SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

SEMINARSKI RAD

PLANIRANJE U ZAŠTIČENOM PODRUČJU PRIRODE - BRIJUNI

OPATIJA, 2010.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

Seminarski rad

Planiranje u zaštičenom području prirode - Brijuni

Naziv kolegija: Turističko planiranje

Mentor: doc. Dr. Sc Dora Smolčić Jurdana

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................1

1.TURISTIČKO PLANIRANJE.....................................................................................................................2

2 .ZAŠTIČENA PODRUČJA........................................................................................................................4

2.1 Nacionalni park.............................................................................................................................5

3.NACIONALNI PARK BRIJUNI.................................................................................................................6

3.1 Flora i fauna N.P Brijuni................................................................................................................6

3.2 Kulturno – povijesna baština Nacionalnog parka Brijuni.............................................................7

4. PLANIRANJE U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU PRIRODE – BRIJUNI............................................................8

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................13

LITERATURA..........................................................................................................................................14

3

UVOD

Predmet ovog seminarskog rada je „Planiranje u zaštičenom području prirode – Brijuni“. Što je to turističko planiranje, koja su to zaštićena područja, nacionalni parkovi s osvrtom na nacionalni park Brijuni, te planiranje u zaštičenom području prirode- Brijuni?! Seminarski rad se sastoji od četiri poglavlja i dva podpoglavlja. U prvom poglavlju je definirano turističko planiranje i njegove faze, u drugom poglavlju je obješnjeno prema Zakonu o zaštiti prirode koja su to zaštičena područja. U drugom podpoglavlju ovog seminarskog rada definiran je nacionalni par i navedeni su svi nacionalni parkovi u Republici Hrvatskoj, u trećem poglavlju riječ je o nacionalnom parku Brijuni i u zadnjem poglavlju razrađeno je planiranje u zaštičenom području prirode – Brijuni.

Seminarski rad je praktične i znanstvene prirode.

Znanstvene metode koje su se koristile pri izradi seminarskog rada su: metoda deskripcije, metoda komparacije, te metoda analize.

Svrha seminarskog rada je ukazati kako se treba planirati u zaštičenim dijelovima prirode, kada se ujedno želi razvijati i turizam.

1

1.TURISTIČKO PLANIRANJE

Pojam planiranja u turizmu jednako je kompleksan kao i sam pojam turizam. Planiranje se općenito definira kao proces utvrđivanja odgovarajućih budućih aktivnosti u spektru više mogućnosti (opcija).1 Planiranje je nastalo kao posljedica općeg sazrijavanja svijesti o čovjekovoj potrebi vlastitog, svjesnog usmjeravanja života i pojedinih aktivnosti putem kojih se taj život manifestira. Planiramo dakle nepoznato, ali očekivano i željeno, plazeći od poznatog prošlog i sadašnjeg. Planiranje je u svojoj biti uvijek razvojno. U turizmu, kao i drugim sektorima života, planiranje promatramo kao proces i kao metodu. Kao proces, planiranje definiramo svjesnim utvrđivanjem ciljeva i zadataka koji se u određenom vremenskom razdoblju nastoje dostići u nekom sektoru ili subjektu. Kao metodu pak, planiranje definiramo skupinom načina i metodoloških postupaka kojima se utvrđuju planirani sadržaji i prevladavaju nepodudaranosti i teškoće u sadašnjem stanju. Teorija turizma objašnjava planiranje u turizmu ili za potrebe turizma kao „planiranje globalnih ciljeva, a to znači u prvom redu sintetiziranih rezultata i učinaka turističke politike, a u drugom redu kao planiranje zadataka pojedinih njezinih nositelja izvršitelja“. Planiranje u turizmu je instrument ekonomske politike ili, preciznije rečeno, ono je instrument razvojne politike kao podvrste ekonomske politike. Prva potreba za planiranjem turizma nastala je tek pojavom masovnog turizma i ekspanzije turističog razvoja. 2

Brojni su autori na posredan ili neposredan način pokušavali definirati planiranje turizma. Getz definira tusritičko planiranje kao „proces temeljen na istraživanju i evaulaciji, koji teže optimiziranju potencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju i kvaliteti okoliša“. Murphy kaže da se „planiranje bavi predviđanjem i reguliranjem promjena u sustavu, radi promoviranja razvoja usmjerenog povećanju socijalnih i ekonomskih koristi, kao i koristi vezanih za okružje u toku razvojnog procesa“. Gunn smatra da je „integralno tusritičko planiranje proces učenja, prilagodbe i svrsihodne promjene koja je u stanju proizvesti i osloboditi nove potencijale“. Planiranje turističkog razvoja provodi se na različitim razinama, od kojih svaka ima svoje specifičnosti (međuregionalno/međudržavno planiranje, planiranje razvoja turizma na nacionalnoj razini, na regionalnoj razini, te planiranje razvoja turizma na lokalnoj i/ili destinacijskoj razini). Kompleksno integralno planiranje turizma provodi se najčešće na nacionalnoj i na regionalnoh razini budući da se turizam spoznava u kontekstu širih društevno-ekonomskih ciljeva i pozicionira njegovo mjesto s obzirom na njegov doprinos tim ciljevima. Kod planiranja razvoja na reginolanoj razini javljaju se brojne teškoće i specifičnosti, osobito u svezi s korištenjem prostora kao temeljnog resursa na kojemu se razvoj događa. Model integralnog planiranja je integralni procesni model koji se temelji na teoriji sustava. Takav model „gleda“ na planiranje razvoja turizma kao konceptualni sustav koji objedinjuje elemente teorije s metodama procesa upravljanja i planiranja. Proces integralnog planiranja turističkog razvoja komplesan je postupak koji ima za cilj donošenja integralnog plana razvoja turističkog sustava. Taj se proces može struktuirati na određeni broj faza, koje se opet dijele na potfaze.

1 G.Wall, Planning, u: Jafar Jafari „Tourism Encyclopedia“, Routledge, London, 2000.

2 Vukonić, B., Keča, K.: Turizam i razvoj: pojam, načela i postupci, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2001.,str.197.

2

Faze procesa turističkog planiranja:1. Faza predhodnih istraživanja, tj.istraživanja dosadašnjih turističkih aktivnosti i stanja,

te postojećeg makrookružja – proces započinje analizom i ocjenom zatečenog stanja.2. Faza detaljnih istraživanja i analize – usmjerena je na četiri područja: resursi,

aktivnosti, tržišta i konkurencija.3. Faza sinteze prikupljenih informacija i rezultata istraživanja – može se smatrati

najznačajniom fazom u procesu turističkog planiranja, smjernice se odnose na četiri osnovna područja: koncepciju turističkog razvoja, turistički marketing, organizacija turističke ponude, komplementrane turističke aktivnosti i usluge,

4. Faza definiranja strateških razvojnih ciljeva i izbora strategije razvoja – nakon što se donesu fundementalne odluke o tome gdje se turizam želi pozicionirati u budućnosti, pristupa se definiranju ciljeva turističkog razvoja i izradi strategije,

5. Faza izrade planskih dokumenata – finalna faza procesa turističkog planiranja, tu se detaljiziraju aktivnosti nužne za postizanje planskih ciljeva.

6. Faza implementacije plana i monitoringa – slijedi nakon izrade integralnog turističkog plana, time započinje proces njegove implementacije koji je najefikasniji ako se provodi po pojedinim, kraćim fazama. Uloga monitoringa jest uspostavljanje regularnog protoka informacija o odlukama, poduzeti akcijima i njohovim rezultatima, te o investicijama i ostalim utošenim resursima u fazi implementacije integralnog razvojnog plana.3

3 Dulčić, A., Petrić, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001., str.362.

3

2 .ZAŠTIČENA PODRUČJA

Prema aktualnom Zakonu o zaštiti prirode (NN 162/03), u Hrvatskoj postoji 9 kategorija prostorne zaštite. To su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma te spomenik parkovne arhitekture. Velika većina (oko 90 %) ukupne površine zaštićenih područja u Hrvatskoj otpada na dvije kategorije: parkove prirode i nacionalne parkove. Za navedene kategorije postoji i najveći interes različitih skupina korisnika, a ujedno im prijeti i najveća opasnost od prekomjerne (turističko-rekreacijske) saturacije.

Nacionalni park i park prirode proglašava Hrvatski sabor. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH uredbom na prijedlog Ministarstva. Regionalni park, značajni krajobraz i park-šumu koji se nalaze na području županije ili Grada Zagreba proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture koji se nalaze na području županije ili Grada Zagreba proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ako Ministarstvo predloži zaštitu, a odgovarajuće predstavničko tijelo ne donese akt o zaštiti u roku od tri mjeseca od  primitka prijedloga, tu prirodnu vrijednost Vlada RH će proglasiti zaštićenom. Divlje svojte koje su ugrožene proglašava zaštićenim ili stogo zaštićenim svojtama Ministarstvo pravilnikom na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode (Zavoda) na temelju procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojega je RH stranka i koji je na snazi. Zavičajne udomaćene svojte koje su ugrožene utvrđuje i proglašava zaštićenim zavičajnim udomaćenim svojtama ministar na prijedlog Zavoda. Minerale, sigovine i fosile utvrđuje i proglašava zaštićenim prirodnim vrijednostima ministar na prijedlog Zavoda.

Zaštićenim prirodnim vrijednostima upravljaju javne ustanove. JU za upravljanje nacionalnim parkovima i JU za upravljanje parkovima prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske, a osnovna im je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba odlukom županijske skupštine ili Gradske skupštine Grada Zagreba.4

2.1 Nacionalni park

Prema Zakonu o zaštiti prirode nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, a u njemu su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode.

Nacionalni parkovi mogu biti nositelji kvalitetne turističke ponude nekog prostora, ali nikako zone koncentracije smještajnih kapaciteta, što se u nekim našim nacionalnim

4 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=232

4

parkovima pokazuje kao problem (Plitvička jezera, Brijuni). S druge strane, glavna funkcija parka prirode jest zaštita prirodnog područja od veće koncentracije gospodarskih djelatnosti ili pretjerane izgradnje. Važno je da su na prostoru parka prirode još prije proglašenja postojali određeni oblici gospodarskih djelatnosti i stambeno-gospodarske izgradnje, za razliku od nacionalnih parkova. Zbog toga se turizam ili neka druga gospodarska djelatnost ne mora nužno isključiti s područja parka prirode, ali se treba svesti u okvire u kojima neće uništiti glavni fenomen zbog kojeg se pristupilo zaštiti (npr. konflikt proširenja skijališta i šumske površine u Parku prirode Medvednica).5

Nacionalni parkovi: Brijuni • Kornati • Krka • Mljet • Paklenica • Plitvička jezera • Risnjak • Sjeverni Velebit6

5 http://www.geografija.hr/clanci/365/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-oblici-i-problemi

6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park

5

3.NACIONALNI PARK BRIJUNI

Duž zapadnoistarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2.

Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Najrazvedeniji su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne “Crvene Istre”.

Budući je dubina Fažanskog kanala 12 m, Brijuni su do prije desetak tisuća godina bili sastavni dio istarskog kopna. Otoci su izgrađeni od horizontalnih ili tek malo nagnutih slojeva vapnenca kredne starosti na kojima je mjestimično razmjerno debeli sloj karbonatnog smeđeg tla ili crljenice. Kamen koji pripada toj formaciji bijele je boje, lako lomljiv, mramorne strukture obiluje glinom i kremičnom kiselinom. Tvrd je i daje odličan građevni materijal. Navedene vrijednosti kamena cijenili su i rimski graditelji, a taj je kamen kasnije korišten i za izgradnju mnogih jadranskih gradova. Brijuni su klimatski dio sjevernog Sredozemlja i nose obilježja zapadnoistarske obale, sa srazmjerno visokom vrijednošću relativne vlage u zraku (76%). Srednja godišnja temperatura iznosi 13,9ºC a prosječna godišnja količina oborina 817 mm dok je godišnji prosjek sati osunčanja oko 2350 h.

Ono što je u prošlosti bilo svojstveno brijunskom otočju je osobita biološka raznolikost zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj podlozi i geomorfologiji, raznolikosti staništa i otočnoj izoliranosti. Prirodnu biološku raznolikost posebno je još obogatio čovjek svojim tradicionalnim gospodarenjem.

Veliki Brijun kao najveći otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u skladni krajolik travnjaka i pejsažnih parkova, sadrži pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa. Važno je napomenuti da je more gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana.  

3.1 Flora i fauna N.P Brijuni

Brijune čini specifičnim i vrijednim u krajobraznim relacijama našeg podneblja upravo vegetacijska komponenta. Na Velikom Brijunu ostvaren je izuzetno vrijedan sklad prirodnih i antropogenih elemenata u cjelovitoj slici krajolika. Zauzimanjem nekada poljoprivrednih površina i krčenjem dijela šumskih površina te njihovim pretvaranjem u pejzažne parkove s prostranim otvorenim travnjacima stvoren je izuzetan krajolik jedinstven na hrvatskoj obali Jadrana.

Glavnina flornih elemenata na Brijunskom otočju ima prava mediteranska obilježja. Najvažnije biljne kategorije Velikog Brijuna: makija, travnjaci, parkovi, šume hrasta crnike,šume crnike i lovora ,kulture četinara.

6

Vrijedno je istaknuti da su na otočju pronađene neke vrste biljaka koje su uvrštene u skupinu posebno ugroženih vrsti u Istri (morska makovica, divlji krastavac, neke vrste trava i dr.), a one su na otočju dosta zastupljene i normalno s Obzirom na tisućljetnu prisutnost čovjeka na brijunskom otočju, životinjski svijet na otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući gotovo idealnim mikroklimatskim uvjetima.e razvijaju.

3.2 Kulturno – povijesna baština Nacionalnog parka Brijuni

"Brijunsko otočje ili brijunski arhipelag danas svakako predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, gdje u okviru tzv. znanstvenog turizma značajno mjesto zauzimaju i paleontološki nalazi tragova kretanja dinosaura, tih veličanstvenih "strašnih guštera" koji su vladali Zemljom oko 160 milijuna godina (od razdoblja gornjeg trijasa, prije oko 220 mil. g., pa do kraja razdoblja krede, prije 65 milijuna godina, kada izumiru."

Brijunski kredni park Pogledalo

Ploče

Zelenikovac

Arheološki lokaliteti koji se trebaju vidjeti :

Gradina ,

Rimska vila u uvali Verige ,

Kastrum i Crkva sv. Marije.

Mjesta koja se moraju posjetiti :

Vidikovac

 Kupelwieserov mir, 1917.

Kamenolomi

Čufarov kamenolom 7

7 M. Bojanić-Rebac, M. Rebac, „Biser Jadrana-edukacija za kulturu putovanja,br.3 gdina I.,Zagreb :Fabra,2003.,str.32

7

4. PLANIRANJE U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU PRIRODE – BRIJUNI

Nacionalni park (jedan od najviših oblika kompleksne zaštite prirode) vrlo široko otvoren posjetiteljima (dnevnim i višednevnim-stacionarnim), dok je turizam u NP prvenstveno funkcija u službi dnevnog izletničkog razgledavanja i doživljavanja vrijednosti parka. Treba istači da svaki NP predstavlja značajnu stavku kulturnog bogatstva neke zemlje i u velikoj mjeri obogaćenje turističku ponudu zemlje uopće, a najviše neposredno regije u kojoj se nalazi. Nacionalni park nije prvenstveno namijenjen stacionarnom turističkom korištenju nego je više element izletničke turističke privlačnosti širih regionalnih prostora. Zato je uloga i sadržajna ponuda NP Brijuni izuzetno značajna za Istarsku županiju, koja je turistički najrazvijenija regija Hrvatske. Iako se još od vremena proglašenja Brijunskog otočja nacionalnim parkom (1983.g.) vode brojne rasprave, treba li ovaj prostor imati status NP, prevladavaju stručna mišljenja da ovaj prostor to zaslužuje. Naime, nesmije se zanemariti činjenica da je more gotovo 80 % zaštićenog prostora NP Brijuni, u kojem su sadržani i očuvani gotovo svi izvorni elementi morskih ekosustava Jadrana, osobito civilizacijskim utjecajima ugroženih ekosustava sjevernog Jadrana. Nadalje, kopneni prostori, dijelom kultivirani u skladni krajolik travnjaka i pejzažnih parkova, sadrže pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa.

Sve navedeno znači i obvezuje da s Nacionalnim parkom 'Brijuni' treba slijedećih desetljeća tako upravljati da čim više udovoljava strogim međunarodnim kriterijima koji vrijede za nacionalne parkove, a pored ostalog, ovaj NP može i treba preuzeti ulogu referentnog prostora za praćenje promjena u biljnim i životinjskim zajednica mora i kopna sjevernog Jadran, koji je pod snažnim utjecajem suvremenog civilizacijskog razvoja na njegovim obalama.

Ciljevi i temeljna načela zaštite i uređenja prostora Nacionalnog parka 'Brijuni' (NP) su:

maksimalno afirmirati kategoriju zaštite 'nacionalni park' kojeg čini sustav temeljen na prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz povijest,

cjelovitu zaštitu provoditi na ukupnom prostoru NP, pa tako i u zonama posebnih uvjeta korištenja (bivša rezidencijalna zona i zona posebne namjene) i to na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske baštine,

sve oblike razgledavanja NP razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema zaštićenom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim vrijednostima,

povećati prostor posjećivanja na prostore donedavno nepristupaćne posjetiteljima i primjereno obogatiti posjetiteljsko-izletničku komponentu,

uključiti prostore otočja i akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne atraktivnosti i programe na kopnu i u moru (kultura, obilazak sustava tvrđava, rekreacija, edukacija, znanost, istraživanje, zdravstvo),

sadašnja raznolikost oblika korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja), uvažava se kao specifičnost ovog NP na temelju koje treba unaprijediti atraktivnosti parka, a dio neprimjerenih sadržaja postupno isključiti (visoku divljač, zoološki vrt i safari park i dr.).

8

uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.

uvjete korištenja prostora i programe posjećivanja odrediti na temelju stupnjevane zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti i s propozicijama za određene dozvoljene graditeljske intervencije u prostoru.

sve potrebe razvitka treba zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno dozvoliti proširenja ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te računati na unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja u druge građevine.

razvitak stacionarnog turizma visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao glavnom uslužno-receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih građevinskih struktura, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate program posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima,

smještajne kapacitete stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju prostora, a u slučaju konflikta s ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu, te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja,

infrastrukturne sustave planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno odvodnja otpadnih voda, promet na Velikom Brijunu, organiziranost i sigurnost pomorskog prometa i zbrinjavanje otpada).

otocima Sv.Jerolim i Kozada dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP 'Brijuni'.

posjetiteljski nautički turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću luku Velog Brijuna (pretežito izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim pristaništima (Mali Brijun, Sv.Jerolim, Kozada) omogućiti prvenstveno pristup plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP 'Brijuni' ili drugih tvrtki s koncesijskim pravima.

naselje Fažanu (i grad Pulu) uključiti u širi razvojni i funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija parkirališta), a posjetiteljske ture organizirati već na kopnu, te tako kontrolirati vršna opterećenja.

na kopnenom obalno dijelu Istre (u naseljima Fažana i Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP Brijuni bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih vrijednosti.

9

U svrhu stupnjevane zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne cjeline:

Kultivirani i prirodni dijelovi parka u kojima se zadržavaju temeljne značajke prirodne i kulturne baštine,  uključujući i akvatorij (dio zabranjen i dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu posjećivanja u postojećim objektima.

Zona izgradnje-građevinsko područje: središnja zona Velikog Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv.Jerolim  u.

Područja za rezidencijalnu turističku ponudu, posebnu turističku ponudu i sustav zaštite NP: koristit će dosadašnja rezidencijalna zona na Velikom Brijunu i otoku Vangi, Galiji, Madoni i dijelu poluotoka Peneda s tim da zona na Penedi sadržava i nužan prateći sustav kontrole i zaštite nacionalnog parka.

Unaprjeđenje turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije posjećena područja: Mali Brijun - Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv.Jerolim. Na toj koridoru-liniji osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih atrakcija (tvrđave, arheološki i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz glavne pravce kretanja posjetitelja.

Utvrđuje se temeljna organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja:

Izletnički turizam- razgledavanje : - kretanje dnevnih posjetitelja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedinačnim građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama.

Stacionarni   turizam na Velikom Brijunu, je u središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta do 400 smještajnih jedinica - ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s povećanjem ponude i kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u postojećoj luci. Planira se mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku Sv.Jerolimu.

Rezidencijalna ponuda obuhvaća sustav korištenja građevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg oblika turističke ponude NP Brijuni.

Mogućnosti obogaćenja sadržaja i osobitih atraktivnosti NP Brijuni:

(1) uzgoj i čuvanje regionalnih kultura (rekultivacija sadašnjih rasadnika s vrstama istarskog podneblja), (2) klupski centri (golf igralište proširiti i na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama Mletačkog kaštela s uključenjem hotela Franina i Jurina), (3) konjički centar (tako da zajedno s golfom čini komplementarnu cjelinu), (4) stručno-znanstveni i edukativni programi (centar za istraživanje mora, ekološki centar za mladež i

10

slično - Mali Brijun), (5) program obilaska i proučavanja fortifikacija s pratećim manifestacijama (10 lokacija), (6) program obilaska starih kamenoloma, (8) podmorske aktivnosti (arheologija, razgledavanja, snimanja i drugo), (9) muzeji i izložbe (u tvrđavi Tegetthoff i Brion Minor), (10) priredbe i manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi na Malom Brijunu, na Sv.Jerolimu i ljetna pozornica na Velikom Brijunu), (11) posebni zdravstveni programi visokog standarda, (12) kongresni turizam, (13) sport i rekreacija na kopnu i u moru (kupanje, golf, tenis, jahanje) i drugo.

Mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno povijesnih   vrijednosti:

(1) Područja s najstrožim režimom zaštite prirode :Otok Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja. Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.

(2) Područje šumskog rezervata na Velikom Brijunu: (između ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike). Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i boravak jelenske divljači.

(3) Područja ornitoloških rezervata :(a) Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv. Marko i hridi Supin i Supinić. Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba gnježdenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istraživanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica posjetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija.

(4) Područje morskih rezervata : Čitav prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i mrjestilište u uvali Javorika.

