n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIV, broj 50 18. prosinca 2014. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

„Lipi ko slika" 8. stranica Mala pčelica Maja 9. stranica 25 ljet kantorica 11. stranica

Foto: Stipan Balatinac 6. stranica

Dan hrvatske kulture u Aljmašu

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanU vremenu došašća zasi-gurno si, poštovani čitate-lju, ponukan stečevinomglobaliziranoga svijeta, nasvoj stol stavio četiri ad -ventske svijeće. Tri ljubiča-ste i jednu ružičastu. S lju- bičastima si iz nedjelje unedjelju paleći ih, izraža-vao svoju pokoru i obraća-nje, pripremao se za do- lazak malog Božića, a pa-leći ružičastu, veselio serođenju malog Božića Isusa. Vrijemeprosinca nas pomalo usporava, tjera narazmišljanje i razgovore sa samima

sobom. Čitamo kako se trebamo du -hov no spremiti, a ne ma terijalno. Sva-tko na svoj način. Nije bitna sv. Barbarai sv. Nikola zbog darova, nego zbog po-ruka koje oni sa sobom nose iz breme-nitih stoljeća koja su iza naših predaka.Ali na poruke se zaboravlja i uglavnomostaju tek torbe pune darova, u pot-puno materijaliziranome svijetu, ukojem se «uspjeh» mjeri isključivo tekmaterijalnim dob rima. Darovima iskup -ljenja. Možda je ovo vrijeme dvadeset i

prvoga stolje ća surovijeod prethodnih stoljeća,jer nam omogućuje da ši-roko vidimo, ali istodo-bno tako često zatva - ramo oči pred onim štone želimo vidjeti. Neznam koliko bi nas poda-rilo čobanina i pastirakada bi zakucao na našavrata, ili bi te «siromahe»otjerali s kućnoga praga.Solidarnost navješćuje i

došašće, traži se konak gdje bi se rodiomali Bog, ali ostaje tek štalica i sijeno. Svatko od nas ima svoje božiće, one

koji su mu najbliži i naj-draži. Najljepši je Božićako smo zajedno sa svo-jima jer toliko malo danaimamo za to. Neki su sre-tni, a nekim drugima jeupravo Božić dan kada sunajusamljeniji. Meni jeBožić i miris tamjana po-sebna priča djetinjstva. Iz„šupe” u dvorištu i s otvo-renoga kamina na kojemje pucketao badnjak gri-

jući nas cijeloga dana, uzeo se žar u li-menu posudu. Na žar bacio tamjan. Itako se mirisni dim počeo šetati našimdvorištem, stajama, zalutao među drveće, ušao u naše sobe i zamirisaoispod pokrivača. Svijeća je gorjela nastolu, svačija, bilo je tajanstveno i baj-kovito dok su se fritule okretale u vre-lom ulju. Čovjek, zasićen njima, otišaoje na polnoćku u iščekivanju blagdana.Sretan Ti Božić 2014., dragi čitatelju!

Branka Pavić Blažetin

Meni je Božić i miris tamjana posebnapriča djetinjstva. Iz „šupe” u dvorištu is otvorenoga kamina na kojem je pucke-tao badnjak grijući nas cijeloga dana,uzeo se žar u limenu posudu. Na žarbacio tamjan. I tako se mirisni dim počeošetati našim dvorištem, stajama, zalutaomeđu drveće, ušao u naše sobe i zamiri-sao ispod pokrivača.

KomentarRođenje novog života

Za Božić se kaže da je najradosniji kršćanskiblagdan, ali radost je potpuna ako se oko boraokupe djeca i vesele se zajedništvu obitelji.Prib ližavanjem blagdana sve češće se sjetimobitelji, bračnih ili izvanbračnih parova kojislave bez djece, ili djece koji slave bez svojih ro-ditelja. Promatrajući svoju bližu sredinu, tre-bam uočiti da mnogi mladi ili mlađi parovinemaju djecu, ili djeca nemaju oba roditelja, ilisu roditelji sami kod kuće, a ima i mnogo takvihkoji će blagdan obitelji trebati provesti osam-ljeno. Govore mi stariji kako je bilo veselo zaBožić kada je otac donio slamu u kuću i na njojsu se igrali, kada je na stolu bilo samo orah-njače i jabuke. Danas su stolovi puni, ali ima lionoga pravog blagdanskog osjećaja koju možezračiti samo obitelj? Živimo u vremenu u ko-jemu su zbog različitih okolnosti poremećenimnogi odnosi, a posebice oni u obiteljima. U mnogim je obiteljima samo jedan roditelj, asve češće se javlja i pojava među mladima dane žele utemeljiti obitelj, tj. ne žele imati djecuili već prekasno se odlučuju. Razlozi su svemutome složeni, od važnosti ostvarenja karijere,do stjecanja egzistencije, materijalnih dobara.Mnogi tek tada počinju razmišljati o djeci kadasu sve to ostvarili, no u vrijeme gos podarskekrize ostvarenja svega toga se odmiče. Narav -no, može se to ocijeniti i pozitivno, da mladirazmišljaju odgovorno o odgajanju djece zna-jući da odgoj iziskuje podosta materijalnihsredstava, ali velik je broj i onih koji ras polažusvim uvjetima za utemeljenje obitelji pa ipak tone žele. Biti majka ili otac najljepši je posao, alijednako tako je i najteži, stoga odluku o rodi-teljstvu treba donijeti pomno i pametno. Nočesto nailazimo i na takve ljude koji su upali uzamku sebičnosti, žele što duže uživati svojutzv. slobodu, jer mnogi brak i obitelj smatrajuda je to neka vrsta ograničavanja slobode i ne-mogućnosti napredovanja u poslovnom idrušt venom pogledu života. Dijete traži odri-canje, a danas mladi teško se odlučuju na to, pasmatraju lagodnijim život bez njih, ali nisusvjes ni toga što time gube. Kako bismo mogliuvjeriti naše mlade da je rođenje djeteta odistavelika radost, da to upotpunjuje čovjekov život,bez obzira na brige i poteškoće? Možda s dob -rim primjerom, možda druženjem obitelji s dje-com s onima koji ga nemaju, možda impo kazati da imati dijete najdublji je i najbogatijiosjećaj na svijetu i nema one slobode, tuluma-renja, odlaska u kafiće, koji bi zamijenio užitkeosjećaja roditeljstva. Dijete daje posebnu sna -gu odraslima u svim poteškoćama i dok su unjihovu društvu, zaboravljaju na umor, ljutnju,i da je pod borom nešto manje poklona negošto je znalo biti. Dosta je i slamica na kojoj semože dobro igrati ako se u obitelji vole.

beta

Sretne božićneblagdane!

Uredništvo Hrvatskoga

glasnika

TEMA n 3 n

Povjerenstvo za dodjelu financijskih sredstava za projekte/pro-grame hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj u 2014. godini,donijelo je Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za pro-jekte/prog rame hrvatske zajednice u Mađarskoj u 2014. godini.U odluci povjerenstva, koju donosi i potpisuje veleposlanik Gor-dan Grlić Radman, između ostaloga stoji: Povjerenstvo je razmo-trilo pristigle prijave i prema kriterijima navedenima u javnomnatječaju za prijavu programa i projekata udruga i ustanova hr-vatske nacionalne manjine dalo prijedlog za dodjelu finan cijskepotpore za 18 podnositelja zahtjeva u Veleposlanstvo RepublikeHrvatske u Budimpešti (u ukupnom iznosu 133.000,00 kuna) i 18podnositelja zahtje va u GKRH u Pečuhu (ukupnom iznosu127.000,00 kuna), prema priloženim tablicama. Tablice s odobre-nim potporama bit će objavljene na internetskim stranicamaVRH Budimpešta.

Povjerenstvo se također suglasilo kako će isplata sredstavaza sufinanciranje prog rama biti u mađarskim forintama (HUF),prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Uzimajući u obzir očekivane troškove valutne konverzije, Po-vjerenstvo je rezerviralo sredstva u iznosu od 6.000,00 kuna. Akoodređeni dio rezerviranih sredstava preostane nakon okončanja

svih isplata, on će se naknadno dodijeliti određenom programuili projektu hrvatske zajednice u Mađarskoj, temeljem podnesenedokumentacije.

Nastavno na donesenu Odluku veleposlanik će potpisati ugo-vore s korisnicima financijskih potpora koji djeluju na državnojrazini i na konzularnom područ ju koje pokriva VeleposlanstvoRepublike Hrvatske u Budimpešti.

Generalna konzulica RH u Pečuhu potpisat će, nastavno naOdluku veleposlanika RH u Budimpešti, ugovore s ko ris- nicima financijskih potpora koji djeluju na području Baranjske,Bačko-kiškunske i Šomođske županije. Članovi Povjerenstva ta-kođer su utvrdili kako će, nastavno na prihvaćenu preporuku XII.zasjedanja Mađarsko-hrvatskoga mješovitog odbora za manjine,u svrhu ljetovanja hrvatske djece iz Mađarske u Vlašićima naotoku Pagu, Hrvatskoj državnoj samoupravi biti isplaćeno75.000,00 kuna, na način da će se između Veleposlanstva RH uBudimpešti i Hrvatske državne samouprave potpisati posebanugovor o prijenosu sredstava, a koja će se isplatiti u protuvrijed-nosti eura prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke nadan isplate.

- MCC -

Budimpešta, 15. studenoga 2014.

Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za projekte/programe hrvatske zajednice

u Mađarskoj u 2014. g.

GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKEPEČUH, Ifjúság u. 11. – tel.: +36-72-210-840fax: +36-72-210-575 e-mail: pecs@mvep.hr

INSTITUCIJA/UDRUGA PREDLOŽENI PROJEKTI I PROGRAMI ZA 2014. GODINU

1. Udruga baranjskih Hrvata Božićni koncert (HP priredba) 9.000,00 7.000,002. HS Dombovar Hrvatski dan u Dombovaru (troškovi orkestara) 34.000,00 7.000,003. Kulturna i vjerska udruga šokačkih

Hrvata Vršenda Obnova šokačke čitaonice (obnova kamina) 35.500,00 6.000,004. HS Vršenda Za uspješniji rad (HP programi) 12.000,00 4.000,005. Hrvatsko kazalište Pečuh Lutkarska predstava Pčelica Maja (kostimi) 50.000,00 13.000,006. HS Šomođ Županijski Dan Hrvata (HP priredba) 13.125,00 6.000,007. Zaklada Zornica Zornica nova, časopis (tisak ) 24.950,00 7.000,008. KUD Podravina Margaretino ljeto u Bakru (put) 15.125,00 6.000,009. HS Salanta Advent u Zagrebu (put, prijevoz) 7.000,00 4.000,00

10. HKU „Ladislav Matušek“ Kukinj Nabava nošnje, instrumenta i put 18.750,00 8.000,0011. HS Kukinj Bošnjačko sijelo (HP priredba) 15.000,00 5.000,0012. Visoka škola J. Eötvösa Baja Nabavka računala 10.000,00 6.000,0013. HK August Šenoa Kulturni programi 37.000,00 14.000,0014. Čitaonica mohačkih Šokaca Pranje na Dunavu (troškovi KUD-ova, HP) 34.000,00 11.000,0015. HS Gara Hodočašće u Međimurje i Zagorje (prijevoz) 9.000,00 5.000,0016. KUD Vizin Ljetna škola tambure (smještaj i hrana za djecu) 12.500,00 8.000,0017. Hrv. manj. samouprava Harkanj Nabava knjiga, računala, učila za djecu 35.000,00 7.000,0018. Čavoljska hrv. samouprava Bratske veze (put) 3.571,42 3.000,0019. Dr. Ivica Đurok knjiga „Šokci Hrvati u Mađarskoj i Baranji“, 20.000,00 0,00

str. savjetnici, tipografija, graf. oprema, (zahtjev nijeobilazak šokačkih naselja prihvaćen)

UKUPNO UKUPNOZATRAŽENO ODOBRENO

360.520,00 127.000,00

Redni broj

Zatraženo(kuna)

Odobreno(kuna)

n 4 n TEMA

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKEBUDIMPEŠTA, Munkácsy Mihály utca 15tel.: +36-1-2694955 – fax: +36-1-3541319 – e-mail: vrhbp@mvep.hr

INSTITUCIJA/UDRUGA PREDLOŽENI PROJEKTI I PROGRAMI ZA 2014. GODINU

1. Hrvatska državna Samouprava Državni dan Hrvata u Mađarskoj 20.000,00 11.000,002. Savez Hrvata u Mađarskoj Državni dan Hrvata u Mađarskoj 26.400,00 11.000,003. Zemaljsko društvo Prekogranična suradnje prijateljskih mjesta iz

mađarsko-hrvatskog prijateljstva Hrvatske i Mađarske, suradnja s civilnim 20.485,00 7.000,00(Kapošvar) organizacijama i institucijama na promicanjuprijateljstva RH-HU

4. Hrvatski vrtić, osnovna škola, II. susret hrvatske i mađarske mladeži u Zánkigimnazija i učenički dom – Budimpešta Tjedan hrvatske kulture u HOŠIG-u 20.000,00 15.000,00

5. Medijski centar Croatica Razvoj Hrvatskog glasnika (mjesečni prilog 8 stranica, mala novinarska radionica,online HG www.mcc.hu) 44.000,00 10.000,00

6. Croatica Kft, neprofitna izdavačka kuća Održavanje i unaprjeđenje e-arhive Hrvata u Mađarskoj 15.000,00 5.000,007. Društvo Gradišćanskih Hrvata u Ugarskoj Očuvanje gradišćansko-hrvatske vjerske baštine

i „Dan mladine“ u Koljnofu-susret gradišćansko-hrvatske mladeži 13.350,00 10.000,008. Koljnofsko hrvatsko društvo (Koljnof) Očuvanje hrvatskog identiteta u Koljnofu (tamburaški

u partnerstvu: Hrv. samouprava Koljnof, i plesački tabor, suradnja s prijateljskim mjestima u RH) 28.850,00 6.000,00Društvo Hrvati, Matica hrv. Šopron

9. Društvo Hrvati-Horvátok (Koljnof) u partnerstvu: Šopronsko hrv. kult. VI. koljnofski međunarodni hrvatski književni susreti 11.500,00 6.000,0društvo, Matica hrv. Šopron, Čakavska kat. Šopron

10. Hrvatska samouprava Petrovo Selou partnerstvu: HKD Gradišće Kulturna jesen u Petrovom Selu 10.000,00 9.000,00Društvo hrvatskih političara u Gradišću

11. Hrvatsko-mađarska Osnovna škola Turistička udruga Hrvata u Mađarskoj Petrovo Selo u partnerstvu: „Opet zajedno!“ – program suradnje sa prijateljskom 6.500,00 3.000,00

Osnovnom školom iz Donje Zeline12. Hrvatska samouprava Hrvatski Židan Nastupi Židanske kazališne skupineu partnerstvu:

vjersko i kulturno društvo, Hrv. kul. društvo Hrv. katoličko omlad., po Gradišću i prijateljskim 10.000,00 8.000,00Čakavci i Opć. samouprava H. Židan mjestima u Hrvatskoj (Sračinec, Hercegovac)

13. Društvo Horvata kre Mure (Sumarton) „Jesen u Pomurju“ (Ljušćenje kukuruza, Martinje, Smotra pomurske popevke, Priprema adventskih 22.700,00 5.000,00i božićnih ukrasa, Žive jaslice)

14. Hrvatska samouprava Murakeresztur Prisjećanje na Nikolu Zrinskoga povodom 350. obljetnice njegove smrti i pada Novog Zrina 9.500,00 5.000,00

15. Hrvatska samouprava Serdahel Odgojno-obrazovna suradnja pomurskihu partnerstvu s Osnovnom školom Hrvata iz Serdahela i Sveučilišta 8.840,00 8.000,00Katarina Zrinski Serdahel u Zadru

16. Hrvatska samouprava Narda u partnerstvu Organizacija Božićnog koncerta i izdavanje seoskog kalendaraPjevački zbor i tamburaški sastav Narda i novina – Partnerstvo Narda-Mursko Središće 26.032,00 4.000,00

17. Undansko hrvatsko društvo u partnerstvu Hrvatska samouprava Unda Sakupljanje i prezentiranje narodnih nošnji Gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj 20.120,00 5.000,00

18. Hrvatska samouprava Organizacija umjetničke izložbe, konferencije i Hrvatske večeri VII. okruga Budimpešta s prijateljskim gradovima iz RH (Požega, Karlovac) 6.000,00 5.000,00

u suradnji s HOŠIG-omUKUPNO UKUPNO

ZATRAŽENO ODOBRENO

319.277,00 133.000,00

Redni broj

ĐAKOVO – Kako donosi portal Đakovačko-osječke nadbiskupije,mons. Đuro Hranić primio je 10. prosinca u Nadbiskupskom dvoru uĐakovu pečuškog biskupa mons. Györgya Udvardyja zajedno sa nje-govim suradnicima. Susret je bio u Svećeničkome klubu, a nazočiomu je i đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić, tedjelatnici i suradnici središnjih ustanova nadbiskupije. Tema je sus-reta bila buduća pastoralna suradnja dviju nadbiskupija, te vezevjernika Mađara s prebivalištem u Hrvatskoj te vjernika Hrvata s pre-bivalištem u Mađarskoj. Sudionici susreta potom su se podijelili udvije radne skupine u kojima se raspravljalo o pastoralnoj suradnjina različitim područjima te o mogućim zajedničkim projektima.

PEČUH – U Zsolnayjevoj četvrti 19. pro sinca priređuje sehrvatska i makedonska plesačnica. Plesove uz glazbenupratnju Orkestra Vizin podučava Vesna Velin. Ulaz je 300forinti. Priredba se ostvaruje uz potporu Nacionalnogakulturnog fonda (NKA).

ŠOPRON – Hrvatska samouprava i hrvatske udrugedotičnoga grada srdačno Vas pozivaju 20. decembra, usubotu, u 14.30 uri u šopronsku crikvu Svetoga Duha, nabožićni koncert KUD-a «Seljačka sloga» iz Buševca. Gostiiz Hrvatske će isti dan svojim nastupom razveseliti iKoljnofce u mjesnoj crikvi.

TEMA n 5 n

Hrvatska samouprava Zalske županije smatra svojim zadatkomusklađivanje hrvat skoga društvenog života unutar regije, te pri -hvatiti ulogu posredovanja u svezi s narodnosnim pitanjima iz-među državnih i mjesnih organizacija, upravo zbog toga jeorganiziran okrugli stol na koji su pozvani sudionici sve tri razinehrvat skoga samoupravnog sustava. Nakon mjesnih narodnosnihizbora utemeljile su se narodnosne samouprave u kojima obna-šaju dužnost i „nova lica“, stoga su članovi županijske organizacijesmatrali da prvi korak u uspostavljanju dobrih odnosa jest oso-bno upoznavanje i zajedničko razmatranje problema, mogućno-sti poradi budućnosti, odnosno raspravljanje tko na koji načinmože pomoći glede razvitka i očuvanja nacionalne samosvijestiu Pomurju. Okrugli je stol otvorila Marija Vargović, predsjednicaHrvatske samouprave Zalske županije, pozdravljajući sve uzva-nike i zahvaljujući im na odazivu te Stjepanu Tišleru, načelnikusela Serdahela, na ponuđenome mjestu. Gđa Vargović u početkuje zamolila glasnogovornika g. Heppa da predstavi djelovanjeparlamentarnog Odbora za narodnosti i da objasni s kakvim pi-tanjima, problemima mu se mogu obratiti hrvatske organizacije.Mišo Hepp smatra da je Odbor za narodnosti za vrijeme polugo-dišnjega djelovanja uspio postići neke rezultate glede preinakenarodnosnog i izbornog zakona. Informirao je sudionike o nami-jenjenim sredstvima za narodnosti u 2015. godini, koji su pove-ćani s dvije milijarde forinti (za 13 narodnosti). Saznalo se i to daće od 15. prosinca biti objavljeni natječaji za narodnosne pro-grame, civilne udruge, tabore, usavršavanja, a rok predaje natje-čaja bit će 31. siječnja 2015.

Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave. izra-zio je zadovoljstvo u svezi s organiziranjem okrugloga stola, štoje zapravo prvi korak u usuglašavanju mišljenja, jer prema nje-govu mišljenju bilo kako su se odvijali narodnosni izbori, ciljevisvih regija i aktivista hrvatskoga narodnosnog života su isti,možda način ostvarenja ne zamišljaju na jednak način, ali upravozbog toga su važni razgovori, rasprave da se pronađe najboljerješenje za sve sudionike.

Predstavnici pomurske regije iznijeli su probleme očuvanjajezika i kulture, naime prema njihovu mišljenju regija je bila uvi-jek u nepovoljnom položaju zbog dijalekta i nekadašnjih povijes -

nih okolnosti itd. U Pomurju osim tri hrvatske osnovne škole(jedna je područna) ne postoje nikakve druge hrvatske ustanove(nije ih bilo ni prije), zbog toga učenje jezika neprekidno seodvija samo u tim ustanovama, također već gotovo jedno sto-ljeće nema redovitih hrvatskih misa, nema stručnjaka za tambu-ricu, folklor itd. Hrvatske samouprave nedostatak tih važnihčinitelja pokušaju smanjiti sa svojim djelovanjem, ali očuvanjehrvatstva voljeli bi postaviti na sigurnije temelje. U tom pogledugosti su predložili utemeljenje neke hrvatske ustanove koja biubuduće mogla djelovati u okviru Hrvatske državne samou-prave, kao što djeluju i druge. Nacrt te ustanove trebaju izraditipredstavnici pomurske regije, a u daljnjem pomoć su obećali iglasnogovornik i HDS-ov predsjednik. Za olakšanje tehničkih po-slova dogovoreno je da će HDS-ov ured poslati razne dokumenteo utemeljenju ustanove, pa ako regija odluči o sjedištu, o profilui djelovanju ustanove, opet će se moći usuglašavati. Razgovaralose i o hrvatskome vjerskom životu u regiji i neriješenoj teškoćiodržavanja misa na hrvatskom jeziku. U tom je pogledu takođerobećana pomoć.

beta

Okrugli stol u Serdahelu„Kako nastaviti rad poradi očuvanja nacionalne samosvijesti u Pomurju“ bila je tema okrugloga stola 11. prosinca u Ser-dahelu, u Fedakovoj kuriji, za čiju se organizaciju pobrinula Hrvatska samouprava Zalske županije. Na okruglome stolugostovali su vodeći predstavnici Hrvata u Mađarskoj: Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Parlamentu, i Ivan Gugan, pred-sjednik Hrvatske državne samouprave, odnosno pomurski zastupnici HDS-a i predsjednici pomurskih mjesnih hrvat skihsamouprava.

Marija Vargović, Mišo Hepp, Ivan Gugan, Ladislav Gujaš

Dvije milijarde forinti više za narodnosti u 2015. g.

Na okrugli stol predstavnika hrvatskih samouprava održanog u Ser-dahelu 11. prosinca Mišo Hepp, hrvatski glasnogovornik, stigao je sdobrim vijestima, o čemu je informirao nazočne i naš tisak: Parla-mentarni Odbor za narodnosti djeluje pola godine, ali već je uspiodati prijedloge za promjenu četiriju zakona u svezi s narodnosnim iizbornim zakonom. U zadnja dva mjeseca s lobiranjem smo postiglida su nam s dvije milijarde forinti proračun za 2015.g. povećali, na-ravno, za 13 narodnosti, podijeljeno po veličini narodnosnih skupina.To će se ugraditi u proračun dotičnih narodnosti, za ustanovnu po-zadinu, za državnu samoupravu, bit će malo povišice i za županijskei za mjesne samouprave i nešto i po učinku. Kao član Hrvatsko-mađarskoga mješovitog odbora, a i kao članHrvatsko-mađarskog odjela interparlamentarne unije (prije nekolikodana izabran), nadam se da će naše asocijacije uroditi plodom, aliza to treba imati dobru volju i Hrvatska. Mislim da se ne može ni nataj način raditi kako je radio Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske(čiji sam član također), da su sve hrvatske organizacije u Mađarskojdobile ukupno 230 tisuća kuna potpore, a jedan projekt iz hrvatskezajednice, dobio je 100 tisuća kuna potpore. Hrvatska, nažalost, nezna koji je sustav hrvatske zajednice u Mađarskoj, koji su službeniputovi. To se ne može tako raditi, da se ne pita onoga koga treba pi-tati. Ako imamo ustanovnu pozadinu, onda treba pregovarati snjima. Hrvatska matica iseljenika ima malo sredstava, ipak nam po-maže npr. sa školom plesa ili tamburice, već godinama besplatnoosigurava nekoliko mjesta za naše mlade. Možda bi Hrvatska trebalaviše zaviriti kako se mađarska država brine za Mađare izvan zemlje.Bilo gdje im osiguraju tisak, informacije, Duna televizija po cijelomesvijetu emitira program, u susjednim zem ljama održavaju im us-tanove itd.

n 6 n BAČKA

Dan hrvatske kulture u Aljmašu

Sjećanje na biskupa Ivana Antunovića, preporoditelja bačkih Hrvata

U suorganizaciji Hrvatske samouprave grada Aljmaša, Rimokatoličke župe i Bunjevačkog «Divankluba», 29. studenog u bačkome Aljmašu priređen je Spomendan u čast Ivana Antunovića, naslovnogbiskupa i preporoditelja bačkih Hrvata, te Dan bunjevačkohrvatske kulture.

Spomendan je prvi put organiziran1992. godine na poticaj đurđinskogžupnika, pokojnog Lazara IvanaKrmpotića, i otada se priređuje svakegodine, te se njegovim riječima možereći da su suhe kosti oživjele. Upovodu 125. obljetnice imenovanjaIvana Antunovića (Kunbaja, 1815. –Kala ča, 1888.) za naslovnog biskupapostavljena mu je spomen-ploča napročelju župnog ureda gdje je proveoumalo 20 godina. Imamo tri velikepriredbe, uz prelo, spomendan AnteEvetovića Mirolju ba, koje nam ulije-vaju vjeru i daju nam snage da idemodalje. – reče nam uz ostalo ValerijaPetrekanić Koszó.

Program je počeo misnim slavljem nahrvatskome jeziku koje je predvodio ta-vankutski župnik vlč. Franjo Ivanković, a snjime suslužio aljmaški župnik JánosBergmann. U prigodnoj propovijedi,posvetivši je blagdanu Krista Kralja, koji seslavi posljednje nedjelje kroz liturgijskugodinu, velečasni Ivanković pozvao jeokupljene da slijede put Isusa Krista, Kraljaistine, pravde, ljubavi i mira. Prisjetivši seživota i djela biskupa Ivana Antunovića,koji je dvadeset godina župnikovao u Alj-mašu, uz ostalo reče da je on živio i radiou duhu Evanđelja. Sve što god je imao, isvoje sposobnosti, i svoj novac, darivao jedrugima. U njegovoj župi, u njegovojkuriji bilo je mjesta za siromahe, zagladne, za potrebne. Toliko ljudi školovaoje o svome trošku, toliko toga je napisao,ali ne radi svoje slave. Sve što je napisao, isvoje knjige i novine, posvetio je za do-brobit svoga naroda, za njegovoprosvjećivanje, čime je do danas ostaouzorom kako živjeti i raditi za druge, zasvoj narod. Misu su svojim čitanjima imolitvom vjernika uljepšali polaznicipredmetne nastave hrvatskoga jezika, apjevanjem članovi aljmaškoga crkvenogzbora pod vodstvom župnoga kantoraIstvána Aradija. Na kraju mise vlč.Ivanković posvetio je spomen-vijence.Ove je godine svečanost održana u žup-noj crkvi. Naslovnog biskupa IvanaAntunovića prigodnim se riječima pris-jetila Valerija Petrekanić Koszó, predsjed-

nica aljmaške Hrvatske samouprave.Zatim su kod spomen-ploče biskupaAntunovića, postavljene na pročelju žup -nog ureda, vijence položili aljmaški grado -načelnik Balázs Németh, čelnici Hrvatskesamouprave i Bunjevačkog «Divan kluba»te aljmaških narodnosnih udruga i gostiju.

U okviru Dana hrvatske kulture uProsvjetnom središtu priređen je prigodnikulturni program koji je u nazočnostimnoštva okupljenih Aljmašana i ljubiteljabunjevačke kulture otvoren zajedničkimpjevanjem «bunjevačke himne» Kolo igra,tamburica svira, a u ime domaćinanazočne je pozdravila Valerija PetrekanićKoszó.

– Biskup Antunović ostavio nam je unasljedstvo da poštujemo naše stare, njihovjezik i običaje, jer bez njih mi nismo više onošto želimo biti: vjerni sinovi i kćeri našegapuka. Toga puka koji je niz stoljeća čuvaosve po čemu smo prepoznatljivi, našeobičaje, plesove ili, kako mi kažemo, našenarodne igre i pjesme koje u naše vrijememožemo vidjeti već samo na pozorniciprigodom ovakvih događaja kao ovo naševečernje veselje. Pokušat ćemo razveselitisve vas da bismo vas malo vratili u ona vre-mena kada se naša kola, pa i druge igre nisuizvodile, nego naprosto igrale pred dje -vojačkim kućama, u mijanama i drugdje. Toje trajalo dugo dok nismo stigli do toga dase sve svodi na jednu priliku, ili dvijegodišnje, imajući u vidu prela, spomendanei slične događaje. Reći ćemo, to je više nego

ništa. Zato smo minaumili da vam do -nesemo pred oči šare-nilo naše baštine,šarene poput otka -noga starog ćilimanaše lijepe Bačke, uzazvuke tamburice.

