TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA

5/23/2018 TEORIJE DJEJEG RAZVOJA

1/7

TEORIJE DJEJEG RAZVOJA

KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNI MODELI

Korijeni od J.J.Rousseaua

Piagetova teorija,socijalni modeli spoznaje, sociokulturalni modeli

TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UENJA

Uvjetovanje, teorije socijalnog uenjaETOLOGIJA

Klasina etologija, sociobiologija, ljudska etologija

EKOLOKI PRISTUP

KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNI MODELI

uloga okoline puno znaajnija nego ko Rousseaua jeje je ponaanje oraz strukture njihova znanja i inteligencije nain razmiljanja i znanje upravlja naim ponaanjem

Teorije o utjecaju okoline i uenja

Nastavlja se na shvadanja J. Lockea Ljusko ponaanje je steeno i naueno, a ne uroeno UENJE kljuan pojam; uenje je trajne promjene u ponaanju koje su rezultat iskustva ili

vjebe

KLASINO I OPERANTNO UVJETOVANJESkinnerkategorije ponaanja

Refleksiresponentna ponaanja Reakcije utemeljene na refleksima koje su kontrolirane specifinim poraajima

manja kategorija ljuskog ponaanja

Klasino uvjetovanje Pavlov Operantna ponaanja vedina ljuskog ponaanja

Pod kontrolom su posljedica koje proizvode Instrumentalno uvjetovanje

Vrste uenja

1. Privikavanjenajjednostavniji oblik; opadanje ili nestanak refleksne reakcije uslijedopetovanog poraivanja

2. Respondentno uvjetovanje (BPBR; NP + BPBR; UPUR) Generalizacija poraajakaa pore neutralnog poraaja i njemu slini postaju

uvjetovani)

Gaenje ako se uvjetni poraaj ugo pojavljuje sam, s vremenom gubi uinkovitost. Dabi se zarala uvjetovana reakcija, uz uvjetni poraaj se povremeno, nepravilno mora

pojavljivati bezuvjetni poraaj.

Pavlovklasino uvjetovanje

Ruski fiziolog koji je prouavao probavni sustav Usmjeravao se na to koja tvar pomae u probavi hrane Prouavao je slinu koja se izluivala


2/7

Razvio metou za mjerenje koliine izluene sline Ako prije poraaja koji oreenu reakciju prirono izaziva, jeluje neki rugi, za tu

vrstu reakcije neutralan poraaj, odi de, uz uvjet a se ta situacija ovoljno puta obnovi,

o asocijacije tog neutralnog poraaja s onim koji tu reakciju prirono izaziva.

Tako de i ranije neutralan poraaj postati jenako jelotvoran za tu vrstu reakcijekao i prirodan podraaj.

Osnovni pojmovi klasinog uvjetovanja BEZUVJETNI PODRAAJ

Poraaj koji na priroan nain i bez ikakvih uvjeta izaziva oreenu reakciju -uroeno

BEZUVJETNA REAKCIJA Reakcija koja se prironim putem i bez uenja uvijek javlja ka se pojavljuje i

bezuvjetni poraaj (uzrono-posljeina veza)

NEUTRALNI PODRAAJ Poraaj koji na priroan nain i bez uenja ne izaziva nikakvu reakciju

UVJETNI PODRAAJ Portaaj koji je tijekom uvjetovanja stekao mogudnost izazivanja bezuvjetne reakcije

UVJETOVANA REAKCIJA Reakcija koja je na kraju uvjetovanja ola po kontrolu nekog ranije neutralnog, a

saa uvjetnog poraaja

Generalizacija poraaja je pojava a i poraaji slini uvjetovanom poraaju izazivaju uvjetovanu reakciju

istog intenziteta.

Diskriminacija poraaja omogudava uenje razlika meu slinim poraajima Gaenje nestajanje uvjetovane reakcije

Raspore zaavanja poraajastalnobre se uspostavlja reakcija, ali se i bre gasi nakon izostanka neuvjetovanog poraaja;

povremenosporije se uspostavlja reakcija, ali se i sporije gasi nakon izostanka neuvjetovanogporaaja.

Proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnoviposljedica koje taj odgovor ima za neki organizam.

Neki je ogaaj potkrepljenjeako njegova pojava nakon odgovora (reakcije) mijenjavjerojatnost pojavljivanja tog odgovora (reakcije).

Klasino uvjetovanje - organizam je pasivan Operantno uvjetovanje - organizam je aktivan


3/7

KAZNA KAO POTKREPLJENJE vrijeme zadavanjamora biti za vrijeme ili neposredno nakon nepoeljnog ponaanja. Tako

se osigurava stvaranje veze izmeu nekog ponaanja i kazne.

dosljednostako je mogude svaki put ka se javi nepoeljno ponaanje, ajo vanije otoga izbjegavati a se isto ponaanje neka nagrauje, a neka kanjava.

intenzitetobro omjeriti jainu kazne, jer jeino takva potiskuje nekoponaanje na uevrijeme ili zauvijek. Povedavanje intenziteta kazne obino izaziva navikavanje ili uopde nema

efekta.

voiti rauna oosobinama pojedinca. Razliitipojeinci razliito de reagirati na posljeice.Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince.

