n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 39 1. listopada 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Predstavili se Hrvati 8. stranica

Foto: Ákos Kollár

PEČUH – Dobro došli, naši mili gosti!PEČUH – Dobro došli, naši mili gosti!

Duhovna obnova 10. stranica Kulturološki susret Zrinskih 14. stranica

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

EU brige u vinske kapljice!Trgadbene povorke širom Gradišća malo nasiskva ču iz brižnih, s emigranti i njevimi probleminapaprenih, svakidašnjic. U minuli tajedni suizaš li na mjesnu ludoriju na ulice Koljnofci,potom Četarci, u subotu s Kisežani skupa i Ži-danci ter njevi gosti iz Hrvatske, a prošle nedilje iPetrovišćani su napravili hacacare od dolnjegado gornjega kraja. Kako zna kupica vina i žga-noga spajati ljude, to je prava pelda za jesen,kako se da družiti, dobro se ćutiti i opustiti se i uovom teškom razdoblju europskoga podneblja,kade iz svakoga kuta škripi nemoć političarov, jadi oduravanje, nekonstruktivna suradnja, štoveć ioperacija osvete susjedov i tolikokrat nepravičnobičevanje, manipulirano špotanje, dezinformira-nje ljudi. Nekim medijam, a i političkoj eliti u po-jedini država je dobrodošla da političku labdunonstop hitaju na Ugarsku, da se ova državaprog lasi nehumanom, da se Ugarska navliče urazličite stepene ritanja, blatnjave, pljuvanja. Nekisu si zeli hrabrenost i s orijaškom arogancijom iz-javljuju, kako su Ugri barbari, fašisti, drugačiji odostalih Europljanov, da bigunci projdu odvud ne-opremljeni, pak nek prik granic dostanu svumanu ovoga svita. Kako batika ugarske policijespolom je u ruka, pravoda hrvatska, nimška alidanska niti se ne zdigne, a nadalje, kako je svakipredlog na braniku šengenskoga polja otrovan,kako su za sve krivi ugarski političari, razbijačišengenskoga «blagostanja», štoveć ugarski na -rod, koji je utočišće iskao za vrime velike revolu-cije 1956., po cijelom svitu natrpa u srce svimdobrovoljcem sramotu. Da bi se mogli odupriti,suprotstaviti takovim govorom, moremo ugasititeleviziju, odbižati pred radijskimi visti, ne poslu-šati poznanike na putu, zapriti ušesa, ne reagiratina zloglasne kritike, u sebi držati rič i poždroknutimišljenje, koje bi nas mogli potirati u različite su-kobe, nesporazume, napetosti. Ali, vikendommoremo i moramo pak jednostavno izajti na tr-gadbene povorke. Doprimili su minuli dani dostatoga iz te ponude. Jedini slobodni zdih po gra-dišćanski subota je jesen, ka zasad, kako nam itrgad bene prošecije kažu, u nami ne tuguje, adodatnim uzrokom moremo još spomenuti, kakonam stručnjaki obećuju, kvaliteta grojza bit će vi-soke razine. Tako da urodje još i u ovom zlo -čestom vrimenu, moremo samo pohvaliti, a vinoće nam znamda pomoći da sve EU tuge, brige inevolje, kako na minuli trgadbeni povorka upravtako još i na različiti manifestacija zakapamo, za-motamo i dajemo potopiti u odlični kapljica.Samo da nam hasni!

Tiho

Prošloga tjedna po glavisu mi se motale dvije iz-reke pročitane u jed-nom intervjuu. Trjeba sebrjemenu akomodavat!,kazivali su stari Dubrov-čani, a po mnogimajedna od osnovnih pos -tavaka demokracije jestVoltaireova misao: Neslažem se s tobom, aliću učiniti sve da možešizraziti svoje mišljenje.Čitam ovih dana ovedvije krilatice koje usvom intervjuu jednom časopisu zakulturu kaže jedno od najvećihimena hrvatskoga glumišta, svo je -

dob no zaplivan i u političke vode...Kaže uz to da živimo u svijetu ukojem su dobrano uzdrmane starevrijednosti, a nisu ustanovljene nove,a argumentacije i kritike uzmiču predpribližnim ocjenama i etiketama,dnevnom politiziranju te podvrgava-nju osobnim interesima i interesnimgrupacijama...

Oni koji se povode za prvom izre-kom, vjerojatno su trgovci. Trgovacuvijek radi za dobit, ponajprije zasvoju osobnu. Stara dubrovačka vlas -tela, ponašajući se u suglasju sprvom krilaticom, učvršćivala je Re-publiku. U kojoj su tek povlašteni,vrlo uski krug, s protokom stoljećasve uži i uži, sjedili u vijeću i donosili

odluke, i usput trgo-vali. I na kraju nes tali...Prva je krilatica izra-zito pragmatična, svr-hovita, i ne želimvjerovati da je onaprihvatljiva ljudimaod potrage za isprav -nima...

Ne slažem se s to -bom, ali ću učiniti sveda možeš izrazitisvoje miš ljenje, zgod -no bi bilo kada bi ovaizreka bila moto po-

kretač djelovanja onih koji se hvatajupolitike, i narodnos ne... Malo je onihkoji danas izražavaju javno svoje miš -

ljenje. Velika je odgovor-nost ljudi od po ložaja,političara, civila, naraš-taja, ako se ni u čemu, nipo čemu, ni u kojemobliku ne izražavaju sta-vove o veoma važnimpitanjima kulture, poli-tike, jezika, samobit -nosti... Javno izražavaju

stavove i postavljaju pitanja, a ne ukuloarima... Sve su rjeđi bilo kakvi fo-rumi na kojima se postavljaju pitanja,dobivaju odgovori, iznose problemi,nau mi... Ako ih i ima, stolci su po -luprazni…

Novinari obrađuju dostupne in-formacije i saznanja. Pitaju po istompitanju (bar neki) više osoba. Nekiodgovaraju, drugi ne žele razgova-rati, neki duboko šute i čuvaju tajnukoju već svi znaju, neki iskrivljuju,neki upućuju na treće... Brjemenu seakomodavaju... Sve se teže odlučujuza promicanje Voltaireove krilatice„Ne slažem se s tobom, ali ću učinitisve da možeš izraziti svoje mišljenje.”

Branka Pavić Blažetin

Trjeba se brjemenu akomodavat!, kazivalisu stari Dubrovčani, a po mnogima jednaod osnovnih posta vaka demokracije jestVolta ireova misao: Ne slažem se s tobom,ali ću učiniti sve da možeš izraziti svojemiš ljenje.

Glasnikov tjedan

mcc.croatica.hu – dnevne vijesti • www.glasnik.hu – dnevno svježe vijesti, napisi, albumi fotografijaradio.croatica.hu – 24 sata glazbe, svaki radni dan od 18 sati pet radijskih emisija s ponavljanjima drugoga dana u 10 sati.

Tiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.Budite naši prijatelji, pratite Medijski centar Croatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica.

AKTUALNO n 3 n

VLAŠIĆI

Sjednica Predsjedništva i Nadzornog odbora Saveza Hrvata

u MađarskojU Pansionu Zavičaj 25. rujna održana je sjednica Predsjed-ništva i Nadzornog odbora Saveza Hrvata u Mađarskoj. Sazvaoju je predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac,a od osam članova Predsjedništva odazvalo se njih petero: An-gela Šokac Marković (Bačka), Edita Horvat Pauković (Gradiš -će), Jozo Solga (Podravina), dopredsjednik Saveza Hrvata uMađarskoj Arnold Barić, te dvoje, od troje članova Nadzornogodbora: Mijo Štandovar i Robert Ronta.

Četvrtu ovogodišnju redovitu sjed-nicu vodio je predsjednik Joso Ostro-gonac koji je s radošću kazao kako jepristigla potpora za djelovanje civilneudruge u 2015. godini u iznosu od3,5 milijuna forinti. Sjednicu su obi-lježile tri točke dnev noga reda: 1) Pri-preme Državnog dana Hrva ta SMH –HDS; 2) Pripreme proslave 25. obljet-nice utemeljenja Saveza Hrvata u Ma-đarskoj; 3) Razno.

Odlučeno je i o imenima odliko-vanih sa strane predsjedništva Sa-veza Hrvata u Mađarskoj (odlikovaniiz tri regije: Gradišća, Bačka i Budim-pešta). Njima će odličje biti dodijeljeno u okviru Državnog danaHrva ta, koji će biti održan u Martincima 14. studenoga. Savez jepredao natječaj Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvat -ske iz čije bi potpore Savez podmirio svoje troškove oko Državnogadana Hrvata, a uz pristiglu potporu od 3,5 milijuna forinti tu su iostatci iz 2014. godine

Što se tiče Saveza i članstva, najviše je članova iz Bačke i Podra-vine, a od tih članova i pristiže najviše uplata članarine. Jozo Solga,član Predsjedništva Saveza Hrvata iz Podravine, obavijestio je o pri-premama Držav nog dana Hrvata. Tamburaška sveta misa s počet-kom u 15 sati, prigodna izlož ba, svečani govori i dodjela odličja tefolklorno-kulturni program, kojem slijedi večera za sve sudionikeDana. Program bi se priredio u novoutemeljenoj ustanovi koju jeHDS utemeljio u Martincima, (pre uzevši u svoje vlasništvo nekret-nine: martinački dom kulture i tamošnju športsku dvoranu s pripa-dajućim zemljištem), u Kulturno-prosvjetnom i šport skom centru«Josip Gujaš Đuretin».