Uz domaće iz vo -đače u programu sunastupili aljmaškinjemački i ma đarskipjevački zbor „Őszi -kék”, te gosti izTompe i Gare. Djecaiz dječjeg vrti ća, kojeje prip remila Ru žica

Juhas Mondo vić, program su otvorili s bu -nje vačkim dječjim igra ma, plesovima ikaziva njem stihova. Polaznici hrvatskogajezika kazivali su stihove na hrvatskomejeziku, a školski KUD «Danica», koje jeuvježbala učiteljica Valerija PetrekanićKoszó, izveo je splet bunje vačkih plesova.Pod vodstvom Zorice Kubatov, KUD „Kolo”iz Tompe izveo je makedonske plesove.Domaći KUD „Zora”, utemeljen 1995. go-dine, predstavio se sa spletom bu nje -vačkih plesova koje je uvježbala vodi -te ljica društva Anica Dódony. Redoviti su-dionici aljmaških priredaba, članovi or -kestra Bačka, s kojima je ovaj put nastupioi američki etnoglaz benik Mark Foley,zaljubljenik tambure i tamburaške glazbe,izveli su omiljene bunje vačke narodne istarogradske napjeve.

U večernjim satima priređen je bu -njevačkohrvatski bal, a za dobro raspolo -ženje pobrinuo se garski tamburaškisastav „Bačka”.

Dodajmo kako će bunjevački Hrvati uAljmašu dogodine proslaviti dvadesetuobljetnicu KUD-a „Zora” i dvjestotu obljet-nicu rođenja biskupa Antunovića. Kakokaže Valerija Petrekanić Koszó, te suobljetnice vrlo važne jer će to biti prigodada se okupe i svi bivši „Zorini” plesači, a nadostojan će način proslaviti i drugu obljet-nicu, koju će obilježiti susretom hrvatskihcrkvenih zborova.

Stipan Balatinac

Valerija Petrekanić Koszó s učenicima

BARANJA n 7 n

Goste su pozdravili Ana Rozinger i MagdaPopović, predsjednica i dopredsjednicaolaske Hrvatske samouprave. Gdje u kući,mir i sloga, tamo Bog da blagoslova! Pro-strti božićni stol s tri stolnjaka, kruh s kru-nicom (patricom), voće, orasi, svijeća iokićeno božićno drvce, jabuka s kovani-cama, slama ispod stola, košara s plodo-vima zemlje ubranim u jesen. Došašća iobičaja sjetila se Magda Popović pripovi-jedajući ih okupljenima, dok su djecaMarko Horvat i Milan Popović čeprkali

šibom u žaru govoreći: Koliko žari, tolikojaji... i šibajući goste kao „mladenci” na če-tvrti dan Božića, govorili: Živi,zdravi bili, mnogo godina živili...Kata Katić i Magda Popović „diva-nili su” mi o običajima šokačkihHrvata oko Pečuha. Sedamdeset-trogodišnja Kata Katić iz Šarošase udala u Olas prije pedeset inešto godina, kada je još u Ša-rošu bilo veliko blato. Svadba jebila u Olasu, zabava u tamo-šnjem domu kulture. S pokojnimmužem se upoznala u Šarošu, onje tamo dolazio na zabavu kadaje bio kakav god. Nije se udala unošnji, koju i danas voli iznadsvega, nazivajući je najljepšomna svijetu.

Išli smo na zornice, kaže, mladi nisu išli,ali su stari svi išli. I sada ne propuštam ni-jednu nedjeljnu misu ni misu na svetke.Pekla se „badnjača”, pogača od brašna zakruh koja se ukrašavala. Četiri pletenice seplele i ukrašavale ukrasima na četiri ugla;ružice, kvočka i pilići, Sunce i Mjesec, ardovi burad... Na Badnjak se kuhao „suparni”grah i „papule” (satrven grah s češnjakom)i makom tijesta. Postilo se. Obitelj se oku-pila, djeca su bila u štali čekajući Božića,malog Isusa. „Stara” (očeva mati) donijela

je slame, metnulaje pod stol, na stolkošaru u kojoj jebilo svega onogašto su željeli daimaju u novoj go-dini. Tri stolnjakasu stavili, ispod do-njega krupnoganovca, neka budenovaca, to se dr-žalo sve do Tri kra-lja. Molilo se ipjevale su se svetepjesme, a u ponoćse išlo na polnoć -ku. Na Božić se slu-žio bijeli kruhbad njača, debelagibanica s makom i

orahom, kokošja juha, sarma, meso... Djecasu išla „čeprkati” čestitajući Božić. Čekao se

pastir, čordaš i čoban, onisu se čekali i darivali, bilisu oni veliki „siromaki” pasu se oni darivali.

Magda Popović kaže:Svi su moji iz Olasa poku-šavaju čuvati sjećanje naobičaje predaka. Za Bad -njak smo se jako spremali,čistili kuću, štale, dvor,neka sve bude čisto. Vra-ćali dugove kako bi mirnodočekali Božić, neka svebude „sredito”. Začelo seSv. Katom. Kazali su: SvetaKata zatvara vrata! Prestalisu balovi, svatovi se nisu

držali, sv. Barbara čuvala nas je od bolestii nagle smrti. Na Barbaru se sijalo žito, sta-vili bi ga u prozor kako bi bilo zeleno zaBad njak. Išlo se na zornice ujutro rano. NaSvetu Lucu su djevojke napisale cedulje smuškim imenima, stavile ih pod vankuš tesvaki dan do Božića po jednu bacale i onakoja je ostala s imenom na njoj, bilo je imenjenoga „švalera”. Muški su začeli pravitistolac, za dvanaest dana bi trebao bitigotov stolac koji bi odnijeli na „koruš” te bividjeli koja je žena vještica. Na Svetu Lucusu počele i brojenice, naime do Badnjakaje bilo dvanaest dana, dakle dvanaest mje-seci te se svaki dan gledalo i prognoziralovrijeme za sljedeću godinu. Uz priču i na-stup gostiju, druženje i tople riječi, unuke,djecu, roditelje, bake i djedove družili suse Olasci i na ovogodišnjem adventskomokupljanju.

Branka Pavić Blažetin

Došašće u OlasuU organizaciji olaske Hrvatske samouprave, petu godinu zaredom priređeno je Hrvatsko došašće u tamošnjem domu kulture.Ove godine taj se događaj zbio 6. prosinca. Gosti dana bili su Ženski pjevački zbor Snaše iz Pogana, sajčanska Folklorna skupinaBiser i gosti prijatelji iz prijateljskog naselja Gajića. Prepun dom kulture, izrazito intimna i svečana atmosfera, okupljeni HrvatiŠokci i iz Olasa. Malo ih je, iz dana u dan sve manje. Svaki gubitak osjećaju kao tragediju na putu nestajanja ove male hrvatskeoaze u Olasu, naselju u kojem žive Nijemci, Mađari i Hrvati. Znate li, dragi čitatelji, kako je prije šezdeset i više godina u Šarošubilo najviše Hrvata Šokaca, potom Mađara i Nijemaca (Švaba), a u Olasu najviše Nijemaca (Švaba), Mađara, a potom Hrvata Šokaca.Tako se i moglo dogoditi da su Nijemci u Šarošu dobro naučili hrvatski, a Hrvati u Olasu njemački.

Koliko žari... – Milan Horvat, Milan Popović iMagda Popović dočarali su nekadašnje došašće.

Kata Katić iz Šaroša seudala u Olas prije 53 godine

Prepun olaski dom kulture

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuNEBO DAJ OKU

Nebo daj okuzvijezdu visoku vidjeti,

jer triju kraljastazicu valja slijediti.

Svijetla nebesačine čudesa rođenom,

anđeli svojupjesmicu poju malenom.

Kraljima zvijezdau Betlem kaže stazicu,

po njoj su takospoznali lako štalicu.

Tamjan i zlato,mast dragu na to uzeše,

slijedeći svjetlost,od Boga milost, pođoše.

Došav u Betlem,pred Kralja mladog padoše,

darove svojeIsusu kralju dadoše.

Hrvatska božićna pjesma

U organizaciji Udruže-nja građana «UrbaniŠokci», u okviru Danahrvatske kulture uGradskome muzeju uSomboru otvorena jemeđunarodna izložbastarih fotografija natemu vjenčanja i na-božnih predmeta po-dunavskih Hrvata Šo -kaca pod naslovom„LIPI KO SLIKA” i „NA-BOŽNI PREDMETI”.

Na izložbi su se ulijepom broju okupili predstavnici udrugauključenih u ovaj projekt, te pojedinci izSombora i okolnih naselja. Suradnici izla-gači bile su udruge bačkih Hrvata: HKPD«S. S. Kranjčević» – Bereg (Bački Breg),KUDH «Bodrog» – Monoštor (Bački Mo -noš tor), KPZH «Šokadija» – Sonta, UG «Tra-govi Šokaca» – Bač, HKUPD «Dukat» –Vajska, HKPU «Zora» – Vajska, HKUPD«Matoš» – Plavna, te pojedinci iz Sombora.Osim toga, gosti izlagači bili su još Gradskimuzej Vinkovci (Hrvatska), Hrvatskeudruge iz Gajića, Draža i Duboševice(Hrvat ska), zatim Baranjskoga PetrovogSela, te Hrvatska samouprava iz Santova.Naime, Santovci su ustupili petnaest foto-grafija koje je sakupio Santovac ŽivkoMandić, od kojih je sedam izloženo na za-jedničkoj izložbi podunavskih Hrvata Šo-kaca. Bio je to treći zajednički projekt s UG«Urbani Šokci», nakon što su Santovci pri-jašnjih godina bili zastupljeni na znan-stvenome skupu Pasionske baštine i naizložbi izvorne šokačke nošnje, također uGradskome muzeju u Somboru.

Pozdravljajući okupljene, ravnateljmu zeja Branimir Mašulović, uz ostalo rečeda je pred nama završnica projekta koji jeuradilo somborsko Udruženje građana«Urbani Šokci». Kako uz ostalo reče, Grad-ski muzej ima tu čast da već dugi niz go-dina njeguje partnerski odnos s ovimUdruženjem, a sve poradi očuvanja du -hov ne i kulturne baštine Hrvata Šokaca.Ovo je peti ili šesti projekt koji su zajednoorganizirali, a radili su ga na obostrano za-dovoljstvo. Zato što somborsko Udru -ženje na taj način može predstaviti svojeprojekte građanima Sombora, a Muzejzauzvrat dobiva obimnu duhovnu i kul-

turnu građu vojvođanskih Hrvata Šokaca,što je za njih bitno jer predstavlja ostav-štinu za budućnost.

Uime domaćina i glavnih organizatoranazočne je pozdravila Marija Šeremešić,predsjednica UG «Urbani Šokci» iz Som-bora koja je tom prigodom govorila osamoj zamisli izložbe i konceptu međuna-rodnoga značaja. Zahvalila je ravnatelju ikustosima Muzeja koji su priredili izložbu,ističući da se ona ne bi ostvarila bez surad-nika koji su im ustupili izložbeni materijal,a to su bile udruge bačkih Hrvata iz Vojvo-dine, ali i susjedne Mađarske i Hrvatske.

Nemanja Sarač, član gradskog vijećaza kulturu, podržao je ovakve zajedničkeprojekte. Naglasio je da je Sombor u svo-joj dugoj prošlosti uvijek bio most izmeđurazličitih kultura i naroda, ali i znatno višeod toga. On je bio mjesto na koje su onirado dolazili, na kojem su rado odstojali iživjeli u skladu. Ono što imaju, danas jedokaz da to i dalje traje.

Izložbu je otvorila etnologinja, magist -rica znanosti Ljubica Gligorević, muzejskasavjetnica Gradskog muzeja Vinkovci izHrvatske, iz najstarijeg europskog grada,između ostalog napomenuvši da je posri-jedi vrijedna i važna izložba, govoreći oljepoti koja se krije u šokačkim nošnjamapredstavljenim na vjenčanim fotografi-jama iz prošlosti Hrvata Šokaca, koji su dodanas očuvali tradicijsku nošnju. Budućida je fotografiranje u prošlosti bila rijet-kost, a radilo se samo u najvažnijim život-nim prigodama, one nam čuvaju ne ka-dašnji sklad koji se danas više ne može vi-djeti, samo u scenskom prikazu. I nabožnipredmeti, koji su sastavni dio izložbe, diosu bogate kršćanske, šokačke baštine na

svim prostorima, od Rumunjske doBosne. Iznad svega pohvalila je za-laganje somborskog Udruženja napromicanje tradicijske bogate baš -tine, šarolike i lijepe, a za budućenaraštaje.

Nakon otvorenja izložbe prire-đen je kulturno-zabavni program uGradskoj kući, u okviru kojega je ipredstavljen novi nosač zvuka «Fa-ljen Isus, Divice» Kraljica Bodroga izMonoštora, koje su program uljep-šale tradicijskim dvoglasnim pjeva-njem, a svoje stihove govorile suMarica Mikrut, Tonka Šimić i Marija

Šeremešić. Na kraju se predstavio i TS «So-koli» iz Gajića koji je izvornim tamburaš -kim melodijama i pjesmama, ali i hrvat -skim uspješnicama oduševio okupljene.Uslijedilo je druženje uza zajedničku ve-čeru, a za dobro raspoloženje pobrinuli suse mladi tamburaši iz Gajića.

Stipan Balatinac

Izložba u somborskome Gradskom muzeju

Hrvati Šokci na vjenčanim fotografijama – „Lipi ko slika”

KAZALIŠTE n 9 n

U režiji Tatjane Bertok Zupković, 12. pro-sinca pečuško Hrvatsko kazalište premi-jerno je izvelo lutkarsku predstavu Malapčelica Maja, prvu predstavu sezone2014./2015.

Pčelica Maja prekrasna je priča za naj-mlađe iz koje djeca upoznaju, izmeđuostaloga, život kukaca koji im je itekakonepoznat. Pčele su oduvijek vezane za čo-vjeka i prirodu. Danas postoje istraživanjakoja nam kazuju da bez pčela život naZemlji ne bi bio moguć. Želimo da senašom pričom djeca zabave i nešto nauče,kaže redateljica predstave, nastale premamotivima svjetski omiljene priče Walde-mara Bonselsa, članica Drame osječkogHNK i profesorica na Odsjeku za kazališnuumjetnost osječke Umjetničke akademije,nositeljica Nagrade hrvatskoga glumištaza 2014. godinu Tatjana Bertok Zupković.Pohvalno govori o svojoj odličnoj družiniglumaca lutkara koji su ostvarili predstavuMala pčelica Maja za Hrvatsko kazalište uPečuhu. Četvero glumaca, od čega trojeglumaca lutkara; Maja Lučić (pčelicaMaja), Matea Grabić (pčela Kasandra,pčela Magda, vilin konjić Marta, paukMagda, Vilenjak, Dejan Fajfer (zlatna maraPepi, sobna muha Bob, Komarac, stonogaHerkul) te Goran Smoljanović (balegarKarlo, bubamara Slavko i Stršljen) u četr-desetak minuta lutkarske igre dočarali sunam svijet pčelice Maje i njezino putova-nje zelenom livadom te upoznavanje nje-zinih stanara kroz potragu za ljudima, kojena kraju pronalazi u gledalištu spomenu-toga Kazališta. Ovoga puta u njegovojpredstavi putuje sama, bez Pavla, premaBonselsavom izvorniku (originalu).

Lutke je oblikovala i izradila Ria Trdin,scenografiju i oblikovanje kao i izradbupotpisuju Ria Trdin i Ivica Zupković, zaglazbu se pobrinuo Tin Tonković, majstortona je Tamás Laurer, majstor svjetla BélaIlkaházi, garderobijerka Katica Bunjevac,a rekvizitor Jozo Kovačević. Svima namapoznata je priča o pčelici Maji, objavljena1912. godine. Svjetsku popularnost steklaje 1975. godine s japanskom crtanom se-rijom, a tu je i dugometražni crtani filmAlexsa Stadermanna i Simona PickardaPčelica Maja (Maya the bee) koji je nedav -no (u listopadu 2014.) sinkroniziran, pre-mijerno izveden i u hrvatskim kinima.Ovdje nije naodmet spomenuti i premi-jeru vinkovačkoga Gradskog kazališta«Joza Ivakić» Waldemar Bonsels, PčelicaMaja, redateljice Maje Lučić 6. studenoga2014. Dio spomenute družine vinkovačkepredstave potpisuje i ostvarenje pred-

stave pečuškoga Hrvatskog kazališta. Pče-lica Maja, Mala pčelica Maja priča je o Ma-jinu izlasku iz ćelije saća u košnici i njezinuznatiželjnom upoznavanju svijeta livade,ali ne samo nje nego i potoka kroz po-tragu za ljudima. Na svom putu susreće ses brojnim kukcima. Iz svih susreta naučiponešto novo što je obogaćuje sklapajućipri tome prijateljstva. Uči, a sa svojim zna-njem u plesnom ra tu pomaže u ob rani ko-šnice od strašnih strš ljena. Znate li što sustrš ljeni, dra ga djeco? Strš ljeni (Vespa)jesu najveće ose, dosežu duljinu od 45 mi-limetara. Pravi strš ljeni sačinjavaju rodvespa iz obitelji osa te se razlikuju od osta-lih osa širinom svoga tjemena (dio kuk-čeve glave iza očiju), koje je razmjernoveće kod ovog roda, i prednjim kružnimgasterom (dio abdomena iza osinogstruka). Stršljeni love kukce, posebice volepčele te ih vrebaju najčešće pred samimulazom u košnicu. Osim pred košnicom,love pčele i za vrije me odlaska ili dolas kana pašu. Uhvaćenu pčelu odnose na obliž-

nje drvo gdje joj iz mednoga mjehuraisišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomi-ješaju sa slinom te ih tako pretvore u slu-zavu kašu kojom hrane svoj pomladak.Nije ni čudo što je Kasandra, brižna Majinaučiteljica, upozorila Maju na njih i što jedošlo do strašnog obračuna pčela i strš -ljena te, zamislite, pčelinje pobjede.

Glumci lutkari igrali su sa štapnim istolnim lutkama, jer su poticali bube kojelijeću, kaže doktorica lutkarstva MajaLučić koja je završila studij u Bratislavi. Lut-karstvo je teška igra, zahtijeva velike na-pore i usklađenost, a mi smo se ovogaputa odlučili za glazbu s vrpce, i to zbogtehničkih razloga, veli redateljica. Minima-listička scena s naslikanim prizorima naspužvi, nadasve lijepe lutke, te pokušajimeđudjelovanja s gledateljstvom različi-tim animacijskim tehnikama u predstavi(stolne lutke, štapne lutke i teatar sjena)pridonijeli su pitkosti pečuške premijereMale pčelice Maje. (Foto: Ákos Kollár)

Branka Pavić Blažetin

Bogatstvo...

Oko božićnog stola

Ja mislim da se mala pčela zvala Maja,mala, drska, bistra pčela Maja,mala pčela što kroz let,sva u čudu gleda svijet.

Mala pčelica Maja

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Nazočne, koji su se okupili u lijepomebroju, pozdravila je predsjednica Hrvatskesamouprave grada Budimpešte AnicaPet reš Németh. Zahvalila je na radu biv-šim zastupnicima Samouprave StipanuVujiću, Evi Išpanović i Mariji Lukač, apotom predstavila nove članove: VeruDrajko, Branka Kovača i Stipana Merko-vića. Samouprava je uvijek smatrala jed-nom od svojih bitnijih zadaća pod -upiranje budimpeštanske Hrvatske škole,tako je 2014. godine novčano potpomo-gla tiskanje godišnjaka škole, Tjedan hr-vatske kulture, maturalac 12. razreda i za

Dan djece učenike povela na brodarenje do Višegrada. Takođerje podupirala i djelatnost Zajednice hrvatskih umirovljenika uMađarskoj te budimpeštanske Hrvatske izvorne ples ne skupine.Samouprava je oduvijek smatrala važnom zadaćom očuvanje hr-vatskoga jezika, kulture i običaja te tako i potpomagala svako za-laganje glede prinosa k tomu. Sufinancirala je putne troškovedržavnoga hodočašća te duhovne obnove organizirane u glav -nome gradu. Nogometaši su redovito sudjelovali na Državnomenogometnom turniru, te turniru grada Trogira, Baje i sela Duš -noka. Tradicijski se priređuje i nogometni turnir „In memoriam

Stipan Pančić”.Predsjednica Pet -reš jednim odglavnih zadatakaS a m o u p r a v ekojoj je na čelu,smatra pridobitisve one Hrva tekoji su se na po-pisu pučanstvaizjasnili pripadni-kom hrvatske za-jednice, pridobitiih za sudjelova-

nje na priredbama i organiziranje priredaba za mladež. „Mislimkako 2015. godine hrvatske samouprave u mađarskome glav-nom gradu trebale bi organizirati zajedničke programe, jer za-jednički smo jači i možemo osmisliti sadržajnije programe“ –naglasila je gđa Petreš. Potom je uručila stipendije Samouprave.Srednjoškolska stipendija za deset mjeseci (jednokratna isplata),u iznosu od 50 tisuća forinti dodijeljena je Fanni Czine, gimnazi-jalki 11. razreda budimpeštanske Hrvatske škole, a stipendija od100 tisuća forinti (jednokratna isplata) studentici hrvatskoga je-zika i književnosti Sveučilišta Loránda Eötvösa Lauri Tišlerić.Odlič je „Ivan Antunović” za prinos kulturnome životu pripala jeRozaliji Sabo te ravnatelju zagrebačke Osnovne škole Ante Ko-vačića Jozi Hrgi.

Uime Hrvatske samouprave XII. ok ru ga o programima Samo -

uprave nazoč ne jeizvijestio novo -izabrani pred sjednikStipan Đurić. Samo -uprava je redovitosudjelovala na svimprogramima XII. ok -ruga, te priredbamahrvatskih samoup -rava glavnoga gra -da. Sufinancirala jegostovanje petrovo-selskog Igrokazač -kog društva pred -stavom „Inka zlato” uCroaticinim prosto ri -jama. PredsjednikĐurić zahvalio je zarad predsjednici Te-

rezi Haklić Hegedüs i zastupniku Lajošu Škrapiću, te predstavionovu zastupnicu Marijanu Mandić. O radu Hrvatske samoupraveNovoga Budima nazočne je izvijestila predsjednica Anica PetrešNémeth. Samouprava kojoj je na čelu, djelatno se uključuje u sveprograme koje organizira Samouprava XI. okruga, te smatra i na-dalje važnim njegovanje odnosa s Trogirom, i na kulturnom i našportskome polju. Hrvatska je samouprava podupirala objeloda-njivanje hrvat skih izdanja i putovanja u matičnu domovinuHrvat sku. Uspješno je ostvarena priredba o svetome Emeriku tegostovanja izaslanstva grada Trogira. Događanja su nastavljena u budimskoj crkvi Rane svetoga Fra-nje. Nakon mise na hrvat skome jeziku kratak program za dočeksvetoga Nikole upriličili su polaznici budimpeštanske Hrvatskeškole s pomo ću vjeroučiteljice Jelice Kőrösi. Potom je sv. Nikolasvima podijelio darove.

Kristina Goher

Javna tribina

„Zajedno smo jači...“U uglednoj književnoj kavani „Hadik“, koju su rado posjećivali mađarski pisci poput Karinthyja, Kosztolányija ili Déryja,7. prosinca bila je javna tribina Hrvatske samouprave grada Budimpešte, Hrvatske samouprave Novoga Budima i XII.okruga. Glavnogradska je samouprava 2014. godine gospodarila s iznosom od 12 milijuna, XI. okruga umalo s 2 milijuna,a XII. okruga sa 750 tisuća forinti.

Predsjednik Hrvatske samouprave II.okruga Stipan Đurić i predsjednica Hrvatske samouprave grada BudimpešteAnica Petreš Németh

Sveti Nikola dijeli darove.

Pjesme o svetom Nikoli recitirali su HOŠIG-ovi učenici.

Rozalija Sabo, dobit-nica Odličja „Ivan Antunović”

GRADIŠĆE n 11 n

25 ljet kantorica i 20 ljet vjeroučiteljica Hrvatskoga Židana

Žužana Horvat: „Kad se ča činiti mora, onda Bog tomu i moći da!”

Pobožna, skromna, nesebična i ponizna. Skodob i nevidljiva, ali čim više se čuje nje glas, i glasi nje vridnih rukpri «milovanju» orgulov, prvenstveno u Hrvatskom Židanu, pak onda u Plajgoru, a negda-negda i u Čepregu i uBika. Rodjena Židanka, Žužana Horvat ljetos je u adventu stupila u 25. jubilej kantoriranja, a ovo je ljeto jur dva-deseto u kom dici predaje vjeronauk.

A s tim skupa nepot -ribno je dalje iskatiuzroke za razgovor,kad veljek nam se nu-djaju i dva jubileji dase najzad vrti kotačvrimenski, na pravipočetak. – Kako je našžitak vas nenadijan,tako je i ov dan došaona prvu adventsku ne-dilju pred dvadeset ipetimi ljeti, kad je naškantor naglo umro –začme svoju kantor-sku štoricu Žuža Hor-vat i ide dalje u riči: –Nikogar drugoga nij’bilo, ki je tu školu za-gotovio, to sam ja bila ravno i tako pitanje je postalo i nepitanje– veli polag mlahavoga smiha Židanka, ka je kantorsku školu po-hadjala u Šopronu, med tim kad je bila zaposlena u kiseškomDomu za zaostavnu dicu. A to već doznajemo iz novinskoga na-pisa, objavljenoga u austrijski Hrvatski novina, 22. augustuša1986. ljeta. Iako ju je interesirala teologija ter mu-žika, nije se pripravila za kantoricu, nego za bolni-čarku, ali s dicom se zabavljati, mladinu učiti, to jojje bila vik želja i jedna prava sanja. – Spomenem se,pred ljudi, vjerniki na prvoj maši bila je prva jačka«Bud’ zdrava, dična Marija». No, to se ponavlja ponotami, a ja to nisam znala, niti vidila, i to znam dasam simo-tamo igrala, i onda sam dravdošla da člo-vik i gledati mora, ne nek viditi. Pravoda i na ljudeposlušati, aš ja moram znati, kako ću je peljati s or-gulami – kaže nasmijano, drugač jako ozbiljna žena.Polako se i u ovoj «meštriji» nabavi šikanost, ali priovom zvanju nigdar nije za pozabljenje da se Bogaslužiti mora, a ljudi se k Bogu peljaju, i tako je ta služ -ba najprvo va višinu zdignuta. Ovo djelo nikako nesmi postati rutina, tvrdi moja sugovornica. Kanto-rica ili kantor u svi naši seli uglavnom svoje mjestoima na korušu, sva srića, jer kako Žuža kaže, kad bimorala igrati i jačiti pred mnoštvom ljudi, ne bi seufala zahadjati s orgulami. Nje je mišljenje da svakasveta maša mora biti jedinstvena i po svirki i pojački, a za to se i za tolikimi ljeti mora pripraviti i vjež-bati človik. – Kad jednu mašu zagotovimo, «Amen iidite u miru!» jur je va meni slijedeća. Jur se va dušipripravljam, kako će to biti. Tako ćutim kotno bi bilasvaka maša jedno veliko zdihavanje, nešto, čamorem najprije od Boga dostati. A ta zdih morem

vandati da človikovosrce se ne zadusi.Naša je dužnost da seu vjeri povekšujemo,da se ufanje u namihrani za svakidašnjižitak – lipo reče tonaša Žuža, a gdo njupozna, i zna da svojemisli po hrvatski znaosebujno lipo obliko-vati. Tako se drži da jesvaka odjačena rič primaši dvakrat molit va,za to šalno dodaje jošda bi sad jur moralajednoč i k maši projtii mirno se strefiti s Bo -gom u molit vi, iako je

po svaki dan pri maši. Ona bi se veselila, ako bi u budućnosti imalanasljednika u kantoriranju, ali Božja služba ne potribuje samo mu -zič ko znanje, kot veli, nego da se človik sam zna predati ovoj duž-nosti pri koj stalno mora stati na raspolaganje, ali je to petak, alisvetak. Ovde nij’ postanka, kad je tribi, od početka do konca žitka,

služiti se mora. Pri ovom zvanju ne poznaju se riči«ne morem... ne znam.... i za koliko...». Tako tvrdi Ži-danka, ku smo i u prošlosti gustokrat vidili s dicompri igrokazu, u omladinskom taboru, a i sa svojimijačkaricami zbora Peruška Marija, kim je i dirigen-tica. Te zadaće joj ispunjuju slobodno vrime, a kan-torstvo i vjeroučiteljstvo i u nje žitku su postaleneophodne zanimacije, kot negda u prošlosti privelikopoštovani peršona u naši seli. Vjeroučiteljicaje u Hrvatskom Židanu točno dva desetljeća, amalo kasnije se je našla u toj profesiji i na Undi iPlajgoru. – Ta rič služba je za me prevelika, aš akoovo sve ne bi mogla činiti, ne znam kako, i ča bi bilou mojem žitku. Sve ovo činim veselo. A kad se ča či-niti mora, onda Bog tomu i moći da! – a najdraže jemojoj sugovornici, kad ima slobodno vrime i moreproteći k Peruškoj Mariji, jer Marija je naša pomoć,ka zna pozlatiti naš žitak. A kad smo pri vjeri, moramo ovde spomenuti i Sve-toga Jožefa koga si je Žuža izbrala za patrona ki jeveliku ulogu imao i u nje obiteljskom žitku. Usputdoznajemo i to, kako naša jubilarka jur duglje vrimedrži za svojega slogena Slava Tebi, Kristuše. A naovom, mi obični prolazniki ovoga svita i ne pra-hamo se čuditi!

Timea Horvat

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Ulaganja u Podravini europskim sredstvima

Nedavno su zatvorena dva europska projekta programa IPAza prekograničnu suradnju Hrvatska – Mađarska u okvirukojih su ostvarena ulaganja i u nekim pograničnim hrvatskimpodravskim mjes tima.

Projekt „Razvoj biciklističkih ruta u svrhu promocije biciklističkog tu -rizma na pod ručju Šomođske županije i Virovitičko-pod ravske župa-nije”, uz razvijanje i jačanje prijateljskih odnosa hrvatskih i mađarskihgrađana te poticanja biciklizma povezuje i granična područja Hrvatskei Mađarske u mrežu međunarodnih biciklističkih putova. To je jedanod najvećih projekata dionica dviju najpoznatijih i najvažnijih europ-skih biciklističkih trasa. U okviru projekta s mađarske strane izgrađenje nasip i asfaltirana kruna nasipa s biciklis tič kom stazom uz rijekuDravu u duljini 5736 metara između Brlobaša i Novoga Sela, s dva od-morišta za bicikliste i turiste. Nositelj je projekta bila Uprava za vodejužnog Zadunavlja (DDVIZIG) iz Pečuha, a partneri s hrvatske stranebili su Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije iHrvatske vode Osijek, a ukupna mu je vrijednost 1.634.192,00 eurabes povratnih sredstava.

Drugi projekt vezan uz ekoturizam nosi naziv „Dvije rijeke i jednagora – novi ekoturistički proizvodi Drave, Dunava i Papuka“ osmislilisu Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Nacionalni parkDunav – Drava i Javna ustanova Parka prirode Papuk. Područje pro-vedbe projekta bila su četiri zaštićena područja: Park prirode Kopačkirit, Park prirode Papuk i Regionalni park Mura – Drava u Hrvatskoj teNacionalni park Dunav – Drava u Mađarskoj. Ukupna je vrijednost pro-jekta bila 1.021.266 eura. U okviru projekta Nacionalni park Dunav –Drava, u Izvaru je istraživačka postaja pretvorena u Ekoturistički centaru kojem će podučavati posjetitelje o zaštićenim prirodnim vrijedno-stima. Unaprijeđena je Turistička infrastruktura senteškoga prijamnogsredišta i obnovljen je brlobaški obrazovni centar. Izgrađeno je i prih-vatilište za ozlijeđene ptice koje će posjetitelji moći promatrati i učitio njima i o važnosti njihove zaštite. Uspostavit će se nova poučna stazau Saboču uz koju će se izgraditi potrebna infrastruktura, a za razvojnovih ekoturističkih sadržaja kupljeni su bicikli, kanui te kombi i pri-kolica. Za obrazovne potrebe muzeja Bijele rode u Kuljketu nabavljenesu klupe, stolovi i interaktivne ploče. U Izvaru, Sentešu i Kuljketu kup -ljeni su spektivi, dalekozori za promatranje ptica. O ostvarenim ulaga-njima i raznim turističkim udrugama napravljeni su dvojezičnipromidžbeni materijali koji će dati daljnje informacije o moguć -nostima ekoturizma na tome području.

beta

DARANJ – Hrvatska samouprava Šomođske županijepriređuje Županijski dan Hrvata, u daranjskoj osnovnojškoli, 18. prosinca 2014., u četvrtak u 19 sati. Programse Dana sastoji od dva dijela. U prvome je Izvješće oovogodišnjem radu Hrvatske samouprave Šomođskežupanije, koje će iznijeti predsjednik samouprave JozoSolga s vijećnicima, a u drugom dijelu je dodjela stipen-dija. Slijedi kulturni prog ram uz nastup učenika hrvat-ske nas tave iz Barče, KUD-ova Drava i Pod ravina te„Formacije Tomašin”. Nakon kulturnog programa su za-jednička večera i plesačnica uz Orkestar „Vizin“.

BARČA – Kako donosi portal barcsmedia.hu, zas tupnicibarčanske Hrvatske samouprave imaju javnu tribinu 22.prosinca u zgradi Gradske samouprave. Izvijestit će oradu u 2014. i planovima za 2015. godinu. U sklopujavne tribine emitirat će film koji je snimila družinajavnog servisa MTVA, a koji je prikazan u 50. tjednuovogodišnjeg (2014.) izdanja Hrvatske kronike emisijeMađarske televizije za Hrvate u Mađarskoj. Radi se filmuod 26 minuta: Proštenje u Podravini.

PEČUH – Primjereno višegodišnjoj tradiciji, i ove go-dine KUD Tanac, njegovi muški članovi, priređuju Betle-hem «Hajd’te, braćo, da idemo». Posjetit će više kuća uhrvatskim naseljima u Baranjskoj i Šomođskoj županiji,od 20. do 22. prosinca.

POTONJA – Dana 20. prosinca u organizaciji potonjskeSeoske i Hrvatske samouprave, u tamošnjem domu kul-ture priređuje se Hrvatski Božić. U programu sudjelujuOrkestar Biseri Drave, potonjska djeca i KUD Drava,kažu načelnik Tamás Reisz i predsjednik Hrvatskesamouprave Jozo Dudaš. Nakon programa slijedidruženje.

POGAN – Kako je Hrvatski glasnik obavijestio MilanSabo, predsjednik Hrvatske samouprave sela Pogana,u organizaciji Samouprave, u Seoskoj kući 20. prosinca,s početkom u 18.30 priređuje se tradicionalna proslavatradicionalnoga Hrvatskog Božića. S radošću se očekujusvi zainteresirani.

MOHAČ – U prostoru Uredskog doma «Dunav» (DunaIrodaház) 21. prosinca, s početkom u 17 sati priređujese Tamburaški Božić uza sudjelovanje brojnih mohačkihtamburaških sastava i njihovih prijatelja. Nastupaju: Or-kestar Orašje, Poklade, Bisernica, Dunavkinje, Mladitamburaši, Tamburaški orkestar iz Baje, pitomci mohač -ke tamburaške škole, Jó zsef Kovács Versendi, majstornarodne umjetnosti, i njegov orkestar, te solisti VivienGráf, Éva Menyhárt, Erzsébet Orsós...

MALA STRANICA n 13 n

Prva božićna čestitkaNekada je bilo nezamislivo dočekati Božić tako danismo poslali ili primili barem nekoliko čestitaka. To jebio običaj kojeg su se držali gotovo sve obitelji. Čestosu se i godinama čuvale primljene božićne čestitke,koje su se potom stavljale ispod bora. Izradbu prvebožićne čestitke naručio je 1843. godine Sir Henry Coleu Londonu, a bila je rad ilustratora Callcotta Horsleyja.Središnja je slika prikazivala tri naraštaja jedne obiteljikako nazdravljaju primatelju

čestitke, a lijevo idesno od nje bilisu prizori dari-vanja hrane i

odjeće siro maš -nima.

Božić – blagdan

radosti i mira!

Riječ Božić znači: mali Bog. Božić je prvotni naziv djeteta Isusa, a

zatim je prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Dan 25. pro-

sinca kršćani su izabrali za dan slavljenja Isusova rođendana da

bi se kršćanskim blagdanom zamijenila velika starorimska sveča-

nost. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusova rođenja smatrali i po-

četkom nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao

Novu godinu. Božić je blagdan radosti i mira, pa se tako i proslav-

lja u obiteljskome krugu. Na Božić kršćani daruju jedni druge

ostavljajući na Badnju večer poklone za svoje najdraže ispod bo-

žićnog bora, i jedni drugima čestitaju Božić. Vjernicima je Božić

na prvome mjestu rođenje Isusa Krista.

Božić – blagdan radosti i mira!Božić – blagdan radosti i mira!

Svjetski poznate crkvene jaslice u Verši

U šomođskom selcu Verši (Vörs) već 66 godina zaredom pos-tavljaju crkvene jaslice, na radost vjernika iz cijeloga svijeta.Veršanske su jaslice danas, po svemu sudeći, postale najvećecrkvene jaslice na svijetu, postavljene na 50 četvornih me-tara. Biblijski je prizor lani posjetilo više od 40 tisuća posjeti-telja. Jaslice, koje sadrže mnoštvo biblijskih prizora, s mnogopodrobnosti, započeo je graditi Tibor Futó 1948. godine, nas-tavio ih je József Miklosics, a zatim umjetnik Péter Futó (pre-minuo je ove godine). Za izradbu jaslica upotrijebljeno je čak1,5 kubnih metara greda, letava i dasaka te 35 borova i drugeprirodne građe. Jaslice se mogu posjetiti od 30. studenoga2014. do 2. veljače 2015.

__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

__ __ __ __

B S OCVTAIR

__ __ __ __ __

__ __ __ __

SUSIBO V I VV

ZEEE

S

__ __ __ __ _

BVOZ

S S

NJIEEM B

U MJIAD A

KVCRA G BO

ALC D

I VTTTZ IAIAIL JORLBN

AI O BIU EZR V ZITC

O V C DTSIB O A AEAJ

VIIKJOEVZIDNA

ALC DEORRKV

A

B O A AEAJLPAAN A

AC N M I J R

NAA A

AR

BOŽIĆNA OSMOSMJERKABOŽIĆNA OSMOSMJERKA

n 14 n POMURJE

Osmi susret zborova u SepetnikuPretkraj godine u Sepetniku se već tradicionalno okupe hrvatski pomurski zborovi na pjevanje,druženje i njegovanje hrvatske glazbene kulture, posebice kajkavske. Ove godine 22. studenoga uProsvjetnom centru „Pál Királyi“ okupilo se 150-ak pjevača iz Fićehaza, Kerestura, Mlinaraca,Pustare, Serdahela, Sumartona, Kaniže i Sepetnika te umalo trideset tamburaša iz Kerestura,Sumartona i Kaniže. Susret pomurskih zborova već osmi put zaredom organizira sepetničkaHrvatska samouprava u suradnji sa Županijskom hrvatskom samoupravom.

– Dosada još nikada nije bilo toliko sudionika, pa ni gledatelja kaoove godine. – s radošću je ustvrdio predsjednik sepetničke Hrvat-ske samouprave Zoltan Markač. – Odazvali su se svi zborovi, adošao je i lijep broj gledatelja, to nam je dokaz da vrijedi organizirati

takve susrete, jer rado dolaze i zborovi i ljubitelji hrvatskih pjesama.– reče predsjednik. Inače, u Sepetniku ne živi velik broj Hrvata,ali mala zajednica aktivna je u svome mjestu. Njihov rad cijene imještani, te rado posjećuju njihove priredbe. Tijekom večeri gle-datelji su mogli slušati vrlo raznovrstan i zanimljiv zborski pro-gram. Neki od zborova pripremili su se s pomurskim pučkimpjesmama, drugi s dalmatinskima, bilo je i dobrih starogradskihpjesama, adventskih, s tamburaškom pratnjom ili bez nje, s prat-njom harmonike, solopjevanja ili samo tamburaške glazbe bezpjevanja. Nakon nastupa druženje se nastavljalo uz tradicionalnapomurska jela, koja su pripremili članovi sepetničke hrvatske za-jednice.

beta

Sumartonski pjevački zbor uz pjesmu „Mi smo dečki” dočarao je i prizor zagorskih krčma.

Veseli sepetnički zbor

Fićehaski zbor

Kaniški tamburaši

KERESTUR – Početkom 2014. g. utemeljen je Hrvatski savjet zapomoć nadarenim osobama. Među članovima je 17 organizacija iustanova iz Đursko-šopronsko-mošonske, Zalske i Željezne župa-nije. Članovi Savjeta, na čelu s predsjednicom Anicom Kovač, nedav -no su se sastali kako bi zajedno kandidirali projekt za organiziranjeraznih aktivnosti za nadarene osobe. U okviru projekta pripremili bise učenici na državno natjecanje iz hrvatskoga jezika, učili folklor,ustrojile bi se filmske radionice, natjecanje u kazivanju stihova iproze, plesačnica i drugi programi vezani za očuvanje hrvatskogajezika i kulture. Programi bi se provodili u pomurskim i u petrovo-selskoj osnovnoj školi.

KERESTUR – Dom kulture toga naselja 5. prosinca priredio je pro-gram „Dođi nam, sveti Nikola“. Voditeljica ustanove Eržebet Deakčekala je djecu i njihove roditelje na druženje uz pjesmice o sv. Ni-koli i slatkiše, a u dom je stigai i sveti Nikola, i to s raznim poklonima.

SERDAHEL – Kulturno i športsko društvo naselja već godinama naDan svetog Nikole organizira pohod po selu. Sveti Nikola sa svojimpomoćnicima na konjskim zapregama prolazio je kroza selo nave-čer 5. prosinca i nagrađivao djecu.

Žive jaslice u SumartonuU organizaciji Društva Horvata kre Mure i KUD-a Sumarton, 21.prosinca u sumartonskome crkvenom dvorištu, s početkom u 17

sati priređuju seŽive jaslice. Upri-zorenje Isusova ro-đenja predstavitće članovi sumar-tonskoga kultur-nog društva usuradnji s pjevač -kim zborovima it a m b u r a š i m aokolnih mjesta.Bude li loše vri-jeme, program ćese premjestiti nadva dana kasnije,na 23. prosinca,kada će spome-nuti program po-četi u 18 sati naistome mjestu.

MOZAIK n 15 n

SAMBOTEL – Hrvatska samouprava spomenutoga gradasrdačno Vas i Vašu familiju poziva na tradicionalnu božićnusvetačnost 21. decembra, u nedilju, početo od 15 uri, u velikudvoranu sjedišća Hrvatske samouprave (Ulica Sándora Kis -faludyja 1). U programu nastupaju tamburaši iz Sambotela,hrvatska grupa iz čuvarnice „Tvrdjava povidajkov”, dica iz Os-novne škole „Mihály Váci”, Simfonijski orkestar Savaria ijačkarni zbor Djurdjice. Priredbu pinezno podupira Hrvatskasamo uprava Željezne županije.

ZAGREB – Kako donosi web-portal ika.hr, zagrebački nad-biskup kardinal Josip Bozanić 11. prosinca u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu primio je dr. sc. Gordana Grlića Radmana,veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj.

PETROVO SELO – Na prvoj adventskoj nedilji pred nabitopunim kulturnim domom u Petrovom Selu je održanpredbožićni koncert, na kom su na poziv mjesnoga ženskogazbora Ljubičica, uz domaći koruš i tamburaše, nastupilijačkarni zbor Zora iz Kisega ter mišani zbor iz Ebe rave. U prošle dane širom Gradišća su se pozvali stanovniki napredbožićno druženje uz nažganje svić.

U organizaciji katoljske Hrvatske samouprave, djecu jeobradovao sv. Nikola.

DOČEKAJMO NOVU GODINU 2015.Dočekajte novu, 2015. godinu

u ugodnom raspoloženju na otoku Paguu Hotelu „Zavičaj”

31. prosinca 2014. – 3. siječnja 2015.Program:

31. prosinca: Dolazak gostiju, primanje gostiju uzdobrodošlicu (s domaćom travaricom) od 11 do 13sati ručak u hotelu, zauzimanje smještaja. Večera od19 do 21 sat. Doček Nove godine

1. siječnja: Prijepodne kušanja paških sirova (četirivrste) i paških vina (burin, žutica i gegić) u vinariji„Denis Rako”. Poslijepodne razgledavanje gradaZadra.

2. siječnja: U prijepodnevnim satima zajedničkopečenje paške janjetine na ražnju i fiša u kotlu, paposjet gradu Pagu.

3. siječnja: poslije doručka (od 9 do 11 sati) polazakdoma.

31. prosinca i 1. siječnja svira martinački sastav „Po-dravka”. 31. prosinca vatromet i tombole s lijepimnagradama.

Cijena: Troškovi četverodnevnog (tri noćenja) bo-ravka s punim pansionom (švedski stol: doručak,ručak i večera), sa svečanom večerom (šampanj-cem) i s naznačenim programima: 138 eura. U ci-jenu je uključeno i besplatno kušanje domaće rakijei orahovca za vrijeme cijeloga boravka te korištenjenovoizgrađenim welness-centrom.

Adresa: Vlašići, 23249, Sv. Jeronima 7. Otok Pag, Pan-sion Zavičaj

Rezervacije: tel.: +36/20/399-1686,+385/98/376-990.faks: +385/23/616-064,tibor.radics.hr@gmail.com, www.zavicaj.try.hu.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Sveti Nikola Sveti Nikola u Hrvatskom vrtićuu Hrvatskom vrtiću

Miroslava KrležeMiroslava KrležeFotoreportaža: Ákosa Kollára

ObavijestDragi Hrvati i Hrvatice, po-štovani čitatelji! Iz tiska jeizašao Hrvatski kalendar2015, zanimljivo štivo nadvjestotinjak stranica, s ni -zom fotografija o događa-njima među Hrvatima uMađarskoj u 2014. godini.Hrvatski je kalendar godiš-njak Hrvata u Mađarskoj,najčitanija knjiga već deset -ljećima. Po povoljnoj cijeniod 800 Ft, neka i ovogodišnjikalendar bude ukras Vašega doma. Naručite ga u Izdavačkojkući Croatica. Adresa: Croatica Nonprofit Kft. 1065 Budapest,Nagymező u. 68. Telefon/faks: +36 1 269 2811, e-mail: croatica@croatica.hu.

Na putu petroviski betlehemariLip je običaj u Petrovom Selu da u adventu se ganu školari 6.razreda mjesne Dvojezične škole zaželjiti svim stanovnikomnaselja blažene božićne svetke i srićno Novo ljeto. Ovo ljetomorali su rano začeti dica ov predbožični pohod, pokidob nije jeveć u 6. razredu nego petero, a u minula ljeta mogle su se izjednoga razreda još i dvi grupe projti. Ovako su malo brže obišlisve stanje Petrovoga Sela. Od 1. decembra, veljek za prvom ad-ventskom nediljom su se uputili petroviski čestitari, pod pelja -njem razrednice Nikolete Timar. U škurini zvončaci i jačke dalekoglušu, tako najpr nazvisčujući, bliže se vrime dolaska malogaJezuša. Moramo još dodati da čestitke i jačke, od početka dokraja, su sve na našem lipom hrvatskom jeziku, za što posebnapohvala pripada šikanoj dici ka su vjerojatno dane dugo priprav -ljala za ovu hvalevridnu misiju. Ne moremo ni to zabiti, da kakovveliki aldov je to, po svaki dan ići k zornici, potom u školu, a ponapisanju lecke, ganut se na put za to da druge ljude razveselu.Zato hvalimo svaki trud talentiranih školarov, učiteljic i roditeljev,a pravoda ni vridni dari neće izostati po svakom nastupu.