NEGATIVNE STRANE KANJAVANJA Psihosomatski poremedaji- eksperimenti sa ivotinjama su jasno pokazali a postoji

povezanost izmeu raznih psihosomatskih problema i kanjavanja

Pogorava onose Nauena bespomodnost - ako je kanjavanje jeina strategija mijenjanja ponaanja, bez a

se pokau alternativna, poeljna ponaanja, organizam ne naui kako izbjedi kaznu

Izbjegavanje: Zbog asocijacije sa strahom i boli, ako se intenzivna kazna primjenjuje uevrijeme, organizam pokuava izbjedi ili barem ogoiti neugou (npr. ijete poinje

izbjegavati kolu i roitelje)

Povedava agresivnost- kazne uzrokuju stanje frustracije, to povedava vjerojatnostpojavljivanja agresivnog ponaanja. Agresivno ponaanje smanjuje frustraciju, to

predstavlja pozitivno potkrepljenje. Agresija sama sebe potkrepljuje

O socijalnom uenju

Drugi pristup bihevioristike traicije Interes za to kako kognitivni initelji utjeu na razvoj Veliki io uenja ovija se u interakciji pojeinca i socijalne okoline i esto nema komponentu

vlastitog iskustva

Socijalno kognitivna teorija A. Bandure Neki procesi uenja po utjecajem su kognitivnih sposobnosti jeteta


4/7

UENJE OPAANJEM

Uenje prilikom kojeg se ponaanje opaaa mijenja kao rezultat opaanja moela, a esto iposljeica ponaanja moela

Tko su sve modeli? Koji de moeli najvjerojatnije utjecati na ponaanje jeteta? Posredno potkrepljenje (kazna)

IMITACIJA

Temelji se na opaanjuponaanja rugih osoba pa

se tim opaenim oblicima

reagiranja poreuju vlastiti

pokuaji koji se obnavljaju sve

ok se ta ponaanja ne usvoje

Dijete u potpunosti oponaa moel, no nuno ne razumije emu slui takvo ponaanje(jevojica se minka poput mame)

Baldwinimitacija je temeljni pojam za prouavanje jejeg razvoja Najjenostavniji i najmanje naporan nain uenja Imitacijom se usvajaju konformistika ponaanja koja rutvena okolina porava

Hotimina i nehotimina imitacija Inhibicija odgovora (protuimitacija)ponaanje opaaa koje je suprotno ponaanju moela

Eksperiment s agresivnim ponaanjem A. Bandura


5/7

Djeca su promatrala moel kako se agresivno ponaa prema lutki-klaunu zvanoj Bobo U razliitim situacijama opaanja moel je nagraen, onosno kanjen za svoje ponaanje Zatim se jecu pustilo u sobu s igrakama, ukljuujudi i Bobo lutku Da li su djeca imitirala ponaanje moela?

ETOLOGIJA

Jean o teorijskih pristupa u jejoj psihologiji Istraivanje razvoja iz evolucijske perspektive Korijeni ovog pristupa u radu Darwina SOCIOBIOLOGIJApristup u okviru biologije slian etologiji, a onosi se na bioloko porijeklo

socijalnog ponaanja

Ponaanje ima vije vrste uzroka neposredne(korist za jedinku) i evolucijske(manje jasne,bile vane u procesu prironog oabira i opstanku vrste).

Klasina etologija (Lorenz i Tinbergen, istraivanja na ivotinjama)

UROENA PONAANJA: Univerzalnost (za sve lanove vrste) Ne zahtijevaju uenje ni iskustvo Stereotipnost (uvijek se ovijaju na isti nain) Minimalan utjecaj okoline

Kljucanje ko pilida; pravljenje mravinjaka ko mrava Ljudi?

Sloeni nizovi uroenih ponaanja rigini obrasci ponaanja/obrasci uobiajenogponaanja

Poinju poraajnim znakom


6/7

UtiskivanjeLorenz, 1937.

Utiskivanje je bioloki proces tijekom kojeg mlauna nekih vrsta stjee emocionalnuprivrenost prema majci

Mlade guske odvojene o majke slijeile su ruge neive objekte ili samog Lorenza; tajzamjenski objekt kojeg su slijedile su utisnule i tretirale kao majku

ZNAAJKE UTISKIVANJA:

Trajnost i ireverzibilnost Osjetljivi nperiod Utiskivanje se odvija brzo, po principu sve ili nita

Ljudska etologija

1940.Lorenz: tjelesne znaajke malog jeteta su poraaj koji majke potiu na pruanjenjege

1969.Bowlby: bliska veza izmeu majke i jeteta kljuna je za opstanak; Ponaanja koja majka i ijete koriste a bi ostali u bliskom kontaktu su uroena i po

utjecajem poticajnih poraaja

Osjetljiv perio za razvoj privrenosti

PRETEE EKOLOKOG PRISTUPA

Darwina bismo razumjeli evolucijsku vrijenost nekog ponaanja, moramo ga razmatratiu ekolokom poruju u kojem se razvilo

Baker i Wright (1950-tih godina)istraivanje interakcije ko kude i u koli, u prironimuvjetima

Urie Bronfenbrenner, 1969.

Ekologija ljudskog razvoja

Teorija ekolokih sustava Dijete i okolina su u meusobno stalnom meujelovanju Vrlo aktualan pristup; potie istraivanja, ima razliite moifikacije


7/7

Documents

TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA