Slide 1

Sveuilite u RijeciFakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu OpatijaSveuilini diplomski studijRedoviti studentMatini broj: TURISTIKO TRITE AUSTRIJE

KOLEGIJ: MENTOR: Prof. dr.sc.

UVODPredmet istraivanja je turistiko trite Austrije.Svrha i cilj istraivanja jest prikaz Austrije kao turistike zemlje te njene najvanije znaajke, kao i brojni segmenti i imbenici samoga turizma koji e se prikazati kvalitativno i kvantitativno kroz prezentaciju, sa okosnicom na HrvatskuStruktura rada; osnovne znaajke turistike destinacije, demografske, geografske i gospodarske, te emitivni i receptivni aspekti destinacije. Na samome kraju iznose se opi pokazatelji za turistiku sezonu tekue godine. Metode istraivanja koritene za izradu rada su deskriptivna metoda te povijesna metoda.

AUSTRIJAGLAVNI GRAD: BeSLUBENI JEZIK: NjemakiPOVRINA: 83.872 kilometara kvadratnihSTANOVNITVO: 8.280.703Austrijadravaje uSrednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih drava. Austrija granii; sLihtentajnomivicarskomna zapadu,Italijom iSlovenijomna jugu,MaarskomiSlovakomna istoku, teNjemakomiekomna sjeveruPROMETNA POVEZANOST GEOGRAFSKE ZNAAJKEAustrijski zapad i jug lee uAlpama. Zbog tih planinskih podruja, Austrija je glasovito turistiko odredite zazimske sportove. Najvii vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom breuljkasti i ravni. Najvea rijeka jeDunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i ezdesetak prirodnih rezervata.U zapadnom i sredinjem dijelu prevladava snjena klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su este magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.DEMOGRAFSKE ZNAAJKESTATISTIKI POKAZATELJI POPULACIJE 2004-2014 GODINE

STANOVNITVOPrema podacima iz posljednjeg popisa stanovnitva (2010.) dobna struktura stanovnitva Austrije jest sljedea:ukupno 8.387.742 stanovnika od ega 4.086.434 (48,71 %) mukaraca i 4.301.308 (51,28 %) ena.

Stopa rasta stanovnitva: 0,3 % godinje. Podjela stanovnitva prema vjeroispovijesti: 80 % rimokatolici 5 % protestanti 6 % ateisti 9 % ostali

Utjecaj globalnih gospodarskih kretanja na domicilno gospodarstvo .Nova vlada Republike Austrije kao jedan od najvanijih ciljeva definira postizanje uravnoteenog prorauna (nultog deficita) do 2016., to se eli postii mjerama tednje i poveanjem poreza. Konsolidacija dravnog prorauna smanjila bi pritisak na rashodovnoj strani i istovremeno na prihodovnoj otvorila mogunost poveanja kreditnog rejtinga Austrije te time dobila jeftiniji pristup tritu novca i vei manevarski prostor za potrebne investicije. U 2015. oekuje se poboljanje situacije u gospodarstvu te ve sada austrijske tvrtke oekuju vei broj narudbi negoli tijekom prole godine. OPE KARAKTERISTIKE GOSPODARSTVAIako se u 2013. oekivao gospodarski rast od 1 %, austrijsko je gospodarstvo prole godine ostvarilo dvostruko slabije pokazatelje. Razlog tome teka je gospodarska situacija u Europskoj uniji, s ijim dravama lanicama Austrija ostvaruje najsnaniju razmjenu roba i usluga. Kao i gospodarstva drugih europskih drava, austrijsko je gospodarstvo u 2013. proivjelo vrlo teku godinu, ukljuujui steaj velike graevinske tvrtke Alpine Bau i moguu krizu u financijskom sektoru (zbog ozbiljnih problema Hypo Alpe Adria banke). U Austriji nije dolo do recesije, meutim zabiljeen je najnii BDP od financijske krize 2008./2009.OPE KARAKTERISTIKE GOSPODARSTVAUlaganja: Republika Austrija (tj. razliiti austrijski poslovni subjekti) daleko je najvei investitor u Republici Hrvatskoj, s oko 7,05 milijardi eura investicija od 1993. godine (oko 25 % svih stranih investicija), a u prvih 6 mjeseci prole godine uloili su 41,3 milijuna eura. Iako se veina ulaganja odnosi na financijsko-bankarski sektor, raste broj stratekih ulagaa u industriju. Trenutno je oko 950 austrijskih poduzea na razne naine zastupljeno na hrvatskom tritu. Turizam: Austrija je vodei ulaga u hrvatskom turistikom sektoru (oko 28 % od ukupnih ulaganja) i raspolae s oko 15 % ukupnih turistikih kapaciteta u RH. BDP po glavi stanovnika (EUR): 2013. - 36.930 eura

Postotak nezaposlenosti (Eurostat) 2009. 4,8 % 2010. 4,4 % 2011. 4,1 % 2012. 4,3 % 2013. WIFO 5,0 % ,IHS 5,0 % 2014. WIFO 5,1 %, IHS 4,9 %

WIFO sterreichisches Institut fr Wirtschaftsforschung (Austrijski institut za ekonomsko istraivanje, tj. ispitivanje) IHS Institut fr Hhere Studien (Institut za vie studije)

Stopa inflacije (%) 2011. 3,3 % 2012. 2,4 % 2013. WIFO 2,2 %, IHS 2,0 % 2014. WIFO 2,0 %, IHS 1,8 % EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEUkupan broj stanovnika koji su tijekom 2014. otputovali na odmor Slubeni podaci koje je predstavila mjerodavna institucija, Dravni zavod za statistiku Statistik sterreich, govore kako je u 2014. realizirano 6,75 milijuna turistikih putovanja od strane 5,5 milijuna Austrijanaca. Najmanje jedno putovanje realiziralo je 56,7 % austrijske populacije starije od 15 godina, a 3,48 milijuna ostvarenih putovanja odnosi se na putovanja izvan zemlje, s etiri ili vie noenja. Istovremeno, 3,27 milijuna odnose se na putovanja ostvarena u vlastitoj zemlji. Intenzitet putovanja iznosio je 76,5 %. Populacija 15 24 godine ostvarila je intenzitet putovanja od 85 %, dok je populacija starija od 65 godina ostvarila intenzitet putovanja od 58,1 %. U 2014. ostvareno je ukupno 6,75 milijuna turistikih putovanja. Zamjetan je porast broja kraih putovanja na odmore. EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEBroj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveliu vlastitoj zemlji ;

Odmor u vlastitoj zemlji koristilo je 48,5 % (3,27 milijuna turistikih putovanja) Austrijanaca, dok je izvan zemlje odmor provelo 51,5 % Austrijanaca (3,48 milijuna turistikih putovanja).

Ljetne odmore Austrijanci radije provode u inozemstvu: 3,48 milijuna turistikih putovanja ostvareno je izvan zemlje, dok je 3,27 milijuna turistikih putovanja ostvareno u Austriji.EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJERedoslijed omiljenih destinacija Temeljem analize Statistik Austria omiljene destinacije za ljetovanje Austrijanaca jesu: Italija (22,2 %), Hrvatska (16,5 %), Njemaka (14,6 %), Grka (6,9 %), panjolska (4,8 %) i Turska (4,2 %). Zanimljiv je podatak da je u posljednjih deset godina Italija izgubila 5,5 % udjela u putovanjima Austrijanaca, dok je Njemaka istovremeno udjel poveala za 4,3 %, Hrvatska za 2,8 %, a panjolska za 0,1 %. Grka je izgubila 1,4 %, a Turska 0,7 % udjela Omjer izmeu organiziranog i individualnog prometa za omiljenedestinacije Omjer je sljedei: 71,3 % individualni promet: 28,7 % organizirani promet .EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEOstvarena turistika putovanja u 2013.godini EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEOdmor u vlastitoj zemlji / van zemlje EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEPreferencije turista s obzirom na vrstu smjetaja Austrijanci najvie trae smjetaj u hotelskim kapacitetima i pansionima njih 54,4 %. Slijedi smjetaj kod domaina, rodbine i prijatelja ili second home opcija,koja je zastupljena s 25 %.

Zanimljiv je podatak da prilikom koritenja godinjeg odmora u vlastitoj zemlji postotak smjetaja kod domaina iznosi 32,2 %, dok je udjel hotela 48 %. Navedeni omjer prilikom koritenja godinjeg odmora izvan zemlje snano je u korist hotela (61,6 %), dok smjetaj kod domaina ima udjel od 17 %. EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJERazrada trita s obzirom na motiv putovanjaMotivi putovanja iz godine u godinu evoluiraju te utjeu i na odreene trendove odabira destinacija za godinji odmor. Analiza Statistik Austria pokazuje da su Austrijanci u 2013. kao najznaajnije (23 %) naveli sljedee razloge putovanja: kulturu, turistike obilaske i posjet gradovima. Plae i kupalini odmor trai 22 % ispitanika, a 18 % njih kao razlog putovanja navodi posjet obitelji i poznanicima. Slijede oporavak/oputanje s 15 % udjela, aktivni odmor s 14 % udjela te ostali motivi s udjelom od 9 %. EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEProsjeni budet/potronja po putovanju Temeljem studije koju je izradila institucija IMC FH KREMS tourisam FACTORY za potrebe udruenja Corps Touristique proizilo je da u 2014. 45 % Austrijanaca eli na godinjem odmoru potroiti isti iznos kao u 2013. Istovremeno, 31 % ispitanika eli potroiti vie, dok e njih 12 % potroiti manje. Ukupni planirani izdaci po domainstvu za godinji odmor izvan vlastite zemlje iznose 2.500 eura. Na navedeni iznos treba dodati i planirani troak za izdatke u samom mjestu odmora i to za jelo i pie te za dodatne aktivnosti i izlete, koji nisu uraunati u predmetni iznos. EMITIVNI i RECEPTIVNI ASPEKT TURISTIKOG TRITA AUSTRIJEPregled organizatora putovanja na tritu U 2012. (prema podacima RV-a udruenje austrijskih organizatora putovanja, putnikih agencija i autobusera) u Austriji je bilo registrirano 2.130 organizatora putovanja, turistikih agencija i autobusera.

Katalokom prodajom i ozbiljnim plasmanom Hrvatske za putovanja na odmor bave se: TERRAREISEN Salzburg, u vlasnitvu TUI-a Njemaka GRUBER REISEN Graz, u austrijskom privatnom vlasnitvu SPRINGERREISEN Klagenfurt, u austrijskom privatnom vlasnitvu ITS BILLA Wien, u njemakom vlasnitvu NOVASOL Innsbruck, u danskom vlasnitvu

-Lideri na tritu jesu TUI i Thomas Cook, a znaajniji specijalisti za Hrvatsku jesu Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt, ITS Billa i Sabours Linz (Novasol i Interhome najvei su specijalisti za privatni smjetaj).

