonosaznaai "onaj koji nosi vodu" i takvose oznaeeno nikako nije moglo iskazatioznakom ni hidronosa kao ni pismonoaa ilig/asonosa odnosno "nositelj teku6ine dija jehemijska oznaka H2O";

28.5.2013

Sta nije jezidki znak?

Jezidki znak nisu one,edrnrce kqe ne nose znacenje. g/eg dak i artikulisani artrkulaciono-akustiaki

percizno odreden, npr b = bilabrlal, eksploziv,zvuean), ler sam po sebi nije nosilac znaienja (nemasvoje oznaaeno) On ima svolu oznaku u pismu (latinb/B), al je prsmo zaseban sistem - grafemski. Sosir(str 22) navodr da sluSanjem nepoznatog jezikasasvim dobro opazamo zvuke (razaznajemo b i p Isl ). a| rpak ne mozemo ostvarit i komunikacilu). nilr lejezidki znak

. g/qq (Ze-na pa,pri-ka to-dak), jer ni slog nema svojeoznaceno ne podrazumleva nikakav pojam kojt bi"pokrivao" akustrake slike i lt oznake Ze, na, pa, pfl,ka.

i i i Jezidki znakovi: nosioci znadenja:: - morfem -

Mortem(1 ) I eksi ek i ( ko r i|e n sk i/osn ov n i) nosi osnovno

znadenje rijedi ih porodice rijedi (pis-att, prs-mo.pls-ac rsKazuje razttctte pojmove vezane zaprenoSenje znakova u grafiji suprolnogovorenju, izgovaranJu),

(2) oUie ki, koli nosj odredeno gramatjdkoznaeenje (-a iskazuje Z rod kod pridjeva: /i/ep-aa s l . ) i l i

(3) tuorbeni. koli rskazuje odredeno znadenje udenvacionim mogucnostima (-ica oznaeava 2.rod kod imenovanjazanimanja i slidno: utfte[-tcal.

i ; j Jezicki znakovi: nosiociznacenjalli - sintagma, frazem, diskurs -

tr !!!g993- azna

28.5.2013

Komponente znaka

Znak (sr,cne) dinl spoj vrijednosti rskazanih kao.E oznaeeno/ sionifie (gen. signifiea) = pojam,

mentalna slika, supstanca sadri,ne (kaoZivotna realnost i objektivna vrijednost) ili fo,'masadriine (kao na5, subjektivni doZivljaj Zivotnerealnosti), te

B oznaka siqnifiant (gen. signifianta) =ozn a eitelj, a k u stien a sl i ka, su psta n ca izraza(kao glasovna strana jezika, kao dinjenica) iliforma izraza (kao nase poimanje, kaosubjektrvnr dozrvl1aj supstance iztaza)

i i i valer' t l

tr Kod jezidkog znaka potrebno je (premaSosiru) vodit i raeuna ne samo oznadenju vec i o njegovom svojstvu,kakvoci, un utraSnjoj vrijednosti, kquje Sosir oznacava terminom valer = (Skiljan Pogtedu l ingv is t i ku , 57) .

: : ., , Asocijat ivni isintagmatski niz

1 , 1

1) asociiativni /paradiqtnatski / vertikalni niz =kombinatorne moguinost i opozici jskih jedlnica koje semogu medusot lno zamlenj ivat i i uzajamno znadenlskldrferencirat i - odnosi medu jedinicama jednoga sistemapo vertrkal i (u r jean ku: pol isemija, s inonimi ja, tvorbenemogucnostr, di ferenci lalne vr i jednost i : to /ne/ znaai to, tose /ne/ moze imenovalt I tako)

2) sintaamatski / hor izontalni niza =odnosledintca kol tmase kombinira govorni lanac, odnosi u govornom nizu (ur e a e n i c i n p r p u t j e b i o d u g i n a p o r a n = 1 d u g o s m o itesko pulovah | 2 duga smo radih na ostvarenju cilla Is l ???).

Znakovi u sistemu

Svaki komunikaciiski znak (eziikr prte svega) karakteriSeodredeno znadenle kole le moguce posmatrali

tr izolirano(kao vezu oznaaenog i oznake), ali samo uokviru odgovarajuceg sistema 0edan jezik, jednasignahzacta, jedan terminosistem, pa dak i odredeniobredi, obieaji i sl.). Jer, svako znadenje podrazumijeva i

D relacioni karakter (svaki znak uspostavlja odnosenaspram drugih jedinica isloga sustava), pa I

D korelacionu vezu (svaki znak uspostavlja i odredenemealuzavisne odnose) odnosno temelli se nadiferenciiaciiama il i na distinkcijama izmedu pojedinihjedinrca u okviru sustava (Sosrr, 137-'145)

; ,Valer = upotrebna vrijednost

tr lako mnogi (kao i Sosir) valer vezuju za jezik( langue) i za asoci jat ivnu osu, a in i se da je onkao upotrebna moc svakoga znaka, ipak bli2igovoru (parole) i sintagmatskoj osi (odnoslparadigmatike i sintagmatike jesu korelativni -medusobno prepleteni), npr. kisna godina /kisna noc, ali ne i ki'na Zena, ili: sijeda Zena, aline i steda godina / sijeda noi; takoder: srelanput, ali ne i sretan drum, iako je put = drum.

ir, Valer i Sosirove dihotomije:( l ) jezik - govor i (2) vertikalni - horizontalni nizovi

Valer se (kao unutrasnja vrlednost znaka) nalazi I lGZi o{Sosirovrm) dvJema dihotomijama

1 ) iezik / lanque (npr put = Sta sve moze znaaitt ???)naspram

govot/ parole (npr sretan pull = srelna cesta / drum) i2\ Parcdiomatski / asoc iiativni / vertikalni nizovi(odnosi medu znakovima). nV (S-frilT/iwati t

ndoinaaT puaokaTT upuif slio / naputeh / ubutnrca /upu!ilt / sputavati / dvaput, ili (4,) put / cesta / drum t| (c)put / naAin / mogucnost / rjeSenje nt GJ put / ten,odnosno, kao: putd! | rad8 I pjes4tbi sl.), naspramsinlag@tsk i (horizontalni) nizovi (odnosi meduz!3!9!!l!4 lnpt pul Je bro dug i naporan = 1 dugo smofiefE-o-lul-watr. 2 dudo smo ra-drlr nb ostvarenlu cila r

28.5.2013

t t 't ; :r Sta je za Sosir valer?

: i 1

Da bi se odredila vrijednost (upotrebna moc,valer) novdanice od deset KM, potrebno Jeznal t :

1) da se ona moze uporediti I zamijeniti za ???tol iko i to l iko dolara, f ranaka, l i ra. . . , odnosno

2) da se ta vrijednost moze zamijeniti za odredenukol id inu kakvih drugih vr i jednost i (brasna,papira, metala, odredenih proizvoda i s l . )

Na isti nadin jedna riled moZe biti uporedena sanekom drugom r i lec i i l i sa pojam / oznacenim.Sto znadi da ce njena vrijednost biti utvrdenatek kad shvatimo da ta ita rijed moZe imati to ito znadenje. (Sosir , 1 38).

Proizvoljnost znaka(Sosir , 85)

O To znaci da veza izmedu oznake i oznacenogni je uvjetovana nikakvim unutrasnj im logiakamodnosom. npr. u rileci kuca - niz glasova /fonema k-u-c-a nije odreden prirodnom vezomsa pojmom koji oznacava - mogao je biti idrukdi j i fonolo5ki n iz (koca / pota . . . ) ako bi torazumjel i sv i kor isnic i jez ika, upor. dom (rus.) ,Haus (n jem.) , home (engl . ) , bej t (ar . ) , ev ( tur . )I s t .

t r S|dno re I sa vrestadkrm srstemrma: nasemaforu bi urijesto zelenog svjetla "prolazak"moglo oznadavati i ljubidasto, ako bi za to svikorisnici bili unapriled obavajeSteni.

Distinktivnost

Znak je obavezno diferencijalan - on semora u sistemu prepoznavati svoj imdist inkt ivnim elementima u odnosu naostale znake istoga sistema, npr.ear / car, iaba / baba, bara / para;iena / iene, eovjek / tovjeie; radim /radi i ; Eovjei n ost / eovjeean stv o ;napisati pismo / latinicko pismo itd.

Priroda jezidkog znakaDva su osnovna naeeh u odredivanlu

komunikacijskog znaka (i kao simbola i kaosrgnara) :

1) znak je proizvol ian / nemot iv i ran;2) znakje konvencionalan / doqovoren;3) znakje l inearan i to:

r oo vertikali lDaradiomatski ili asociiativniodnost - znacr ulaze u razllcl le relacue Ikorelacije) i l i

r Do horizontali (sintaomatski odnosi - znaci seveiu od manirh iedinica ka vecima - fonemi,morfemi, lekdemi, redenice, daskurs).

/Ne/promjenlj ivost znaka(Sosir, 86-89)

Znak le nepromjenljiv - ptotzvo\nol zamlenr oprru se r samznak, i s istem i kolekt iv (osobrto intervenci jamapoJedrnca).

NIedutim, znak je i Nomjenljiv leziaki razvitak):n mrjenlalu se veze r lmealu oznake I oznaaenog.tr m|]enlaju se odnost izmedu dva znaka,n ozna6ena se bogate novim oznakama (sinonimi ja),t r oznake se ponekad pr ibl izavaju svoj im obl ikom

(homonimija) i l i se (u sluaaju pol isemiJe) udal lavatuni ihova oznadena i s l idno.

Svaka promjena povladi za sobom niz promjena u sistemu,al i promjene nikad nrsu tol ike da bi potpuno ugrozi leSUSIAV

, Linearnost znakalsosir, 88 i 147-150)

Linearnost podrazumijeva jezik kaosistem smisaonih odnosa -paradigmatskih i sintagmatskih -l inearno: po vert ikal i i l i po horizontal i .

Hjemslev izdvaja dvi. je znadajne funkci jejezika:

n relaci ju = odnosi u procesu iI korelaci ju (odnosi u sistemu),

5

28.5.2013

Znaki znacenje u sistemu

Potrebno je (smatra savremeni leksikologLadis lav Zgusta) razgrani i i t i :

t znaienje rijeei kao diiela sistema, uieziku, u rieeniku (znaaenje tada. povert ikal i , mo2e imat i i v iSe od. iednog smislai l i ima zbir smis lova) i

r znadenje rijedi kada se one upotrijebe uteKstu.

Mogucnosti(adekvatnog) izbora

U real izaci j i jezika nude se vari janterazl ici t ih oznaka za isto oznadeno -kako odabrati najbol je u semantidkom i ufunkcionalnom i l i u sociol ingvist i ikomsmrs lu , npr .

D osoba i. spola / iena / iensko / dama /gospoda / hanuma / ienska / Zenskica /koka I treba itd ili

n nag / go / bez odjece / neobuien / ko odmajke roden / gologuz / iinu-eiplak ild.

' i lt . -, Znak i s istemt : l

E Znaci ulaze u razliaite medusobne odnose, alitakvi odnosi vr i jede samo unutarJednogsistema ili zasebnih podsistema (.1edan 1ezik,jedan terminosistem,. iednan Zargon, urbaniargo. jedan srstem signal izaci je. putne.h r o d s k e ) c l i c l n , i k P r l . i )

tr Mijesanja medu sistemima moze biti, aliuglavnom na planu forme ( is te oznake urazl ia i t im s istemima i l i npr. medujezidkahomonimaJa). Takve su pojave eesto smetnjaval janoj komunikaci j i - vaZne su zatokontekstualne potvrde.

Slojevitost jezikaD Odnosi izmedu znakova u sistemu nisu

jednostavni, osobito u prirodnom ljudskomjeziku - brojne su nijanse u izboru i to premarazliditim kriterijima (semantidkom, estetskom,funkcionalnostilskom, teritorijalnom, spolnom,starosnom, socijalnom, kod nas i nacionalnom,zat im prema rndiv idualnom i s l . ) .

D Zato kazemo da je.iezik slojevit - on jepolifunkcionalan za Gzliko od vjestae kihjezika koji funkcioniraju jednorniskl po principuda - ne, mo2e - ne moZe, podetak - kraj i sl.

r i Relacije i korelacije znakova usistemu

D iedna ri jed moZe razvrtr vrae znadenla (polisemija) -/ezlk,glavatr jedno oznadeno moze dobiti viSe oznaka (sinonimija) -

kasika / Zlicao iedna oznaka moze oodmirivali viSe oznaaenih(homonimiia) - parn, (mlin i broj)tr oznadena moou biti dovedena u binarne opoziciie

suprotnost zna6enia (antonimija), noc - dan, sladak -gorak ili nesladak, parni - neparni (broj, alt ne neparni

E ledan znak moze brtr rzlozen paronimskom djelovanju(paronimi). rUedi iz rstoga koruena - muku muaitr. pulputovati, mrkli mrak i l i tzv. pudka etimologila itd

i . Lingvisticki i paralingvisticki znaci, (verbalni ineverbalni)

E Verbalni i neverbalni znaci imajuzaiedni6ka oznadena - razl idi teoznake: da l i smo ih iskazal i r i jedima- usmeno i l i u pisanoj formi, odnosnopokazali odredenim gestom,pokretom t i jela i sl icno(masmediologi ja na balkonu!! !) .

6

28.5.2013

Neverbalno kom u niciranjetr Ostvaruje se paral ingvist idkim

sredstvima - neverbalno ostvareneporuke: konvencionalno razumlj iv gest,mahanje glavom, coktanje, odredenipokreti t i jela i l i pojedinih di jelova t i jela,osmijeh i l i smijeh (radostan. cinican.gorak) i sl icno - moguce ostvari t i samo uusmenom komunic i ran ju

Neverbalno pona5anjeNeverbalno ponaSanje treba uskladrtr sa ieljenom i

osmiSljenom verbalnom komunikacijom, ali i sauzusima date kulture i sociolingvistiCkim normama,pri iemu treba imati na umu :. dogovorene i razumlJive simbole i signale,r da neverbalna poruka mo2e upotpuniti verbalnu, ali

se sa paralingvislldkim sredslvrma ne smrjepretlenvatr,

r da neuskladena il i pogresno odaslana neverbalnaporuka moze ugroziti verbalnu;

r da svaki pokret t i jela ne mora biti i neverbalni znak saodredenim znaaenlem - neki pokreti moguistovremeno biti isimptomi isimboli i l i signali (npr.zijevanle i sl )

7

28.5.2013

Sistemi i semant icka pol ja

tr ZnadenJe se podinje vezati za sistem - za (ngfzase0nr leztct kao sistemi. terminosjstemiposebnih nauka i l i naudnih disc io l ina upojedinadnim jezicima, sistem saobracajnesignalizacije ili pomorske signalizaclje, s'istemvojnih d inovanja i s l i ino) . -

o Osobrta paznja posvecuie se semantiekimpoljlma - (=sistemi pojmovno povezanihznadenjskih jedin ica): ako se jedan od polmovavremenom tzmrjeni , nuzno se modi f ic i ratu iostalr tz rstog semantidkog polja ili iz isteoolastl. sto zaztva nezbleznu promjenu uznaeenjima odgovaratucih riiecr.

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. Hanka VajzovidFakul tet pol i t idk ih nauka

SEMANTIKAkao naudna discipl ina

Semantika je nauka o znadenjimaiezidkoq znaka. dakle pri je svega oleksiikim i gramatiikim znaienjima rijeii(u nj ihovim osnovnim, izvedenim islozenim obl icima, odnosno, o nj ihovimobliekim vri jednostima u f leksi j i ) .

Kako odvoj i t i pol isemiju odhomonimije?

Sta 1e krrterr; za distinkciju - granica izmedu dva oznadena?tr Da Ii je to (samo) etimologrlaD u kojol mjeri je to udallenost znaienla,c moze li kontekst osigurati znadenje i sl. - Npr.n lezk. dubre, konj: ili koza kao:ivoiinja / kao osoba fig /

kao sprava i slD Sta znaai neso koje se jede, meso ljudsko, meso u argou

za zgodnu zensku, Sta znadi "debelo meso,, - masnomeso il i stra2nji dro aovlekova ti jela?