(5) Područja kulturno-povijesnog sadržaja i rekreacije: Otočići Sv.Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna. bez dijela ispod Salina, zona posebne turističke ponude i zona rezidencijalnog turizma; središnji dio Malog Brijuna.Mjere za uravnoteženje prirodnog sustava: Na Velikom Brijunu smanjiti broj unešene biljojedne divljači na broj koji neće bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu sanitarnim odstrjelom. Određuju se slijedeće mjere: (1) potpuno eliminirati biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog otočja i onemogućiti njen prijelaz na Mali Brijun, (2) postojeće pašnjake postepeno preobraziti u livade košanice svojstvene južnoj Istri, (3) šumskim sastojinama prema potrebi postupno sadnjom vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem divljači. Zadržati postojeći režim zaštite od požara, (4) područje Salina postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada flori Brijuna, a obalama jezera dati što prirodniji izgled, (5) na malim otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled vegetacije, (6) zadržati u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene površine, (7) zadržati i povećati

11

postojeći režim zaštite morske flore i faune u cijelom akvatoriju, posebno u rezervatima u moru, (8) osigurati da se u vrijeme gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i Supiniću, (9) osigurati da se u vrijeme gniježđenja, seobe i zimovanja ne uznemiravaju ptice močvarice na Salinama, (10) neke egzotične životinje zadržati samo u sklopu sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta i povećati brojno stanje autohtone pasmine magaraca i istarskog goveda (istarski podolac, boškarin).

Javna ustanova NP 'Brijuni' treba organizirati i poticati izradu slijedećih programa razvoja i znanstvenih istraživanja:

Postavljanje cjelovitog turističkog koncepta u okvirima propozicija zaštite i korištenja prostora.

Izradu Programa posjećivanja - Usluge i način posjećivanja temeljit će se na programu posjećivanja s itinerarima, ponudom, te oblicima prometa.

Izradu programa sanacije građevina i slobodnog  prostora.

Programe daljnjih istraživanja: za dijelove parka u kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu, istražne radove i izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Programe dokumentacije i prezentiranja (preporuka za programe unapređenja rada NP): (1) osnivanje biološke stanice, (2) GIS NP Brijuna uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka, (3) publikacija o prirodnim osobitostima, (4) stalna izložba Brijunskog otočja i drugo.

Programe koji proširuju poznavanje prirode i obogaćuju poučnu i turističku ponudu NP.8

 

8 http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3911

12

ZAKLJUČAK

Nacionalni park predstavlja značajnu stavku kulturnog bogatstva neke zemlje i u velikoj mjeri obogaćenje turističku ponudu zemlje uopće, a najviše neposredno regije u kojoj se nalazi. Nacionalni park nije prvenstveno namijenjen stacionarnom turističkom korištenju nego je više element izletničke turističke privlačnosti širih regionalnih prostora.

Brijunski kao nacionalni park sa svojim prirodnim i kulturno – povijesnim vrijednostima se s jedne strane želi očuvati, a s druge strane na prostorima koji imaju status nacionalnog parka nameća se potreba gradnje turističkih kapaciteta najviše kategorije. Ostaje pitanje da li se držati koncepta održivog razvoja ili prihvatiti zahtijeve elitnog turizma trećeg desetljeća?

Očito je da Brijunski arhipelag na tragu stoljetne tradicije elitizma trebao postati zamašnjak gospodarskog razvitka Istre i Hrvatske. Ujedno, svi oni koji žele planirati budućnost Brijuna leži velika odgovornost da ničim ne umanjuju jedinstvenost cjelovitosti njihove prirodne, kulturne, duhovne i političke baštine. Cilj je da na taj način Brijunsko otočje postane europski i svjetski primjer polivalentne ravnoteže pametne upotrebe i proklamiranog održivog razvoja.

13

LITERATURA

Knjige :

Antonije, Dulčić, i Petrić, L.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001.

Boris,Vukonić, i Keča, K. Turizam i razvoj: pojam, načela i postupci, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2001.

G.Wall, Planning, u: Jafar Jafari „Tourism Encyclopedia“, Routledge, London, 2000.

Časopis:

Bojanić-Rebac,Mirna i Rebac,Mario. Biser Jadrana-edukacija za kulturu putovanja,br.3 gdina I., Zagreb :Fabra , 2003.

Internet stranice :

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=232 18.03.2010.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park 18.03.2010.

http://www.geografija.hr/clanci/365/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-oblici-i-problemi 18.03.2010.

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3911 18.03.2010.

14