Nakon kraće rasprave odlučeno je kako će se dostojno proslaviti25. obljetnica utemeljenja Saveza Hrvata u Mađarskoj, i to u Baji,potkraj studenoga. Konačna odluka bit će donesena na sljedećojsjednici predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj.

Branka Pavić Blažetin

Europa pred novim izazovomVodeća je vijest ovih tjedana umedijima migrantsko pitanje,migrantska politika pojedinihdržava članica Europske unije.Zasjeda se u Bruxellesu, u nadikako će se naći kompromisno, zasve članice prihvatljivo rješenje.Donald Tusk, predsjednik Europ-skoga vijeća, u noći na četvrtak,nakon kriznog sastanka na vrhuEU posvećenog rješavanju iz -bjeg ličke krize upozorio je: „Naj-veći val izbjeglica i migranata tekdolazi.“ I EU i Mađarska te Hrvat-ska izložene su jednoj nesvaki -daš njoj krizi. Neki tvrde kako je tokušnja koliko su države članiceEuropske unije spremne pri rješavanju pojedinih kriznih pita-nja. Ta su pitanja ponovno dovela u prvi plan mađarsko-hrvat-ske odnose. U kolovozu je ministar vanjskih poslova i trgovinePéter Szijjártó izjavio da odnosi dviju država nikada nisu bilina toliko niskoj razini. Nažalost, u današnjici je viđeno kakoitekako mogu, jer putem medija svjedoci smo načina komu-niciranja pojedinih pred stav nika tih država. Glede toga vele-poslanik Gordan Grlić Radman smatra da su Mađarska iHrvatska jedna činjenica, koja je bila prije tisuću godina, kojaje sada i koja će biti sljedećih tisuću godina. Izbjeglička će krizaproći, a ostajemo mi, sudbina je živjeti zajedno i trebamo raz-vijati dobre odnose. Ponekad „pukne u tome susjedstvu“, kaou svakom životu zajedno, međutim o tome je potrebno raz-govarati ako želimo imati dobre odnose. Kao susjedi mi smoživotno upućeni jedni na druge, a sve ostalo zapravo je inteli-gencija naših načina kako ćemo mi komunicirati. Naglasio jekako ne misli da su na niskoj razini, jer nisu odnosi samo iz-među dva-tri čovjeka, tu postoje narodi, tu postoje dvije dr-žave sa svim svojim sadržajem. Pos toji pogranična suradnja,gradovi uspostavljaju partnerstva, surađuju. Netko nekamoputuje, želi trgovati ili ulagati i ne interesira ga nikakva politič -ka situacija u smislu komunikacije. Postoje bolja i lošija vre-mena, postoje bolji i lošiji političari, ali smatra da je namjerasvakog dobrog političara pridonijeti dobru, prije svega svojojzemlji, potom zajedničkim interesima. Kako bi Mađarska za-štitila Šengensku granicu, prvo je izgradila privremenu žičanuogradu na državnoj granici sa Srbijom, a također nju najavilai na granici s Hrvatskom. Upitno je kako će to u daljnjem utje-cati na mađarsko-hrvatske odnose. Hrvatski je veleposlanikGrlić-Radman podvukao da smo vidjeli izgradnju privremenežičane ograde 175 kilometara uzduž mađarsko-srpske granice.Mađarska se na to odlučila tek kada je taj priljev iz bjeglica biotoliko golem da ga se više nije moglo nadzirati. To je u načeluunutarnja stvar jedne države. Može se komentirati, ali se ovdjeMađarska ne štiti od Hrvatske ili od Hrvata, nego se štiti odtoga jednog problema koji ne može riješiti, kao ni Hrvatska.Moraju se zajednički tražiti načini kako riješiti taj problem. Jerje očito da se izbjegličkom valu ne nazire kraj i ne možemopredvidjeti koji broj migranata se može očekivati, stogaMađarska tu preventivno želi zaštiti vlastite granice. Nag lasioje da pitanje treba riješiti kod prvoga kontakta, kod prvedržave, znači Grčke. Tu treba stvoriti sigurnosnu zaštitu.

Kristina Goher

OGLASObavješćujemo članstvo Saveza Hrvata u Mađarskoj da se pro-mijenila naša dosadašnja poštanska adresa. Molimo da svojedopise šaljite na novu adresu Saveza Hrvata u Mađarskoj, 1065Budapest, Nagymező u. 68.

Joso Ostrogonacpredsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj

Joso Ostrogonac,predsjednik Saveza Hrvatau Mađarskoj

Gordan Grlić Radman, vele-poslanik Republike Hrvatskeu Mađarskoj

Među njima troje pedagoga bajske Fancaške osnovne škole,jedan iz bajske Športske osnovne škole Šugavica, jedan iz Osno-vne škole Bácskai kaćmarske područne škole, jedan iz židanskepodručne Škole «József Bersek», dvoje iz garske narodnosneosnovne škole, dvoje iz gornjočetarske Jezične predmetne i na-rodnosne škole, troje iz martinačke osnovne škole, dvoje iz mo-hačke Područne osnovne škole, jedan iz šeljinske Osnovne iglazbene škole «Géza Kiss», dvoje iz starinske osnovne škole,jedan iz lukoviške područne škole (KLIK), troje iz koljnofske Osno-vne škole «Mihovil Naković», četvero iz petrovoselske Hrvatsko-mađarske dvojezične narodnosne škole, jedan iz salantskeosnovne škole, po četvero iz santovačkoga Hrvatskog vrtića,osnovne škole i učeničkog doma, budimpeštanskoga Hrvatskogvrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma i pečuškogaHrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Mi-

roslava Krleže, dvoje iz serdahelske Hrvatske osnovne škole «Ka-tarina Zrinski», jedan iz kaniške Pijarističke osnovne škole,gimnazije i učeničkog doma «Boldog Donáti Czelesztina», dvojeiz Osnovne škole «István Fekete» iz Borče (Borsfa).

Program dvodnevnog usavršavanja zbog štrajka prosvjetnihdjelatnika u Republici Hrvatskoj, 25. rujna izmijenjen je na licumjesta. Izostao je posjet zadarskoj Osnovnoj školi Petra Prerado-vića, kojom je uspostavljena suradnja preko zadarskoga Sveuči-lišta i njegova Odjela za predškolski odgoj koji ima izvrsne vezes Odsjekom za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Pečuhu,Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj i serdahelskomHrvat skom osnovnom školom «Katarina Zrinski» gdje već više od

jednog desetljeća svoj dio prakse obavljaju studenti zadarskogaSveučilišta. Izostali su ogledni sati, radno druženje. Tako su 25.rujna u Pansionu Zavičaj priređena predavanja. Pošto je nazočnepozdravio HDS-ov predsjednik Ivan Gugan, slijedilo je predava-nje naslova Új lehetőségek a nemzetiségek oktatási-kulturális au-tonómiájának bővítésére (Nove mogućnosti proširenja na rod -

nosne prosvjetno--kulturne autono-mije) koje je održaoAntal Paulik, voditeljGlavnog odjela zanarodnosti Držav-nog tajništva za crk -vene, narodnosne idruštveno-civilneveze Ministarstvaljudskih resursa. Tan-kerületeket és az in-tézményeket érintőaktuális kérdések(Aktualni problemiglede obrazovnihokruga i ustanova)naslov je predavanjaZite Matovics, rav -

nateljice Šeljinskog obrazovnog okruga (KLIK). Pedagógusönellen őrzés és intéz mény ellenőrzés (Razgovor o samonadzoruustanova i pedagoga) te Kreativne metodičke mogućnosti u uče-nju jezika – jesu naslovi dvaju predavanja od kojih je prvo održalana mađarskom, a drugo na hrvatskom jeziku Edita Horvat-Pau-ković, stručna savjetnica. Izostalo je predviđeno predavanje ANemzetiségi Pedagógiai Oktatási Központ bemutatása, szakmaifeladatok a központban (Predstavljanje Narodnosnoga prosvjet-

n 4 n TEMA

Antal Paulik, voditelj Glavnog odjela za narodnosti Državnog taj-ništva za crkvene, narodnosne i društveno-civilne veze Ministarstvaljudskih resursa

Edita Horvat-Pauković, stručna savjetnica

USAVRŠAVANJE U MATIČNOJ DOMOVINIVLAŠIĆI, 24. – 27. rujna 2015.

Četvrtu godinu zaredom, u organizaciji Hrvatske državne samouprave, u Pansionu Zavičaj u Vlašićimaorganizira se program usavršavanja učitelja i nastavnika u matičnoj domovini. Program je već četvrtugodinu zaredom financiran putem Ministarstva ljudskih resursa, a sredstva se dodjeljuju putem na-tječaja. Ove je godine Hrvatska državna samouprava za usavršavanje iz Fonda Wekerle dobila dvamilijuna forinti kroza stavku natječaja Usavršavanje pedagoga u matičnoj domovini. Usavršavanjuje sudjelovalo pedesetak pedagoga i desetak pozvanih gostiju.