Valno )e I Gzdvdpnle logickog od psihologkog u Jezrku -kakvu asocrlaciju izaztva odredena r' lea i kakvupredodzbu moZe rmati kod govornika i kod sluSaoca udatom komunrkalivnom dinu

. l

i i l Nove oznake za poznata oznacena

O U usvajanju leksr(e kakvog slranoga leztka, ne polaz,mooo nule - ml uctmo nove oznake za poznala o?naienakoje vec nostmo kao mentalne sl ike: inamo Sta ie i kai tvgteda pfozor a zat im kao ekvtvalenl oznaxe brozormoramo upamtrt t oznake Windows das Fenstet. pencer I

t r l ,4nogo bi bi lo teze da moramo spoznavat i i oznaaenaD lst le pi lncrp I u dvojeztcn,m r jecntctma uz oznake

slranog, lezrka daJU se oznake Jeztka korr poznajemo Itako dotazimo do prec,znuih znaienja. ' -

D Narevno t lu su moguce relat ivne relact le a l tme IgreskeI zabune mozemo l t kaza: i l Dtozot /Fenster/pencer u sv|Jel" "most / kopru / dte i l ruke pnlatei lstva ,sIcno

i ; ;1 : Sta interesuje semantiku?

Medu va2nim pitanjima semantike jest i traganjeza odgovorima: ita rijea jeste i kako jemoZemo definirati

E Sta znadi prozor i kako lo objasniti - otkudaonda " prozor u svuet' ,

tr Sta sve moze znaditi slo//ca I kako sva taznaienja opisati - otkuda "sjediti na dvijestolice, ustolie itl se i sliano,

tr Staje s/eia, ponos, patnja- kako do6aratitakva znadenja da se stvori mentalna slika on i ima ) .

28.5.2013

Vainost leksiikog, tvorbenog igramatiikog znadenja

Primjeri:o sufiksi -iC. -eic. -ica iskazuju umanjenice(deminutive) i zato pripadaju leksiikim

znaaenjima;D glagol sTeilje prelazan (sleCl nesto) - trazi

direktni objekat. Ako izbJegnemo nocemoizbJeci objekat (pretvoriti ga u subjekat), dobrtcemo oblik: s'ede se - tada oblik se nosigramatiako znadenje, i vise to nijdpovratnazamjentca se ,/ sebe (drvo se sijede / sijede sepo duzini - ali ne sijede samo sebe).

Leksidka semantikapravo znadenje i presupozicija (1)

Razlikovanje pra vog znaeenia od UvPres-upozicije = informacije koja se uz pravoznacenle sama po sebi podrazumteya. Npr.

tr rijeaneienja koja bi se mogla razlozita napostojeca distinktrvna obiljeZla: tjudsko biie /muski rod / odrastao / prethodno nijednomzenlen

Ll rz komunikat ivnth razloga t reba Insist t rat t nadrukdUem redoslijedu: na prvom mjestu trebabiti "nikad prethodno Zenjen,', jer je to kljudnasemantiaka informacjja; ostali elementi

Leksidke funkcije i znadenjskiodnosi medu znakovima u sistemuNpr. znaaenje rijeij "veoma,' uvjetuje parove tlpa:

ut isak > dubok / snaian ut isak, poraz > teZak /strasan poraz i sl

El U istom odnosu nalaze se leksidka funkcija itzv. konverzija, npr.t Boli ga stomak - lma botove u stomaku:t On je to njoj prodao - Ona je to od njega

kupila.Vaina ie informaciia!- ona konveniiom ne

smiie biti uqroiena.

,1, Kontekstualna znadenja kao potvrde::; leksidkim znadenjima' l

Er Za utvrdivanje semantidkih vri.jednostinezaobilazna su ko ntekstua I na zna eenja.

ct Metodom supstitucije oslgurava sediferencijacija medu konkretnim semantidkimnUansama svakog zasebnog jezidkog znaka.

D I pored svih metodoloikih nastojanja problemdefiniranja rijedi u jednojezidnim rjednicimanikad nije doveden do savrsenstva zboqproblema u zamjenr sinonima mogucnoitimadeskripci.le, kao i zbog neefikasnograzgrani0enja polisemije od homonimije.

l i Leksidka semantika,.; pravo znadenje i presupozi cija (2)

D Dokaz je negirana forma: ,,on nije neienja,' _negiramo samo pravo ili primarno znadenje, ane i cinjenicu da Je osoba i dalje odrasfaomu'karac iti da je r|Jea o ljudskom bie u.

Je(, presupozicije u pravilu ostaju izvandjelovanja negacije.

D lli. glagol watiti se znaai daje neko mjesto Azamijenjeno mjestom B, ali i to da je onaj kose vraea bio u B prije nego Sto je bio otisaou A (zato ne kaZemo vratiti se nazad) i sl.

Semantidka analiza

Vrlo je kompleksna vec na razini leksema.Da bi se utvrdi lo ukupno znacenje jedneri jeei, va2no je istovremeno uzeti u obzirsve komponente koje se mogu izdvoj i t i .

Semantika je kao discipl ina neodvojiva odIeksike, pa govorimo o leksidko-semantidkim pojavama. Rijedima se satog stajal i5ta bavi leksikologi ja i / i t ileksikografi ja (objasnit i razl ikut I)

2

28.5.2013

Morfemska analiza

Sa gramatidkog stajalista - morfemska analiza -semantidka analiza svakog zasebnog morfema,Jer se u jednom obliku neke ri jedi mogu javiti.r jedan il i vise udruienih leksidkih morfema (ouf.

putokaz, stranputica) - oni nose tzu. leksi.koznaeenje,

r jedan il i vise tvorbenih morfema (naputak, putnik,putovanJe, putovnica, putovati, otputovati, uputitise) - oni nose derivaciono znatenje.

. jedan ili vise obfiCkih mortema (puhiae, putnici,putnicima; putuJem, putujes ) - oni nosegramailAko znalenje.

Teori ja leksikologi je (2)

tr znacenja i upotrebu dijalektizama, arhaizama,neologizama, profesionalizama,prostonarodnih rijedi i sl.;

trl principe stilistidke klasifikacile rije6i (stitskimarki rani i s t i lsk i neutra ln i obl ic i i znadenja) ;

tr leksidko-semantidki sastav jednoga jezika iligovora;

tr odnos znadenja i pojma,tr uzajamni odnos i djelovanje leksidkih i

gramatickih znadenja u rqeci.

MetodoloSke mog ucnostileksikologije

t . di ferenci jaci ja (razgranicenje jedneri jeci od ostal ih jedinica) i

2. identi f ikaci ja (utvrdivanjem graniceistovjetnosti jedne rijedi u razliditimnjenim real izaci jama.r u kontekstu,r u zasebnim govorima,r u zasebnim funkcionalnim st i lovima,

2anrovima, idiolektu i sl .

Teori ja leksikologi je (1)(R. Simeon, l /756)

tr problem poiedanacnih rileci kao osnovnihjezidkih jedin ica;c polozaj rijeai u nizu drugih jezidkih jedinlca;E problem pojedine rijedi i njezinih granica (odnos

polisemiJe i homonimije - gdje polisemijaprerasla u nomontmt lu) ;

tr prtanje.leksiakqg znadenja (kao I ekspresivno-slilrstcKog znacenla);

D upotrebu rijedi u razliditim funkcionalnimst i lov ima i raznim govornim Zanrovima,

Teori ja leksikologije (3)

D naain utvrdivanja znadenja;D homonimrju i s inonimi ju;tr problem razgraniaenja homonama i njihova

tipologija;tr proudavanje druStveno-politidke, znanstvene i

tehniake terminologije;rl utvrdjvanJe i prouaavanje frazeoloSkih jedinica

(frazeologizama, frazema, jdioma);El proces semantickih promjena i pomjeranja i sl

i ; ; Postupak razgranicenja ii identif ikaci jeAko jednu fl jed razgranidimo od drugih i identif ikujemo je,

potrebno je prvo utvrditi njena znaaenja, a zatim i njezineodnose i korelactlu sa oslalim lakvim ledinrcama Jednogaststema

Kod utvrdivanla oblika i znaaenja potrebno je istovremenovoditi raauna:

a o leksiAkom znaeenju nosi ga leksieki morfem -korlen l lr osnova ri jedi: to Je i konkretno zna6enje uneizvedenim ri jedima (zemla, more, stol),

tr o gramatiAkom znaAenju - Ueatma 9a dalu (semantidkirh dopunJuju) gramatiaki morfemi dodati na leksidkimorfem i leksidko znadenle - to su i oblidki naslavci ilvorbeni morfemi (sufiksi, preftksi)

28.5.2013

Znadenje u term inosistem imaTerminoloSki qledano leksitko znaeenie

podrazumijbva tri razlidite vrilednostiilt odnosa:o znaeenje koje nosi korijen ili osnova rijeei

naspram znaaenja koje rled dobiia odgramatidkih formanata (relaciJsko znadente -fleksija) i od tvorbenih morfema (derivacijbkoznacenle), zatm

E znaeenje koje se navodi u rjednicima fiezrk)lAEpIa4 kontekstualnog znadenja (govor kaoreailzacue leztKa), te

tr zna-eenje koje se odnosi na smisao ili sadrZajrijedi - stvarno, konkretno znaaenje naspramznadenja koje je preneseno ili figirativno-

. . ZNAEENJE IKONTEKST

Odnos izmedu leksidkog i gramatidkogznacenja (Leonard Bloomfi ld):

n gramatidko znadenje jest onaj elementznaeenia po kojem se clanovi jedne isteparadigme razl ikuju jedan od drugog(padezi, vremena, izvedenice);

o leksidko znadenje ostaje isto u svimclanovima date kori jenske ( leksidke)paradigme: put, putovati, putnik, putni,ki,saputnik, putovnica i sl. (puterl!!)

4

28.5.2013

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. Hanka VajzovicFakultet pol i t i6kih nauka

;: Leksidko-semantidka naspram' sintaksiiko-semantidke analize

Leksiako-semantiika analiza insistira:O na pljedinaanim. tzdvolentm leksichtm jedin,cama(rUectmd- i lr lrdzemrma) I njihovim znaaenltma (osobrlo napoxsemur) odnosno,D na odnosima medu ta^ltm iedrnicama u ststemu(srnonimskt odnost, homonimtja antontmrta tsl J, a, ,tr na etimologij i, semantidkim pomleranjima rtdSi4tqkqiakq;semantidka anatiza lraga za vezama rzmedu

raKVtn leorntca u govornom nizuD kolokacija,c sintagma,tr reaenica.D drskurs i l i tekst

Sintaksidko-semantidka analiza- sistem supsti tuci je -

(2 )Homonimijatr ako jedna r i jec ne moZe stajat i u istom

kontekstu bez Stete po znaeenje i l ismisao, onda je rijec o homonimima(krivicni sud /kr ivi sud /krvni sud /emajlirani sud; ispriiati dogadaj / ispriiatise nekome); ubiti 5 jala, zatim zasebnors/uii bjelanjke / bjelanca - ubiti (ovjeka,lstucl diiete)

, , Znad,enje ikontekst

' 1

D Leksidko znadenje pripada paradigmatskimodnosima (vertikala) - predmet je interesovanjaleksikologije i teksikografije: utvrdivanjeoblika rijedi, kategorije, etimologije, te pravih iprenesenih znadenja svake zasebne leksidko-semanticke jedinice (rijeai iti frazema)

D kontekstualno znadenje pripada (Sosirovim)sintagmatskim odnosima (realizacija rijedi pohorizontalnoj osi) - predmet je interesovanjasintakse, odnosno tekstualne lingvistike.

r ! , S i n taks i dko -seman t i dkaana l i za' . : "

- s is tem supst i tuc i je -, , ( 1 )

Sinonimi jaD ako dvije raledi mogu stajati u istovjetnom

kontekstu bez Stete po znadenje - sinonimskiodnos (obrisati / pobrisati tablu / plo'usunderom / spuZvom\',

Antonimijatr aKo dvije rijedi suprotnoga znaeenja mogu

stajati u istom kontekstu onda su one antonimi(prestalo je / podeto je pucati i doi;ao je mir / rat,zaplevao.le / zaplakao je i obuzeo ga ie mir /nemir) itd.

. . Sintaksidko-semantidkaanaliza,l t - sistem supsti tuci je -

(3 )c Sintaqme: ako dvi je i l i v ise r i jeai mogu bi t i smisaono

povezane u cjel inu onda govorimo o sintagmi dobar /vruedan / pametan / okrutan / zao / bradal CovJek, liepa /putena / trudna ,ena, al ne. bradala Zena i trudan toviekpisail zadadu, att ne t. pisati kudu.

D {olokaci ia: ako sintagma postane ustal jena, onda jer i jea o korelat ivnim odnosima medu leksi iko-semantickim jedinicama tli o kolokacijatna kruni ttak /prt6ak polili.kt pritisak (ne ltak) izvesti pred lice pravde.na |cu mjesla bocd Inluz,Je

,ne StSaJ, b,oloski otac (nebabo) d:amL penozer rre prozoO prozor L svrtet (nepenozer):

28.5.2013

, Komponente leksidkih znadenja

Znadenje riJeci sa stajaliSta morfemske analize:o korijenski morfem nosilac leksidkoga znadenja,

odnosno nosilac znadenja jesu korijen riledl ilipak osnova rijeai;

tr u slozenici je leksidko znadenje spoj znadenjavezanih leksidkih morfema - iako leksidkimorfemi ne stoje samostalno, oni se ne odridusvojih leksjdkih znadenja, npr. parobrod,hidrocentrala naspram termocentrale, rukohvat.rukovodi lac i s l . ) .

i : l

i r i Elementiznadenja

D Leksidko znadenje (koje se u rjednictmanavodi opisno ili dovodenjem u vezu sasinonimom) ukt jucuje v jse razt id i t jh komponent i

Et UnutraSnjim raSclanjivanjem znaienja jednogaznaka kao dUela s istema, moguie jerazlikovati:t designaciju ilili denotaciju naspram konotacije,. osnovno znaeenje naspramfigurativnog /prenesenog znaCenja.

i l l Denotativno znadenje

Denotacija iti designacija - odnos "izmedupojedinainih rUeii i pojedinatnih dijetovavanjeziekog svUeta, kako ih shvatajugovornici nekog jezika,' (Zgusta, 32).

Zapravo, veza izmedu rijedi i stvari nte direktnavec se rzmedu ruee i (kao leksidkih jedinica) idenotata (kao referenta, onoga o aemu semisli) nalazi designat (kao pojam o odredenojstvari, tj. denotat kakvim ga razumijevagovornik nekog jezika).

r i Oeno tac i j a i des ignac i j a

E clenotat= predodzba o pojmu, ono o demu semisli, pojam kakav se mo2e neutralno opisatj(npr. sto/lca = dio namleStaja. predmet nakoJem se sjedi - nebitno je da li je velika ilimata; crna ili smeda; tapacirana, odnosno oddrveta ilj metala i sli6no);

a designat= dozivljenost predodZbe o pojmu;ono Sto o denotatu misli, Sta pod niimpodrazum4eva konkretan govornrI konkretnoglezika (stotica = dio namjestaja na kojem sesjedi, ali sa obitje2jima, posebnostima).

Sintaksidko-semantidka analiza- sistem supsti tuci je -

, (4)tr EeqglligE ako se u govornom nizu uklludipredt l (at ( t teni gtag. obl ik) , onda takav hiz

oobUa vr|Jednost reeenice - zaokru2enesmtsaone,cjeline: lzvrsen je politidki pritisak ToJe to. Hadrt t se mora,

tr Pi,skurs: ako zbir redenica ne nudi zaokru2enuInrormacUu, onda se kao semanttdka tedin icauztma diskurs - minimalni tekstualni'odlomakkoj i .d in i smisaono iznadenjski c let inu, te nudizaokruzenu poruku ilj informaciji.l:Nevjerovatno. DoSao kaZeS! pb\e, ha? l? Znail se hada t kuda odlazi

Diferencijacija znadenja u domenuprimjene

U upotrebnoj sferi (domen primjene)moguce je razl ikovati :leksicko znaeenie - nivo jezika(r jecnicki potenci jal jezickog sistema)naspram kontekstualnoq znaeenia -nrvo govora (upotr i jebl jeno u tekstu), teintenzional no (neutralno) nasprameksten zional n oq (markiranog)znacenja.

