n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 48 30. studenoga 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Ministar Stier u Mađarskoj 3. stranica Sjednica HDS-ove Skupštine 4. – 5. stranica Dan Katarine Zrinski 14. stranica

Foto: Timea Horvat 8. – 9. stranica

U „Koloni sjećanja” tužne 25. obljetnice

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK 30. studenoga 2016.

Mir, Vjera (Nada), Ljubav iRadost. Četiri svijeće do -šašća. Žudimo za njima. Za-palili smo prvu onako kakose ona pali već dvjestoti -njak godina. Potrebnije sunam nego ikada prije. Ili mimislimo da je tako jerživimo u vremenu u kojemsumo svjedoci nedostatkaMira, Vjere, Ljubavi i Ra-dosti. U vremenu smo do -šašća, u vremenu išče kiva -nja. Čekamo i s jutarnjim misamazornicama, na koje se odlazi uovim hladnim, ponegdje mag -lovitim jutrima, katkad kišovitim, akadšto zavijenim snijegom. Bilismo na misi na hrvatskom jezikuu prvoj nedjelji došašća, bar misretniji koji smo imali mogućnost

toga, molitve, zajedničke na ma-terinskom jeziku. U vremenu smokada se još jednom u nama budinada u pobjedu svjetla nad ta -mom, tako su nas učili na satimavjeronauka. U vremenu iščekiva -nja maloga Božića koji će nampomoći prevladati nepoznato idati odgovore na brojna pitanjaživota i smrti. U vremenu smopokore jer pokorni i skromni smopred rađanjem novoga života.Kojem se iznad svega radujemo!Adventus, dolazak. Prelijepa hrvat -ska riječ došašće. Vrijeme iščeki -vanja. Zato iščekivanja jer znamoda će doći i mi se svjesno pripre -ma mo za taj dola zak. Sve ovisi onama. Kako će mo ga do čekatispremni ili nespremni. Jer ti me

počinje godina,krug života, ro đe -nje, učenje, muka,smrt i uskrs nuće,uzašašće u nebo, islanje Du ha Sve-toga.Dolaskom prosin -ca dolaze zornice.Kako piše Kosz-tolányi, u jutarnjojplavičastoj magli,ljudi u šubarama i

s lampionima idu prema osvijet -ljenoj seoskoj crkvi ci, pjevajući.Dani bivaju sve kraći, tama sveduža i gušća. I vi kažete kako se netreba plašiti. Jer doći će onaj kojiće otjerati tamu i zapaliti dotadaneviđeno svjetlo svijetu. Ljudi do -šašća se nadaju i čekaju svjetlo.

U vremenu iš če -kivanja javlja imse želja dariva -nja. Tajno ku pujunajbližima i vo -ljenima predme -te uspomena,kako bi zajednoproslavili rađanjesvjetla. I u naj-dubljem danutame, koji nazi-vaju sveta noć,

kupaju se u radosti Isusovarođenja u tome besmrtnombožićnom vatrometu čije se iskrevide diljem svijeta.Svjetlo je temelj života, svjetloutječe na nas, očarava nas, pogo-tovo u doba hladnoće i tamežudimo za njim, ono nam dajetoplinu. Možda ugledamo i spo -znamo uz njegovu pomoć jasnijunam sliku svijeta, u košmaru tre -ćega tisućljeća. Sami smo, nemaviše zvonca, ni djece, koje će nasprobuditi i pozvati na jutarnjuanđeosku misu. Moramo smog -nuti hrabrosti, učiniti to sami iznati iščekivati te se radovati svjetlu.

Branka Pavić Blažetin

Mir, Vjera (Nada), Ljubav i Radost.Četiri svijeće došašća. Žudimo za nji -ma. Zapalili smo prvu onako kako seona pali već dvjestotinjak godina. Po-trebnije su nam nego ikada prije. Ilimi mislimo da je tako jer živimo uvremenu u kojem sumo svjedoci nedos -tatka Mira, Vjere, Ljubavi i Radosti.

Glasnikov tjedanKomentar

Vrijeme i vrijednosti...Kada sam bila dijete, voljela sam boraviti kod bake uGari, u obiteljskoj kući. Zapravo do dandanas su mi milii sretni ti trenutci u tome naselju, premda već, nažalost,nisu toliko česti. Valjda su i zbog mladalačkih uspomenasjetne moje misli, jer biti s bakom posebnost je u čovje-kovu životu. Valjda i zbog toga što u dječjoj dobi najvišeosjetimo obiteljsku ljubav, i čovjek voli biti voljen i sre-tan. Posebnost je bila tih garskih boravaka „pridnjasoba“ te kuće, u kojoj je uvijek bilo hladno, i u kojoj suse miješali mirisi naftalina i škripak starih ormara. Brižnouređeni krevet, rukotvorine posvuda, hladan dodir por-culana na psihi i sablasno svjetlo lustera. Ne znam zbogčega me je privlačila ta soba i taj starovinski svijet. I takos vremenom odrastanja u kutu moje duše ostala je tasoba, koja je usput pokupila knjige i filmove, kazališnepredstave, izložbe, putovanja i priče. Ali obitelj i prijateljisu mi oduvijek bili najvažniji u životu. Sjedim u svomestanu, tu su oko mene slike i fotografije po zidu, po ku-tijama se čuvaju ulaznice i novinski isječci posjeta kinai kazališta te izložbe, po policama se redaju knjige pro-čitane i tek prolistane, filmovi na DVD-u, ali jako su da-leko moja obitelj i prijatelji. Čovječanstvo je uspjeloukrotiti sve oko sebe, dosegnuo je visine i dubine, po-korilo prirodu, samo ovo vražje vrijeme nikako da sezaustavi. Samo načas. Listamo svoje rokovnike, bilje-žimo datume, pogledom pratimo kazaljke ispod staklana ručnome satu, odbrojavamo zrnca pijeska u pješča-nome satu, i nikako ne shvaćamo što se zapravo do-gađa. Nešto neopipljivo, nedefinirano. Isprva još miočekujemo uskrsnoga zeca, svetoga Nikolu i božićnedarove, potom smo mi „zečeki i sveti Nikola“, kitimo borte kupujemo i skrivamo svoje blagdanske darove. Pripočetku naših života, u boljem slučaju, svi članovi našeobitelji se okupe oko obiteljskoga stola, zajednički seproslavljaju blagdani. Ali kako vrijeme prolazi, s vre-mena na vrijeme jedna osoba izostaje s tih slavlja.Potom dvoje ili troje... i sve manje nas oko toga obitelj-skoga stola. Neprimjetno se ušunjalo između nas neštonovo, što je desetljećima našega života postalo sve važ-nijim, što je poput brisalice izbrisalo sve vrijednosti na-šega života, i caruje nad njime. Izvor je to radosti i tuge,nešto bez čega ne postojimo, i to nešto zove se: posao.Gubi se ravnoteža, postupno su potisnuti drugi izvorisreće. Sve više rada, i sve više vrsta poslova kako bismosvoje prihode pretočili u pločice po kupaonici, ili zami-jenili pohabani zimski kaput, usrećili sebe pokojom sit-nicom, odgojili svoju djecu ili im pripomogli ufinancijskim poteškoćama. Bolno smo svjesni da ćemojednoga dana i mi postati istrošenim, pohabanim poputnašega zimskoga kaputa. I ostane nam čežnja za majči-nim zagrljajem, očevim osmijehom, veselom pričom sprijateljima, da nas baka ili djed pomazi po licu, žudimoza obiteljskim domom i zajedničkim trenutcima. Zasvim onim što prolazi i što je prošlo. Jesi li dovoljno pa-metan, hrabar i smion, dragi čitatelju moj, da sve to pro-mijeniš u svome životu, zato da se vrati ona ravnotežaizmeđu vremena i vrijednosti? Mudriji govore: nikadanije kasno.

Kristina HHrrvvaattsskkii ggllaassnniikk!!ČČii ttaajjttee ii šš iirriittee

Ni godinu od službenoga posjeta Mađarskoj bivšega ministraMire Kovača, i prvi službeni nastup novoga potpredsjednikaVlade i ministra vanjskih i europskih poslova Republike HrvatskeDavora Ive Stiera također je bio u susjednoj Mađarskoj. U pros-torijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti 21.studenoga ministar Stier sastao se s predstavnicima Hrvata uMađarskoj, s glasnogovornikom Hrvata u Mađarskome parla-mentu Mišom Heppom, predsjednikom Hrvatske državne samo-uprave Ivanom Guganom i predsjednikom Saveza Hrvata uMađarskoj Josom Ostrogoncem. Iste je večeri veleposlanik Re-publike Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman dao domje -nak u čast ministra Stiera, na kojemu je bila nekolicina iz redovahrvatske manjine i predstavnici hrvatskih tvrtka u Mađarskoj.Nazočne je u rezidenciji Veleposlanstva pozdravio hrvatski vele-poslanik Grlić Radman naglašujući da mu je drago što je ministarDavor Ivo Stier u Budimpešti te da se susreo sa čelnicima Hrvatau Mađarskoj. Prije negoli se ministar Stier obratio prisutnima,minutom šutnje odala se počast svimpoginulim hrabrim hrvatskim braniteljimagrada Vukovara i prvomu hrvatskom pred-sjedniku Franji Tuđmanu, utemeljiteljumoderne Hrvatske. Obraćajući se nazoč -nima, gosp. Stier naglasio je da mu je dragošto njegov prvi službeni posjet vodi Mađar -skoj u trenutku kada ona obilježava 60.godišnjicu Revolucije 1956., koja je poka -zala slobodarski duh toga naroda koji dijelei Hrvati te smatra da je to nešto što spajadva puka. Naglasio je da je Mađarska za vri-jeme Domovinskoga rata, međunarodnogapriznanja te pristupu Europskoj uniji bila uzHrvatsku, za što je ona posebno zahvalna.Smatra da postoje mogućnosti za razvoj

nove faze u odnosima dviju država. Ti se odnosi mogu graditi najednoj partnerskoj razini i međusobnog uvažavanja. „Ja se vese-lim i ovoj prigodi gdje ćemo moći i sutra na službenim sastancimai s kolegom ministrom vanjskih poslova otvoriti teme, tražiti rješenje,unaprijediti našu suradnju i okrenuti jednu novu stranicu u našimodnosima” – reče ministar Stier. Smatra da ono bogatstvo kojespaja dvije države jesu Hrvati u Mađarskoj. Kako reče, rođen jeArgentini, pripadnik je iseljene, a ne urođene hrvatske zajednice,te ima senzibilitet i razumije koliko je važno sačuvati jezik, kulturui nacionalnu samobitnost, zna koja je razlika između asimilacijei integracije. Na koji se način može biti lojalan državi, a jednakotako sačuvati i ono svoje vlastito, hrvatsko ime i hrvatskusamosvojnost. „Mislim da upravo način na koji to Hrvati uMađarskoj rade uz pomoć i asistenciju mađarske države jest neštošto itekako vrednujemo, na isti način na koji se Mađari u Hrvatskojmogu razvijati uz pomoć, uz jedan dobar ustavni i zakonodavniokvir koji ima i daje hrvatska država” – istaknuo je ministar Stier.

U izjavi za Medijski centar Croatica predsjednik Hrvatskedržavne samouprave Ivan Gugan reče da mu je drago što je prvislužbeni posjet ministra Stiera vodio u Mađarsku, i da se susreos predstavnicima Hrvata u toj zemlji. Prigodom sastanka jednaod tema bilo je i školstvo Hrvata u Mađarskoj, kako HDS želiproširiti svoja dva školska središta – pečuški Hrvatski školski cen-tar Miroslava Krleže i Hrvatski vrtić, osnovnu školu i učenički domu Santovu. Izvijestio je ministra o vlasništvu Kulturnoga i pros -vjetnog centra i odmarališta Hrvata u Mađarskoj na otoku Pagu,kako bi HDS želio produljiti vrijeme na korištenje ili odmaralištedobiti u svoje vlasništvo. Bilo je riječi i o zasjedanju Hrvatsko--mađarskog međuvladina mješovitog odbora, koje se predviđasljedeće godine u ožujku. Gosp. Stier 22. studenoga sastao se skolegom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péte-rom Szijjártóom. Ministar Szijjártó smatra da je zajednički interesdvije države vratiti se partnerskoj suradnji. Glede slučaja Mol –INA Szijjártó je naglasio da ga treba depolitizirati jer je do sadato pitanje bilo ispolitizirano, što nije pomoglo njegovu rješenju.Gosp. Stier smatra da je nesporazum između hrvatske države i

Mola nepovoljno utjecao nadvostrane odnose, ali su sadaodlučili da će razvijati odnoseizmeđu dviju država, što možepomoći i rješenju nesporazumaoko Mola. Ministar Stier se sastaoi sa zamjenikom predsjednikaVlade Mađarske Zsoltom Semjé-nom, predsjednikom Odbora zavanjsku politiku u Mađarskomeparlamentu Zsoltom Német-hom, te s predsjednikom Parla-mentarne skupine prijateljstvaMađarska – Hrvatska MatijomFirtlom.

Kristina Goher

AKTUALNO n 3 n30. studenoga 2016.

Ivan Gugan, Joso Ostrogonac, Davor Ivo Stier, Gordan Grlić Radman, Vesna Haluga i Mišo Hepp

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier

u službenome posjetu MađarskojPotpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier 21. i 22. studenoga 2016.boravio je u službenome posjetu Mađarskoj. U sklopu svoga boravka ministar Stier susreo se i s predstavnicima hrvatskemanjine u Mađarskoj.

Davor Ivo Stier i Gordan Grlić Radman

n 4 n TEMA 30. studenoga 2016.

Nakon pozdravnih riječi predsjednika Iva -na Gugana, minutom šutnje odana je po-čast nedavno preminulom istaknutomdruštvenom i kulturnom djelatniku, pri -znatom istraživaču naše književne i etno-grafske baštine Đuri Frankoviću, i neka -dašnjem zastupniku Stipanu Vujiću. Bu-dući da se od ukupno 23 pozivu odazvalo17 članova Skupštine, utvrđen je kvorum.Budući da drugih prijedloga nije bilo,Skupština je jednoglasno prihvatila pis -meno dostavljeni prijedlog dnevnogareda.

Izvješće predsjednika o radu izmeđudviju sjednica Skupštine, izvješće o izvrše-nju odluka kojima je rok istekao, izvješćeo odlukama za koje je bio ovlašten pred-sjednik, Ivan Gugan dopunio je usmenimizvješćem o obilježavanju 450. obljetniceSigetske bitke, te zapaženim kulturnimprogramom hrvatske zajednice. Kako uzostalo reče, tom je prigodom predsjed-nica Republike Hrvatske Kolinda GrabarKitarović nakratko posjetila i hrvatskoobrazovno središte u Pečuhu. Dan prijesjednice sudjelovali su pak na Forumu hr-vatskih manjina u Zagrebu, a sudionikeForuma je tom prigodom primila pred-sjednica Republike Hrvatske. PredsjednikGugan napomenuo je i to da je nakon bo-ravka hrvatske predsjednice u kratkomeroku osiguran je novac u vladi i gradu Pe-čuhu za izgradnju Hrvatskog kazališta tebi do idućeg ljeta radovi trebali biti dovr-šeni. Napomenuo je i niz događanja usvezi s obilježavanjem raznih važnih ob-ljetnica. S tim usmenim dopunama Skup-ština je jednoglasno prihvatila predsjed -nikovo izvješće.

Nakon kraće rasprave jednoglasno jeprihvaćen i pismeni Prijedlog Plana radaHDS-a za 2017. godinu koji je, kako jeistaknuto, sastavljen tragom prethodnegodine, s već uobičajenim priredbama iprogramima, a proširen s obilježavanjemvažnih obljetnica sljedeće godine, izmeđuostalog obilježavanjem Dana hrvatskogaškolstva i Dana hrvatskog tiska u Mađar-skoj.

Bez rasprave Skupština je jednoglasnousvojila odluku o Planu unutarnjeg nad -zora za 2017. godinu.

U nastavku je Skupština jednoglasnoprihvatila Izmjene i dopune Pravilnika oorganizaciji i radu Hrvatske državne sa-

mouprave prema primjedbama Državnogureda, koje je HDS-u uputio u povodu pri-mjedaba vjerojatno jednog od članovaSkupštine. Kako je tom prigodom nagla-šeno, izmjene su prethodno usklađene sVladinim uredom.

Jednoglasno su prihvaćene i Izmjene idopune osnivačkih dokumenata usta-nova Hrvatske državne samoupraveprema prijedlozima Državne riznice. Posri-jedi su prijedlozi svim državnim samo -upravama da voditelji ustanova – koji sudo sada bili pod nadležnosti zakona oradu – slično djelatnicima odgojno-obra-zovnih ustanova, sukladno zakonskimodredbama, budu javni djelatnici. Premanacrtu izmjena koji je poslan na uvid nad -ležnima, HDS je prvi od svih državnih sa-mouprava koji će provesti ove promjene.U skladu s tim bit će raspisani već novinatje čaji za voditelje, te određena njihovaprimanja, što će povećati i proračunske

troškove koji će seprema nekim nazna-kama osigurati iz dr -žav noga proračuna.

Na prijedlog po-vjerenog Odbora zajavnu nabavu koji jeizvršio svoju zadaću,Skupština je jedno-glasno usvojila od -luku o rezultatujavne nabave zaunutarnju obnovuzgrade Kulturno--prosvjetnog centrai odmarališta Hrvata

u Mađarskoj u Vlašićima koju je izniopredsjednik Povjerenstva Ivica Kovačić.Prema njegovim riječima Javna nabavaprovedena je u skladu s izmijenjenim Pra-vilnikom. S obzirom da nije bilo nikakvihprimjedaba ni žalba, ni izmjena u ponu-dama, na temelju podnesenih ponuda teuspješno provedenoga postupka, za jav-nog nabavljača izabrana je tvrtka Invest-ment Kapošvar koja je dala najpovoljnijuponudu. Prema tome ponuda iznosiumalo neto 35 milijuna forinti, a rok jegrad nje 12 mjeseci.

Uslijedila je rasprava o osiguranjuzgrade u vlasništvo Hrvatske državne sa-mouprave u Pečuhu u kojoj bi djelovalapečuška filijala Ureda HDS-a, pečuška fili-jala Kulturno-prosvjetnog centra i odma-rališta Hrvata u Mađarskoj, pečuška filijalaNeprofitnog poduzeća Croatica i Znan-stveni zavod Hrvata u Mađarskoj, te ra-sprava o prihvatu državne potpore za

Sjednica HDS-ove SkupštineSukladno odredbama Pravilnika o organizaciji i radu, 5. studenog ove godine u budimpeštanskom Uredu Hrvatske državnesamouprave održana je redovita sjednica Skupštine, ujedno i obvezna godišnja javna tribina. Kako saznajmo uoči sjedniceodržane i sjednice skupštinskih odbora.

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan, zamjenica predsjednika HDS-a Angela Šokac Marković, voditelj Ureda HDS-a Jozo Solga

Skupština HDS-a

TEMA n 5 n30. studenoga 2016.

njezinu obnovu dobivenu na ime HDS-a,a za obnovu zgrade u kojoj bi bio smješ -ten Znastveni zavoda Hrvata u Mađarskoj.Prema raspravi Skupština je jednoglasnoprihvatila prijedlog da se kupi zgrada uPečuhu u reprezentativnom dijelu grada,koja će se uz državnu potporu financiratina teret duga Izdavačke kuće Croatica, i tou obrocima na tri godine. Posrijedi jeCroaticin dug prigodom kupnje zgrade uUlici Nagymező 68, od 112 milijuna forinti.Konstrukcija je tim povoljnija što izdavač -ka kuća Croatica kao tvrtka ima pravo napovrat poreza na promet, kazala je revi-zorka tvrtke Jelica Csende. Sukladno na-rečenom Skupština je jednoglasnous vojila dvije odluke, jednu o prihvaćanjudržavne potpore od 25 milijuna za ob-novu, a drugu da se HDS-ov predsjednikzaduži da prema predloženome na Croa-ticinoj vlasničkoj sjednici predloži usvaja-nje podmirenja duga.

Bez rasprave, a uz usmenu dopunuglasnogovornika Hrvata u Mađarskomparlamentu Miše Heppa, Skupština je jed-noglasno usvojila i odluku o pripremi II.etape izgradnje nove zgrade Hrvatskogvrtića, osnovne škole i učeničkog doma uSantovu i o prihvaćanju državne potporeod 20 milijuna forinti za pripremne ra-dove. Kako je naglašeno, santovačka je sa-mouprava bez naknade predala zemljište

od gotovo 300 četvornih metara nužnoprema građevinskim propisima. Tom jeprigodom ravnatelj predao na uvid pri-zorne planove dogradnje učeničkogdoma. Skupština je ujedno zadužila pred-sjednika za izradbu razrađenih planovadogradnje.

Premda je o tome bilo riječi na sjedniciu Petrovom Selu kada je upućen poziv imjesnim hrvatskim samoupravama teudrugama, ali odluke nije bilo, Skupštinaje usvojila odluku da se za potporu ob-nove vukovarskog vodotornja izdvojiiznos u vrijednosti od 10 tisuća eura. Podogovoru s vukovarskim gradonačelni-kom, imena svih darivatelja bit će nave-dena na spomen-ploči. Uz poziv mjesnimsamoupravama i udrugama, prihvaćenoje da se darovi samouprava i civilnihudruga mogu dostaviti na HDS-ov računnajkasnije do 15. prosinca ove godine.

U okviru posljednjega dnevnog redaotvorena je javna tribina. S obzirom danije bilo primjedaba, mišljenja ni prijed -loga u svezi s radom Hrvatske državnesamo uprave, javna je sjednica zaključena.

Uslijedila je zatvorena sjednica nakojoj, kako saznajemo, za vršitelja dužnos -ti voditelja ustanove Kulturno-prosvjet-nog centra i odmarališta u trajanju nagodinu dana izabran je Zoltan Vizvari.

MCC

Poštovani predsjedniče

Saveza Hrvata

u Mađarskoj

Još sam pod dojmom državnogaDana Hrvata, održanog 19. studenogau Kaniži, u organizaciji Hrvatske držav -ne samoup rave i Saveza Hrvata u Ma-đarskoj.Uistinu sam bila iznenađena i obrado-vana priznanjem (nag radom) koju jeSavez Hrvata u Mađarskoj dodijelioHrvatskome glasniku prigodom 25.godišnjice osnutka i za osobit dopri-nos razvoju hrvatskoga tiska u Mađar-skoj. Radujemo se još jednom prizna -nju koje je našemu radu upućeno sastrane Saveza Hrvata u Mađarskoj.Naime, upravo prijedlogom SavezaHrvata u Mađarskoj, Hrvat ski je glas-nik nositelj priznanja Pro Cultura Mi-noritatum Hungariae, dobivenog2011. godine, u godini kada je tjednikHrvata u Mađarskoj nizom događanjaobilježio 20. obljetnicu utemeljenja.Vaše prizanje u jubilarnoj godini, 25.obljetnica utemeljenja tjednika Hr-vata u Mađarskoj, kojom je inicijati-vom glavne urednice Medijskogcentra Croatica (glavne urednice Hr-vatskoga glasnika i Radija Croatica),Skupština Hrvatske državne samoup -rave izglasovala prijedlog o utemelje-nju Dana hrvatskoga novinstva uMađarskoj, te ga utemeljila s nadnev-kom od 2. svibnja (2. svibnja 1991. go-dine izašao je prvi broj Hrvat skogaglasnika) smatramo zrelim odlukamakoje pokazuju duboku opredijeljenostza važnost kako i informiranje na ma-terinskom jeziku tako i čuvanje pismai govora Hrvata u Mađarskoj.Uime uredništva još jednom zahvalju-jem Savezu Hrvata u Mađarskoj i nje govu članstvu, Vama osobno i čla no vima Predsjedništva Saveza nanag radi s nadom buduće plodnesurad nje.

Branka Pavić Blažetinglavna i odgovorna urednica

Medijskog centra Croatica

Redovita sjednica Hrvatske samoupraveBačko-kiškunske županije, ujedno i ob-vezna godišnja javna tribina, održana je15. studenog ove godine u županijskomDomu narodnosti u Baji. Tom je prigodomŽupanijsko vijeće jednoglasno usvojiloodluku o izmjenama proračuna Hrvatskesamouprave Bačko-kiškunske županije za2016. godinu, s prihodima i rashodima od5,275 milijuna forinta. Prema tome pri-hodi i rashodi povećani su iznosom od975 tisuća forinta, što je godišnja potporaHrvatske državne samouprave premaUgovoru o suradnji mjesnih i županijskihsamouprava za godišnje programe. U okviru drugoga dnevnog reda, vijeće jeraspravljalo o pristiglim molbama mjes-nih samouprava i udruga za programe odšireg, regionalnog značaja. Tako je Žu-panijsko vijeće usvojilo odluke o podupi-ranju Županijskog natjecanja u kazivanjustihova i proze u Baji (60 tisuća forinta),obnovi narodne nošnje aljmaške kulturne

skupine (70 tisuća forinta), Tamburaškogfestivala u Dušnoku (100 tisuća forinta) iVelikoga bajskog prela 28. siječnja 2017.godine (200 tisuća forinta). U nastavku suusvojene i odluke o podupiranju pro-grama koji su ostvareni ili će se ostvaritiprema ugovoru o suradnji županijske imjesnih hrvatskih samouprava. U okvirujavne tribine bilo je rasprave o teškoćamahrvatskoga školstva u Bačkoj. Na krajusjednice Angela Šokac Marković izvijestilaje nazočne o skorom raspisivanju natje -čaja Fonda za podupiranje ljudskih poten-cijala za potporu civilnim udrugama,kulturnim programima, učeničkim tabo -rima i pedagoškim usavršavanjima. Osimtoga nazočne je upoznala i s pripremamaza utemeljenje Hrvatskoga kulturnogsredišta, te odabiru odgovarajuće zgrade,koje će djelovati i sustavu kulturnih us-tanova Hrvatske državne samouprave.

S. B.

Sjednica Županijske hrvatske

samouprave u Bačkoj

n 6 n BAČKA 30. studenoga 2016.

Prve nedjelje došašća – ove godine 27. studenoga – kada je upa-ljena prva svijeća na adventskom vijencu, nedjeljna hrvatskamisa u Santovu, kao i svake godine, uljepšana je pjesmom Vi ne-besa rosite koju su izvele polaznice hrvatskoga vjeronauka podvodstvom vjeroučiteljice Katike Molnar Tomašev. Tako će bitisvake nedjelje došašća.

Osmu godinu zaredom, u organizaciji samouprave naselja uSantovu, u vrijeme došašća paljenjem svijeće na velikom advent-skom vijencu, koji je postavljen na središnjemu seoskom trgu,održava se mala svečanost uz prigodni govor i kulturni program.Prvotni je cilj okupljanje ljudi i povezivanje raznih mjesnih zajed-nica, vjerskih, narodnosnih i civilnih, kako bi se ojačali u zajed -ništvu i vjeri. Tako je i ove godine.

Prve nedjelje došašća, 27. prosinca, u predvečernjim satimauz prigodni govor prvu svijeću na seoskom adventskom vijencuupalio je santovački župnik Imre Polyák, ujedno biskupski vikarza narodnosti kalačko-kečkemetske nadbiskupije. Svečanost su

uljepšali učenici nižih i viših razreda, polaznici vjeronauka, pje-vajući adventske pjesme na hrvatskom i mađarskom jeziku. Uzažupnika, svečanosti je pribivao i župni kantor Žolt Širok. Kako jeuz ostalo najavio načelnik sela József Feigl, druge nedjelje do-šašća, 4. prosinca, svečanost će prirediti baptistička zajednica,tada će se obilježiti i blagdan svetog Nikole; treće nedjelje, 11.prosinca, prigodni će govor održati santovački načelnik, a četvrtenedjelje, 18. prosinca, parlamentarni zastupnik bajskog okruga idržavni tajnik Róbert Zsigó.

Već po tradiciji, u vrijeme došašća santovačka župna zajed-nica – ove godine od 6. do 8. prosinca – organizirat će trodnevnuduhovnu pripravu za Božić. Sva tri dana hrvatska misa počinje u16.30, a hrvatske mise i duhovnu pripravu predvodit će marti -nački župnik vlč. Ilija Čuzdi, prije mise uz mogućnost za ispovijedna materinskom jeziku. Dodajmo da se svakoga drugog tjednana hrvatskom jeziku održavaju i mise zornice, a svaka misa za tra-janja došašća završava pučkim pjevanjem pjesme Anđeo Gospod -nji, navistio Mariji...

S. B.

Vrijeme došašća u Santovu

Upaljena prva svijeća na advetskom vijencuDošašće ili advent (dolazak), početak je crkveno-liturgijske godine i vrijeme duhovne priprave za Božić. U prvome dijeludošašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, a u drugom dijelu pobliže sepripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

BAJA – Obnova nekadašnje franjevačke crkve, danas župnecrkve svetog Antuna Padovanskog, bliži se kraju. Pošto je ob-novljeno pročelje, u tijeku je ličenje istočnih i južnih zidovažupnog ureda, a u unutarnjem dijelu uljepšavaju se podnožjazidova i klupe. Završetak radova predviđen je još prije Božića.Podsjetimo da je lani obnovljena i krovna konstrukcija.Kamen temeljac bajske franjevačke crkve položen je 1732. zavrijeme kalačkog nadbiskupa Gabora Patačića. Obnova se uomjeru po 50 posto financira doprinosom župne zajednice ipotporom kalačke nadbiskupije. Do sada je na obnovuutrošeno 50 milijuna forinta, a ostvarena je darovima vjernikai potporom osvojenom putem natječaja.

BAJA – U suorganizaciji Gradske knjižnice „Endre Ady” igradske Hrvatske samouprave, 8. prosinca ove godine u Bajiće se održati već redovito Županijsko hrvatsko natjecanje ukazivanju stihova i proze koje će se upriličiti u županijskomDomu narodnosti u ranim popodnevnim satima. Priredba ćese ostvariti materijalnom potporom Hrvatske samoupraveBačko-kiškunske županije.

GARA – Hrvatska samouprava 11. prosinca ove godine udomu kulture, s početkom u 14 sati proslavit će Materice iOce: „Faljen Isus, gazdarice, / čestitam Vam Materice. / Ja samdošo priko mora, / da mi date malo ora!“ U svečanom pro-gramu sudjelovat će učenici garske osnovne škole, Harkanjskimješoviti pjevački zbor, bajski KUD „Bunjevačka zlatna grana”i mjesni Tamburaški sastav „Bačka”. Priredba će se ostvariti spotporom Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije.Garska Hrvatska samouprava ujedno poziva i na paljenjedruge seoske adventske svijeće koju će 10. prosinca, spočetkom u 16 sati pokraj župne crkve prirediti hrvatska za-jednica.Prvu svijeću upalio je santovački župnik Imre Polyák,

do njega načelnik József Feigl.

Svečanost su uljepšali učenici santovačke škole, polaznici vjeronauka.

BARANJA n 7 n30. studenoga 2016.

Tako su priredbi pribivali i harkanjski gradonačelnik Tamás Baksaikoji se i obratio okupljenima, gradonačelnik prijateljskoga gradaOrahovice, dogradonačelnica grada Belišća, predsjednici brojnihhrvatskih samouprava iz okolice Harkanja, ravnateljica oraho-vičke prijateljske škole, ravnatelj harkanjske škole, a sve njihpozdravile su predsjednica i dopredsjednica Hrvatske samoup-rave grada Harkanja Žuža Gregeš i Đurđa Geošić Radosnai.

Druženje je započelo svetom misom na hrvatskom jeziku utamošnjoj rimokatoličkoj crkvi koju je uz domaćega župnika de-kana Ladislava Rontu služio velečasni Željko Strnak uz pjevanjecrkvenoga zbora orahovičke crkve Našašća Sv. Križa te pečuš-koga Ženskog pjevačkog zbora Augusta Šenoe. U folklornomeprogramu sudjelovali su: Plesna skupina gradske Osnovne škole

„Pál Kitaibel” s hrvatskim plesovima, pečuški KUD Baranja, erčin-ski KUD Zorica i Mješoviti pjevački zbor harkanjskih Hrvata.

U sklopu programa članovi Mješovitoga pjevačkog zbora har-kanjskih Hrvata čestitali su 50. obljetnicu braka bračnom paruAnici i Stipi Oršokiću koji su brak sklopili baš 12. studenoga prijepedeset godina. Stipo i Anica žive u Kašadu, on je član zbora, aona ga uvijek doveze na probe i s njim je na njima. Bilo je to zaistalijepa gesta kojoj su se obradovali svi na zoč ni u prepunome har-kanjskom domu kulture, nagrađujući slavljenike burnim pljes -kom. Nakon programa slijedilo je druženje uz bogat stol, apotom bal uz Orkestar Podravku plus.

Branka Pavić Blažetin

Druženje harkanjskih Hrvata s prijateljimaTradicionalno, početkom studenog u organizaciji Hrvatske samouprave grada Harkanja, već više od jednoga desetljećaorganizira se Hrvatska večer u tamošnjem domu kulture. Tako je bilo i ove godine 12. studenoga. Cilj je ove manifestacijeokupljanje Hrvata u gradu tako i okolici poradi očuvanja hrvatske nacionalne svijesti, ali i potvrđivanja svoje pojavnostiu gradu.

Drugog dana, 20. studenoga, u organizaciji lotarske Hrvatske na-rodnosne samouprave, u Seoskoj je kući održano veselje u po-vodu crkvenoga goda, proštenja. Gosti sudionici programa bilisu velika skupina salantskoga KUD-a Marica i KUD-ov orkestar,te kozarski Ženski pjevački zbor „Biser”. Gledatelji su mogli uživatiu hrvatskim (bunjevačkim, slavonskim i bošnjačkim) plesovima,te u hrvatskim i mađarskim pjesmama i glazbi. Nakon programarazvilo se i veliko, zajedničko kolo s gledateljima. Još i najstarijičlan zajednice, a i cijelog sela, Viti bácsi, uključio se u veselje spjesmom, a donio je i svoju tamburu da je pokaže sviračima.

Velika je dvorana Seoske kuće postala mala kada se nakonukusne večere, dobre kapljice i domaćih kolača počelo plesatiuza salantske tamburaše i mlade članove Orkestra Vizin. Ljudi suna nekoliko sati zaboravili svoje brige i u večernjim se satima vra-tili svojim kućama zadovoljni i s osmijehom na licu.

Vesna Velin

Veselje u LotaruNedaleko od Pečuha, među baranjskim brežuljcima, skriva se selce pod imenom Lotar. U njemu (s manje od 300 stanov -nika) živi mala šokačkohrvatska zajednica, koja je ove godine, nakon mnogo izostanaka, ponovno organizirala priredbu„Lotarski kermez“. To selo svoj crkveni god, „kermez“ slavi na Svetu Elizabetu, 19. studenoga. Toga je dana bila i svetamisa koju je predvodio svećenik Károly Gál.

Erčinski KUD Zorica

Mješoviti pjevački zbor harkanjskih Hrvata

n 8 n VUKOVAR 30. studenoga 2016.

Nisam imala ni trzavicu ufanja da ću ovo ljeto zagledati Kolonusjećanja u Vukovaru, ka je, teško i vjerovati, jur dvadeset i peta.Medjutim, jedan od silnih motorov Gradišćanskih Hrvatov, dr.Franjo Pajrić i ovput nije se mirovao i pozvao nas na vukovarskuekspediciju, prvi put u gradišćanskoj povijesti s malom delega-cijom. Ovako smo putovali dan prlje jubileja petimi u kombijuwww.hrvati.hu, koji je s ugarskom registracijom čestokrat bio uognju znatiželjnih pogledov. Koljnofski drivorezbar Ferenc Tasch -ner u svojem 78. ljetu žitka za prvim lanjskim diozimateljstvomhtio je još jednoč koracati u povorki spominjanja i pravoda pob -rati nove motive, ideje za svoju dubanu sliku. Škicu vukovarskogaturnja je ovom prilikom darovao Vladi Pritišancu i njegovoj hižnojdružici Mirjani u Šaptinovci, kade smo imali spalo, srdačno gos -toprimstvo i nepozabljivi gujaš od divljača. Vince Tauber iz Šop -rona, ujac Ferija Pajrića, pripada zrelijoj generaciji, još je s punipluća žilavo nosio transparent u koga je gusto pljuskao i vjetarna putu. Štefan Neubauer, mladi djelač u Austriji, ravno iz djelaje upao u auto pak smo se ganuli u škurini. Do naselja Šaptinovci,koje leži samo 12 km daleko od Našica, jur smo vidili uz cestu

pos tavljene goruće lampione, s črljenim srcem oblikovanu tugu.Ne jedan, nego još i tri hrvatski barjaki su bili položeni jur u Kolj-nofu u auto, a majstor Feri bači jur doma dubao u njevo držaloGradišće i Vukovar s prekrasnimi slovami. Za noću provedenomu sobi mitraljeza, lovačkih puškov i kokakovih oružjev iz boja, nijebilo lako izbrisati iz oči sanju, već smo se našli zopet na putu danek tako preletimo daljinu od 80 km. Mislili smo da smo se jošrano ganuli, ali kad smo došli do praga mjesta heroja, naš prijateljVlado je zaviknuo: – Ovo je invazija na Vukovar! Na željezničkojstanici iz vagonov je izlilo mnoštvo ljudi s hrvatskimi obilježi nasebi, slobodno su letile hrvatske zastave u luftu, a kraj nas udugoj redici su brunčali motori, črni bajkeri. U valu spominjanjaljetos izgleda cijela država je sudjelivala. Potribno je bilo kombistaviti na sigurno, još blizu centralnoga groblja, da se manje pi-šači najzad, a mi ostali smo blizu špitalja gorizeli pozu čekanjapred prezimenom zgradom, čiji napis (kako sumljam, na ćirilici)pokrt je bio s matricom od hrvatskoga trikolora. Tamo su došetalipred objektiv Ivan Bandić, zagrebački gradonačelnik, bivši minis -tar kulture Zlatko Hasanbegović, a katanski red sa zastavami bilaje atrakcija pred samim otvaranjem obilježavanja komemoracije.Hrvatska himna, Klapa sv. Juraj s pjesmom „Oči u oči“ kot zahvala