Okupljene pedagoge pozdravio je HDS-ov predsjednik Ivan Gugan.

Sudionici usavršavanja

nog pedagoškog centra) jer Kállay Attiláné, voditeljica Narodnos -noga pedagoškog centra (POK) nije bila nazočna, a također i pre-davanje Croaticina ravnatelja Čabe Horvatha naslova Izdavanjei tiskanje hrvatskih udžbenika.

U poslijepodnevnim satima održan je okrugli stol što ga jevodio Ivan Gugan, HDS-ov predsjednik, s ovim ponuđenim te-mama: Budućnost malih narodnosnih škola i vrtića; Preuzimanješkola (HDS, županijske, mjesne samouprave); Budućnost nastavehrvatskoga jezika.

U svom uvodu Ivan Gugan ocrtao je kroz brojke stanje u ne-koliko važnih školskih središta po Hrvate u Mađarskoj.

Dvije su škole danas u HDS-ovu održavanju: pečuški i santo-vački odgoj no-obrazovni centar. U santovačkom je 284 djece i42 djelatnika, s godišnjim proračunom od 235 milijuna forinti. Upečuškome 460 djece, 64 djelatnika, a gospodari se s 376 mili-juna forinti. Osvrnuo se i na koljnofsku školu koja je u održavanjuMjesne hrvatske samouprave, koju pohađa 135 djece, ima 13,5

djelatnika i gospodari s 117 milijuna forinti. Reče da je HDS raz-matrao mogućnost preuzimanja budimpeštanskog HOŠIG-a, alise suočio s brojkama koje bi teško mogao pokriti. Naime, HOŠIGpohađa 297 djece, o kojima se brine 90 djelatnika, a godišnji pro-račun mu je 571 milijun forinti. HDS ne može preuzeti rizik preu-zimanja škole u svoje održavanje. Eventualno ako bi seracionalizirao broj djelatnika i ako bi HDS trebao pokriti do 60MF plus izdataka godišnje, onda bi preuzimanje bilo održivo.

Trenutno su u održavanju hrvatske zajednice u Mađarskojsvega tri škole. Čulo se da keresturska Hrvatska samouprava odsljedeće godine namjerava preuzeti mjesnu osnovnu školu; teda se u 34 škole u Mađarskoj u nekom vidu odvija nastava hrvat-skoga jezika, s ukupno 2542 učenika. HDS-ov je predsjedniknaveo da budućnost Hrvata u Mađarskoj ovisi i o broju upisanihučenika na nastavu hrvatskoga jezika, i u škole koje Hrvati imajuu svojem održavanju. Čulo se da je upitna budućnost malih školai vrtića. Optimalan broj djece ne bi smio biti ispod broja 120 akoneka samouprava želi preuzeti školu. Prijetnja opstanku malihškola i nastavi hrvatskoga jezika jest i stvaranje školskih središta,što je u koncepciji obrazovanja mađarske vlade. Ágnes Sárköziupoznala je nazočne s koljnofskom školom koja je u održavanjutamošnje Hrvatske samouprave. Kazala je da su napravili projek-ciju događanja i brojaka u nastupajućih deset godina te da seškola s ovim brojem djece može mirno održavati. Zaključeno jeda je potrebno razmišljanje o potrebi udruživanja poradi spaša-vanja malih škola, i nastave hrvatskoga jezika ako dođe do ostva-renja školskih središta od sljedeće godine. Ivan Gugan govorioje o HDS-ovim planovima oko izgradnje hrvatskoga školskog sre-dišta u Sambotelu, čija bi područna škola mogla biti petrovosel-ska škola, koja bi se tako spasila. Planira se pokrenuti nastavu uSambotelu godine 2016./17., preuzeti vrtić gdje se odvija odgojna hrvatskom jeziku, te pokrenuti 1. razred osnovne škole i 1. raz-red gimnazije.

Branka Pavić BlažetinFoto: Eva Molnar Mujić

TEMA n 5 n

Svi sudionici usavršavanja ispred ulaza u Zavičaj

Zita Matovics, ravnateljica Šeljinskog obrazovnog okruga (KLIK)

n 6 n BAČKA

Rujanska pobožnost na santovačkoj Vodici

Posvećene nova asfaltna cesta i postaje križnog putaU samo tjedan dana u marijanskome svetištu na santovačkoj Vodici održana su dva istaknuta doga-đaja. Pošto je 5. rujna održano Hrvatsko hodočašće santovačkoj Gospi, povodom blagdana MaleGospe, proštenja svetišta posvećenog još 1838. godine, 13. rujna priređena je redovita mjesečna po-božnost i misno slavlje u čast Fatimske Gospe. Tom je prigodom ujedno obilježena 300. obljetnicautemeljenja Santovačke župe i 200. obljetnica obnovljene župne crkve, a upriličena je i posveta noveasfaltne ceste, postaja križnog puta i obnovljenoga velikog križa.

Nakon pozdravnih riječi župnika Imrea Polyáka, okupljenima seprigodnim riječima obratio parlamentarni zastupnik bajskogokruga Róbert Zsigó, ujedno i državni tajnik Ministarstva poljo-djelstva, koji je uz ostalo naglasio:

– Obilježavanje važnih obljetnica vezanih za Santovačkužupu te posveta nove asfaltne ceste, novog križa i križnog putasluži jačanju vjere, svjedoči o zalaganju i marljivosti ovdašnjihljudi. Pokazuje sve one vrline koje su proteklih stoljeća bile po-trebne naselju i regiji, stoga mislim da su nam te vrline i ovihdana potrebne, jer i sada možemo računati samo na same sebe.Proteklih nekoliko godina mnogi su se vrlo mnogo zalagali da seriješi stanje koje je onemogućavalo da se svetište posjećuje bezpoteškoća, da se ukine poljski put i sag radi nova asfaltna cestakoju će danas posvetiti, blagosloviti kalački nadbiskup. Koristimse prilikom da svima zahvalim na požrt vovanom zalaganju, naslužbi i pomoći svima onima koji su u tome sudjelovali, i Santov-cima i mađarskoj vladi. Želim vam da svaki put u svetištu budemnogo ljudi, da se oni mole za domovinu i naciju, kako bismopostigli napredak.

Nakon njegovih prigodnih riječi slijedila je svečana posvetanove asfaltne ceste, postaja križnog puta, koji je podig nut milo-darima domalo četrdeset santovačkih obitelji i njihovih prijatelja,te obnovljenoga velikog križa. Uslijedilo je misno slavlje koje jepredvodio kalačko-kečkemetski nadbiskup dr. Balázs Bábel, a uzdomaćeg župnika s njime suslužili župnici okolnih župa, prija-teljskih naselja te pristiglih hodočasničkih skupina. Nova asfaltnacesta do marijanskoga svetišta, udaljenog 800 metara sjevero -istočno od naselja, čija je izgradnja dovršena prije nekoliko tje-dana, ostvarena je s potporom mađarske vlade u iznosu od 60milijuna forinta. Svoju prigodnu propovijed nadbiskup Bábelpočeo je Isusovim riječima iz Ivanova evanđelja koje je uputiosvojim učenicima na posljednjoj večeri: Ja sam put, istina i život.

– Zapravo, svi smo mi hodočasnici, došli smo hodočasnimputem, kako bi našli duhovni mir, duhovnu okrepu i osnažili seu vjeri. Put je postao simbolom ne samo prometovanja nego isimbolom bogobojaznosti – reče uz ostalo nadbiskup Bábel, tedodao: – Vazda smo na putu, a Isus, koji za sebe reče da je put,istina i život, uvijek je s nama. I kako Isus reče svojim učenicima,

on je s nama na hodočasnom putu našega života. Misno slavljei svečanost svojim pjevanjem uljepšao je crkveni zbor kalačkeprvos tolnice pod rav nanjem kantorice Ilone Žebić. Druženje jenastavljeno zajedničkim ručkom u zadružnom domu kulture.Sljedeća, ujedno i posljednja redovita mjesečna pobožnost nasantovačkoj Vodici bit će 13. listopada kada će misno slavlje u 15sati predvoditi kanonik Ernő Fülöp, župnik kalačke prvostolnice.Prije mise, s početkom u 13 sati ustrojit će se klanjanje PresvetomOltarskom Sakramentu.

Tekst i slika: S. B.

Novu cestu i postaje križnog puta posvetio je kalačko-kečkemetskinadbiskup dr. Balázs Bábel.

Jedna od postaja križnog puta pokraj staze kojavodi do kapelice i staroga Gospina kipa

BARAČKA (NAGYBARACSKA) – Udruga samouprava za re-gionalni razvoj izgradnje kanalizacije otpadnih voda sa sje-dištem u Barački, 7. listopada ove godine, s početkom u 11sati priređuje završnu priredbu investicijskog projekta «Iz-gradnja kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda naseljaBaračke, Gare i Santova» te konferenciju za novinstvo. Nazavrš nu priredbu projekta s identifikacijskim brojem KEOP-1.2.0/09-11-2011-0037 pozvani su vijećnici triju samouprava.Nakon otvorenja i prigodnoga govora održat će se konferen-cija za novinstvo.

