TRIBINA U DUBROVNIKU O POLOŽAJU HRVATAtanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajedni-ce i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani

O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI

1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.

GREBENI...slika

tjednaSenadaTikveša

CRTICA O MLJETU

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: [email protected]

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

Na današnji dan, 15. studenoga 1410. godine, Veliko vijeće Du-brovačke Republike donosi pravila za otok Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike. Nakon donošenja mljetskog Statuta 1345. godine i nakon oslobađanja otočana od kmetske podložnosti, Du-brovčani su se polako počeli pripremati što prije uspostaviti svoju

vlast na Mljetu. Diplomatskim su putem uspjeli pobuniti lokalno stanovništvo protiv opatije, te im pomogli da se riješe njezinog feudalnog gospodstva. Pobuna koju su Mljećani podigli bila je vrlo brzo ugušena, te je tada Dubrovnik svoju vlast proširio i na Mljet. Ve-liko vijeće je 9. rujna 1410. godine donio zaključak o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i Otoka, a tog 15. studenog 1410. g., Ve-liko vijeće donosi propise o Mljetu čime je Mljet definitivno postao dio Dubrovačke Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike 1808. g.

BROJ 765 PETAK 15. STUDENOGA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN

TRIBINA U DUBROVNIKU

Županijsko natjecanje u čitanju naglas

STR. 43

2 GlasGrada - 765 - petak 15.11.2019. GlasGrada - 765 - petak 15.11.2019. 3

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

Dosta sam o tome pisao prije, mea culpa, pa sam ovega godišta dećido preskoči’ javljanje uz 75. obljetnicu komunističkoga zločina na Daksi. Međutim, mea maxima culpa, ipak se dotičem te teme, ali u nešto širem kontekstu i zato s određenim vremenskim odmakom. Na javljanje me potaknuše biskupove riječi na ko-memoraciji, njegovo podsjećanje na znano pi-smo hrvatskih biskupa o 50. obljetnici završet-ka Druge gvere, ono koje svojom temeljnom porukom poput čerožine u mraku odskače od sad već dugogodišnje gusto-maglene prakse Crkve u Hrvata. Ništa čudno ako znamo da je tad na čelu Hrvatske biskupske konferencije bio kardinal Kuharić, onaj s kojim većina nje-govih sadašnjih sljednika ne ide u istu rečeni-cu. Za razliku npr. od našega biskupa, opći je to dojam, za koga i sâm svojedobno napisah da je dobar čovjek i da ima snage za potrebne iskorake. Pitanje je samo može li i smije li ići do kraja, hoće li mu to Crkva dozvoliti? Sad, pet godina kasnije, na istom primjeru, moglo bi se ponešto od toga i (pr)ocijenit’, stoje li stvari bolje oli je to (bio) samo privid?

KAKO STOJIMO SU TIJEM? Temeljnu poruku spomenutoga pisma HBK čine sljedeće rečenice: „Nije glavna težina pi-tanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajedni-ce i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim pitanjem: Kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati kriv-nju u vlastitoj zajednici? A zatim: kako okajati krivnju, kako zadobiti oproštenje Božje i ljud-sko, mir savjesti i pomirenje među ljudima i narodima? Kako započeti novo doba osnova-no na pravednosti i istini?“Suvišno je i pitat’ se kako stojimo su tijem? I biskup je tu jasan: „Nad ovim se pismom dva-deset i četiri godine kasnije možemo zamisliti i zaplakati jer naše hrvatsko društvo ne samo da iz njega ništa nije naučilo, nego je, u me-đuvremenu, nažalost, napravilo i neke korake unatrag“. I Crkva je dio hrvatskoga društva, svih ovih godina svjedočimo da širi svoje pip-ke u sve njegove pore, je li makar ona što od toga naučila? Ili je i sama napravila neke kora-ke unatrag? Može li se nešto o temu konkluda’ i na temelju biskupovih riječi s komemoracije?„Pismo nas jasno podsjeća na činjenicu da se monopolom nad povijesnom istinom 50 go-dina govorilo samo o jednim žrtvama, dok se o drugima moralo šutjeti. Ističe se potreba da se spomenemo svih žrtava, osobito onih pre-šućenih, te da molimo za njihov pokoj i utje-hu njihovoj rodbini i potomcima. Spominju se krivci, bilo kao počinitelji bilo kao ideolozi i naredbodavci čija je krivnja još i veća, kao i činjenica da su svi oni, iako je odgovornost uvijek osobna, svojim nedjelima okaljali i svo-je narode, Crkve i vjerske zajednice te, upravo u tom kontekstu, biskupi glavni naglasak žele staviti na kajanje i pomirenje“ nakon čega ci-tira prethodni navod iz spomenutoga pisma HBK iz 1995.

„U čežnji za Božjim oproštenjem“, nastavlja biskup, „i mi ljudi uzajamno opraštamo jedni drugima. Ono što pohranjujemo u svojoj po-vijesnoj memoriji nisu nepodmireni računi koji rađaju namisli osvete. Pamtimo zlo koje se dogodilo a nije se smjelo dogoditi. Učimo kako ne ponavljati grijeh i kako ustrajati u do-broj odluci. No, sadržaju našega povijesnog pamćenja pripada i sve ono što su činili ljudi Crkve kada su osuđivali zločin te svesrdno za-štićivali i pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio Drugi svjetski rat. Ta kršćanska odluč-nost i požrtvovnost (…) nadahnuće su i poti-caj današnjem naraštaju. Na ovom nas putu ostvarivanja dobra te nastojanja oko praštanja i pomirenja utvrđuje i sveti otac Ivan Pavao II. koji nam je u Zagrebu (1994.g., op.a.) poručio: Tražiti oprost i sam oprostiti, tako bi mogla biti sažeta zadaća koja je pred svima, ako se žele postaviti čvrste pretpostavke za postizanje is-tinskog i trajnog mira“.

ŽRTVE I SAVJESTLijepe su to riječi, poticajne, evanđeoske... Me-đutim, stoji li sve što je tu rečeno, je li možda ponešto „zaboravljeno“? Na bandu greška, re-cimo da je omaška, da se 50 godina (nije nego 45) govorilo samo o jednim žrtvama, dok se o drugima moralo šutjeti. O tim drugima, koje su za Crkvu jedine i sve odreda nevine, ona govori već 30 godina, a one o kojima se go-vorilo prvih 45 godina, iako su im prethodile i barem mrcu su nevinije, za nju ne postoje, kao da se nijesu ni dogodile, da kauzalitet među njima i ne mjentujemo. Da je čeljade zlobno i cinično, k’o što bi tokalo bit’, moglo bi se pitat’ svetu mater Crkvu hoće li nakon što pasa još 15 godišta, tamo neđe 2034., obje spomenute kategorije žrtava diventa’ ravnopravne u dalj-njem (ne)spomenu. Naime, ako sve ostane k’o i dosad, tad će se i za jedne i za druge žrtve navršit’ po 45 godina i spominjanja i prešući-vanja. Ne bi’ hotio bit’ zloguki prorok, ali imam blagi dojam da će one prve, žrtve fašizma, tega godišta preuzet’ primat na crkovnoj tabli-ci prešućivanja.Ističe se potreba da se spomenemo svih žrta-va, osobito onih prešućenih, te da molimo za njihov pokoj i utjehu njihovoj rodbini i potom-cima, kaže biskup. A što je s onim žrtvama koje Crkva prešućuje sve to vrijeme, već preko 75 godina, one koje bi i sama trebala imati na sa-vjesti? Kažem trebala, jer Crkva tu nema savje-sti, zna se da ona kronično pati od selektivne amnezije. Pamtimo zlo koje se dogodilo a nije se smjelo dogoditi, kaže biskup. Sadržaju na-šega povijesnog pamćenja pripada i sve ono što su činili ljudi Crkve kada su osuđivali zločin te svesrdno zaštićivali i pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio drugi svjetski rat. Ta kr-šćanska odlučnost i požrtvovnost (…) nadah-

nuće su i poticaj današnjem naraštaju. „Sve pet“, samo što ćemo sa sadržajem povijesnoga pamćenja suprotnoga predznaka? Nijesu li ko-lovođe nacizma i fašizma, kao i njihovi domaći U-prirepci, svi odreda bili vrli katolici i vjernici? Što je bio većinski odabir Crkve u Hrvata u to doba? Osuda zločina, izopćenje „vjernika“-zlo-činaca, svesrdna zaštita i pomoć ugroženima? Dobro je znano, a i dokumentirano, da je tad mnogim svetim dušicama na pameti i na djelu bilo nešto sasvim drugo. Ako je suditi po ta-dašnjim crkovnim glasilima, kvislinška nacifa-šistička NDH za njih je bila Kristova Hrvatska, ratno huškanje u najsvetiji križarski rat bio je glavni vid katoličke obnove, Hitler je bio svjet-ski misionar, a najnesebičniji i uvijek pobjedi-telj, Gospodin Bog, bio je imenovan najslavni-jim vojskovođom. Sve se to događalo u jeku nacističke kampanje na ruskoj fronti, novačili su se križari za Staljingrad... Insoma, kako sam već pisao, „otpremiše budale da ginu za njiho-

ve ideale, pa oni bo’me i izginuše...“ I nikom ni-šta, nema povijesnoga sjećanja na tu „kršćan-sku odlučnost i požrtvovnost“ ne bi li se Drugi svjetski rat još jače razbjesnio, o tom u Crkvi vlada povijesna amnezija.

KRIŽARI I RAJPrije tri godine, u povodu 75. obljetnice „po-svećenog“ ispraćaja dragovoljaca na rusku frontu (dogodio se 14. srpnja 1941. u crkvi Male braće, a na Rusiju je s njima pošao i sve-ćenik), pisao sam o tom događaju i sudbini tih, što se Crkve tiče, za-sve-vijeke-vjekova zabo-ravljenih žrtava (Glas Grada br. 607). Naravno, iluzorno je očekivati da Crkva komemorira žr-tve koje je sama naputila u smrt. To su trajno prešućene žrtve, „zaštićene“ crkovnom omer-tom, za koje tad rekoh da su dobro i pasale u usporedbi s onim drugim koje joj služe za izrugivanje (žrtve nacifašizma), sve na slavu onih posljednjih, nevinih žrtava antifašizma. Doduše, možda je tu riječ i o nečem drugom, nijesam dovoljno upućen, ‘prostite meni greš-niku, more bi’ da je ubijanje kršćanske (polu)braće na ruskoj fronti bilo (našemu) Bogu ugodno djelo, za koje je svoje križare nagradio ulaskom drito u raj, pa za njih zato ne treba rije’ misu.

Na rivi u Gružu ima jedan šaht koji ima rupu i ako se ne gleda, može se past i dobro nastradat. Tim djelom puno ljudi prolazi i trebalo bi popra-viti. Valjda se zna tko je odgovoran za to riješiti?

Zdravko Trojanović Trojo

PAPALA MACA MEMORIJU

POVIJESNO (NE)PAMĆENJE

Naime, ako sve ostane k’o i dosad, tad će se i za jedne i za druge žrtve

navršit’ po 45 godina i spominjanja i prešućivanja. Ne bi’ hotio bit’ zloguki prorok, ali imam blagi dojam da će

one prve, žrtve fašizma, tega godišta preuzet’ primat na crkovnoj tablici

prešućivanja

Insoma, „Crkva oplakuje žrtve, Crkva opla-kuje krvnike“, citirao je dalje biskup spome-nuto pismo. „Ona se bori protiv grijeha i vrši službu pomirenja s Bogom i među ljudima. U vjeri i poniznosti liječi rane duše i tijela te tako otvara čovječniju budućnost pojedinci-ma i narodima.“ Tim citatom je biskup obja-snio zašto su kršćani, Crkva, i danas na strani onih koji plaču, a ne na strani onih koji ovih dana slave pobjedu. I tako se zatvorio krug, prije se 18. listopada spominjao kao dan „tzv. oslobođenja“, a sad se za pad fašizma u na-šem kraju eto našao skoro pa pjesnički eufe-mizam. Svejedno, ta umotvorina je vrijedna posebnoga osvrta, o tome možda nekom drugom prigodom. Za ovi put samo podsjet-nik na rečeno o Crkvi u Hrvata u jednom od osvrta u polemici na istu temu proteklih go-dina: Nepomirljivost izgubljenim II svj. ratom iskupljenje vlastitih grijeha traži u nameta-nju svekolikih zločina pobjedničke strane. I na taj način, da parafraziram citat s početka pasusa, takva (falsa) vjera i poniznost nit’ lije-če rane duše, nit’ otvaraju čovječniju buduć-nost hrvatskom narodu... I bit će tako sve dok Crkva natura svoj monopol nad povijesnom (ne)istinom, pa dokle podura...

SUOČAVANJE SA SLOBODOMI dura to već podosta dugo, ali, viđi mira-kula, nedavno provedeno sociološko istra-živanje pokazalo je znatan pad povjerenja u Crkvu unutar hrvatskoga društva u pro-teklih 20 godina. Kolumnist Jurica Pavičić o tome kaže: Ljudi koji zaista imaju potrebu za religioznošću iz nekog su “misterioznog” razloga odustali od institucije koja širi na-cionalizam, pravda fašizam, podržava mal-tretiranje manjina, institucije koja ustrajno prekraja vlastitu i opću povijest, tolerira mr-žnju i živi u mezalijansi s vlašću. A sociolog religije dr. sc. Ivan Markešić to objašnjava činjenicom da je Crkva, koja je u vrijeme socijalizma bila skupljalište protiv režima i uživala veliko povjerenje, iznevjerila oče-kivanja onih koji su u njoj vidjeli instituciju koja bi trebala stati na čelo svih preobrazbi u društvu koje su se događale, što je izo-stalo, već su se okrenuli povratku imovine, nisu bili spremni suočiti se sa slobodom koja je došla nakon pada Berlinskog zida. ... U Crkvi su se naviknuli živjeti kao tzv. žrtve unutar socijalističkoga sustava te su prihva-tili takav položaj, kaže dr. Markešić. Pa se iskupljenje vlastitih grijeha traži u nameta-nju svekolikih zločina pobjedničke strane, čemu – nažalost – svjedoči i ovaj (iako u soft-izdanju), kao i drugi primjeri na koje se kvando-i-kvando osvrnem na pađinama od ovega foja.

Miše Galjuf

Priopćenje kojim je Grad Dubrovnik nastojao zaštiti HDZ-ova koalicijskog partnera Željka Raguža pravi je primjer smišljene manipulacije podacima i na toj manipulaciji izrađenim za-ključcima. Mi iz Srđ je Grad još uvijek čekamo podatke o tome koliko je ukupno smeća Luka Dubrovnik deponirala na Grabovicu i tražimo da ih Grad Dubrovnik konačno iznese.Koliko prozirno Grad Dubrovnik štiti Raguža de-finitivnog kralja dubrovačkog otpada, doista je nevjerojatno.U svom priopćenju na priloženoj nam tablici dostavljaju podatke Luke Dubrovnik vezano samo uz otpad kojeg su predali kruzeri, no, na-mjerno prešućuju ukupnu količinu predanog otpada Luke Dubrovnik. Da manipulacija bude

veća, taj parcijalan podatak uspoređuju s uku-pnim podacima Zračne luke Dubrovnik, Vala-mar Rivijere i Jadranskih luksuznih hotela.Ovaj primjer javne manipulacije sasvim sigurno ukazuje da se nešto dublje tu krije i da se neg-dje u gomilama smeća skriva i kralj dubrovač-kog smeća -– Željko Raguž, te kako je HDZ-u ču-vanje koalicijskih interesa važnije od iskrenog odnosa prema građanima.Stoga od Grada Dubrovnika još jednom tražimo ukupne podatke o smeću koje je predala Luka Dubrovnik kako bi javnost imala uvid u punu istinu.Do tada, Srđ je Grad će nastaviti razdvajati sme-će od otpada.

KLGB Srđ je Grad

U Lumbardi na otoku Korčula počinjen je faši-stički vandalizam, dosad nezabilježen na ovim prostorima.Naime, proteklog vikenda išaran je crvenom i crnom bojom s neprimjerenim porukama i zločinačkim simbolima (zvjezda petokraka), ne-davno uređeni oltarni prostor oko jame Bultina (Križ, Oltar, Info tabla).To je mjesto likvidacije više stotina domoljuba, vojnika i civila ubijenih podkraj i nakon završet-ka Drugog svjetskog rata.Inače, u jami leže dosada nepoznati broj nijemih svjedoka i nevinih žrtava komunističko-parti-zanskog zločina počinjenog nad žiteljima sa šireg dubrovačkog područja, kao i zarobljenih njemačkih vojnika iz II svjetskog rata.Prema dostupnim, ali još uvijek nepotvrđenim informacijama riječ je o šesto do devetsto žrta-

va svirepog zločina počinjenog od strane lokal-nih komunističkih dobrovoljaca, partizanskih zlikovaca, u ime tadašnjeg totalitarnog komu-nističkog režima.Spomen ploča, Križ i Oltar financiran je i postav-ljen dobrovoljnim prilozima i radom dubrovač-kih i lubmarajskih domobrana tijekom proljeća 2016. godine, a Oltar i Križ su blagoslovljeni na komemoraciji i sv Misi. krajem svibnja te godi-ne.Ovaj dosada nezabilježeni fašistički vandalizam na Korčuli uredno je prijavljen Policijskoj postaji u gradu Korčuli, a nama ostajenadati se kako će službene osobe promptno re-agirati i pronaći antifašističkog vandala/e.Uz domobranski pozdravZa Hrvatsku Uvijek!

Željko Kulišić, predsjednik HD Dubrovnik

PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD:

Razdvajanje smeća od otpada

PRIOPĆENJE UDRUGE HRVATSKI DOMOBRAN DUBROVNIK

DEVASTIRAN OLTARNI PROSTOR OKO JAME BULTINA U LUMBARDI

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

ŠAHT S RUPOM


PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Povod ovom napisu je knjiga (autobiografija) Stevana Dedijera (Sarajevo, 1911. – Dubrovnik, 2004.) „Špijun kojeg smo voljeli“, koju sam ne-davno pročitao. Prijevod sa engleskog na hrvat-ski jezik objavljen je u nakladi V.B.Z. – Zagreb, 2011. g.Kad se izgovori riječ „režim“ djeluje oporo, tvr-do, čak i zastrašujuće, mada u doslovnom pri-jevodu riječi „regime“ koja je francuskog po-drijetla, ali korijen je iz latinske riječi „regimen“ (vladanje, upravljanje). Zvuči banalno i znači: vlada, uprava, vlast; ili malo slobodniji prijevod: oblik vladavine, državni poredak. Međutim, po-vezuje se i s drugim značenjem, a to je stega, nasilje, strogost, određeni red i način života u jednoj zemlji.U pamćenju starijih Dubrovčana, riječ „režim“ odmah podsjeća na strahovladu u razdoblju komunističkog uređenja bivše države i komu-nističkih (socijalističkih) vođa u pojedinim re-publikama na čelu s Titom. Da bi komunizam opstao i uspio vladati nakon II. svjetskog rata, njegovi rukovodeći kadrovi, tj. vrhuška vodstva morali su, naravno ne osobno, dati eliminirati sve nepoćudne osobe bez obzira na zanimanje, stalež i razlog. Od nastanka prve države, ništa novo pod „kapom nebeskom“, jer su to isto ra-dili svi tirani, diktatori i svi drugi vladari željni neograničene moći i što duže vlasti.Sredinom XIX. stoljeća na političku scenu stupio je Karl Marx (draži mi je Groucho Marx i njegova braća) i uveo novi termin 1848., godine, a to je „diktatura proletarijata“ u borbi klasa između si-romašnih i bogatih. (Revolucija 1848.-1849. po-znata kao Proljeće naroda, naziv je za društvene i nacionalne pokrete i pobune u više europskih zemalja u kojima su razne društvene skupine postavljale zahtjeve za političke, društvene i gospodarskim promjenama.) Svaka revolucija s kojom se želi promijeniti državni poredak je krvava. Po tome su najpoznatije Francuska re-volucija 1789.-1799. i Ruska revolucija 1905. i 1917. godine. Da bi novi oblik vladavine opstao potrebni su odgovarajući strogi zakoni i repre-sivni državni aparat. To su primjenjivale sve ko-munističke vođe u državama u kojima su došli na vlast „voljom“ naroda (radnika i seljaka). U takvom, jednopartijskom sistemu nisu svi misli-li isto („Narod može da ima jednu dušu, jedno srce, jedne grudi koje izlaže, ali jao njemu ako ima samo jedan mozak“ - S. Jerzy Lec), a takve je komunistička vlast trebala isključiti iz druš-tva na različite načine: gubitak ljudskih prava, smjena, otkaz zaposlenja, zatvorska kazna a u krajnjem slučaju i fizička likvidacija.Citat iz knjige Stevana Dedijera „Špijun kojeg smo voljeli“:Str. 227. „Titov režim u Jugoslaviji između 1945. i 1980. sustavno je stvarao vlastite neprijatelje. Moj brat Vlado, član CK KPJ, u svojoj posljednjoj knjizi objavljenoj poslije njegove smrti 1990. godine govori: „Na večeri s Titom i šefom tajne policije Aleksandrom Rankovićem raspravljali smo o tome koliko je ljudi ubio naš režim na-

kon pobjede u antifašističkom ratu. Kad smo došli do 195.000 stali smo!“ To znači da je taj režim stvorio barem milijun novih neprijatelja, članova obitelji 195.000 ubijenih. U to vrijeme u Jugoslaviji je usto bilo još barem milijun onih, simpatizera kvinsliških režima u Srbiji, Hrvat-skoj i Sloveniji, koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv Tita.“ (...) Titov režim sustavno se borio protiv svih liberalnih tendencija u Ju-goslaviji. Kad je Milovan Đilas, jedan od Titovih najbližih suradnika, sredinom 1950-ih godina počeo zagovarati liberalizaciju režima, Tito ga je dao zatvoriti i držao ga je u zatvoru jedanaest godina.“ („Srpom možeš ubiti čovjeka. I čekičem možeš ubiti čovjeka. A da i ne govorimo o srpu i čekiču.“ – S. Jerzy Lec. „U revolucijama postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se nji-ma okoriste.“ – Napoleon.)Dok je boravio Dedijer u Americi na sveučilištu Princeton (New Jersy), jedan od triju najboljih američkih sveučilišta, na kojem je diplomirao na područja fizike (zato je angažiran poslije II. svjetskog rata da napravi atomsku bombu za Jugoslaviju) čitao je američki tisak.Str. 96. „Prije nekoliko dana sve su glavne novi-

ne ovdje (u Americi) objavile članke kako je pro-fesor Einstenin, jedan od velikih fizičara našega doba, prosvjedovao zbog toga što je ubijen hrvatski profesor Šufflay.“ (Milan Šufflay, 1879-19.2.1931; hrvatski povjesničar, pravaški politi-čar, prevoditelj, književnik. (...) Dvojica policij-skih agenata, pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija koja je uživala kraljevu podrš-ku Aleksandra I. Karađorđevića, (što i ne iznena-đuje nakon uvođenja šestojanuarske 1929. g. diktature koja je trajala do 3. prosinca 1931.), izvršili su atentat na Milana Šufflaya 18.2.1931. Od posljedica teških ozljeda glave preminuo je dan kasnije. Pokopan je na Mirogoju. (...) Autor je prvog hrvatskog znanstvenofantastičnog ro-mana „Na Pacifiku 2255.“ U romanu je predvidio izbijanje II. svjetskog rata, porast temperature na Zemlji, uspon feminizma, porast uporabe droge i raznih stimulansa, prijelaz na vegeta-rijanstvo, bioinženjering. (...) A. Einstein i Hein-rich Mann pozvali su preko Međunarodne lige za prava čovjeka svjetsku kulturnu javnost na prosvjed protiv zločina izvršenog nad Milanom Šufflayem. (nap. D.R.)Str. 162. „Savezna vlada odlučila je otkupiti žito i drugu hranu od seljaka po cijeni koju je sama odredila, a koja je bila daleko ispod svjetske cijene. To je urodilo pobunama i strijeljanjem seljaka. O tome nije bilo riječi u novinama u

čijem sam uređivanju i ja sudjelovao.“ (na dru-gom mjestu u knjizi S. Dedijer spominje „Borbu“ i „Politiku“ – nap. D.R.).Režimi su uglavnom diktatorski jer se ne radi o demokratskoj izabranoj vladi. Osim komunistič-kog režima u modernoj povijesti poznat je tako-đer vojni režim. Češći i uobičajeniji je izraz voj-na hunta, oblik vladavine u kome se sva vlast u nekoj državi koncentrira u maloj grupi najviših oficira oružanih snaga. Ovakav način vladavine prevladavao je u zemljama Latinske Amerike, Afrike, ranije i u Europi (Grčka, Španjolska, Tur-ska). Despotski režim to je samovoljna i okrutna vladavina koji je bio ili je još karakterističan u nekim država središnje Azije.Koliko je Hrvatska demokratska zemlja najbo-lje je uzeti u razmatranje kritičku ili objektivnu analizu slobodu tiskovnih i elektroničkih medija kod nas. U nacionalnim medijima stanje je loše, u lokalnim je i gore, jer su vlasnici medija uglav-nom produžena ruka određene stranke i njenih interesa. „Mislim da je razvoj situacije u istoč-noj i srednjoj Europi pokazao da imamo posla s nezrelim demokracijama, čije je članstvo u EU možda došlo prerano.“ – izjavio je Christian Mihr, šef njemačkog ogranka Reportera bez granica za Deutsche Welle. U redovitom godiš-njem izvješću Reportera bez granica prema nji-hovoj ocjeni za 2018. godinu, Hrvatska se nalazi na 69. mjestu od ukupno 180 zemalja. Najbolje rezultate ostvarile su Norveška, Švedska, Nizo-zemska, Finska i Švicarska. Od naših susjeda najbolja je Slovenija, koja se (za sada) nalazi na 32. mjestu.Evo još nekoliko citata iz autobiografije Stevana Dedijera:Str. 204. „Moj životni stil u 82. godini, i u njemu (da) navedem svojih deset životnih pravila od kojih je prvo: ‘Život je kretanje i stoga su mi stal-no u pokretu tijelo, um i duša.“Str. 210. „Vjerujem kako čovjek najprije počne stariti u glavi, kad sam sebi kaže: ‘Star si!’ Umi-rovljenjem isključujemo iz aktivnog života je-dan još uvijek vitalni dio stanovništva. Mislim kako bi svakog već u pedesetoj trebalo početi poticati da svjesno i dalje nastavi aktivno živjeti – fizički, psihološki i društveno.“Str. 213. „Kod rješavanja problema širih društve-nih razmjera bilo koje vrste nije dovoljno samo poznavati problematiku, već i osobnosti (i zna-nje) osoba uključenih u tu problematiku.“Str. 219. „Sve nevolje ovoga svijeta izazvala su tri genijalca Židova: Židov Marx izumio je ko-munizam; Židov Einstein izumio je nuklearno oružje koje može uništiti cijelo čovječanstvo; I napokon Židov Freud dokazao je kako smo svi mi ludi.“Bez obzira o kojem se državom uređenju radi, komunizmu ili (nezreloj) demokraciji u oba si-stema osobe na vlasti su karakterno lako kvar-ljiva „roba“. „Istinoljublje je osnovna i najbitnija crta karaktera. Čovjek koji laže nema karaktera.“ – E. Kant.

Damir Račić

REŽIMI

NIŠTA NOVA POD KAPOM NEBESKOM

-Mislim da je razvoj situacije u istočnoj i srednjoj Europi pokazao da imamo

posla s nezrelim demokracijama, čije je članstvo u EU možda došlo

prerano – izjavio je Christian Mihr, šef njemačkog ogranka Reportera bez

granica za Deutsche Welle

Kao građani Ploča, već smo naviknuti na redovite prizore autobusera, vozača transfer vozila, taxi vozila i dostavnih vozila koji su se tijekom ovih proljetnih i ljetnih mjeseci zaustavljali i iskrcavali goste ili robu gdje god su stigli, što je često rezultiralo potpunom blokadom protoka prometa i na dulje vrijeme. I dok smo tijekom ljetnih mjeseci bili pomireni s činjenicom da se moramo probijati kroz more kufera i vozila te se sjetno prisjećali jesenjih dana koji bi trebali donijeti određeni pad u količini prometa koji se odvija preko Ploča i zaustavljanja, to se još uvijek nije dogodilo. Ono što se dogodilo jest početak školske godine. Školska zgrada na Pločama osobita je jer ju dijele dvije ustanove (Gimnazija Dubrovnik i Osnovna škola Marina Getaldića), što bi značilo da školski dan traje i ujutro i popodne pa sve do navečer. A isto toliko traje i probijanje uče-nika kroz gore navedeno more vozila, gdje ni pješački prijelazi, znakovi niti pješačka zona više ne garantiraju sigurnost đaku-pješaku.Situacija je, dakle, sljedeća. Ploče su, kao žrtva rasterećenja Pila, postale isto-dobno i pretovarna zona, iskrcajna zona te taxi zona. A sve to neposredno uz osnovnu i srednju školu te Lazarete gdje su s početkom školske godine počele izvannastavne aktivnosti za djecu i mlade. U praksi to izgleda tako da se djeca i mladi (kao i ostali građani) iskrcavaju iz autobusa nasred ceste jer je stanica zauzeta taxi vozilima, autobusima putničkih agencija, dostavnim vozilima (u svako doba dana), pješački prijelaz ispred Lazareta i sami ulaz u Lazarete blokirani su parkiranim taxi vozilima, pješački prijelaz ispred same škole blokiran je zaustavljenim autobusima koji iskrcavaju goste i prtljagu, dok je jedan dio zaštitne ograde koja bi navedeno trebala spriječiti i zaštiti đa-ke-pješake dignut (pretpostavljamo da autobus lakše uđe na zaustavno po-dručje), uz uvijek prisutne zastoje u prometu. Pa opet, prometni i komunalni redari te djelatnici Sanitata rijetko su viđeni na ovom području (od ulaska u Grad do kraja Lazareta), a i onda kad su viđeni i prisutni, ne djeluju. Za napo-menuti je da je ovaj dio Ploča iscrtan takozvanim H57 linijama, ili kolokvijano nazivanim „žutim crtama“ na kojoj nije dopušteno parkiranje i zaustavljanje, dok iste zloupotrebljavaju vozila registrirana kao taxi vozila te ometaju pro-hodnost pješačke zone. Međutim nije to jedini problem koji se pojavljuje zbog prometnog preopte-rećenja uzrokovanog autobusima i velikom količinom vozila koji prometu-ju ulicom Frana Supila. Naime na potezu Ulice Frana Supila od autobusnog stajališta Viktorija do Lazareta uočene su anomalije kako na cesti, tako i na kolniku te zidu koji se proteže rubom, duž cijele ulice. Zid se nagnuo prema cesti što znači da je nasip na kojem je cesta probio korijen zida i da će uskoro doći do urušavanja ceste. Kontaktirali smo građevinske inženjere koje rade u Hrvatskim cestama u Zagrebu i zatražili njihovo stručno mišljenje.Naišli smo na odličnu suradnju i susretljivost vezano za ovaj problem.Naime prije 10 godina briga o lokalnim cestama je prebačena na lokalne sa-mouprave, a to znači održavanje, sanacija i postavljanje ograničenja prome-tovanja sukladno kategorizaciji lokalnih cesta.

1.1.3. Veličina motornog prometaPrema veličini motornog prometa na kraju planskog razdoblja izraženog pro-sječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) javne ceste dijele se na auto-ceste i pet razreda cesta (Tabl. 1.1.).Tabl. 1.1 Veličina motornog prometa

PGDP = prosječni godišnji dnevni promet u oba smjeraVeličina i struktura prometa za određeno plansko razdoblje utvrđuje se u skladu s točkom 1.2.

1.1.4. Zadaća povezivanjaPrema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ovisno o srednjoj duljini putova-nja ceste se dijele na autoceste i pet kategorija cesta.Tabl. 1.2

U pravilu se usvaja najviša kategorija ceste koja se dobije primjenom kriterija iz tablice 1.2.