U „Koloni sjećanja“ tužne 25. obljetnice

Mali roj i broj Gradišćancev u VukovaruPolako ćemo biti, mi nekolicina iz Gradišća, s Vukovarom tako, kot Celjem. Kad bude se približavalo vrime, nemilo će nasvlići neka sila nevidljiva „na shodišće“. Dojt ćemo s prepletinimi prsti moliti, stati kraj portretov naše generacije u vuko-varskom cintiru, nestrpljivo čekajući odgovor na zašto. Ćutit ćemo u sebi neizbježnu želju da gori pogledamo u nebo iobrišemo mramornu suzu s obraza, kamo se je urizala bol tisuću i tisuću nepoznatih, mučenih, nestalih, ustriljenih, silo-vanih, u zemlju hićenih, bagerom pogaženih, vapnom polivenih, požganih, tučenih, na križ raspetih s mukom u žitkuostavljenih, izgnanih, slomljenih... Tod, u susjedstvu vučedolske prapovijesti ter u blizini ovčarske razbojničke strahote.18. novembar vik istu turobnu povidajku šapće, sad jur dvadeset i pet ljet dugo...

Trenutak za pjesmuBože, oprosti

Oprosti imOprosti nam

Čovječene zaboravi

Ne zaboraviDan mrtvih

Dan nestalihDan raseljenih

nesretniVukovar

Dan bez zoredan bez sunca

dan noćidan krvi

dan mirisa barutadan metka

dan teži od tenka

Iz zbirke Vukovar Tomislava Marijana Bilosnića

svim hrvatskim braniteljem za žrtvu su bili uvod u program. Go-vori, koji su se teško čuli u mnoštvu, ter je konačno krenula po-vorka. Državni vrh Hrvatske, narodne nošnje, povijesnepostrojbe, ter pripadniki legendarnih gardijskih brigadov Vukovi,Gromovi, Tigrovi, Pauci, Kune, Pume, a i HOS-ovci ter Specijalnepostrojbe MUP-a, za njimi svi oni ki su se htili spominjati, simbo-lično se pokleknuti pred žrtvom junakov. Za nami su Imoćaninep restalno molili i jačili svojim duhovnim peljačem franjevcem,nosili su kip Blažene Divice Marije, a pred nami Šibenčani su ko-racali pod transparentom „Jedna duša, dva tila Šibenik = Vuko-var“. U nutarnjem dijelu grada bilo je i tijesno, ali smo imalivrimena razgledati se, kako je još i u izlogi gorila svića, kako suvukovarske žene, posebno starije, kim je muka namoljala borena lice, s turobnimi oči sprohadjali mimohod. Od čiste blizine seje začuo dugi zvon, jako i bolno, a srca su začela kucati isti ritam,dok marš je imao nekoliko kilometarov još pred sobom. Ni riči zamirilo ljudskoga vala, tamo med redi govorili su da nas je oko120 000 u ovoj šetnji zbog tri jezero ubijenih, civilov i braniteljev,za cijeli zničeni varoš u kom ni dandanas ne daju zabiti tragediju.

Na to upozoravaju nestala tijela palih herojev, na to spo-minjaju rane, a ni politika nikako ne pokaže milosrdnijiobraz prema Vukovarcem. Kraj vodotornja človik nekakogizdavije, a istovrimeno i nekako slomljeno hitao je pog -led. Memento stoji i vraća karanje i pljuske zašite od leda,magle i godine, ali toga dana sve nas je milovalo u veli-kom sjaju Božje sunce. Zanimljivo je da u zadnja ljeta naov dan svenek pozlatu glavnu cestu do groblja ne samosunce, nego i emocije. Imoćani pitaju, otkud naša jedi-nica, a ako smo već od Gradišća, neka odjačimo našuhimnu. Učinimo to s ljubavlju, tako da ne samo gradiš-ćanska delegacija nego i himna se prvi put odzvanja nadljudskimi glavami. Za povorku svenek stoji neka opo-mena, ovput je skrenuta pažnja na velikom panoju To -mislavu Merčepu. Polag krvavoga lica branitelja piše svelikimi slovami: „Heroj kojeg su se odrekli“ ki je nepra-vomoćno osudjen na pet ljet i šest misec zatvora. Non-sens u tom zrcalu da srpski agresori i počinitelji zločinstvai dandanas slobodno se šeću ne samo u Vukovaru nego

i na pod ručju cijele Hrvatske, dokle je za one ki su zdignuli puškeobraniti svoje, njim s različitimi lištami se grozu, tiraju je, poniža-vaju je da su tarhet na hrptu društva i je ki med njimi još i najmi-nimalnije životne uvjete nima u tom orsagu, za kojega se je borio.Groblje koje se ta dan napunjuje s rijetko vidjenom brojkom ljudi,pulzira. Neophodno je pred noge gledati, mnoštvo je tako velikoda smo se morali probiti. Prizor bijelih križov svaki put je ganut -ljiv, ali sad od gužve lijevi dio ostane i nevidljiv. Jur dura svetamaša ku predvodi zagrebački nadbiškup kardinal Josip Bozanić,kad masa na povratku raspada se u hodu, ali u suprotnom smjerusad nek idu u cimitor pod ogromnom policijskom kontrolom na-vijači Bad Blue Boys zagrebačkoga Dinama. Hrvatski grb im stojina vijenci i svi su mladi. Mi poišćemo svoj auto na lijevom dijeluvaroša, kas nije ispada i ovde, lijeva je kriva strana i „samo" poldrug ur čekamo dokle nas čuvar reda, uporan policajackonač no pusti na put. U nestajanju 18. novembra u nebesko-ze-maljskom svitljucku GRADA HEROJA...

Timea HorvatFoto: Tiho i Franjo Pajrić

VUKOVAR n 9 n30. studenoga 2016.

Bogatstvo...

Prva gradišćanska delegacija na 25. jubileju obilježavanja

vukovarske tragedije

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA 30. studenoga 2016.

Potpisan trostrani sporazum „Bijelih gradova“U Biogradu na Moru 23. studenoga 2016. potpisan je Sporazum o suradnji i prijateljstvu između „Bijelih gradova“, kako bizajednički mogli sudjelovati na natječajima europskih fondova.

Grad Alba Iulia (Rumunjska), što ga je zastupao gradonačelnikMircea Hava, grad Székesfehérvár (Stolni Biograd), uime kojeg jesporazum potpisao gradonačelnik András Cser-Palkovics te gra-donačelnik Biograda na Moru Ivan Knez zaključili su Sporazumo suradnji i prijateljstvu radi uspostavljanja međusobnih kultur-nih i društvenih odnosa, te poticaja razvoja mjesnih zajednica„Bijeli gradovi“. Partnerstvo se zasniva na poistovjećivanju i ostva-renju konkretnih projekata na području kulturnih djelatnosti, za-jedničkih projekata prema fondovima Europske unije, društ venogaživota te kulturološke zajedničke povezanosti i veza te na tajnačin žele pridonijeti uzajamnom napretku građana „Bijelih gra-dova“, navodi se među inima u spisu koji je zaključen na neodre-đeno vrijeme s tim da svaka strana ima pravo otkazati Sporazumako je nezadovoljna njegovom provedbom. Dokument je sastav-ljen na rumunjkom, mađarskom, hrvatskom i engleskom jeziku,a sva četiri teksta istovjetno su valjana. Na svečanom je činu bilai predsjednica stolnobiogradske Hrvatske samouprave JanjaCind rić Jakubek.

Kako donose službene stranice Biograda na Moru, ovim seSporazumom stječu uvjeti za pripremu međunarodnoga pro-jekta „Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman“, koji bi se financirao

iz fondova EU-a. U sklopu toga projekta primjerice obnovila bise spomenička baština nekadašnjega benediktinskog samostanasv. Ivana Evangelista u staroj jezgri Biograda na Moru, na TrguBrceu. Istražila bi se Kolomanova krunidba i mjesto njegova po-kopa budući da povjesničari još nisu posve razjasnili gdje je Ko-loman pokopan, je li u Biogradu, Zadru, Székesfehérváru ilinegdje drugdje. k. g.

BUDIMPEŠTA – Hrvatska samoup ra va XV. okruga u petak, 9.prosinca 2016., s početkom u 17 sati, u dvorani za vjenčanjeSamouprave toga okruga (Budimpešta XV., Bocskaijeva 1 – 3)imat će Javnu tribinu. Zastupnici Sa mo uprave očekuju svezainteresirane!

BUDIMPEŠTA – Hrvatska samouprava XIII. okruga 19. pro-sinca 2016., s početkom u 18 sati održava zakonski obvezatnujavnu tribinu. Mjesto: Narodnosni dom (Budimpešta XIII., UlicaÖvezet 5).

BUDIMPEŠTA, ZAGREB – Kulturno-umjetničko društvo Pres-lica organizator je Međunarodnoga folklornog festivala djecei mladih, koji se od 2004. godine održava u reprezentativnimkoncertnim prostorima grada Zagreba. Festival se od samogapočetka održava pod pokroviteljstvom Grada Zagreba – gra -donačelnika Milana Bandića, a od 2006. godine i pod visokimpokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. Na ovo-godišnjem Festivalu, posredstvom Hrvatske državne samo -uprave, 10. i 11. prosinca gostuje budimpeštanska Hrvatskaosnovna škola. Njezina plesna skupina Tamburica izvest će ko-reografiju bunjevačkih plesova.