BARANJA n 7 n

Festivalu je sudjelovalo šest društava, naime neka su zbog ote-žanoga prijelaza granica (izbjeglička kriza) otkazali dolazak. Mi-mohod je krenuo s Kossuthova trga, prema glavnome gradskomSzéchenyijevu trgu do Trga Dom gdje su se s kratkim progra-mom u poslijepodnevnim satima predstavili sudionici Festivalakako bi gala program bio održan navečer na otvorenoj pozorniciTrga Dom. Tom programu slijedila je plesačnica koja je okupilamnoštvo zainteresiranih u srcu grada.Festivalu je sudjelovalo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo„Ognjišta“ iz Lug-Brankovića (Općina Žepče), osnovano 1994. go-dine radi očuvanja kulturne baštine žepačkoga kraja. Iza sebedruštvo ima brojne nastupe širom Bosne i Hercegovine, Hrvatskei ostalih europskih zemalja. Društvo već 18 godina organizirasmotru folklora pod nazivom „Dani miholjskog ljeta“. Predstavilisu se sa svatovskim običajem „Prošnja mlade“. Kukinjski KUD „La-dislav Matušek” osnovao se 2000. godine s 14 članova. Cilj mu jeprije svega očuvanje i predstavljanje mjesne i općenito baranjskebaštine. Godine 2007. broj članova, ali i KUD-ov repertoar se pro-širio. Iz susjednih bošnjačkohrvatskih naselja, ali i iz Pečuha – uokviru semeljskoga društva „Dubrava” – učlanile su se djevojke,snaše i momci, koji su sa svojim plesom obogatili program zbora.KUD «Radinje» iz Siče njeguje običaje, govor kao zaštićeno kul-turno nematerijalno dobro, pjesme i kola svojega slavonskogakraja. Društvo je utemeljeno 1988. godine, danas broji 48 djelat-nih i 20 podupirućih članova. Djeluje u nekoliko skupina. Društvoje osnivač županijske dječje smotre folklora pod nazivom «Mismo djeca vesela»,te županijske smotre folklora «Županija igra ipjeva». Predstavili su se s izvornim običajem «Čijala». Hrvatskokulturno-umjetničko društvo Brda – Izbično osnovano je 2007.poradi očuvanja, ostvarivanja i unapređivanja kulturno-umjet -

nič ke djelatnosti. Broji 50-ak djelatnih članova, a svoje aktivnostiostvaruje kroz različite sekcije. Društvo je organizator kulturno--zabavne i športske manifestacije «Izbičijade» koja se održavasvake godine na Izbičkome polju. Društvo se predstavilo s koreo-grafijom hercegovačkih plesova i pjesama. Folklorni ansamblBroda (do 1990. RKUD «Đuro Đaković») utemeljen je 1948. Uz fol-klornu baštinu svoje regije Slavonije, njeguje folklor svih krajevaHrvatske. U novije vrijeme svoj program obogatio je starograd-skim i salonskim plesovima s kraja devetnaestog i početka dva-desetog stoljeća, koji su se plesali u Slavonskome Brodu i šire.Ansambl je prepo znatljiv po stilskome pjevanju i izvornim vla-stitim narodnim noš njama folklorne baštine koju predstavlja.Okuplja približno 300 članova raspoređenih prema dobi u fol-klorne skupine i glazbenu sekciju (pjevačke skupine i tamburaškisastavi). Za ovu priliku Folklorni ansambl Broda predstavio se sasvojim ansamblom veterana koji su otplesati i otpjevali pjesme iplesove s Korduna. Naravno, kao i uvijek, oduševljenje publikeizazvao je nastup domaćina KUD-a Tanac i njegova pratećeg or-kestra. Izveli su nadas ve omiljenu koreografiju voditelja DruštvaJózsefa Szávaija «Podravski svatovac».Dan prije, u sklopu događanja vezanih za međunarodni FestivalDobro došli, naši mili gosti!, u Hrvatskome klubu Augusta Šenoeotvorena je fotoizložba iz «Tanacove» zalihe pod naslovom Ba-ranjske hrvatske narodne nošnje. O izloženim fotografijama go-vorila je etnografkinja, članica KUD-a Tanac Mirjana Bošnjak.Uz Tanac podupiratelji međunarodnog Festivala Dobro došli, našimili gosti! bili su Nacionalni kulturni fond, pečuška Hrvatska sa-mouprava, Samouprava Baranjske županije, Hrvatska samo -uprava Baranjske županije i Zajednica podravskih Hrvata.

Branka Pavić Blažetin

KUD Tanac

Dobro došli, naši mili gosti!Međunarodni festival hrvatskih folklornih društava Dobro došli, naši mili gosti! ove godine održan je 19. put u organizacijiKUD-a Tanac, 19. rujna. Festival je okupio šest folklornih skupina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Članoviudruge Tanac, kao i svake godine, imali su pune ruke posla, na čelu sa svojim predsjednikom i umjetničkim voditeljemJózsefom Szávaijem. Spomenuti Festival održava se u okviru programa Pečuških dana koji se, već uobičajeno, održavajuu rujnu. Ovogodišnji Pečuški dani na gradskim trgovima i ulicama nudili su niz sadržaja, izložaba, koncerata, predavanja,predstavljanja, gastro-enoloških doživljanja, a Hrvatski dan bio je upravo spomenuti program u «Tanacovoj» organizacijiDobro došli, naši mili gosti! Od ranog jutra čekali su se gosti, s njima se išlo u razgledanje grada Pečuha i njegovih kulturnihznamenitosti, brinulo se o smještaju, odmoru, sendvičima, večeri, družilo se i razgovaralo.

Svi zajedno na pozornici

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuUSPOMENE

Jesenas sam ostavioSedam zrelih jabuka

Da uvenu na granama,Neuzbrane. A kad bi večer

Raširila crna krila,Grlio sam, pod jabukom,

Djevojku, i šaputaoO uštapu koji viriIza bijelih oblaka.

Dragutin Tadijanović

U organizaciji Međunarodne umjetničkeUdruge Total Art, u prostorijama GalerijeKirály smještenim u Ulici Király na broju 24već drugu godinu zaredom priređuju semanifestacije poradi promicanja narod-nosnih zajednica koje žive u Pečuhu. Svakimjesec nizom sadržaja na mađarskomjeziku i većinskom narodu predstavljaju se«s njima živući sugrađani». Niz tih pred-stavljanja nosi zajednički naziv u 2015. go-dini: Baranyai Nemzetiségi Körkép. Jednoje to od polja u kojem svoje mjesto drugugodinu zaredom traži Udruga Total Art.Ovogodišnji mjesec rujan bio je u znakubaranjskih Hrvata. Započeo je svečanimotvaranjem 28. kolovoza. U programusvečanog otvaranja predstavio se salant -ski KUD Marica, pjevali su i svirali na du-dama Richárd Patkós, a na tamburi FranjoDervar, predstavili su se šeljinski i mar -tinački tamburaši (učenici). Nazočne jepozdravio HDS-ov predsjednik Ivan Gu -gan. Otvorena je i izložba o podravskim,šokačkim i bošnjačkim Hrvatima. Nju jeotvorio parlamentarni glasnogovornikHrvata u Mađarskoj Mišo Hepp. Narodnenošnje, fotografije, lutke, panoi s fotografi-jama, dokumenti. Dana 5. rujna predstavilisu se šokački Hrvati iz Mohača. Kuhao segrah u glinenim loncima, kušala se vinaVinske kuće Planina, György Prókai rez -bario je larfe, svirao je Mladi orkestarČitaonice mohačkih Šokaca. Đuro Jakšićtakođer je pokazao kako nastaje strašnamaska mohačkih bušara, a izradbu glaso-vite mohačke crne keramike predstavio jeLászló Lakatos, plesalo se uza Stipu Bub -rega, voditelja KUD-a Čitaonice mohačkihŠokaca. Dana 12. rujna etnologinja MiraBošnjak s pomoću članica Ženskoga pje -

vačkog zbora Augusta Šenoe predstavilaje tipove narodne nošnje hrvatskih et -ničkih skupina koje žive u Baranjskoj žu-paniji, a saznali smo kako se izrađujučarape s bobicama i tkanje. Dr. sc. StjepanBlažetin 18. rujna govorio je o istaknutimknjiževnicima podrav-skih, šokačkih ibošnjač kih Hrvata u predavanju naslova«Biseri književ nos ti Hrvata u Mađar skoj».Intermedijalno predavanje obogaćeno jenastupom martinač koga Ženskog pjevač -kog zbora «Korjeni» i Orkestrom Podravkate interpretacijom stihova u izvedbi Sla -vena Vida kovića.