UDJEL TRITA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIKOM REZULTATU Omjer izmeu organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer izmeu organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca i dalje je 35:65 % u korist individualaca.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2014. bila je vrlo dobra. Ipak, s obzirom na sve veu potranju austrijskih gostiju za Hrvatskom, zamjetan je nedostatak novih hotelskih kreveta, pogotovo u segmentu tri i etiri zvjezdice. Organizatori putovanja uvjerenja su da bi s novim kvalitetnim hotelskim krevetima mogli ostvarivati jo bolje turistike rezultate i poveatisvoju kataloku ponudu. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turistike ponude s gledita organizatora putovanja? Dvije najtraenije destinacije Austrijanaca jesu Italija i Hrvatska destinacije s lakom dostupnou i dobrom prometnom povezanou (cestovnim prijevozom). Blizina i dobra povezanost cestama zasigurno spadaju u nae kljune prednosti, no evidentno je i da se na turistiki proizvod sve bolje pozicionira s obzirom na to da se u njega sve vie ulae, sve je raznovrsniji i kvalitetniji te kao takav prepoznat od strane austrijskoga gosta. Ponuda u smjetaju kod domaina takoer je sve bolja te i u tom segmentu postoji kontinuirana potranja. Sigurnost destinacije i ljubazni domaini takoer spadaju u nae prednosti. Najvei problem, kako istiu organizatori putovanja, ostaje manjak kvalitetnih novih hotelskih kreveta. Dolasci i noenja austrijskih turista, razdoblje 1990. - 2013. --Dolasci austrijskih turista po mjesecima, razdoblje 2009. - 2013. --Broj dolazaka i noenja ostvarenih u Hrvatskoj u razdoblju 1990. - 2013. .Prednosti i nedostaci hrvatske turistike ponude s gledita individualnih gostiju Gotovo 2/3 austrijskih gostiju u Hrvatskoj odnosi se na stalne goste, koji dobro poznaju sve prednosti nae turistike ponude prelijepu obalu i plae, isto more, ouvanu prirodu, dobre uvjete za oputanje i oporavak, blizinu i laku dostupnost gotovo svih turistikih destinacija, sigurnost zemlje i ljubaznost domaina. Sve vei iskoraci prisutni su u gastronomskoj i enolokoj ponudi, koju Austrijanci iznimno cijene. Naravno, iznimno je bitan i odnos cijene i percipirane vrijednosti pruene usluge, emu Austrijanci pridaju veliku vanost. Osnovni nedostaci vezuju se uz nedovoljnu ponudu kvalitetne izvanpansionske ponude, nedostatne zabavne, sportske i pustolovne sadraje te ograniene mogunosti kupnje (tzv. shoppinga). Vrsta smjetaja koju su koristili u Hrvatskoj O financijskoj i gospodarskoj situaciji u Austriji (tj. standardu stanovnitva) ovisi i potranja za razliitim oblicima smjetaja s porastom standarda vei se broj Austrijanaca odluuje za hotelski smjetaj (to je sluaj u posljednjih nekoliko godina), no s porastom kvalitete raste interes i za boljim smjetajem kod domaina. Bolje trine pokazatelje ostvaruju kvalitetniji kampovi posebice oni koji su posljednjih godina investirali u podizanje standarda vlastite ponude. Dodatni sadraji/aktivnosti koje gosti u Hrvatskoj najee konzumiraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Austrijanci u velikom broju trae kupalini odmor/odmor na plai gdje im je (osim istoe) sve vanija ponuda zabavnih aktivnosti, kao i aktivnosti vezanih uz sportove. Austrijancima je izuzetno vana infrastruktura za aktivni odmor biciklistike staze, staze za penjanje, tranje, kao i resursi vezani uz ronjenje i jedrenje, koji su djelomino deficitarni. Nedostatnom ili neadekvatnom jo uvijek smatraju i animaciju te nonu zabavu. TURISTIKA SEZONA 2015. OPI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godinji odmor u inozemstvo u 2015. Austrijanci se svojeg godinjeg odmora bez obzira na gospodarsku i financijsku situaciju teko odriu, to je trend koji je mogue oekivati i tijekom 2015., posebice u kontekstu injenice da je vlada najavila konsolidaciju prorauna i poveanje BDP-a, to e zasigurno potaknuti potroaki optimizam. Preliminarna procjena redoslijeda omiljenih destinacija u 2015. Ne oekuju se neke vee promjene redoslijeda omiljenih destinacija. Naravno, najtraenija destinacija ostaje vlastita zemlja, zatim slijede Italija, Njemaka i Hrvatska. Grka, Turska i panjolska i dalje e biti vodee arter destinacije TURISTIKA SEZONA 2015. HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noenja u 2015. Austrija posljednjih godina biljei kontinuirani rast na hrvatskom tritu te je prema pokazateljima na nacionalnoj razini na treem mjestu, iza njemakog i slovenskog trita. Za oekivati je kako e navedenu poziciju zadrati i tijekom 2015.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska e ostati u vrhu interesa organizatora putovanja, no uvjet za daljnje poveanje opsega programa svakako lei u infrastrukturnoj domeni, tj. stavljanju na trite veeg broja kvalitetnih hotelskih kreveta. TURISTIKA SEZONA 2015. HRVATSKA Mjere koje bi u 2015. trebalo poduzeti prema miljenjuorganizatora putovanja zadravanje/stabilnost cijena usluga eventualna poveanja cijena trebaju biti popraena adekvatnim ulaganjima u kvalitetu ponude i sadraja bitna je adekvatna vrijednosti za novac jaanje all inclusive ponude jaanje ponude hotela s tri i etiri zvjezdice zadravanje visokih ekolokih standarda te standarda ouvanja okolia proirenjelepeze zabave i animacije fokus na raznovrsnijoj ponudi sportskih sadraja daljnja afirmacija ponude kulturne i povijesne batine

HVALA NA PANJI!Izvori podataka: Statistiki podaci Statistik Austria za 2012. i 2014. WIFO Institut Institut fr Freizeit und Tourismusforschung (IFT) Wien 2013. Trendstudie 2014. IMC FH KREMS tourism FACTORY