„Vremeplov“ u AngyalfölduNa poziv Hrvatske samouprave XIII. okruga, 17. studenoga 2016. u toj su gradskoj četvrti gostovali hošigovci. Na pozorniciOpćeprosvjetnoga središta Attile Józsefa članovi školske Literarne i plesne scene izveli su povijesni igrokaz „Vremeplov“.

Publika se okupila u lijepome broju, među inima i prvi tajnik Ve-leposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti Maja RosenzweigBajić. Kako za Medijski centar Croatica predsjednik tamošnjeHrvat ske samouprave Ladislav Romac reče, ove je godine ta kul-turna priredba posljednja ma ni festacija u organizaciji tijela kojojje na čelu. Zastupnici samouprave, Jelica Pašić Drajko, VeronikaDrajko, Žuža Fazekaš, redovito posjećuju priredbe hrvatskih sa-mouprava u Budimpešti te u njezinoj okolici. Bili su zastupljenina uobičajenom okružnom Festivalu narodnosti i sufinancirali suNogometni turnir „In memoriam Stipan Pančić“. Samo uprava An-gyalfölda ove je godine proslavila 15. godišnjicu suradnje s Osi-jekom, u što je isprva bila uključena i Hrvatska samouprava, alipos ljednjih godina već i nije. Razlozi nisu poznati, ali odnosi s

Općeprosvjetnim središtem Attile Józsefa i RaM Colosse umomodlični su. Koliko je moguće podupiru i programe Hrvatske škole.Nakon povijesnog igrokaza, koji je i ovoga puta pobrao pohvalepublike, svi su bili pozvani na domjenak.

k. g.

„Bud pozdravljen, Imre sve -ti, nebeski mladić presvitli.Ti si svojim žitkom svetimkazal put k vratom nebe-skim. Nebeski zagovorniknaš, moli za nas, peljaj tinas, usliši nas“ – s ovimištrofami se je začela svetamaša u čast Sv. Emerika 5.novembra, u subotu ot-podne u 16 uri, pri orgulas kantorom Mirkom Berla-kovićem iz Velikoga Bo -rištofa, ki je ta dan mogaotakaj proslaviti svoj god.Farnik iz Austrije, dr. An -ton Kolić pri mašnomslavlju je naglasio da usvaku dob je nam potrib -no moliti Sv. Mirka da naspri Bogu zagovara i prosioje sve vjernike da živu u miru tako u narodu, kot i med najbliž-njimi. – Sveti Mirko nam pokazuje da ne smimo imati srca hladna

i srca nenavidnosti, a ne smimo ni hitati kamen laži, kamen ne-mira jedan na drugoga. Jezuš je rekao, ki je prez griha ta nekahiti kamen, to se odnosi na farnike, biškupe, političare, na oca ina starumajku, na dicu i mladinu. Djelujmo skupa za naš orsag,

za naša hrvatska sela i za naš grad Kiseg da najdemo put jedando drugoga i u molitvi, jer ki se zna s Bogom razgovarati, ta sezna i s ljudi pominati – rekao je pri prodiki glavni celebrant, a zasvetom mašom su se svi nazočni okupili pred nekadašnjom ško-lom gradišćanskoga velikana Mate Meršića Miloradića i u pratnjihimne Gradišćanskih Hrvatov je položen vijenac spominka podmramornom pločom. – Svako ljeto mi Hrvati u ovo vrime si drži -mo naš hrvatski dan, ljetos prvi put zbog neke izložbe u tvrdjaviNikole Jurišića, nismo mogli dobiti dvoranu. To neka ne bude naššpot, nek onoga, ki je ovo ovako uredio – se je dala ćutiti ogor-čenost iz pozdravnih riči predsjednika Hrvatske samouprave,Šandora Petkovića, ki se je zato s velikim veseljem obrnuo gos -tom, nardarskim jačkaricam, ke su bile pozvane polipšati kulturniprogram uz domaće hrvatske slavuje „Zora“. Uz bogate stole jilai pila ter mužiku petroviskoga Janoša Timara, pravoda je dostdugo durala i avantura na tancoškoj placi, a nek najizdržljiviji sumogli ostati do kraja zabave i sa zvanarednim doživljajem projtidomom s kiseškoga kiritofa. Tiho

GRADIŠĆE n 11 n30. studenoga 2016.

Hrvatski kiritof na danu sv. Mirka u KiseguLjeto na ljeto, jur po običaju, na dan Sv. Mirka u vlašćoj crikvi se najdu Hrvati u Kisegu s tim da to je njev hrvatski dan, akako još zovu drugačije, i njev kiritof. Ljetos je uprav na Mirkin dan održan po starom scenariju sveta maša, kulturni programi druženje, iako za mjesto spravišća, malo je bilo i bolno, služilo umjesto Jurišićeve tvrdjave, čuda manje komotnija iskromnija prostorija Društvenoga doma „János Brenner “.

Mašu su celebrirali dr. Anton Kolić i Štefan Dumović

Prekrasna crikva Hrvatov

Polaganje vijenca pri spomen-ploči Mate Meršića Miloradića

Ljetos su bile pozvane nardanske jačkarice

Dida Lojzi Feher s najmladjimHrvatom

Magda Horvat Nemet i Šandor Petković u veselju

MARTINCI – Dana 26. studenoga 2016. u Martincima je gostovalo Amaterskokazalište „Ranko Marinković“ s otoka Visa iz grada Visa. Viški kazalištarci izvelisu predstavu Mali libar Marka Uvodića, komediju s dva podnaslova prepisanu

po viški; Ubi' ću se iOna o' pivca. Tekst supo viški prepisali Linai Lenko Blažević, apredstavu je režiraoLenko Blažević. Gos-tovanje je ostvarenoposredstvom Hrvat -skog kluba AugustaŠenoe, i Hrvatske sa -mo uprave Martinaca.

Foto: Emma

U Grubišnom Polju svake se godine organizira Gospodarskisajam – Sajam sira, time bi prikazali svoje gospodarstvo. Grad je,po izvorima 2003. godine, prvi put u školskoj sportskoj dvoraniorganizirao Gospodarski sajam. Tada je priredba imala gos -podarsko-obrtničku značajku. Na prvom Sajmu sira, koji su odr-žali 2006. godine, sudjelovalo je 70-ak izlagača od kojih su nekibili i vezani za mliječne proizvode. Na otvaranju Sajma bilo jejasno da je Grubišno Polje idealno mjesto održavanja tak vogasajma, te sajam može postati nacionalnom smotrom sira. To bimoglo biti i zbog toga što je grad područje na kojemu pos lujejedna od najvećih hrvatskih mljekara Zdenka. Posjetitelje ove go-dine dočekao je ukupno 121 izlagač, većina iz gotovo svih kra-jeva Hrvatske, te troje iz Mađarske. Sastavni dio Sajma bio je iizbor najboljega sira, prema glasovima posjetitelja. Prvu je nag -radu odnio Kalnički dimljeni sir tvrtke Kalničanka proizvodi. Nataj događaj redovito stižu gosti iz svih krajeva Hrvatske te susje-dne države, te iz Mađarske. Šeljinsko je izaslanstvo krenulo u su-botu ujutro, na čelu s Robertom Rontom, predsjednikom

Hrvatske samouprave grada Šeljina. Ove godine ple-sna skupina Zlatne noge također je dobila poziv nanastup u kulturnom programu. Plesačice te skupinerado su se odazvale pozivu, jednako kao i učeniciOsnovne škole „Géza Kiss” zajedno s učiteljicom Gyön-gyikom Kabai koja vodi radionicu u Šeljinu. Učenici supripremili razne prelijepe stvari koje su pokazali naSajmu. Radionica u šeljinskoj školi postoji već godi-nama i omiljena je u krugu mladih, sudjeluju na raz-nim izložbama, natjecanjima, priredbama i sajmovimagdje uvijek imaju velik uspjeh. Plesna skupina Zlatnenoge također je uspješno sudjelovala na Sajmu, pred-stavila je šokač ku koreografiju. Članice skupinemnogo su se pripremale na tu priredbu jer to im je bioprvi put što su dobili poziv za nastup na Sajam. Koreo-grafiju su predstavile u prekrasnoj šokačkoj nošnji, apublika je uživala u glazbi i plesu. Poslije toga Šeljin-čani su pog ledali Sajam, kušali razne fine sirove i pro-veli dan u dobrom društvu gledajući razne zanimljive

štandove. Pošto su proveli lijepo pos lije podne, krenuli su doma,ali taj posjet u Hrvatskoj svakome će ostati u sjećanju.

Luca Gažić

n 12 n PODRAVINA 30. studenoga 2016.

Učenici Osnovne škole „Géza Kiss” s učiteljicom Gyöngyikom Kabai

Plesna skupina Zlatne noge nastupila je u kulturnom programu.

Šeljinčani na Sajmu sira u Grubišnom PoljuTi gradovi već gotovo 20 godina surađuju, zahvaljujući čemu prijateljski su posjeti sve češći. Postoje razne tradicionalnepriredbe na kojima izaslanstva gradova sudjeluju. Nije bilo to drugačije ni ovaj put, u subotu, 19. studenoga, kada su Še-ljinčani otputovali u Grubišno Polje gdje su pogledali Sajam sira, organiziran već 14. put.

BARČA – Hrvatska samouprava grada Barče9. studenoga 2016. (petak) priređuje ad-ventski program: u 17 sati sveta misa nahrvatskom jeziku u katoličkoj crkvi (služi jevelečasni Franjo Pavleković iz Pečuha, pjevaKUD Podravina uz pratnju Orkestra Vizin),zatim „Starinski doček Božića” u crkvi, a pri-jam i javna tribina u blagovaonici gimnazije.

KAPOŠVAR – Tamošnja Hrvatska samoup -rava i Zemaljsko društvo Mađarsko-hrvat -skog prijateljstva priređuju Hrvatsku večer3. prosinca 2016. godine. Mjesto održavanjapriredbe je u zgradi gdje Hrvatska samo -uprava ima ured (Kapošvar, Ulica sv. Imrea14).

MALA STRANICA n 13 n30. studenoga 2016.

Stiže nam sveti NikolaZaštitnik pomoraca, djece, pekara, ribara, putnika, studenata, zatvorenika, otoka Sicilije, pariškoga sveučilišta, sve je tosveti Nikola. Svake godine 6. prosinca pokuca na vrata kako bi darivao djecu širom svijeta. Vrećicom darova nagrađujedjecu koja su bila dobra i slušala roditelje tijekom godine, a šibu ostavlja zločestoj djeci, kako bi im pokazao da nisu napravom putu. No što zapravo znamo o životu svetog Nikole? Zašto je baš on zaštitnik pomoraca i djece?

O njegovu životu postojebrojne legende i mitovi.Rođen je 255. godine ugradu Patari na poluotokuMale Azije, u pokrajini Liciji.Imao je bogate roditeljekoji neko vrijeme nisu mogliimati djece, pa su moliliBoga da im podari dijete.Kada su napokon dobili di-jete, dali su mu ime Nikola,po stricu koji je bio biskup uMiri. Već kao dijete, Nikolaje činio dobra djela i dari-vao siromašne. Njegovi suroditelji umrli dok je biomladić, pa je Nikola ostaosam. Naslijedio je njihovo pozamašno bogatstvo, ali se nije zbogtoga uzoholio. Naprotiv, uvijek je pomagao ljudima u neprilikama.Budući da je želio širiti ljubav i dobrotu, postao je svećenik. Nakonsmrti strica, biskupa Mire, očekivalo se da će ga Nikola naslijediti.No Nikola tada odlazi u Palestinu gdje živi samačkim životom.Nakon nekoliko godina provedenih u Palestini, vratio se u rodnomjesto te je postao biskup u Miri, što je bio i njegov stric. Postavšibiskupom, pomagao je svima koji su bili u nevolji, širio vjeru iborio se protiv nepravde, a noći je provodio moleći se. Iscrpljenposlovima koje je obavljao, umire 6. prosinca 327. godine. Poko-pan je u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilopoloženo njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja, ono je preneseno

u talijanski grad Bari, gdje se i danas nalaze njegovi posmrtniostatci. Prema narodnom vjerovanju, činio je mnogobrojna ču-desa. Tako je kao mladi biskup krenuo na prekomorsko hodočašćeu Svetu zemlju. Na tom putovanju njegov brod uhvatilo je strašnonevrijeme. Unatoč tomu, mladi biskup Nikola ostao je pribran teje svojim molitvama smirio uzburkano more. Zbog toga je postaozaštitnikom pomoraca. Drugom prilikom, svojim je blagoslovomozdravio dijete kojem je zapela riblja kost u grlu te ga zbog toganazivamo i zaštitnikom djece. Sveti je Nikola danas poznat kaoosoba koja svojim darovima obasiplje djecu širom svijeta. Ta tra-dicija vuče korijene iz legende koja govori da je u blizini roditeljskekuće svetog Nikole živio plemić koji je izgubio carsku službu, paje izgubio sav imetak, stoga nije imao miraza za udaju svoje trikćeri. Zbog toga je odlučio trgovati ljepotom svojih kćeri te takonešto zaraditi. Nikola je uzeo vrećicu punu zlatnika te ih je noćuubacio kroz prozor, tako je darovao zaredom sve tri kćeri. Iz tepriče nastao je običaj darovanja na Sv. Nikolu.

Nagrađeni rad Natječaja Bodoljaši

n 14 n POMURJE 30. studenoga 2016.

Dan Katarine Zrinski u serdahelskoj školiSerdahelska Osnovna škola, pošto je 1999. g. potpuno obnovljena, preuzela je ime hrvatske književnice i povijesnoga likaKatarine Zrinski. Od tada u ustanovi svake godine u studenom obilježava Dan Katarine Zrinski, blizu nadnevka njezinesmrti. Ovogodišnje prisjećanje priređeno je 18. studenog u nazočnosti zadarskih studenata, odnosno učenika draškovečkepartnerske osnovne škole.

Na obilježavanju Dana Katarine Zrinski najviše su uzbuđeni prva -ši, naime tog dana prisežu da će biti vrijedni članovi školske za-jednice, marljivo će učiti i nastojati biti uzorni u vladanju. Naovogodišnjoj svečanosti učenice Evelin Kutaši i Hana Lukač reci-tirale su „Molitvu zaradi mi ra opčinskoga” iz molitvene knjige Ka-tarine Zrinski pod naslovom Putni tovaruš i pjes mu „Černo i belov mojem srcu” iz zbirke pjesama „Pjes marica”. Bivša učenica školeBernadeta Turul, sada gimnazijalka u pečuškoj Hrvatskoj školi Mi-roslava Krleže, predstavila je život i djelo Katarine Zrinski nahrvat skom i mađarskom jeziku, ističući njezino djelovanje u borbi

za samostalnost i razvoj Hrvatske. Inače, učenici serdahelskeosnovne škole prigodom 450. obljetnice Si get ske bitke sudjelo-vali su na raznim odilježavanjima obljetnice. Zahvaljujući suradnjis draškovečkom školom, pogledali su središnju svečanost u Si-getu, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog prosvjetnog zavoda„Stipan Blažetin” pog ledali su izložbu povijesti Nikole ZrinskogSigetskog u čakovečkome Muzeju Međimurja, a Hrvatskasamoup rava Zalske županije organizirala je za njih predavanja odjelovanju i značenju obitelji Zrinskih.

beta

Salanćani u SumartonuZahvaljujući Hrvatskoj državnoj samoupravi, od 2008. godine započet je projekt Državne turneje u okviru kojeg se ostvarujumeđusobna gostovanja hrvatskih kulturnih udruga iz raznih regija Hrvata u Mađarskoj. Ovogodišnja se turneja ostvarila iz-među pomurskoga KUD-a Sumarton i salantskoga KUD-a Marica iz baranjske regije. Prvo su Sumartonci nastupali u Salanti,a zatim, 12. studenoga Salanćani su stigli u Sumarton. Budući da se dan turneje poklapao i s proslavom Martinja, u okviruprograma pokršten je mošt, te došli su i gosti iz Donje Lomnice i partnerske samouprave budimpeštanskoga XV. okruga.

Državna turneja, od-nosno razmjena gos -tovanja kulturnih ud -ruga uvijek je dobraprilika da se žitelji raz-ličitih hrvatskih regijaupoznaju, promičusvoj zavičaj, kulturu, teda jačaju osjećaj pri-padnosti istoj narod-nosnoj zajednici. Uulozi domaćina dragegoste pozdravio jeJožo Đuric, predsjed-nik sumartonske Hrvat -ske samouprave, izamolio Brigitu Štivić, dopredsjednicu salantske Hrvatske samo -uprave, da predstavi Sumartoncima svoje naselje i KUD Maricu.Publika je saznala da je Salanta baranjsko mjesto s otpri-like 1200 stanovnika, od kojih 40 % su Hrvati. Zahvaljujućiblis kosti grada Pečuha, broj stanovništva se ne smanjujei u samome kulturnom društvu vidljiv je velik broj mladih.Onomad, nakon turskih pustošenja pečuški biskup daoje useljavati u selo bošnjačke katolike. Njihovo nasljeđe,običaje i jezik čuvaju današ nji hrvatski stanovnici. Već 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća djelovalo je narodnoplesno društvo pod imenom Marica, ali KUD Marica neprekidno djeluje od 1999. godine. Danas broji 50 – 60aktivnih članova. Podučavanje plesa odvija se u tri dobneskupine te i tamburice. Na stručnoj kvalifikaciji KOTA-e(Državni savez mađarskih narodnih pjevačkih zborova)2006. godine na regionalnoj razini postigli su odličnu, a2007. na državnoj razini srebrnu kvalifikaciju. Godine2014. KUD Marica dobitnik je odličja za mladež Hrvatske

državne samouprave. Prema riječima gđe Štivić, državna turnejavrlo je korisna zbog međusobnog upoznavanja, a i zbog struč-nog razvoja. Od Sumartonaca su vidjeli da se može prikazati našaljiv način nekadašnji život hrvatske zajednice, što im se jakosviđalo, a Salanćani su predstavili da se mogu uključiti mladi ukulturni život. Ana Šandor i Maja Božanović, učenice pečuš ke Hr-vatske gimnazije Miroslava Krleže, veoma su se radovale nastupuu Sumartonu jer tako su se mogle sresti s prijateljicama iz gim-nazije, predstaviti im kako plešu u svojoj regiji, kakvu narod nunošnju imaju i mogli su upoznati naselje Sumarton. Nadaju seda će još biti prilike za takve turneje. Djelovanje KUD-a Maricapomažu i vrsni stručnjaci Jozo Savai, Vesna Velin, a tamburašeZoltan Vizvari. Salantski su plesači predstavili značajne plesovesvoga kraja u prekrasnim narodnim nošnjama, mladi plesači oži-vili su cijeli kulturni dom koji je odzvanjao od pljeska. U pro-gramu su nastupili i članovi KUD-a Donje Lomnice predstavljajućisvadbene običaje svoga kraja, te pokršteno je mlado vino.

beta

Brigita Štivić govori o Salanti i KUD-u Marica.