Međunarodna ud ru ga Total Art imastalnu iz ložbu «Povijest pečuš ke ani-macije» u Ulici Király 24, u galeriji koja odsvog otvorenja 16. kolovoza 2013. posje -titeljima ovoga skromnog prostora doča -

rava proizvodnju crtanih filmova i priča opovijesti pečuških animatora. Cilj je ud -ruge potpora mladih umjetnika, prikazizložbenih instalacija njegovanje i popu-larizacija mjesne i na rodnosne kulture.Kao svoj istaknuti cilj Udruga planira us-postavljanje čvrstih kulturnih veza s narod -nostima koje obitavaju u Mađarskoj iPečuhu, te osiguravanje mogućnostipredstavljanja kulture narodnosnih zajed-nica u Mađarskoj. Tako je Udruga Total Artod svibnja 2014. godine predstavila narod -nosne zajednice koje žive u Pečuhu, krozseriju priredaba naslova «Pécsi Nemzeti -ségi Körkép» kako bi 2015. godina narod-nosti nastavila predstavljati u svojimprostorijama kroz niz priredaba «BaranyaiNemzetiségi Körkép». Tako će se u 2015.godini predstaviti sve narodnosne zajed-nice u Mađarskoj, njih 13, kaže mi uimeUdruge Ilona Roznyai.

Branka Pavić Blažetin

„Biseri književnosti Hrvata u Mađarskoj”, predavanje dr. sc. Stjepana Blažetina

Mira Bošnjak predstavila je tipove narodne nošnje, a saznali smo kako se izrađuju čarape s bobicama i tkanje.

Šarolikost hrvatske kulture u Baranji

Načelnica Marica Jančić pozvala je goste kobilnomu stolu u Ladanjskom raju, a nisubili zaman doprimljeni tamburaši «Ži-danci», sve do kasne ure se je jačilo i zabav-ljalo, što je snimio po novoj profesiji,kamerman, dosad u Gradišću poznati ko-reograf Nenad Breka. Gradišćanska delega-cija drugi dan je još pohodila Općinski stanMarije Gorice, novu športsku dvoranu ka

će biti vrijeda prikdana na hasnovanje, a ucrikvi Blažene Divice Marije zaglušala je i ži-danska tambura u pratnji najlipše marijan-ske jačke «Zdrava, Diva, svih milostipuna...». Uz cijelu torbu vridnih i prekrasnihdarov općine, mjesni dušobrižnik StjepanBarić svakomu gostu je darovao bogato ilu-striranu Obiteljsku bibliju od 384 stranicena hrvatskom jeziku, za ki poklon karkojarič je kratka za za hvalu. Još jednoč je bilopreteško lučenje od prijateljev, ali kad sezna da na ponovno spravišće nećemo mo-rati dugo čekati, onda se to podnosi laglje.Naime, 3. oktobra, u subotu, školari, roditeljii staremajke putuju s učiteljicami na pozivOsnovne škole Ante Kovačića na Danekruha, a još ov misec će se i u dokumentuzapečatiti novo partnerstvo med HrvatskimŽidanom i Marijom Goricom.

Tiho

PRIJATELJST VO n 9 n

Marica Jančić, načelnica naselja MarijeGorice, Dragan Fucin, naš strastveni svirač,i Stjepan Barić, tamošnji dušobrižnik

Bogatstvo...

Člani Tamburaškoga sastava „Židanci”

Marija Gorica ponovo pogostila GradišćanceGradišćanska delegacija prvi put je gostovala u majušu u Mariji Gorici, kraj Zaprešića, prven-stveno s ciljem da se i zadnja gradišćanska škola, ka dovidob nije imala partnera, konačno po-veže s jednom odgojno-obrazovnom ustanovom u staroj nam domovini. Marijagorički prijateljipak su onda u juniju primljeni u Kisegu i Hrvatskom Židanu. Iako je potom slijedilo ne tako dugoljeto, 2. septembra, u srijedu, za Brigovićevom izložbom u Zagrebu, znova su nas dočekali starii novi prijatelji u dragom nam naselju, koje nam se potkralo pod kožu i zavolj preskrajne gosto-ljubivosti domaćinov i diboke ljubavi prema Gradišćanskim Hrvatom.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Duhovna obnova u Budimpešti

„Blaženi milosrdni, oni će zadobiti milosrđe”

Ususret Svjetskome danu mladeži, koji će biti u lipnju 2016. go-dine u Krakovu, te po zamisli vjeroučiteljice budimpeštanske Hr-vatske škole Jelice Kőrösi, i u suorganizaciji Hrvatske crkvenezajednice u Budimpešti, Hrvatske samouprave XV. i VII. okruga,u prostorijama budimpeštanskog HOŠIG-a i obližnje kapele sv.Stjepana kralja od 24. do 27. rujna održana je duhovna obnovapod skupnim naslovom „Blaženi milosrdni, oni će zadobiti milo-srđe“. Duhovnu obnovu peti put vodio je otac Mihovil Filipović,misionar monfortanac Družbe Marijinih misionara. Uz njega bilisu i braća iz Splita Lordan, Tonči, Mirko i Lovro, koji su priopćilisvoja svjedočanstva te gitarom i pjesmom pridonijeli dubokoproduhovljenom ozračju. Tijekom ovih dana družila se, molila,klanjala i pjevala ta hrvatska zajednica od dvadesetak vjernika.Oni su poput kapi vode u suhoj pustinji upijali riječi oca Filipo-vića, čovjeka koji je osjetio potrebu za molitvom budimpeštan-skih Hrvata, čovjeka koji je svojim iskrenim osmijehom na licuvodio predavanja o Božjoj ljubavi.

„Bog te voli”, možda je težnja duhovne obnove povjerovati ute riječi i osjećati tu ljubav. A izvor je svega toga vjera. Jer kako

reče otac Filipović, duhovna je obnova jedan od putova da ot-vorimo svoje srce Bogu i da poprimimo Božju ljubav. A Božja jeljubav Duh Sveti, koji nam pomaže razumjeti to što jesmo i smi-sao našega života. Pomaže nam živjeti u skladu, ne samo s priro-dom i okolišem nego i s različitošću zajednice. Jer Bog je stvoriosvakog osobno. Ljubav je ta mudrost koja tu različitost zna spojitiu jedno, poput šarolikog mozaika. Duh Sveti nam pomaže otkritisvoje mjesto i ulogu u svemu tome.

Često smo čuli kako trebamo živjeti ponizno. A što zapravoznači biti poniznim? Kako nam objašnjava otac Filipović, živjetiponizno znači živjeti u istini. Mnogi loše shvaćaju poniznost jermisle da trebaju spustiti pogled i gledati u pod. Isus i Majka Božjajesu ikone poniznosti, koji su pjevali Bogu i slavili Gospodina. Po-nizan je onaj koji živi svoju pravdu, svoju istinu, i to s Bogom, jeron je izvor ljubavi. Ne možemo živjeti u zajedništvu bez poniz-nosti i ljubavi. Na tome putu svi smo mi Božji poslanici i sami tre-bamo prepoznati koje je naše poslanstvo. Čovjek dobiveneinformacije treba produbljivati u sebi, i upitati se što oni značeza njega, i kako ga mogu ispuniti. Trebamo otkriti svoje dosto-janstvo, jer to nas čini slobodnim. Jedna od Božjih i čovjekovih

osobina, kojega je stvorio na svoju sliku ipriliku, jest sloboda u ljubavi.

Pratila se priča o ljudskim sudbinama io susretima, o svjedočanstvima djece iodraslih. Iz dana u dan, pri svakom susretu,molitvi i pjesmi ta zajednica postala je sveotvorenijom, opuštenijom i prisnijom.Samo žaliti mogu svi oni koji se nisu pridru-žili. Nezaboravan susret, nezaboravno je-dinstvo duše naše.

Duhovnu su obnovu novčano podupi-rali Hrvatska državna samouprava, Hrvatskasamouprava grada Budimpešte, Hrvatskasamouprava V., VII., XI., XII., XV., XIX. i XXII.okruga te erčinska Hrvatska samouprava.

Za zahvalu svima donosim ulomak izPavlove poslanice „…dobrostiva je ljubav, nezavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nijenepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, nepamti zlo…”

Kristina Goher

Otac Mihovil Filipović

U molitvi

Dio sudionika duhovne obnove

GRADIŠĆE n 11 n

Spravišće prijateljskih naselj u KoljnofuKoljnof je pred kratkim kot pravi domaćin dočekao još i tri delegacije, iz Kiseljaka (Bosna i Hercego-vina), iz grada Kaštela i grada Zaprešića, prilikom spravišća prijateljskih naselj. Slični sastanak jeorganiziran jur početkom ljeta u našem Gradišću, ali zbog vrimenskih preprekov to nije bilo mogućeodržati u punom sastavu. Ovput, od 11. do 13. septembra, bogati i sadržajni program je sastavljen zagoste sa strane dr. Franje Pajrića, predsjednika Društva Hrvati, u kom je bilo zabave, izleta, biciklja-nja, ali i stručne diskusije.