28.5.2013

Denotacija i konotacija

Na osnovu odnosa denotativnoq i konotativnooznaeenja moiemo uspostavljati relacije trpaY

n grafemll < n+j, ali svako n+j nije nj (npr.vanjeztcKt) , t l l

tr jutre = jest "vrijeme prije podne, , dakte prite 12satr (denotat). ati 1 1 sati viSe nije "jutro.'; istovazr za vecer" ttl

D "Bol i ga Saka / s topalo ' mozemo zami ient t j saHorr ga. ruka / Lrgs? ", a.!i Boli ga ruka / noga,. neznact ts to sto i Bol i ga Saka / atopalo , ' (sa-ka /sroparo prrpada ruci / nozi, ali ne i obrnuto _ StripoJam).

, i iDenotat i designat

Odnos izmedu denotata I designata veoma jeva2an prjlikom usvalanja. udenja kakvog'slranog JeztKa.

Razlike denotat - deslgnat kljucne su urazumrJevanJu- nauenih pojmova i termnologiezaseDntn naucnth oblast i :

Jedna oznaka (r i jed i l i termin) izvedena iz is togaKoruena, caK I Kao le posve tstoq adaotiranooobliha, u upotrebj moze imati polve raztidita-znadenja, 1p1 rijei zivotinja - u svomosnovnom I tt9urattvnom znaeenlu naspramtermina 2ivotinia.

Konotativno znadenje

To su one komponente leksidkog znadenja(izuzimajuci domen primjene) koje osnovnojsemantidkoj vrijednosti pridodaju kakvukontrastivnu funkciju,

ono Sto nosi dodatnu " informaci ju, 'o govorniku,njegovom stavu ili vrednovanju subjekta, StodaJe naroditu "boju" sublektu, prenosiinformaciju snazntje, emocionalnije, komidn jje,ironianlje - dakle, ekspresivn ije.

,:: Stvarna signifikacijail ' - konkretno oznadavanje -

tr Leksidko znaaenje je (i) ono zna6enje kojese navodi u r jednic ima. Medut im.. .

D Rijedi ne postoje apstraktno (nabrojane urjednicima) ve6 se one upotrebljavaju:dolaze u konkretne kontekstualne veze.

o Ri jedi u kontekstu iskazuju samojedno,konkretno svoje znadenje - iedno od visemoqudih smislova, i tada je to n j ihovasi gn if i kac ij a ( ozna i ava nje) ili stv a rnasignifikacija.

i r primjeri:

Rijed u m r U eti r aztlkuje :tr a) denotativno.znaeenje 1On je mrtav =

prestao Je. brlr ziv. prestao je postojati. disati.hretalt se I sl )

E b) designativno znaienje (kako prestati bitiZ iv? "On je mrtav." = (1) on v ise ni ie meduziuima. (2) on ce umri jet i . b i t ie ubuen, (3) Necuvtse da ga vto lm. za mene v ise ne postoj i i s l . ) ;

E c) ko.notativno znae enje (On je mrtav = OtisaoJe / Nema ga vise / nije hedu nama / crko le,krepo, mandrknuo / nije vise ni za Sta / poliiidkij e mnav l s t .

, ' , S ign i f ikac i ja osnovnih i l i

l ,r prenesenih znadenjaStvarna signif ikaci ja moZe pripadati :tr i osnovnim znacenjima (kad denotaci ja

i l i designaci ja ostaju u okvir ima primarnei ustal jene veze izmedu oznaeenog ioznake) , a l r

tr i prenesenim znadenjima (kad seprepl icu dva znaka tako da se oznakajednog prenosi na oznaeeno drugogznaka na osnovu odredenoq elementasl icnosti , asoci jaci je i td.).

28.5.2013

Konkretizacija znaienja- znadenje u kontekstu -

D Primjenom leksidke jedinice (kojoj znamoopca leksicka znanja) dolazimo dokonkretizacije znaeenja u stvarnom iskazu.

trl Konkretizacija znadenja prcizlazi izkonteksta (verbalnog ili situacijskog).

o Time se upotrijebljena rijedili spaja sa konkretnim pojmom na koji seupuc uJ uili se uklanja svaki drugi smisao rijedi osimonog koji je primUenjen

, ili se zadovoljava istovremeno to oboie.

Figurativnost - izvan denotacije!Kategorija figuratlvnih znadenia odnosi se

uglavnom na designaci ju, i j na elemente0odatnog u denotaciji. specifidnog.Kategor|Jatnog, npr.

E reci za Zenu da je "krava" ne znati da ona imarogoveili kopita vec se usporedba mozeo0nost t t na t romost. na debl j inu. eventualno nav tme I s t . , t t l

D reci za nekog da Je ''l isica" ne znair da.rma reprlr da mu Je tijeli prekriveno krznom, vec seuKrJucuJe samo karakterna osobina "prefrigan,mudar, h in jav, dvol idan".

Gdje se ispoljava markiranost(ekstenzionalno znadenje)?

tr u leksie ko-semantidkim vezama meduriiecima - setektivna-granideryE--(kontekstualne mogucnost i ) , npr. g l . imat i : imamrodi te l je / . imam auto / imam gtavobol ju / imamzaQacu I rmam vremena / imam duie / imamfaott t :

tr g-Legl9lllnr yezqma i qramatickimle!9S9!j4!A npr imaS li dusu / duSe, ati ne irmas i t vrueme / mn. vremena, imas I i rodi te l ia is l . ; i l i npr . u turskom: yar im = pola, a l i samo. b i rbuduk = 1,5 (ne i b i r yar im);

i , In tenz ionalno i ekstenzionalno: znadenje

Pod ovim se dist inkci jamapodrazumijevaju dva moguca obi l je2jajezidkih znakova u domenu primjeneri jedi, pri -emu je:

- intenzionalno znacenje = nemarkirano(neutralno, neobil jeZeno) i

El ekstenzionalno = markirano(obi l jeZeno, rezervisano, speci jal izirano).

I* Kako ri jeci mogu bit i"

markirane?tr nacionalno Gimbenik, obrana / odbrana, sat /Cas? i sl., ali ruka nije markirano)El teritorijalno - lokalizmr i sl.D socijalno - sociolekti, argo / slengD profesionalno - zargonD spolno - musko / Zenskotr starosno / generacijski (stara osoba tesko da

ce danas reci . s t ipu me, majke t i .t r funkcionalno - funkc. st i lov i .tr Stilsko-stilistidki (nijet,D indiv idualno -

Leksidki status stvarne signif ikaci jeizmedu

osnovnog i prenesenog znadenje

D povremena upotreba - figuratiyra, uzrokovanaprilikom i neponovljiva lice smeZurcno, suha smokva \neznadi da Je "suha smokva = izgled l ica, smezuranost,,;

D eesta upotreba tijeti u prenesenom znaAenju - koristise uobiaajeno i razumljivo je vecini korisnika: On ie pravol /a lo (n rko ne mrs l t na mela l ) .

tr toliko eesta upotreba da se znadenje ve' registrujekao leksiako znatenie: An je zaista vetiko dubre (itkonece pomlslit i n gnaltvo n.t gomtla otpada) Unost se urjecn'k dubre = r,zredu ostalogt t"nemoratan bovjek'.

iii: 1 ,, i .

Razvoj polisemijePolisemija = viSeznaenost

D ledna ista leksidka jedinica - raztiaita znadenia kaozbir svih moguCih smislova,

D nije ogranidena na designativni t ip leksidkog znaeenja,trl u leksldkom znadenju primaran je direktni smisao _

osnovno znaeenje,D ostalaznaaenja jesu smislovi koji se semantidki mogu

izvesti ako su obil je:eni nekim dodatnim smjslom -konotativnim, figurativnim il i st.

B direktni smisao (osnovno znaienle) - nemarkiran:ostali smlslovi po nekom hlteil lu obil je2eni, markirani.