Nastup mladih plesačica KUD-a Marica

SA SVIH STRANA n 15 n30. studenoga 2016.

SAMOBOR – U sklopu Mađarskoga tjedna u Samoboru, u ta-mošnjoj Gradskoj knjižnici 24. studenoga predavanje su održalidr. Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata uMađarskoj, govoreći o književnosti Hrvata u Mađarskoj od1945., ali i prije, i položaju i povijesti Hrvata u Mađarskoj, te dr.Ernest Barić, sveučilišni profesor u miru, koji je govorio o životuhrvatske zajednice u Pečuhu. Među brojnom publikom preda-vanjima su pribivali i samoborski gimnazijalci. Veliku ulogu uodrživosti Hrvata u Mađarskoj imali su hrvatski redovnici, is-taknuo je profesor Barić. Govorio je i o poznatim Hrvatima uPečuhu te o trojezičnosti na kojoj su se pojavljivala izdanjapečuških građana, a to su bili mađarski, njemački i hrvatskijezik. Gradska knjižnica u Samoboru, u suradnji s Mađarskiminstitutom Balassi u Zagrebu, uz narečeno, brojnim je do ga -đanjima obilježila Mađarski tjedan, kazala nam je ravnateljicaKnjižnice Mirjana Dimnjaković. Posjetitelji su mogli upoznatiljepote Mađarske kroz dokumentarni film o Nacionalnomparku Hortóbágy koji je predstavio ravnatelj Mađarskog insti-tuta Dinko Šokčević, dogodio se koncert etnosastava PásztorHóra, predstavljena je mađarska kuhinja, Tjednu je prethodiladokumentarna izložba o samoborskom umjetniku Zlatku Prici,rođenom u Pečuhu. Koncert su priredili učenici Glazbene škole„Ferdo Livadić“ s repertoarom kojim su dominirali mađarskiskladatelji, ponajviše Béla Bartók, priređen je kratak tečaj tradi-cionalnoga mađarskog plesa i kratak tečaj mađarskog jezika.

OLAS – Tamošnja Hrvatska samouprava 4. prosinca u mjes-nom domu kulture priređuje svoj uobičajeni program, Ad-ventsku večer. Program druženja počinje u 15 sati, u kulturnomprogramu sudjelovat će kozarski Ženski pjevački zbor, mohačkiTamburaški sastav Jožike Kovača i Folklorna skupina iz pri-jateljskog naselja Gajića iz Hrvatske.

PEČUH, SALANTA – U organizaciji KUD-a Tanac, u salant sko -me domu kulture 10. prosinca spomenuti KUD organizira pro-gram naslova Božićna večer. S početkom u 18 sati predstav- ljanje je knjige „Baranjske hrvatske narodne nošnje – Boš nja -ci“ izašle u Tanacovoj nakladi. Slijedi plesni program. Nastupitće sadašnji i nekadašnji Tanacovi članovi (veterani), te orkestaruz najmlađe, Plesnu skupinu Pačići.

BAJA – Prigodnom plesačnicom s naramkom, održanom 26.listopada u sportskoj dvorani Fancaške osnovne škole, Or kestarČabar obilježio je 30. godišnjicu svoga djelovanja. Tom suprigodom ugostili i baškutski Orkestar Bohemi.

ŠOPRON – Matica hrvatska Šopron i Hrvatska samoupravagrada Šoprona srdačno vas poziva na prikazivanje kataloga iujedno i na konferenciju pod naslovom „Likovna baštinaobitelji Pejačević“, 16. decembra, u petak, početo od 10 uri ušopronskoj Rejpal hiži (Várkerület 7). U programu goste i skuppozdravlja glavni organizator priredbe dr. Franjo Pajrić, apredavači su dr. Jasminka Najcer-Sabljak (Umjetnička aka -demija u Osijeku), prof. Silvija Lucevnjak (Zavičajni muzejNašice), Anna Kákonyi, povjesničarka (Muzej Laczkó Dezső,Veszprém), dr. Ágnes Mészáros, povjesničarka umjetnosti,Budimpešta, dr. Ferenc Veress (šopronski Muzej). U 14 uri je raz-gledanje izložbe, ka je otvorena do kraja ovoga miseca u grad-skom Lábasházu.

SAMBOTEL – Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj,Hrvatsko kulturno i vjersko društvo Sambotel i Hrvatskasamouprava Željezne županije srdačno vas pozivaju naGradišćanskohrvatski adventski koncert u Sambotel, 4. decem-bra, druge adventske nedilje u sambotelsku Salezijanskucrikvu sv. Kvirina, s početkom od 14.30. Na koncertu nastupajusvi hrvatski zbori Željezne županije ter zbor župe Tijela Kris-tova, Sopot, Zagreb i orguljaš Ivo Mrvelj. U 16 uri je predvidjenasveta maša u Salezijanskoj crikvi sv. Kvirina s farnikom iz Aus-trije, Antonom Kolićem i židanskim duhovnikom ŠtefanomDumovićem. Mašu muzički oblikuje sambotelski hrvatski Zbor„Sv. Cecilija“, a u 17.15 je druženje i agape u Brennerovoj školi.Priredbu materijalno potpomažu Veleposlanstvo RepublikeHrvatske u Budimpešti, Ministarstvo ljudskih resursov i Hrvat -ska samouprava Željezne županije.

HRVATSKE ŠICE – Samo up ravai Hrvatska samouprava Hrvat -skih Šic i Crikvena stolica spo -menutoga naselja srdačno Vaspozivaju na blagoslavljanje ob-novljene crikve sv. Ane i nasvetu mašu, 11. decembra, unedilju, početo od deset uri. Zasvetačnošću srdačno vas čeka -mo i na agape u mjesni kulturnidom. Vanjska obnova Božjegadoma omogućena je s pot-porom Ministarstva ljudskihresursov.

PEČUH – Hrvatski klub „August Šenoa“ i Károly Busch 23. stu-denog u spomenutome Klubu organizirali su predstavljanjedvaju izdanja: Sínpárok a közös múltból autora Helene Bunje-vac i Károlya Buscha, te Ezerarcú vasút koje izdanje uredili suImre Lászlóné, Csaba Horváth, János Majdán i Gábor Varga. Tadva izdanja istoga dana predstavljena su i u pečuškom Domuželjezničara.

POGAN – Hrvatska samouprava 2. prosinca priređuje Hrvatskuvečer, s početkom u 18 sati. Nakon izvješća o radu Samoupravei uručenja odličja „Za baranjske Hrvate“ slijedi kratak programPjevačkoga zbora „Snaše iz Pogana“ i Orkestra Vizin. Nakon togaje zajednička večera i druženje, sviraju „Vizinovi“.

PEČUH – Hrvatski vrtić Miroslava Krleže priprema svečani pro-gram pod naslovom „40 godina Hrvatskog vrtića u Pečuhu“, 30.studenoga, s početkom u 16.30, u narečenome Vrtiću. Nakonpozdravnih riječi bit će otvorena prigodna izložba fotografija„40 godina Hrvatskog vrtića u Pečuhu“. Slijedi svečani programvrtićke djece, susret sadašnjih i bivših djelatnika Vrtića te obi-lazak njegove nove zgrade. U program će se uključiti i Tambu-raški sastav Hrvatske škole Miroslava Krleže.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: +36-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

30. studenoga 2016.

DRUŠTVO HORVATA KRE MURE, KUD SUMARTON,

HRVATSKA SAMOUPRAVA I DOM KULTURE PETROVOG SELA

VAS POVODOM NADOLAZEĆIH BOŽIĆNIH BLAGDANAS ISKRENIM SRCEM POZIVA I OČEKUJE

3. PROSINCA 2016. U 17. SATI U PETROVOM SELU

UZ SUDJELOVANJE DOMAĆIH I IZVOĐAČA IZ POMURJA

ŽIVE JASLICE – ÉLŐ BETLEHEMI JÁSZOLŽIVE JASLICE – ÉLŐ BETLEHEMI JÁSZOL

NA PREDSTAVU PRIKAZIVANJA ŽIVIH JASLICANA PREDSTAVU PRIKAZIVANJA ŽIVIH JASLICA

Hrvatska samouprava Baranjske županije srdačno Vas poziva na

ŽUPANIJSKI HRVATSKI DAN I JAVNU TRIBINU

koji će se održati u domu kulture u POGANU2. prosinca 2016. (petak) u 18 sati.

Nakon izvješća o planovima i radu Hrvatske samouprave Baranjske županije i uručenja odličja „Za baranjske Hrvate”

slijedi program zbora „Snaše“ iz Pogana i Orkestra Vizin.Nakon toga zajednička večera i druženje, svira Orkestar Vizin.

UNDA – Undansko hrvatsko društvo želji Vam i ovo ljeto po-lipšati vrime došašća s tradicionalnim adventskim koncertom10. decembra, u subotu, u 16 uri va undanskoj crikvi sv. Mar-tina. Nastupaju dičji tancoši iz Unde s adventskimi čestitkami,Klapa „Graničarke“ i Klapa „Staro vino“ iz Austrije,Tamburaški orkestar HKD „Veseli Gradišćanci“, undanska žen-ska vokalna skupina „Biseri“. Za koncertom svakoga srdačnočekamo na kolač, te i zakipljeno vino!