Određivanje kategorije ceste kao osnovnog podatka prema kojem se u daljnjem postupku utvrđuje projektna brzina a preko nje i osnovni elementi tlocrta i ni-velete provodi se uzimajući u obzir i prethodne kriterije 1.1.1. do 1.1.3. prema tablici 1.2. Brze ceste u pravilu se svrstavaju u 1. ili 2. Kategoriju. U ovim tablicama je alat kojim se može definirati težina osovinskog opterećenja vozila i tako spri-ječiti neželjene posljedice ove prekomjerne eksploatacije lokalne ceste u Ulici Frana Supila.Građevinski inženjeri su zaključili da je uzrok ovog događaja prekomjerno op-terećenje ceste kao i nedostatak odvodnje oborinskih voda, a posljedica je kli-zanje nasipa te konačno urušavanje ceste. Kao kotar Ploče prošle smo godine zahtijevali izgradnju oborinske odvodnje u ulici Frana Supila, a ove godine kroz proračun za 2020 tražimo da se ovaj problem stavi kao točka dnevnog reda na slijedeću sjednicu Gradskog Vijeća .Opisavši navedene zgode i nezgode prometa na Pločama, postavlja se više pita-nja. Postoje li dvostruka mjerila za građane i za taxije i ostala vozila registrirane djelatnosti? Jesu li zaposlenici Sanitata, Upravnog odjela za promet, itd. upućeni da ne djeluju kod navedenih prekršaja? Stoga, kao gradski kotar Ploče, voljeli bismo vidjeti objašnjenje i očitovanje Upravnog odjela o navedenim situacijama. I dok se većina gore navedenih pro-blema može riješiti prisutnošću, djelovanjem i reguliranjem od strane prometnih redara i djelatnika Sanitata problem urušavanja ceste definitivno Grad mora sa-nirati te ubuduće postaviti adekvatna ograničenja (naravno osim JGP) kako ne bi došlo do daljnje devastacije. Smatramo da se zaustavljanje turističkih autobusa mora izmjestiti od škole i to zaustavljalište namijenite građanima kojima je po-trebno zaustaviti se nakratko (recimo, da iskrcaju djecu za u školu i Lazarete) te dostavnim vozilima za opskrbu Grada i Ploča koji za to imaju dozvolu. Također smatramo da treba ograničiti odnosno ukinuti prometovanje turističkih autobu-sa lokalnim cestama koje ne mogu podnijeti tolika opterećenja. Vratite navedeni dio ograde ispred škole te postavite stupiće ispred restorana Snogu i ispred Laza-reta, kako bi se zaustavilo ilegalno parkiranje na zebrama i oko njih te kako bi se prekinuo niz taxija koji se nepropisno parkiraju iza „žute crte“ pa sve zebrom do slijedećih stupića koji se nastavljaju pješačkom zonom poviše Lazareta.

Gradski kotar Ploče-Iza Grada

MJESNI ODBOR PLOČE IZA GRADA

O prometnoj situaciji na Pločama

Razred ceste Veličina motornog prometa (PGDP) vozila / dan

AC više od 14000

1. razred više od 12000

2. razred više od 7000 do 12000



5. razred do 1000

Kategorijaceste

Društ. gospod. značenje(1.1.1.)

Vrsta prometa(1.1.2.)

Veličina prometa(1.1.3.)

Zadaća povezivanja

(1.1.4.)

Srednja duljina putovanja

(km)

AC Državna Prom. mot. vozila >14000 Međudržavno i

državno >100

1. kat. Državna Prom. mot. vozila >12000

Međudržavno i državno-

regionalno50-100

2. kat. Državna Prom. mot. v.mješoviti prom.

7000-12000

Državno i županijsko 20-50

3. kat. Državna;županijska

Mješoviti promet 3000-7000 Međuopćinsko May-50

4. kat. Županijska;lokalna

Mješoviti promet 1000-3000 Općinsko May-20

5. kat. Lokalna Mješoviti promet <1000 Općinsko-

lokalno <5


Kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjakomSlužba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-nere-tvanske dovršila je kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjakom, predsjednikom jednog sportskog kluba iz Dubrovnika, za kojeg je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je u razdoblju od 2012. do 2018. godine počinio više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta kao što su zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, kri-votvorenja službene i poslovne isprave kao i kazneno djelo povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.Naime, utvrđena je sumnja da je 55-godišnjak, kaznena djela poči-nio na način da je u spomenutom vremenskom razdoblju, posuđivao novčana sredstva sportskog kluba vlastitim trgovačkim društvima u kojima je odgovorna osoba, a da sredstva nisu vraćena već je na ime namirenja duga ispostavljao neistinite račune za pružene zaštitarske, prijevozničke i ugostiteljske usluge. Također je osumnjičeni na različi-te načine prisvajao novčana sredstva ostvarena vlastitom djelatnošću kluba koristeći neistinite putne naloge i neistinite račune hotelskog smještaja. Na navedeni način 55-godišnjak je sebi i vlastitim trgovač-kim društvima pribavio imovinsku korist u iznosu od preko milijun i 300 tisuća kuna.Kaznena prijava, za navedena kaznena djela, dostavljena je Županij-skom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

Kazneno djelo teške krađe u Župi dubrovačkojProvedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Po-staje granične policije Gruda 40-godišnjakinja je osumnjičena za ka-zneno djelo teške krađe.Sumnjiči se da je iz obiteljske kuće u Župi dubrovačkoj, gdje je radi-la kao spremačica, kroz duži vremenski period, otuđila veću količinu zlatnog nakita, odjeće, obuće, posteljine, skupocjenog posuđa, ukra-sa, suvenira kao i veću količinu novca.Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom 6.studeno-ga obavljena je pretraga kuće osumnjičene 40-godišnjakinje gdje je pronađen dio otuđenih predmeta. Osumnjičena 40-godišnjakinja je rano ujutro 7.studenoga, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-ne-retvanske zabilježeno je 11 prometnih nesreća u kojima su 3 osobe teže, a jedna je lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je 7 prometnih nesreća.Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv po-činitelja prometnih prekršaja poduzeli 757 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 436 osoba sankcionirano zbog prekoračenja

dopuštene brzine kretanja, 52 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 30 osoba prekršajno je sankcioni-rano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 24 osobe su sankcioni-rane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.- Od ostalih prekršaja izdvajamo 73 mjere poduzete zbog nepropi-snog pretjecanja i 26 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavlja-nja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola od 2,29 g/kg zabilježena je u MetkovićuNajveća koncentracija alkohola od 2,29 g/kg izmjerena je 10. stude-noga, u večernjim satima, 47-godišnjem državljaninu BiH koji je tije-kom prometne kontrole zaustavljen u Krvavcu.Vozač je uhićen i tijekom jutarnjih sati ponedjeljka, 11.studenoga od-veden je na Općinski sud u Metkoviću s prijedlogom jednomjesečne kazne zatvora i zaštitnom mjerom zabrane korištenja inozemne vo-začke dozvole na teritoriju RH u trajanju od tri mjeseca.

Najveća izrečena novčana kaznaNajveća novčana kazna izrečena je 57-godišnjaku koji je u večernjim satima 9. studenoga u Opuzenu, upravljao osobnim vozilom pod utje-cajem alkohola od 1,76 g/kg, pri čemu nije koristio sigurnosni pojas te je vozilom krivudao po cesti ugrožavajući ostale sudionike u prometu.Vozaču je određeno zadržavanje u prostorijama policije do otriježnje-nja te mu je oduzeta vozačka dozvola uz mjeru opreza, a nakon pušta-nja izdan mu je prekršajni nalog na iznos od 16.300,00 kuna.

Razotkriveno niz kaznenih djela gospodarskog kriminalitetaPolicijski službenici Službe kriminalističke policije ove Policijske upra-ve dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom iz Met-kovića, bivšom odgovornom osobom građevinskog trgovačkog druš-tva iz Dubrovnika kojim je razotriveno niz počinjenih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta.Naime, utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je 43-godišnjak tijekom 2017. godine počinio kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo prouzročenje stečaja. Navedena djela počinio je na način da je u više navrata na teret imo-vine trogovačkog društva isplaćivao pozajmice sebi bliskoj osobi te je umjesto naplate pozajmljenih novčanih sredstava osobno preuzeo obvezu vraćanja duga od preko 2,9 milijuna kuna, premda je već tada pred Trgovačkim sudom pokrenuo postupak osobnog stečaja.Isto tako je imovinu trgovačkog drštva, nekretnine i opremu vrijed-nosti od preko 3 milijuna kuna, u vrijeme blokade žiro računa, prodao drugom trgovačkom društvu u kojem je također vlasnik i odgovorna osoba, premda mu je bilo poznato da kupac nije sposoban niti će biti sposoban platiti kupljenu opremu. Ukupna matijerijalna šteta poči-njena kaznenim djelima iznosi preko 6,9 milijuna kuna te će kaznena prijava biti dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Plastične boce plivaju niz rijeku Neretvu iz su-sjedne države u more. Hitno treba staviti zaštit-nu mrežu iznad Ade (na granici sa BiH blizu Do-ljana ) te na Ušću rijeke Neretve u more. Jadranu prijeti veliko zagađenje plastikom ako se ništa ne poduzme. Podržite naš projekt #CleanAdria-tic -No plastic!

Predsjednica Zelenog foruma Eko centra Zele-no Sunce Dubrovnik: Jadranka Šimunović

Foto: snimljeno 11.11.2019.

DOLINA NERETVE

NERETVA PUNA PLASTIČNIH BOCA

U SKLOPU IZRADE „STUDIJE ODRŽIVOSTI RAZVOJA TURIZMA

ODRŽANA RADIONICARadionica na temu Prihvatni kapacitet grada Dubrovnika za turizam okupila je 8.studeno-ga u gradskoj vijećnici predstavnike gradske uprave, gradskih vijećnika, komunalnih tvrt-ki, gradskih kotara Grad, Pile Kono i Ploče iza Grada i drugih relevantnih dionika u turizmu Grada. Grad Dubrovnik i Institut za turizam Za-greb radionicu su organizirali u sklopu izrade „Studije održivosti razvoja turizma i prihvat-nog kapaciteta s akcijskim planom Grada Du-brovnika“, s ciljem otkrivanja ključnih prepreka za budući razvoj te propitivanja predloženih rješenja i načina njihove realizacije.

GRADOVI PRIJATELJI – MONTEREY I DUBROVNIK

Suradnja uz polumaraton nastavlja se i na polju kulturePredstavnici Grada Dubrovnika, pročelnik za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civil-no društvo Dživo Brčić, viši savjetnik u UO za poslove gradonačelnika Goran Cvjetinović te glavni tajnik Dubrovačkog saveza sporto-va i direktor Du Motiona Alen Bošković bo-ravili su u Montereyu u kojemu se održala manifestacija „Monterey Bay Half Maraton“. Tom je prilikom održano nekoliko sastanaka s čelnim ljudima ovog kalifornijskog grada koji je grad-prijatelj Dubrovnika od 2007. go-dine. Predstavnici Grada Dubrovnika tako su se susreli s gradskim menadžerom Hansom Uslarom, njegovim pomoćnikom Natom Ro-janasathiraom, gradonačelnikom Clydeom Robersonom i njegovim zamjenikom Danom Albertom, direktorom zaklade i maratona Big Sur Dougom Thurstonom te najdugovječnijim gradskim menadžerom Fredom Meurerom i voditeljicom ureda za odnose s javnošću Mon-tereya Laurie Huelga. Osim analize dosadašnje suradnje, koja se najviše očituje u sportu kroz Dubrovački polumaraton te razmjeni zaposle-nika gradskih uprava, razgovaralo se i o surad-nji s tamošnjim jazz festivalom, koji je u rujnu održan po 62. put. Tim su se povodom pro-čelnik Đivo Brčić i savjetnik Goran Cvjetinović susreli s direktoricom Monterey Jazz Festivala Colleen Bailey. U planu je razmjena mladih umjetnika (glazbenika i slikara), ali i sudjelova-nje Monterey Jazz Orchestra na Dubrovačkim ljetnim igrama 2021. godine te na dubrovač-kom jazz festivalu u travnju 2021. godine. Naj-veći dosadašnji zajednički projekt svakako je utrka polumaratona, koja se u Gradu održava pet godina. Dubrovački polumaraton odno-sno manifestacija DuMotion nositelj je mak-simalnih pet zvjezdica za kvalitetu i sigurnost koje mu je 2016. godine dodijelila krovna eu-ropska atletska udruga European Athletics, a gradovi prijatelji Dubrovnik i Monterey 2017. godine primili su nagradu međunarodne or-ganizacije „Sister Cities International“ za su-radnju na pripremi i organizaciji Dubrovačkog međunarodnog polumaratona – DuMotion u kategoriji “Inovacije: Gospodarski razvoj” za gradove koji imaju manje od 100 tisuća sta-novnika. Šesto izdanje Du Motion – Runners’ Days Dubrovnik, koje će se održati 24. i 25. travnja 2020.godine, predstavljeno je na Expo sajmu koji se 8. i 9.studenoga održao u Monte-reyu. Kao najbolji Dubrovčani na posljednjem polumaratonu, Sandra Ivanković i Luka Đuro-vić nastupili su na polumaratonu u Montereyu u nedjelju 10. studenoga.

POVODOM SMRTI ISTAKNUTE KULTURNE DJELATNICE

Gradonačelnikov oproštaj od Mani GotovacGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je izraze sućuti obite-lji, prijateljima i suradnicima istaknute kulturne djelatnice Mani Gotovac koja je preminula 12. studenog na svoj 80. rođendan.Poštovana obitelji, brojni prijatelji i su-radnici, s tugom smo primili vijest kako nas je napustila gospođa Mani Gotovac, veli-ka teatrologinja, spisateljica, kazališna kritičarka i dramaturginja, prva inten-dantica u povijesti hrvatskog kazališta. Svojim osebujnim i beskompromisnim pristupom u svemu što je radila zauvijek je obilježila svijet kulture. Oduvijek povezana s Dubrovnikom, Mani Gotovac u mladosti je radila kao voditeljica Press centra na Dubrovačkim ljetnim igrama, da bi 2015. i 2016. bila pomoćnica intendanta Dubrovačkih ljetnih igara za dramski program. Obilje-žila je i daske našeg Kazališta Marina Dr-žića kao umjetnička voditeljica. Voljela je Dubrovnik, a ljubav je bila uzajamna.Mani Gotovac živjela je punim plućima i nikad se nije ustručavala iznositi svoje ideje i vizije. Njena odvažnost će iteka-ko nedostajati. Koliko je bila posebna dokazuje i njen odlazak, točno na 80. ro-đendan, a od svih nas kao da se oprosti-la svojom knjigom simboličnog naslova „Rastanci“.U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno upućujem vam izraze najdublje sućuti uz nadu da će vam ove riječi donijeti barem zrno utjehe u teškim trenucima. S poštovanjem,GradonačelnikMato Franković

ZAVIČAJNA UDRUGA NEUM ORGANIZIRA I POZIVA

SVETA MISA, PREDSTAVLJANJE KNJIGA I ZABAVA U narednim danima Zavičajna udruga Neum or-ganizira nekoliko zanimljivih programa, te samim tim poziva na njih svoje članove i prijatelje. Niz događanja započinje Svetom Misom koju će predvoditi pater Vinko Maslać, u nedjelju 17. studenog s početkom u 19. sati u crkvi Sv. Petra na Boninovu, namijenjenoj za pokojne iz župa Neum, Gradac, Hutovo i Hrasno, te sjećanjem na žrtve Vukovara. Naredno vrijedno događanje u organizaciji ove udruge je predstavljanje dviju knjiga, koje će se održati u četvrtak, 21. studenog s početkom u 19 sati u zgradi Općine Župa du-brovačka. Nakon Dubrovnika, tu večer će se i u Župi predstaviti nova vrijedna i značajna knjiga Stanislava Vukorepa „Sjahali kićeni svatovi“, ko-joj će uz autora govoriti doc. dr. sc. Marinko Ma-rić, Vesna Papac Slobođan i prof Ivan Kukrika, te nova knjiga pjesnikinje Vesne Papac Slobođan „Na izvoru lijeka“ o kojoj će uz autoricu govoriti prof Luka Šimunović i Stanislav Vukorep.Svakako treba napomenuti uz ovu književnu ve-čer kako se u svim svojim do sada objavljenim knjigama Stanislav Vukorep iscrpno bavi istraži-vanjem povijesti, tradicije, navika i običaja, za-pravo baštinom Južne ili Donje Hercegovine, a i puno šire, obuhvativši često i dubrovački kraj, kao što je bio slučaj sa njegovom izuzetno vri-jednom i važnom knjigom „Pruge koje su život značile“. Slično je i u ovoj novoj Vukorepovoj knji-zi, u kojoj je nakon godina istraživanja, bilješki i razgovora prikupio i sačuvao nekadašnje običaje i tradiciju pučkih svadbi, čime je iznova potvrdio svoj veliki osobni doprinos čuvanju tradicije i ba-štine kojoj je vrijedno posvetio sve svoje godine rada i istraživanja, na čemu mu svi trebamo biti iskreno zahvalni.A završni program u ovom nizu u organizaciji Za-vičajne udruge Neum je možda članstvu i našim sugrađanima i najzanimljiviji, a to je nova zabav-no kulturno folklorna večer najavljena za subotu 23. studenog s početkom u 19 sati i dalje dugo u noć, u hotelu Adriatic, a u kojoj sudjeluju Mate Bulić i KUD Neum.


GRAD DUBROVNIK

Grad Dubrovnik pokrenuo je otvo-reni postupak javne nabave za izvo-đenje radova na sveobuhvatnom uređenju i sanaciji Šetališta Nika i Meda Pucića. Planirana je sanacija šetališta s ciljem sigurnog kretanja pješaka te omogućavanja pristupa i korištenja šetališta osobama s teš-koćama u kretanju, a smisao zahva-ta je zadržati i naglasiti sve posto-jeće kvalitete predmetnog prostora te omogućiti kvalitetnije korištenje.U sklopu zahvata planira se sanacija južnog podzida i uređenje partera, postavljanje novih rasvjetnih tijela javne rasvjete uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima, uređenje kupališta te uklanjanje stare i postavljanje nove, karakte-ristične i tipizirane urbane opreme poput klupa. Sigurnosna ograda će se postaviti na svim otvorenim juž-nim dijelovima šetnice u dužini od

cca 750 metara.Najvažnije, šetnica će se na pojedi-nim dijelovima gdje je to moguće proširiti bez da se zadire u pomor-sko dobro i u postojeća kupališta, koja će se u potpunosti sačuvati.Podsjetimo, krajem prošle godine provedena je izgradnja nedostaju-ćeg kamenog podzida u ukupnoj dužini od 100 metara kao i nedo-stajuće ograde u dužini od oko 130 metara. Planiranim radovima II. faze građanima omiljeni lapadski lungo mare bit će adekvatno ure-đen. Nakon provedenog postupka javne nabave, odabira izvođača i sklapanja ugovora s radovima se planira započeti početkom iduće godine. Procijenjena vrijednost nabave je 3.500.000,00 kuna + PDV, a krajnji rok za dostavu ponude je 4. prosin-ca 2019. do 10:00 sati.

Deset novih autobusnih čekaoni-ca i nadstrešnica postavlja se na gradskom i prigradskom područ-ju i to na autobusnim stanicama koje do sada nisu bile natkrivene. Vrsta čekaonice odabrana je ovi-sno o prostornim mogućnostima svake pojedine lokacije. Tako se u naselju Bosanka postavlja za-tvorena čekaonica s dva prednja stakla, dok se čekaonice otvorene s prednje strane postavljaju u Su-stjepanu, ispod Nove Mokošice, na stanici Pošta Lapad i na otoku Šipan – u naselju Šipanska Luka. Zbog ograničenja u prostoru, na

Masarykovom putu – ispred hote-la Adriatic, u Ulici od Batale iznad trgovine Pemo i na tri lokacije u Ulici Žrtava s Dakse – Dvori Lapad, preko puta Dvora Lapad i na križa-nju s Ivanskom ulicom, postavljaju se nadstrešnice.Radovi na postavljanju novih au-tobusnih čekaonica i nadstrešni-ca trebali bi biti završeni tijekom idućeg tjedna. Ovom investicijom, ukupno vrijednom 384 tisuće kuna s PDV-om, građani će do-biti primjerenije uvjete na auto-busnim stanicama koje ranije nisu bile natkrivene.

RADOVI VRIJEDNI 600 TISUĆA KUNA

NOVE SPRAVE NA DJEČJIM IGRALIŠTIMA U KLIŠEVU I GROMAČIZavršeni su radovi rekonstrukcije dječjih igrališta u Kliševu i na Groma-či, zajedno vrijednih gotovo 600 tisuća kuna. U Kliševu je plan sanacije obuhvatio zamjenu dotrajalih sprava i postavljanje novih igračaka: igru školice, njihalicu, ljuljačku i tobogan. Oko svake igračke postavljena je i zaštitna anti-stres gumena podloga te obavljeni ostali popratni radovi uređenja. Postojeća zastarjela ograda, koja je predstavljala opasnost za najmlađe, zamijenjena je novom, a samo igralište novouređenom sta-zom povezalo se s postojećom cestom. Nova ograda postavljena je i na susjedom boćalištu, gdje je izvedena i nova podloga. Čitava investicija vrijedna je 234.875,00 kuna. Na Gromači je također na igralištu ugrađena nova oprema i to igralo u obliku broda s toboganom, penjalica, ljuljačka, klackalica i vrtuljak te zaštitna gumena podloga oko svake igračke. Ujed-no su očišćene arle uz igralište i nasuta zemlja te odrađeni i hortikulturni radovi - posađene stablašice i grmovi u arle. Vrijednost ove investicije je 349.890,00 kuna, a igralište će, pored mlađih stanovnika Gromače, koristi-ti i djeca Dječjeg vrtića Gromača koji se nalazi u neposrednoj blizini.Ovim investicijom Grada Dubrovnika stanovnici Kliševa i Gromače, od najmlađih do najstarijih, dobili su novouređeni sadržaj za kvalitetnije slo-bodno vrijeme.

Vodstvo Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, predsjednika Vicka Mihaljevića i ravnatelja Živka Šimu-novića sa suradnicima, primili su u četvrtak, 7.studenoga, gradonačel-nik Grada Dubrovnika Mato Fran-ković i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljani.Na sastanku je bilo riječi o nabavci specijaliziranog plovila za traga-nje i spašavanje na moru. Nabavka skutera „Rescue Runner“ ključna je za pilot projekt ustrojavanja službe za spašavanje na moru, a koju prvi u Hrvatskoj razvija upravo Dubrovač-ki Crveni križ.Gradonačelnik Franković prihvatio je potporu ovom pilot projektu te će Grad Dubrovnik u Proračunu za 2020. godinu osigurati potrebna sredstva u vidu donacije GDCK-u Dubrovnik, a poduprijet će i ustro-javanje buduće službe i osposoblja-vanje njenih pripadnika.Skuter „Rescue Runner“ dužine je 3.6 metara i kapaciteta 375 kilo-grama, a može razviti brzinu do 38 milja. Dizajniran je za misije potrage i spašavanja te za rad u najizazovni-jim uvjetima na moru, a pokrivao bi čitavo područje dubrovačkog akva-torija - od Lokruma do Elafita i Brse-čina. Njegova nabavka predstavlja bi vrijednu akviziciju u započetom procesu osuvremenjivanja žurnih

službi i dodatnom podizanju razine spremnosti za intervencije na moru.Predsjednik GDCK-a Dubrovnik Vicko Mihaljević i ravnatelj Živko Šimunović gradonačelniku Franko-viću ovom prigodom prezentirali su i rezultate projekta „Crveni križ u Gradu“, koji je tijekom 2019. godine proveden zahvaljujući financijskoj potpori Grada Dubrovnika u iznosu od gotovo milijun kuna te ostalih donatora poput gradske ustanove Rezervat Lokrum.Podsjetimo, projekt „Crveni križ u Gradu“ nadogradnja je pilot pro-jekta „Crveni križ na zidinama“. Isti je od uvođenja 2015. više puta na-dograđivan pa su tako stručna de-žurstva osposobljenih pripadnika Kluba mladih Dubrovačkog Crve-nog križa uz više punktova na zidi-nama i Stradunu te otoku Lokrumu, proširena najprije na plaže Danče i Mandrač kao i na Stonske zidine, a 2018. godine i na javne plaže Belle-vue, Šulić, Štikovica i Donje Čelo. U 2019. godini navedenim lokacijama pridodane su i gradske plaže u Za-tonu Malom i Orašcu. U četiri mje-seca, od 24. svibnja do 30. rujna, 69 mladih članova GDCK-a Dubrovnik odradili su 29.495 sati dežurstava u kojem vremenu su zabilježili sveu-kupno 3.347 intervencija, najviše njih odrađeno je u povijesnoj jezgri uključujući zidine i Lokrum.

ZA 1618 DUBROVAČKIH UMIROVLJENIKA

Isplaćeni dodaci na mirovinePutem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovine umirov-ljenicima čije se mirovine kreću od 1800 do 2500 kuna. Ukupno je ispla-ćeno 460.800,00 kuna, a pravo na dodatak na mirovine ostvarilo je 1618 dubrovačkih umirovljenika. Podsjetimo, u okviru Mjera socijalnog progra-ma Grada Dubrovnika svim umirovljenicima koji prebivaju na području Grada Dubrovnika, a čija mirovina sa svim dodatcima iznosi od 1.800 do 2.000 kuna isplaćuje se dva puta godišnje iznos od 400 kuna.Umirovljenicima čija mirovina sa svim dodatcima iznosi od 2.000 do 2.200 kuna isplaćuje se dva puta godišnje iznos od 300 kuna, a umirov-ljenicima čija mirovina sa svim dodatcima iznosi od 2,200 do 2.500 kuna uplaćuje se, također dva puta godišnje, iznos od 200 kuna.

Radovi na adaptaciji dječjeg vrtića Zaton napreduju sukladno utvr-đenoj dinamici izvođenja i bit će završeni u ugovorenom roku, pred Božić ove godine. Radove adapta-cije prema ugovoru potpisanom početkom listopada izvodi tvrtka Lapad graditelj d.o.o., a isti su vri-jedni 960.901,17 kuna.U dječjem vrtiću u Zatonu Malom trenutačno su smještene dvije od-gojno obrazovne skupine – jedna vrtićka i jedna jaslička. Adaptaci-jom dijela prizemlja postojećeg objekta, a prema projektu koji je izradila je tvrtka Crta d.o.o., formi-ra se prostor za još jednu odgojno obrazovnu skupinu s pripadaju-ćim sanitarijama te se uređuje prostor potreban za garderobe i sanitarije zaposlenog osoblja. Za-hvaljujući ovoj investiciji, broj dje-

ce u odgojnim skupinama uskla-dit će se s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Podsjetimo, do sada je samo u 2019. godini otvoreno 12 novih vrtićkih grupa, a nakon završetka ovih radova broj će se popeti za još jednu grupu. Znača-jan je to korak prema strateškom cilju ove gradske uprave - uvođe-nju pedagoškog standarda u svaki vrtić i stvaranje uvjeta da se svako dijete po navršenih godinu dana automatski može upisati u vrtićke ili jasličke programe.Za iduću godinu planirana je ve-lika investicija izgradnje novog vrtića u Mokošici, odnosno ruše-nje postojećeg i izgradnja potpu-no novog, dok buduća ulaganja uključuju i projekte vrtića u Gružu i Komolcu.

RASPISANA JAVNA NABAVA ZA UREĐENJE OMILJENE ŠETNICE

NIKA I MEDA PUCIĆA ZA POTRAGU I SPAŠAVANJE NA MORU DUBROVAČKOG CRVENOG KRIŽA

Grad će financirati nabavku skutera

RADOVI NA VRTIĆU U ZATONU BIT ĆE ZAVRŠENI U ROKU

SVE PO PLANU

NA AUTOBUSNIM STANICAMA KOJE DO SADA NISU BILE NATKRIVENE

POSTAVLJAJU SE NOVE AUTOBUSNE ČEKAONICE

Obzirom da se posljednjih dana od strane pojedinih političkih organizaci-ja zlonamjernim i neistinitim konstrukcijama želi obmanuti naše sugrađa-ne, ovim putem dostavljamo konkretne podatke o količinama prikuplje-nog otpada različitih gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada Dubrovnika, a sve kako bi se isti mogli usporediti s količinama ot-pada koje Čistoći Dubrovnik na zbrinjavanje preda Luka Dubrovnik, a koji nastaje prikupljanjem komunalnog otpada s brodova na kružnim puto-vanjima. Ističemo da je Grad Dubrovnik turistička destinacija i kao takva, osim otpada svojih stanovnika, bilježi i razne količine otpada koji proizvo-de svi oni koji posjećuju naš Grad, a koje gospodarski subjekti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom predaju Čistoći Dubrovnik kao ovlaštenom davatelju usluga. Isto tako je vrlo bitno za napomenuti kako svake godine gospodarski subjekti u sve većem obimu razvrstava-ju otpad i isti šalju na daljnju oporabu, pa tako i Luka Dubrovnik, te se taj otpad ne odlaže na Grabovicu. Podaci navedeni u tabeli činjenično pokazuju da je Luka Dubrovnik u 2017. godini Čistoći Dubrovnik predala 2.108.000,00 litara miješanog komunalnog prikupljenog s kruzera, odno-sno 2.398.000,00 litara u 2018., dok je do 31. listopada tekuće godine pre-dano 2.196.000,00 litara. Za razliku od Luke Dubrovnik koja je obavljanjem svoje gospodarske djelatnosti u promatranom trogodišnjem razdoblju prikupila i predala 6.702.000,00 litara miješanog komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima, Zračna luka Dubrovnik, usporedbe radi, u istom razdoblju Čistoći na zbrinjavanje predala je 13.193.260,00 litara, dok su hotelske kuće prikupile i predale 16.158.115,00, odnosno 17.599.766,70 litara otpada.

Uspoređujući količinu predanog miješanog komunalnog otpada u tablici navedena četiri velika gospodarska subjekta jasno je kako udio otpada s kruzera koji je u posljednje tri godine predala Luka Dubrovnik čini tek 12,4 % od ukupno predanog otpada od strane četiri velika subjekta – Zračne luke Dubrovnik i dvije hotelske kuće.Stoga je uistinu nevjerojatna potreba određenih političkih stranaka koji netočnim, neprovjerenim i lažnim informacijama žele uvjeriti naše sugra-đane u nešto što nije istina.Zaključno, treba napomenuti kako je nakon više od 15 godina pokrenuta sanacija odlagališta otpada Grabovica. Radovi na odlagalištu napreduju utvrđenom dinamikom i uvjereni smo kako će vrlo skoro doći do zatva-ranja Grabovice.

REAGIRANJE IZ GRADA DUBROVNIKA

Količine miješanog otpada s kruzera i do tri puta su manje od otpada drugih gospodarskih subjekata

Prijem za veleposlanika NorveškeZamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić s pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu surad-nju Zrinkom Raguž primila je 13.studenoga u nastupni posjet norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Haakona Blankenborga, koji je na tu dužnost stupio u listopadu ove godine. U njegovoj pratnji bili su njegov savjetnik Christian Grotnes Halvorsen, vježbenica Une Helen Svoen Sol-heim te Tonči Peović, počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku. Razgovaralo se, uz ostalo,o turističkoj sezoni u Dubrovniku i projektu „Respect the City“ . Veleposlanik je izrazio želju za suradnjom s Hrvatskom te je pritom predstavio najzanimljivije projekte u Norveškoj, među koji-ma se kao primjer ističe cilj prestanka prodaje automobila s motorom na unutarnje sagorijevanje do 2025. godine. Tom prilikom je zamjenica Tep-šić spomenula projekt car sharinga sa 100% električnim sustavom kojeg Grad Dubrovnik, kao prvi grad u Hrvatskoj, upravo uvodi.


DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

IZ FONDOVA EU

Domu zdravlja Metković odobreno 316 tisuća eura bespovratnih sredstavaŽupanijskom Domu zdravlja Metković odobren je projekt prekogranične suradnje INTERREG-IPA CBC vrijedan milijun eura za unapređenje zdrav-stva i zdravstvene skrbi. Riječ je o projektu prekogranične suradnje u kojem uz Dom zdravlja Metković sudjeluju Dom zdravlja Ljubuški, Dom zdravlja Zenica i Dom zdravlja Podgorica. ”Odobren nam je i drugi projekt pre-kogranične suradnje INTERREG-IPA CBC. Projekt je vrijedan milijun eura, s tim da je Domu zdravlja Metković kao lider partneru odobreno 316 tisuća eura koje će biti utrošene u modernizaciju ustanove i ulaganja u edukaci-ju sa naglaskom jačanja zdravstvene skrbi u prekograničnom području”, rekao je ravnatelj Mihovil Štimac. Ovo nisu prva bespovratna sredstva iz Europskih fondova, putem istoimenog projekta prekogranične suradnje u protekle dvije godine Dom zdravlja Metković je za 308 tisuća eura nabavio laser, ultrazvučni uređaj, stomatološku stolicu, holter EKG-a, rendgen ure-đaj te vozilo za mobilni palijativni tim i njihovo osposobljavanje.

Župan Nikola Dobroslavić sa za-mjenicom Žaklinom Marević, pro-čelnicom UO za društvene djelat-nosti Jelenom Dadić, ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić te grado-načelnikom Metkovića Daliborom Milanom obišao je u ponedjeljak u Metkoviću Gimnaziju u Metkoviću kako bi se upoznao sa završenim ra-dovima energetske obnove na njoj, vrijedne 1,9 milijuna kuna.„Radovi na Gimnaziji Metković su uredno obavljeni, ovo je hvalevrije-dan projekt za koji je Županija uloži-la 65%, a ostatak je financiran iz Eu-ropskih fondova. Također, do sada smo realizirali projekte u vrijednosti od 13 milijuna kuna, od čega je Žu-panija izdvojila oko sedam miliju-na kuna, što nije mali iznos, ali nije nam žao zbog toga što se time ob-navljaju objekti i štedi se energija”, rekao je župan Dobroslavić.Župan je istaknuo da je u planu još projekata energetske obnove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,

među kojima je i projekt energetske obnove Osnovne škole don Mihovi-la Pavlinovića u Metkoviću.Ugovor je potpisan u lipnju ove go-dine, a izvođač tvrtka Jukić-DAM radove na obnovi pročelja, stolariji i uvođenju solarne energije završi-la je puno prije prvotnog roka od deset mjeseci i to bez ometanja nastave.Inače, već su ranije završeni projekti energetske obnove Obrtničke i teh-ničke škole Dubrovnik kao i OŠ Gru-da, a u tijeku je energetska obnova Doma za starije u Vela Luci te OŠ fra Ante Gnječa u Staševici. Ukupna vrijednost svih pet proje-kata energetske obnove iznosi 13,2 milijuna kuna, od čega su EU sred-stva iz Fonda za regionalni razvoj 4,9 milijuna kuna, sredstva Dubro-vačko-neretvanske županije 6,8 milijuna kuna, a sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU proje-kata na regionalnoj i lokalnoj razini 1,8 milijuna kuna.

Zabavna i poučna radionica ‘Škola letenja dronom’ održana je nedav-no za učenike sedmog i osmog razreda Osnovne škole Marina Dr-žića u Dubrovniku.Radionicu je organizirala Dubro-vačka razvojna agencija DURA u sklopu projekta “Razvoj i promo-cija Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske župani-je – OPERA II“.Cilj radionica je podignuti razinu svijesti učenika o STEM obrazo-vanju, a DURA je kroz ovaj projekt održala dvije radionice, radionicu na kojoj su učenici naučili kako izraditi vlastiti IoT (Internet of things) uređaj kroz izgradnju, po-vezivanje i kontroliranje elektro-ničkih elemenata te upravljanje bespilotnom letjelicom koja se

održala ovaj petak u dvorani škole i pobudila veliko zanimanje svih prisutnih. Radionice su osmišljene na način da učenike inspiriraju i motiviraju na proučavanje i usavršavanje u područjima od iznimne važnosti za razvoj društva i društvene kon-kurentnosti, što ih u dovodi do iz-bora odlično plaćenih i prestižnih profesija. Također, znanja i vješti-ne iz raznovrsnih polja učenicima mogu koristiti i u rješavanju pro-blema i izazova iz svakodnevnog

života.Cilj projekta OPERA II je doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivi-jih skupina na tržištu, te se diljem Dubrovačko-neretvanske župa-nije provode radionice na teme poduzetništva, STEM obrazova-nja, jačanja kapaciteta i održivog funkcioniranja partnerskog vijeća te radionice za predstavnike insti-tucija potencijalnih prijavitelja na natječaje Europskog socijalnog fonda.Uz nositelja Dubrovačko-nere-

tvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agenci-ja DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i po-slovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzet-ništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta izno-si 1.496.681,54 kuna, te je financi-ran sto posto iz Europskog socijal-nog fonda.

S kardinalom vrhbosanskim nad-biskupom Vinkom Puljićem sa-stanak je u utorak, 12.studenoga, održao, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom te gradonačel-nikom Dubrovnika Matom Franko-vićem.Sastanku su nazočili i dubrovački biskup Mate Uzinić te mons. Sla-đan Ćosić, generalni vikar Vrhbo-sanske nadbiskupije te koordi-nator za programe Vrhbosanske nadbiskupije Antun Ivanković.Župan Dobroslavić na sastanku je istaknuo kako je Hrvatskoj izrazito važno održati snažne veze s našim ljudima u Bosni i Hercegovini.”Mi smo susjedi i prijatelji BiH, ali treba istaknuti kako su naši suna-rodnjaci u izrazito teškoj situaciji. Mi nećemo davati nikakva rješenja jer je to interna stvar Bosne i Her-cegovine, ali sam naglasio da ne možemo prešutjeti da je jednako-pravnost nužna za osiguranje sta-bilnosti i daljnjeg razvoja. Nikako se ne može prihvatiti ovo što se dogodilo s izborom Željka Komši-ća za člana Predsjedništva BiH koji nominalno predstavlja Hrvate, ali su ga birali drugi. To se mora što prije ispraviti”, rekao je župan Do-broslavić.

Kardinal Puljić je istaknuo kako je upravo Crkva u BiH osigurala op-stanak Hrvata u toj državi naročito iza rata te osigurala postojanje hr-vatskog identiteta.”Ovdje sam u ime katoličke Crkve koja živi s narodom i u narodu. Mi imamo i povijesne veze, naime pr-vog biskupa u Sarajevu je zaredio biskup iz Dubrovnika. Pokraj Sa-rajeva postoji mjesto koje se zove Dubrovnik. Zahvalan sam i Gradu Dubrovniku i Županiji koji su spre-mni poduprijeti pojedine naše projekte”, rekao je kardinal Puljić te dodao kako katolička Crkva u BiH nema izvora izuzev milostinja u cr-kvama i donacija.Kardinal je rekao i kako Hrvati u BiH nemaju jednaka prava što stvara velike probleme kako poli-tički tako i gospodarski no dodao i kako ne gubi nadu te vjeruje da će se u dogledno vrijeme postići jednakost u pravima za svakog građanina BiH. Kazao je i kako je u posljednje vrijeme u Hrvatskoj veći interes kao i veće razumijeva-nje za Hrvate u BiH te kako je za to zahvalan. Nakon sastanka u Ranjini, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika kardi-nal Puljić govorio je na tribini na temu ”Položaj Hrvata u BiH”.

SURADNJA DNŽ I OPĆINE RAVNO

Potpisan ugovor o sufinanciranju ceste Osojnik – GrebciO sufinanciranju projekta sanacije lokalne ceste Osojnik – Grebci, župan Nikola Dobroslavić potpisao je u petak, 8.studenoga u palači Ranjina u Dubrovniku ugovor s načelnikom Općine Ravno Andrijom Šimunovićem.Dubrovačko-neretvanska županija će ovu cestu sufinancirati sa 100 tisuća kuna, a sve s ciljem osiguranja bolje prometne povezanosti stanovnika tih naselja te poboljšanja prometa vozila granične policije i vatrogasnih vozila.Župan Dobroslavić je ovom prilikom istaknuo kako je ovo nastavak uspješne suradnje između Dubrovačko-neretvanske županije i susjedne Općine Ravno.Na potpisivanju su nazočili i zamjenica župana Žaklina Marević, zamjenik župana Joško Cebalo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo te po-moćnik načelnika Općine Ravno Josip Raguž

U KOMOLCU I NA STRINČIJERI

Obilježena 28. obljetnica pogibije 14 hrvatskih braniteljaPredstavnici Dubrovačko-neretvanske županije danas su kod spomen obilježja u Komolcu i na Strinčijeri položili vijence i zapa-lili svijeće u spomen na 14 hrvatskih branitelja koji su svoje živote izgubili u obrani Dubrovnika 1991. godine.U sjećanje na smrtno stradale branitelje vijence su danas položili i svijeće zapalili njihovi suborci te predstavnici obitelji poginulih i udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Grada Dubrovnika i Poli-cijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DUBROVNIK

24. SUSRET RIBARA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORENa 24.Susretu ribara Hrvatske obrtničke komore sudjelovao je i župan Ni-kola Dobroslavić, te tom prilikom istaknuo kako Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu povijest ribarstva i marikulture, ali i podsjetio kako su u tijeku dva velike županijska projekta izgradnje ribarskih luka u Vela Luci i Dubrovniku.”Ova županija se možda danas ne oslanja toliko na ribanje, ali imamo snaž-ne veze s ribarstvom i marikulturom. Tradicionalno smo vezani za ribanje i uzgajanje školjaka, a ovdje posluje i farma za uzgoj. Imamo potencijal za širenje takvih poslova. U našoj županiji je organiziran vrlo kvalitetan FLAG, radimo novu Studiju u Malostonskom zaljevu koja će odrediti dalj-nji razvoj marikulture u tom dijelu. U planovima imamo i dvije ribarske luke vrijedne 60 milijuna kuna, one će zasigurno pomoći kvalitetnijem poslovanju svih naših ribara”, rekao je župan Dobroslavić.Na otvorenju skupa su nazočili i pomoćnik ministrice poljoprivrede Ante Mišura, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, biskup dubrovač-ki Mate Uzinić, član Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a i predsjednik Ceha za ribarstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Oberan, pred-sjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Robert Momić te drugi uzvanici.

U OKVIRU PROJEKTA OPERA II

Održana radionica ‘Škola letenja dronom’

KOD SPOMEN OBILJEŽJA NA BOSANCI

Odana počast poginulim braniteljima na BosanciPredstavnici Dubrovačko-neretvanske županije su kod spomen obilježja na Bosanci položili vijenac i zapalili svijeću u spomen na sedam hrvatskih branitelja koji su svoje živote izgubili u obrani Dubrovnika 9. studenog 1991.U sjećanje na smrtno stradale branitelje vijence su danas položili i svijeće zapalili njihovi suborci te predstavnici obitelji poginulih i udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Grada Dubrovnika i Po-licijske uprave dubrovačko-neretvanske, a riječi molitve uputio je kapelan Policijske kapelanije sv. Vlaha za PU dubrovačko-nere-tvansku fra Ivo Kramar.

URED ŽUPANA

PRIJEM ZA VRHBOSANSKOG NADBISKUPA KARDINALA VINKA PULJIĆA

METKOVIĆ

ŽUPAN U GIMNAZIJI METKOVIĆ


KONAVLE

U Konavlima, u naselju Mikulići, nalazi se Mjesečevića špilja. Naziv je dobila po prezimenu vlasnika zemljišnog posjeda na kojem se nalazi ova špilja. Smještena je između stare, srednjevjekovne crkve sv. Đurđa i Velike ilirske gomile koja je upisana kao zaštićeni kultur-no-povijesni spomenik R.H.Dugo vremena u špilju se odlagalo smeće i razni otpad, naročito u vrijeme kad se probijala cesta za Molunat. Sadašnji mještani Miku-lića u zajedničkoj akciji su očistili špilju, i dogovorili se da se više tu otpad na odlaže. Prema kazivanju jednog mještanina, stanovnici Mikulića su se organizirali, sakupili novac i o svom trošku su iz Za-greba doveli tri speleologa koji su došli u Mikuliće.Tri dana speleolozi su o trošku mještana Mikulića vršili ispitivanja ove špilje te tada uspjeli prodrijeti do trideset metara u njenu du-binu. Otkrili su prelijepe sige – salagnite i stalagnite. Izmjerili su da je u špilji pored veće vlažnosti, konstantna temperatura 14 stup-njeva. Za nadati se da će ova špilja u Konavlima doći na red kod odgovornih državnih institucija za daljnja istraživanja i da će ući u popis špilja na dubrovačkom području.

KONAVOSKA BAŠTINA

Mjesečevića špilja u Mikulićima

Priredio: Nikša Violić

Na temelju Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine NN 112/18) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine 59/18), Općina Konavle kao tijelo nadležno za upravljanje nerazvrstanim

cestama na svom području, objavljuje

JAVNI POZIVnositeljima stvarnih prava na nekretninama

preko kojih prolazi nerazvrstana cesta

I.U svrhu izrade geodetskog elaborata javne i nerazvrstane ceste na predjelu Robinzon, za nerazvrstanu neevidentiranu cestu, označenu u k.o. Obod pod br. 1 u Odluci o nerazvrstanim cestama, („Službeni glasnik Općine Konavle“ broj 4/2018), i sređivanja katastarskog i zemljišnog stanja na području Općine Konavle, pozivaju se na javni uvid nositelji prava na katastarskim česticama: 1, 3, 4, 11, 12, 13, 28, 31, 32, 33, 34, 35, 42, 43, 47, 48, 50, 53, 1893, 1897 sve k.o. Obod (nova izmjera), odnosno čest. zem. 931, 932/1, 908/2, 907/1, 907/2, 907/3, 908/5, 902, 903, 904, 905/1, 905/2, 918, 909, 912/2, 949, 957/2, 961/2, 950, 970, 919, 911/1, 962, 938/1, 939/1, 1848, 910/1, 974, 975/1, 975/2, 975/3, 1819/1 sve k.o. Obod (stara izmjera) kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama koje neposredno graniče s navedenim česticama.

II.Nositelj stvarnih prava na zemljištu (stranke u postupku ili njihovi opunomoćenici) mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne nerazvrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 22.11.2019. godine (petak) od 9:00-10:00 u prostorijama Općine Konavle, Trumbićev put 25, 20210 Cavtat.

Općinski načelnik: Božo Lasić, dipl.iur.

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KONAVLEOPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 363-01/19-02/6URBROJ: 2117/02-02/1-19-3

Cavtat, 11. studenog 2019.

Konavle će i ove godine 17. studenog 2019. u tišini i molitvi obilježiti Dan sjeća-nja na žrtvu Vukovara paljenjem svijeća u 17,00 sati na sljedećim lokacijama: Cavtat – na trgu dr. Franja Tuđmana; Čilipi – kod spomenika hrvatskim braniteljima; Gruda – kod križa ispred sportske dvorane.

U MOČIĆIMA POČELA AKCIJA:

Odvoz s kućnog pragaUklanjaju se odlagališta uz magistralu, mještani se mole da što prije zatraže isporuku kanti

Općina Konavle i Čistoća i zelenilo Konavle počeli su s provedbom novog načina odlaganja miješa-nog komunalnog otpada. Akcija “Odvoz s kućnog praga” je trenut-no obuhvatila samo naselje Moči-ći, dok će se vremenom proširiti i na naselje Čilipi. Čistoća i Zelenilo Konavle je održala niz sastanaka s MO Močića i Čilipa gdje je lokalno stanovništvo upoznato sa samom akcijom i načinom provedbe.Za sada su građanima ponuđene tri kante, jedna kanta je za mije-šani komunalni otpad, druga za staklo i plastiku, dok je treća za karton, papir i stiropor. Svi stanov-nici Močića će na poleđini računa za odvoz otpada dobiti mjesečni raspored odvoza određene kante.Važno je napomenuti da će se s ovom akcijom ugasiti šest po-stojećih zajedničkih odlagališta u državnu cestu na potezu od odmarališta (Pendovo Selo) uz D8 do raskrižja na skretanju za županijsku cestu za Donju bandu Konavala. Odlagališta će se poste-peno gasiti, kako bi prilagodba išla lakše.

Bitno je napomenuti kako stanov-ništvo neće morati ništa dodatno platiti, nego će se kroz razdoblje od dva do tri mjeseca napraviti projekcija novih vrijednosti raču-na koji će biti usklađeni s novim cjenikom te će se uz savjete ČiZK maksimalno omogućiti svakome da na financijskom planu što ma-nje osjeti promjenu načina odla-ganja otpada.Također, važno je istaknuti kako bi se svi stanovnici Močića trebali što prije prijaviti u ČiZK kako bi im bile dodijeljene kante jer nakon gašenja odlagališta otpada uz dr-žavnu cestu, neće imati gdje odla-gati otpad. Prijavnica je postavlje-na niže u tekstu, na web stranice ČIZK ili se može preuzeti i u samim prostorijama tvrtke.Vrijednost ove akcije je oko dva milijuna kuna i u potpunosti je fi-nancirana sredstvima Općine Ko-navle i Čistoće i zelenila Konavle.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA U KONAVLIMA

PALJENJE SVIJEĆA U CAVTATU, ČILIPIMA I NA GRUDI

ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP U DUBROVNIKU:

Otok Lokrum – od znanstvenih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjemNa znanstveno-stručnom skupu ”Otok Lokrum – od znanstvenih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem”, a povodom obilježavanja 70. obljet-nice zaštićenog Rezervata Lokrum u prostorijama Sveučilišta u Dubrovni-ku, sudjelovao je i pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove i za-štitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije Miho Baće. “Razmišljajući o Lokrumu imam nekoliko refleksija koje su mi na pameti. Prvenstveno je to nekakav osobni kontekst Lokruma koji je vezan uz djetinjstvo, ali i sa-dašnjost te predivno vrijeme koje se na njemu provodi, uživajući u prirodi. Druga stvar je i određeni povijesni kontekst koji je vezan uz legende o bro-dolomima, o kletvama i slično. Treće i vjerojatno najvažnije jest činjenica kako je već prije 70 godina netko imao viziju zaštititi nešto što se nalazi u neposrednoj okolici Grada,” rekao je pročelnik Baće. Na skupu su se održala brojna izlaganja kao što su raznolikost i očuvanje leptira na otoku Lokrumu, fauna dubrovačkog područja, ustanovljavanje lokrumskih vrtova u vrijeme Maksimilijana Habsburškoga, nove biljne zajednice, otpad u moru te oču-vanje šišmiša otoka Lokruma tijekom obnove objekata kulturne baštine.

ŽUPAN S GRADONAČELNICIMA I NAČELNICIMA DOLINE NERETVE

Inicijativa za otvaranje Srednje glazbene škole MetkovićŽupan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević, pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić i ravnateljicom DUNEA-e Me-lanijom Milić održao je u ponedjeljak u Metkoviću sastanak s načelnicima i gradonačelnicima iz doline Neretve Na temu inicijative otvaranja Srednje glazbene škole u tom gradu, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević, pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić i ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić održao je u ponedjeljak, 11.studenoga u Metkoviću sastanak s na-čelnicima i gradonačelnicima iz doline Neretve Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako će Županija pomoći u realizaciji ovog projekta te pozvao sve jedinice lokalne samouprave na suradnju u ostvarivanju tog cilja.U dolini Neretve djeluje Osnovna glazbena škola Metković, dok OŠ Opu-zen i OŠ Vladimir Nazor Ploče imaju svoje Glazbene odjele stoga je neos-porno kako postoji veliki broj učenika koji bi bili zainteresirani za nastavak svog glazbenog obrazovanja i na srednjoškolskoj razini.

Konavljani Željko Zglav , Niko Mišić te ostali iz Grude prvi su organizirali putovanja autobusom za Albaniju, Grčku i Makedoniju za umirovlje-nike Konavala. Zatim je Sindikat umirovljenika ogranak Konavala organizirao za svojih pedesetak članova šestodnevno turističko pu-tovanje u Albaniju, Grčku i Makedo-niju. U ponedjeljak, 4. studenoga otputovali su autobusom iz Cavtat i Grude itinererom Kotor-Ulcinj-Ska-dar-Drač-Gjirokaster do albanskog ljetovališta Sarande. Put ih je dru-gi dan vodio preko grčkog grada Ioannine smještenog na istoime-nom jezeru do fascinantnog loka-liteta Meteore, skupine manastira sagrađenih na vrhovima visokih pješčanih stijena. Trećeg dana se je otputovalo u Solun, milijunski grad poznat po svojim brojnim bizantskim crkvama, a još pozna-tiji kao atraktivni shopping centar.

Slijedeća dva dana su bila rezervi-rana za mali predah prekrasnom makedonskom Ohridu, gdje se nisu zaboravili ni ohridski biseri, ali ni bogata makedonska tržnica kočan-ske riže, strumičkih paprika i graha tetovca. Šestog dana, u subotu, 9. studenoga vožnjom preko Elbasa-

na, Tirane i Ulcinja, puni dojmova sa ovoga putovanja, skupina naših članova sretno se vratila u svoje Konavle. Zatim je po treći put Sindi-kat umirovljenika DNŽ tj. Marijana Čagalj Pejdar, organizirala za ostale članove ovo isto putovanje. Tako da je oko 150 umirovljenika uživa-

lo u vožnji vozača Vida Prigradića i vodiča Nevena Jerkovića. Neven je turističko-ugostiteljski stručnjak u mirovini i sve nas je oduševio kao vrstan poznavalac cijelog puta koji smo prošli.

Predsjednik sindikata DNŽAnte Mandić

SINDIKAT UMIROVLJENIKA DNŽ

PUTOVANJA KOJA SE NE ZABORAVLJAJU

AGROTURIZAM KONAVLE I OPĆINA KONAVLE

Edukacija „Tradicijski suhomesnati proizvodi za agroturističku trpezuAgroturizam Konavle u suradnji s Općinom Konavle u ponedjeljak i uto-rak, 18. i 19. studenoga 2019.godine u samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, od 16:30 do 21:00 sat organizira edukaciju na temu: „Tradicijski suhomesnati proizvodi za agroturističku trpezu“. Edukaciju će održati profesor s Agro-nomskog fakulteta u Zagrebu Danijel Karolyi.U ponedjeljak 18. studenoga obradit će se sljedeće teme: mogućnosti i gospodarski značaj prerade mesa na gospodarstvu; tradicionalni mesni proizvodi; čimbenici kakvoće trupova i mesa za preradu u tradicionalne mesne proizvode te osnovni principi prerade mesa. U utorak 19. studeno-ga predavač će se posvetiti: tehnologiji prerade mesa na OPG-u; kakvoći i sigurnosti proizvoda; izgradnji i opremanju objekta za preradu mesa na OPG-u i legalizaciji objekta. Stoga se pozivaju svi, koji proizvode suhome-snate prizvode ili namjeravaju otvoriti objekt za proizvodnju i preradu su-homesnatih proizvoda, da dođu na predavanje. Polaznicima teoretskog dijela predavanja bit će ponuđen i praktični nastavak edukacije.Navedena edukacija prva je od ukupno četiri koja će se provesti u nared-nom periodu i dio je ciklusa edukacija koje Agroturizam Konavle realizira uz potporu Ministarstva turizma pod nazivom „Edukacijom do vlastitih ideja“, a s ciljem podizanja razina specifičnih znanja i vještina.Projektom se želi doprinijeti edukaciji poduzetnika ruralnog turizma i po-tencijalnim poduzetnicima koji će svojim primjerom i uspješnim poslova-njem doprinijeti daljnjem razvoju ruralnog turizma u Konavlima i ostalim područjima Dubrovačko-neretvanske županije.Edukacije su otvorenog tipa namijenjene svima, a prvenstveno aktualnim i potencijalnim vlasnicima OPG-a i malih poslovnih subjekata. Za sve su-dionike edukacije su besplatne, no kako je broj sudionika na pojedinim predavanjima ograničen molimo da svoj dolazak potvrdite na e-maila: [email protected]


27.Bože moj, naravno je da nas je više pod ze-mljom nego na zemlji, ali svejedno me po-dilazi jeza kada se vozim autocestom prema bliskom gradu Mariboru jer znam da sam nad kostima nevinih pobijenih mojih sunarod-njaka, na stotine tisuća njih, ne samo tu pod asfaltom, nego i okolo, pod livadama i pod ži-lama stabala u šumama te i u hudim i drugim jamama, nije jama huda, zla, nego zločin, o kojemu se desetljećima nije smjelo ni proslo-viti, zločin nevino pobijenih bez ikakve krivnje i bez suđenja, neshvatljivo okrutno; mladići i dugokose djevojke, zna se to jer su u jamama, u odkapanju pronađene njihove duge plete-nice, živi su, na stotine i tisuće njih, pobacani u jame iz kojih nije moglo biti izbavljenja, da okončaju u najgorim mogućim mukama i be-znađu, a sve da se zadovolji volja vođe za vla-danjem i tobožnja osveta za zločine kojih i nije bio, a ako i jest, zločince je valjalo pohvatati pa im suditi, no nije o tomu bila riječ, nego o genocidu nad čitavim narodom koji se, ni kriv ni dužan, zatekao na strani ratnih gubitnika, ali vođi, iako je i sam pripadao narodu koji je pobio, taj narod je zasmetao, nije bio podo-ban njegovu neometanu vladanju i uživanju u životnim užicima, u moći i slavi, u svemu tomu najviše mu je odgovaralo da države toga na-roda nema, i sama toga naroda da nema, osim onih njemu podložnih i samo njemu posluš-nih, no sve je to već postalo banalno i tema

kojekojih prijepora i uvjerenja, i lažnih i istini-tih, dok mene, Gospodine Bože moj, još veća jeza podilazi od činjenice da se sve to u svijetu ponavlja, od prapovijesti do danas, a osobito mi iz misli ne nestaje i ne prestaje ponavljati se, zebe me i muči svakidanje ona scena koju sam vidio u novinama, već godinā je od tada, ali stalno mi je pred očima: negdje u bosan-skomu višenacionalnom loncu, u kojemu stal-no vri nečija mržnja ili nečija osveta, u kojemu su se pomiješale vjere i jezici, sjetimo se onog „i prokle ih Bog i pomiješa im vjere i jezike“, istina je znači da i dalje tamo nastaju kojeko-ji divlji zločini, pa tako jedan izgledom lijep mladić u desnoj ruci ima poveći nož s kojega kaplje krv, a u lijevoj za kosu drži odsječenu ljudsku glavu, iz presječena grkljana također krvari, koljač je u pokretu i očito je da nešto viče, zločin se, znači, taj čas dogodio, truplo bez glave tek je metar-dva iza njega, pod sli-kom piše da je ubijeni iz jedne vjere, a ubojica iz druge, da je s imenom vrhovnika svoje vjere na usnama i njemu u slavu i prerezao grkljan onomu drugomu, međutim, ono što me za-prepastilo jest to da obličje ubojice posve sliči obličju ubijenoga, kao da su blizanci, braća, a i jesu braća ili su to do jučer bili, Svemogući Bože moj, evo: dalje šutim, ništa više ne ka-žem, jasno mi je da ne mogu dokučiti ni Tvoju Volju ni Tvoj naum, iako znam da to tako traje već hiljadama tisuća godina, „odkad je svijeta i vijeka“, posvuda.

Piše: Stijepo Mijović Kočan

BOŽE MOJ (7)(pjesnički ogledi iz još neobjavljene knjige)Suradnja Dubrovačkih ljetnih igara i zaklade Ca-

boga Stiftung, nastavlja se besplatnim koncer-tom kojeg će u ljetnikovcu Bunić Kaboga izvesti ansambl London Handel Players, u subotu 16. studenog s početkom u 20 sati. U svom progra-mu Svečanost baroknog plesa, ovom prigodom izvest će djela G.F. Händela, J.B. Lullya, M. Mara-isa, J.S. Bacha, A. Campra, J. Leclaira i J.F. Rebela. Idući dan, 17. studenog ansambl će održati be-splatnu radionicu za učenike Umjetničke škole Luka Sorkočević.Ansambl London Handel Players, hvaljen u New York Timesu zbog „produhovljene dubine“ i „be-sprijekorne vještine muziciranja“, svojim nastu-pima i albumima očarava publiku diljem svijeta. Od debija 2000. godine u sklopu Händelova fe-stivala u Londonu u Händelovoj župnoj crkvi St George Hanover Square ansambl redovito izvo-di barokna komorna djela i koncerte u vodećim koncertnim dvoranama i na festivalima u Ujedi-njenom Kraljevstvu, Europi i Sjevernoj Americi te surađuje s vodećim svjetskim pjevačima. „Izvedbe ansambla London Handel Players či-sto su savršenstvo, s očaravajućom ljepotom zvuka i fraziranja, širinom boja i dinamičkim rasponom... pored toga, ovaj album obiluje naj-ljepšom mogućom glazbom, a glazbenici odaju

ljubav prema svakoj noti koju odsviraju.“ - Pan, Journal of the British Flute Society. Besplatne ulaznice za ovaj koncert mogu se od ponedjeljka do petka preuzeti u Festivalskoj pa-lači (Od Sigurate 1), od 10 do 14 sati. U suradnji

s Libertas d.o.o. osiguran je besplatan prijevoz autobusom za publiku, a polazak je u 19.30 sati s Pila, uz zaustavljanje na stanici u Vukovarskoj ulici.

Karla Labaš

IZLOŽBE

Prva večer Dubrovnik Jazz Outbreak 2019 festi-vala uspješno je održana 8.studenoga u Lazare-tima - kreativnoj četvrti Dubrovnika.Glazbeni program energično je otvorio izvr-stan Coockoo Rack Quintet iz Makedonije au-torskim skladbama nastalim po uzoru na post bop i hard bop. Felipe Sequira Quartet iz Pariza potom je ispunio Lazarete brazilskim jazzom s dozom francuske elegancije, također autorskim skladbama.Na drugoj večeri festivala nastupili su: Vilkka Wahl’s KAIHO feat, Sebastian Gille and Seve-ri Pyysalo s vrućim jazz ritmovima sa hladnog sjevera Europe i sa sedam Grammyja ovjenčani

Luis Diego Bonilla sa svojim kvintetom.U nedjelju, 10.studenoga je bubnjarski virtuoz Howard Curtis III održao masterclass, dok je ne-djeljna večer donijela tri koncerta: Ivan Bonačić Quarteta, Filip Pavić Quinteta i Howard Curtis Soul on Ice sastava.U sklopu festivala otvorena je i izložba fotogra-fija pjesnika, fotografa i sineasta Ire Cohena iz zbirke Voja Šindolića.Festival je u sklopu postprojektnih aktivnosti projekta „Lazareti-kreativna četvrt Dubrovnika“, uz potporu Turističke zajednice Grada Dubrov-nika za Grad Dubrovnik organizirala Dubrovač-ka baština d.o.o.

OVE NEDJELJE U CRKVI MALE BRAĆE

NASTUP ZBORA SV. ANTE S HUMCAU nedjelju, 17. studenoga u crkvi Male braće na svetoj misi u 19 sati pjevat će zbor sv. Ante s Humca kod Ljubuškog. Poslije sv. mise zbor će održati kraći koncert marijanskih pjesama „Zdravo zvijezdo mora“.

U sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige Du-brovačke knjižnice ugostile su psihijatra Roberta Torrea koji je 8. studenoga predstavio svoju knji-gu „Ima li života prije smrti? – Iskustvo prvog lica“ zajedno s moderatorom Nevenom Kepeskim.Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područ-ja psihijatrije ovisnosti te u javnosti zapaženog kritičkog pamfleta “Prava istina o psihijatriji”. Knjiga ‘’Ima li života prije smrti’’ je najprodava-nija knjiga u Hrvatskoj ove godine. Nije jedno-stavna, tvrdi Kepeski, te dodaje kako se kroz nju ‘teško prolazi’, te da bi se trebala ‘konzumirati kao žestoka pića, u malim količinama’ jer otvara ozbiljne teme. Odmah u uvodu ona odgovara na postavljeno pitanje: ‘’Da... ima života i prije smrti, no samo za neke, i to, u pravilu povremeno. Što je više nego zadovoljavajući nalaz koji ne dopu-šta nikakvo malodušje budući da drži otvorenim horizont nade i spasa’’. Iako psihijatar i psihote-rapeut, ovdje istupa kao svojevrsni stručnjak za ljudsko iskustvo, jer utemeljenju počela razbo-rito vođenog života psihoterapija naprosto nije dorasla, nego samo egzistencijalistička filozofija. Utoliko je ovo nesvakidašnja knjiga samopomo-ći, s jasno izloženim odgovorima na pitanja što je život i kako ga živjeti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA – PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izložba „Začarana šuma“Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Du-brovnik organizira izložbu slika i skulptura „Začarana šuma“. Otvaranje je u utorak, 19.stu-denoga u podne, u Galeriji Matice iseljenika (Petilovrijenci 7, u Gradu). Sudjeluju: Emil Bo-banović Čolić, Vedran Grabovac, Jasmina Runje, Josip Škerlj i Nada Zec Ivanović.

U Mjesecu hrvatske knjige Dubrovačke knjiž-nice organizirale su predstavljanje prve zbirke poezije dr. sc. Ivana Koprića „Hologrami nade“ koje se održalo 11. studenoga, a uz autora zbir-ku su predstavili prof. dr. sc. Snježana Banović i dr. sc. Vlaho Bogišić, dok je stihove čitao Edi Jertec, glumac Kazališta Marina Držića. Poku-šavajući uhvatiti svoj hologram nade, pretaču-ći misli i emocije u riječi, Ivan Koprić rukom je na papiriće ispisivao pjesme odražavajući tako trenutak onedrevne potrebe da se nešto zapiše. - Hologrami su trodimenzionalni, život nije plo-šan, mene studenti vide kao zapreku koja treba potpisati nešto, a ne vide treću dimenziju koja stoji iznad profesora koji stavi kravatu – rekao je autor zbirke, a Banović je istaknula kako ‘nije čudno’ da netko tko se bavi znanošću, ozbiljnim stvarima i javnom upravom - piše poeziju.- Čovjek mora imati ventil od svih stvari koje doživljava u svojoj struci, mislim da je poezija najbolji način. Kod Koprića se na Fakultetu uči o participativnom upravljanju kao relevantnom obliku društvene slobode, bez koje se kao ni bez znanja i ljepote, to jest, znanosti i umjetno-sti, ne može graditi zdravo i napredno društvo.

Isto se može primijeniti na njegovu poeziju, ali uz dodatak filozofskog načela ‘ono bez čega po-ezija ne može to je život i smrt, ono bez čega život i smrt ne vrijede to je poezija’. U Koprića se to vidi već u samim naslovima poglavlja: Sjene, Perlice na tamnom nebu, Kako se ljubav sniva i Prostor slobode – rekla je prof. dr.sc. Banović.Autor zbirke, dr.sc. Ivan Koprić istaknuo je kako ‘ima ljudi koji su se iznenadili’ ovom zbirkom jer slovi kao ‘relativno strog profesor prava’.- To je jedna uloga koju igramo tamo, ovdje je jedna druga uloga, a što je naš život nego mnoš-tvo uloga koje smo krenuli igrati onako kao su nas odgajali roditelji, učitelji... Što su hologrami za nadu, to svi znamo, nada je važna kategorija, možda važnija nego sama riječ asocira, riječ je toliko svakodnevna da često zaboravljamo koli-ko je velika, jer što u životu preostaje osim nade. S ovom zbirkom došao sam do mjesta gdje sam htio, to je ostvarenje mojih snova koje nemaju veze s karijerom nego s poezijom. Ta prijelomna točka kad je zbirka objavljena dala mi je snagu i nadu da pišem dalje – zaključio je dr.sc. Ivan Koprić koji je završio i drugu zbirku poezije koja bi brzo mogla ugledati svjetlo dana.

U SKLOPU PROJEKTA „LUKA SANJARA“

Izložba i predavanjeU sklopu projekta „Luka sanjara“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije „Kreativna Europa“ bit će otvorena izložba naziva „Kulturni život ruske emigracije u Dubrovniku i nasljeđe balerine Olge Solovjove“ u subotu, 16. stude-nog u 13 sati u Villi Čingrija (Pera Čingrije 1), dok će predavanje Draga Župarića-Iljića „Izazo-vi prihvata i integracije stranaca u europskom i domaćem kontekstu“ biti održano isti dan, u 19.30 sati u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1). Ulazak na oba subotnja događanja je slobodan.

ROBERT TORRE PREDSTAVIO NESVAKIDAŠNJU KNJIGU SAMOPOMOĆI:

Ima li života prije smrti? – Iskustvo prvog lica

Dubrovački likovni umjetnici Josip Škerlj i Mišo Baričević sudjeluju na izložbi Trienale akvarel u Galeriji Mimara u Zagrebu.Josip Škerlj u Samoboru ima izložbu naziva „Mačke“. Obje izložbe su u tijeku.

Dubrovački umjetnici u Zagrebu i Samoboru

BESPLATAN KONCERT I RADIONICA U LJETNIKOVCU BUNIĆ KABOGA

London Handel Players u Kabogi

DUBROVAČKA BAŠTINA D.O.O.

DUBROVNIK JAZZ OUTBREAK 2019. FESTIVAL

U MJESECU KNJIGE

Ivan Koprić predstavio prvu zbirku poezije “Hologrami nade”


Završnicu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga) u Dubrovačkim knjižnicama obilježili su zanimljivi gosti, predstavljanja i predavanja.U Ogranku Mokošica, 11. studenoga, obilježilo se deset godina djelovanja ovog ogranka. Rođendansko slavlje počelo je lutkar-skom predstavom“Vilenjak tvrdoglavac”, nakon čega je uslijedila pjesničko – glazbena večer “U ritmu odrastanja”. Gosti večeri bili su odgojiteljica i pjesnikinja Diana Brkić, učenica srednje škole i pjesnikinja Isaura Brković, knjižničarka i glazbenica Lucija Pećar, te Adem Gušić, knjižničar, pjesnik i glazbenik. U petom tjednu Manifestacije u Narodnoj knjižnici Grad, 11. stu-denoga dr.sc. Ivan Koprić predstavio je zbirku poezije ''Hologrami nade'' uz dr.sc. Snježanu Banović i dr.sc. Vlaha Bogišića. Putositni-ce utorkom, 12. studenoga ugostile su Maju Klarić koja je održa-la putopisno predavanje i predstavila knjigu ''Put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku''. Obljetnički broj godišnjaka ''Literat'' Društva dubrovačkih pisaca,13. Studenoga predstavili su dr.sc. Ivana Lovrić Jović, prof. hrv. jezika Mariela Marković, predsjednik Društva Boris Njavro i prof. hrv. jezika Tajana Martić. U četvrtak, 14. studenoga, Hrvoje Mesić održao je predavanje o elektromagnet-skom zračenju, a manifestacija završava večeras, 15. studenoga, predavanjem prof. Slobodana Prosperova Novaka ''Dubrovnik iznova: Nakon pola stoljeća'' uz moderatora predavanja Sebasti-jana Vukosavića, s početkom u 18 sati.U Ogranku Lapad, u suradnji Dubrovačkih knjižnica i podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Dubrovniku, i nakon ma-nifestacije Mjeseca hrvatske knjige nastavljaju se radionice dubro-vačkog govora ‘’Đir po govoru Straduna’’ za pete i šeste razrede osnovnih škola s dubrovačkog područja, koje je osmislila vodite-ljica dubrovačke podružnice Instituta, dr. sc. Ivana Lovrić Jović u suradnji s magistrom edukacije Nikolinom Kuraicom.Podsjećamo sve korisnike Dubrovačkih knjižnica kako se tijekom trajanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige moglo besplatno vratiti knjige bez plaćanja zakasnine. Dubrovačke knjižnice, ovom prilikom, zahvaljuju svima koji iskoristili priliku i to napravili.

Završnica manifestacije Mjeseca hrvatske

knjige u Dubrovačkim knjižnicama

FOTO

: VED

RAN

LEV

I

Pobjednici Županijskog natjecanja u čitanju naglas koje se održalo 7. studenoga u Čitaonici Narodne knjižnice Grad su, Ivana Milković (OŠ Gruda) pod mentorstvom Ma-rijane Šerkić Despot i Mihael Mi-loslavić (OŠ Župa dubrovačka) pod mentorstvom Tanje Galjuf. Pobjed-nici će u pratnji svojih mentora na-stupiti na Nacionalnom natjecanju u čitanju naglas, koje se održava u Sisku, 21. i 22. studenoga 2019.U mlađoj kategoriji drugo mjesto pripalo je Antei Vojinić (OŠ Ivana Gundulića) pod mentorstvom Kati-je Đurković, a treće mjesto osvojila je Ivana Lakić (OŠ Marina Držića) s mentoricom Karmen Sandri Stani-šić.U starijoj kategoriji drugo mjesto osvojila je Lucija Gluhak (OŠ Moko-šica) s mentoricom Ivanom Obra-dović, a treće mjesto pripalo je Kar-men Bogdanović (OŠ Gruda) pod mentorstvom Pauline Kisić Pendo.Na natjecanju su nastupili učenici iz 12 županijskih osnovnih škola, od Cavtata do Kune, a natjecali su se u dvije uzrasne kategorije, od 3. do 5. razreda te od 6. do 8. razreda. Zadatak natjecatelja bio je predsta-viti knjigu (prozno djelo domaće ili strane književnosti) po vlastitom izboru uz preporuku mentora, koje je trebalo biti primjereno uzrastu natjecatelja.U sastavu tročlane prosudbene ko-misije koja je ocjenjivala izlaganje učenika bili su:glumica Jasna Jukić, glumac Hrvoje Sebastijan i prof. hrv. jezika Tajana Martić.Popis svih natjecatelja koji su na-stupali:OŠ Cavtat (Nina Markoni i Antonio Grmoljez)OŠ Marina Držića (Ivana Lakić)

OŠ Marina Getaldića (Lukša Marko Stjepović i Petra Tomičić)OŠ Gruda (Ivana Milković i Karmen Bogdanović)OŠ Ivana Gundulića (Antea Vojinić i Sunčica Bubalo)OŠ Kuna (Luna Market)OŠ Lapad (Ilar Galinović i Lana Mi-ladin)PŠ Montovjerna(Karmen Nonvei-ller)OŠ Mokošica (Lucija Gluhak)OŠ Antuna Masle Orašac (Lara Mar-garetić i Karmen Milošević)OŠ Slano (Mara Pitarević i Ivana Ra-dinković)OŠ Župa dubrovačka (Nea Matiče-vić i Mihael Miloslavić).Već sedmu godinu za redom Odjel za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad pridružuje se Nacionalnom natjecanju u čitanju naglas koje se provodi u okviru programa Mjese-ca hrvatske knjige. Organizatori-ce Županijskog natjecanja bile su knjižničarke Odjela za djecu i mla-de Narodne knjižnice Grad, Deša Fi-cović Kosović i Nikolina Miloslavić.Inicijatori i organizatori Sedmog nacionalnog natjecanja u čitanju naglas i ove godine su Narodna knjižnica Grad, čitaonica Vlado Gotovac iz Siska i Komisija za knjiž-nične usluge za djecu i mladež Hr-vatskog knjižničarskog društva. Cilj je poticanje čitanja i čitanja naglas, popularizacija knjige, poticanje usmenog izražavanja i pozitivnog natjecateljskog duha.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ČITANJU NAGLAS

IVANA MILKOVIĆ I MIHAEL MILOSLAVIĆ POBJEDNICI

Cilj je poticanje čitanja i čitanja naglas, popularizacija knjige, poticanje usmenog izražavanja i pozitivnog natjecateljskog duha

FOTO

: VED

RAN

LEV

I

Natječaj FUL KULTURNO za naj-bolji projekt u kulturi projekt je stručnog magazina Brend kultura koji promovira kulturu brendiranja na hrvatskom tržištu, a podržava ga autoritet za brending, Super-brands Hrvatska. U najužem krugu za dobitnika ovo-godišnje nagrade FUL KULTURNO nalazi se i Društvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa Slagalica iz Dubrovnika.Članice neovisnog stručnog vije-ća (Sanja Rocco, Sandra Pocrnić Mlakar, Romana Lekić, Alis Pečarić Marić, Dorotea Milas, Vlatka Kame-nić Jagodić, Lea Brezar) donijele su odluku o finalistima i pobjedniku nagrade FUL KULTURNO koja će

biti uručena 16. studenog 2019. u 18 sati na Interliberu na pozornici u paviljonu 6. Na ovogodišnji natječaj prijavljen je 21 projekt; finalisti nagrade FUL KULTURNO su:Centar za zdravo odrastanje Idem i ja s projektom Prespavanac, Druš-tvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa Slagalica s promo-cijom romana za mlade Put u lju-bičasto autorice Renate Zlatković, KUBS Baštinica s projektom Glago-ljačići, Kulturna udruga Fotopoeti-ka s projektom Šumski pjesnici te Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade s kazališnom pred-stavom prema knjizi Dvije crte pla-vo autorice Rosie Kugli.

Kazalište Marina Držića u Europ-skoj Noći kazališta 2019. odigrat će predstavu “Ne plaćamo, ne plaćamo!” u režiji Ivice Kunčevića prema tekstu Darija Foa - 15. & 16. studenog s početkom u 20 sati.Dario Fo je talijanski kazališni glumac, redatelj i pisac, rođen 24.03.1926., a umro 13.10.2016. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1997., jer se nadmeće sa srednjovjekovnim žonglerima, mimicima i dvorskim ludama, ši-bajući autoritete i ističući dosto-janstvo potlačenih. Kroz mješa-

vinu smijeha i ozbiljnosti govori o izrabljenima, o nepravdama u društvu, pomažući nam da ih smjestimo u širi povijesni kon-tekst. Predstava u režiji Ivice Kun-čevića aktualna je i tragikomična u isto vrijeme.U komediji na Velikoj sceni KMD-a zaigrat će: Branimir Vidić, Izmira Brautović, Edi Jertec, Nika Lasić i Lujo Kunčević. Rezervacije ulazni-ca putem tel. (020) 321 088 ili na e-mail: [email protected] //Online kupovina putem portala: www.ulaznice.hr

Kad se Dubrovnik i film spomenu u istoj rečenici, najčešće se radi o me-gapopularnoj seriji Igre Prijestolja, ili holivudskim filmovima kao što su Ratovi zvijezda ili Robin Hood. Me-đutim, Dubrovnik ima puno stariju i bogatiju filmsku povijest nego što mnogi misle, a festival Tišina Molim! to želi približiti Dubrovčanima i nji-hovim gostima. Ovogodišnje izdanje festivala trajat će od srijede, 20. studenoga do su-bote, 23. studenoga, a program će se odvijati u Luži i Lazaretima. Festival otvara dokumentarac “Fure-sti” iz 1967., iz kultnog serijala Televi-zije Zagreb, “Objektiv 350”, u kojem tadašnji stanovnici stare gradske jezgre komentiraju sve masovniji tu-rizam u Dubrovniku, te gužvu i buku

koju stvara veliki broj turista. U sljedećim danima bit će prikazan iznimno popularni japanski animi-rani film “Porco Rosso” iz 1992., in-spiriran Dubrovnikom i Jadranskom obalom, akcijski film “Osveta u krvi” iz 1989., te komedija “Papa mora na dijetu” iz 1991., oba snimana u Du-brovniku.Uz projekcije filmova, organizirane su i kreativne radionice za djecu, filmski pub kviz, te predavanje i ra-dionica o 3D printanju. Ulazak na sva događanja je bespla-tan. Više informacija o manifestaciji i rasporedu ovogodišnjeg izdanja “Tišine Molim!” možete pronaći na službenoj stranici festivala tisina-molim.com i na Facebook stranici Tišina Molim.

U EUROPSKOJ NOĆI KAZALIŠTA 2019.

NE PLAĆAMO, NE PLAĆAMO!

SLAGALICA IZ DUBROVNIKA U NAJUŽEM KRUGU

NATJEČAJ FUL KULTURNO ZA NAJBOLJI PROJEKT U KULTURI

OD 20. DO 23.11. U LAZARETIMA

4. “Tišina Molim!”, festival filmova snimanih u Dubrovniku -Autorica svoju pasiju, svoju stva-

ralačku strast koja se poput fatuma nadvila nad njezin život, usmjerava ka vizualnom izričaju. Čini to razgo-lićujući vlastite osjećaje i promišlja-nja, čineći tako vidljivom vlastitu nutrinu, otkrivajući istine o dvoj-nosti naravi stvaranja, o stvarnosti koja je iza vidljivog – stoji, uz ostalo, iz predgovora Sande Stanaćev Baj-zek.Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je zavr-šila osnovnu i srednju Umjetničku školu ‘Luka Sorkočević’. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle

Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samo-stalnih i skupnih izložbi u inozem-stvu i u Hrvatskoj. Sudjelovala je na brojnim likovnim kolonijama. Čla-nica je HDLU-a i HULULK-a. Vodite-ljica je kreativnih radionica u Udruzi Svitanje (Udruga za zaštitu i promi-canje mentalnog zdravlja). Bavi se face paintingom i vodi sate crtanja i slikanja. Živi i stvara u Zagrebu.

U Putositnicama utorkom, 12. stu-denoga, Dubrovačke knjižnice ugo-stile su Maju Klarić koja je održala putopisno predavanje i predstavila svoju knjigu „Put 88 hramova na ja-panskom otoku Shikoku“.Klarić je bila i prva gošća koja je za-počela ciklus Putositnica u Dubro-vačkim knjižnicama, a zaslužna je i za popularizaciju žanra ‘putopisne poezije’ kod Hrvata, kojeg je dobi-la spajajući svoje tri velike strasti: putovanja, poeziju i pisanje. Njena peta knjiga ‘’Približavanje zore: Put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku’’, koja sadrži prozne i po-etske zapise oslanjajući se na ja-pansku književnu vrstu haibun u kojoj se miješaju proza i haiku, opi-suje hodočašće na otoku Shikoku na koje je išla sa svojim partnerom. Klarić kaže kako je njihovo iskustvo u mnogočemu određeno time što su išli na hodočašće, jer za dati neki ‘široki pregled i mišljenje o Japanci-ma’, sigurno bi trebalo ‘otići još koji put’ pa i zbog njihove kulture koja je dosta ‘kompleksna’. Drevno budi-stičko hodočašće na otoku Shikoku, najmanjem od četiri glavna japan-ska otoka, zaštićeno je UNESCO-om, a kroz njega godišnje prođe i do 100 tisuća ljudi. Hodočašće se sastoji od 88 službenih hramova i brojnih drugih svetišta, a podrazumijeva spajanje svih 88, zatvaranjem pu-nog kruga oko otoka, sve do kraja hrama 88. Majin je put trajao skoro dva mjeseca tijekom kojih je s ruk-sakom na leđima propješačila 1100 kilometara i posvjedočila prelasku oštre zime u toplo proljeće, stigavši na cilj točno u vrijeme sakure, čuve-nog cvjetanja trešanja. Spomenula je i važnost štapa kojeg su cijelo vrijeme putovanja nosili sa sobom i koji zapravo predstavlja redovnika

Koba Daishija kojeg se prati, čovjeka koji je boravio u svim tim hramovi-ma, smatranog važnom duhovnom figurom drevnog Japana. Štap je njegovo utemeljenje, od toga i po-tječe moto hodočašća ‘’dvoje ljudi, isti put’.- Budisti vjeruju da čovjek ima 88 zabluda u kojima živi. Posjećujući jedan hram za drugim, rješavaju se tih iluzija, skidaju veo, kako bi vidje-li svijet kakav jest. Drugi govore da je to zato što je 88 zbroj takozvanih brojeva nesreća. Znači, oni vjeruju da u našem životu postoji nekoli-ko godina kad smo posebno skloni nesreći. Za muškarce je najnesret-nija 42., za žene 33., a za djecu 13. godina. Zbroj tih godina je 88, a ako čovjek prođe put hodočašća prije nego navrši te godine, umanjit će vjerojatnost da mu se neka nesreća dogodi – objašnjava Klarić simboli-ku broja 88.Osim vlastitog putovanja kroz svih 88 hramova, te putovanja pjesnika Matsua Basha i redovnika Kukaija, knjiga donosi i osnovne karakteristi-ke tog puta, osnovne pripremne i lo-gističke informacije, povijesno-kul-turološki kontekst putovanja, opise i legende vezane uz hramove te uvod u budizam i zen-budizam, a može se čitati i kao spiritualna po-traga za promjenom i suočavanje s prolaznošću života, kao duhovno putovanje na više razina.

-Budisti vjeruju da čovjek ima 88 zabluda u kojima živi. Posjećujući jedan hram za drugim, rješavaju se tih iluzija, skidaju veo, kako bi vidjeli svijet kakav jest – kazala je, uz ostalo, Maja Klarić

PUTOSITNICE UTORKOM

Putopisno predavanje Maje Klarić

Izložba Mercedes Bratoš „Pasija“ otvorit će se u utorak, 19.11.2019., u Palači Sponza s početkom u 19 sati

U UTORAK, 19.11.

Izložba „Pasija“ Mercedes Bratoš


U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

Predstavljen godišnjak „Literat“ Društva dubrovačkih pisaca

Predstavljanje desetog obljetnič-kog broja godišnje revije za knji-ževnost i publicistiku ‘’Literat’’ u izdanju Društva dubrovačkih pisa-ca, upriličeno je u srijedu, 13. stu-denoga 2019., u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Tim povodom u prizemlju Narod-ne knjižnice postavljena je i izlož-ba grafičke dizajnerice Nore Mojaš koja je zaslužna i za ovu jubilarnu naslovnicu, a Literat su predstavili: dr.sc. Ivana Lovrić Jović, prof. hrv. jezika Mariela Marković, predsjed-nik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro i prof. hrv. jezika Taja-na Martić.Deseti broj Literata, u desetoj go-dini postojanja udruge Društva dubrovačkih pisaca, donosi po obi-čaju svekoliki književni dubrovač-ki đir, puno znanih pisaca, starih i novih autora, tu je i strip Ninoslava Kunca, crteži i tekst Davora Moja-ša…Inače, ‘Literat’ je prvi izdavački projekt, izazov i avantura Dubro-vačkog društva pisaca. U nakani da jednom godišnje predstavi svoj spisateljski potencijal, širinu inte-resa, osobne i druge zaigranosti i zainteresiranosti svoga članstva, Dubrovačko društvo pisaca pokre-nulo je 2010. časopis koji će idućih godišta redovito, širem a posebno dubrovačkom čitateljstvu, nuditi zanimljivo i poticajno štivo svjedo-čeći o stalnoj, ponekad utihnuloj i suspregnutoj ali uvijek prisutnoj i Gradu imanentnoj, literarnoj ponu-di koja zaslužuje ovakvo i ovakva izdanja, piše u svom tekstu urednik ‘Literata’ Davor Mojaš.

Nedavno je iz tiska izašla knjiga bečkog psihijatra i psihoterapeuta dr. Iva Jelčića pod naslovom Moja mapa : kako ispraviti unutarnju kar-tu. Rođen u Metkoviću 1955., pred rat zaposlen u Bolnici u Dubrov-niku, prije 26 godina je, sa svojom suprugom, dr. Snježanom, također liječnicom, odselio u Beč. U kolijev-ku psihijatrije, psihoanalize i psi-hoterapije. I psihologije, za koju je Sigmund Freud kazao kako je ona „arheologija ljudske svijesti“. Za to vrijeme, dr. Ivo Jelčić je sa svojom ordinacijom postao jedan od neza-obilaznih luka spasa za mnoge čiji krhki psihološki aparat treba spas, traži pomoć. Ova knjiga, kako je na-vela dr. Nada Jabandžić, psihotera-peutkinja i socijalna pedagoginja, profesorica s Fakulteta Sigmunda Freuda u Beču, u svome Predgo-voru: „mnoštvom informacija i vrlo praktičnih savjeta upućuje čitaoce i one koji žele da sami sebi pomo-gnu kako da svojom upornošću i motivacijom konačno ispravno usklade svoju unutarnju mapu sa stvarnošću svijeta oko sebe i na taj način poboljšaju svoj život (kurziv - Z. B.). Svakako, važno je istaknuti, kako je glavna tema knjige „referen-tni okvir ili spomenuta unutarnja, životna mapa“. Autor ovoga djela, definira te krucijalne psihologijske sintagme, bez čijeg usklađivanja – nema normalnog, smislenog i pros-peribilnog psihičkog života. Niti psihičkog rasta i razvoja. Nadalje, knjiga odgovara na najmanje dva pitanja. Prvo: „Koji su evolucijski razlozi postojanja ‘mape’?“. Drugo: „Kada i pod kojim se uvjetima for-mira ‘mapa’.“ Međutim, iznad svega, knjiga otvara, ali i zatvara ona fun-damentalna psihologijska pitanja, koja zanimaju svakoga čovjeka. To su pitanja tipa: „Zašto sam danas ‘ustao na lijevu nogu’?“ i „Zašto ne-mam volje ni voljeti, niti raditi? No, tu je i pitanje: „Zašto mrzim?“ Knjiga se sastoji od četiri glavna di-jela. To su: „Uvod“ (13-117); „Prvi dio – ja“ (117-160); „Drugi dio – drugi“ (161-187.); „Treći dio – svijet“ (199-265) te „Zaključak“ (267). Pored toga, prateći dijelovi su već spo-menuti: „Predgovor“ (9-11); „Litera-tura“ (268-269) i „O autoru“ (271). Na samom početku „Uvoda“, autor piše. „Knjiga koja je pred vama ba-zira se na pojmu referentnog okvira te karte ili mape života, kako je još volimo nazvati. Pod tim se pojmom u psihoterapijskom pravcu tran-sakcijske analize podrazumijeva postojanje naše unutarnje mape

svijeta. Svatko od nas ima tu svo-ju mapu koja nam teritoriju života objašnjava u tri polja: polje ja, polje drugi te polje svijet, situacije i doga-đaji u njemu. Na ovim stranicama ja prezentiram svoju mapu, u želji da vam pomognem bolje razumjeti sebe, druge i svijet.“ Poslije klasič-nog uvoda, slijedi tema: „Zašto se velik broj ljudi ne osjeća dobro u svojoj koži?“ U okviru ove elemen-tarne teme, autor navodi: „Život ve-ćine ljudi postao je težak, komplici-ran i naporan. Po mome uvjerenju, najvažniji razlozi za to su: a) Biološki (…), b) Socijalni (…), c) Psihološki (…).“ Ukupno, ovaj dio sastoji se od dvadeset i osam naslovnih tema. Koje u funkciji elaboriranja nave-dena tri egzistencijalna faktora. Na početka dijela pod naslovom „Prvi dio - ja“ , s podnaslovom „Nova od-luka o sebi - preformuliranje skrip-ta u ispravnu mapu“, dr. Ivo Jelčić navodi: „Do sada smo saznali da je većina današnjih temeljnih vrijed-nosnih uvjerenja podsvjesno uti-snuta u našem djetinjstvu. Većina tih temeljnih vjerovanja smještenih u podsvijesti kasnije se uglavnom ne preispituje, nego oni kao takvi formiraju naše misli, osjećanja i ponašanja. Precizno govoreći, što je većina utisnutih vjerovanja bliža realnosti, to osoba u fazi odrastanja ima veću sposobnost da se oslobo-di i distancira (kroz proces deiden-tifikacije) od onih vjerovanja koja nisu prošla test realnosti. I obratno, što je više neracionalnih vjerova-nja, to mlada osoba u odrastanju ima manju mogućnost da se od njih distancira i usvoji ispravne.“ Na početku dijela pod naslovom „Dru-gi dio – drugi“, autor piše: „Početni referentni okvir maloga djeteta ve-oma je neizdiferenciran, a proces njegove diferencijacije odvija se tijekom cijelog života. Ako s nekom osobom stupimo u komunikaciju, tada zapravo naš referentni okvir komunicira s njenim referentnim okvirom, tj. s mapom te osobe. (…) Budući da iz prakse znam kako teš-ki znaju biti problemi koje mnogi ljudi imaju s vlastitom djecom, po-čet ću ovo poglavlje upravo s tom temom.“ To je: „Odgoj djece“. Na početku finalnog dijela pod naslo-vom: „Treći dio – svijet“, autor poči-nje s lajtmotivom, koji je, zapravo, misao glasovitog Bečanina, Viktora Frankla, neurologa, psihijatra, ute-meljitelja logoterapije i egzistenci-jalne analize. On kaže: „U zemljama obilja ljudi imaju svega što im treba za život napretek, ali mnogi ne zna-

ju zašto i čemu uopće živjeti…“ Na ovu duboku rečenicu odmah se na-slanja dr. Ivo Jelčić, koji piše: „Ovo je velika istina kada se radi o razvije-nim zemljama. S jedne strane vlada obilje u materijaliziranim segmen-tima života, a s duge strane vlada velika emocionalna oseka. Današ-nje neuroze nisu više zbog seksu-alne frustracije kao u doba Frojda, niti zbog osjećaja niže vrijednosti kao u doba Adlera. Danas domini-raju neuroze zbog egzistencijalne frustracije, osjećaja besmisla i pra-znine.“ U „Zaključku“, autor na sa-mom početku piše: „Dragi čitaoci, možda vam je koncept ove knjige neobičan, jer je multidiscipliniran. Ona po mome mišljenju spada u knjige o osvješćenju temeljnih spo-znaja i informacija u cilju samopo-moći. U svome radu s pacijentima uglavnom im pomažem osvijestiti i promijeniti pogrešna vjerovanja u njihovim mapama. (…) Podataka je jako puno. Ja sam morao prou-čiti jako puno kvalitetnih knjiga iz oblasti: psihologije, psihoterapije, medicine, sociologije, politologije, ekologije, pa čak i ekonomije da bih vam prezentirao Moju mapu.“ U pretposljednjem dijelu, pod na-slovom „Literatura“, autor navodi naslove 26 temeljnih bibliografskih jedinica, koje je koristio. Na samom kraju je „O autoru“, gdje se, među ostalim, navodi: „Dr. Ivo Jelčić (…) Otac je dvaju odraslih sinova. (…) Psihijatar je i psihoterapeut kojeg pored medicine u cjelini i ljudske psihe posebno, također zanimaju povijest te stvarni razlozi trenutnih zbivanja i trendova koji se dešavaju u svijetu. Posebno je fasciniran sve-mirom i njegovim tajnama te spek-takularnim otkrićima na tom polju.“ I još samo dvije finalne napomene. Ovu svoju knjigu, dr. Ivo Jelčić je posvetio: „Neni, Zoranu i Luki“. Ovo djelo, čitao sam s podvlačenjem. Sugeriram i Vama. Moj marker je bio žuti.

Zdravko Bazdan

PRIKAZ KNJIGE: MOJA MAPA : KAKO ISPRAVITI UNUTARNJU KARTU, DRUGO IZDANJE, MALIK BOOKS, SARAJEVO, 2019.

Svatko od nas ima svoju mapu


„Svu svies i pamet odnijela ti je ta diklica. Neka je vražja bies u tebe udrila. Pjan, punog trbuha si svaki dan pa ne znaš što činiš,“ govorila je tuž-na majka sinu.„Ti ne haješ! Nemaš stida, moju staros ne čtu-ješ, moje svjeti ne čuješ. Zašto majku mučiš pod staros?“ „Pamet si, sinko izgubio.“„Nje lipos i gizde slidit ću do kraja života,“ od-govori joj sin.Liepa godišnica srce mu je zanila. Bio je on sin čtovanog vlastelina Marina Budmani koji je imo poses u Sustjepanu a bio ekčelenti doktur na dvoru kneza. Sin mu je učinio veliciju indžuriju. Pun kortezije prilazio je mladoj godišnici. Doče-kivala ga je s kutlom mavasije i bokunom kra-vajca, kuljenom i zrelim mednicama, a nekad i sa šporkim makarulima i pandišpanjom uz kika-ru dobre kave. S obrazom od mrčarije znala mu je mrnjorit koliko ga čuti. Naređen ostajo je u nje do kasnih ura. Hodio je u nevidu nesvijestan što čini. Ubrzo je spendžo puno munite i zlata. Osta mu samo nešto perpera. Tako razmetan prješno zatraži od oca pomoć. Od ćaćka nije dobio ni soldin.„Stavio si se jadni sine, na perikula i u fanatziju i pošo stramputicom.“ „Od sutra rabotat ćeš ko stražanin u Dvoru i ostavit se te striljice.“ „Pođi u Svete Gospođe i pokaj se.“ „Živi u tihoćini naših dvora.“

indžurija – uvreda

PRIČE

Zamabijani sin

PROGRAM 14.11. – 20.11.