U zastupničtvu Kiseljaka, Zaprešića i Kaš -tela ter Koljnofa kih dvadeset i pet ljudi jenajprlje nazočilo na djelatnom sastanku umjesnom domu kulture da se razgovara omogući plani, perspektiva i okviri suradnjeu četverokutnom prijateljstvu. Potom susvi diozimatelji pohodili nedavno otvoreniEtnomemorijalni i informacijski centar,koji odsad funkcionira kot i logistički cen-tar za svakarčkova kulturno-umjetničkadruštva ka želju nastupati u našoj regiji.Svi gosti su pohvalno koracali i u informa-cijskom vrćaku slušajući Pajrićevo preda-vanje o Gradišćanski Hrvati. – GradKiseljak s kojim smo potpisali ugovor o su-radnji pred četirmi ljeti, svenek nas jemogao pozvati na takov prijateljski skup– rekao nam je Franjo Grubić, načelnikKoljnofa i nastavio: – Nam ovi ljudi nisutudji, mi se poznajemo zdavno, samo onijoš nisu bili u Koljnofu. Ova im je prva pri-lika za gostovanje ispala jako dobro, poki-dob nam je to uspjelo ljetos lipim danompovezati. A naše koljnofsko srce je dostaveliko, ima u njemu još mjesta iako smopovezani već od 30 ljet s Buševcem, Gra-čanci i Bibinjem, a mi prik prijateljev samose obogatiti znamo – istaknuo je koljnof-ski liktar. Otpodne smo svi najprlje po -zvani u koljnofsku Goru do Matine kuće ividikovca, a dalo se je kušati i ovoljetnoslatko grojze. Potom smo svi sjeli na bicikli dotekerili do bivšega željeznoga zastora,probali različite sorte vina u pivnici AtilePajrića, strefili se s koljnofskim drivorezba-rom Ferencom Ta sch nerom i tirali bicikl

do Hascendorfa. – Radujemo se što smodanas u Koljnofu i što smo uključili vašenaselje u naše projekte – povidao je Mla-den Mišurić-Ramljak, načelnik Kiseljaka, iistaknuo: – Od potpisivanja suradnje pri-jateljstva mi smo ostvarili već važne kul-turne projekte. Od povijesnoga gradaBobovca je krenulo putovanje «Po stazanaših starih», u travnju koljnofski školarisu bili kod nas u posjetu tjedan dana, adogodine će naša djeca boraviti u Kolj-nofu. Bit svega je da naše vrijeme laganoprolazi, ali ono što smo postavili, našadjeca nose dalje da ovo prijateljstvo joštraje niz godina. Mi smo slični kao i vi jergrčevito se moramo boriti u Bosni da oču-vamo hrvatski jezik, kulturu i nacionalniidentitet.

Vesela trgadbe na povorka na koljnof-ski ulica skupa je raz-veselila gledateljemed kimi je bio i za-prešićki gradonačel-nik Željko Turk. – Ve -selim se da samdanas ovdje i zbogtoga što u krugu okomoga grada Zapre-šića ima bezbroj pri-jateljstva s gradišćan -skim Hrvatima. Šen-kovec, Brdo vec, Ma-rija Gorica tradicio -nalno održavaju pri-jateljske odnose, a

zaprešićka delegacija je prvi put došla uKoljnof, i više sam nego siguran da je ovobilo prvi, ali ne i zadnji put. Zapravo nijebitno kako i na koji način dođeš do Hr-vata, do kulture, do tradicije, bitno je dadođemo da dijelimo to zajedno ili bližu ilidaljnju zajedničku povijest i svakako i sa-dašnjost, a bitno je i to da na neki načinstvorimo uvjete za budućnost i za opstoj-nost hrvatskoga naroda. Na kraju krajevaKoljnof i nije daleko od Hrvatske, to je ne-punih 300 km, ako se ne varam, i siguransam da će neki oblik novoga prijateljstva,druženja, prije svega, vjerujem, u obrazov-nom i kulturnom segmentu doći više doizražaja – istaknuo je zaprešićki poglavar.Nedilja s kratkim pos jetom Šoprona, sve-tom mašom u mjesnoj Hodočasnoj crikvii razgledavanjem Esterházyjevoga dvorcagvišno će ostati u lipom spominku svimgostom, uprav tako, kako je rekao ZoranBonacin, dogradonačelnik grada Kaštela.– Vraćam se u Dalmaciju pun emocija,stvarno sam skupio dovoljno pozitivneenergije i ja sam zaista zadivljen s kolikosnage, volje i s koliko želje se nastoji odr-žati hrvatski narod ovdje, zaista moj na-klon do poda. Pozvao sam «Po staza našihstarih» da za dvije godine kreću iz koli-jevke hrvatske državnosti, iz Kaštela, gdjeje prvi pisani pravni dokument u kojem seu pisanom obliku prvi put spominje u hr-vatskoj povijesti ime Hrvata. Tako da na-stavak slijedi...

Timea HorvatDr. Franjo Pajrić je mobilizirao goste.

n 12 n PODRAVINA

Hrvatski dan u KriževcimaHrvatski dan u Križevcima, koji se priređuje već redovito, ove je godine bio 12. rujna. Organizator je Dana bila ta-mošnja Hrvatska samouprava uz potporu Seoske samouprave. Na priredbi se u tome podravskom selcu okupilomnoštvo gostiju koji su došli iz okolnih hrvatskih naselja. Program je započeo u prijepodnevnim satima svetommisom u mjesnoj crkvi. Nju je služio martinački župnik Ilija Ćuzdi.

Priredbi je među ostalima nazočio IvanGugan, predsjednik Hrvatske državne sa-mouprave, te predsjednici hrvatskih sa-mouprava okolnih naselja. Nakon misenazočni su krenuli prema seoskome grob -lju gdje je bila komemoracija i počast kodkriža. Hrvatski je dan nastavljen na dvoriš -tu doma kulture gdje su organizatorigoste, sudionike programa i stanovništvo

sela čekali objedom i glazbom orkestromiz Hrvatske. Program je otvorio načelniksela Franjo Barić. U pozdravnom je govoruistaknuo važnost suradnje Seoske i Hrvat-ske samouprave, te druženje stanov -ništva. Nakon njega prvi gost na pozornicibio je János Máté, pjevač iz Budimpešte,koji je sudjelovao u poznatoj emisiji X-Fak-tor. Publika je mogla čuti od njega pjesmekoje je pjevao i u emisiji. Ovaj svoj nastup

ponudio je načelniku stoga se njegov me-nadžer veže uz ovaj krajolik. Nakon glazbeglavnu je ulogu preuzeo ples, na pozornicije slijedio pečuški KUD Tanac. Za ovaj dansu pripremili dugačak program, radi štobolje zabave publike.

KUD Tanac osnovan je u listopadu1988. godine u Pečuhu, na poticaj JózsefaSzávaija i Miše Šarošca od skupine mladihiz okolnih hrvatskih sela. Prvi je cilj KUD-auvijek bio prikupljanje, čuvanje i prikaz hr-vatske narodne baštine (posebno plesa),a također i plesova naroda susjednih ze-malja. Cilj je skupine predstavljanje prikup -ljene plesne građe s takvom vjero dos-tojnošću i da ih publika primi i u najma-njemu hrvatskom naselju, jednako kao nanajvećim profesionalnim festivalima u Pe-čuhu, Zagrebu ili Budimpešti. U tijesnomsu odnosu s okolnim hrvatskim selima,većina još uvijek živi tamo, a dolaze uPečuh na probe. Uvijek naglašuju da sunajčešće nastupali u hrvatskim selima, atakvi su im nastupi, poput ovoga na Hr-vatskome danu u Križevcima, najdraži.Dan je završio druženjem uza svirku hrvat-skog orkestra s pjevačem Franjom Bari-ćem.

Luca Gažić

Sveta misa u mjesnoj crkvi

Počast kod grobljanskoga križa

KUD „Podravina” nastupio je na tradicionalnome „Hrvatskom kiritofu u Beču”, u tzv. Pemskom Prateru. (Foto: Hrvatske novine)

MALA STRANICA n 13 n

Rano dođe da nama ne da vojsku gledati.A ja da sam učiteljica... pustio bih djecu predškolu:Gledajte, djeco! A poslije ćete sjesti uokrugI svaki će pričati šta je vidio.

A naša učiteljica, da! samo rekne odozgo:U razred!... Koji prvi čuje, glasno zavikne:U razred! U razred!... I svi odmah trčimoKao da nas čeka med, a ne računica.

Svima bi nam bolje bilo...Da sam ja učiteljica!

Književni kutak

Dragutin Tadijanović

Da sam ja učiteljicaIzmeđ dasaka dvorišne ogradeGledam vojsku kako ide u korak:

Puceta, sjajna, žuta, u suncu blistaju;Sviraju trublje, žute, sjajne, svinute;

Udara bubanj i žuti poklopci:Prolazi banda... Na bijelcu oficir.

Ej, da se smijem popet na ogradu!Lako ti je gospodični učiteljici:Ona dođe ranije nego obično,Visoko stane na školske stube... i vidi

sve.

Svjetski dan učiteljaSvjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listo-pada. Taj je dan prigoda da se pokaže kako se rad uči-telja i nastavnika cijeni kao iznimno važan za ukupanrazvoj društva. Nakana je obilježavanja Svjetskog danaučitelja dati potporu nastavnicima u njihovu obavljanjuodgovorne zadaće i izvući ih iz anonimnosti te naglasitivažnost njihove profesije i obrazovanja čiji su oni nosi-telji. Zbog toga se taj dan obilježava u više od sto ze-malja svijeta. Proglasio ga je UNESCO1994. u spomen nataj datum 1966. go-dine kada je potpi-sana Preporuka ostatusu učitelja.Vrsno obrazovanjepruža nadu i obeća-nje boljega životnogstandarda.