28.5.2013

Primjeri pol isemije:glag. /po/jesti

D gsnovni if i direktni smisao ,,unosti u sebehranu, uzimati hranu". le

tr preneseni smislovi:a) trositi, unistavati (pojel su sav novac: vatra iepoFla Sumu).b) progutati, dokrajait i (pojeSce me zbog ovoga),c) pohlepno upijati, iurno i lahko obaviti (poresiu

lat posaa. za noc F popo c;Etu hti,gu),d) zauvijek uzeti za sebe (polest cu te od srece):e) frazeoloski: nestati bestraga (pojeo ga mrak) i

sl i ino.

Razgranidenja polisemije ihomonimi je

Kriteri j i za diferenci jaci ju pol isemije ihomonimije mogu se vezati :

I za oznadena,tr za oznake (et imologi ja),tr za mogucnosti tvorbe.

Znacenje polisemi6nih r i jediSastavl jeno je ( i l i moZe bi t i sastavl jeno) od:

r d i rektnog smisla (osnovno znadenje) ,r prenesenih smislova (preneseno

znacenje ceste upotrebe),r speci ja l izovanih smislova ( terminoloSko

znadenje),r f igurat ivnih smislova (preneseno

znacenje po modelu stilskih figura) ir s ludajne upotrebe (okazionalnih

signi f ikaci ja 0.

Odnos polisemijeprema homonimij i

n Kad pojedinadni smislovi jednepolisemicne r i jeci pocnu gubit i svojemedusobne veze i l i vezu sa direktnimznacenjem, otvara se prostorhomonimiji.

D Polisemija je bl iska homonimijr - u obasu sluiaja formalno iste oznake zamanje ili vi!;e razlieita oznaiena.

i i i Odnos medu oznacenima

u Polisemija je - ako su oznadena bl iska,euvaju prepoznatl j ivu vezu i l imotiviranost semantickog pomjeranja,(glavs = '1 . dio t i jela; 2. glavna osoba)

tr Homonimija 1e - ako su oznacenaizgubila svaku vezu, potpuno seudal. j i la (glava = dio t i jela; glava = valan,zaseban dio necega: motora, knj ige)

5

28.5.2013

Odnos medu oznakama

r Pol isemi ja - ako su oznake is teetimolo5ke vrijednosti (Clubre tur. = 1.smece, 2. gnoj , gnoj ivo, 3. f ig. nemoralanaovjek);

r Homonimi ja - ako su oznake razl id i te poet imologi j i (nalet < tur . lanet , nalet < let .ietieti)

Prioritet se, naravno, dale etimoloikomkriteriju, pa tek onda semantidko,gramat iakom.

Homonimi ihomograf i

Homonimi su rijeii iste forme arazliiitoga znaienja. Ako se takvi obliciidenti ino piSu a razl ici to izgovaraju.onda su Io homografi :

a obueen = savladao obukun o b u e e n = o d j e v e n i s l .

Pravi i relat ivni sinonimi

tr Pravi i potpuni sinonimi (istoznadnice) -identicni su u svim smislovjma koje mogu imati iu svtm komponentama znaaenja (designat,konotacija, domen primjene), npr. surder-spuzva. paradaiz - rajaica ...

D Relat ivni s inonimi (b l iskoznadnice) -d je l imidno su podudarni - u nekim smislovimaJesu, u drugima nisu; u nekim komponentamaznaeenja jesu, u drugima nisu (designaci j i ,konotaciji i domenu primjene).

Tvorbene i kontekstualnel mogu6nosti

r Polisemija - ako su moguci isl i i l i priblizno istitvorbeni modeli (glava = I dio ti jeta, 2. glavnaosoba : glavica, glavurda, glavat, glavonja, glavni,glaveSina, glavnokomandujuci. uzglavlje):

r Homonimija - ako su potpuno razlidite tvorbenemogucnostl

. (glqlq - glavat, gtavica, glavonja, uzgtavtje _naspram >

. glAyq - zaglavlje, poglavlje, poglavito, glavno,uglavnom, glavnjca, glavnina snaga; glava motora,zaglaviti, i l i

, nalet - (1) nalet ga bilo, natet jedan il l (2) nalet _nalet vjetra, naletjeti).

Sinonimi ja(istoznadnice, bliskoznacnice)

Et Sinon,'mi su (suprotno homonimima) rijeiirazli6iteforme a istoqa ili prib!iinoqaznaeenia (isloznadnice i bliskoznadnice).

tr Sinonimija relativna semantidka kategorila, jerJe vrlo malo istoznadnica - kod veilnesinonimskih parova postoji diferencijacija ponekom kriteriju. upotrebna vrjjednost,kontekstualna znadenja, nacionalna jilfunkcionalna markiranost, standardnojeziikerazlike, konotativnost i sltdno.

l i Pr imjer i bl iskoznadnica:tr Ladislav Zgusta: njec p,,ostrtutka nasDram

mogucrh kurva - Iaka-ZeiikS=Tospiib - fuksa- drol1a - trotoarka - 2ena lakoo m6rata(opjsno) i sltano (zastupllene su razli6ite vrsteekspresivnosti i slenga. iako je denotativnoznacenJe tsto. Zenska osoba koja se prostituiSe

Er Slldno bi b-ilo kod rtjeei fiekar 1= onaj koji tijeei)naspram lijeenik, doktoT:E66im. ati prj tom'e ooznadenju i domenu primiene svaki iloktor nibljekar. lijee nik )e markirano teriton\atno ilinacronatno \ugtavnom hrvatski), dok ie he6imm a rk i ra no sta n dardoloSkl (substanddrd.turcizam, arhaizam, stilska rezerva).

28.5.2013

l i i Bliskoznadnice prema oznadenom -l, l odnos sinonimije prema polisemiji

n Zensku osobu u bradnom oaru mozemoimenovatt kao: supruga, Zena, gospoda,drugarica, bolja polovina, bradni partner -ukljueuje se jezidko raslojavanje ????

El Za posmatranje sinonimtje ne smije sezaboraviti dinjenica da su-rijedi vedinomoolisemiine na ierJna riiec moze uct uii;;;i;;ii ia;5; iJoriim svoirm znaeeniemal i ne isa diugim i t i osta l im z i radenj ima. '

tr Dvije rijedi mogu biti sinonimski par u svomosnovnom obliku, ali iz razloga polisemije, nemoraju imati iste tvorbene mogucnosta (rnbst =Cuprija, ali samo. premostiti, nei preCuprijati\

Paronimijatr Paronimi su srodne rijedi istog oblika i istog

i l i s l idnog znadenja kod leksema razl id i t ihvrsta rijedi.

tr To su rijedi izvedene od iste osnove: slidne susvoj im vanjskim obl ikom - s l idne oznake, a l i suim razlidita znadenja - gramatiaka, pa ileksicka (razliaita oznadena).

f ] Paronimi su s l idni homonimima - razl ika ie uetimologiJt: homonimt su razlicite osnove (rjede:iste osnove znadenjski izrazlto udaljene), doksu paronimi iste osnove razliajtih znacenia.

Semantikafrazeolo5kih jedinica

trl Drjahronijsko rzucavanje porijekla i nastankatrazema vrlo Je slo2en zadatak - te5ko jeutvrditi vrijeme nastanka frazema i nadinnJrnova Iormtran.Ja.

E Prvl oblici frazeoloskih spojeva njeai nastalr suu narodnom kazjvaniu - u nastotanlu da senesto iskaze i opise sto ljepse i 6to-slikovitije.

tr Nastanak frazema stimuliran ie ideiom isadr2ajem izreka. poslovica. iitata-i sl.

t r Jedan broi f razeoloSkih iedtni^ . ^r^d i6- f .iti'1io' #osTJ;i;;ii;6; "'i;;; j;''KOmDrnt ran ta .

Antonimijatr Antonimi su rijedi suprotnoga znadenja.D Podrazumijevaju osobinu ili kakvu zajednidku

vezu. dvije krajnosti: da - ne. jest - nije. ili - ili.lma - nema (noc - dan, lijep - ruzan, nadredeni- podredeni, po'etak - kraj, smijeh - pla6,lopov - posten. slestl - ustatl. potrebno -nepotrebno\.

tr MoZe se iskazati leksidki (pametan - glup,pitanJa.- odgovori) ili gramatidki, tvorbeno -negacuom (zavrsan - nezavtsan, vtznt -bezvizni reZim),

o Paznja: dugi niz godina - moze li biti kratki nizaodina?

Upotreba paronima

tr Ponekad su paronimi spojeni kao stilskosredsfyo - kao lzv. perisologija. mrhli mrak.muKu muaiil. zimu zimovati, bol bolovati, budalabudalasta, idiot idiotskii sl.

Ll Moguci sui paronimski parovi koji surazl ie i toga poruekla iznadenja. a l i is toga obl ika,npr.. prali iekitga (inf. aistiti vodom)ibratineXoga (prez. od pratiti).

tr U tzv. paronimsku atrakciju spada r tzv.puekd etimologry'a kad dviie rijbdi uzajamno iliJednostrano d,elu ju jedna na drugu: kaskader-skakader; karies - kvaries; okupacija -ukopacija;

l Upotreba frazeologizama

D Proces frazeologizacije odvija se pryenstveno nasemantiakom planu - fazlidite znadeniske pretvorbe odreferencrjalnog znadenja ri jedi kao frazeoloskihkomponenti do asocijalivno-konotatrvnog znadenjafrazema kao cjelovitih semantiikih iedinica

D Pfenesenost znaaenja nalaesce se odvua u vtdumetaloflzacije, metonimlzactle i kakvog drugogooredenia.

O FrazeoloSke ledinice su najzastupljenije uknji2evnoumjetnidkom I u razgovornom stl lu - pisci seaesto siuze frazama kako bi profi l irali ne samo jeztksvojih l ikova nego i njihov duhovni, moralni i emocionalnisvrtet

28.5.2013

i i i Semantidki proces:rl frazeologizaci je

o osnovni je mottvacioni faktor u procesuttazeotogtzactJe )est semantieka transpoziciia(prenosenie znaienia) leksema kaof razeoloSkjh komponehata.

tr Neke komponente svoje denotativno znadenjegube u c je lost i u kor ist g lobalne semant iake 's t rukture, dok u druqih dolazi samo dodjelimidne semanticl(e dezlaktuatizaciJe togaznaeenja.

o Od stepena semantreke transpoziciie riiedi usastavu datog leksidkog sklopa zavlsi rijihovaTrazeoloorcnost.

: : j Primjeri procesa, frazeologizacije

On leqne i okrene ieni leda.tr glagolslo imenraka stntagma or(rene /eda tmd realno,

predmelno-loqrako znaaenie. uz moqucnost orenesenih loorcko-jezrakih asoci jaci ja l \4edut im, raho o6a elana ove sintaqme-rmaJU odredenr asocuattvnojrazeotoSkr polenctat, tai p-olencttalu ovom honlekstu nre realt?rran. te n4e do3lo do znafentshelranspozjci je od denotattvnog ka mogucem konotatvnomznacenlu.

On ioi ie zauvi iek okrenuo leda ( is la glag - imenidka sintagma)tr alanovi sinlagme okrenuti leala u dalom su konlekslu

zahvaceni logiako-semanti .kom iranspoz,cUom, Sto te dovelo dodeaktJdl,z i lanja nJihovog denotatrvnoO znadenla - aktual i?iranaledruga sekJndarla derolacla u prytplan dosloiekonolal ivno znaaenje i smrsao clerovr loq frazema= on Je nju napust io, zanemaflo, preslao br inut i o njoj , prekinuovezu s ntom

Upotrebna vrijednost frazematr Proces frazeologizaci je je stalan i , osim

semantieke strukture, zahvata ifunkcionalno-st i lski olan.

D Neki frazemi vremenom bl i jede, gubesvoju aktuelnost i l i cak potpuno nestajuiz upotrebe. Na nj ihovo mjesto dolazedruge jedinice, aktual izirane novim idrukci j im histori jskim, sociokulturnim, pai jezickim real i tetom.

Stepen idiomatidnosti frazema

tr ldiomatienost frazema ve6a je ukol ikoje slabi ja semantidka veza izmeduleksidkih znadenja njegovihkonsti tuenata i globalnog znacenjafrazeoloSke jedinice. I obrnuto, naravno.

NprNosit i glavu u torbi iSlagati se k'o rogovi u vre6i

,

l lustraci ja:t r crna ovca;tr btela vranaio g l u h o d o b a ;tr utabana staza;tr s i tna duSa i s l iafoo Globalno znadenle frazema ne dini zbir znaaenja leksjakih

ledrnrca kao nj ihovih konst i tuenata Ono cak ri mora bi t imotv,-ano semanl lom frazeoloSkth komponent Za tazlku odslobodnih slupova rJect I stnlagmi u kol tma su sve znaaenjske4jecr autosemantiaie i s lobodio se mddusobno povezutu.ielseme u saslavu frazeolosN,n teorntca qube, u r i ranrot r f r vecotmlei l 5vole lehs cko Tnacenle, t ianspon, iaiucr oa u qlobalnufrazeoloiku semantraku cjel inu Rteai. kao fraz-emsklkonSl i tuent i . grbea, svOlu semanlrahu i Slruklurnu samoslalnostdoLaze u svojevrsnu uzajamnu semanl iaku ov,snosl, kola mozeorlr ovosmlerna I teonosmlerna

I , Nastanak frazema! i - nekol iko osnovnih nadina -1 Frazeologizacijom slobodnih spojeva ri jeai it i

sinta9mi, koie se usljed aeste upolrebe i stanovitemetaforienosti poeinju realizirati kao ustalieni inesfobodni spoievi zasuka| !ukave diaU pztk zazuDtma I st.

2 Redukcijom i znadenjskom kondenzacijom izreka,poslovica, citata: koga su zmile klale, ispravljah krivuDrinu ) sl

3 Na temelju terminoloskih sintaqmi iz razliait ih nauenihobfasti: brya volina. diail 6ti kirs str ss sssns psn66parom I sl

4 Od Zargonizama ni crno pod noktom, povuCi maakaza rcp, raditi na vrat na nos, dobiti limun, dobiti/datiSipak, gutati knedle, driati se ko pijan plota, skoAitislo ^ ome na nos I sl

8

28.5.2013

TEORIJA ZNAEENJA

Prof. dr. Hanka Vajzovi6Fakul tet pol i t i6k ih nauka

Adaptacija posudenica

El Prateca pojava jezidke interferencijejest jezidka adaptaci ja.

tr Prva i nuZna pojava u adaptaciji svihposudenica jest fransfone mizacij a ipotom transmortemizacij a.

tr Ri jed koja dostigne visok stepenadaptaci je ( i semanticke) smatra sepotpuno asimil iranom leksi iko-semantidkom jedinicom.

Et imon imode l

tr Probrem u re(onstrukcy ettmologile - utvrdrvanjeetimona I obltka modeia (obtrk rlecr u lezrku d6vaoculusloznJava se u sludaju posrednog posudivanja lJeztkposredntk)

D lpak se najkompteksnij im postupkom smalta semanti 'kaadaptacija i ukljuiivanje posudene njedi u teksiako-semanlicki sistem (uspostavljanle srnonimskrh odnosa,razvol poiisemije i sljdno)

D (o posudenicama, njihovoj semantiakoj adaptacij i,semantiCkom pomjeranju i sl. - v. Orijentatizmi uknii:evnom djelu i "Jezici u konlaktu,'akademikaRudolfa Fil ipovi6a (na primrerima anglizama)

Posudenice kao neizbje2na dinjenica

tr Smatra se da nema jezika u kojem neposto;i stanoviti broj posudenica razliditeprovenijencije. Po5to su posudenicerezultat razl iei t ih vidova jezickihkontakata, vi5e ce bit i svakakoposudivanja iz onih jezika s koj ima jejezik primalac duZe i intenzivni ie bio udirektnom kontaktu.

Mode l i rep l i ka

tr Prema teori j i jezika u kontaktu obl ik r i jediu jeziku davaocu imenuje se kao model,a obl ik adaptirane r i jedi u jezikuprimaocu kao replika.

f l Medutim, sve r i jeci preuzete iz drugihjezika (davalaca) ne dostignu uvi jekpotpunu adaptaciju vec ostaju na razinitzv. kompromisne replike (samofonoloSka adaptaci ja i eventualnodjel imicna morfoloSka adaptaci ja).

Terminolo5ka zna6enja

n Termini i l i terminolo5ke jedinice jesuri jeai koje speci jalnog znanstvenog i l itehnidkog jezika aktualizirani u svrhutacnog izraZavanja speci jalnih pojmova,pojava i l i predmeta. To je nomenklaturari jeci posebnih znacenja uterminosistemima pojedinih znanosti i l iznanstvenih discipl ina, umjetnosti ,zanata.

28.5.2013

Semantidke karakteristi ke term i na

El lako su termini u velrkoj mjen obl idki podudarni saopceupotrebnom leksikom. nIh karakter iSe. posebnost znaaenja * znaaenla im se razlikuju od

opceuootrebne leksike:. semanti tka preciztost Uasno rm Je odreden, detrnrsanpoJmovnr saduaj I opseg upotrebe, termrnr trebatu imat

tacno odredeno. strogo dogovoreno znaiente koJe nerzazrva sporeone asocuacrJe nrt t se prepl icu u b,ro aemusa susledntm I srodntm potmovtma

. semantitka postojanost (nisu sklont razvolupol isemte, iako nUe ruetkost da se obltckt rsta vntednostJavi u dvi je pa I vt ie zasebnih oblastt . znacenra suodvojena i precrziranal - up objekat u l ,ngvtstrcr Iobjekat u gradevrnafslvu I s l ,L prUedlog i Ingvrst,cr rpr leorog u aomtntstracUt naspram prtedlog kaoopceuporeDna f i tec),

j j l Pojmovna vrijednost terminaTerminosistem kao lingvistieka vrijednost morao bi(naravno) odgovarati pojmovnom sadrZaju _

pitanje je: ita se moze smatrata terminomodredene nauke, discipline, oblasti, djelatnosti.

t r Da h npr. medic inski termrni mogu bi t t : h l jeb,desma, amf i teatar , univerz l tet i 51. t t r , Oa t i ietermtn u leksrkonu / u oblast i votne s iournost i .nV mejit. merhamet. sabur. daur, diturum,dubri'te, jetim, kuvveti sl.

tr Mogu li se terminima smatrati niedi i obljci tioa:mog uce ; og ra n i6e n, ozb i lj no ogia n ite n, moilelryprijatglja vrijeme, mo6. ne taasnile od.Dotesntct u ratu. dtlaspora, I sliano?

Interferencijamedu terminosistemima

D Termlni kao dogovoreni znaci nastalu, Jezidki gledano.na razliaite naaine ri jed, sinlagma, specifidnost tvorbe,adaptrrana posudenica (najdeSce iz latinskog it i grakogjezika) i sl idno

tr Problem seJavlja kad se ista ri jei i l i tzraz nade u viserazlidit ih terminosistema rlr se preplete, poistovletr saopceupotrebnim lekstako-semanhdkim iedtnicama

O Uporedi znaaerya vatra, upaljaA, obru6, stroj, vod,sposoDan. zrno udar, pozadina. bok, blok, poloiai, vezaI slrdno - u vojnoi terminologii i naspram takvrhopceupotrebnth njeat i l i tstih leksrakth vnlednosti ukakvom drugom terminosistemu.

Preciznost terminologije kaonuZnost

o Termini nisu (naZalost) uvi jek ni preciznini postojani nit i posebni. Neki od nj ihrazvijaju polisemiju (glas, govor, jezik),eak i sinonimiju (strujni suglasnik /fr ikat iv i sl .) , neki se prepl icu saopceupotrebnom leksikom i sl icno

Znatal terminologijeza jednu / svaku naudnu oblast

Smatra se da je svaka znanost uodredenom smislu samo dobro uredenai utvrdena terminologi ja, jer termininose sasvim precizne definici je.

Tvorbene mogu6nosti uterminologijama

tr U formiranju terminosistema i uspostavljanjudiferencijacije izmedu razlicjtih sistemaiskoriStavaju se obilato i tvorbene moguinosti,odnosno tvorbena znadenja, pa imamo npr. uvojsci prebaCaj i podbataj, iste rijedi drukdijegznacenja u industrijskoj proizvodnji, reclmo, iliKao opceupotrebne rijedi, ali pobadal u medicinii s l idno.

t r Jedan uhodani terminosistem ne t rp i nagle i l ikvantitativno vece lzmjene - on se rusi i izaztvazabunu, npr. Konlhod2i6.

2

28.5.2013

Znalaj semantidkih pojava ujavnom informiranju

tr Razumijevati semantidke pojave i vodit io njima raduna u upotrebi jezika, va2anje faktor u oda6il janju poruke uopce, a ujavnom informiranju, dinr se, I poseono.U suprotnom, ugro2ava se, pri je svega.jasnost iskaza a t ime, moguce, i ci tavaporuka neri jetko biva doveoena upitanje.

Relativna i apsolutna nejasnoca

r relativna nejasnoea - kad je znaienje ugrozenoainjenicom da oba komunikatora ne raspolaZu istimjezickim i pojmovnim znacenjem (struinaterminologija i sl.) - primalac je, uvjetno reaeno,kriv Sto ne zna odredene ri je6i i njihova znaienia,te

. apsolutna nejasnoda - kad je znadenje ugrozenoainjenicom da posil jalac nije dobro,,srodlo', svoiiskaz {dvosmislenosl, red ri jedi. pogreSna upotiebapriedloga i sl idno) kriv je posil iarac poruKe.

Apsolutna opasnost po znadenje( 1 )

1 . amfibolija - dvosmls/enost (maie oorebalopaSee. ullruZenje uniStava nbvac. Bdogradnapada Zagreb),

2 pgglg:ng_lpgtreba nekih prijedtoga ipnroga, npr. operacija Je izvrSena na noqama.trcata sam brze od tebe. pojeo je sve do-deserta. obratio se ispred piedsjednistva, poredsKore Dtt ce tzgradeno i obdaniste, dogovaralisu se oko kuce, razrSl i su se po pi tant i . . . odresi krenuo - umj. kuda; a l i qdie stanuieS. zbod _radi: nisu kaznjene samo Z-erie - iesLi li one -kaznjene i je li jos neko kaznjen osim njth, is l tcno

Sta semantiiki ugroiava poruku?

D Pojave koje ugroZavaju znacenje ilirazumijevanje iskaza, val jano odaSil janjei2el jeni pri jem poruke, brojne su irazl idi te. Ukratko cemo spomenuti samoneke od nj ih

ti Pojave koje mogu ugroziti; . znadenje poruke

Nu:no je i I va:no:1 uskladit i . iezik i miStenje,2. izbjeei relat ivnu nejasnoau (pr i lagodit i se sagovorniku),3 vodit i raeuna o preciznost i znaaenja - desrqnacita konolaci lakontehstuatna znaaenja. mogucnost l f rguratrvie uiotrebe i s l i4. izbjegavat i manje poznate r i jeCi, osobito supstandardnu

reKslxu af iarzme barbaf izme (Slagvod, kol iko te malt s lar?).neotogrrre (samotnrct lat tvno I s l ) . di ja lekt jzme, provinc{al ,zmerohattzme (tuka cur la, pasvandzi iat . iaroonizme I afoor;me(had2rja dekintrran) vutganzme pircku;tmotoaitu "{selunda,no.. lotalan nr je moralno. matogradani6), banahost{rezar rao luc pt lan ho maJka. ostaje da se vrdt _ rstrosenilzmzD. manJe poznale tdtome / f razeme tradi l i ko dragslor) i

Apsolutna opasnost po znaienje(213. p_ogreSna upotreba zamjenica, npr aetnro istjeruju

Bosnjahe I Hryate rz svojrh kuia; 1u zapadnom lVlostaruldesro se Incident sa novtnarom I jt l jana kojt Je ozbtl jnapnletnla detlonskom miru.4. red ri jedi u redenici (Ja sam nazalost, saznao da ie .)5 homonimi i homografi, rpr NaSa je armija sve bol.e

obucena

6. pogresna interpunkcija, npr Kuca sa avtUom (,) koja jebrla vrlo prostrana i l i jepa),

7. nelogianost iskaza, npr. Obavezno se javit i zadobrovoljno davanje krui)

28.5.2013

Stilsko-semantidke pojave

tr jasnost,tr konciznost,tr tadnost,tr iivost,tr Skladnost

Posebno je vaina jasnost i tadnost!

4