MAX TV kanal 822

YouTube LibertasTV Stream

B.NET kanal 724

A1 kanal 724

A1 IPTV kanal 142

ISKON kanal 715

LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

Piše: Marija Đanović

KINO SLOBODA 14.studenog 17.00 PRAZNICI U DIVLJINI - Avantura; 113min;Režija: Nicolas VanierUl: Jean-Paul Rouve, Mélanie Doutey, Lilou Fogli19.00 LAST CHRISTMAS - Romantična komedija; 102min; Režija: Paul FeigUl: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding, Michelle Yeoh 21.00 BITKA ZA MIDWAY - Akcijski spektakl; 138min ;Režija: Roland Emmerich Ul: Patrick Wilson, Luke Evans, Dennis Quaid15.studenog 16.30 PRAZNICI U DIVLJINI - Avantura; 113min;Režija: Nicolas VanierUl: Jean-Paul Rouve, Mélanie Doutey, Lilou Fogli18.30 LAST CHRISTMAS - Romantična komedija; 102min;Režija: Paul FeigUl: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding, Michelle Yeoh 20.30 IZAZIVAČ : LE MANS '66 - Akcija, biografija, dra-ma; 152min;Režija: James MangoldUl: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal16.studenog 15.00 OBITELJ ADDAMS - Animirani; 87min;Režija: Greg Tiernan, Conrad VernonUl: Ozren Grabarić, Jasna Bilušić, Mila Elegović, Klara Uglešić, Eva Biljan, Dražen Bratulić16.30 PRAZNICI U DIVLJINI - Avantura; 113min;Režija: Nicolas VanierUl: Jean-Paul Rouve, Mélanie Doutey, Lilou Fogli18.30 LAST CHRISTMAS - Romantična komedija; 102min;Režija: Paul FeigUl: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding, Michelle Yeoh 20.30 IZAZIVAČ : LE MANS '66 Akcija, biografija, drama; 152min;Režija : James MangoldUl: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal17.studenog 15.00 EVEREST : MLADI JETI Animirani ; 98 min;Režija : Jill Culton, Todd Wilderman16.45 PUTOVANJE JEDNOG PSA - Obiteljski, avantura; 109 min;Režija : Gail MancusoUl : Josh Gad, Dennis Quaid, Kathryn Prescott18.45 IZAZIVAČ : LE MANS '66 Akcija, biografija, drama; 152min;Režija : James MangoldUl: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal21.30 BITKA ZA MIDWAY- Akcijski spektakl; 138min ;Režija : Roland Emmerich Ul : Patrick Wilson, Luke Evans, Dennis Quaid18.studenog 17.00 PRAZNICI U DIVLJINI - Avantura; 113min;Režija: Nicolas VanierUl: Jean-Paul Rouve, Mélanie Doutey, Lilou Fogli19.00 LAST CHRISTMAS Romantična komedija; 102min;Režija: Paul FeigUl: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding, Michelle Yeoh 21.00 IZAZIVAČ : LE MANS '66 - Akcija, biografija, dra-

ma; 152min;Režija: James MangoldUl: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal19.studenog 18.00 LAST CHRISTMAS - Romantična komedija; 102min; Režija: Paul FeigUl: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding, Michelle Yeoh 20.00 IZAZIVAČ : LE MANS '66 - Akcija, biografija, dra-ma; 152min;Režija: James MangoldUl: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal20.studenog 19.00 TIŠINA MOLIM 2019 : SVEČANO OTVARANJEFILM: FURESTI (1967.)Projekcija dokumentarnog filma Furesti iz 1967, iz ci-klusa Objektiv 350 nekadašnje Televizije Zagreb. Tema je "Što Dubrovčani misle o strancima?".

DVORANA VISIA 14.studenog 20.00 ZFF PUTUJE : MLIJEKO Komedija, drama; 92min;Režija: Grímur HákonarsonUl: Arndís Hrönn Egilsdóttir, Sveinn Ólafur Gunnar-sson, Sigurður Sigurjónsson15.studenog 20.00 ZFF PUTUJE : NAŠE MAJKE - Drama; 77min;Režija: César DíazUl: Armando Espitia, Emma Dib, Aurelia Caal, Julio Serrano Echeverría, Victor Moreira16.studenog 16.00 ZFF PUTUJE – BIBIJADA : EIA I SOVE Obiteljski; 90min;Režija: Anu Aun Ul: Paula Rits, Siim Oskar Ots, Jaan Rekkor, Märt Pius, Priit Pius, Priit Võigemast 18.00 ZFF PUTUJE : NAŠE MAJKE Drama; 77min; Režija: César DíazUl: Armando Espitia, Emma Dib, Aurelia Caal, Julio Serrano Echeverría, Victor Moreira20.00 ZFF PUTUJE : ALICE I GRADONAČELNIK - Kome-dija, drama; 105min;Režija: Nicolas PariserUl: Fabrice Luchini, Anaïs Demoustier, Nora Hamzawi, Léonie Simaga, Antoine Reinartz 17.studenog 16.00 ZFF PUTUJE – BIBIJADA : EIA I SOVE Obiteljski; 90min;Režija: Anu Aun Ul: Paula Rits, Siim Oskar Ots, Jaan Rekkor, Märt Pius, Priit Pius, Priit Võigemast 18.00 ZFF PUTUJE : ALICE I GRADONAČELNIK Komedi-ja, drama; 105min; Režija: Nicolas PariserUl: Fabrice Luchini, Anaïs Demoustier, Nora Hamzawi, Léonie Simaga, Antoine Reinartz 20.00 ZFF PUTUJE : MLIJEKO Komedija, drama; 92min;Režija: Grímur HákonarsonUl: Arndís Hrönn Egilsdóttir, Sveinn Ólafur Gunnar-sson, Sigurður Sigurjónsson18.studenog – 20 studenog 20.00 PAVAROTTI - Dokumentarni; 114min; Režija : Ron HowardUl : Spike Lee, Bono, Princess Diana, Luciano Pavarotti

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj 125/11,64/15,112/18), objavljuje

JAVNI NATJEČAJza davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke

Dubrovnik d.o.o.

I. PREDMET NATJEČAJA

Oznaka prostora Broj prostora

Namjena korištenja poslovnog prostora

Početna mjesečna cijena zakupnine bez

PDV-a

Poslovni prostor u cargo bloku Zračne

luke Dubrovnik, ured br.88, površine

15,00 m2

1obavljanje

poslova otpremništva

2.040,00 kn (slovima:dvije tisuće-

četrdesetkuna)

U početnu cijenu zakupa nisu uključeni režijski troškovi i isti se plaćaju prema službenom cjeniku Zračne luke Dubrovnik, a što će biti regulirano Ugovorom o zakupu. U početnu cijenu zakupa nije uključen parking prostor, te je isti predmet zasebnog ugovora.Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme od 6 mjeseci, s predviđenim početkom od 01.prosinca 2019.g.

II. SADRŽAJ PONUDE

Pisana ponuda mora sadržavati:1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke, adresa i sjedište, OIB, osoba

ovlaštena za zastupanje, broj žiroračuna s nazivom banke kod koje je otvoren);

2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđene mjesečne zakupnine za poslovni prostor u kunama bez PDV-a;

3. original ili ovjerena preslika izvatka iz sudskog, ili obrtnog registra iz kojeg mora biti vidljivo da je tvrtka registrirana za djelatnost koja se oglašava, ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja;

4. original ili ovjerena preslika potvrde Porezne uprave o stanju duga, ne starija od 30 dana od dana objave natječaja iz koje je vidljivo da je ponuditelj ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za zdrastveno i mirovinsko osiguranje, osim ako je ponuditelju prema posebnom zakonu plaćanje tih obveza nije dopušteno ili je odobrena odgoda plaćanja

5. važeće odobrenje za obaljanje poslova ovlaštenog carinskog otpremnika i važeće odobrenje za obavljane poslova ovlaštenog carinskog zastupnika sukadno odredbama Zakona o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN 92/01). Obzirom da korisnici važećih dobrenja mogu poslovati pod uvjetima tih odobrenja do ishođenja novog odobrenja sukladno odredbama (novog) zakona, a najkasnije do 31.12.2019.g. Ponuditelj je dužan uz važeća odobrenja do 31.12.2019.g. dostavit i nova odobrenja za period od 31.12.2019.g. odnosno Izjavu da je podnio zahtjev za izdavanje novih odobrenja sukadno odredbama (novog) Zakona.

6. dokaz o uplati jamčevine sukladno toč.8.Općih uvjeta natječaja,7. original ili ovjereni preslik potvrde Ministarstva obrane, odnosno

Ministarstva unutarnjih poslova kojim se dokazuje status osobe koja ima prava prvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, sukladno čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 112/18), ne stariji od 6 mjeseci (samo za ponuditelje koji se pozivaju na to pravo),

8. original ili ovjeren preslik potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o tome da osoba koja se poziva na pravo prvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, nije korisnik mirovine ostvarene na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (121/17), ne stariji od 6 mjeseci (samo za ponuditelje koje se pozivaju na to pravo),

9. izjava o prihvaćanju uvjeta iz natječaja.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA

1. Prostor se daje u zakup u stanju u kakvom jest.2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora,

najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

3. Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako sudjeluju u natječaju, ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

4. Rok za dostavu ponuda je najkasnije do 25.11.2019.u 12:00 sati, do kada ponuda mora biti fizički dostavljena na protokol Zakupodavca, neovisno o načinu dostave iste. Ponude se podnose u pisanom obliku neposredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom

“za zakup poslovnog prostora -ne otvarati”na slijedeću adresu:

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.Dobrota 24,20 213 Čilipi

5. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon isteka roka za podnošenje ponuda, kao i ponude ponuditelja koje na dan isteka roka za dostavu ponuda imaju bilo kakav dospjeli dug prema Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. neće se razmatrati.

6. Ako za isti poslovni prostor naveden u natječaju pristignu dvije ili više ponuda, koje ispunjavaju uvjete iz natječaja, s ponuđenim istim iznosom mjesečne zakupnine, kriterij za odabir najpovoljnije ponude bit će datum i vrijeme zaprimanja ponuda. Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja je prva zaprimljena.

7. Otvaranje ponuda neće biti javno.8. Ponuditelji su dužni položiti jamčevinu u iznosu od 4.000,00 kuna, koja će se

uplatit na sljedeći žiro račun Zakupodavca: IBAN: HR8724020061100554933. OIB: OIB ponuditelja Opis plaćanja:jamčevina za natječaj za zakup poslovnog prostora.

9. Ponuditeljima koji ne budu odabrani u natječaju jamčevina će biti vraćena isplatom na njihov račun u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o odabiru. Odabranim ponuditeljima Jamčevina će se uračunati u beskamatni polog za plaćanje zakupnine i drugih troškova sukladno ugovoru o zakupu. Ponuditelj je obvezan prije sklapanja ugovora uplatiti razliku iznosa do visine tri ponuđene zakupnine sa PDV-om na ime beskamatnog pologa koji ostaje zakupodavcu do isteka ugovora. Ukoliko odabrani ponuditelji izrijekom odustanu od ponude, odnosno od sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora, odnosno ukoliko se iz njihova ponašanja može zaključiti da nema namjeru sklapanja ugovora (ne odaziva se na pozive na kontakt koji je naveo u ponudi, ne zaprima pošiljke poslane na adresu iz ponude, ne odgovara na e – mailove na e – mail adresu iz ponude) i ako ugovor zbog njegove pasivnosti ne bude sklopljen u roku od 15 dana od donošenja odlukeo odabiru, smatrat će se da je odustao od ponude, odnosno od sklapanja ugovora te mu se jamčevina ne vraća. U gore navedenim slučajevima sklapanje ugovora ponudit će se prvom sljedećem ponuditelju koji je ponudio najvišu ponudu, pod uvjetima iz njegove ponude, uz rok od 5 dana za očitovanje.

10. Skladno toč.5. Sadržaj ponude, ukoiko Ponuditelj dostavi Izjavu da je podnio zahtjev za izdavanje novih ododbrenja, ista je dužan dostaviti najkasnije prije početka pružanja usluga, odnosno stupanja na snagu Ugovora o zakupu poslovnog prostora.

11. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit će upućena svim ponuditeljima preporučenim putem poštom u roku 8 dana od dana otvaranja ponuda.

12. Zračna luka Dubrovnik zadržava pravo ne izabrati ni jednog ponuditelja, poništiti natječaj u cijelosti ne navodeći razloge, bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima i obveze snošenja troškova sudjelovanja ponuditelja na natječaju.

13. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobiti na tel. 020/ 773 386 od 9-11 sati svakim radnim danom.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.


Francuski predsjednik nam je priopćio tužnu vijest. N.A.T.O je na samrti, a Europa na rubu - ponora. Upozorio nas je, da je američka noga u europskim vratima. Oni nas neće branit, ako budemo u opasnosti. Zato Europi treba snažna EU vojska.Pobornici teorije zavjere, vide sad izgovor, zašto i naša vlada i Europska, ulažu značajna sredstva u vojsku i policiju. Kad tad morat će se branit. Ali ne jedni od drugih, nego od svoga naroda. Uz takve adute, kažu oni, Big Brother već ima kamere i u zahodima. Slobode govora i kretanja, vidimo i sami, sužavaju se k’o špjerli-ca; ovce polako ulaze u obor, a da tega nisu ni svjesne! Keš ubrzo odlazi u povijest, dolazi elek-tronska valuta. Onda se sprema famozni 5G, koji će preko čipova u ljudima, k’o s pametnim parkingom, nadzirat svakoga od nas, toliko te-meljito, da ti znaju, ne samo kad si i đe parkir’o, nego ti vide i boju plombe u četvrtici, gore. A onda, korak po korak; do 2030, plan je počet spajat ljudski um na Cloud-internet server, po javnom priznanju Elona Muska, Teorije zavjere se, vidi ti vraga, ostvaruju!A mi mislili da nas mediji uspavljuju nogome-tom, Životom na vagi, Ženim sina, turskim seri-jama. Ili naši političari, ustašama i partizanima, promjenama datuma praznicima, zaklinjanjem u ustavni antifašizam ali i provođenjem Vati-kanskih Ugovora.Sad sigurno Europa čeka od nas slamku spasa.

Poznavajući umijeće naših političara, za vrije-me našega presjedanja EU-om, mi ćemo si-gurno Europu spasit od pada u ponor. Uz dobrodušni savjet, da utopljenik, koji se hva-ta za slamku, mora bit’ svjestan i rizika.Dok se ovih dana Europljani prisjećaju pada Berlinskog zida i rađanja slobode govora, sa-borski zastupnik, bivši ministar vanjskih po-slova i bivši politički tajnik HDZ-a Stier, riskira sankcije matičnog HDZ-a, jer je s istomišljenici-

ma širio mržnju i prijetio vodstvu stranke i pre-mijeru. I to putem društvenih mreža i s gru-pom pod imenom Uskoci i Hajduci.Ime im sugerira valjda, da misle i djeluju, baš k’o i legendarni junaci. Sukladno opasnostima, kojima su izloženi, idejni vođa je poručio svojim istomišljenicima, da se - ne boje. Jer, nije istina, da Uskoci i Hajduci šire mržnju i prijete, nego samo kritiziraju politiku vodstva HDZ-a i premi-jera. Ma đe su tu simptomi mržnje ili prijetnje?!A baš za takve simptome ih čeka terapija iscje-ljenja. To je tradicijska terapija, kojom se ne-istomišljenike prvo ispljuva, onda im se prikači dijagnozu neke od mentalnih bolesti, pa malo prčkaju po obiteljskoj genetici, onda po imo-vinskom stanju, seksualnoj orijentaciji.U slučaju nužde, iz rukava se izvuče kakva ne-ugodna afera, bilo aktualna ili iskopana iz stu-denskih dana.Zagrebački biznismen i sudionik brojnim pro-metnih nesreća, u kojima je u nesvijesti pobio hrpe ljudi, za zadnju dvojicu Talijana, nije prekr-šio općinske zakone, nego županijske.A osudio ga je, na malo manje od 5 godina, Op-ćinski sud u Zadru. Zato se vjeruje, da će pre-suda bit’ ukinuta i prebačena na Županijski sud, koji je nadležniji od Općinskoga. Eto, svi koji su vjerovali, da je Tomo nevin, došli su na svoje. Istina, to ne znači, da su se Talijani sami ispou-bijali. Nego znači, da tamošnji sudac nije zn’o, za što je koji sud nadležan. Sad će opet marljivo sudovat pet šest godina, baš prema očekivanju

porodice žrtava i cijele europske javnosti, koji mogu slobodno predviđat rezultate; ono, osu-đen -oslobođen, osuđen - oslob..., eci peci pec, ti si mali zec, Pa sve do – prepelice.Naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u diplomatskoj noti Veleposlanstvu Republi-ke Srbije u Zagrebu, izrazili su nezadovoljstvo radi otkrivanja spomen-ploče u Novom Sadu, poginulom zapovjedniku snaga bivše JNA i srp-skih paravojnih postrojbi u napadu na Vukovar, 2019. godine.Srbi su pak uvjereni, kako su samo izrazili pošto-vanje vojniku koji je izvršav’o naređenje gene-rala armije, rođenoga Hrvata, Kadijevića.U Križevcima, na otvaranju Obrtničkog saj-ma, u pozdravnom govoru HDZ-ov saborski zastupnik je zamolio tamošnju policiju, da ti-jekom Martinja, i krštenja vina, progledaju kroz prste potrošačima mošta i vina, ako mrvicu pre-tjeraju. Bio je tu i ministar gospodarstva, koji se pridružio stranačkom kolegi i tražio milost prema onima koji puno troše. Jer je potrošnja, pokretač gospodarstva! Bolje da se zatre selo, nego običaji.Većina prisutnih ovisnika o maliganima, bili su oduševljeni, a samo poneki su se zapitali, jesu li ova dva državna dužnosnika malo previše po-pili, ili u našoj zoni sumraka, uz pomoć ministra i policije, može započet - krvavo Martinje. Jer, Hrvatska voli svoje pijance. Pijanstvo je tradici-ja. Na sudovima čak i olakotna okolnost. Pijanci su nekako simpatični. A samo rijetki od njih nesvjesno, tako rekuć’ u samoobrani, prebije ženu, pa se i njemu opro-sti. Jer ona ga je sigurno gnjavila što je pijan. A kakav je to muškarac, koji ne pije?Dana 11. 11. u 11 sati, naša predsjednica dr-žave je objavila svoj program za novi mandat, nudeći nam sigurnost društva, blagostanje obitelji, inicijativu tri mora i demografiju. A sve uz slogan: PREDSJEDNICA, JER HRVATSKA ZNA... Vjerodostojno! Hrvatska stvarno zna, kako doć’ do dna, kažu iz opozicije!Povjesničari, ili samo štovatelji povijesnih uspo-mena sjećaju se, da je na dan,11. 11. u 11 sati, 101. obljetnica završetka Prvog svjetskog rata. A drugima, običnim ljudima iz naroda, taj da-tum je tek sjećanje na Svetog Martina, kome se u čast, danima opijaju vinom, krsteći tobože mošt. Vjere-dostojno! Ali zato brojna mladost, tamo spontano oku-pljena i razigrana, na sve gleda s puno povje-renja. Njima je rečeno, da svi zainteresirani za gore navedeni program, uz predočenje domovnice, trebaju se samo javit na - Pantovčak.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Hrvatska voli svoje pijandureDana 11. 11. u 11 sati, naša predsjednica države je objavila svoj program za novi mandat, nudeći nam sigurnost društva, blagostanje obitelji, inicijativu tri mora i demografiju

Piše: Mario Klečak

Piše: Ivo Orešković

U svojoj knjizi Američka revolucija i Dubro-vačka Republika 1763. – 1790. objavljenoj u nakladi izdavačke kuće Prosveta u Beo-gradu 1976. godine Dragoljub Živojinović je iscrpno prikazao diplomatske odnose Dubrovačke Republike prema oslobodi-lačkom pokretu u kolonijama u kontekstu njezinih odnosa prema drugim europskim državama, prije svega ratnoj i trgovačkoj pomorskoj imperiji Velike Britanije. Dao je detaljan kronološki slijed političkih, diplo-matskih i vojnih događaja u Europi i koloni-jama uoči, za vrijeme trajanja i nakon ame-ričke revolucije tj. priznanja nezavisnosti SAD-a od strane europskih država.Na temelju izvornog arhivskog gradiva i to prepiske Senata i diplomatskih predstavni-ka, prije svega Favija iz Pariza i Ajale iz Beča, razjasnio je politiku potpune neutralnosti koju je zastupala i provodila dubrovačka vlastela. Ovdje ćemo dati naglasak na do-gađaje nakon sjednice Senata 26. travnja 1783. na kojoj je odlučeno da Malo vijeće obavijesti Favija kako još uvijek nije došao pravi trenutak za zvanično priznanje, ali mu je dozvolilo da posjeti američke delegate. Nakon toga uslijedilo je njegovo pismo 7. srpnja 1783. u kojem je izvijestio Senat o svojim diplomatskim aktivnostima: „Neza-visnost SAD-a konačno je priznata od sviju. Američki opunomoćenici već su primili do-pis, da je Kongres odobrio mirovne prelimi-narne pregovore, te su pošli u protokolarnu posjetu stranim diplomatima, koji ovdje re-zidiraju. Ovi su im, kako je i običaj, uzvratili.Prema vašim uputama pošao sam k njima i nakon što sam im izručio pozdrave Vaših Ekselencija, preporučio sam im brodove podanika Vaše Republike izjavivši, da su i oni željni, da se okoriste prednostima, koje Europi pruža nezavisnost i sloboda ameri-kanska.” Na temelju ove prepiske možemo zaključiti kako je Senat de facto priznao činjenično stanje postojanja nezavisnih američkih kolonija. Što je drugo mogao i napraviti?! Međutim, nije poduzeo nikakve daljnje niti diplomatske ni proceduralne radnje kojima bi sukladno međunarodnom zakonodavstvu de iure slavna Republika priznala nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država. To nam potvrđuje drugi dio teksta istoga pisma: „Ako bi Vaše Visosti htjele u toj zgodi pisati Kongresu i zatražiti od nje-ga pomoć i pogodnosti, koje se s pravom mogu očekivati od jedne slobodne i ple-menite nacije, to ne bi bilo nezgodno, da-pače, američki su me odaslanici uvjerili, da bi bilo drago Kongresu […]. Prijedloge, koje se usuđujem reći, neka ispita prosvijetljena pronicljivost Vaših Visosti, koje će bolje od ikoga znati što treba poduzeti, a ja težim jedino ka koristi Republike u svemu što sam gore predložio.”

Na ovaj njegov prijedlog Senat nije niti od-govorio, što je u biti značilo odbijanje de iure priznanja nezavisnosti SAD-a. Favi je i nadalje nastojao uvjeriti Senat u potrebu sklapanja ugovora sa Sjedinjenim Ame-ričkim Državama naglašavajući proročki: „Po svemu se čini, da će ona zemlja postati najsnažnija na svijetu.“ Uzaludno je u pismu 27. rujna 1783. još jednom podvukao ono što je cijelo vrijeme sugerirao: „Sada Ame-rikanci nisu preveć bogati, ali će u buduć-nosti njihova bogatstva porasti usporedo s njihovim blagostanjem, koje je nesporno. Stoga će narodi koji budu prvi trgovali s nji-ma, uspostaviti osnove jedne trgovine, koja će neprestano rasti, a u tome će uspjeti naj-više Englezi, koji imaju najviše sredstava, da to učine nego ma tko drugi.”

Uvidjevši konačno kako Senat ne mari za njegove savjete prestao se u pismima ba-viti pitanjima trgovačkih i diplomatskih odnosa sa SAD-om. Senat je još samo jed-nom raspravljao o Americi i to nakon pisma benediktinca Anzelma Antice 14. srpnja 1790. iz Rima, a koji je nakon povratka iz Madrida i druženja na španjolskom dvoru s otpravnikom poslova SAD-a u Španjol-skoj Williamom Carmichaelom, istaknuo: „Ovaj (William Carmichael) kao da je svaki put tražio, da bude blizu mene za stolom i da sa mnom nasamo govori poslije ručka. Završavao bi skoro uvijek svoja izlaganja sa željom, da se sklopi trgovački ugovor izme-đu Vaših Visosti i SAD-a. Nagovarao me da nastojim naći načina kako bi Vaše Ekselen-cije saznale za njegovu želju koja je i želja SAD-a.”

U kratkom odgovoru Senat ga je izvijestio kako su razmotrili njegove prijedloge i go-tovo ga ukorio kako se mogao upustiti u taj posao na svoju ruku bez ičije naredbe i direktive. Da je oprezna politika ne mije-šanja i stroge neutralnosti Senata u to vri-jeme bila neophodna potvrđuje činjenica da Velika Britanija nije pretrpjela poraz u srazu s europskim državama, već isključivo vojni i politički poraz u Americi. Francuska i Španjolska nisu ostvarile značajniji uspjeh i nisu uspjele u namjeri da koristeći unutar-nje probleme Britanije oslabe njezin impe-rij.U svom radu O prekooceanskom brodarenju

jedrenjaka Dubrovačke Republike u XIX st. i o njegovu utjecaju na dubrovačke diplomatske odnose sa SAD Josip Luetić naglasio je: „Do sklapanja trgovačkog ugovora nije došlo ne baš isključivo i poglavito zbog konzer-vativnosti, nesposobnosti i senilnosti du-brovačke vlade. Nama se čini da je na takav službeni dubrovački stav moglo utjecati ponajviše stručno mišljenje i realna ocje-na dubrovačkih pomorskih privrednika i dubrovačkih zapovjednika jedrenjaka (koji su pripadali novoj dubrovačkoj građanskoj klasi).“Zaključio je: „Jedno, međutim, smatramo da je sigurno: na osnovu naše analize, eko-nomska pomorsko-trgovačka praksa je po-kazala da je Dubrovačka Republika imala ne samo malo koristi već i štete od ukupno dvadesetak (koliko se moglo dosad utvrdi-ti) prekooceanskih brodarenja dubrovačkih jedrenjaka od 1801. do 1808. godine, pa nam je razumljiv službeni stav dubrovačke vlade prema uspostavljanju službeno-ugo-vornih trgovačkih odnosa sa Sjedinjenim Državama Amerike, jer nikad u diplomaciji nije bilo sentimentalnosti (u ovom slučaju prema jednoj novoj, mladoj i velikoj repu-blici), a diplomacija Dubrovačke Republike je uvijek tražila čvrstu ekonomsku bazu u dobrim pomorsko-trgovačkim odnosima, a ponajviše u trgovačkom poslovanju svojih jedrenjaka.“ Žarko Muljačić je u uvodnom dijelu svoga rada Odnosi Dubrovnika i Sje-dinjenih Američkih Država iznio simpatičnu tezu o karakteru Dubrovčana: „Dubrovčani su jednako dobro znali voditi trgovinu i s monarhijama i s republikama, s kršćanima i nekršćanima.Za njih je nevjernik i neprijatelj bio samo nesolventan trgovac ili vladar.“ Dragoljub Živojinović na kraju poglavlja Priznanje Sje-dinjenih Američkih Država i Pariški mirovni ugovor 1782. – 1783. zaključio je: „Zastra-šena od radikalnih političkih promena i ideoloških dijaloga, nepokretna i otporna prema reformnim nastojanjima, konzerva-tivna aristokratija je bila odlučna da u svim zbivanjima ostane po strani. Zbog toga Favijevi predlozi nisu nailazili na pozitivan odgovor u Republici. S druge strane, Senat je u tom pogledu bio daleko bliži stvarno-sti, realniji u proceni interesa i mogućnosti Republike. Sa svojim političkim stavovima i ideološkim pogledima, vlastela nije videla za sebe odgovarajuće mesto i opravdanje da učestvuje u tim zbivanjima. Zastrašena širenjem novih ideja, suprotnih njenim po-gledima, reakcionarna, u većini, i odlučna da onemogući njihovo širenje u Republi-ci, vlastela nije pokazivala oduševljenje za ono što se odvijalo u svetu. Usprkos svih nastojanja, prodor novih ideja u Republiku, iako minimalan, nije mogao da se spreči.“

(nastavlja se)

DUBROVAČKA REPUBLIKA I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (2)

Ako bi vaše visosti htjele […] ?!

Na temelju izvornog arhivskog gradiva i to prepiske Senata i diplomatskih predstavnika,

prije svega Favija iz Pariza i Ajale iz Beča, razjasnio je

politiku potpune neutralnosti koju je zastupala i provodila

dubrovačka vlastela


Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

30%dopopusta na sva

odijela iz kolekcije

Posebna akcija

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T: 020 358 980, T/F: 020 311 992, E: [email protected]

NEKRETNINEIzdajem potpuno namješten trosoban komforan stan u Popovićima povoljno i na duže vrijeme. Može do 6 ljudi. Zvati na tel. 091 921 35 85.

Hitno tražim garsonijeru – manji stan na duže vrijeme, kod Mihajla, Lapad. Tele-fon 099 788 7239

Iznajmljujem kuću na Grudi; apartman s tri ležaja i stan s pet ležaja. Tel. 791 204 ili mob. 098 95 95 949

Iznajmljujem na duže vrijeme jednoso-ban stan za dva stalno zaposlena muš-karca. 419 574

Iznajmljujem jednosoban stan (3 ležaja) na duže vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 3.000,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

Cavtat, dvosoban stan u zgradi u izgrad-nji prodajem. 091 937 4727.

Prodaje se dvosoban stan u Lapadu. 091 567 2683.

Iznajmljujem na duže vrijeme, skroman jednosoban stan za dva stalno zaposle-na muskarca.Tel.419-574

Prodajem vikendicu na ublima. 099 514 4655.

Iznajmljujemo apartman za 2 do 3 oso-be na dulje vrijeme Srebreno-Župa du-brovačka. 099 793 5050.

Iznajmljuje se na dulje vrijeme jed-nokrevetna soba prikladna za studenta ili zaposlenika, uz upotrebu kuhinje i kupaone, dva wc-a. 092 179 3936 ili tel.020 419 544

Cavtat gradjevinsku parcelu prodajem. 091 937 4727.

VOZILAProdajem smart 2012., registriran, 1.0 52 kw, panorama krov, 2 mjenjača, 2seta guma. 098 856 142.

AUTO – RENAULT SCENIC , 10/2009., crna boja s efektom, 130 000 km, oču-van, redovito servisiran, prva ruka, pro-dajem za 6000 eura, moguć dogovor na broj 098 511 744.

Mercedes ML 270 CDI, 2004g,očuvan, vožen samo u Dubrovniku, 6.700€ regi-striran do 05.2020., 091 5855108

Prodajem vozilo Škoda Fabia Combi 1.2 reg. Do 09.mj.2020. 095 904 5252.

PLOVILAProdaje se barka Korčulanka Maistral 700 vez osiguran. Cijena po dogovoru. 099 857 1306.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.

Viši stručni savjetnik za poljoprivredu uređuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bi-lja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. 098 989 4211

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spo-menika, vaze, knjige, klupice, ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Uređenje đardina, košnja trave. 091 937 4727.

Izrađujemo i montiramo žaluzine, traka-ste zavjese, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavjese. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. 091 147 2794, 020 201 131 ili na mail: [email protected]

Radim bravariju, dolazim na teren po dogovoru: rukohvate, tende, ograde kovane obične kapije, postavljanj vrata sobna, vajski, sve vrste izolacija, pitura-vanje...Vršim odvoz šuta. dovoz drugi materijala. 092 269 8477.

Izrađujem portret u olovci za 250,00kn prema zadanoj fotografiji i dva portreta zajedno za 350,00 kn. 091 894 1866.