Znate li

Pipi Duga Čarapa „napunila je” 70 godina

Pipi Duga Čarapa svjetlo dana ugledala je u Švedskoj 1945. go-

dine kada je književnica Astrid

Lindgren priču o Pipi Dugoj Ča-

rapi izmislila kako bi zabavila

svoju bolesnu kćerku Karin. Ona

nosi čarape različitih boja, haljinu

koju je sama sašila, njezina je majka

u nebu s anđelima, a otac je kralj u

Južnome moru. Živi sama u vlastitoj

kući, odnosno zajedno s majmunči-

ćem Gospodinom Nilsonom i konjem. Pokraj nje stanuju Anika i Tomi

kojima više nikada nije dosadno otkada su upoznali svoju novu sus -

jedu. Do danas su knjige o Pipi prevedene na 70 jezika i prodane u

oko 66 milijuna primjeraka. Samo u Švedskoj snimljeno je više od 40

filmova sa sedam različitih glumica, a svakako vrijedi napomenuti da

je s Pipi snimljeno i nekoliko televizijskih serija.

Književni kutak

Zajednička povijest Zrinskih povezujemnoga naselja s obje strane rijeke Mure,jednako i zajednička borba protiv Turaka.Mjesto Mlinarci imali su također ulogu i uobrani protiv Turaka. Pošto je pao Siget,Turci su opljačkali i pomurski kraj. U to vri-jeme zapadno od Kaniže bio je izgrađenobrambeni lanac protiv Turaka, tzv.«džepne utvrde», a jedno od tih utvrdabilo je i u Mlinarcima. O tome svjedočiskica obrambenog lanca koju je 1571. g.nacrtao talijanski vojni inženjer Turco.Utvrda se vjerojatno nalazila u čestici zva-noj Gradišče. O ratovima protiv Turaka go-vore mnoge legende. Pričalo se da je umlinaračkoj utvrdi boravio jednom i Ni-kola Zrinski. Iz jedne su kule opazili da seTurci na sjenokoši zvanoj Taborišče spre-maju na napad. Dok su se Turci pripremali,Zrinski ih je opkolio i natjerao zbunjeneTurke u jezero na obali rijeke Mure. Danasse to mjesto zove Stiska i Zrinski. Kulturo-loški su susreti po ustaljenom običaju za-počeli svetom misom u mjesnoj crkvi inastavljeni povijesnim predavanjima opovijesti Zrinskih, na koje su se okupilimnogi znatiželjnici s obje strane granice.Nazočne je goste Susreta pozdravio mli-narački načelnik Stjepan Vuk, među njimaPétera Cseresnyésa, parlamentarnog zas -tupnika, Marijana Vargu, savjetnika u Mi-nistarstvu gospodarstva i predsjednikaMješovitog odbora Međimurja i Pomurjate predstavnike naselja s dvije strane gra-nice. Susret je otvorio g. Cseresnyés koji je

u svom govoru istaknuoznačenje Nikole Zrinskog,pjesnika, političara, koji sepodjednako zalagao zaMađare i Hrvate, čiji likmože biti uzor i u današ -njim vremenima. VladimirKalšan, ravnatelj ča ko -večkoga Muzeja Međi-murja, upoznao je okup -ljene s podrijetlom i djelo-vanjem obitelji Zrinskihna području Međimurja,odnosno o značenjuutvrde Novi Zrin, a dr. Jó -zsef Padányi, profesor naNacionalnom sveučilištuza državne službe u Bu-

dimpešti, predstavio je istraživanja, ar he -ološka iskopavanja provedena na mjes tunekadašnje utvrde Novi Zrin koja je vodiloupravo Sveučilište. Zahvalio je na pomoćiraznih organizacija i općina, te ih zamolioza daljnju pomoć, naime još mnogo toganije otkriveno. Kulturni program Kulturo-loškog susreta obogatile su mnoge kul-turne udruge, legradski KUD Zrinpred stavio je običaje svoga kraja, kulturnadruštva iz Donjeg Vidovca i Donje Dub -rave prikazali su izvorni narodni plessvoga mjesta. Keresturski Pjevački zborRužmarin obradovao je publiku s hrvat-skim i mađarskim narodnim pjesmama.Članice mlinaračkoga Pjevačkoga zboraprikazale su mađarske i makedonske ple-sove, a i ostala naselja,Belezna, Zakon i Tiloš,pripremila su se s ples -nim koreografijama ispletom pučkih popije-vaka. Program su obo -gatili i puhači budim -peš tanske Vojne akade-mije i tiloške mažoretki-nje. Cjelodnevnu mani-festaciju okončao jekoncert međimur skogPisof kejka koji su sviralimnoštvo hrvat skih me -lodija, na radost mlađihi starijih na raš taja. Sas -tav čine: Zvo nimir Dra -vec (gl. vokal), Željko

Sabolić (bas gitara, vokal), Darko Potočnik(bubnjevi), Marko Novak (klavijature,vokal) i Nikola Milosavljević (el. gitara,vokal).

Pisofkejk je u biti američka istoznač nicaza „ma to ćemo odraditi od šale” ili „to zanas nije nikakav problem“. Inače, u dos -lovnom prijevodu s engleskog pisofkejkznači „komad torte”. Bila je to prava hrvat-ska veselica za pomurske Hrvate uz volje -ne uspješnice, hitove hrvatske glazbenescene, od Novih fosila do Mejaša.

beta

n 14 n POMURJE

VIII. Kulturološki susret Zrinskih u MlinarcimaPomurska i donjomeđimurska naselja radi očuvanja spomena obitelji Zrinskih i utvrde Novi Zrin 2007. godine potpisali susporazum o održavanju Kulturoloških susreta Zrinskih. Susreti spajaju sva naselja koja njeguju spomen na tu obitelj, odLegrada, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave, Belezne, Kerestura, Mlinaraca, Zakona (Zákányfalu), Tiloša do Mlinaraca. Do-maćini su ovogodišnjih Kulturoloških susreta bili Mlinarci, 26. rujna, prilikom kojih se okupilo mnoštvo žitelja s obje stranegranice kako bi sudjelovali sadržajnim predavanjima vezanim za Zrinske, odnosno na kulturnom programu.

Vladimir Kalšan govorio obitelji Zrinskih.

Mlinarački načelnik Stjepan Vuk

Kulturološki susret okupio je mnoštvo slušatelja.

Zastava kulturoloških susreta

SVA SVIH STRANA n 15 n

Prva gradišćanska trgadbenafešta u Koljnofu

Na tlu Gradišća prvi su Koljnofci mulatovali prilikom trgadbe.Iako grojze skroz još do 12. septembra, subote, nije bilo svag-dir pobrano u Gori, Tome Pajrić, u ulogi kišbirova, bubnjeva-njem je dao znak brojnim veseljakom otpodne na to da segane trgadbena povorka. Traktori, konji, maškaraši, dica iodrašćeni svi su jačkom, halaburom, vinom i žganom zvali poseoski ulica stanovnike i njeve goste na Glavni trg. Janjetina,svinjetina, gulaš i riblja supa su svakomu bili po volji, a gdoje htio tancati i obrnuti se u valceru, mogao je to napravitisve do jutra pod šatorom na mužiku prlje ugarskoga benda,potom pak famoznoga Bondersölja.

Tiho

VRŠENDA – U organizaciji Hrvatske samouprave sela Vršende, 3. listopada organizira se susret hrvatskih crkvenih zborova i otva-ranje stalne izložbe u povodu tisućite obljetnice prvoga pisanog spomena naselja Vršende. U 9.30 sati je sveta misa na hrvatskomjeziku, koju slijedi program zborova uz predavanja iz povijesti sela Vršende. Nastupaju pjevački zborovi iz Dušnoka, Kozara, Harkanjai Kukinja. Predavanje će održati dr. sc. Stjepan Blažetin: Nadgrobni spomenici iz Vršende i dr. sc. Jakša Ferkov: Šokci u Vršendi. U 11.30 sati je otvaranje stalne izložbe u Šokačkoj čitaonici.

KOLJNOF – U organizaciji Koljnofskoga hrvatskoga društva, od 3. do 6. septembra, bilo je već od četrdeset Koljnofcev na putu.Zanimljivo putovanje je peljalo Gradišćance kroz Kiseljak u Bosni i Hercegovini, koji grad je stupio u kontakt s Koljnofom pred če-tirmi ljeti i ovput je pogostio drage goste ter je je peljao po varošu, predstavljajući im njeve znamenitosti i vrid nosti. Nijedna gra-dišćanska delegacija ne more mimoići u Bosni i Hercegovini lipote Mostara, ni vjersko spravišće u Medjugorju, tako da i te dvištacije su bile obavezno vrižene u program. Četverodnevni izlet peljao je prik Bibinja, kade su Koljnofce s obilnimi stoli i druženjemčekali domaćini, stari prijatelji i poznaniki, a bilo je vrimena pravoda i za posjet jednom od najlipših dalmatinskih gradov, Zadru.

