Marino Restrepo - Katolici i Utjecaj Novoga Doba

Katolici i utjecaj novoga doba

1

Marino Restrepo


Marino Restrepo

2


3

Marino Restrepo

Zagreb, 2008.

Katolici i utjecajnovoga doba

Marino Restrepo

4

bibliotekaSvjetlo Istine

ureujeAnina Marki

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebupod brojem

ISBN 978-953-7476-10-6


5

Naslov izvornikaLos Catolicos y el impacto de la Nueva Era

' Marino Restrepo Hernndez, 2005. Prvo izdanje na panjolskome jeziku, rujan 2005.

' Za hrvatsko izdanje: DETECTA d.o.o, Zagreb, kolovoz 2008.

Sva prava pridrana. Ovu se knjigu, kao ni njezine dijelove, ne smije reproduciratini koristiti u bilo kojem obliku, elektronskom, fotografskom ni mehanikom,ukljuujui i fotokopiranje, snimanje i svaki oblik pohranjivanja, bez pisanogodobrenja Nakladnika, osim kratkih navoda, kao dijelova novinskih lanaka iizvjea.

SADRAJ

PREDGOVOR 9UVOD 13

Prvo poglavljeOBITELJSKA FORMACIJA 21

Drugo poglavljeNOVO DOBA UNUTAR CRKVE 43

Tree poglavljeBROJNE GRANE, SLIKE, IMENA,NASLOVI, ZAJEDNICE, JEZICI I PUTEVIKOMUNUKACIJE NOVOGA DOBA 83

Reiki 88Sinkretizam sve i svi su vrijedni u jednome 91Doba Vodenjaka 93Joga 95Homeopatija 98aranje, vraanje, ini 101Moda 106Homoseksualizam 117Teilhard de Chardin 126Teologija Teilharda de Chardina 131Grjeno kamenje i teozofski korjeni 133Paulo Coelho 135J. J. Benitez 136Deepak Chopra 137Dan Brown 138Lani proroci 139

Masoni (slobodni zidari) 142Nespojivost masonerije i Katolike crkve 146Simbolika novoga doba u medijima,industriji i trgovini 167

Zakljuak 173Bibliografija 177

Predgovor

NOVO DOBA(New Age)*

Ovaj uvod zapoinjem pitanjem: Kako bi ovaj apostolEvanelja mogao utjeti na zbivanja naega vremena - nanovo doba, i ne pridonijeti, ovim djelom, da bismo sasigurnou i beskompromisno razotkrili golemu tetnostovoga pokreta, ak i u krilu nae ljubljene Crkve, i da binam pomogao pobijediti toga tvrdokornog neprijatelja naevjere?

Novo doba zapoelo je ve u samim poetcima kr-anstva. Tada je bilo poznato kao gnoza, koja je za sebetvrdila da je duboko znanje o onostranoj stvarnosti i putspasenja. Ona je bila prvi i najgori neprijatelj kranstvana samome njegovu poetku. Zaudno, i danas, kada smona samome kraju posljednjih vremena, ponovno oivljavataj stari neprijatelj, pod novim imenom novo doba.

* U izvorniku, na panjolskome jeziku, Nueva Era, kao panjolska inaica zaengleski naziv pokreta New Age, to znai novo doba.

Marino Restrepo

10

Novo doba, kako kazuje autor ovoga djela, obinose predstavlja svojim brojnim licima, oblicima, bezbroj-nim oitovanjima, koja trae zajedniki cilj pretvoritiovjeka u sredite sebeidolatrije; drugim rijeima, daovjek sam sebi postane bog. Zato novo doba promieniz mogunosti koje nisu nita novo, nego ono staro lju-dsko, ono to bismo mogli nazvati proto-grijehom, jerje i prvi grijeh bio povezan s tim.

Novo doba nudi ovjeku dijametralnu suprotnost -umjesto vjere u kojoj Bog postaje ovjekom, ono nudireligiju u kojoj ovjek eli biti Bog. No, to nije kraj, jer,kada se ovjeka pretvara u boga i kada ovjek naposljetkuuvidi da e se taj projekt razmrskati u sudaru sa cjelo-kupnom stvarnou, i kada uvidi bijedu vlastitih ogra-nienja, on e shvatiti besmisao te zamisli. Upravo u tometrenutku oitovat e se onaj koji je zaetnik cijeloga togaprojekta i rei e ovjeku ono to je toliko puta rekaomladima koje je odveo u samoubojstvo: Tvoj bog je So-tona, kako to kazuje glazba heavy metal.

Kroz cijelo svoje djelo autor sasvim jasno upozoravana divovski svjetski projekt sebeidolatrije u orijentalnomruhu, koji se provodi uglavnom kroz stare filozofije, pseu-doreligije, to nam najee stiu s Istoka.

Takoer nam uvjerljivo predstavlja filozofsku podlogucijeloga ovoga pokreta, nazonog u pojavi postmoderniz-ma, koji negira naelo razuma i zato obiluje eksplozijomiracionalnosti. Stoga je danas nevana razumska argumen-tacija, vane su intuicija, elja, strast, mata itd., cijeli taj


11

iracionalni svijet ljudskoga bia. Osim toga, novo dobanegira i sekularizam, ali ne u korist Boga, ne u korist reli-gije, nego u korist ovih pseudoreligija, iji je cilj ovjekauvesti u sebeidolatriju.

Postmodernizam i s njim novo doba preko svake mjereuzvisuju slobodu. Rije je, zapravo, o eksploziji anarhije.Danas se promie svjetonazor da je ovjeku sve dopu-teno. To ne bi bilo loe kada bi svijet prema svemu imaodunosti, i to odgovarajue dunosti. No nije tako. Po-stoje sva mogua jamstva i obeanja, ali minimun obve-za i odgovornosti. Drugim rijeima, eksplozija individua-lizma. Ovakvo anarhistiko okruenje, gdje se negiraBoji zakon, gdje se negiraju temeljne Istine, lako po-staje rasadnik iz kojega e niknuti spomenuto novodoba.

Pozivam vas, dakle, da krenete na hodoae, voenirukom Boanskoga Uitelja, koji svojom udesnom mu-drou prosvjetljuje Marina Restrepa, svoga izabranika. One nas, dobro upuen i na temelju bogatog iskustva te vla-stitih istraivanja, voditi doktrinalno ispravnim putevi-ma, koji e nam pokazati kako emo izbjei pad u blatnapodruja novoga doba.

Zahvaljujem mu na prijateljstvu i hrabrom svjedoan-stvu.

Ruben Dario Espejo, prbo.

Marino Restrepo

12


13

Uvod

TO JE NOVO DOBA

U katolikoj religijskoj terminologiji ovaj se pojam od-nosi na sile zla koje vrlo podmuklo imitiraju Svjetlo i Mu-drost Boju kako bi zbunile vjernika i povele ga iluzornim,zavodljivim putem zla, na kojemu e ga mnogim primam-ljivim filozofijama te poganskim, magijskim, ezoterijskimi praznovjernim praksama navesti da se klanja stvorenji-ma. Tako ga te sile lukavo odvlae od tovanja Boga i odPrve zapovijedi Boje. Te privlane i matovite sile tolikosu smrtonosne za vjernika koji je slab u doktrinalnoj i duho-vnoj strukturi vjere u Isusa Krista da ga s lakoom odvlaedaleko od Istine, daleko od Svjetla.

Te sile stavljaju duu u podruje tekoga grijeha, kojiBog naziva odvratnim (Pnz 18). Bilo koja od tih praksa,bilo da se izvodi radi zabave bilo zbog nerazboritosti,bilo iz neznanja, moe otvoriti zlokoban put za ulazakzloduha (Katekizam Katolike Crkve, 2116, 2117).

Vatikanska Kongregacija za meureligijski dijalog ujednome razmiljanju o novome dobu daje nam, meumnogim drugima, i ovaj komentar:

Marino Restrepo

14

Ono to je novo u novome dobu jest sinkretizamezoterijskih i sekularnih elemenata. Vezuje se uz irokorasprostranjeno stajalite koje kae da je dozrelo vrijemeza temeljitu promjenu pojedinaca, drutva i svijeta.

Postoje razni izrazi ove potrebe za promjenom: od Newtonove mehanike fizike na kvantnu fiziku, od modernistikog uzvisivanja razuma na pridavanje

vrijednosti osjeaju, emociji i doivljaju (to se esto opi-suje kao pomak racionalnog miljenja iz lijevoga dijelamozga u intuitivno miljenje desne strane mozga),

od vladavine mukosti i patrijarhata na velianje en-skosti u pojedincima i u drutvu.

U ovome se kontekstu esto koristi termin pomakparadigme*. Ponekad se uzima zdravo za gotovo da jetakva promjena ne samo poeljna nego i neizbjena. Od-bacivanje suvremenosti, koje se krije u ovoj elji zapromjenom, nije novo. tovie, ono se moe opisati kaoponovno uspostavljanje ili moderni preporod pogan-skih religija, u kojemu se mijeaju utjecaji istonjakihreligija, psihologije, filozofije, znanosti i moderne kon-trakulture, stvorenih pedesetih i ezdesetih godina.Novo doba nije nita drugo nego svjedok kulturne re-volucije, sloena reakcija na dominantne ideje i vrijed-nosti zapadne kulture, unato idealistikoj kritici, kojaje, paradoksalno, tipina za kulturu koju kritizira.**

* U izvorniku: cambio de paradigma (na engleskom: paradigma shif)** Iz nauka citiranog Pontifikalnog vijea


15

Svako doba ovjeanstva, jo od poetka izgona iz Raja,to je posljedica istonoga grijeha, prati neizbjena bi-tka protiv sila sotone, krvnog neprijatelja Bojih dua.Svako razdoblje nosi specifian jezik svoga vremena. a-vao se prikriva kroz kulturu, obrazovanje i tradicijesvakog razdoblja ljudske povijesti, i postaje nevidljiv neo-preznim duama koje ive u loem odnosu s Bogom, kojesu svojevoljno odijeljene od Njega ili Ga jednostavno nepoznaju. Sotona ih tako smjeta na ranjivo podruje, nakojemu ih moe zavesti ili prevariti svojim zlim djelima.Due vjerne Bogu ne mogu vidjeti avla izravno u stvar-nom obliku, osim u iznimnim sluajevima, kao to se todogaa kod mistika. No, mogu vidjeti njegova zla djela iprepoznati njegove napasti po Bojem daru raspozna-vanja, razluivanjem, kojim raspolau po svojoj vjerno-sti Istini. Tako su, po svojoj vjernosti, zatieni od zla.

Novo doba zapoinje padom Adama i Eve po istono-me grijehu. Kada ih je Bog istjerao iz Raja i postavio kerubi-ne i plameni ma okrenut na istok od Edenskoga vrta (datite stazu koja vodi k stablu ivota, kako mu se ovjek nebi primakao) (Post 3,24), cijelo ovjeanstvo, sve potom-stvo praroditelja Adama i Eve, odlazi u progonstvo gdjeje knez sotona (kako nam je jasno objavio na GospodinIsus Krist u izvjeu o avlovu napastovanju Isusa u pu-stinji Lk 4,5-8). Pokazavi Isusu s visoke planine svakraljevstva svijeta, sotona mu ree: Tebi u dati svu ovu vlasti slavu njihovu jer meni je dana i komu hou dajem je. Ako se daklepokloni preda mnom, sve je tvoje. Ovdje Evanelje konstatira

Marino Restrepo

16

teku ljudsku stvarnost zbog neprijatelja kojeg imamo imoi koju on ima nad neraskajanim grjenikom, nevjer-nom Bojem Zakonu, odijeljenom od nauka i vjere u Kri-sta. Neprijatelj je taj koji mui i vjerne due pomou stal-nih zamka i napasti svake vrste tijekom zemaljskoga ivo-ta, pa ak i dok se iste u vremenitoj kazni istilita, gdjese iste due koje nisu postigle svetost tijekom zemaljsko-ga ivota, nego su milosrem Boanskoga Suca naegaGospodina Isusa Krista izuzete od vjene kazne (1Kor3,13-14).

Bitka ovozemnog ivota vodi se na ivot ili na vjenusmrt, a imamo neprijatelja koji ne spava, koji ne propustinijednu priliku da nasrne na nae slabosti i zle sklonostinae due i srca. Ovaj se zakon nee promijeniti niti eprestati sve do dana kada se slavodobitno pojavi Gospo-din Isus, okruen svojim Anelima, koji e dokrajiti so-tonino novo doba uspostavljajui svoje Nebesko Kra-ljevstvo meu svim ljudima, i kada e zbaciti zlu zmiju,sotonu, sa svom njegovom vojskom zla, u najdublji po-nor. To je iekivanje Parusije, ive nade svakog krte-nika.

Nije jednostavno baviti se ovom temom o novomdobu jer to znai prodrijeti na podruje to ga je mini-rao neprijatelj due, koji na sve naine eli onemoguitipostizanje vjenoga spasenja, koji po svaku cijenu elida ovjek izgubi mogunost vjenoga spasenja to jeimaju sve due, bez obzira na vjerovanje ili rasu. To znai,rastrgati paukovu mreu ispletenu od poetka izgona,


17

koja e se plesti i dalje, sve do povratka Gospodina Isu-sa. Ali, uz pomo milosti Duha Svetoga, uputam se uovo iskustvo s Vama, dragi itatelji, da zajedno otkrijemou kojemu smo dijelu toga zlog tkanja zarobljeni te dabismo mogli prepoznati i prerezati svaku nit to nas spajas paukovom mreom pakla.

U dananjoj obnovljenoj Katolikoj crkvi vrlo estomoemo sluati o ovoj temi, a jo ee pronai niz knjigakoje se njome bave. No, informacije u svezi s time vei-nom su vrlo oskudne, isto historijske ili tek opisuju raz-ne prakse koje su avolskog podrijetla. Ta djela ne dajurjeenja za probleme to ih ovakve prakse sa sobom do-nose niti daju praktinu i objektivnu informaciju koja bizainteresiranoj osobi, koja iskreno i odluno eli raspoz-nati do kojega je stupnja zagaena i s time osobno pove-zana, to mogla i otkriti. Ona ne govore o tome kako sepromijeniti i prekinuti svaku magijsku, ezoterijsku i praz-novjernu vezu koja sprjeava ist odnos s Bogom.

Za samoga pisca, ili za istraitelja koji se odvauje pri-stupiti ovoj temi s kranskom ljubavlju i bez elje za osob-nom slavom, ve sama ta injenica podrazumijeva bitku.avao e uspjeti iskoristiti oholost zbog intelektualnogbogatstva uene, akademski obrazovane osobe, teolo-ga, filozofa, kako bi preokrenuo djelo u obinu intelek-tualnu farsu tata karaktera, pretvarajui je u knjigu togaistog novog doba. Plod e toga naposljetku biti uzne-miren duh mlaka katolika, slaba u vjeri te zbunjenost,razoaranje ratnika koji ide u potragu za pravom vodom

Marino Restrepo

18

ivota i tri od Bojeg izvora samo rijekama poniznosti inesebina predanja u potrazi za irenjem Kraljevstva Bo-jega meu ljudima.

S ovim objanjenjem neka se nitko ne osjea izuzetimod toga da bude napastovan u svojoj tatini i intelek-tualnim tenjama kada prihvaa izazov ovakve teme ipristaje usitniti je na dijelove koji se mogu upiti i pri-mijeniti na svakodnevni ivot, kako bi uklonio tamu hodei ovim tekim i tajanstvenim putem zemaljskogaivota. Ako emo govoriti o novom dobu, ponimotako to emo otkriti i priznati koliko od njega ima unama, u naoj obitelji, u naemu drutvu, u naoj upi, unaoj Katolikoj crkvi openito.

Ovakvim uvodom u ovu knjigu elim to je moguevie razotkriti svako i najsitnije oitovanje koje je u su-protnosti sa zapovjedi Duha Svetoga, koji nas eli oslo-boditi, odvezati, otkriti svako zagaenje, razotkriti svakupraksu tame, i tako nam oslobaati srce dok itamo svakiredak, svaku stranicu. Neka Bog u nama to ini, tako damoemo osjetiti kako nam, otkrivajui kukolj to ga jezli posijao na njivi naega srca, rasvetljuje podruje nakoje je avao lukavo prodro tijekom godina i mnogihprolih narataja. Da osjetimo kako smo uistinu poeliplijeviti Boji vrt u svojoj dui, te tako ponovno usposta-vimo mir i radost to su nam dani na Krtenju, a kojesmo izgubili u ratu s neprijateljem tijekom svoga ze-maljskog ivota.

To je izazov prema starom ovjeku u nama kojega tre-ba rasvijetliti, kojega treba proistiti i osloboditi od


19

svakog utjecaja i veze s duhovnom tamom, da bi oivjelekosti novog ovjeka u Kristu, kako bi se potpuno odijeliood zloga i nasljedovao Kraljevstvo Boje.

Treba poeti tako to emo priznati da smo u prolo-sti voljno ulazili u brojna mrana podruja s kojima smotrgovali traei vremenite koristi iskljuivo materijalnogkaraktera. Ti su nas odnosi toliko ispunili zlom, da namje potrebno podrezivanje velike unutarnje ume. Oni supredali teren neprijatelju kako bi se on osjeao kao kodsvoje kue. Iz ove bujne ume, koju je ve zasijao u naojnutrini, slobodno gura svakojake ponude kojima nas ne-prestance sve vie i vie uranja u ponor duhovne tamegrijeha. Unato tome to je ovjek vjernik, i to mnogidoivljavaju korjenito i iskreno obraenje, sasjei zlo toga je avao posijao jest pipljiva zadaa koja zahtijevamnogo rada, jer ne znamo dokle smo mu dopustili pro-drijeti u nau nutrinu. Nevidljivi su i dua i neprijateljdue, pa je tako i posao protiv nas nevidljiv.

S ovakvim stajalitem i sa vrstim vjerom da je soto-na pobijeen uspjet emo se pomalo uspinjati prema vi-sinama Boanskog Duha. Pomalo e biti sve vie svjetlau nama, vie nade, zadobivat emo dobrostivije srce isve jasniju svijest o pravom putu, putu u Isusu Kristu.

Za pravi poetak iskrenog traenja duhovnog savren-stva treba se iskreno odrei samoga sebe i poeti se oslo-baati svih spona sa svijetom, avlom i tijelom. To je prviudarac na putu izravnog unitenja svake veze sa sotoni-nim novim dobom. Tako emo ponovno preuzeti vlast

Marino Restrepo

20

nad poslanjem za koje smo stvoreni i, u jednostavnostikoju donosi prava poniznost, sve emo jasnije prepozna-vati cijeli niz krakova kojima nas je Zli, poput hobotnice,sputao. Moi emo se rasteretiti, osloboditi od svih tihpipaka kroz koje prema naemu srcu tee otrovni sok izpakla.

Bio bi vrlo ambiciozan pothvat pokuati ovom temomobuhvatiti mnogo. Za to nitko nije pripravan. Podrujenovoga doba prostrano je koliko i sama povijest o-vjekova izgona. Za svaki pojedini ivot i za svako razdo-blje toga ivota sotona je satkao svoje sasvim jedinstve-no, osobito tkanje za provedbu svoje strategije. Ne zatoto bi sotona bio svemogu i to bi mogao izumiti svesuprotno onome to Bog stvori. Naprotiv. Budui da Bogne prestaje stvarati i nikada se ne ponavlja ni u kojemstvorenju i ni u kojem razdoblju ljudske povijesti, a-vao, koji je strunjak za la i kopiranje, za svako novoBoje stvorenje izmilja drukiju la. No, unato tometo sve njegove strategije izgledaju vrlo sline, ako ih seuzima pojedinano, uz pomo Boju otkrivamo bitnostnjihovih sadraja, a time se razotkriva i njihova zlobnalukavost.


21

Prvo poglavlje

OBITELJSKA FORMACIJA

Rodila nas je zemaljska majka u bolnom porodu, onakokako je to Bog presudio Evi pri izgonu iz Raja. Nedugoposlije roenja otkrili smo kako moramo umrijeti. To jeovjekova najbolje uvana tajna. Moemo govoriti o smrticijeloga svijeta, ali o svojoj ne govorimo; to je najmanjespominjana tema.

Priznanje ovoga neizbjenog dogaaja u naemu ljud-skom postojanju ini nas osjetljivima na svaku opasnostkoja bi mogla ugroziri nae otajstveno vremenito postojanjeu tijelu. Zbog ovoga straha lako trgujemo sa svakom mo-gunou koja nam, u krhkosti nae ljudske egzistencije,donosi sigurnost.

Iznenauje kako esto otkrivamo da se veina nas ljud-skih bia nije pomirila sa injenicom istonoga grijeha ilanano nastavljamo initi ono to su uinili nai prarodi-telji pred Bogom, kada ih je, dok su jo bili u Raju, pozvaoi naao ih kako se skrivaju, prvi put svjesni svoje golo-tinje. Adam je okrivljivao Evu, Eva je okrivljivala zmiju. Ami krivimo sve troje. No mnogi, izgleda, ne prihvaajuodgovornost pa stoga ostaju u rukama kralja neposluha,prijestolja napasti.

Marino Restrepo

22

Dok se ne pomirimo s ovim prvotnim dogaajem,neemo se moi rastaviti od stare zmije i njezine napa-sti. Moramo priznati da u svome tijelu nosimo prvotni,istoni zakon, prema kojemu moramo biti pozorni, bdjetiu svakome trenutku. Jer, ne samo da je to trag koji nemoemo nazvati oiljkom budui da jo uvijek krvari unaoj nutrini, nego je to trag koji je pravi ponor to seotvara u tamu ako se prepustimo da nas vue njegovasila, njegova pogrjeka, njegov lo utjecaj, njegove loesklonosti. Treba poeti tako to emo rei: Optuujemse, Gospodine Isuse, jer sam sagrijeio. Ja sam kriv zasva svoja zla. Oprosti mi, Gospodine. Iako nismo bili sEvom u trenutku kada je prihvatila zmijino napastovanjei pala, priznajmo postojanje ovoga grijeha kako bismoprihvatili egzorcizam kranskoga Krtenja i shvatili oz-biljnost ovoga utjecaja na na ivot.

Kao to je na Papa, Njegova Svetost Ivan Pavao II.,iao po svijetu molei oprost za grijehe to ih je poinilaCrkva tijekom godina, traei za Crkvu pomirenje s Bo-gom i s ljudima, i iako on sm nije bio nazoan kada supoinjeni ti grijesi niti je u njima na bilo koji nain su-djelovao, drao je sebe dijelom tih pogrjeaka budui daje i sm lan te iste Crkve, toga istoga Tijela. Tako emo,u svjetlu Boje ljubavi, napokon progledati. Otkrit emokako cijeli ivot ivimo okrivljujui cijeli svijet, i zmiju,ali nikada svoju volju, koja odabire i odluuje svakod-nevno o ishodu naega postojanja. Mi smo rezultat ono-ga to sami inimo s blagom slobode miljenja to namga je dao dobri Otac Nebeski, na Bog i Stvoritelj.


23

Veina ovjeanstva nije nita napravila niti jeosvijestila istoni grijeh, koji je stvarni razlog nae smrt-nosti, razlog zbog kojega svijet sve vie napreduje u ma-terijalizmu i sve vie zaostaje u duhovnosti. Pomirili smose s vremenitim ivotom i vrlo oslabili vezu s Vjenimivotom. Sve zbog straha od smrti zbog koje traimo laniraj, zemaljsku sreu, koja prividno umrtvljuje neizbjenutvrdu stvarnost suoenja s krajem zemaljskoga po-stojanja.

Moramo pogledati u dubinu samih sebe kako bismootkrili koliko smo oneieni novim dobom. Ova je za-daa muna i tegobna, ali nas oslobaa i dovodi u podrujeSvjetlosti, kao vojnike pripremljene za obranu podrujadua koje nam je dodijeljeno pri krtenju, i za koje emobiti odgovorni pred Bogom, poevi od svoje due. Ne-mojmo ovo naelo pomijeati s maniheistikom sljedbom,u kojoj se tijelo prikazuje kao zlo. Ovo razmiljanje nemanita s tim. Daleko bilo od toga da se tijelo demonizira.Istie se zakon koji je u njemu, kako to dobro objanjavasveti Pavao u Rim 7, 21-23.

Strah od smrti ulijeva nam od ranog djetinjstva priro-dnu paniku, kakva nastaje i od prirodnih pojava kao tosu munje i gromovi, potresi, cikloni, tornada, oluje, po-plave i druge neizbjene opasnosti, poput straha od ivo-tinja, ponora, nasilja. Od svih tih opasnosti pronalazi-mo zaklon u okrilju zemaljskog majinstva, kada je onodostupno i spremno s ljubavlju posluiti kao zaklon.

No ovo se utoite postupno pretvara u teku nave-zanost ako se ne dogodi zdrav raskid usmjeren prema

Marino Restrepo

24

podruju zdravog duhovnog rasta, to prua bolju ko-lijevku. Duhovno oblikovanje djeteta ini ga sposobnimili nesposobnim ui u bitku protiv neprijatelja due kojue neizbjeno morati voditi u ovome ivotu. Zbog togaje presudno ovu majinsku zatitu usmjeriti u duhovnuBoju zatitu, pa da dijete odraste usmjeravajui svu svojuljudsku borbu prema Bogu, a ne prema ljudima.

Traumatian raskid s utoitem majina krila ili nepo-stojanje te sigurnosti, zbog, primjerice, prerane smrtimajke, pri roenju djeteta ili nedugo poslije roenja, nehaj-nog zaputanja djeteta itd., mogu biti razlog traenju umjet-nih sklonita kao zamjene. A vlasnik prijevare, laac, sta-ra zmija, sotona, najspremniji je posvojiti takvu napute-nu ljudsku djecu. Odbaenost od majine utrobe, tjelesninedostatci od roenja, plaljivost ili drugi neoekivanirazlozi koji mogu prouzroiti tjelesne ili psihike defor-macije uzrok su negativna odnosa s blinjima.

Sve to u osobi stvara prazninu, koja ga, ako je na-vrijeme ne ispuni Boja ljubav po duhovnom ivotu kojise pobono hrani i usmjerava, smjeta na podruje punoraznih prijedloga umjetne ljubavi. A nju nudi sotona namilijune naina, to nioj ovjekovoj prirodi nudi ugod-nosti i uitke: njegovu tijelu, osjetilima, nagonima, razu-mu, intelektualnim i materijalnim ambicijama.

Drutveni imbenici suvremene civilizacije u kojojivimo navode roditelje da pretvore televizor u dadilju.Oni ne shvaaju to se dogaa pri takvom zabavljanjudjeteta. Elektronske igre, literatura sotonistikog po-drijetla, horor filmovi, sve se to pretvara u djetetovu


25

duhovnu hranu. Ta ga duhovna hrana usmjerava nutar-njem ivotu bez mira, punom tjeskoba, ivotu za koji ese podruje istonjakog poganstva, praznovjerja i dru-gih zlih praksa u bliskoj budunosti pretvoriti u velikuuspavanku kao alternativu za samou i egzistencijalnutjeskobu to ga obuzima. Sklonost prema okultnomepredaka je priroda zbog Evina grijeha, zbog njezineznatielje. Ta je prirodna sklonost podvrgnuta milostiDuha Bojega primljenoj na krtenju, koja nas je oslobo-dila od lanaca i prokletstva. No, kada se ovjek zatekneu loe usmjerenom odrastanju, zbog bilo kojih od vespomenutih razloga, kao i razloga iz njih izvedenih, prijetimu gubitak krsne milosti i neizbjean pad u loe pre-dake i meugeneracijske korijene.

Kao to svakodnevno moramo hraniti materijalnotijelo da bi moglo opstati, moramo to initi i s duhov-nim tijelom, s duom. Svi imamo duu, a ona trai svojuhranu. Osigurajmo sebi to da ve od vrlo ranih dana naadjeca poinju traiti ovu duhovnu hranu na pravom izvo-ru, jer, u protivnom, avao e biti potpuno spreman vrlovjeto obaviti taj posao. Odgojit e dijete za svoju vojsku,dajui mu dudicu iz pakla posredstvom mnogih elekton-skih igara, filmova strave i uasa, televizijskih serija,mode, nekih vrsta glazbe i cijele lepeze loe literature.

Filmovi strave i uasa, primjerice, ovjeka ve oddjetinje dobi privikavaju ivjeti duhovni ivot u kojemunema mira, u kojemu vladaju nasilje, krv, strah, opasnost,nesigurnost, zloa, napetost. To su neke od sastavnica ovevrste avolske pedagogije. Kada dijete oneieno ovom

Marino Restrepo

26

vrstom hrane za duu ue u neku crkvu, dua mu neenai poinka. Njegovu e duu staviti u tjeskobu pravimir, tiina i ljubav koji su u njoj, jer je naviknut duhovnose hraniti sasvim suprotnom snagom, bez mira, a kamoliljubavi.

Ljudsko bie koje je odraslo bez strogog i disciplini-ranog duhovnog odgoja ije je sredite nauk vjere u Kri-sta, koje nema dovoljno znanja i vjere da bi prosijalo louinformaciju, jest bie potpuno osjetljivo, podlono na op-sadu sotonskog novog doba.

U materijalizmu, koji sve vie udaljuje od Boga i njego-vih zapovijedi, obitelj nestaje. Grijeh vie nije grijeh, negofilozofija ivota, moderan i starih vrijednosti lien put,put bez prolosti. Na djelu je konzumizam, koji je iz o-vjekova srca istrgnuo ak i svetu tradiciju naih otaca,drei je zastarjelom i neprikladnom za dananja vreme-na, ukljuujui i osloboenje od Evanelja Isusa Kri-sta, koje se prilagoava dananjemu svijetu.

Djeca vie nisu Boji dar, sveti plod braka koji traiposluh i duhovni sklad u obitelji. Ona su teret i odgo-vornost, koju se mora proraunato isplanirati, sve dokse ne stigne do sredstava protiv zaea kako bi se izbjeglomogunost da se Boja Volja moe uplesti u ljudske pla-nove branog para, koji je nema vremena slijediti.

Spolni ivot u braku ne potuje moralne odredniceCrkvene poduke i zato se pretvara u odnos ekscesa i nei-stih praksa. To daje vie nego katastrofalne rezultate ubranoj vezi. Duboko se prelazi preko praga Bojeg redai zapovjedi, u podruje gdje vie ne postoje istoa i lju-


27

bav branog blagoslova, nego tjelesna glad koja niim nemoe zadovoljiti sve veu pohlepu to je budi zlostavlja-na spolnost. Neutaiva potreba za tijelom, s jedinimuinkom da se rasipa ljudsko sjeme, bez ikakve drugesvrhe osim uitka. To je bahatost zbog koje smo odgovor-ni pred Bojim Sudom. Novo doba jest jedno od najjaihsredstava za promicanje degradacije prijenosa ivota kojije u naoj spolnosti. Jer, sotona napada na ivot. Pritomse nasiuje radei protiv svega to je stvoreno na slikuBoga, kojega najvie mrzi. Masturbacija je rasipanje daraprijenosa ivota. Stoga u istilitu ima mnogo dua kojese iste od ovoga tekoga grijeha, pa i sveenika, redov-nika i redovnica. avao prodire u intelektualnu oholostsamostana i opravdava im taj grijeh psiholokim argu-mentima koji su vrlo daleko od Evanelja i pravog Na-uka Crkve. Lukava i muna zamka! Uzrok gubitka mno-gih zvanja velikih redovnikih potencijala. Ovaj grijeh,osobito u ivotu osobe posveene celibatu, istoi, po-tie tijelo koje se mora oprijeti svojim osjetnim apetiti-ma. Stoga ga se ne smije poticati u njegovoj spolnosti.Masturbacija ga uzbuuje i stvara tjelesnu potrebu, koja,budui da je umjetna (porok), ometa njegovu vjernostBogu, njegov duhovni rast. Tako otvara avlu vrata avlu, ija omiljena lovina jesu zavjeti jednoga Posvee-nika, i to ne samo to otvara vrata, nego daje snagu na-pastima. Masturbacija je neisto sredstvo, pogubno pobilo kojeg ovjeka.

Marino Restrepo

28

Istina je da mu ima dunost prema eni, a tako i enaprema muu (1Kor 7,3-5). No, istina je i da njih obojeimaju dunost prvo prema Bogu. Sve to brani par iniu svojoj intimnosti treba initi estito i s potovanjem skojim se ini sve to posveujemo na Slavu Boju. Samotakvo ponaanje odrava Boji blagoslov nad obitelji.

Jednako je i sa sveenikim i redovnikim zavjetima,koji su izravan brak s Bogom, najvei dar to ga ljudskobie moe primiti Boanskog Zarunika. Posveenikima prema svome Boanskom Zaruniku dunost poto-vanja i vjernosti, onako kako to Boanski Zarunik uvijekini prema svome Posveeniku.

Neumjerenosti u intimnosti branoga para jesu najveiizvor osobnih sukoba, koji obje osobe i njihovu djecudovode na podruje zloga.

Brani par koji se u svojoj spolnoj intimnosti uzajam-no ne potuje, zavrava u preljubu. A posljedica toga jestrastava. Jednako tako, prijestupi posveene osobe protivistoe jesu najjai izvor opasnosti po vjernost Bogu, gubi-tka sveenikog i redovnikog zvanja, duhovnog preljuba.

Prvi znaci uranjanja braka u sile novog doba moguse prepoznati po rekreativnim aktivnostima, hobijima,po tivu koje se ita, prijateljima. Kada se sklopi brak,pred branim parovima stoji ivot, to podrazumijevaodnos sa svijetom. To su drutveni, ekonomski i poli-tiki uvjeti, koji su razliiti u svakoj zajednici, zemlji ikulturi. Ako se ovaj odnos ne odvija u strogoj posluno-sti Nauku Crkve, moe se ubrzo preokrenuti u najvei


29

forum utjecaja to poinju razarati moral, kao ostvarenjeprilika za napredak to ga svijet poinje nuditi.

Ovi se utjecaji promiu kroz sredstva komunikacije oglase, televizijske prie, televizijske serije, modu, glaz-bu, kino, kazalite, knjievnost... Podruje djelovanja ovevrste neogranieno je. Jednako se dogaa sveeniku, re-dovniku, redovnici, openito posveenoj osobi, koja do-pusti da bude ulovljena u modernizam i trai kako bi seprilagodila vremenu umjesto da se prilagodi jedinoj Istini Evanelju Isusa Krista i Nauku Crkve, strogom posluhuBojim Zapovjedima.

ivimo u svijetu u kojemu smo suoeni s posljednjombitkom izmeu utjelovljenih dua i vojske zla. Sotona jesve karte stavio na stol, izvadio sve svoje igrake i prijedlo-ge. Nikada prije svijet nije nudio bogatiju lepezu mate-rijalnog zavoenja i osjetilnih uitaka. Ako ovjek nemavrste nutarnje duhovne temelje, doivljava siguran bro-dolom u ovoj nabujaloj, razbludnoj i arolikoj vodi ne-prijateljeve rijeke.

Od poetka zaruka, i zatim braka, mora se odluiti bitiposluan Bogu, pa ak i ako se ne uspije postii ritamuspjeha kakav bi nam osigurao nemoralan i beskrupulo-zan ivot. To ne znai da e svatko tko je posluan Boguzavriti u blatnoj kolibi i spavati na podu. To znai da eto biti ivot jednostavna srca, iskren, preputen BojojVolji prije nego bilo emu drugom.

Bog nekoj svojoj djeci daje materijalno obilje, drugi-ma daje osrednje, treima malo, a nekima vrlo malo. To

Marino Restrepo

30

ne znai da su oni to su primili materijalno obilje vieljubljeni ili povlateni. Ovakav odnos Oca Nebeskog snjegovom djecom temelji se strogo na bitci za usposta-vu Kraljevstva Nebeskog meu nama.

Bog ne daje svojim sinovima udobnosti i materijalnobogatsvo da bi ih nagradio, niti drugima odreuje siro-mavo da bi ih kaznio. Bog e na dan Suda od svakogatraiti ono isto to mu je dao. Onima koji nisu pozvanina ivot materijalnog obilja daje drugo bogatstvo radiispunjenja zadaa onoga poslanja za koje ih je Bog stvo-rio. Ta djeca, koja idu putem materijalne neimatine,mono su orue Presvetoga Srca, jer je njihov zemaljskiivot kao post. Bog im provia kruh i vodu, ali im nedoputa vie, kako bi ih ivot u odricanju odrao jakimau duhu. Mnogo je opasniji ivot Kristova vojnika kojegaje zapalo rukovanje materijalnim bogatstvima, jer muavao moe zamrznuti osjeaje za duhovno i razviti lju-bav prema moi i uivanje u materijanom to ga je pri-mio od Boga. No, Bog mu daje osobite sposobnosti akose odrava budnim i pozornim za djela koja treba initi stim bogatstvima.

Osobu koja nije pozvana na materijalno bogatstvo unjezinoj neimatini napastuje duh zavisti, lakomosti i lju-bomore. Napastovanje u neimatini i napastovanje u obi-lju ini isti zli duh. Otac Nebeski daje doputenje tam-niaru (avlu) da pritie njegovu djecu, i pita ih: Lju-bi li me unato svome siromatvu? Ili Ljubi li meunato svome bogatstvu? Tako ih jaa. Ako prou ku-nju, priprema ih za jo teu bitku protiv veih neprija-


31

telja. Boja je pedagogija prema njegovoj djeci otajstve-na, stroga, savrena i apsolutno sveta. Uvijek je usmjere-na na duhovni rast, koji nadasve donosi vjene koristi.Tko je posluan Bogu unato neobjanjivosti i nepredvi-divosti njegove Boanske pedagogije, taj pobjeuje i si-gurno postie Vjenu Nebesku Slavu. Otac Nebeskisvojim stvorenjima u svakom trenutku u svakom odno-su nastoji prvo dati vjena dobra, prije nego to e imdati neko vremenito dobro.

Obitelj je sredie sjedinjenja svih imbenika koji ineljudsku strukturu Crkve, duhovnu sol zemlje. Treba na-sljedovati dom iz Nazareta, Josipa i Mariju. Nije sluaj-no to je Isus svoje prvo javno udo uinio na svadbi, i topo zagovoru svoje Presvete Majke, uvijek Djevice Marije.

Ta injenica sadri jasnu poruku, kojom Bog pozivaljudski zbor da se ujedini sa zauzimanjem crkvene zajed-nice. Tako e On kraljevati u svakome od plodova svojeobitelji djeci.

Zato se voda, koju se donosi pred Gospodnji oltar nadan svadbe, mora pretvoriti u vino rtvom stvarnog i po-niznog predanja jednoga drugome, unato svim nestal-nostima to e im donijeti ivot, u krvi ljubavi premaBogu, posredstvom uda njegovih ljubljenih ruku polo-enih nad vodu srca branoga para da ih blagoslovi, proi-sti i ujedini u braku za cijeli zemaljski ivot.

Obitelj treba graditi strogo u vjeri i odravati preda-nost Branom Sakramentu. Taj Sakrament jest mo toje Bog daje ovjeku da se kao obitelj brani od avla, da je

Marino Restrepo

32

koristi kao ma koji titi djecu i interese obitelji u svakojprigodi njezina zemaljskog ivota, ako se odri vjernostobeanju danom pred oltarom. Slobodna veza, bezBojega blagoslova, jest bludna ili preljubna veza, ovi-sno o sluaju. Ona nema nikakvu Boju zatitu, jer je upunoj neposlunosti i u vezi s grijehom, sa sotonom, bezobzira na okolnosti u kojima se takva veza ostvarila. toje grijeh, pred Bogom je grijeh, i nema mjesta da sedrukije prikazuje. Ako neki sveenik u ispovijedi dopu-sti nekom paru to ivi u slobodnoj vezi priestiti se,moete to staviti pred objavu svetoga Pavla u Gal 1,8-9,gdje kae: ili kada bi vam aneo s neba navjeivao neko evan-elje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Nitkone moe mijenjati Zapovijedi, Boji Zakon.

Kada izgradnja obitelji izgubi ove sastojnice, nuneza mir i sklad, dolazi sotona predstaviti svoju avolskupedagogiju. Tada se dom poinje puniti primjerice horo-skopima i kristalima, praksama joge i reikija, traenjemsree u itanju karata i spiritizmu. Sakrament Braka gazise, obezvrjeuje i pretvara u ma prokletstva za branipar, za njihovu djecu te za njihova duhovna i materijalnadobra. Stie avolska vojska i pretvara cijelu obitelj usvoje orue, kojim kvari mnoge due. Obitelj koja svojudjecu i osobne interese stavlja pod neku astralnu kartu,pod neku arkanu ili vraanje, neizbjeno pada u proklet-stvo.

Najvee sotonino zavoenje obitelji novim dobomusmjereno je na osjetne uitke i na duhovnu oholost, ija


33

je glad uvijek eljna znatieljnog zabadanja u filozofijesvijeta, poganske pojmove, u napast novca posredstvomonih moi to ih sotona daje vidovnjacima, medijima iarobnjacima, astrolozima i itaima iz dlanova i kara-ta, u kult klanjanja mineralnom kraljevstvu, fizikimzakonima prirode i ljudskom tijelu.

Povijest Crkve pokazuje nam kako je ova sklonostuvijek bila jaa kod ene u grijehu, nego li kod mukar-ca, po njezinoj predakoj znatielji, koja potjee od Eve.Ali nam danas znakovi vremena pokazuju kako se mu-karac koji ivi u grijehu, po svome moralnom izopaenju,po grijesima protiv istoe iz raznih narataja, feminizi-rao i na kraju postao jo znatieljniji od ene. Zbog spol-ne izopaenosti pradjedova, u obitelji se pojavio snaanduh homoseksualnosti i lezbijstva, to je rezultat i po-sljedica spolne neistoe.

Stoga moemo zakljuiti da vrata otvorena novomdobu i dananja razina oneienja odgojem s kunogognjita sasvim jasno jesu razlog zbog kojega se napo-sljetku naemo uronjeni u ove prakse, bez snage za obra-nu. Isto vrijedi i za osobe koje nisu blagoslovljene roe-njem u obitelji koja je po Bojemu zakonu utemeljenapred Bogom, pa se nisu propisno pripremili za duhovniivot u posluhu Bogu i njegovim Zapovjedima.

Kada se nekom djetetu dopusti da bez duhovnogusmjerenja i vodstva ita knjigu o Harryju Potteru, sa-svim e lako prijei od uivljenosti u fantaziju ove knjigena ezoterijski ivot. Jer, svoje je ezoterijsko iskustvo u

Marino Restrepo

34

vrlo ranoj dobi doivjelo pod obiteljskim krovom, kojije ak osiguravao krila ovakve njegove djetinje sigurno-sti. A to je temeljna dob u ovjekovu razvoju, ne samotjelesnom nego i duhovnom. Sve to je djeci doputenoivjeti u obiteljskom domu u ovim godinama prve for-macije, nastavit e se kao druga priroda i kao vodi zasvaki utjecaj i informaciju iz svijeta. Harry Potter je knji-ga koju je Crkva osudila, a dokazana je povezanost spi-sateljice sa sotonistikim obredima. Otac obitelji, bu-dui da je djelo, naalost, tako popularno, mora sjesti sdjetetom i objasniti mu zato treba biti oprezan s ovomliteraturom, ali je i proitati kako bi injenicama doka-zao razlog osude ove knjige. Jednako je i s knjigom DaVincijev kod.

Zabranom itanja nekog mranog djela, kao tu su ovaspomenuta, neizbjeno e se kod djeteta pojaviti napastda ih potajno proita s prijateljima negdje izvan rodi-teljskog doma. Stoga prva obrana od sila zla poinje sodgojem punim ljubavi za Boga u okruenju obiteljsketopline.

Nijedno dijete ni adolescent ne moe doi do samou-bojstva zato to je slualo jednu metallic rock pjesmu iliproitalo jednu sotonistiku knjigu, ili zato to je gledalojedan ezoterijski film. Moe se poeti okretati k samouni-tenju ako prima i upija avolske pouke koje nudi naemoderno drutvo na ulici ili daleko od duhovnog usmje-ravanja roditelja i Crkve. Isus u velikosveenikoj molitviNebeskom Ocu za apostole, prije nego e otii, kae: Nemolim te da ih uzme sa svijeta, nego da ih ouva od Zloga (Iv


35

17,15). Ne moemo traiti to da djecu izoliramo odsvijeta, ali ih moemo pripremiti i pouiti prouavajuizajedno s njima loe stvari koje donose u kuu ili sluaju iue izvan nje. I trebamo im pokazati u emu je to loe,umjesto da demoniziramo stvari bez ikakva objanjenja.

Zbog toga nemojmo zaboraviti, kada neki otac obi-telji tvrdi da mu se sin ubio zbog nekih od ovih mranihpraksa, da ga je, u biti, ubilo pomanjkanje ljubavi i duho-vne formacije to ih je trebao primiti u svome domu, ukoli, u svojoj upi. Prije nego to okrive metalic glazbu,sotonistiku literaturu itd., to je oito velik dio uzrokasamoubojstva neije keri ili sina, roditelji moraju prvosebe izjasniti krivcima. Tako e poeti poraavati soto-ninu silu, koja je prodrla u njihov dom i koju se moeistjerati samo monim orujem poniznosti.

to ima loega kod Harryja Pottera? Predstavljaju sesvi ezoterijski elementi, u svijetu punom glamurozne fan-tazije i u prividnoj borbi izmeu dobra i zla. Djecu seizlae prihvaanju ovih praksa, a to je napast ve po tometo djeca gledaju svoje vrnjake kako se njima bave ipritom se zabavljaju.

Na odnos s novim dobom poinje s manjkom lju-bavi. S odijeljenou od Boga. Novo doba znai: noviotac, biti posvojeni sin Zloga, raskid u srcu s kranskimdomom.

Postoje mnoga podruja gdje mogu biti korijeni nae-ga odnosa sa silama tame. Cijeli svijet propovijeda duho-vni sinkretizam, u najvjetijem i najzavodljivijem obliku.No, ako se odgoj djece Boje u Uskrslom Kristu naemu

Marino Restrepo

36

Spasitelju provodi u ljubavi i vjernosti prema Bogu, ni-tko i nita nee moi izopaiti ta srca, koja su Boja ikoja su Bogu u svemu bila vjerna.

to uiniti kada je na ivot u roditeljskom domu po-ao krivim putem, kada su se svi iskvarili i okrueni sukristalima, jogom, reikijem, eneagramima, kada je su-prug otiao s Herodom, a ena s Pilatom, sinovi s Bara-bom, a prijatelji s Judom Iskariotskim? Treba se vratitiIsusu. Treba se utei zagovoru Majke Boje, PresveteDjevice Marije. Svim silama nae due, uma i srca, svimsvojim biem treba moliti pomo od Neba prije negolisvima bude prekasno.

Bog oprata u svome Sinu Isusu Kristu. Bog zaboravljasve grijehe za koje se optuimo i pokajemo se to smo ihpoinili. Bog eka i daje nam mogunost da obnovimo svojivot. U ovome novom ivotu blista nada uskrsnua. Kristje doao spasiti bolesne, grjenike koji se kaju, priznaju iprihvaaju da je Isus Gospodin, i koji naputaju svaku so-toninu vlast, raskidaju potpuno s praksom novoga doba...Magijske predmete treba blagosloviti i spaliti, ne poku-avajui ih ni prodati, bez obzira na to koliko su stajali.Ne elimo biti odgovorni za oneienje koje bismo na-nijeli drugima kada bismo ponovno prihvatili prakse joge,astrologije, eneagrama, tarota, spiritizma, svih vrsta a-robnjatva i praznovjerja, polarizaciju, harmonizaciju sasilama svemira, kemijsku ravnoteu naega organizma po-mou duhovnih i magnetnih sila.

Jedna od najeih dananjih zamka za kranina jestalternativna medicina. Neka bolest moe ak i vrlo sveta


37

ovjeka navesti da pribjegne magijskim silama to ih oba-vljaju lukavi vraevi prerueni u lijenike. I sotona lijeibolesti. Zato? Veina bolesti nastaje zbog grijeha, i njego-va su posljedica (Iv 5, 1-16). Ako Bog doputa kunju ipatnju od neke bolesti, to je zato to je grjeniku dao pri-liku da se proisti u ovome ivotu i da se dobro pripraviza susret s Boanskim Sucem. Ako se ovjek za pomoutjee nekoj magijskoj metodi ozdravljenja ili nekom spi-ritistu ili nadritravaru*, avao koji stoji iza ovih praksa izlijeit e bolesnika kako bi mu oduzeo priliku da seproisti po tjelesnoj patnji koju mu je Bog udijelio.

Bolesnik sasvim sigurno treba otii lijeniku i traitipomo. To ovjek mora, to je obveza koju svatko ima.No, ako nas tradicionalna medicina, koju nam je Bogprovidio, ne izlijei, to je zato to nije Boja volja da seto dogodi. A tada uvijek dolazi avao, po osobi koja jeoneiena novim dobom i bliska bolesniku. Ili putemoholosti, putem nedostatka poniznosti i nedostatka pre-putanja Bojoj Volji samog pacijenta.

ivot u obitelji prvi je scenarij gdje se priprema djelojednog ljudskog ivota za vjenost. to e s nama bitiovisi o sredstvima kojima emo zapoeti taj osjetljivposao. Slavodobitno emo pobjediti onda kada postigne-mo Vjeni ivot, Kraljevstvo Boje, koje nam je OtacNebeski po utjelovljenju svoga Sina Isusa Krista i po

* Travari se spominju kasnije, u poglavlju o homeopatiji, gdje se kae: elim upozoriti dase ni na koji nain ne osuuje medicina s prirodnim travama jer svi kemijski laboratorijiproizvode lijekove iz tih trava. Optuuje se samo ezoterijska djela u kojima se svakoj travidodjeljuje jedna Arkana ili duhovna sila ili duh, kao to je to sluaj s homeopatijom.

Marino Restrepo

38

njegovoj Muci dao bez nae zasluge i otkupio nas. A pro-past emo ako su sredstva koja odaberemo alat to gasotona nudi iz novog doba svoga zemaljskog carstva.

Moramo razmotriti svoj ivot i otkriti odakle smo, odnae rane dobi u roditeljskom domu, loe krenuli. Akosmo jo uvijek u obitelji, imamo priliku ispraviti put,poravnati ga, lake ga popraviti.

Ako nismo imali obiteljski ivot jer smo odrasli kaosiroad, ili smo bili posvojeni pod neljudskim uvjetima,ako smo vrlo mladi otili iz obiteljskoga ivota i suoilise sa svijetom prije nego to smo dovoljno odrasli podkrilima kune topline u svim ovim okolnostima, imnogim drugima, uvijek postoji isto rjeenje sve semoe postii u Kristu naemu Gospodinu, nikada nijekasno. Pogledaj Dizmu, dobrog razbojnika na kriu, kojije zavrio grabei u Raj. Boje je Milosre s nama sve doposljednjeg izdaha naega progonstva. U Isusu sve moeozdraviti, osloboditi se, razvezati se i popraviti. Ako se uNjega pouzdajemo i Njemu se predajemo posluno, u vjerii ljubavi, dua e na kraju teke kole na zemlji pobijeditii zauvijek primiti krunu u Vjenoj Slavi.

Da bismo zadobili potpunu spremnost za istinsku pro-mjenu, za pravo obraenje, za potpuno i trajno osloboe-nje od sila sotonskoga novog doba, moramo se dobropreispitati i odluno suoiti sa svojom bijedom i grijehom.

Najpopularnija i najrairenija hrana koju guraju silezla jest znatielja. Jeli smo od ploda od kojega nismosmjeli jesti. Jeli smo od ploda s drveta spoznaje dobra izla. Stekli smo znanje koje nismo smjeli imati. To je pro-


39

kletstvo jo od izgona. Zato je najvei cilj ovjeka kojitrai duhovno savrenstvo svetost, da umre sebi. Toznai smanjivati se da Krist raste i da On ivi u nama, kakokae sveti Pavao, kako navijeta glasnik Ivan Krstitelj.

Moramo vrlo pozorno paziti na sve ono to znamo, ajo oprezniji moramo biti sa sklonosti koju imamo jood istonoga grijeha, a koja se zove znatielja. Ona jemajka pokretaica i onih informacija, koje su otrovne zana Vjeni ivot.

Nije sluajno da nikada prije, u cijeloj povijesti o-vjeanstva obavijetenost nije bila na tako visokoj razi-ni kao danas.

Zato toliko informacija, takva obavijetenost? Jer jeznatielja to naa najvea slabost. To je razlog zato sejedan sveenik, koji je u riznici Katolike crkve po sve-mu sadranom u svim Nauiteljima Crkve i u samomEvanelju primio najbogatije i najmonije teoloko na-sljee to ga ljudsko bie moe primiti, ipak uputa upoganske prakse i poinje prakticirati zla poput joge imnogih drugih. Zbog svoje znatielje, zbog oholosti toju je avao posijao u njegovu srcu kako bi ga udaljio oddobrih obreda svete tradicije. Zato se jedna udana enauputa u traenje ljubavnika i pada u preljub? Zbogznatielje, elje za promjenom, ei za neim drukijim,traenja druge prilike. Sve je to posljedica istonogagrijeha. Ova sklonost zahtjeva veliku duhovnu budnost.

Zato nemamo jedan televizijski kanal, nego ih ima200? Zato to moramo odravati svoju e za znatieljom.Prije negoli odemo spavati, moramo saznati to su da-

Marino Restrepo

40

nas jeli Japanci. Sve vrijeme trebamo znati to radi osta-tak svijeta. Zato nemamo vremena razmiljati o vla-stitom ivotu, o svome odnosu s Bogom i sa svojimblinjima. avao zna da nam tako moe ukrasti naedragocjeno vrijeme koje nam je darovano kako bismoradili na svome duhovnom rastu, jedinom vanom po-slu u naemu zemaljskom postojanju, jer samo to preo-staje od nas kada umre tijelo.

Formacija ovjeka ovisi o svijesti usmjerenoj samo naSlavu i Volju Boju u naemu ivotu. Sve ostalo to ini-mo jest deformacija tovanje samoga sebe, samopoto-vanje, psihoterapija, relativizam, sebeljublje, egocentrianivot, egoistian i tat, koji ovjeka vodi samo u propast.Mi Katolici pozvani smo ivjeti Kristopotovanje.

Kada me koja ena upita treba li se odrei draguljaradi postizanja djelotvornijeg duhovnog rasta, i da bi seoslobodila tatine, uvijek joj odgovorim: Ako eli saz-nati putem koje ene u svome ivotu hodi, pogledaj seu ogledalo i dobro promotri: kome eli vie sliiti, Djevi-ci Mariji ili kraljici Izebeli? Jednako je i sa minkanjem.Naravno da ena posjeduje vrlo osjetljive tjelesne atri-bute, kao to je, primjerice, njezina koa, i treba pazitina sebe s ljubavlju, a sve potrebno za ovo odravanje diosu i njezina osobnog zdravlja. No, boje koje se mijeaju sonim to ini zdravlje, odvode to odravanje na drugurazinu. Zar nas Bog nije stvorio s bojom koju On eli, slicem i izrazom koje je On odabrao? Mi smo njegovoumjetniko djelo. Zato bismo ga obojili kako se bojiavanturistika knjiga ili kako slikar boji neki krajobraz,


41

nastojei promijeniti neto to je po prirodi lijepo i izBojih je ruka? Bilo bi to kao da gledamo ljetni zalazaksunca i nastojimo ga nacrtati drukije. A ljepota prirodeto je Bog stvorio, kao i njegovih stvorenja, nosi ljepotunjegove Ljubavi i njegove Boanske i savrene poteze!Govorimo o duhovnom savrenstvu. Znam da je potreb-no mnogo hrabrosti i rtve da bi se dostiglo ovu razinusvijesti. No, oekujem da je cilj duhovno savrenstvo,osim ako na kraju ovoga ivota ne elimo zavriti ona-mo gdje zavravaju mlaki, oni koji se nikada nisu duho-vno uzdigli, jer su u svome ivotu samo htjeli preskakatisve ono to im se nije svialo i to im je smetalo.

Kada me koji mukarac upita to treba initi da ivipravim kranskim ivotom, kaem mu kako treba za-poeti tako da poloi na tlo oruje macho-mukarca te da uhodu po ulicama svoga svakodnevnog ivota podignezastavu poniznosti. Treba ivjeti svakodnevni ivot tru-dei se da vie ljubi negoli da pobjeuje u svijetu. Trebase zauzeti oko pomirenja s voljenim biima i svakim odsvojih blinjih s kojim je imao nesuglasice. Treba prihva-titi svoju enu kao sestru u Kristu, a ne kao nie bie.Treba potovati miljenja djece, nepismenih, nekultur-nih, marginaliziranih, zlih i dobrih.

Nauiti prignuti glavu i posluati dobar savjet, bez ob-zira na to odakle i od koga dolazi, prepoznati Boga usvemu dobrome, pa i kada se to dobro nae u nekoj ba-rutini. Jasno spoznati kako za Boga ljudsko znanje, o-vjekovo intelektualno bogatstvo, akademsko obrazo-vanje, modana biblioteka znanstvenika jesu tek zapu-

Marino Restrepo

42

teni posjedi. Nauiti da ni u supruzi ni u svojim keri-ma ni u kojoj drugoj eni ne trai svoju majku. Zaboravi-ti osobnost vlastitoga oca kao karakter, a nasljedovatisamo njegova djela ljubavi.

Novac odrediti kao sredstvo za preivljavanje, a nekao identitet, sliku i osobnost.

Nauiti opratati. Ne samo onome tko nas je uvrije-dio, nego opratati drugima njihove nedostatke, stajali-ta onih koji nam se ne sviaju, prihvaati fiziki i psiho-loki izgled blinjega koji nas uznemiruje. Svima opra-tati pogrjeke, pa i vlastite, da bi nam bilo oprotenood Boga i od ljudi.

Svi ovi osnovni elementi, i mnogi drugi, pridonose dabismo sazdali ivot bez novog doba, ivot koji se neeprignuti ni pokvariti pred ponudama brzog stroja to pro-izvodi napasti svijeta, avla i tijela.

Otkriti ljepotu ivota, ne kao idelogije, nego kao DaraBoje Ljubavi, besplatno i nezaslueno primljena namana vjenu korist. Gledati na drugo ljudsko stvorenje kaona ivi in Boje Ljubavi, a ne kao na puko bioloko, sta-nino bie.


43

Drugo poglavlje

NOVO DOBA UNUTARCRKVE

Roditi se u katolikom domu u dananje vrijeme ili,kao rezultat toga, biti kranin, znai suoiti se s moremopasnost. Ne zato to je hod za Kristom u prolosti biodrukiji od dananjega. Crkva je, naime, utemeljena namuenikoj Krvi Kristovoj, i tako prolazi kroz vjekove. Toje zato to ivimo u sasvim posebnom vremenu, ivimoposred duhovne bitke sa zlom koje hoe prodrijeti cijeloovjeanstvo, sijui materijalizam razvijen do krajnjih gra-nica, kakav nikada u povijesti nije postojao

Nije to razlog da bismo irili evanelje posljednjihvremena, koje je mnogim sektama postalo oruje zaosvajanje mlakih i neopreznih. No, doista moramo shva-titi da ovo udaljenje od Boga, u kojemu ivi ljudska obi-telj dananjice, zavrjeuje pozornost i ozbiljno razmi-ljanje. Bitku sa zlom vodimo do posljednjeg daha, a taje borba utemeljena na sposobnosti koju imamo reida poslunosti svim Bojim Zakonima. Upravo je toproturjeno i neprihvatljivo dananjim ljudima.

Marino Restrepo

44

Zbog toga se mi kao katolici (jer je Crkvu utemeljiosam Isus Krist i ona sadri sve Istine) nalazimo u stanjuaktivnog progonstva. to to znai? Da nam u vrlo ranojdobi ivota ovo potroako i industrijsko drutvo u kojemuivimo pokazuje na nau vjeru kao na neprijatelja uitka,kao na napad na ugodnosti i prilike to nam ih ivot prua,kao na uzrok svih oruanih sukoba u svijetu, kao na vrlostrogog suca istoe. Zapravo, ona to veinom i jest. Samnas je Krist upozorio da nije doao donijeti mir, nego po-djelu, jer sve ovo nije u skladu s Crkvenim Naukom, negoje svjetska filozofija. A, kao pravi sinovi Boji i vojnici Kri-stove vojske, mi nismo od svijeta, iako nas sve mami daivimo u njemu dok prolazimo putevima progonstva usmjeru Kue Oca Nebeskoga, naega pravoga i jedinogadoma.

Iako je sigurno da se nisu svi bojni sukobi vodili zbognae vjere, ipak je istina da su se zbog navijetanja Evan-elja, od poetka Crkve, vodili mnogi ratovi za obranu vjerei njezinih naela. Ni danas nismo u drukijoj situaciji.Materijalizam u kojemu ivimo, udaljenost od Boga, inida mnogima na odnos s Bogom putem nae katolike vjeresve vie izgleda kao oblik fanatizma i, kako se mnogimaini, neto to vie nije u skladu s dananjim vremenom.Zbog toga opaamo da je razina progonstva vrlo tankout-no i razraeno razvijena. Tako se vjernika marginalizirana vrlo perfidan nain, koji ga gui, drutveno ga zastra-uje i izaziva, da se, u filozofskom i teolokom pogledu,opredijeli za vjeru ili za razum.


45

To je jasan znak jezika kojim se sotona slui za ovavremena njegova strategija za novo doba. Ubija se ada se ne ubije fiziko tijelo, jer se izgradilo drutvo ukojemu je moral na tako niskoj razini da je dovoljno neko-me unititi dobar glas da bi on postao beskoristan uzajednici, komercijalno neupotrebljiv i nesposobanpreivjeti sa sredstvima koja daje sustav. To je nov oblikizraavanja sila zla, gdje vlada prividno civiliziran naindjelovanja bez pribjegavanja tjelesnoj kazni unitenjatijela.

Masonski je kult danas silno ojaao i to je takoerjasan znak vremena. U nekim zemljama, primjerice Ka-nadi, postoje snane infiltracije masonerije u Kolumbo-ve vitezove, osobito u pokrajini Ontario, i tako po mno-gim drugim granama Crkve. Kod katolika ne postoji ja-sno znanje o tome tko su masoni. Ne poznaju dovoljnonajopasnijeg neprijatelja to ga je Katolika crkva imalajo od Heroda Agripe. Jedna sotonistika loa usmjeravacijelo svoje predanje i prodaje duu sotoni u zamjenu zamaterijalnu mo, slavu, tjelesno zdravlje, uz obvezu daproganja sve to od Krista dolazi ili k Njemu ide.

Masonerija je tema koja trai posebnu obradu i trebalobi nekoliko svezaka s mnogo stranica za njezino jasno ra-zotkrivanje. Sve to o njima mogu saeto rei jest ovo: Onisu sotonski kult, proganjaju Katoliku crkvu i apsolutnosu prokletstvo za svakoga tko s njima ima bilo kakvu vezu.Osim toga, oni su vrlo ilava ila kroz koju tee krv no-vog doba.

Marino Restrepo

46

Novo doba suptilno se infiltrira u mnoga podrujalaikih zajednica. Primjerice, neka udruenja ili laikezajednice koje uspijevaju izgraditi molitvene, slavljeni-ke, evangelizacijske djelatnosti, pouke o raznim po-drujima vjere, stvaraju niz sluba u okviru zajednice iprakticiraju niz raznih karizma. One su sotoni najdrae,po njima ubrizgava svoju strategiju novog doba.

Ta udruenja vjeto ulaze u djelatnost koju bismo mo-gli nazvati religijska industrijalizacija, kao to je proizvo-dnja religijskih lanaka, knjiga itd.

U proizvodnji tih knjiga najea zamka jest poticanjeei za informacijom o metodama i taktikama evangeliza-cije, pri emu se ne daje dovoljna pozornost strogoj vjer-nosti Majci Crkvi, i pada se u koketiranje s protestantskimsektama. Najzavodljivija je promocija tih protestantskihknjiga u njihovim katolikim knjiarama. To je sotoninonajprobranije jelo. Tako sile zla odvlae slabie u vjeri iodvode ih u kranske zajednice odvojene od poslunostiKatolikoj crkvi.

Nema nita draega Zlome od toga da Katoliku oduz-me Sakramente. To je jedna od najsmrtonosnijih kraaunutar naega kranstva, osobito kraa Euharistije i Ne-beskog Majinstva.

Nakon to je proitao prvu protestantsku knjigu kojuje pronaao u svojoj najdraoj molitvenoj skupini, koja jemoda u klerikim krugovima i u cijeloj zajednici vrlocijenjena, slabi se osjea ovlatenim otvoreno sudjelo-vati u protestantskom bogotovlju. Od itanja prelazi nasluanje posebnih propovjednika na radiju i televeziji, a


47

zatim poinje posjeivati bogotovlja nedjeljom. Slijediono najalosnije: sluanje argumenata protestantskogpastora po kojima bi se ta osoba morala povui iz Kato-like crkve. Uobiajeno je da su, primjerice, u LatinskojAmerici, mnogi protestantski pastori bili katolici po ro-enju, a privukao ih je neki vjet propovjednik koji im jepokrao njihovu Katoliku crkvu i nauio ih otvarati pro-testantske crkve s vjernicima katolicima. To je vrlo po-pularna industrija u Sjedinjenim Amerikim Dravama,a ve je poprimila goleme razmjere u Latinskoj Americi.

esto se dogaa da neki kranin, bez obzira na tokoliko bio vjerski pripremljen, otvori nekakvu radioni-cu ili gostionicu u bilo kojem dijelu grada, dade joj imenekog sveca ili je nazove, primjerice, Hram Duha Sve-toga, i tako ispuni to je potrebno kako bi privukaonerazborite i uspavane vjernike Katolike vjere. Potreb-no je samo dobro rukovanje Biblijom, dobar ritam moli-tve za osloboenje, ozdravljenje i sluba za obilje, tedobra taktika za diskreditiranje Katolike crkve. Kadase ovim elementima dobro upravlja, brzo se moe sazdativrlo produktivnu sektu. To je jasna infiltracija avla uCrkvu, avla koji imitira Krista. Ima protestantskih sek-ta, kao to su evangelici, koje vode popis o tome kolikoje osoba svaki od njih obratio s katolianstva na pro-testantizam. udno je to to veina njih ne zna da suprotestanti.

Jednom sam prilikom u Bogoti upoznao enu koja jetijekom nepune dvije godine 231 osobu istrgla iz Kato-

Marino Restrepo

48

like crkve, ukljuujui i cijelu njezinu obitelj i sve prija-telje. Vidio sam ih na izlazu iz dobro posjeene crkvekako ekaju vjernike koji izlaze s nedjeljne Sv. mise, stransparentima i svakovrsnim bombardiranjem o tomekako nas je Krist spasio, te s tisuama drugih kristo-ko-mercijalno-amerikih ideja, koje su bile strategija trgo-vanja stotina sekta u Sjevernoj Americi.

Protestant stie s Isusom do Posljednje Veere i odan-de skae na Uskrsnue, a ne prolazi ni jednom postajomKalvarije niti prati Isusa s Marijom, svetim Ivanom isvetim jeruzalemskim enama do pod Kri. Ne eli znatinita o Kriu. Oni ive samo s uskrslim Kristom i pro-povijedaju uskrsloga Krista. Martin Luter osvojio jecrkve u ehoslovakoj i unitio sva raspela to ih jepronaao. Unitio je i sve slike Svetaca, jer su za njegabile kao nona mora. On se odrekao i svetosti i Kriakada se odijelio od Crkve i utemeljio Protestantskucrkvu, koja ve 500 godina ivi u grijehu da u Kristovoime propovijeda zabludu.

Prodavati protestantske knjige u katolikoj knjiarijednako je otrovno kao i prodavati bilo kakvo djelo onovom dobu. Razlog je vrlo jednostavn: katolik koji sezanima za protestantsku teologiju i literaturu vie nemavremena nastaviti prodirati u vlastiti nauk, prouavatiNauitelje i Mistike Crkve, stjecati znanja za irenje vjeres temeljima potpune vjernosti Nauku Crkve, razmatratirijei Svetoga pisma, itati Katekizam, koji mnogi kato-lici nisu nikada temeljito prouili. Rasipa se u nepotreb-


49

nim prouavanjima i znatieljama proizvedenim u su-sjedovu atoru, dok u vlastitoj kui ima sva blaga, do-statna da ih se podijeli cijelom ovjeanstvu.

Ne moemo dopustiti da postanemo ravnoduni pre-ma irenju protestantske kranske informacije, pre-ma irenju njihovih bezbrojnih ponuda za ozdravljenje,osloboenje i metoda za poboljanje svih emocionalnihkriza psiholoke i ekonomske naravi. Te sekte najeetrguju upravo tim karizmama. Neke katolike skupi-ne, u elji da mnotvo odre animiranim i pod nadzo-rom, na kraju kopiraju te komercijalne metode duhovnemakinacije i to ine s vrlo fino izgraenim molitvenimivotom i prividnim velikim pobonostima. No, u biti,avao je ve uao u njihova srca i ispunio ih tatinom,nadutou, oholou i velikom pohlepom do te mjere daako se neka osoba i pokua povui iz takvih skupina,vrlo je profinjeno oznae kao dezertera i vjeto je diskre-ditiraju u zajednici. Drugim rijeima, pretvaraju se u pravesekte, s tekim manipulacijama prema osobama koje suukljuene u te pokrete. Velika su opasnost po zdravljeCrkve. Ekonomska mo koju uspijevaju nakupiti omo-guuje im zadobiti savjesti unutar same Crkve. Zbogsvega ovoga, sveti nas Pavao opominje da ne podravamosekte unutar Crkve.

Poziv Katolike crkve nikada nije bio stvarati vjerskespektakle, u kojima se mnotvo ljudi dovodi do toga dadoive duhovnu histeriju. To su, kao jedino oruje zavo-enja, koristile te kranske sekte, jer te skupine nemajuSvetu Tradiciju ni Sakramente koje bi ivjeli. Stoga njiho-

Marino Restrepo

50

va Sluba poiva samo na slavljenju i navjetaju Rijei.Odatle su se razvile poznate slube oslobaanja to ihprovode televizijski evangelizatori, koji se uvijek obru-avaju na drugog zloduha iz svojih kongregacija.

Katolika je crkva kontemplativna, a ne euforina, pakada, pod krilima Svetoga Oca na zajednikom i masov-nom mjestu, slavi susret svojih vojnika, sredite sastankajesu molitva i Euharistija. Naa je vjera Sveta par excellence.Time se ne eli rei da se Crkva ne bi trebala masovnosastajati s nakanom da moli i slavi Boga, prosei od njegada ozdravi i oslobodi svoj narod, jer to je isto Evanelje.eli se rei to da ne vodimo Boji narod na okupljanja i uaktivnosti za koje on nije pripravan i gdje najivlji intereskongregacije jest prikupljanje milodara.

Naalost, ima sveenika potpuno uronjenih u praksejoge, te idu tako daleko da imaju slubu pod imenomkranska joga. Takav sveenik ili redovnik, koji je za-pao u te prakse, vrlo je ugroen. Prvo to mu se dogaajest potpuno naputanje Liturgije asoslova, ravnodu-nost prema misticima i nauiteljima Crkve, oholost itvrdoglavost kojima brani svoje poganske prakse. estoslijedi lanac u koji se ukljuuje, prihvaanjem mnogihdrugih praksa, kao to je eneagram, metoda Silva, reiki,tai chi, meditacija s mantrama, gdje se lukavo koristerijei izvuene iz Oenaa i dugih molitava radi smiri-vanja katolika koji se moe osjetiti loe dok izvodi po-ganske obrede unutar Bojeg hrama. Tome nema kraja.A zatim zapadaju u vidovnjatvo, polazei od astrologije,


51

pa u obraanje duhovnim medijima, vidovnjacima te utovanje kristala kao feng shuia itd.

Prvi razgovor o praksi joge jest: to ima loega u njoj?To je samo tjelovjeba, i k tome vrlo zdrava. Odgovor nato jest: Joga ima 7 razina, a prva razina su tjelesne vjebe.No, injenica da su tjelesne ne znai da nisu i duhovne, tojest da nisu i vjebe klanjanja lanim boanstvima. Jogapotjee iz hinduizma, koji se klanja vie nego milijunuboanstava. U ovoj religiji boanstva se nalaze u svim stva-rima. Obavljajui jednu seansu hatha joge, a to je joga kojunajee prakticiraju sveenici, redovnici, redovnice i laicikoji su upali u zamku novog doba, ovisno o voditelju io primjenjenoj metodi, oko jedan sat vjebaju vjebe ukojima svakih trideset sekunda mijenjaju poloaj. Svakipoloaj predstavlja jedno boanstvo za koje postoji kip spotpuno istim poloajem ili, drugim rijeima, u svakomod ovih poloaja klanja se drugom poganskom boanstvu.Kada se, dakle, zavri jedna cijela seansa joge, time seizmolila jedna molitva. Postavlja se pitanje: Kome semolilo? Znaju li te osobe kome se klanjaju vjebajui ovenevine vjebice? Naa Katolika vjera nema obredeklanjanja Bogu koji se provode samo tjelesno, jezikomtijela kao to to ine pogani svojim nebrojenim boan-stvima. Mi se za komunikaciju s Bogom ne koristimomantrama, niti moramo isprazniti um da bismo se sto-pili s Boanskim Duhom. Naprotiv, naa nas Crkva ui oopasnostima koje proizlaze iz ispranjenja uma. Ona nasui da ga ispraznimo od sebe, od svijeta i od svih slabo-

Marino Restrepo

52

sti tijela, da ga ispraznimo od svega to dolazi od avla ida ga stalno ispunjavamo Duhom Bojim, ne ostavljajuiga nikada na milost i nemilost silama to dolaze zrakom,a to znai silama kojima se preputaju pogani u svojimmeditacijskim praksama kada se otvaraju svemirskimsilama, kozmikim energijama, kako ih nazivaju u svo-me jeziku. A one nisu nita drugo do zli duhovi koji lu-taju zrakom traei due u kojima ne prebiva Bog, kojesu zaokupljene samima sobom, traei uvijek osobnoostvarenje(Ef 6,12).

U Prvoj Zapovjedi nae katolike vjere Bog od nas traida se ne klanjamo nijednom drugom Bogu osim Njemu.Vrlo je jednostavan razlog zbog kojega se ovjek ne smijebaviti jogom ni bilo ime to je poganskog, ezoterijskog,magijskog, spiritistikog, vidovnjakog, astrolokog po-drijetla. Mi, kao katolici, klanjamo se samo jednome Bogu,Presvetome Trojstvu, i niemu i nikome vie.

Ne smijemo dopustiti da nas prevari neki redovnikili redovnica to su upali u te prakse. Ne moemo toprihvatiti, unato svim razlozima koje nam daju i kolikogod inteligentni oni bili. injenica da se zbog te prakseosjeamo dobro, da nam se kratkotrajno popravi zdra-vlje, a u nekim sluajevima ak i nestanu razne tegobene znai da se time smijemo baviti. Ima mnogo udanihena koje u braku imaju velikih problema s muem. Do-bro bi se osjeale kad bi nale ljubavnika. No, je li toopravdano? Ne! To bi bio preljub. Slino se dogaa sasvim poganskim praksama kada ih mi kao katolici


53

prihvaamo. Bio bi to preljub protiv Boga. Sveti Pavaokae u 1 Kor 6,12: Sve mi je doputeno, ali sve ne koristi.

Potuno je sigurno da ako se u nekom samostanu, upi,ili u bilo kojoj redovnikoj zajednici bave takvim praksa-ma, da je samo pitanje vremena kada e se osipati zvanja,kada e se redovnice povui iz samostanskog ivota, kadae se upnik zaljubiti u neku enu ili mladia iz Crkve, ilie se potpuno predati ezoteriji i magiji. Nita dobroga nedolazi na put onima koji su nevjerni Bogu. Oni su predaligospodstvo sotoni i on e se pobrinuti da im uniti ivot.

Kada kroz prozor svoga doma promatramo ivot susjedapreko puta i vidimo kako suprug dolazi pijan i zlostavljasuprugu, sinovi se drue s ovisnicima, keri provodevrijeme na ulici do kasnih noih sati, samo je pitanje vre-mena kada emo vidjeti potpun raspad te obitelji. Brak seraspada, djeca postaju ovisnici, homoseksualci, lezbijke, aprostitucija kuca na vrata poput mljekara. Nedugo zatimto vie nee biti obitelj. Takvu scenu, naalost, vidimo kadakroz prozor promatramo, Bojim oima, svjetsku obiteljdanas.

U svijetu u kojemu danas ivimo jezik ove knjige drise radikalnim, fanatinim, fundamentalistikim. No, istose tako gleda i na Zapovjedi Bojeg Zakona i Nauk Kato-like crkve. Veina nas koji ovako svjedoimo neemodoivjeti divljenje veine ljudi, niti e nas prihvaati, osimvrlo malog broja ljudi. No, pred Svetim Bojim Sudomstajat emo samo mi i On, pred vagom vaega ivota. Nijed-na od tih osoba koja vas ne voli zato to vjerujete u po-

Marino Restrepo

54

slunost Bogu i njegovim Zapovjedima, zato to ste seopredijelili slijediti ih i nasljedovati u djelovanju i mi-ljenju, nijedna od tih osoba nee biti onamo da vas branii da u Njegovoj Prisutnosti opravda uzrok vaih pogrjeakai nevjeru prema Njemu i njegovim Zapovjedima.

Zamke novog doba postoje i u samoj utrobi naeCrkve. Postoje crkve gdje je sveenik, iz svoje strane oho-losti, odluio promijeniti red Liturgije. Primjerice, po-stoje crkve, osobito u Sjevernoj Americi, gdje su iz klupamaknuli klecala i ljudi ni u jednom trenutku dok se slaviSveta misa ne mogu kleknuti. Ima sveenika koji su za-redili ene kao Posluitelje Rijei, a ove ene itaju i pro-povijedaju Evanelje u nedjeljnoj Misi. Drugi sveeniciodbijaju vjernicima dati Euharistiju u usta i trae da jeprimaju samo na ruku, te im zabranjuju i to da SvetuEuharistiju primaju kleei. Ima takoer sveenika kojisjede dok se vjernicima dijeli Euharistija, a tu su Slubuprepustili iskljuivo rukama Posluitelja Euharistije kojesu u mnogim takvim sluajevima postavili bez strogog iodgovarajueg odabira ili pripreme.

U nekim katolikim crkvama primjerice, sluaj nakoji sam naiao na sjeveru Irske sveenik ne propo-vijeda svoju Homiliju ni na kojoj tjednoj, pa ni nedjeljnojSv. misi, a sastaje se sa svojim prijateljima u gostionici(baru) te pije alkohol do kasnih nonih sati. Na isti takavsluaj, ak mnogo tei, naiao sam u jednom gradu uKolumbiji na podruju gdje se uzgaja kava, gdje je uo-biajeno susresti neke sveenike u diskotekama, kakopleu i piju alkohol sve dok se ne opiju, i to vrlo esto.


55

Ima vrlo mnogo sveenika koji ne nose svoj sveenikiovratnik kada izlaze na ulicu, nego ga nose samo za po-slove strogo vezane uz bogotovlje ili kao neku formal-nost na biskupijskoj razini. To su osobe koje ljudi s koji-ma se na ulici susreu nee ni zamijetiti. Kada bi se nanekom mjestu kuda ovakav sveenik, bez svoga svee-nikog ovratnika, prolazi, pojavio sluaj krajnje hitnostii potrebe za sveenikom, nitko ne bi znao da mu je utome trenutku sveenik dostupan i da je upravo prednjima. Kada bi se zatekli u zrakoplovu, vlaku, brodu iimali svoj sveeniki ovratnik, postojala bi mogunostda tijekom toga putovanja, po dostupnosti sveenika,pomognu vratiti u Milost osobu koja dugo godina nijebila u Milosti.

Neizbrojive su usluge koje Boji pomazanik, sveenik,moe pruiti svojom nazonou na bilo kojem mjestu,u bilo kojem trenutku i pod bilo kojom okolnosti. A sveto vrijeme, tijekom kojega zbog tatine, oholosti, pono-sa i esto zbog srama nije nosio svoj sveeniki ovrat-nik, platit e se pred Svetim Gospodnjim Sudom. Svee-nik je u sveenikoj slubi sve do dana svoje smrti.

Sotonino novo doba kvari sveenike krjeposti, asveenike pretvara u profesionalce ija je Crkva samojo jedna drutvena, ekonomska i politika institucijavie, koja ovjeku i zajednici daje zaposlenje i razne do-bre prigode. Iz ovoga se raaju velike pogrjeke, kao toje teologija osloboenja ili marksistiki sveenici. Izniusveenici oportunisti, koji se raaju u obiteljima siro-

Marino Restrepo

56

manih ekonomskih prilika te nemaju novca za studij,pa trae Crkvu kao besplatno sredstvo obrazovanja. Ka-snije se upravo takvi ene, nakon to su napustili svee-nitvo. To su oni koji se pretvaraju u politiare i grado-naelnike, nakon to su se po svojim upnim djelimadrutvenog tipa dobro popeli na drutvenoj i politikojljestvici. Homoseksualci se koriste sjemenitima kaojazbinama za svoje izopaene poroke i naposljetku zavr-e kao zareeni sveenici donosei Crkvi velike pedofil-ske skandale i sve vrste neistih praksa. Neki stjeu ve-like fakultetske titule izvan svojih sveenikih studija, upsihologiji, pravu, antropologiji i drugdje, da bi kasnijenapustili sveenitvo i vezali se uz svijet, kamo su im, ubiti, i bile uprte oi.

Drugi, pak, nesreena i ohola bia, nakon to su sezaredili odluuju kako se sveenici trebaju eniti, ob-razlaui to time da tako nee biti toliko problema saspolnou kod Klera, pa ak vode i pokrete koji promiutakve ideje. To je kao kada bi neki ovjek, nakon to jesklopio crkveni brak, odluio misliti kako je bolje daosnuje pokret koji bi zagovarao da oenjeni mukarcimogu imati ljubavnice kako bi se time ojaalo zdravljebranog doma jer bi se zadovoljile seksualne potrebemukarca koje mu supruga ne zadovoljava. Ovaj tip svee-nika novog doba doputa paru koji ivi u slobodnojzajednici da se prieuje i opravdava im ivot u tomegrijehu. Tako pronalaze drutvo koje je u bijedi grijeha ukoji su sami upali, a to su neke od tolikih pogrjeaka to


57

ih poine osobe koje su u velikoj mjeri zahvaeneutjecajem tame.

Drugom jednom prigodom u jednom vrlo siromanomi rubnom podruju Bogote posjetio sam koled to pri-pada jednoj redovnikoj zajednici katolikih odgajatelja.Ondje sam se susreo sa sveenikom koji je bio rektorkoleda, rasadnika znanja s najmanje dvije tisue stude-nata. Bio je to ovjek koji je izgledao kao da je iziao izneke revije metallic rocka, duge kose, neugodna izgledai vrlo arogantna ponaanja. Upravo se pripremao za sla-vljenje Euharistije u kapeli koleda. Kada sam uao ukapelu naao sam se u tako mrtvakom okruenju da jeizgledalo kao da sam upao na slavljenje crne mise, unekom ezoterijskom kultu. Svi zidovi crkve, ukljuujuii oltar, bili su prekriveni nekim crnim zavjesama. Samose vidjelo golemo raspelo na kojemu se mogao uti plazbog toga izgubljenog sina. Osoba koja me vodila obja-snila mi je da je to poznato kao misoteka ili, drugimrijeima, Misa koja ima okruje rock diskoteke. Na tojse Euharistiji svirala metallic rock glazba, a cijela se Li-turgija odvijala u spektaklu svjetala koja su u diskoteka-ma poznata kao crna svjetla i davala su dojam da se na-lazite u baru. Apsolutno svetogre! Gdje su bile crkvenevlasti? Zar nitko za to ne zna?! Kako to nitko ne vidi iline prijavi?!

Kada sam ovoga sveenika upitao zato to radi, odgo-vorio je: Do mladih treba doprijeti njihovim jezikom,protestantske nam sekte odvode mlade s kranskimrockom, a mi moramo neto poduzeti da dobijemo tu bi-

Marino Restrepo

58

tku. Ovakav argument izgleda vrlo opravdan, ali to jes Presvetim Oltarskim Sakramentom? Zar sekte, moda,imaju Euharistiju, Sakramente ili Svetu Tradiciju kojumogu tovati? Kako se moe usporediti jedna garaa ilistaro kazalite s Bojim hramom u njegovoj Euhari-stijskoj Prisutnosti?

Prikazavi ovu mranu sliku koja pokazuje kako a-vao oneiuje i same redove Crkve, ni u kojem trenu-tku i nikako mi nije namjera zauzeti stajalite da je naaKatolika crkva u tome stanju po veini svoga klera. Tonije tono. Katolika crkva jest Sveta i uvijek e biti Sve-ta. No, ovakvi pojedinci, infiltrirani u Crkvu pod izrav-nim ili neizravnim utjecajem sotone, stvaraju veliku sa-blazan pred zajednicama i, iako nije rije o velikom broju,teta koju zadaju vrlo je velika u duama slabih vjernikai u duama onih koji tek promatraju vjeru iz svjetskihkrugova te bi mogli postati budui krani kada bisvjedoanstvo ivota nas koji smo u Crkvi bilo snanije ivjernije Bogu. Osim toga, sve to dolazi od zla vrlo jebuno i izdaleka se uje.

Druga opasna pojava unutar dananje Crkve jest loeutemeljen ekumenizam. U nekim dijelovima SjeverneAmerike postoje vrlo teka stanja. Neke su biskupije pre-plavljene brojnim poganskim utjecajima. Ondje se oti-lo tako daleko da se poziva hinduske gurue, budiste idruge poganske sekte da propovijedaju tijekom nedjelj-ne propovijedi.

Susret pape Ivana Pavla II. s predstavnicima svih tihazijskih religija u Asisiju vrlo je loe protumaen budui


59

da mnogi ne znaju pravi cilj toga sastanka, pravi cilj Ka-tolike crkve s glede ekumenizma i meureligijskog dija-loga. Nije namjera stvoriti veliku konglomeregaciju re-ligija, gdje bismo se svi okupljali da sudjelujemo u jedin-stvenom obredu i mogli zajedniki, pod istim krovom,sudjelovati u naim razliitim oblicima klanjanja Boguili boanstvima, prema svakom pojedinom vjerovanju.Upravo se i propovijeda protiv takve zamisli. Svi jesmodjeca Boja, jer nas je sve Bog stvorio, i On eli da se svispasimo, ali ne vjerujemo svi isto i nemamo svi istogaBoga, a pogotovo se ne klanjamo svi istome Bogu. U srcukatolika to mora biti sasvim jasno.

Cilj meusobnog pribliavanja religija jest pronaizajedniki jezik mira, da ne bude proganjanja meurazliitim vjerama, te da postoji trajni dijalog kako bi setako pridonijelo izgradnji svijeta u kojemu emo, una-to razlikama po rasi i religiji, moi zajedno sjesti i umiru porazgovarati o naim razlikama, uz mogunost dase pomirimo, a ne da jedni druge napadamo.

Meureligijski dijalog Katolikoj je crkvi donio mnogouspjeha unutar poslanja njezina Drutvenog Nauka. No,ni izdaleka nije poziv katoliku da se sastaje s drugima,nekatolicima i nekranima, i da zajedno propovijedajutijekom Sv. mise nedjeljom, ili bilo kojega drugoga dana,da ondje netko govori o Buddhi ili Zoroastru ili tko znao koliko drugih vjerovanja.

Meu jasnim ciljevima misionarskog duha Katolikecrkve jest evangelizacija, ija je snaga i bt u Duhu Sveto-

Marino Restrepo

60

me. Oekuje se da e se na tim susretima Kristov Duhmoi blie primaknuti svima koji ga ne poznaju. No,nikako se ne eli da poruka ovih sastanaka bude ta da bikatolici trebali prihvatiti duh krine ili bilo koji drugiduh ili boanstvo, osim naega Presvetoga Trojstva.

Dakle, oito nije rije o evangeliziranju ve evangeli-ziranoga. Sveti nam Pavao o ovome jasno govori kadanam u Rim 15,20-21 kae: i to tako da sam se trsio navjeiva-ti evanelje ne gdje se ve spominjao Krist da ne bih gradio natemeljima drugih nego, kako je pisano: Vidjet e ga oni kojimanije navijeten, shvatiti oni koji za nj nisu uli. Neka ovo posluikao primjer onima koji krste Katolike i pronose la oCrkvi. to bi oni htjeli rei? Da Duh koji mi Katolici pri-mamo na Krtenju nije bio Duh Boji? Ako je tako, znaida nam govore da primamo duha zla, jer samo ta dvaduha postoje. Ja bih ih pozvao da temeljito proue toznai grijeh protiv Duha Svetoga, jer koliko ja mogu sa-gledati, to se dogaa kada krstimo krtenoga.

Najistananiji upliv novoga doba Katoliku crkvujest njezina protestantizacija u nekim dijelovima svijeta.Iz nekih su crkava izneseni svi kipovi, a na mjesto glav-nog raspela na oltaru stavljeno je raspelo s uskrslim Kri-stom. Odustaje se od molitve Krunice, a i od raznihpobonosti Svecima i njihovih Devetnica. Veliki Tjedanpredstavlja se s povijesnog i narativnog gledita, zane-maruje se mistino iskustvo Muke, Smrti i Uskrsnuanaega Spasitelja Isusa Krista. Euharistije slie marato-nu umjesto da budu najuzvieniji trenutak naega ivo-ta, najvei dar naega Oca Nebeskoga.


61

Vie se moe osjetiti miris kave negoli miris tamjana.S vie oekivanja i pripreme pristupa se sastancima kojiprethode Sv. misi negoli samoj Sv. misi. Neki sveeniciponekad toliko ure da se neke djelove Liturgije ne moeraspoznati zbog urbe, a neki vjernici uvijek kasne na Euha-ristijsko slavlje i izlaze prije zavretka. To su oni isti kojise mogu napriati u samoj crkvi kao da su kod kue.

Cijeli ovaj udarac novog doba na Katoliku crkvu, sciljem njezine postupne protestantizacije, zapoeo je spobunom Martina Lutera i Kalvina. Te su dvije osobebile prvi proroci novoga doba unutar kranstva. Bilisu odjeveni u kransku odjeu i govorili su jezikom kr-ana. No donijeli su teke otrove, primjerice ukidanjeDogme o postojanju istilita i zanemarivanje vremeni-te kazne za otputenje grijeha u ovome ivotu i poslijesmrti. Ve to ih automatski ini nevjernima onome tostoji u dokumentima Trentskog Koncila, (Kanon XXX,Sjednica VI. od 13. sijenja 1547). To je dovoljno da bi-smo se na kilometre trebalo udaljiti od svakog aritato dolazi od odijeljenog kranina koji ivi u tako te-kim zabludama i grjekama. Ne govorimo samo oovakvom tipu pogrjeaka, jer su brojne, nego moramoznati da ne moemo koketirati s kranskim sektamasamo zato to one takoer vjeruju u Krista i propovijedajuu njegovo ime.

Martin Luter (1483. - 1546.) upravio je svoj programprotiv dekadentnog, politiziranog i razmetljivog duha vre-mena antipapa. Sveenstvo esto nije mnogo marilo za

Marino Restrepo

62

dostojno obrazovanje i ivot u jednostavnosti. Biskupisu nosili ma i oklop umjesto biskupskog tapa. Oni,rizniari crkvenih dobara. Sve to ini bazu koja podravaLuterov nauk i njegove avanture, dok on zapoinje svojureformu udvarajui se niskim strastima kojima naginjesvaki ovjek i omalovaavajui zaslugu dobrih djela zazadobivanje Vjenoga ivota. Budi grjenik (pisao jeLuter 10. kolovoza 1521. Melanchtonu, jednom od svojihprvih prijatelja i sljedbenika), i jako grijei, ali jo jaevjeruj i raduj se u Kristu, koji je pobjednik grijeha, smrtii svijeta... nama je dovoljno to smo milou boanskevelikodunosti zadobili Jaganjca koji oduzima grijehesvijeta: grijeh nas ne moe odijeliti od Njega, ak i kadabismo u istom danu poinili tisue i tisue puta razliitepreljube i ubojstva (2.74).

Nitko ne moe nijekati tetu koju je Crkvi uinio ikoju joj i dalje ini. No, ne vie sam, nego kao predvodik1.400 sekta. Protestantizam je pod vodstvom ovoga kri-vovjerca, poremetio svjetski mir krvavim i dugogodi-njim ratovima, a i danas nastavlja biti u ratu sa SvetomTradicijom i s nepopustljivim nastojanjem da se ponitiveza s Djevicom Marijom, koja je vrsto oruje protivavla. Protestantizam je jedno od najveih avlovih izru-givanja Kristovoj Crkvi. To je ustanova sekta, bez hije-rarhije i bez korijena, to omalovaava Majku Boju icijelu nebesku obitelj Anela i Svetaca. Zanimljiva je taogoljelost i nije joj teko razaznati ishodite.

Zatraimo od Luterovih sljedbenika njegovo neraspa-dnuto tijelo ili dokaze udesa koja je Bog uinio po njego-


63

vu zagovoru poslije njegove smrti. Nema nijednog pro-testantskog voe koji je, uz sve svoje kranske pogrjeke,bio posebno istaknut, a da je umro u ozraju svetosti,kao to su umrli svi Nauitelji Katolike crkve.

Ne moe se postii neraspadljivost tijela osim po sveto-sti, koja se postie samo po Euharistiji. Ve samo to trebalobi nam pokazati razlog zbog kojega se nikada ne bismo smjeliuputati u znatielju ni koketiranje s tim kranima. Toje vjera bez korijena i bez svete tradicije, izbaena iz srcaneposlunoga i drska katolikog redovnika koji je stvoriosvoga vlastitog Krista i izmislio kri od papira!

Jedan od najslasnijih sotoninih jezika kojim se uplie uredove Crkve upravo je unutarnji jezik Crkve. Zato prote-stant postaje teko oruje protiv katolika, budui da po-sjeduje poznati jezik, ali koji eli unititi ivu Kristovu btu nama, Euharistiju i sve druge Sakramente, odsjecajui,u Ime Krista, sve najplemenitije i najvanije darove koji sunam dani po Duhu Svetome; razarajui nau vezu s Djevi-com Marijom te tako prekidajui jedan od najtranscenden-talnijih trenutaka Kristove muke na Kriu, kada nam usvojim posljednjim trenutcima daje u nasljee svoju Pre-svetu Majku (podno toga Kria), i kada Ivana, svoga lju-bljenog Uenika, uini prvim posvojenim sinom SveteMajke, bez grijeha zaete. Moglo bi se nabrojiti jo mnogofatalnih pogrjeaka to samo pridonose zbrci i naputanju,ako ovjek nema dostatnu vrstou vjere da bi se oduprotako istananimm argumentima izravno iz usta Stare zmijepreruene u kranina.

Marino Restrepo

64

Neprijatelj je i unutar same Crkve, i zaodjene se kao re-dovnica, kao sveenik, kao laik, kao Biskup i kao mnogidrugi likovi, ovisno o svojoj strategiji u tome trenutku. Sjeti-mo se da je u Katolikoj crkvi postojao trenutak kada smoimali dvojicu papa jednog dobrog i jednog zlog. Zato jevrlo vano ostati u Bojoj Milosti, kako bismo uivali darjasnog razluivanja, te u svakome trenutku raspoznali kojinam to duh govori preko osoba koje nam dolaze u ivot.Nije sluajno da je Juda Iskariotski do posljednjega trenu-tka ostao u Isusovu javnom ivotu, a Isus je znao da je onizdajnik. Svi Apostoli nisu poznavali izdajnika i na Po-sljednjoj su veeri Isusa uporno ispitivali preko Ivana,najdraega Apostola. Isusova poruka Crkvi jasna je: na Po-sljednjoj veeri uvijek ima neki Juda, koji je dio svega djelato nosi oznaku Kria naega Gospodina Isusa Krista.

Danas esto nalazimo crkve koje vie slie nekoj pro-testantskoj garai nego katolikom hramu, jer u njimanema osnovnih liturgijskih simbola to predstavljaju Sve-tu Tradiciju. Susret tijekom Euharistije vie slii nekomdrutvenom sastanku, nego susretu s Bogom. Nema ni-kakva potovanja prema Presvetom Sakramentu u Sve-tohranitu. Mnogi ne pokleknu kada prolaze ispredNjega i u veini ne znaju da je Krist stvarno iv i prisutanmeu njima u tome hramu gdje se nalaze.

U naoj se Katolikoj crkvi potie velika re-evangeliza-cija njezinih vjernika. Moramo se, od samih temelja, po-novno odgojiti. Razlog zato se industrija kranskih sek-ta sve vie iri, osobito u Latinskoj Americi, jest taj to je


65

dananje katoliko stanovnitvo loe evangelizirano i nepoznaje svoju vjeru, svoj Nauk. Jedino iskustvo svoje Crkveto ga veina dananjih katolika ima jest dijecezanskaCrkva, gdje je upnik toliko zauzet pokapanjem mrtvih,sklapanjem brakova, krtenjima i krizmama, ispovijedi-ma i blagoslovom relikvija da nema vremena za osobnupozornost prema svojim vjernicima. Tuno je to ovi vjer-nici ne znaju da je Katolika crkva mnogo bogatija od sa-moga ivota na dijecezanskoj razini.

Katolika crkva sadri beskrajno bogatstvo u redov-nikim zajednicma, kamo se vjernici mogu utei radipaljivijeg, temeljitijeg duhovnog vodstva. Takve zajedni-ce imaju vie vremena, jer pod svojom upravom nemajuiste obveze kao dijecezansko Sveenstvo. Vrlo je vanoprimjenjivati ovo blago na na svakodnevni ivot. Timepomaemo svome upniku i duhovno rastemo pod do-brim vodstvom. Sve obavijesti o adresama ovih zajednicapostoje u biskupskom dvoru, u biskupijskom uredu. Uvijektreba paziti da se te redovnike zajednice nisu oneistilenovim dobom.

Zajednica koja ostaje samo na dijecezanskom iskustvushvatit e svoj odnos s Bogom po primjeru ponaanja svo-ga upnika. U ivotu katolika to je ozbiljno pitanje, jerupnik moe biti sveenik zanemarena molitvenog ivo-ta, koji je svu svoju pozornost usmjerio na administrativ-ne djelatnosti. To e ga sigurno duhovno oslabiti do temjere da ga sotona moe oboriti i pretvoriti u sablazan zazajednicu, ako zajednica svoj odnos s Bogom polae samo

Marino Restrepo

66

u eventualnu svetost svoga upnika. Mnoge osobe kojesu slabe u vjeri naputaju Katoliku crkvu i odlaze u kr-anske sekte, jer su se razoarale u svoga upnika. Vjeramnogih ljudi u dananjim katolikim zajednicama takva jeda gleda na to koliko su drugi ljudi vjerni svojoj vjeri, a nena to koliko su oni sami vjerni prije svega Bogu. Budimosigurni da ne postoji ni jedno ljudsko bie koje nas ne biiznevjerilo. Sva oekivanja koja jedni prema drugima gaji-mo jednog e se dana izjaloviti. Nesavrena smo i grjenabia i zato nam je Krist doao pokazati put, korak po ko-rak, da moemo izgraivati svoju savrenost u posluno-sti Njemu i slijedei Njega, jedini put do savrenstva. Lju-biti jedni druge znai nauiti opratati svu bijedu koja unama postoji. I zato moramo ljubiti svoga upnika, una-to njegovim slabostima i manama.

Sluba oslobaanja vrlo je mono oruje protiv vojskezla, ali ako se ostvari u neposlunosti, moe biti oruje sdvostrukom otricom, koje zapada u lance novog doba.Ima katolikih zajednica i skupina koje postaju popular-ne po svojoj Slubi oslobaanja. Najtunije u cijeloj ovojslubi jest to to su to velikom veinom nedoputenedjelatnosti, budui da ih dijecezanski Biskup biskupijekojoj pripadaju nikada nije odobrio niti je provedenapravilna priprema za obavljanje te Slube. Nijedan laikne smije obavljati Slubu oslobaanja bez odgovarajuegovlatenja svoga Biskupa. initi to bez ovoga ovlatenjaznai obavljati tu slubu u neposlunosti, a vriti je uneposlunosti znai predati gospodstvo sotoni da vlada


67

u toj zajednici ili skupini na vrlo profinjen nain i sasmrtonosnim uinkom.

Skupine poput ovih spomenutih, koje zapadaju u ovakavtip neposluha, postaju vrlo popularne, a svu tu aktivnostneoprezni ljudi dre karizmama. To je farsa. Upravo takvareligiozna aktivnost otvara vrata sotoni, a on sam donosipopularnost pa ak i materijalna bogatstva.

Crkva obavlja sve vitalne funkcije vodei duhovnu bor-bu protiv neprijatelja due. Ova bitka je rat, i mora sevoditi pod strogom Crkvenom Hijerarhijom. Osoba kojakao laik sebi uzima slobodu da na svoju ruku djeluje pro-tiv pale vojske zavrava u njezinim rukama. Crkva vladamoima koje joj je dao Duh Sveti i samo ona moe izsvoje Hijerarhije davati funkcije sveenicima, laicima iredovnicima. Poslunost je od ivotne vanosti u suelja-vanju s vojskom neposluha. Jednom neposluniku neese podloiti drugi neposlunik, nego e ga ismijavati.

Sablazni izazvane zbog sveenika pedofila i grijehapropusta ponekih Biskupa, osobito u Sjevernoj Americi,koji nisu postupili sveto i na vrijeme, prouzroiti su ve-lik sram u redovima vjernih katolika koji su slabi i nesi-gurni u vjeri. Bila je to prava kunja vjere. Mnogi su oti-li iz Crkve, neki su prili raznim poganskim sektama ikranskim sektama protestantskih denominacija. Mnogise sveenici srame nositi svoj sveeniki ovratnik ustrahu da ne doive diskriminaciju i proganjanje. alo-sno je to ti sveenici, kao i posramljeni, razoarani ipreplaeni vjernici, nisu vojnici koji bi dali ivot za svo-

Marino Restrepo

68

ga Boanskog Uitelja, pa zato, naalost, ni Gospodinnee posvjedoiti u njihovu korist pred Ocem Nebeskim.

ivimo u posebnim vremenima, u velikoj bitci za BojeKraljevstvo. Onoga tko se dobro ne pripremi i radikalnone opredijeli za Boje redove, na kraju e oboriti sile zla.Nema mjesta osrednjostima. Kako kae jedan NauiteljCrkve: Nitko ne moe sjesti na zid kako bi gledao i praviose da ivi na obje strane, na strani dobra, i na strani zla.Doao je trenutak kada ovce i vukove jasno obiljeavajunjihovi domaini i gospodari. Utvrdimo tko je na praviGospodar. Dobro utvrdimo kome sluimo. Unutar sameCrkve moemo nai kamen o koji emo se spotaknuti.Osrednja pobonost moe nam poveati opasnost od osu-de. Osoba koja mlako proivljava svoju vjeru prieujese svetogrdno, jer nema potovanja ni vjere u pravu BojuPrisutnost u Otajstvu pretvorbe, Isusa Krista u Euhari-stiji, koji je postao Tijelo i Krv da bude naa hrana Vje-noga ivota. Svatko tko se usudio pribliiti Gospodnjemoltaru bez pripreme trai vlastitu propast. Danas na ne-djeljnoj Sv. misi gotovo svi idu primiti Svetu Priest. Aliako upnika pitamo o postotku vjernika koji dolaze pri-miti Sakrament Pomirenja, onih koji se ispovijedaju, tajje postotak zabrinjavajue nizak.

Jednom sam sudjelovao u Euharistiji to je prethodi-la konferenciji koju sam vodio u gradu Dublinu, u Irskoj.Sveenik je vjernike molio da na nedjeljnim Sv. misamapripaze i pogledaju ispod klupa jer se dogaalo netostrano: Ima ljudi koji e primiti Svetu Hostiju, a po-


69

slije je bace pod klupu. Razlog je izgleda bio taj, kako jeobjasnio sveenik, to su te osobe radije postupale tako,nego da pred svojom obitelji i prijateljima ispadnu ve-liki grjenici zato to se ne prieuju. Toliko je neznanjei oholost u koje smo upali. Tako smo daleko doli. toe biti od nas ako se ne promijenimo? to e biti od nasako ne padnemo na koljena

Documents

Marino Restrepo - Katolici i Utjecaj Novoga Doba