RAZNOProdaju se dvije plinske boce. 091 585 5001.

Povoljno prodajem 4 nove zimske gume dimenzije 185.65 RL5XL92T. 099 857 1306.

PRODAJEM Dubova cijepana drva sa dostavom,drva su prvoklasna zvati na tel .091 556 4072

Kupujem maslinova drva. 091 556 4072

Brinula bih o starijoj ženskoj osobi 24 sata, nazovite na broj 095 532 9147

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb,

OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

STAN ILIJINA GLAVICA / 60m2, dvosobni stan na drugom katu, useljiv, prodaje se namješten, dva balkona, otvoren pogled, blizina škole i vrtića, obiteljski stan s mo-gućnošću iznajmljivanja / 199.000 EUR / 099 210 2552

STANOVI U SOLITUDU NOVOGRADNJA / 59m2, dvije spavaće sobe, balkon, vrt, mo-gućnost kupnje parkirnog mjesta (15.000 eura na cijenu) / 200.500 EUR / 099 210 2552

RENOVIRANA KAMENA KUĆA KOD MUZE-JA RUPE / 110m2, panoramski pogled na Stari grad, tri etaže, u prizemlju odvojeni apartman od cca 20m2, mogućnost iznaj-mljivanja / 650.000 EUR / 099 210 2552

DVOETAŽNI SUVREMENI STAN U OKOLICI DUBROVNIKA / 85m2, manja stambena zgrada, samo par koraka do plaže, terase, balkoni i prostrani vrt, garaža za tri auto-mobila, novogradnja / 250.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U DUBROVNIKU S POGLE-DOM NA MORE / 63m2 , dvosobni stan na 4. katu, dobra lokacija, svi potrebni sadržaji u blizini, javni parking ispred i iza zgrade / 170.000 EUR / 099 210 2552

RENOVIRANI DVOETAŽNI OBITELJSKI STAN / 93m2, Mokošica, dvije spavaće sobe, pro-strana lođa, pun prirodnog svjetla i prozra-čan, javni parking u blizini zgrade / 218.000 EUR / 099 210 2552

KUĆA U KONAVLIMA / 150m2, kamena kuća s prostranom okućnicom, 4 spavaće sobe, terasa, ostava, garaža (radiona) za nekoliko automobila / 380.000 EUR / 099 210 2552

KAMENA KUĆA U OKOLICI DUBROVNIKA / 300 m2 stambene površine na zemljištu od 750 m2, bazen, glorijet i parking za više auta, tri spavaće sobe, pogodno i za najam,

odmah useljiva / 690.000 EUR / 091 210 2552

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 110m2, prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, mirna i tiha lokacija, mali broj skalina, zahtijeva renovaciju / 450.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U GRUŽU / Moderan i useljiv stan s pogledom na more i parkin-gom, zgrada novije izgradnje, 64.66m2, dvije sobe, dvije kupaonice, kuhinja i dnev-ni boravak / 214.500 EUR / 099 210 2552

STAN U LAPADU NOVOGRADNJA / jedno-sobni stan 50m2, drugi kat, u neposrednoj blizini ulice Iva Vojnovića, zgrada s dizalom, podzemna garaža (parking 15.000 eura na cijenu), mogućnost dobijanja druge manje spavaće sobe, ključ u ruke / 199.000 EUR / 099 210 2552

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimal-na udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adap-taciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan po-gled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 50m2, terasa ili vrt, prize-mlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno

HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

TRAŽIMO MANJE STANOVE NA PODRUČJU ŽUPE / do 50m2, niži katovi ili blizina škole

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJI-ŠTE / do 700m2, Primorje ili Župa za izgrad-nju obiteljske kuće

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa,0913210244, 0911170577 www.du-brovnik-marketing.comwww.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrto-vi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanovaveličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, Kontakti za termine sastanka: Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRAD-NJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM USE-LJENJE DO 01.02. 2020,JOS SAMO 1 STAN 3 sobni ,105m2,parking u ci-jeni, energ.certifIkat A, 2900€/1m2. DMP,0913210244, 0911170577

PLOČE SNIŽENA CIJENA poviše kape-lice kuća sa zemljištem, mogućnost izgradnje 3 objekta, 510.000€,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PLOČE kat kuće (75m2 stan 5 40m2 garsoniera)vrt 100m2,taraca 30m2 po-gled na more. 450.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE KOD VODOVODA stan 79m2 ,garaža,parking,vrt 275.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GRUŽ ISPOD NEBODERA IZUZETNA PRILIKA SNIŽENO Kuća kamena 180m2 ,okućnica,mogućnost dogradnje, 320.000€,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GORNJI KONO prodaje se nova kuća sa 3 luksuzna apartmana u funkci-ji turizma.260.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali započeta gradnja, 87m2,102m2

Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD Prijeko ispod Minčete ure-đeni stan 31m2 u funkciji turizma, pot-puno namješten ,186.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turizam,450.000€ , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okućnica 500m2,parking za više au-tomobila,460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,par-king,190.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577 MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA zemlji-šte 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2 ,okućnioca 300m parking ,pogled 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA Građevno ze-mljište 580m2 od mora 70m samo 99.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPAN LUKA AKCIJSKA RASPRODAJA ZEMLJIŠTA gradjevno i negradjevno više parcela,od 10 do 80€/1m2više info u Agencija DMP 0913210244, 0911170577

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM


VIKEND AKCIJA do NEDJELJE, 17.11.2019.g.*

virtualni katalog

www.facebook.com/tommyprodavaonicewww.instagram.com/tommyprodavaonice

Potražite nas na:MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVINOM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

PBZ banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

Erste banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn



Kent banka, Erste banka, Istarska kreditna banka, Sber banka, Kreditna banka Zagreb, Primorska, Slatinska, Veneto banka / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: [email protected]

Ponuda svježeg mesa vrijedi samo u mesnicama Tommy.

*Akc

ija vr

ijedi

do 17

.11.20

19.g.

ili do

rasp

rodaje

zalih

a. Izr

ažen

i post

otak s

nižen

ja je

minim

alan,

a mož

e biti

i veći

. Cije

ne su

izra

žene u

kuna

ma. Z

a eve

ntualn

e tisk

arsk

e pog

reške

ne pr

euzim

amo o

dgov

ornost

. F

otogra

fije ne

mora

ju u p

otpun

osti o

dgov

arati

stva

rnom

izgle

du pr

oizvo

da. P

roizv

ode i

z aktu

alne p

onud

e mož

ete ku

piti s

amo u

količ

inama

prim

jeren

im za

kuća

nstvo

.

Svinjska leđa, 1 kg bez kosti32,99

49,99 kn

kn

-34%

Salata Kristal, 1 kom

Nutella, 400 g Ferrero 49,98 kn/kg

1,993,99 kn

kn

-50%

19,9923,99 kn

kn

Suncokretovo ulje, 1,2 L Zvijezda

9,9911,99 kn

knŠampon za kosu, 400 ml razne vrste, Schauma 29,98 kn/L

Sir Dalmato, 1 kg Delicato

11,9919,99 kn

kn

-40%

64,9979,99 kn

kn

1 L = 8,33 kn

Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardi-nal Vinko Puljić boravio je u utorak, 12. stu-denog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na poziv župana Nikole Dobroslavića te u Velikoj gradskoj vijećnici govorio na javnoj tribini “Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini”.Kardinal Puljić predstavio je okupljenima brojčane podatke o stradanju crkvenih objekata u Bosni i Hercegovini u vrijeme po-sljednjeg rata kao i podatke o iseljavanju ka-tolika, većinom Hrvata, od 1991. godine od 2018. godine. Posebice se zadržao na Vrhbo-sanskoj nadbiskupiji koja je izgubila 72,19% katolika, te dao prikaz po dekanatima. Situ-acija je slična i u Banjolučkoj nadbiskupiji iz koje je otišlo 70,39% katolika. Dio izbjeglica je našao svoje novo mjesto za živjeti na po-dručjima hercegovačkih biskupija pa se broj katolika u njima povećao, u Mostarsko-du-vanjskoj za 0,47%, u Trebinjsko-mrkanskoj za 21,85%. Broj katolika u cijeloj BiH znatno opada i posljednjih godina.”Zato sam ja zabrinut kako sačuvati naš op-stanak i otvoriti perspektive“, kazao je kardi-nal Puljić te podsjetio kako je odmah nakon rata poslao svećenike u svaku župu nadbi-skupije te su uspjeli osposobiti prostor za liturgiju i za život svećenika. Zatim je nabr-zinu obnovio bogosloviju u Sarajevu, koja je u ratno vrijeme četiri godine bila u domini-kanskom samostanu u Bolu na otoku Braču, da bi se bogoslovi tu vratili i spremali se za djelovanje u vrlo složenoj stvarnosti u BiH. Biskup Sudar bio je glavni inicijator i orga-nizator katoličkog školstva u BiH, kako bi se pomoglo mladima. Također se posebno or-ganiziran Caritas da bi ljudi koji se vraćaju u praznu kuću imali što jesti. „Veliko neugod-no iskustvo bila je velika poplava. Ljudi su se vratili, kuće popravili, došla poplava i sve im uništila. Strašno naporno je bilo sačuvati nadu u tim trenucima. Mene je više stresla ta poplava nego rat, a cijeli rat sam proveo u Sarajevu“, kazao je kardinal. Obnovljen je i Katolički tjednik, uspostavljen je i Centar za mlade.

„Borimo se. I zahvalan sam svima koji su shvatili našu potrebu i dali nam podršku“, zaključio je kardinal Puljić. Nazočne je također kratko upoznao i s po-viješću Bosne i Hercegovine podsjetivši da je prvi vrhbosanski biskup bio zaređen od strane biskupa iz Dubrovnika, još dok Sara-jevo nije postojalo nego je postojalo samo malo mjesto zvano Vrhbosna. Istaknuo je i kako je u BiH danas manje katolika, koji su većinom Hrvati, nego je to bilo prije stotinu godina. Okupljene u gradskoj vijećnici pozdravili su župan Dobroslavić i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.Župan Dobroslavić je izrazio zadovoljstvo zbog kardinalovog dolaska i teme o kojoj će govoriti kazavši kako „položaj naših su-narodnjaka u Bosni i Hercegovini nije dobar što kao susjedi s pozornošću pratimo“. Stalo nam je da se stvari tamo normaliziraju kako bismo imali dobrog i stabilnog susjeda, ka-zao je i dodao: „Mi kao dobri susjedi nećemo davati recept kako će oni rješavati svoju si-tuaciju ali odstupanje od jednakopravnosti svih triju naroda nije dobro.“ Biskup Uzinić je primijetio kako se gradi Pelješki most kojim se želi zaobići teritorij Bosne i Hercegovine, ali da mu je drago da „gradeći taj most nismo prestali graditi dru-ge mostove“. “Ovo predavanje je most kojim želimo ostati povezani s ljudima u BiH, s ka-tolicima i Hrvatima u BiH“, rekao je biskup. O njihovoj budućnosti, a izgleda da ona nije dobra, ovisi i naša budućnost. Dubrovnik je uvijek bio naslonjen na BiH, ali i Bosna i Hercegovina na Dubrovnik. I na crkvenom području postojala je suradnja i gradili su se mostovi. „Kardinalu zahvaljujemo što je došao graditi taj most, a vama što mu u tom želite pomoći”, rekao je Uzinić. U pratnji kardinala bili su mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbi-skupije i Antun Ivanković, koordinator za programe Vrhbosanske nadbiskupije.

Angelina Tadić

TRIBINA U DUBROVNIKU

O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Održana 13.sjednicaU Dubrovniku je u srijedu održana 13. sjednica Župa-nijske skupštine na kojoj je među ostalim usvojeno izvješće o radu župana za prvu polovicu 2019. godi-ne, usvojena je Odluka za pokretanje postupka izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine, Prijedlog odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i druge.Na početku sjednice predsjednica Županijske skup-štine Vilma Kosović očitovala se o zahtjevu vijećnika SDP-a i Mosta koji su tražili njezinu ostavku te odbila takav zahtjev. Obrazlažući svoj izvješće o radu župan je istaknuo kako je osigurano uredno funkcioniranje Županije, te kako sve ustanove u društvu Županije osim OB Dubrovnik posluju bez problema i pozitivno.”Županija ne može sanirati bolnicu jer bi to zahtijevalo još jedan cijeli godišnji proračun. Mi ćemo razgovarati s Vladom i Ministarstvom zdravstva kako to riješiti. Mo-ram spomenuti kako nema smanjenja opsega usluga ni nedostatka lijekova”, rekao je župan.Istaknuo je kako je u prvih šest mjeseci ove godine pri-oritet dan strateškim projektima važnim za županiju te naglasak stavljen na korištenje fondova EU i korištenje pomorskog dobra.”Strateški projekti su nam Pelješki most, brza cesta od Zračne luke do Osojnika, autocesta od čvora Metko-vić do čvora Osojnik, brza cesta od Brijeste do Perne, projekti lučke infrastrukture. Oni se nalaze u programu rada župana i Županijske skupštine. Tu je bitan i projekt Dnevne bolnice, CGO LR, Centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo, Višenamjenski kongresni cen-tar itd. Početkom veljače na sjednici Vlade dobili smo potporu za projekte vrijednosti 4,5 milijardi kuna. Jed-na smo od najuspješnijih županija po pitanju korište-nja sredstava EU. U prvoj polovici godine završili smo posao Izmjena i dopuna PP DNŽ, te time otvorili nove mogućnosti i prostor za nova ulaganja”, rekao je župan.”Centar za gospodarenje otpadom je u završnoj fazi. Imamo potvrdu JASPERS-a koji je pozitivno ocijenio Studiju izvodljivosti, čekamo odluku o financiranju”, istaknuo je župan te napomenuo kako je zavšen pro-jekt Poduzetničkom inkubatoru u Pločama, a u spome-nutom razdoblju nabavljen je i prvi vatrogasni brod za JVP Mljet.U obrazloženju Ciljanih izmjena Prostornog plana žu-pan Dobroslavić je izvijestio vijećnike kako su sve opći-ne i Grad Korčula zatražili izmjenu lokacije pretovarne stanice.”Tamo su različite političke opcije i mislim da to treba napraviti jer su svi složni”, rekao je župan.Pročelnica Anita Kunica Jelčić istaknula je kako je nova lokacija Dubovo na otoku Korčuli koja se nalazi na sre-dini otoka. Govoreći o izradi razvojne strategije do 2027. godine župan je rekao kako je takav Plan zakonska obveza, a novi Plan će biti potom usvojen u nacionalnu razvojnu strategiju. Pročelnica Nikolina Kraljević rekla je kako je šest mje-seci prije isteka Županijske strategije potrebno donijeti Plan razvoja.”To je srednjoročni plan koji se donosi do 2027. godine. Sredstva će se osigurati u 2020. godini, a izradom Pla-na i cjelokupni postupkom će koordinirati DUNEA kao regionalni koordinator za Dubrovačko-neretvansku županiju”, rekla je Kraljević.Na sjednici Županijske skupštine među ostalim usvo-jena je i odluka o namjeri davanja koncesije za plažu Copacabana.


Poznati ljudi iz javnog, društvenog i političkog života posjećivali su naš Grad, nekad službeno, a nekad privatno - kao obični turisti. Godine 1936. engleski kralj privatno je posjetio Dubrovnik u društvu svojih prijatelja. Samo nekoliko mjeseci kasnije - abdicirao je. Ali o tome nešto više u dru-gom broju. O njegovom boravku u Dubrovniku pisale su sve svjetske novine, a lokalni list piše: (drugi nastavak)

Večernji izlazak kralja Edwarda VIII.Sinoć je Nj. Vel. Edward VIII. izašao u 9.30 sati opet u grad u pratnji cijele svite, te otišao na večeru u Restaurant Šarić poznat zbog svoje najodličnije kuhinje. Čim je došao, odmah je servirana večera. Dvorili su ga dubrovački konobari. Za vrijeme ve-čere zaželio je da mu sviraju naše na rodne pjesme što mu je udovoljeno, i to na jednoj gitari i violinu. Kralj je bio s time prezadovoljan. Veoma razdra-gan izrazio je svoje zadovoljstvo nad odlično prire-đenoj večeri. Ovom prigodom ističemo sposobnost g. Šarića jer je on upravo u vrlo kratkom vremenu «sve ovo odlično pripremio». Obaviješten je tek oko 7 i po sati da kralj želi kod njega večerati. Ovo mu služi kao ponos,U 1,3O napustio je Restaurant Šarić i pošao u Grad-sku kafanu te sjeo na taracu. Već na ulazu dočekao

ga je gospar Kiko i direktor. Sav sretan, naš Ameri-kan-Gružanin g. Kiko upravo je skakao oko kralja, da bi mu boravak bio što prijatniji. Odmah mu je po želji serviran »Massoni Gishubler», pa iza toga pivo i crna kafa. U vrlo veselom raspoloženju mladi je kralj zaželio da zasviraju «Ich muss einmal in Grin-zing sein». On je bio toliko zadovoljan ovim koma-dom da je i sam s rukama mahao po taktu muzike i tiho pjevao, a ponekad po stolu imitirao pijanista. Slijedili su valceri za ples. U jednom momentu kralj je s damom iz svog društva otišao u salu i zaplesao skupa s ostalim parovima te nakon kraćeg vreme-na opet po drugi put s drugom damom svog druš-tva. U nastavku zabave jednoj je dami ispao prsten i kralj se sagnuo i tražio ga, ali ga nije našao. Tu je i opet bio jednim skokom do stola naš Kiko, koji je bistrim okom odmah prsten našao i uz razgovor i smiješak na usnama, uz poznatu dubrovačku ma-niru predao prsten. Odlično zabavljajući se kralj je već u kasnu noć (oko 2.), u društvu svog pratioca i jedne dame, napustio kafanu i ukrcao se na svoju »Gondolu» venecijanskog stila i uz veslanje dvojice

mornara, nakon male šetnje pošao na počinak, dočim je njegova pratnja ostala još dugo u kafani. («Narodna svijest» 29.8.1936.)Ovaj članak je zanimljiv i zato što u njemu može-mo vidjeti kakav je bio društveni i zabavni život u to vrijeme u Dubrovniku te kako su ugledni gosti mogli ući u neki restoran bez prethodne najave.

FELJTON 303 “IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA”

Engleski kralj Edward VIII. posjetio je Dubrovnik privatno - kao turist (2)

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 [email protected]

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

[email protected]

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

Priredio: Lukša Lucianović

Edward VIII. drži za ruku Wally Simpsom

PRIREDIO: JOŠKO JELAVIĆVIJESTI S PELJEŠCA

Edward VIII. i Wally Simpsom

ODRŽANA 29. SABATINA

Županijskim vinarima 84 odličjaPovelja „Mato Bobanović“ Luki Mareliću iz PZ Pošip u Čari. I ove je godine rekorder po broju dobivenih priznanja za svoje originalne rakije i likere, sve s oznakom hrvatskog otočnog proizvoda, obrt Natura Antunović u Orebiću koji se okitio sa šest zlatnih, deset srebrenih i tri brončane me-dalje i jednom diplomom. Županijski vinari i proizvođači jakih alkoholnih pića s Pelješca, Korčule, Neretve, Konavala, Župe dubrovačke i Lastova s uspjehom su sudjelovali na 29. međunarodnom susretu vinogradara i vi-nara Sabatina 2019. koji je u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova od 7. do 10. ovog mjeseca održan u hotelu Medena u Segetu Donjem kod Trogira.U konkurenciji s vinarima i proizvođačima alkoholnih pića iz mnogih vinogradarskih krajeva Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore dobili su ukopno 84 priznanja za kvalitetu svojih proizvoda: 31 zlat-nu, 28 srebrenih i 3 brončane medalje u kategoriji buteljiranih vina i jakih alkoholnih pića i po četiri zlatne i srebrene medalje i dvije brončane i više diploma za sudjelovanje u kategoriji mladih i otvorenih vina.Najviše priznanja - 52 dobili su vinari s Pelješca i 16 vinari s Korčule. Naslo-ve šampiona dobili su: za vina sorte plavac mali - za dingač 2017, tvrtka Pelješki vinogradar d.o.o. u Kuni, za vina sorte pošip - pošip 2018, Zure, obrta Zure u Lumbardi i za izgled proizvoda, tvrtka Edivo u Janjini. Prizna-nje za najbolje ocijenjeni zadružni proizvod dingač 2013. dobila je poljo-privredna zadruga Dingač i vinarija u Potomju, a priznanje za najbolje oci-jenjeni hrvatski otočni proizvod liker mirta od ploda mirte (mrče) dobio je obrt Natura Antunović u Orebiću. Najbolje mlado bijelo vino pošip 2019. je vinara Frana Baničevića Cara iz Smokvice, a velike zlatne diplome u ka-tegoriji otvorenih i mladih vina dobili su poljoprivredna zadruga Postup u Donjoj Bandi za postup Donja Banda 2018 i Dubravko Moravec iz Mlina za merlot shiraz 2018. I ove je godine rekorder po broju dobivenih prizna-nja za svoje originalne rakije i likere, sve s oznakom hrvatskog otočnog proizvoda, obrt Natura Antunović u Orebiću koji se okitio sa šest zlatnih, deset srebrenih i tri brončane medalje i jednom diplomom.Posebno priznanje organizatora, povelju „Mato Bobanović“ dobio je upravitelj poljoprivredne zadruge Pošip u Čari Luka Marelić za dugogo-dišnji samoprijegoran rad i postignute rezultate u vinarstvu i poslovanju čarske zadruge.

Radost u obitelji Dalmatin u ŽuljaniPuno radosti i veselja u nedjelju, 10.studenoga, bilo je u obitelji Ivane ro-đene Dobrić i Bernarda Dalmatin u Žuljani. Radovalo se i cijelo mjesto nakon što je u crkvi Svetoga Martina janjinski župnik i upravitelj žuljanske župe don Mato Puljić krstio njihovo peto dijete curicu Nikol. Bio je to u demografski sve pustijem Pelješcu rijedak događaj. Obitelji Dalmatin koja već ima tri kćeri, najstarija Julija ima 14 godina i sina došli su čestitati i s njima se radovati uz najbliže i brojni prijatelji. Žuljana je među rijetkim manjim naseljima na Pelješcu u kojoj najmlađi Žuljanci pohađaju područ-ni dječji vrtić i područnu osnovnu školu.

Rekonstrukcija luke u Trpnju tvrtki Texo Molior iz CavtataŽupanijska lučka uprava u Dubrovniku objavila je nakon provedenog jav-nog natječaja odluku o odabiru građevinske tvrtke Texo Molior iz Cavtata za izvođenje radova na projektu završne rekonstrukcije luke otvorene za javni promet u Trpnju. Vrijednost radova kojima je predviđena izgradnja novog obalnog zida od trajektne rampe do plaže Pristanište, proširenje parkirališta za vozila koja čekaju na ukrcaj u trajekt, istezalište za barke i dizalicu s komunalnim i javnim vezovima iznosi 15 milijuna 837.816 kuna s PDV-om. Novac su osigurali investitor Županijska lučka uprava, Župani-ja Dubrovačko-neretvanska i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Rok žalbe na odluku o odabiru izvođača je 10 dana.

Obnova zgrade u PotomjuOpćina Trpanj raspisala je javni poziv za izvođenje radova na obnovi zgra-de javne namjene u nekadašnjem vlasništvu Poljoprivredne zadruge Din-gač u Potomju, na jednoj od najatraktivnijih lokacija na trpanjskoj obali. Procijenjena vrijednost radova iznosi 3 milijuna i 650 tisuća kuna, od toga je 3 milijuna 540 tisuća kuna osiguralo Ministarstvo poljoprivrede po mje-ri 7.4.1. iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, uz sufinancira-nje iz europskih fondova. Novac Općini Trpanj za tu svrhu dodijeljen je posredstvom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Natječaj je otvoren do 19. ovoga mjeseca.

Pad prometa u HTP-u OrebićProtekla turistička sezona u hotelsko turističkom poduzeću Orebić, još uvijek vodećoj hotelskoj tvrtki u Orebiću i na Pelješcu, bila je nešto manje uspješna od prošlogodišnje. U hotelu Bellevue s pripadajućim vilama i depadansama i u hotelu Orsan ukupno je boravilo 13.550 gostiju i ostva-reno 73.400 noćenja što je 2 posto manje nego u 2018. godini. Do pada prometa došlo je zbog slabijeg poslovanja hotela Orsan koji je prošle go-dine obilježio 50-tu godišnjicu rada i sa svojom ponudom u kategoriji 3 zvjezdice više nije konkurentan na tržištu. Stoga je nužna njegova obno-va koja je u toj hotelskoj tvrtki planirana nakon iduće turističke sezone. Najviše gostiju koji su boravili u objektima HTP Orebić došlo je iz Velike Britanije, a slijede posjetitelji iz Poljske i Njemačke, a ovoga ljeta u većem broju bilo je i domaćih gostiju.

Poziv pčelarimaIz pčelarske udruge Vrijesak koja okuplja stotinjak pčelara s Pelješca, Kor-čule i Mljeta pozivaju svoje članove da do 15. prosinca Hrvatskom pčelar-skom savezu na propisanim formularima prijave stanje u svojim pčelinja-cima. Tako će steći uvjete za dobivanje materijalnih i novčanih potpora za svoj rad od Ministarstva poljoprivrede. Prijave za članove udruge Vrijesak i ove će godine primati njen predsjednik ujedno i povjerenik Hrvatskog pčelarskog saveza Vlaho Komparak u Korčuli. Za razliku od protekle tri go-dine u kojima su zbog izostanka proljetne i jesenske paše prinosi meda bili vrlo niski ili su potpuno izostali ove godine pelješki, korčulanski i mljetski pčelari mogu biti zadovoljni. Naime zahvaljujući izdašnoj jesenskoj paši, osobito vrijeska očekuju dobre prinose meda u svojim košnicama.

Sjednica Turističkog vijeća u OrebićuNa sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Općine Orebić uz re-balans plana u ovoj godini doneseni su program rada i financijski plan za 2020. godinu i upućeni na usvajanje na skupštini Turističke zajednice. Najviše novca, kako je predloženo, bit će utrošeno na uređenje turističkih mjesta i u pripremu iduće sezone, dok je za manifestaciju Kulturno ljeto Općine Orebić 2020. predviđeno 680 tisuća kuna. Sa sjednice je upućeno mišljenje Županiji o iznosima boravišne pristojbe koja će se naplaćivati počevši od 2021. godine. Razgovaralo se i o rezultatima fizičkog prometa koji je ostvaren u proteklih 10 mjeseci i koji je za oko 5 posto manji od lanjskih učinaka i o uzrocima koji su doveli do pada posjeta gostiju pose-bice s vodećih tržišta Poljske, Češke i Njemačke.

Sveti Martin na PelješcuBlagdan Svetoga Martina 11.studenoga seproslavio u 11 župa Dubrovač-ke biskupije. Na Pelješcu svečanije u Žuljani gdje ga slave kao zaštitnika svoje župe utemeljene 1556. godine. Misu u svečevoj crkvi, a potom i pro-cesiju oko crkve u zajedništvu s upraviteljem žuljanske župe don Matom Puljićem predvodio je župnik Vignja don Josip Mudri. U Žuljani je od stari-na običaj da na blagdan Svetoga Martina u popodnevnim satima mladost uz svirku i pjesmu obilazi kuće i vinske podrume i uz čašćenje se kušaju mlada vina. Svetoga Martina slave i u Osobljavi u janjinskoj općini gdje je ta svetkovina obnovljena prije četiri godine nakon što je ponovo sagra-đena i tom svecu posvećena crkva u zaselku Stinjiva koju su u rušilačkom pohodu na Pelješac u jesen 1943. godine srušili njemački vojnici. Svetoga Martina časte i u Česvinici u stonskom dekanatu.

ENGLESKI KRALJ EDWARD VIII. ABDICIRAO

U Dubrovniku se javno otkrila njegova ljubavna vezaU prošlom i današnjem broju smo pi-sali kako je engleski kralj neslužbeno posjetio Dubrovnik kao turist te kako je proveo nekoliko lijepih trenutaka u na-šem gradu. Na tom putu pratila ga je i velika grupa novinara koji su objavljivali svaki detalj njegovog puta po Jadranu. U pratnji kralja bilo je mnogo njegovih prijatelja i prijateljica. Sam kralj u više se izjava najlaskavije izrazio o ljepoti našeg grada i kulturnih znamenitosti, no pre-teče paparazza više je zanimala kraljeva pratiteljica, Amerikanka Wallis Simpson, supruga kanadskog trgovca, čije je prvo javno pojavljivanje s kraljem izazvalo veliko zanimanje.Mnogi su u to doba sumnjali kako kralj i gospođica Simson imaju ljubavnu vezu,

ali o tome se još ništa nije službeno znalo. Prema pričanju g. Vlada Brničevića (inženjer brodarstva), koji pasionirano skuplja sve podatke o brodu – jahti Nahlin na kojoj je plovio Edvard VIII., slika iz Dubrovnika je bio prvi javni dokaz o njihovoj vezi. Naime, na njoj se vidi kako gospođa Simson drži kralja za ruku. Istu stvar potvrdio je i Hrvoje Kačić. A nekoliko mjeseci nakon toga, javno je objavio svoju vezu i abdicirao.

Na slici kralj Edward VIII. kada je objavio abdikaciju


ŠPORT

Jugaši su u 4.kolu neočekivano izgubili u Splitu od Jadrana 12:11 (2:4, 3:2, 2:3, 5:2), ali s obzirom na kvalitetu i dosadašnje rezulta-te u grupi A, taj poraz ne bi trebao previše zabrinjavati trenera Juga AO Vjekoslava Kobešćaka. Jug AO: Popadić (13 obrana), Macan (1), Fatović (2), Lončar (1), Kržić (1), Garcia, Lo-zina, Merkulov (3), Papanastasiou, Žuvela (1), Benić, Obradović (2), Jarak. Trener: Vjeko Kobešćak.Ostali rezultati 4. kola: Spandau 04 - Jadran

Carine (HN) 9:9, Szolnoki - Olympiacos 7:8, Kazan: Sintez Kazan - Zodiac CNA Barcelo-neta 12:20.Poredak; Olympiacos 12 bodova, Jug AO, Szolnoki i Zodiac CNA Barceloneta po 9, Ja-dran Split 4, Sintez Kazan 3, Spandau 04 2, Jadran Carine (HN) 1.U 5.kolu u utorak, 19. studenoga, Jug AO dočekuje Sintez Kazan. Još igraju: Szolno-ki Dozsa – Jadran Split, Jadran Carine (HN) – Zodiac CNA Barceloneta i Olympiacos – Spandau 04.

VATERPOLO – LEN LIGA PRVAKA – SKUPINA A

Iznenađujući poraz Juga AO u SplituVATERPOLO – REGIONALNA A 1 LIGA

DERBI U GRUŽU, JUG AO DOČEKUJE MLADOSTVaterpolisti Juga AO u 8.kolu u Gružu dočekuju zagrebačku Mladost, jedinog pravog konkurenta kako za naslov u Regionalnoj ligi tako i u prvenstvu Hr-vatske. Susret se igra 15.studenoga s početkom u 19 sati. Mladost i Jug AO su do sada jedine ekipe s maksimalnim učinkom – sedam pobjeda, a Zagrepča-ni imaju nešto bolju gol razliku.

BADMINTON – KADETSKO PRVENSTVO HRVATSKE

Marko Janičić s dvije titule prvaka HrvatskeMarko Janičić, član Badmintonskog kluba Du-brovnik, je dvostruki kadetski prvak Hrvatske. Na prvenstvu održanomu Zagrebu 9.studeno-ga Janičić je titulu osvojio u pojedinačnoj kon-kurenciji te u igri parova s Rokom Pipinićem iz Zagreba, a kojega je pobijedio u finalu singla, u dva gema. Janičić je u obje konkurencije bio dominantan, bez izgubljenog gema došao do dvostruke titule.Ovaj vikend je na rasporedu Prvenstvo Hr-vatske za mlađe kadete na kojem će nastupiti šest igrača BK Dubrovnik. U ovoj kategoriji BK Dubrovnik suvereno je odnio titulu ekipnog po-bjednika mlađe kadetske lige Hrvatske, te se u BK Dubrovnik očekuju nove medalje.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIK

POBIJEDIO PAR OBAD-TIKVICAU ponedjeljak, 11.11.2019. u hotelu Neptun odigran je tjedni parski turnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupilo je osam parova uz Cross-Imps obračun. Prvo mjesto osvojili su Ivica Obad i Đivo Tikvica.