Razvoj biciklističke staze u Baranji i Šomođu

Završena je izgradnja nove biciklističke staze u južnoj Baranjikoja spaja naselja i mjesta gdje održavaju razne priredbe uPodravini, obavijestila je u utorak MTI Regionalna samo -uprava Baranjske županije. Prema objavi, zahvaljujući potporiEuropske unije od 400 milijuna forinta, biciklisti se mogu ko-ristiti 114 kilometara dugom cestom od Harkanja do To -mašina, koja pokazuje suvremene vrijednosti ove regije.Pokraj biciklističke staze izgrađeno je 12 odmorišta i na petmjesta mogu se posuditi električni bicikli. Naglašuje se da jeto ulaganje dio projekta „Ős-Dráva” usmjerenog na razvoj Or-mansága, koji je najsiromašnija regija države. (MTI)

PUSTARA – Hrvatska samouprava naselja Pustare i Mlinaraca 3.listopada organizira Berbenu povorku. Organizatori najavljuju okup -ljanje kod pustarskoga nogometnog igrališta u 13 sati, odakle ćepovorka krenuti u Mlinarce u 13.30 sati. Nakon posjeta vinogradu Šan-dorici, družine će se sastati kod pustarskog doma kulture, gdje će bitipriređen kulturni program. U večernjim se satima priređuje zabava, nakojoj će svirati Glazbena grupa „Gaga”.

PETRIBA – Seoska i Hrvatska samouprava 10. listopada priređuju Fes-tival tradicionalnih hrvatskih svatova. Tijekom Festivala predstavljajuse nekadašnji svatovski običaji i svatovska jela. Program počinje u 16sati okupljanjem kod doma kulture, a zatim kreće povorka po selu. Popovratku u dom kulture prikazuju se svadbeni običaji. Organizatorisvakoga srdačno očekuju.

ERČIN – Hrvatska samouprava toga grada u subotu, 3. listopada, s po-četkom u 20 sati u domu kulture priređuje Racki bal, koji je s naram-kom, ali za vrijeme bala otvoren je bife. Svira lovranski Orkestar Selo.

ALJMAŠ – Hrvatska samouprava, Rimokatolička župa i Bunjevački«Divan klub» 10. listopada suorganiziraju Spomendan biskupa IvanaAntunovića i hrvatskoga pjesnika Ante Evetovića Miroljuba te Susrethrvatskih crkvenih zborova. Program počinje u 15 sati polaganjem vi-jenaca kod spomen-ploče i poprsja. Slijedi misno slavlje na hrvatskomjeziku u župnoj crkvi, s početkom u 16 sati. Nakon mise priredit će seprigodni koncert crkvenih zborova: Kalača, Baja, Dušnok, Kaćmar, Alj-maš, Santovo i Bizovac (Hrvatska). Od 19 sati u prigodnome kulturnomprogramu su djeluju: HKUD «Zora» Aljmaš, Pjevački zbor Bunjevačkog«Divan kluba» i Orkestar zaklade harmonikaša iz Madaroša. Programzavr šava Hrvatskim balom koji će se prirediti u gostionici «Žuto ždri-jebe» (Sárga Csikó Étterem), a već po običaju, za dobro raspoloženjepobrinut će se garski TS «Bačka». Ulaznice s večerom po cijeni od 2200forinta mogu se naručiti telefonom na 06-70/388-71-98 ili 06-30/466-52-60, odnosno kupiti 6. listopada od 18 do 19 sati u aljmaškom domukulture.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

BUDIMPEŠTA - Hrvatska državna samouprava poziva na druženje usklopu priredbe CRO TOUR ’15 I. Hrvatska biciklijada. HDS pokrećepriredbu u nadi kako će CRO TOUR biti tradicionalna priredba Hrvatskedržavne samouprave. Cilj je biciklijade da obiđemo naša hrvatska na-selja i posjetimo znamenitosti te naše ljude.

Prvi CRO TOUR tijekom tri dana obuhvaća:

1. dan, 2. listopada (petak) – Predviđena dužina vožnje iznosi 98,6 ki-lometara. Biciklisti će se kretati rutom: Kemlja – Bizonja (22,4 km) – Bi-zonja – Halbturn (25,3 km) – Halbturn – Fertöd (32 km) – Fertöd –Koljnof (18,9 km).

2. dan, 3. listopada (subota) – Predviđena dužina vožnje iznosi 38,5 kilometara. Biciklisti će se kretati rutom: Koljnof – Filež (12,5 km) – Filež– Unda (8 km) – Unda – Prisika(14,5 km) – Prisika – Hrvatski Židan 3,5 km).

3. dan, 4. listopada (nedjelja) – Predviđena dužina vožnje iznosi 56 ki-lometara. Biciklisti će se kretati rutom: Plajgor – Kiseg (3,5 km) – Kiseg– Narda (22 km) – Narda – Gornji Četar (4,5 km) – Gornji Četar – Hrvat-ske Šice (4,5 km) – Hrvatske Šice –Pet rovo Selo (10 km). Prijevoz je bi-cikla organiziran i besplatan. Biciklisti se mogu i samostalno prevestisvojim autima do odredišta. Vozi se po gradskim i prigradskim ulicama,biciklističkim stazama, pa se svi sudionici moraju pridržavati promet-nih pravila i uputa za bicikliste. Obvezatna zaštitna oprema za sudjelo-vanje jest klasična biciklistička kaciga. Za sve sudionike osigurano jeosvježenje, hrana i smještaj.

Donatorska večer

Svi za Zrinka

Filež, 16. 10. 2015. 19:00 Selska dvorana

Ulaz: dobrovoljni dari

Sve prikupljeno se prik daje Udrugi dragovoljaca iveterana Domovinskog rata Primorsko-goranske

županije, ka se brine oko svojih kotrigov. Donator-ska večer se organizira povodom 20. obljetniceVojno-redarstvene operacije Oluja. Moto priredbenam je dao Zrinko Kaurin, študenat iz Bakra, ki jerođen u ljetu Oluje, pred 20 ljet i, nažalost, pred krat-kim izgubio svoju borbu za žitak protiv teškog be-tega, ali nas je on povezao i ujedinio u ovoj akciji ukojoj Gradišće diše skupa s Hrvatskom!

Glavni organizator: HKD u Gradišću u suradnji s Društvom Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj

i Hrvatskim Savezom iz Slovačke

Nastupaju grupe iz cijeloga Gradišća (Austrija, Ugarska, Slovačka):

Folklorno društvo „Graničari“ iz Fileža,

Klapa Vrime, TS Koprive, Čunovski bećari,

TS Mjenovske lole, ŽTS Rouge, TS Bondersölj

i Klapa Staro vino i iznenađenje iz Hrvatske.

Ostale informacije na Facebooku Svi za Zrinka

Skupa smo jači!

Poziv na javni natječajPoziv na javni natječajPečuška Hrvatska samouprava raspisuje javni natječaj za prijavu posebnih projekata od interesa za Hrvate u Pečuhu kojim se njegujehrvatska kultura i proširuje ugled hrvatske zajednice u gradu.Temeljem ovog natječaja dodijelit će se 500 000 Ft.Pravo na sudjelovanje u javnom natječaju imaju hrvatske civilne organizacije, udruge i zaklade koje su registrirane ili imaju registri-ranu ispostavu u Pečuhu, a svoju djelatnost obavljaju u interesu stanovnika grada Pečuha. U javnom natječaju mogu sudjelovati isklju-čivo organizacije koje posjeduju porezni broj i bankovni račun.U javnom natječaju ne mogu sudjelovati političke organizacije, poduzeća, pojedinci, ustanove čiji su osnivači država, mjesne upravnejedinice ili crkva. Jedan prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt čiji je cilj konkretan program ili niz priredaba. Iznos financijske pot-pore koja se dodjeljuje može biti najviše 100 000 Ft po projektu.Prijava se može dostaviti isključivo putem ispunjenog obrasca („Kulturális támogatási keret pályázat – 2015”). Obrasci se mogupreuzeti u sjedištu pečuške Hrvatske samouprave (7624 Pécs Esze Tamás u. 3).

Prijava mora sadržavati:

– Potvrdu o registraciji udruge ili valjanom poreznom broju. (Potvrda ne smije biti starija od 30 dana.)– Izjavu o nepostojanju sukoba interesa.– Proračun programa (prihodi i rashodi).

Prijavu molimo dostaviti na adresu: Pécsi Horvát Önkormányzat, 7624 Pécs, Esze Tamás u. 3, s naznakom „Kulturális támogatási keretpályázat 2015”.Prijave na javni natječaj podnose se zaključno do 15. listopada 2015. godine. (Ako se prijava šalje poštom, u obzir se uzima datumna poštanskom žigu.)Prijavitelji će o rezultatima javnog natječaja biti pismeno obaviješteni.Prijave s nepotpunom dokumentacijom, neovjerene prijave i neovjerene preslike kao i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

BUDIMPEŠTA – U budimskoj crkvi Rane sv. Franje, u nedjelju, 4.listopada, s početkom u 17 sati bit će sveta misa na hrvatskome jeziku.Misno slavlje vodi franjevački otac Vjenceslav Tot.