47. MEĐUNARODNI PLIVAČKI MITING MLADOSTI (ZAGREB, 09.-10.11.2019.)

Jugu 10 medalja, zlata za Brassarda, Šurkovića i BaletinaPrva ekipa plivačkog kluba Jug nastupila je na 47. međunarodnom mitingu Mladost u Zagrebu koji je u u subotu i nedjelju 09. i 10- studenog okupio 485 natjecatelja iz 47 klubova iz 7 zemalja.Jug je predstavljalo 5 plivača: Michel Bra-ssard, Mario Šurković, Marko Baletin, Đivo Damić i Đivo Matović, a osvojili su ukupno 10 medalja od kojih su: 4 zlata, 2 srebra i 4 bronce. Zlatnim odličjima okitili su se Bra-ssard, Šurković i Baletin.Najuspješniji predstavnik bio je Michel Bra-ssard koji je osvojio ukupno 5 medalja od kojih 2 zlata i 3 bronce. U apsolutnoj kate-goriji u disciplinama 400 slobodno i 1500 slobodno bio je brončani, dok je u istim dis-ciplinama u juniorskoj kategoriji bio zlatni. Uz to, osvojio je i juniorsku broncu na 200 slobodno.Mario Šurković u juniorskoj kategoriji osvo-jio je zlato u disciplini 100 mješovito i broncu na 100 slobodno.Marko Baletin u kategoriji mlađih juniora osvojio je zlato u disciplini 100 mješovito i srebro u disciplini 100 slobodno. Osim toga, osvojio je i broncu u disciplini 200 mješovito.U finalima drugog dana nastupili su i: Đivo Damić i Đivo Matović (A finale 1500 slobod-no), te Mario Šurković (B finale 200 mješovi-to).Jugašima je ovo natjecanje poslužilo kao provjera trenutnog stanja forme pred ulazak u završni dio zimske sezone 25-m bazena.U Zagrebu su Jugovi plivači nastupili pod vodstvom njihovog trenera Frane Ćirka.Sljedeći vikend (16.-17.11.2019.) kadeti Juga nastupaju u Zadru na mini gp natjecanju Sv. Krševan, a vikend nakon toga Dubrovnik je domaćin Regionalnog prvenstva za seniore, juniore i mlađe juniore.

PK Jug

STOLNI TENIS – EUROPA KUP

PITURI BILI BLIZU IZNENAĐENJA, ALI…Stolnotenisači Libertas Marinkolora prošle subote u Gospinom polju (B dvorana), uz fan-tastičnu navijačku atmosferu, na žalost, nisu smogli snage napraviti veliko iznenađenje i po-bijediti glavnog favorita za titulu - austrijski So-lex-Consult - u uzvratnom susretu 3. kruga Eu-ropa Kupa. Izgubili su, kao i prvom susretu, s 3:2.Simović - Al Kadrawi 3:1 (5, -10, 10, 7)Japec - Ko-necny 0:3 (-11, -8, -8); Šurbek - Kovač 3:0 (10, 6, 8); Simović - Konecny 1:3 (-9, -8, 3, -5); Japec - Alkhadrawi 1:3 (-7, -9, 9, -8)Pituri se sada okreću natjecanju u domaćem prvenstvu.Već u subotu, 16. studenoga u Gospino polje dolazi STK Srdoči iz Rijeke.

Damir Gleđ

BORILAČKA PRIREDBA U ZAGREBU

Antun Račić KSW-ov prvak u bantam kategorijiHrvatski MMA borac Antun Račić iz Dubrovnika postao je prvi KSW-ov prvak u bantam katego-riji nakon što je odlukom sudaca, prošle subote na borilačkoj priredbi u Zagrebu, slavio protiv Poljaka Damiana Stasiaka.„Nakon 20 godina u ovom sportu ostvario sam svoj san. Hvala mom timu i najboljoj publici na svijetu… Bila mi je velika čast boriti se ovdje pred vama. Zadovoljili ste organizaciju i nadam se da ćemo se opet ovdje boriti. Ovaj pojas po-svećujem svom pokojnom ocu koji je zaslužan što me uveo u borilačke vode“, bio je emotivan Račić.„U budućnosti želim obraniti ovaj pojas i sretan sam što sam prvi prvak bantam kategorije“; za-vršio je.Nakon četiri KSW nastupa i četiri pobjede, An-tun Račić dobio je priliku osvojiti ono po što je došao, KSW pojas prvaka. Inače, ovo je Račićeva 24 pobjeda. Pobjedu je ostvario i drugi Dubrov-čanin Ante Delija, koji je nokautom u drugoj rundi savladao 39-godišnjeg Olija Thompsona iz Engleske. Nakon pobjede SDelija se zahva-lio Cro Cop timu, svojim trenerima i Gladiatoru iz Dubrovnika, kao i navijačima u zagrebačkoj Areni. Deliji je ovo bila dvadeseta profesionalna borba u karijeri te sedamnaesta pobjeda. - Ante Delija je jedan od najperspektivnijih teš-kaša, ne samo u KSW-u, nego u svijetu i ja vje-rujem da će nagodinu biti favorit za osvajanje PFL-ova Grand Prixa – kazao je Mirko Filipović popularni Cro Cop.

Izvor: Figtsite

I.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Square – Split 6:3Pobjedom u 5.kolu, u Gospinom polju, nad Splitom 6:3 Square je izbio na drugo mjesto, odmah je iza Makarana, branitelja naslova. Brazilac Pele postigao je četiri pogotka, a po jedan Blago Gašpar i Mirko Hrkač. U ovom su-sretu posebno se istakao vratar Dubrovčana Alen Turuk s nekoliko izvrsnih obrana.Square: Alen Turuk, Marko Kuraja, Keko, Bla-go Gašpar, Zoran Primić, Haron Džanković, Antonio Konsuo, Josip Nebergoj, Pele i Mirko Hrkač. Trener: Antun Bačić.Ostali rezultati 5.kola:AFC Universitas – Alumnus Sesvete 4:0, Crni-ca – Olmissum 4:3, Uspinjača – Novo vrijeme Apfel 1:4, Square – Split 6:3, Vrgorac – Futsal Dinamo 5:5.Poredak: 1. Novo vrijeme Apfel 15 bodova, 2. Square 10, 3. Olmissum 9, 4. AFC Universitas 9, 5. Crnica 9, 6. Alumnus Sesvete 7, 7, Futsal Dinamo 5, 8. Vrgorac 4, 9. Uspinjača Gimka 2, 10. Split 1.U 6.kolu, koje je na rasporedu od 22.-24.studenoga, Square je gost vodećeg Novog vremena u Makarskoj. Još se sastaju: Vrgo-rac - AFC Universitas, Split – Crnica, Alumnus Sesvete – Uspinjača Gimka, Futsal Dinamo – Olmissum.

MALI NOGOMET – KUP HRVATSKE

Square gost CrniceU osmini finala Kupa Hrvatske Square je u petak, 15. studenoga, s početkom u 20 sati, u Šibeniku gost Crnice, dok županijski prvoligaš Porto Tole-ro u Pločama dočekuje prvoligaša Alumnusua.Ostali parovi su: Futsal Pula – Split, Olmissum – Novo vrijeme Apfel, Brod 035 – Futsal Dinamo, Vinkovci – Uspinjača Gimka, Našice – Vrgorac te Petrinjčica – Kijevo.

II.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA – JUG

PORAZ OMBLE OD HAJDUKAOmbla je u 6.kolu izgubila u Splitu od Hajduka 7:3 (0:1), te je sada peta. Pogotke su postigli Hr-voje Bogdanović, Antonio Noković i Ivo Vlahu-šić.Ombla: Marko Ilić, Ivo Vlahušić, Dominik Gustin, Frano Vlahušić, Hrvoje Bogdanović, Matija Zore, Ante Franković, Antonio Noković, Orsat Kljajić, Andro Drašković i Mateo Vodopić.Ostali rezultati 6.kola: Heroji 2007 – Jezera 3:1, Murter – Konoba Tomić 3:1, Mejaši – Šibenik 1983 3:5, Trogir – Torcida 2:3, Kijevo – Bačvice.Poredak: Murter 16, Torcida i Šibenik 1983 po 13, Jezera 12, Ombla i Heroji 2007 po 9, Bačvice i Trogir po 7, Kijevo i Hajduk po 6, Konoba Tomić 3, Mejaši 0.U 7.kolu Ombla dočekuje posljednje plasiranu ekipu Mejaša.

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

VODEĆEM OREBIĆU SAMO BODRezultati 8.kola: Maestral – Orebić 1:1 (Dario Barbir; Ivan Kordić), Sokol – Konavljanin 2:2 (Mateo Miladin, Antonio Lipotić; Davorin Krešić, Božo Krilanović), Gusar – ŠD Smokvica 5:0 (Dra-go Jelavić i Frane Jerković po 2, Andrija Bebić), Žrnovo – ONK Metković 0:1 (Josip Plećaš), Croa-tia – Župa dubrovačka 4:0 (Maro Kalauz, Doma-goj Ljubišić, Josip Zadro, Mario Runje), Hajduk 1932 VL – Slaven (odgođeno).Poredak: 1. Orebić 20 bodova (19:10), 2. Gusar 16 (26:9), 3. Croatia (utakmica manje) 14 (16:7), 4.ONK Metković (utakmica manje) 14 (13:6), 5. Žrnovo 12 (13:10), 6. Sokol 12 (11:12), 7. Mae-stral 9 (16:17), 8. Hajduk 1932. (utakmica manje) 7 (10:14), 9. Župa dubrovačka 7 (7:11), 10. Sla-ven (utakmica manje) 5 (7:11), 11. ŠD Smokvica 4 (7:27),12. Konavljanin 3 (7:18).U 9.kolu u nedjelju, 17. studenoga, igraju: Ore-bić – Gusar, Slaven – Croatia, ŠD Smokvica – So-kol, Konavljanin – Hajduk 1932., Župa dubrovač-ka – Žrnovo, ONK Metković – Maestral.

II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

OVE NEDJELJE „SUDAR“ VODEĆIHRezultati 4.kola: Omladinac – Enkel 6:2 (Robert Eric Antica 2, Mario Antica, Ivan Jurica, Zden-ko Barbić, Kristijan Simić; Vlaho Pušak 2), Rat – SOŠK 1919 3:0 (b.b.), Putniković – Grk 0:2 (Mari-jan Marčinko, Marin Grljušić).Poredak: Omladinac i Grk po 9, Faraon i Enkel po 6, Putniković 3, Rat i SOŠK 1919 bez bodova.U 5.kolu 17.11., s početkom u 13:30, igraju: Grk – Omladinac, Faraon – Rat, SOŠK 1919 – Putni-ković, slobodan Enkel.

I.ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA

Podvig ČilipljanaPravi podvig napravili su malonogometaši Čili-pa koji su u 3.kolu pobijedili prvog favorita za naslov Porto Tolero sa 4:3. A pogotovo kada se zna da su u prva dva kola upisali poraze protiv Jadran iz Ljute sa 4:1 te Dube Konavoske s 3:0, dok su Pločani su bili uvjerljivi protiv Dunava 8:0 te SSSD UNIDU-a sa 13:2. Pobjedonosni pogo-dak kod rezultata 3:3 postigao je Stijepo Korić.Pogotke za Čilipljane postigli su još Pero Opušić 2 i Nino Njire. Za Pločane su strijelci bili Zlatan Kušurin, Petar Marević i Matko Krilić.Ostali rezultati 3.kola: Plat – Mećajac 4:6, SSSD UNI-DU – Ponta 2:2, Jadran Ljuta – Duba Konavoska 3:3, Sokol – Cavtat 2:3, Zmaj – Sveti Antun 2:3, Pridvor-je – Lumbarda 6:3, Dunave – Čibača 6:2.Poredak: Cavtat, Pridvorje i Duba Konavoska po 7, Porto Tolero, Riva i Dunave po 6, Jadran Ljuta, i Ponta po 4, Sokol, Plat, Sveti Antun, Mećajac, Čilipi, Čibača i Lumbarda po 3, SSSD NIDU 1, Zmaj 0. U 4.kolu, u petak, 15. Studenoga igraju: Ponta – Čilipi, Čibača – SSSD UNIDU, Mećajac – Dunave, subota, 16. studenog: Sveti Antun – Pridvorje, Lumbarda – Sokol. Porto Tolero – Ja-dran Ljuta, Cavtat – Plat, Riva – Zmaj.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA – JUG

Pobjede GOŠK-a, Jadrana, Zmaja i Neretvanca, poraz NeretveU najzanimljivijem susretu 12.kola Jadran LP je u Pločama pobijedio prvoplasiranu ekipu Juna-ka iz Sinja sa 3:0. Pogotke su postigli Ivan Papo-nja, Abel Kalfić i Ivan Raič.Vrijedne pobjede osvojio je i GOŠK Dubrovnik 1919 koji je u Mravincima pobijedio Slogu sa 1:0. Pogodak vrijedan tri boda postigao je Ivo Caput.Pobjede su doma zabilježili i Zmaj nad Splitom 1:0 (Dean Borovčanin), kao i Neretvanac protiv Zagore također s 1:0 (Ivan Bubalo).Jedini poraz od trećeligaša s krajnjeg juga upi-sala je Neretva koja je u gostima izgubila od Hr-vaca s 1:0.Ostali rezultati 12.kola: Uskok – Vodice 4:0, Za-dar – Urania 1:4, Kamen – Primorac B (igraju 19.11.)-Poredak: 1. Junak 26 bodova (22:14), 2. RNK Split 23 (24:15), 3. Urania 22 (23:18), 4. Hrvace 21 (23:20), 5. Zadar 19 (19:16), 6. Jadran LP 18 (20:15), 7. GOŠK Dubrovnik 1919. 17 (15:14), 8. Sloga 17 (17:17), 9. Uskok 16 (20:20), 10. Zago-ra 14 (16:11), 11. Primorac B (utakmica manje) 14 (17:22), 12. BŠK Zmaj 14 (18:25), 13. Kamen (utakmica manje) 13 (21:21),14. Neretvanac 13 (23:26), 15. Vodice 9 (15:32), 16. Neretva 6 (13:21).U 13.kolu u subotu, 16. studenoga, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. – BŠK Zmaj, Neretva – Jadran LP, Zagora – Kamen, Vodice – Zadar, Junak – Uskok, RNK Split – Hrvace, Primorac B – Sloga. Nedjelja, 17. studenoga: Urania – Neretvanac.

STRELJAŠTVO

DUBROVKINJE NA SALONA OPENUMeđunarodni turnir streljaštva po ISSF pravilima Salona Open održan je prošlog vikenda u Solinu u organizaciji SD Dalmacijacement i Županij-skog streljačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije. Nastupilo je više od 200 natjecatelja iz šest država u više kategorija. Kadetkinje iz SD Dragovoljca Ana Tomšić i Tea Čvrljak nastupile su u kategoriji juniorki i zauzele četrdeset prvo i četrdeset šesto mjesto.Uprava kluba je zadovoljna rezultatima i najav-ljuje pripremu ekipe za sljedeće natjecanje po ISSF pravilima.

SD Dragovoljac


ŠPORT

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE REPUBLIKE HRVATSKE

Započela isplata 1,3 milijarde kuna predujma poljoprivrednicimaIsplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2019. godinu započela je 12. stu-denog 2019. godine. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaća-nja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvo-ju. Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.

PETAK, 15. 11. - UZ EUROPSKI DAN SREDNJOŠKOLACA

Smotra učeničkih radovaVijeće za kulturu i znanost Dubrovačke bisku-pije organizira četvrtu Smotru radova učenička srednjih škola i učeničkih domova povodom Europskog dana srednjoškolaca, 15. studenoga 2019. godine. Program koji počinje u 10 sati održat će se u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku, a geslo su-sreta je “Znanje se množi dijeljenjem”.Na smotru se prijavljuju srednjoškolski istraži-vački i umjetnički radovi iz svih nastavnih po-dručja, a cilj je promicanje znanja, kreativnosti i zajedničko druženje.

DURA

Dani kreativnih i kulturnih industrija DubrovnikaDubrovačka razvojna agencija DURA u surad-nji s institucijama, udrugama i pojedincima iz kulturnog, kreativnog i umjetničkog područja djelovanja, već šestu godinu zaredom organi-zira manifestaciju “Dani kreativnih i kulturnih industrija Dubrovnika”, koja se održava od 13. do 16. studenoga 2019. godine.Ove godine javnosti će se predstaviti niz razno-likih sadržaja namijenjenih kako stručnim oso-bama tako i široj publici. Riječ je o izložbama, koncertima, tribinama, okruglim stolovima, predstavama, audio izvedbama, promocijama i sl.Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH.

DURA

Besplatna radionica „Kibernetička sigurnost i ICT za poduzetnike“DURA organizira radionicu „Kibernetička sigur-nost i ICT za poduzetnike“ koja će se održati u subotu, 16. listopada 2019. godine u prostorija-ma DURA-e, na adresi Branitelja Dubrovnika 15, Dubrovnik s početkom u 10:00 sati. Cilj eduka-cije je pomoći ljudima da razumiju ne samo po-tencijalne rizike i opasnosti u prostoru informa-cijskih tehnologija i interneta, već naučiti kako da koriste sve te dostupne tehnologije i servise na siguran način. Predavač je Tino Šokić.

DURA

Rezultati natječajaNa otvoreni Natječaj za dizajn vizualnog iden-titeta, slogana i naziv projekta participativnog budžetiranja grada Dubrovnika, pristiglo je ukupno 13 radova. Na zasjedanju održanom 07. studenoga 2019. godine, Ocjenjivački sud u sastavu: Jelena Tamindžija (predsjednica Ocje-njivačkog suda), Marita Bonačić, Damir Bralić, Alisa Aliti Vlašić, i Marijana Aksić Vitković, jedno-glasno su donijeli odluku o nagradama:PRVU NAGRADU osvojio je rad pod šifrom A1, zajednice Filburg d.o.o./Hot Dog d.o.o., autora: AndrejaFiletina, Mara PitarevićaDRUGU NAGRADU osvojio je rad pod šifrom A2, zajednice Bonsenjo &P, autora: Kristine Miroše-vić, Ivane PuticaTREĆU NAGRADU osvojio je rad pod šifrom A12, zajednice Bertina i Čotić Design, autora: Matea Bertina, Karla Čotića.

MATICA UMIROVLJENIKA KONAVLE

Posjet izletištu KravicaMatica umirovljenika Općine Konavle organi-zirala je cjelodnevni izlet 9.studenog u Zapad-no-hercegovačku županiju. U ranim jutarnjim satima krenuli smo s dva autobusa iz Konavala.Prvo zaustavljanje, uobičajeno, bio je Neum s pogledom na dugo očekivani Pelješki most kako više ne bismo gubili vrijeme na graničnim prijelazima.Na odredište stigli smo u predviđenom vreme-nu te odmah krenuli u razgledavanje „oaze „u kamenu, izletište Kravica. Ono nudi izletnicima jedinstvenu ljepotu i savršeno mjesto za odmor, posebice u ljetnoj sezoni kao atraktivno kupa-lište.Najatraktivniji je slap Kravica visine od 28 me-tara na lokalitetu Trebižat. Budući da se ovaj fenomen nalazi blizu Ljubuškog ,nakon razgle-davanja, krenuli smo na dogovoreni zajednički ručak u hotel „Most“. Ručak u hotelu protekao je ugodno i veselo uz pjesmu i ples. U popodnev-nim satima uputili smo se u Međugorje i nakon dvosatnog zadržavanja i razgledavanja Svetišta sretno smo nastavili povratak u naše Konavle.Ovo je bila prigoda za međusobno druženje sa željom i nadom za još ovakvim veselim jednod-nevnim izletima.

Ljubica Brailo

OLDTIMER KLUB DUBROVNIK

XVI. Oldtimer rallyOldtimer klub Dubrovnik organizira XVI. Dubro-vački oldtimer auto rally, koji će se održati 17. studenog 2019. godine, sa slijedećim progra-mom: okupljanje sudionika u 9,00 sati na par-kingu Luke Gružu 10,00 sati vožnja Gradom i odlazak u povije-snu jezgru – stari Grad iu 13,00 odlazak sa Straduna.

NOVOSTI IZ LIBERTASA

Nova trasa autobusne linije Dubrovnik - MajkoviLibertas Dubrovnik d.o.o. obavještava korisni-ke svojih usluga kako linija broj 26, Dubrovnik Majkovi od 8. studenoga prometuje drugači-jom trasom.Zbog radova na lokalnoj cesti L 69046, linija broj 26, Dubrovnik-Majkovi od 8.11.2019. pro-metovati će izmijenjenom trasom.Tako novom trasom ide sljedećem redoslije-dom:Majkovi – Riđica – Mrčevo – Riđica – Dubra-vica – Trsteno – Orašac – Kliševo – Gromača (Ljubač, po pozivu) – Orašac - Dubrovnik i obratno. Vrijedi napomenuti kako će prome-tovanje ovom trasom biti na snazi do završet-ka radova.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE GRADA DUBROVNIKA, INFORMATIČKI KLUB FUTURA I SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Robo.DU DayČetvrti Robo.DU Day održat će se u subotu, 16. studenoga 2019. na Kampusu Sveučilišta u Du-brovniku od 10:00 do 14:00.Na Robo.DU Day-u će se moći poslušati gostu-juća predavanja o robotima, Arduino tehnici, elektronici, uradi sam kulturi i još mnogo toga, te sudjelovati na radionici LEGO “Obnovljivi izvori energije”, radionici lemljenja, radionici crtanja 3D olovkom, radionici programiranja i STEAM igraonici. Broj mjesta na radionicama je ograničen, pa se treba prijaviti na vrijeme.Robo.DU Day je osmišljen kao dan razmjene znanja i vještina među učenicima i mladim lju-dima Grada i Županije. Pridružuje se ideji dobro osmišljenog STEAM obrazovanja (Science, Te-chnology, Engineering, Art, Mathematics). Ula-zak je slobodan, dobrodošli su veliki i mali. Svi sudionici ulaze u nagradnu igru.Robo.DU Day 2019. organizira Zajednica teh-ničke kulture Grada Dubrovnika u suradnji sa Informatičkim klubom Futura, a uz potporu Sveučilišta u Dubrovniku.

SUH – PODRUŽNICA KONAVLE

Jednodnevni izlet u Mostar i VrapčićeSindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica Konavle organizira za svoje članove i one koji to žele postati jednodnevni izlet u Mostar i Vrapči-će u subotu, 14. prosinca 2019.Polazak sa Grude u 6:30, a iz Cavtata u 07:00, a povratak u večernjim satima.Informacije i prijave na mobitel 098 345 236, uvrijeme od 18 do 20 sati.Predsjednik podružnice:

Ante Mandić

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL USPJEŠNO PREDSTAVLJEN U ZAGREBU I LJUBLJANITuristička zajednica grada Dubrovnika pred-stavila je ovogodišnji, šesti po redu Dubrovač-ki zimski festival u Zagrebu i Ljubljani. Promo-cija Dubrovačkog zimskog festivala, koji se u organizaciji Grada Dubrovnika, Dubrovačkih Ljetnih Igara i Turističke zajednice grada Du-brovnika održava šestu godinu zaredom, odr-žala se u subotu u jutarnjim satima, 9. stude-nog na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Uz nastup klape Kaše i tradicionalnu dubrovačku kolen-du te prikle, arancine i broštulane mjendule, djelatnici Turističke zajednice grada Dubrov-nika su brojne posjetitelje upoznali s razno-vrsnim i bogatim programom Dubrovačkog zimskog festivala.U subotu 9. studenog, u Ljubljani je držana večer Dubrovnika, u organizaciji predstavniš-tva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji i Turističke zajednice grada Dubrovnika. Uz na-stup Klape Kaše, brojni mediji i turistički agen-ti koji su prisustvovali večeri, uživali su u tra-dicionalnim dubrovačkim jelima i prezentaciji šestog Dubrovačkog zimskog festivala, koji i ove godine nudi bogat i raznovrstan gastro-nomski, kulturni i glazbeni program.Ovogodišnje izdanje Dubrovačkog zimskog festivala otvorit će se 30. studenog 2019. pa-ljenjem prve adventske svijeće i uključivanjem dekorativne blagdanske rasvjete, a uslijedit će koncert grupe The Frajle. Dio bogatog progra-ma čini i koncert Gibonnija, Zorice Kondže, Novih Fosila, Urbana i drugih. Najmlađe će razveseliti i humanitarni Torta Party uz nastup Domenice i već tradicionalna Božićna bajka. U novu će godinu Dubrovčane i njihove goste 31. prosinca uvesti jedan od najpopularnijih i najdugovječnijih hrvatskih bendova Parni valjak, čijem će nastupu prethoditi program koji izvodi nezaobilazno glazbeno ime hrvat-ske estrade Ante Gelo uz svoj bend i goste, dok će najmlađe u novu godinu na dječjem dočeku uvesti popularna Mia Dimšić. Bogata gastronomska ponuda na kućicama na više gradskih lokacija nazaobilazan je dio zimskog festivalskog đira, a vikendima će na njima Du-brovčani i gosti uživati uz kolendu i klapsku pjesmu. Prvog dana 2020., Dubrovački simfo-nijski orkestar održat će tradicionalni koncert u podne na Stradunu uz kamenice i pjenušac, a u večernjim satima nastupit će Klapa Iskon kao završnica festivala.

KUP HRVATSKE „RUŽICA MEGLAJ RIMAC“

RAGUSA MEĐU OSAM NAJBOLJIHU osmini finala Kupa Ružica Meglaj Rimac Ragu-sa je u Trnskom pobijedila Zagreb 66:45 (36:24).Najbolja je bila Lorena Molnar s postignutim do-uble-double učinkom od 10 koševa i 10 skoko-va. Ana Vojtulek dala je 13 koševa (+4sk+4ukr), Karla Kalajžić 11 (+5sk), Romana Stojanović 9 (+5sk), Iva Todorić 7 (+5sk+4ass), Ana Haklička i Katarina Zarač dodale su po 6, a Haklička je uz to imala 4sk+5as+4ukr. Živana Janković zabila 3 koša (+5sk+6ass) i Marija Pocrnjić 1. Za Ragusu je još nastupila i Matea Beletić. U četvrtfinalu Ragusa 23.studenoga dočekuje FSV iz Rijeke. Tko pobijedi ide na završni turnir Kupa.

I.HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Dubrovnik bolji od Cedevite JuniorU 6.kolu košarkaši Dubrovnika su u Gospinom polju pobijedili Cedevitu Junior s 91:86 (27:21, 24:19, 23:26, 17:20). Dubelj i Vodopija su bili naj-bolji u novoj pobjedi Dubrovnika.Dubrovnik: Došen 13, Dubelj 34, Mustapić, Vo-dopija 25, Perković 5, Petrović 6, Stasjuk, Ko-privica, Urukalo 3, Kalafatović, Raguž 5, Vujičić. Trener: Željko Vreća. Ostali rezultati 6.kola: Omiš Čagalj Tours – Sesvete 86:78, Universitas – Pula 1981 88:82, Rudeš – Zapruđe 80:76, Samobor – Bosco 77:78, Ribola Kaštela – Jazine Arbanasi 57:67. Poredak: Jazine Arbanasi 12 (6:0), Samo-bor 11 (5-1), Pula, Universitas i Omiš Čagalj Tours po 9 (3-3), Ribola Kaštela i Dubrovnik po 8 (3-2), Rudeš, Bosko, Cedevita Junior i zapruđe po 8 (2-6), Sesvete 7 (1-6). Dubrovnik je u 7. kolu, 16.stu-denoga, gost Zapruđa.

KOŠARKA – MLAĐI KADETI

Dubrovnik dvije pobjede dijele do plasmana u najelitniji razredMlađi kadeti Dubrovnika su blizu osvajanja pr-vog mjesta u skupini ‘A’ Dalmatinske lige Split te plasmana u najelitniji razred – Prvu hrvatsku ligu. Iako su u 4.kolu izgubili u Gospinom polju od Splita 76:62 (34:31), izabranici Pera Jejine i Darkla Kunce, ukoliko u dva posljednja kola po-bijede Trogir u gostima i Adriatic doma – mogu slaviti. Trogir je u skupini bez pobjede, dok Adriatic kao i Dubrovnik, ima tri pobjede i jedan poraz. Dubrovnik je protiv Splita igrao u sasta-vu: Mateo Tomašević, Matija Koprivica, Martin Mucić, Domagoj Bjelopera, Marin Prokić, Bariša Lulić, Janko Šutalo, Denis Mehić, Petar Miović, Matija Zorić, Bruno Krmek i Orsat Zvone.

I.HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA –(Ž)

Dubrovnik – Karlovac 3:0Dubrovnik je u 6.kolu pobijedio Karlovac 3:0 (25:23, 25:19, 25:21), te je sada četvrti na prven-stvenoj ljestvici.Dubrovnik: Anđela Čuljak, Marijeta Lolić, Ivana Ivaniš, Nina Jakić, Mara Šilje, Petra Ramić, Karla Burđelez, Ivana Marinović, Petra Putica, Nora Đurić, Doris Buzolić, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i Ema Šušić. Trenerice: Mirjana Vreća i Marina Radić.Ostali rezultati 6.kola: Bosco – Nova Gradiška 3:0, Zadar – Veli Vrh 3:1, HAOK Mladost II – Dina-mo 2:3, Drenova – Kostrena 3:0.Poredak: Dinamo i HAOK Mladost II po 16, Zadar 12, Dubrovnik, Bosco i Nova Gradiška po 10, Veli Vrh 6, Karlovac i Drenova po 5, Kostrena 0.U 7. kolu Dubrovnik je u nedjelju (16 sati), 17.studenoga gost Nove Gradiške.

JEDRENJE – 17.PUČINSKA REGATA

Krstaš Dubrovnik četvrtiKrstaš Dubrovnik zauzeo je četvrto mjesto u ukupnom poretku na tradicionalnoj 17. Pučin-skoj regati - Jabuci, na kojoj je sudjelovalo kon-kurenciji 106 brodova iz deset država. U svojoj petoj skupini, u konkurenciji dvadeset i jednog broda, posada Dubrovnika bila je prva.Dubrovnik je 110 nautičkih milja prošao za 15 sati i 15 minuta. Kormilar je bio Tonči Kordić, a u posadi su činili: Maroje Kurajica, Mateo Ando-lšek, Davor Dužević, Mijo Lončar, Ivan Jarić, Ivo Kvestić i Gordan Sentić.

RUKOMET – PAKET 24 PREMIJER LIGA

Dubrava – Dubrovnik 34:27Rukometaši Dubrovnika su u 7.kolu izgubili u gostima od vodeće Dubrave s 34:27 (15:12). To je peti poraz Dubrovčana koji su ostali bez tre-nera Silvija Ivandije i ponajboljeg igrača Zvoni-mira Srne koji će ubuduće igrati za Zagreb. Novi trener Dubrovnik od ovoga tjedna je Vedran Ćurak iz Osijeka. Po šest pogodaka postigli su Nikša Bušlje i Tomislav Radić, Luka Benevda je postigao četiri, Marino Knez, Leo Brnin, Anes Avdić, Maro Dabelić i Hrvoje Lončarica po dva, a jedan Marko Kobetić. Branili suToni Barišić i Kristijan Raguž, a još su igrali Teo Putica i Marino Gabrieri. Trener: Ante Lagator.Ostali rezultati 7.kola: Umag – Bjelovar 30:28, Poreč – Spačva 32:25, Gorica – Zamet 26:22, Se-svete – Varaždin 1930 27:24. Poredak: Dubrava i Gorica po 11, Bjelovar 9, Spačva Vinkovci 8, Poreč 7, Varaždin 1930 i Zamet po 6, Umag 5, Sesvete 4, Dubrovnik 3. Dubrovnik u 8.kolu do-čekuje Sesvete 16.11. (Gospino polje, 18 sati).


Kuća mi je na Pločama, tik do Vrata od Ploča. Na krovu je crijep-kupa kanalica, a kameni vijenac ispod te kupe je u biti kameni kanal koji skuplja vodu i odvodi je niz okomiti oluk. Pri većim kišama kanal počne procurivati na spojnicama, a pri izuzetno velikoj kiši preljeva se preko oluka, pa voda ulazi i pod kupe, te prokišnjava na sve strane. Ne bi preslagivali cijeli krov, već bi željeli zaštiti kanal iznutra i taj spoj kanala i kupe kanalice. Možete li to učinit? Pozdrav; Miro Tomšić. Vodolovni ukrasni kanali bilo da su napravlje-ni od kamena ili od betona često na spojnica-ma nakon nekog vremena počnu procurivati, ili kod preljevanja vode i pod crijep. Vama se događaju oba navedena slučaja koja su ipak trajno rješiva sa RD-COATINGS tehnologijom zaštite. Pri pregledu stanja vodolovnog ka-menog kanala čiji su segmenti spajani sva-kih 80 cm, uočene su pukotine unutar i van kanala na tim spojnicima, te se pri podizanju prvog reda crijepa uočilo kako je žbuka koja spaja kanal i crijep potpuno odvojena, ili je napukla u širini od nekoliko milimetara. Sam kanal iznutra je pun obraštaja i nečistoća koje su se godinama skupljale. Zbog svega navedenog nužno je temeljito očistiti vodo-lovni kanal iznutra i izvana, te ukloniti prvi red crijepa uz kanal. Po čišćenju, unutarnje korito kanala treba impregnirati sa RD-UNIFIX

impregnacijom, te po sušenju (cca. 2 sata), sve spojnice u kanalu popuniti trajno elastič-nim hidroizolacijskim kitom koji u sebi sadr-žava kvarcni pjesak-MUR-FILLER. Ovaj kit je posebno rastezljiv, te se koristi na ovakvim mjestima gdje je smik naprezanje posebno izraženo. Nakon 24 sata od nanošenja kita na sve spojnice kanala treba postaviti finu, trajno elastičnu mrežicu širine 16 cm-MUR FLEECE, te je premazati s jednim slojem RD-ELASTO-DECK hidroizolacijskog premaza. Po sušenju istog (cca. 6 sati), na kompletni unutarnji dio

kanala polaže se trajno elastična mrežica ši-rine 35,00 cm – RD-CHANNEL MASH, te se na nju nanose tri sloja RD-ELASTODECK-a, u boji po izboru ( bijela, siva, terakota...), isklučivo pomoću kista. Svaki idući sloj se nanosi po sušenju predhodnog. Nakon na-nošenja završnog sloja, RD elastična mrežica za kanale se ne smije vidjeti. To znači da je debljina premaza dostatna, što je normativ za trajnu elastičnost suhog premaza od 250 %. Sami crijepovi se po sušenju hidroizolacij-skog premaza trebaju vratiti na svoja mjesta,

te zidarski obraditi popune između crijepova i kanala. Cementni mort kojim je izvršena ispuna nakon sušenja (cca. 72 sata), treba impregnirati, te premazati sa tri sloja RD-ELA-STODECK-a u boji po izboru, a spojnice na vanjskom dijelu kanala također ispuniti sa MUR-FILLER trajno elastičnim kitom. Na ovaj način ćete riješiti sve navedene probleme oko prokišnjavanja Vašeg vodolovnog sliv-nog kanala. Nemam što reći, osim da vlaženja ni pro-kišnjavanja ispod i oko kanala više nema.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/[email protected]

www.ocinje-market.hr

KROVNI OLUK PUŠTA VODU I VLAŽI U KUĆI

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

Na zahtjev Draška Milojevića, Vitomira Bjelovučića, Ivanke Oštrić i Sanje Račević iz Dubrovnika, izrađen je Geodetski elaborat evidentiranja stvarnog stanja postojećih već evidentiranih

katastarskih čestica na kat. čest. 665/1 k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno na čest. zem. 880/17 k.o. Gruž (stara izmjera). Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim

katastarskim česticama 664, 680/2, 665/2, 665/3, 665/5, 665/6 k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno na čest. zem. 880/30, 880/37, 880/38 k.o. Gruž (stara izmjera) na uvid u

elaborat koji će se obaviti u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. u razdoblju 5 radnih dana od objave oglasa od ponedjeljka do petka

(10-12 h).


Na zahtjev Županijske lučke uprave Dubrovnik izrađen je, temeljem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Županijske lučke uprave Dubrovnik za luke županijskog i lokalnog značaja

(Klasa: 934-01/13-01/75, Ur.Broj: 2117/1-04-13-4, od 12.10.2013.god.), Parcelacijski elaborat formiranja lučkog područja za lučko područje gradske luke Dubrovnik. Pozivaju se vlasnici i nositelji

drugih stvarnih prava na susjednim kat. čest. 4609, 4622 i 4623, k.o. Dubrovnik (nova izmjera) te na čest. zgr. 2456 u k.o. Dubrovnik (stara izmjera), na uvid u elaborat koji će se obaviti u prostorijama

tvrtke Geodet d.o.o. dana 22. 11. 2019. u 10 h.

ANTIBI TICI

Danas liječesutra možda neće!

www.zzjzdnz.hr

GEO VRTINE d.o.o.

Vukovarska 30Dubrovnik

0992170929

U sklopu izrade Geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kat.čest. 882 k.o. Slano, pozivaju se nositelji prava na susjednim katastarskim česticama 883, 877, 878, 880 i 975 k.o. Slano na terenski očevid koji će se održati 18.studenog 2019. u 10h na

predmetnim parcelama, dok će se detaljno predočenje elaborata biti 20.studenog u 9h u prostorijama ureda.

GEO VRTINE d.o.o.

Vukovarska 30

Dubrovnik

0992170929

U sklopu izrade Geodetskog projekta na kat.čest. 319/1 i 319/2

k.o. Broce, pozivaju se nositelji prava na susjednoj katastarskoj

čestici 329/1 k.o. Broce na terenski očevid koji će se održati

18.studenog 2019. u 11h na predmetnim parcelama, dok će

se detaljno predočenje elaborata biti 20.studenog u 9h u

prostorijama ureda.


Na zahtjev investitora Vlahusin Antuna, S.S.Kranjčevića 3, 20210 Cavtat , izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedbe rješenja o

utvrđivanju građevne čestice na k.č. 531/1, 531/7 u k.o. Cavtat. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim

česticama zemlje 518/1, 530/1, 531/1, 531/6 k.o. Cavtat (N.I.), odnosno 491/3, 497/1, 497/4, 497/6 k.o. Cavtat (S.I.) na

predočavanje elaborata dana 18.11.2019. u vremenu od 10:00 sati u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o, Ivana Meštrovića 1, Dubrovnik.

GEOPLAN d.o.o. Solinska, 20000 Dubrovnik

Tel., Fax.: +385 (0) 20 413 371

Na zahtjev investitora VULETIĆ ANDRIJA, TRG KRALJA TOMISLAVA 1, OMIŠ, 21310 OMIŠ, izrađen je GEODETSKI ELABORAT za potrebe

provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranje

stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 809/3 u k.o. MOKOŠICA

Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim česticama zemlje 808/3, 808/4, 808/5, 809/1, 810/2, 811, 815, 816 i

čestice zgrade *113 na predočenje elaborata koje će se obaviti u uredu tvrtke Geoplan d.o.o., Solinska 6 dana 26. studenog 2019. godine u 12 sati.


Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

NAŠI KONTAKTI ZA VAŠA PITANJA, NARUDŽBE I INFORMACIJE: dr. Ante Starčevića 45, DubrovnikTel: +385 (0)20 400 500, 400 505www. marin-med.comemail: [email protected]

PODIJELITE S NAMA VAŠE TEGOBE: PITAJTE NAS - ODGOVORITI ĆE VAM NAJRENOMIRANIJI STRUČNJACI MEDICINE U SVOJIM PODRUČJIMA.

NAZOVITE NAS I PITAJTE! ZAKAŽITE SVOJ TERMIN!

Vaš vid je neprocjenjiv! Pregledajte ga!POLIKLINIKA MARIN MED OTVORILA JE NOVI ODJEL OFTALMOLOGIJEMORATE GA VIDJETI !!Pregledajte svoj vid u novoj i vrhunski opre-mljenoj ambulanti za pregled oka u Poliklinici Marin Med. Pregledat će vas iskusna oftalmo-loginja dr. Meri Vučković Mataga na najmo-dernijim aparatima za dijagnostiku vida. Samo u Poliklinici Marin Med oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće. Sa najmodernijom svjetskom tehnologijom u oftalmologiji, ubuduće sve preglede oka obavljene u Poliklinici Marin Med možete do-biti i u digitalnom obliku te slikom,kroz godi-ne, pratiti stanje oka/vida. Predbilježite se za pregled!

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspe-cijalist za štitnjaču- ambulanta u srijedu i četvrtak, 20. i 21. studenog 2019.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i trau-matologije – ambulanta u petak, 22. studenog 2019. -dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog – ambulanta u subotu, 23. studenog 2019.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medi-cine, kardiolog- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije-prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspeci-jalist za bolesti kralježnice - prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, sub-specijalist dječje ortopedije- prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruk-tivne kirurgije- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA

MI NISMO NEIZDRŽIVI TERET MI SMO OBITELJSKO I DRUŠTVENO BOGATSTVONa predsjedništvu i Središnjem odboru HSU-a donesena je odluka o pokretanju akcije prikupljanja potpisa:PROTIV poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, i ZA povećanje dohodovnog cenzu-sa za besplatno dopunsko zdrav-stveno osiguranje.Kako dohodovni cenzus nije pove-ćavan od 2004. godine zahtijeva-mo da se:- po članu obitelji sa 1516 kuna po-veća na 1830 kuna, a- za osobu koja živi sama sa 1939 kuna poveća na 2340 kuna- tako utvrđeni dohodovni cenzus na početku svake godine usklađu-je.Valja istaknuti da „šutnja“ oko po-većanja cenzusa traje već punih 15 godina i iz razloga, što je poznato, da upravo Država nije redovito i potpuno plaćala svoje obveze iz polica dopunskog zdravstvenog osiguranja a povećanjem korisni-ka besplatnih polica ta obveza se znatno povećava. Skoro 98% građana su uredne platiše svojih polica dopunskog osiguranja dok

je jedini neplatiša Država koja je podmirila niti trećinu svojih polica.Vlada RH mora stvoriti uvjete da zdravstvena zaštita bude dos-tupna svim građanima neovisno o financijskim mogućnostima. Dokazano je da je Dopunsko osi-guranje, kao posebna institucija, jedna od rijetkih koja ima pozitiv-ne rezultate poslovanja i u situaciji kad Država svoje obveze izvršava samo djelomično.Svaka drugačija politika Vlade RH i ministra Kujundžića rezultirat će uništenjem i posljednje institucije koja funkcionira na principu me-đugeneracijske solidarnosti što HSU neće dopustiti.Borit ćemo se za očuvanje javnog neprofitnog osiguravatelja a pro-tiv pogodovanja privatnim osigu-ravateljima kojima je cilj PROFIT a ne očuvanje zdravstvenog sustava na načelu solidarnosti među gene-racijama.U prilog tomu govori i činjenica, o čemu smo nedavno čitali, da je reformu dopunskog osiguranja „diktirao“ čelnik privatnog osigu-ravajućeg društva, što nam daje

pravo na zaključak da je to prvi, ali sigurni, korak ka privatizaciji.Svaki put kad Vlada najavi „pove-ćanje“ mirovina povećava se broj umirovljenika koji padaju ispod granice siromaštva.Zato i ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da će više dese-taka tisuća umirovljenika dobiva-njem 10-tak kuna mjesečno posta-ti obveznici plaćanja dopunskog osiguranja od 70 kuna mjesečno odnosno 840 kuna godišnje, što je za mnoge od njih izdatak koji ne mogu podnijeti, pa im preostaje gladovati ili umrijeti! Zamislimo se nad tom istinom!HSU se zamislila pa je upravo zato, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, pokrenu inicijativu okupljanja svih stranaka sa umirovljeničkim pred-znakom kako bismo zajedničkim snagama stali u obranu osoba tre-će životne dobi ali i svih onih ko-jima smo dužni osigurati uljuđeno življenje i kvalitetno starenje, jer MI NISMO NEIZDRŽIVI TERET MI SMO OBITELJSKO I DRUŠTVENO BOGATSTVO!

Olga Muratti

HGK - DVIJE HRVATSKE KUĆE ZA ODMOR NAJBOLJE U EUROPI

Titulu za najbolju kuću za wellness odmor osvojila Villa Palma iz Naplovca na otoku KorčuliHrvatske kuće za odmor pobijedile su u dvije kategorije u izboru Best European Holiday Home (BEHH), koji petu godinu zaredom organi-zira European Holiday Home Asso-ciation. Na dodjeli održanoj 8.stu-denoga u Barceloni titulu najbolje obiteljske kuće za odmor odnijela je Kuća za odmor Gran Vista iz mje-sta Dragoslavec nedaleko Čakovca, dok je titulu za najbolju kuću za wellness odmor osvojila Villa Palma iz Naplovca na otoku Korčuli. Ove godine natjecati se moglo u osam kategorija, a od ukupno 64 finalista iz 17 zemlje bilo je čak 11 hrvatskih kuća. Izboru su prisustvovali pred-stavnici najvećih europskih i ame-ričkih tvrtki koji se bave obiteljskim smještajem, poput tvrtke AirBnB, HomeAway, Awaze, Interhome, TripAdvisor, Kigo te predstavnici nacionalnih udruženja pružatelja smještaja u domaćinstvu.

ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM U TURISTIČKOM SEKTORU

Održano predavanjeU sklopu projekta „ReDu – provedba programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospoda-renju otpadom Grada Dubrovnika“ održano je predavanje „Održivo gospodarenje otpadom u turističkom sektoru s primjerom dobre prakse u Hiltonovom lancu“ na kojemu je predavao di-rektor hotela Hilton Imperial Dubrovnik Mario Matković.

URED ŽUPANA

Veleposlanik Norveške u nastupnom posjetuVeleposlanika Norveške Nj. E. Haakona Blan-kenborga sa suradnicima, a u pratnji i počasnog konzula Kraljevine Norveške u Dubrovniku Ton-ćija Peovića, primio je 13.studenoga župan Ni-kola Dobroslavić. Na početku susreta župan Dobroslavić je vele-poslaniku Blankenborgu poželio dobrodošlicu u najjužniju Hrvatsku županiju te pritom ista-knuo neke od najvažnijih značajki naše župa-nije. „Gospodarstvo naše županije najvećim se dijelom odnosi na turističku djelatnost, koja nam je zapravo glavna gospodarska grana. No, tu je i poljoprivreda, prije svega vinarstvo i vino-gradarstvo, jer naša se županija može pohvaliti ponajboljim vinima u Hrvatskoj, a značajna je i marikultura u Malostonskom zaljevu te poljo-privredna proizvodnja u dolini Neretve.“, rekao je župan.

SLANO

Uskoro zavičajna kućaŽupan Nikola Dobroslavić i ravnateljica Regio-nalne agencije DUNEA Melanija Milić u pratnji načelnika Općine Dubrovačko primorje Niko-le Knežića i pročelnika Jedinstvenog uprav-nog odjela Iva Kole obišli su prostor buduće Zavičajne kuće Dubrovačkog primorja čije se svečano otvaranje uskoro očekuje. Ruševna zgrada, nekadašnji Župni dvor crkve sv. Vlaha u Slanome ukupne površine 330 m2 počela se obnavljati krajem 2018. godine, a prošli tjedan je dobila uporabnu dozvolu te slijedi završna faza opremanja i priprema postava. ”Zavičaj-na kuća Dubrovačkog primorja nije samo veliki infrastrukturni projekt, već i projekt kojim želi-mo probuditi svijest o našoj bogatoj kulturnoj prošlosti, i to prikazati turistima, ali i doma-ćem stanovništvu koje njeguje veliku ljubav i poštovanje prema svojoj baštini”, istaknuo je župan prilikom obilaska. Investicija rekonstruk-cije i opremanja Zavičajne kuće vrijedna više od osam milijuna kuna realizira se u sklopu provedbe EU projekta Ruralna poučna, kultur-no-etnografska turistička atrakcija čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a operativ-no ga provodi Regionalna agencija DUNEA uz Općinu Dubrovačko primorje s još 10 partnera.

OD 15. DO 17. 11.

Obiteljska škola Dubrovačke biskupijeXII. obiteljska škola Dubrovačke biskupije odr-žat će se od 15. do 17. studenoga u hotelu La-croma Valamar na Babinom kuku u Dubrovniku. Svečano otvorenje škole bit će u petak, 15. stu-denog u 20.00 sati. Tema ovogodišnje obitelj-ske škole je “Vjera i krize života”, a predavač će biti mr. sc. don Pavao Gospodnetić, župnik župe sv. Petar – Supetar. Voditelj obiteljske škole je pročelnik Vijeća za život i obitelj mr. sc. don Ma-rinko Šljivić. Kao i prijašnjih godina u suradnji s Vijećem za mlade za djecu će biti organiziran poseban program za vrijeme dok roditelji su-djeluju na predavanjima i radionicama.

U KLAUSTRU SAMOSTANA MALE BRAĆE

Nastradao fratarski grejpUdar juga bio je koban i za grejp (greyfurt) u klaustru samostana Male braće. Dana 13. stu-denog, kada su mnoge obale po dalmatinskoj obali plavile i mnoga stabla oštećena, pao je pod udarom juga i veliki grejp u sjeverozapad-nom kutu klaustra. Grejp je bio pun skoro zrelih plodova, i njihova težina je zasigurno pridonije-la tome da mu korijen nije izdržao. Pao je pre-ma sredini klaustra. Zaista je prava šteta što je ova biljka stara oko 25 godina nastradala. Ona je svojim zelenilom i velikim plodovima krasila klaustar. Ipak, njen odlazak otvara jednu novu vizuru klaustra.

Fra Stipe Nosić

Tonćiju Peoviću orden Kraljevski norveški red za zasluge

Bivšem direktoru Zračne luke Dubrovnik a sa-dašnjem direktoru Zračne luke Brač i počasnom konzulu Kraljevine Norveške u Dubrovniku Ton-ćiju Peoviću uručen je u utorak, 12.studenoga, u Dubrovniku orden Kraljevski norveški red za zasluge, koji mu je za njegovu izvanrednu služ-bu dodijelio norveški kralj Harald V. Medalju i diplomu uručio mu je veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Haakon Blan-kenborg na svečanoj ceremoniji. „Prepoznato je da sam Norveškoj bio na usluzi, Norvežanima na području od Šibensko-kninske do Dubrovač-ko-neretvanske županije. Najčešće su to pro-blemi s gubitkom osobnih dokumenata, kao i prometne nesreće, bolnica pa i smrtni slučajevi. Danas su odnosi dviju država izuzetno dobri i prijateljski, jer dijelimo iste povijesne i kultur-ne vrijednosti. Prijateljstvo seže još iza Drugog svjetskog rata, u turističkoj sezoni imamo puno Norvežana kao gostiju, a ova je kriza u Norveš-ku dovela velik broj Hrvata“, izjavio je Peović.Veleposlanik Blankenborg Peovića je opisao kao ‘važan most između Norveške i Hrvatske’ te istaknuo njegovu vrijednost za Norvežane, po-sebno one koji posjećuju Hrvatsku.

Vinogradari i vinari Komaja u Konavlima oku-pljeni u udruzi Kokam 10.studenoga su uoči blagdana svetoga Martina i krštenja mladoga vina u Zadružnom domu u Komajima održali svoju tradicionalnu vinsku festu - 41. Kokamo-vu vinokušnju. U toj vinskoj svečanosti kojom nastavljaju njegovati običaje vezane uz lozu i vino pridružili su im se i vinari iz svih mjesta čilipske župe. Na ocjenjivanju pred stručnom komisijom našlo se 47 uzoraka mladih vina - 28 crvenih, 14 bijelih i 5 rozea. Ocjenjivački sud - komesija po komajsku u kojem su bili Niko Ka-raman, Ivo Ivaniš, Đuro Pendo, Mišo Miljanić i Božo Crvik odlučio je da zlatne medalje dobiju Boško Ucović iz Zastolja za plavac mali, Mati-ja Arbulić iz Čilipa za maraštinu i Marko Car iz Zastolja za roze. Srebrne medalje dobili su Ma-tija Arbulić za merlot, Marko Car za maraštinu i Boško Ucovič za roze, a brončane medalje za svoja mlada vina Mato Slovak, Mato Drobac i Ivica Bronzan iz Komaja. Na početku vinokuš-nje okupljene je pozdravio počasni predsjednik Kokama i ugledni konavoski vinar Andro Crvik izrazivši zadovoljstvo brojem pristiglih uzoraka i kvalitetom ovogodišnjih mladih vina. Sve je po običaju završilo uz dobro jelo majstora kuhinje Boba i piće, svirku i pjesmu Tota i prijatelja.

Joško Jelavić

41. KOKAMOVA VINOKUŠNJA

ZLATNE MEDALJE BOŠKU UCOVIĆU, MATIJI ARBULIĆU I MARKU CARU

VIJESTI S PELJEŠCA

U Zagrebu predstavljen program 14. Dana otvorenih vrata Peljeških podrumaU organizaciji udruga Plavac mali Pelješac i Pelješki vinski puti u suradnji s zagrebačkom agencijom Manager 7.studenoga je u prosto-rima Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu javnosti predstavljen program 14. Dana otvore-nih vrata peljeških podruma koji će se održati 6. i 7. prosinca ove godine. Tom prigodom uz degustaciju peljeških vina upućen je poziv Za-grepčanima i drugim ljubiteljima vinske kaplji-ce da se pridruže u programu te tradicionalne vinske feste uz obilazak 32 vinarije u stonskoj, janjinskoj i orebićkoj općini. Dani otvorenih vra-ta peljeških podruma počinju u petak ocjenji-vanjem mladih vina u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, a sutradan u subotu 7. prosinca okupljanje sudionika feste je u tvrđavi Veliki ka-štio u Stonu, a potom slijedi obilazak podruma i vinarija peljeških vinara.

Joško Jelavić


U knjizi jezičnih savjeta Govori-mo hrvatski piše prof.Jelka Pavi-šić, lektorica pri Vladi RH o tome znače li tri riječi iz naslova jedno te isto tj. jesu li tzv. istoznačnice.“U svakodnevnom govoru vjero-jatno ne primjećujete da postoji mala razlika među značenjima ovih riječi. Mala razlika, dakle. Čemu onda takva preciznost? – možda ćete reći.Preciznost je odlika svake ozbilj-ne znanstvene discipline. Svaka k njoj teži, pa tako i jezikoslovlje.Okolina, okolica i okoliš riječi su sličnog značenja, a prve su se dvije često rabile u jednakim kontekstima, kao da im je znače-nje isto. I naši su stariji prevodi-telji Biblije rabili i jednu i drugu ne razlikujući njihovo značenje.Nakon prijašnjih nedoumica do danas su se značenja iskristali-zirala, pa današnji jezikoslovci dvama riječima daju ova znače-

nja:- Okolica označuje kraj oko ko-jega sela, grada ili bilo kojega mjesta. Dakle, ona je zemljopisni pojam.- Okolina označuje društvenu sredinu koja koga okružuje. Dakle, ona je socijalni pojam. O okolišu se donedavno i nije mnogo govorilo. No, Akademijin ga rječnik definira ovako: okoliš zemaljski, tj. zemlja kad se misli u svojoj okruglini.Stari pisci također upotrebljava-ju tu riječ da označe Zemlju kao planet.Vjerojatno je to izvor značenja riječi okoliš, koja se rabi onda kada se govori o prostorima na Zemlji koje treba očuvati od uništenja. Uz jasno određene pojmove okoline i okolice, okoliš se, dakle, ustalio kao ekološki pojam”.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

Okolina, okolica, okoliš

UDRUGA SLATKI ŽIVOTU spomen na pok. Dantu Turka, umjesto cvijeća, obitelj Mireje i Igora Muhoberac prilažu 200,00 kn.U spomen na pok. Darka Ivankovića, umjesto cvijeća, obitelj Mireje i Igora Muhoberac prilažu 200,00 kn.Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece.IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 098732800.UDRUGA DVA SKALINAU spomen na pok. Dilberović Nitu, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže Marija Letunić s obitelji;U spomen na pok Darka Šimlešu , umjesto cvijeća 300,00 kuna prilažu Gojko i Predrag Samardžić;Umjesto cvijeća u spomen na Katarinu Butrica 300,00 kuna prilaže XX;U spomen na našu tetu Anu , umjesto cvijeća 400,00 kuna prilaže obitelj Tanje i Joška Lulkin;U spomen na pok. Anu Prlender,

majku naše drage prijateljice, umjesto cvijeća 250,00 kuna prilažu Nada i Ivo Ljepotica;

Umjesto cvijeća, dragoj teti Ani Prlender, 250 kn prilažu Drago i Pave.

XX donacija 57,14 kn;

Maja Sršen donacija 100,00 kuna;

XX ( obustava J.L.) donacija 100,00 kuna;

Zlatko Kovač Ramiz donacija 50,00 kuna.

Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200,00 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:[email protected] ili zvati na: Tel: 312-315 od 9:00 - 14:00 Mob: 095/368-9227

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktorica: Antea Bjeliš, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - 020 358 986, [email protected] Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected] www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

DANTE TURK, 1948.MARIJA KOPANICA, 1929.STANKA SPREMO, 1926.

IVO IVUŠIĆ, 1922.VINKA LUJAK, 1936.IVAN KRALJEVIĆ, 1935.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

Poje je u naske tako kakvo jes, isto ko i druge baštine; tu i tamo se nešto radi, a čejade more misli i govori što ga je voja. I pjeva i popjeva do mile voje.Stanje je – kaže Pero - tako da nas je pod ručicu uzo svijet, pa nas ko malu đecu čvrsto drži. A ti svijet ne misli o nama, kako mi mislimo o sebi, vengo isk-jučivo o svojijem interesima. Tako je u poluprivredi, privredi, pulitici… ma u svemu. A ajde ti to nama reci kadarke mi vo-limo ču ono što volimo ču, a ne ono što jes?Nama je, dodava on, žali Bože, važnije da više nijesmo sa Sr-bima, vengo što imamo svoju državu. Ko to ne vidi, zaludu mu je to i crta i šapća na uvo. Nijesmo š njima, ma nijesmo ni sa sobom.Dobro je, ne fermava Pero, reko jedan naš novinar da nama tre-ba dobra inventura, vengo što nakon nje, kadarke se zna ka-kvi smo mi meštri za sve okre-nu. S naopaka.Vengo, neko nešto ne more izgubi, kadarke to nema. A to nešto je u naske, misli Jane, žali Bože, pamet. Sišla je u guzicu pa nam zato sve i ide na o šire.Za sve one u naske što su bili na vrju, što su sadarke na vrju i što će bi na vrju, dodava Mato, operacija je vazdarke uspjela, a pacijentu kako bude. Moreš ti našemu čejadetu prosu preda nj ne znam što, on će se u sve-mu prije zaleće vengo promisli.Sve naše čejade zna, u sve se razumije, sve je pasalo, samo je jedno zaboravilo - nema nogo da je sazulo opanke… do juče bilo u njima. A nije baš lako, u kratko brijeme, obiknu se i na crevje.U naske se više ništa ne da sa-kri. Od vrja pa na doje. Svaki dan moreš lako obazna i đe je

i u koga miš provrtijo kakvu rupu, a đe je i u koga izletijo.U naske se, kaže Sele, prije zna-lo rije:-Bogastvo pokri rogastvo.To se, nastavja ona, govorilo u brijeme dok se u naske i ženi-lo i udavalo po preporukama onije što su bili na glasu. Mogo si bi malo i ne znam što, ali ako si iz velike kuće to bi se umjelo zameknu. Iz velikije kuća špor-ka roba nije izlazila na viđelo, dok je iz onije malije sve osve iskakalo. Pa i ono što ne bi smjelo nigda iskoči.Nije ko iskoče, kako se govorilo za dijete koje bi se rodilo posli-je braće i sestara, a niko mu se nije nado.E, da je po onoj grčkog mislio-ca Ksenofonta, kojega je često zno citira dum Mato na svojim predikama:-Muško se zajubi gledajući ženu, a žensko se najčešće za-jubi slušajući muškoga.Došlo je drugo brijeme, kaže Jane, muški se zajubjuju sluša-jući žene, dok se žene najčešće zajube gledajući muške.Ijako se u naske prije znalo rije: „Zna se na komu su gaće“, u naske se danaske najboje zna ko je brez nji, a komu i ne stoju.Śetijo se Pero pokonjega dok-tora Janka. I one kadarke mu je propiso neki lijek. Nakon što mu je Pero reko: „Doktore, potrefili ste mi da pravi lijek, doktor Janko mu je s prve od-govorijo: -Dobri domaćine, nijesam po-trefijo nego zno!U ona bremena kadarke je, kaže Mato, i medicina bila u povojima, doktori su te gleda-li u oči, i tako su znali što ti je, dok te danaske odma šaju na aparate. A nije lako s današ-njicom kadarke je sve osve na aparatima. A i malo ko koga više gleda u oči.

MATO MALI I PERO NJIOV

Gleda u očiNama je, dodava Pero, žali Bože, važnije da više nijesmo sa Srbima, vengo što imamo svoju državu. Ko to ne vidi, zaludu mu je to i crta i šapća na uvo. Nijesmo š njima, ma nijesmo ni sa sobom

PREGLED TICANJA BRODOVA OD 15.11.2019. DO 22.11.2019.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIKDUBROVNIK PORT AUTHORITYObala Pape Ivana Pavla II, br. 120000 DubrovnikTel: +385 20 313 333Fax: +385 20 418 551MB: 1317857

e-mail: [email protected]

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

16.11.2019 subota Ukupno 2.404

COSTA DELIZIOSA 07:00 13:00 Gruž 2.404

17.11.2019 nedjelja Ukupno 44

ARTEMIS (+3d) 21:30 20.11.19 04:30 Gruž 44

19.11.2019 utorak Ukupno 44

ATHENA (+3d) 21:30 22.11.19 04:30 Gruž 44

20.11.2019 srijeda Ukupno 2.210

MSC LIRICA 06:00 14:00 Gruž 2.210

21.11.2019 četvrtak Ukupno 2.277

MSC SINFONIA 08:00 18:00 Gruž 2.277

Sveukupno 6.979

Piše: Antun Švago

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE

STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA

27, 20000 DUBROVNIK U SKLOPU IZRADE

GEODETSKOG ELABORATA EVIDENTIRANJA

ZGRADA PO ZAHTJEVU KATE KRISTOVIĆ ZA

K.Č. 396/1 K.O. CAVTAT POZIVA NOSITELJE

PRAVA NA PREDMETNIM I SUSJEDNIM K.Č. NA

PREDOČENJE ELABORATA 26 STUDENOG 2019 U

PROSTORIJAMA UREDA OD 8:00 DO 8:30 SATI

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim granicama, te diobe ili spajanja katastarskih čestica na k.č. 490 (č. zem. 943/1, 944, 945, č.zgr. *10 S.I.) u k.o. Plat, a na

zahtjev stranke Marko Račić, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čes-tica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima

su nositelji prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 25. studenog 2019. u 10:30

sati, a mjesto dolaska je ispred predmetnih katastarskih čestica.

Kontakt broj: 095/1991326

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja

pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 1528/2, 1528/3,

1534, 1535 i 1536 u k.o. Česvinica, a na zahtjev stranke Anton Buško, pozi-

vaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku

utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 27. studenog 2019. u 11:00

sati, a mjesto dolaska je na predmetnim katastarskim česticama.

Kontakt broj: 095/1403979

MISAO TJEDNA: Naš posao nije vidjeti što se nazire u daljini, nego što je jasno pred nama. (Thomas Carlyle)

Documents

TRIBINA U DUBROVNIKU O POLOŽAJU HRVATAtanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajedni-ce i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani