STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA VIROVITICE 2015.-2025.

1

Sadržaj PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 3

1. UVOD ............................................................................................................................................... 4

1.1. Počeci razvoja turizma ................................................................................................................ 4

1.2. Turizam općenito ........................................................................................................................ 5

1.2.1. Vrste turizma ........................................................................................................................ 6

1.2.2. Kriteriji podjele turizma ......................................................................................................... 6

1.2.3. Turističko tržište .................................................................................................................... 7

2. TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................................................. 9

2.1. Vrste turizma u Republici Hrvatskoj ......................................................................................... 10

2.2. Strateški ciljevi za razvoj turizma u RH ..................................................................................... 14

2.3. Destinacijski menadžment u RH ................................................................................................. 14

2.4. Turistički promet u Republici Hrvatskoj .................................................................................... 17

3. TURIZAM U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI ........................................................................ 18

3.1. Osnovne značajke Virovitičko-podravske županije .................................................................. 18

3.2. Turizam Virovitičko-podravske županije .................................................................................. 23

3.2.1. Povijest i povijesno-kulturni sadržaji ................................................................................. 25

3.2.2. Zaštićene prirodne vrijednosti ........................................................................................... 29

3.2.3. Ostale prirodne vrijednosti i turizam .................................................................................. 34

4. TURIZAM U GRADU VIROVITICI ..................................................................................................... 42

4.1. Osnovne značajke grada Virovitice ........................................................................................... 43

4.1.1. Položaj i klima ...................................................................................................................... 43

4.1.2. Promet i dostupnost ............................................................................................................ 46

4.1.3. Stanovništvo .................................................................................................................. 48

4.1.4. Gospodarstvo ................................................................................................................ 53

4.1.5. Zaštita okoliša i prostora ............................................................................................... 53

4.2. Turistička ponuda grada Virovitice ........................................................................................... 54

2

4.2.1. Prirodni resursi .................................................................................................................... 54

4.2.2. Kulturne i povijesne znamenitosti i sadržaji ........................................................................ 59

4.2.3. Sportsko rekreacijski objekti ......................................................................................... 71

4.2.4. Komercijalni smještajni kapaciteti, gastronomija i ostalo ............................................. 73

4.3. Turistička potražnja grada Virovitice ........................................................................................ 74

4.4. Obilježja marketinga i management destinacije ...................................................................... 79

4.4.1. Vizualni identitet ................................................................................................................. 79

4.4.2. Promocija grada Virovitice .................................................................................................. 79

4.4.3. Destinacijski management grada Virovitice ........................................................................ 81

4.5. Analiza tržišta i konkurentnosti ................................................................................................ 83

4.5.1. Pregled trendova i stanja na svjetskom turističkom tržištu ................................................ 83

4.5.2. Analiza konkurentnosti .................................................................................................. 87

4.5.3. SWOT analiza ................................................................................................................. 91

4.6. Postizanje ciljeva ....................................................................................................................... 93

4.6.1. Akcijski plan ......................................................................................................................... 94

4.6.2. Komunikacijski alati i ciljne skupine .................................................................................... 96

4.6.3. Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice ............................................................................... 97

4.7. RH programi za financiranje turističkih projekata .................................................................. 110

4.8. Prioritetni turistički projekti grada Virovitice ......................................................................... 112

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 114

3

PREDGOVOR

Uvodna riječ predsjednika Turističke zajednice grada Virovitice Ivice Kirina

Strategija razvoja turizma

grada Virovitice temeljni je dokument

razvoja turističkog potencijala našega

kraja. Kroz ovu Strategiju široj

javnosti želimo pokazati planove i

strategije razvoja i prezentacije

bogatih turističkih sadržaja koji naš

grad čine iznimnom destinacijom za

turiste svih životnih dobi i

preferencija.

Smješten na samoj granici

Slavonije i Podravine, Virovitica je grad koji svojom kulturno-povijesnom baštinom i

prirodnim ljepotama svake godine privlači sve veći broj turista. Povijesne građevine,

kulturne institucije i društva sa bogatom tradicijom te prirodne ljepote, iznimna su

snaga koja dobiva sve značajniju ulogu u gospodarskom i ukupnom razvoju grada

Virovitice, ali i čitave Virovitičko-podravske županije. Strateške ciljeve i prioritete

razvoja u vidu unapređenja kvalitete i ponude grada Virovitice kao turističke

destinacije, razvili smo na osnovnim resursima kojima raspolažemo: kulturno-

povijesna baština, ruralni krajolici te prirodne ljepote. Strateškim partnerstvima sa

okolnim općinama grada Virovitice, ali i Virovitičko-podravskom županijom te

Turističkom zajednicom grada i županije, stvoreni su preduvjeti definiranja

jedinstvene ponude grada Virovitice kao „Trijema Slavonije“ u kojoj postoji nešto za

sve ukuse posjetitelja i turista u našemu kraju. Sve naglašeniji koncept aktivnog

odmora razvijamo za sve kategorije turista i posjetitelja kojima želimo ponuditi

kvalitetan i cjelovit proizvod, definiran uz poštivanje trenutne gospodarske situacije.

Potencijali grada Virovitice do sada su nedovoljno korišteni, kako u svrhu

razvoja turizma tako i u svrhu promocije grada kao privlačne destinacije za turiste ali i

investitore čime bi se pozitivni učinci ostvarili i u gospodarstvu grada i županije.

Uz sve navedeno, važno je napomenuti da ćemo sve ciljeve realizirati uz

poštivanje i doprinos zaštiti prirode kako bi sva naša prirodna bogatstva sačuvali i za

naraštaje koji dolaze.

Predsjednik Turističke zajednice grada Virovitice

Ivica Kirin, dipl.ing

4

1. UVOD

1.1. Počeci razvoja turizma

Povijesni razvoj turizma – većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja

smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom

koristili engleski plemići kao završnu fazu svog obrazovanja, a trajala su između dvije

i osam godina.

Izvor: www.wikipedia.org Izvor: www.metrohamilton.ning.com

Svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. stoljeća jer su kao

cjelina počeli djelovati svi relevantni čimbenici postanka turizma koji su omogućili da

se u turistička putovanja mogu uključiti širi društveni slojevi.

Turizam je jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno –

ekonomskih pojava modernog doba. Prema definiciji, to je skup odnosa i pojava

koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom

ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova

gospodarska djelatnost.

Turizam je bez sumnje najjača „industrija“ svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni

proizvod te generator zapošljavanja. Obuhvaća širok splet pojava i odnosa koji

nastaju za vrijeme turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u

ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni aspekt života. U strukturnim

analizama i dugoročnim projekcijama, turizam se ocjenjuje kao jedna od

najdinamičnijih pojava s gotovo neprocjenjivom važnošću za razvitak svjetskog

gospodarstva.

Slika 2: Grand tour - Veliko putovanje Slika 1: Grand tour - Veliko putovanje

5

1.2. Turizam općenito

Gospodarska područja koja neposredno djeluju u turizmu:

ugostiteljstvo,

promet,

putničke agencije i

trgovina.

Sve su to uslužne djelatnosti, no samo putničke agencije možemo svrstati u «čiste»

turističke aktivnosti. Ugostiteljstvo nije isključivo vezano za turiste, već jednim dijelom

i za domaće stanovništvo, a svoju proizvodnju bazira na pružanju usluga smještaja,

prehrane i točenja pića. Trgovina najčešće djeluje i izvan turizma, a turisti kao njihovi

privremeni korisnici javljaju se samo privremeno, dok su prihodi od turizma jedan

manji dio ukupno ostvarenih prihoda. Ona posreduje između proizvođača i kupca,

pruža trgovačke usluge. Promet svojim korisnicima pruža usluge prijevoza cestom,

zrakom, željeznicom i vodenim putovima. Putničke agencije svrstane su među

prometne djelatnosti u novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, dakle njihove

proizvode nazivamo turističkima, jer su to usluge putnicima koji putuju iz posebnih

pobuda.

Posjetitelji se dijele na:

turiste – posjetitelji koji borave minimalno jednu noć u zemlji koju posjećuju i

izletnike – posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji, iako postoji mogućnost

posjete tijekom dana ili više, i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali.

Turist može realizirati svoje turističko putovanje:

samostalno – direktno se povezujući s ponudom,

organizirano – kupuje, tj. uključuje se u aranžman turističke agencije i

mješovito – od agencije koristi savjete ili organizaciju putovanja, no putuje

samostalno.

Turistički posrednici mogu se podijeliti na:

turoperatore i

turističke agencije.

Turoperator je kreator vlastitih aranžmana, veliki zakupnik različitih kapaciteta

ponude (prijevoz, smještaj) i ima značajan utjecaj na cjenovnu politiku ponude, dok

turističke agencije, u pravilu, predstavljaju turoperatorsku maloprodajnu mrežu.

Turističke potrebe su uz turističke motive i rekreaciju pokretački čimbenici turizma,

one su temelj motiviranog ponašanja čovjeka. Nazivamo ih turističkima jer osoba

6

napušta svoje mjesto stalnog boravka, na kraće vrijeme, putuje u neko drugo, po

svojoj volji odabrano, gdje želi iskoristiti svoje slobodno vrijeme na suprotan način

nego što ga provodi kod kuće.

Turistički motivi (pokretački čimbenik turizma) su unutrašnji poticaj čovjeku da se

uključi u turističke tokove, a turističku motivaciju tumačimo kao ponašanje čovjeka,

koji je potaknut unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističke aktivnosti s

konačnim ciljem da se zadovolje neke turističke potrebe. Najčešći turistički motivi su:

odmor, sportska priredba, lov, kongresi, nautika, posjet svetištu, glazbeni događaj,

izložba, gastronomija i opuštanje.

1.2.1. Vrste turizma

domaći turizam – uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva

u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje,

receptivni turizam – uključuje turiste ne rezidente koji borave u promatranoj zemlji,

emitivni turizam – uključuje turistička putovanja rezidenta u druge zemlje,

interni turizam – predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptivnog

turizma,

nacionalni turizam – uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u

zemlji i inozemstvu,

međunarodni turizam – uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog

turizma,

intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne

zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije i

interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne

zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije.

1.2.2. Kriteriji podjele turizma

prema dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni i tranzitni turizam ili o

kratkim i dugim turističkim putovanjima),

prema prostoru na kojim se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski

turizam),

prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam „treće dobi“),

prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se

neka putovanja odvijaju i u proljeće i u jesen) i

7

prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski,

posezonski).

1.2.3. Turističko tržište

Turističko tržište je izrazito tržište kupaca, što znači da je kupac usluga, bilo da se

radi o nekom organizatoru putovanja ili individualnom kupcu, koji svojim stavovima,

željama i mogućnostima formira ponašanje na tržištu. Najveći problem turističke

ponude je nemogućnost direktnog prezentiranja svojim kupcima. Postoji samo jedan

način povezivanja, a to je turistička promidžba, koja putem medija, koristeći razna

sredstva i tehnike promoviranja, dolazi u vezu s kupcima. Turističko tržište

funkcionira tako da svi sudionici svojim aktivnostima pridonose razvijanju turističkog

tržišta, bilo da su to direktni sudionici ili državne i znanstvene institucije.

Turističko tržište danas je dinamično i izrazito konkurentno. Opstanak na tržištu

uvjetovan je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju tendencije

kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne

potrebe.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) navodi dvije grupe čimbenika koji

određuju turističku ponudu i potražnju, a to su:

1) vanjski čimbenici:

a) gospodarski i financijski razvitak,

b) demografske i socijalne promjene,

c) tehnološke inovacije i poboljšanja,

d) investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje,

e) politički, zakonodavni i pravni čimbenici,

f) planiranje i utjecaj na okoliš,

g) razvitak trgovanja i

h) sigurnost putovanja.

2) tržišne snage:

a) znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima,

b) razvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda usluga kod privatnog

sektora,

8

c) trendovi u strukturi putovanja i turističkom operativnom sektoru,

marketingu i

d) ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala.

2.2.3.1. Turistička ponuda

Turistička ponuda je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom

turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni. Ovaj pojam potrebno je

promatrati u najširem smislu, uključujući sve gospodarske i društvene sudionike

jedne zemlje, različite utjecaje s razine društva, klime, države, gospodarstva,

poduzetnika i td.

Pretpostavke za formiranje turističke ponude:

Atraktivnosti prostora

Atraktivne značajke mogu biti prirodnog ili društvenog karaktera, no najčešće se radi o kombinaciji tih atraktivnosti. Stupanj atraktivnosti za turističku valorizaciju ovisi o mnogo faktora:

a) udaljenost od emitivnog tržišta,

b) udaljenost od turističkih tokova,

c) intenzitet razvijenosti i koncentracija turističke ponude u nekom prostoru,

d) prirodni i antropogeni resursi i

e) zemljopisni položaj.

Prometna dostupnost

Nakon odluke o izboru atraktivnog motiva slijedi analiza kako doći do odredišta.

Poznata je filozofija svakog putovanja; „što brže, što sigurnije, što udobnije i što

jeftinije“, a to su upravo odrednice o kojima ovisi stupanj posjećenosti nekog

turističkog odredišta. Turizam bez kvalitetne prometne povezanosti turističkih

destinacija s turističkom potražnjom nije kvalitetan turizam.

Prijamni kapaciteti

Činjenica je da turist privremeno napušta svoje mjesto boravka te u odabranoj

turističkoj destinaciji mora koristiti određene prijamne kapacitete.

Promocija

Jedini mogući komunikacijski proces kojim se ponuda povezuje s tržištem potražnje.

9

2. TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Međunarodni turizam spada u najekspanzivnije grane svjetskog gospodarstva.

Europa, a posebice Sredozemlje i dalje ostaje najvažnija turistička destinacija i

glavno turističko tržište. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) predviđa za

Sredozemlje godišnju stopu rasta od 3%, pri čemu se ističe Hrvatska kao zemlja s

jednom od potencijalno najvećih stopa rasta međunarodnih turističkih dolazaka.

Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Rast turističkog prometa

posljednjih godina potvrđuje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni

generator razvoja gospodarstva. Posljednjih godina na tržištu potražnje raste

preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Povijesna baština, predivna

priroda i ugodna klima okvir su koji će uz razvoj visokokvalitetnog smještaja,

bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske usluge omogućiti Hrvatskoj da

bude privlačna za suvremene turiste. Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno

raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština

koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma.

Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je

do sada bio marginaliziran.

Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika i ekološka

očuvanost, čistoća mjesta, sigurnost i gostoljubivost. Nedostaci u odnosu na

konkurentske destinacije su elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i

kupovina).

Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena, iako ne

nedostaje potencijalnih turističkih atrakcija. Tu su npr. gradovi vrlo zanimljive povijesti

i arhitekture, svetišta, izvori termalne vode ljekovitih svojstava, rijeke, skijališta od

regionalnog značaja, stare spomeničke i panoramske ceste, vinske ceste te

nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja. Za dinamičniji razvoj turizma u

kontinentalnim područjima potrebna je izgradnja adekvatne turističke infrastrukture.

Turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je

do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turistički potencijal. Svaka regija se mora

usredotočiti na razvoj takve turističke ponude koja će imati najveći utjecaj na rast

bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, koja je atraktivna investitorima te koja

iskorištava neki jedinstveni lokalni potencijal.

U suvremenim analizama preferencija tržišta potražnje spominje se nekoliko prisutnih

tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički

turizam te kružna putovanja i nautički turizam. U svim tim područjima Hrvatska

ima mnogo neiskorištenih potencijala.

10

2.1. Vrste turizma u Republici Hrvatskoj

Ekoturizam se od beznačajnih početaka „ekološki i socijalno odgovornog načina

putovanja“ razvio u gospodarski bitan proizvod „putovanja s prirodnom

komponentom“. Ekoturizam stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo

razvijenih regija te za održavanje i financiranje zaštićenih područja. Hrvatska se, s

obzirom na svoju ukupnu površinu, ističe i izuzetno velikim brojem turistički

atraktivnih zaštićenih prirodnih područja, a prema bioraznolikosti nalazi se u

europskom vrhu. Velik potencijal na turistički nerazvijenim područjima predstavlja

turistička valorizacija područja uz Dunav, Savu, Dravu, Unu, Kupu, Cetinu i druge

rijeke te uz jezera i ostale unutarnje vode.

Kulturni turizam postaje sve značajniji dio ponude. Kulturna je ponuda u

Hrvatskoj, iako se često spominje, nedovoljno kvalitetno prezentirana.

Poboljšanjem označavanja kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem

informativnih ploča, prilagođavanjem radnog vremena muzeja, dvoraca te

atraktivnom prezentacijom značajno bi se povećala kvaliteta kulturne turističke

ponude. Organiziranje širokog spektra manifestacija i maštovito prezentiranje

kulturnih vrijednosti pruža mogućnost da se na temelju kulturnih potencijala

Hrvatske kreira turizam doživljaja.

Ruralni turizam je skup različitih aktivnosti i oblika turizma koji se javljaju na

ruralnim područjima. On se javlja zbog turističkih atrakcija koje se nalaze u

ruralnim područjima. Ruralni turizam se temelji na povezanosti tradicionalnih

proizvoda, tradicionalne gastronomije, prezentiranja tradicije, poljoprivredne

proizvodnje, turističkih usluga i postojećih resursa. Turistička seoska (obiteljska)

gospodarstva su obrasci ruralnog turizma. Međutim za razvoj ruralnog turizma

nisu samo potrebna turistička seoska gospodarstva već i druga infrastruktura kao

što su: kušaonice, restorani, vinske ceste, biciklističke staze, hodočasnički putovi,

turističke agencije, turističke atrakcije i osmišljene ruralne turističke destinacije.

Oblici ruralnog turizma dijele se na: seoski turizam (agroturizam) i ostale oblike

ruralnog turizma kao što su: zavičajni turizam, rezidencijalni turizam, sportsko-

rekreacijski, avanturistički, zdravstveni, edukacijski, kulturni, vjerski, lovni,

ribolovni, kamping, vinski, gastronomski, ekoturizam i nautički kontinentalni

turizam. Prema dužini boravka sve oblike ruralnog turizma možemo podijeliti na

izletnički i boravišni turizam. Izletnički turizam je kada turist boravi u mjestu radi

razgledavanja ili zabave bez noćenja, a boravišni turizam je turizam kada turist

duže boravi s noćenjem. Didaktičke farme, odnosno obiteljska poljoprivredna

gospodarstva, postaju sve popularniji oblik ruralnog turizma. Didaktičke farme dio

su projekta učenja i direktnog upoznavanja svih zainteresiranih s poljoprivredom i

poljoprivrednom proizvodnjom, one otkrivaju ruralni život koji mnogi urbani

stanovnici još uvijek nedovoljno poznaju, stvarajući turistički protok iz urbanih

11

cjelina u ruralne prostore onih koji su zainteresirani za poljoprivredu, uzgoj

životinja na farmi i slično. Didaktičke farme osmišljene su na obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima specijaliziranim za pojedinu vrstu poljoprivredne

proizvodnje, npr. proizvodnja mlijeka i sira, meda i proizvoda od meda, mesa i

mesnih prerađevina, uzgoj autohtonih pasmina domaćih životinja tipičnih za

regiju, ljekovitog i začinskog bilja, rakija i likera i slično. Kvalificirano osoblje

didaktičke farme aktivnim uključivanjem djece i mladih provodi sadržajno različite

radionice u okviru glavnog programa na farmi, kojima se otkrivaju „tajne Majke

Prirode“, kao što su npr. proces prerade grožđa u vino ili maslina u maslinovo

ulje, tradicijsko pečenje kruha, organski povrtnjak, upoznavanje s tipičnim

domaćim životinjama regije, šetnja s upoznavanjem prirode, upoznavanje s

glinom, arheološki laboratorij, folklor i tradicija, kulinarske radionice, radionice

keramike za djecu i odrasle te obitelji s djecom.

Seoski turizam ili agroturizam je turizam koji se ostvaruje na seoskom

gospodarstvu s korištenjem usluga smještaja, prehrane, pića, zabave, rekreacije i

drugih. Osnovna djelatnost na seoskom gospodarstvu je poljoprivreda, a turističke

usluge su dodatna djelatnost. Da bi seosko gospodarstvo pružilo dodatne usluge

turistima, mora biti odgovarajuće opremljeno i organizirano s educiranim osobljem

za pružanje tih usluga. Kvaliteta ponude ovisi i o brojnim činiteljima koji se tiču

klimatske, rekreacijske i vizualne privlačnosti, zatim prometne povezanosti,

komunalne opremljenosti i cjelokupne ljepote kraja. Seosko gospodarstvo treba

se baviti poljoprivrednom proizvodnjom naročito povrtlarstvom, ratarstvom,

voćarstvom, vinogradarstvom, ribolovom i ostalim. Na kvalitetu seoskog

gospodarstva utječu i drugi činitelji kao što je uređeno dvorište, veći broj domaćih

životinja, stambenim i gospodarskim zgradama suvremeno i komforno opremljeno

s posebnim dijelom za boravak i spavanje turista. Takva seoska gospodarstva

mogu ponuditi uslugu smještaja, prehrane i prodaje poljoprivrednih proizvoda i

prerađevina. Prema objektima razlikujemo sljedeće oblike agroturizma za odmor:

u obiteljskom ruralnom hotelu, u ruralnoj kući tradicionalne arhitekture, u ruralnim

sobama i apartmanima nove arhitekture, u ruralnim sobama i apartmanima

tradicionalne arhitekture te na poljoprivrednom gospodarstvu s eko ponudom. Na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima turistima se mogu pružati kompletne

usluge smještaja, prehrane i cijelog programa boravaka s izletima, obilaskom

gospodarstva, uključivanjem u poljske radove, sportsko-rekreacijske i druge

sadržaje u mjestu ili bližoj okolici. Taj paket usluga na obiteljskom

poljoprivrednom gospodarstvu je vrlo privlačan i ekonomski isplativ.

Zavičajni turizam temelji se na osobnoj vezi pojedinaca i određenih mjesta i

krajeva. Riječ je o vezi stanovništva koje je doselilo u grad s njihovim zavičajem.

Iz tih veza nastaju česta putovanja gradskog stanovništva u zavičaj u kojem

spavaju, hrane se kod rodbine, troše u trgovini i slično.

Rezidencijalni turizam predstavlja boravak i odmor u vlastitim objektima

(vikendicama) gradskog stanovništva u dane vikenda, blagdana i godišnjeg

12

odmora. Uobičajeno je da se ti objekti nalaze u ruralnom prostoru u blizini

gradova, značajnih prirodnih ili drugih atrakcija. U tim objektima borave njihovi

vlasnici, ali se mogu iznajmiti i drugima te predstavljaju značajan turistički

potencijal.

Sportsko-rekreacijski turizam je boravak i odmor temeljen na sportsko

zabavnim aktivnostima u prirodi kao što su: vožnja biciklom, šetnja, jahanje,

trčanje, skijanje, klizanje, plivanje, veslanje, igre loptom i slično. U današnje

vrijeme sport dobiva mnogo širu i značajniju ulogu. On postaje važan sadržaj

boravka tijekom kojeg se turisti uključeni u različite sportske aktivnosti. Takav

oblik naziva se sportskom rekreacijom, a najvažniji cilj joj je aktivni i sadržajni

odmor turista.

Edukacijski turizam je oblik turizma koji se temelji na programu upoznavanja

polaznika s obilježjima ruralnog prostora, stjecanju iskustva za vrijeme boravka u

prirodi i drugih spoznaja u vezi s ruralnim prostorom. Polaznici u edukacijskom

turizmu mogu biti učenici kojima su organizirana izletnička putovanja i turisti koji u

tu svrhu provode različite oblike posjeta.

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifičan oblik

turizma počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih

obreda posjećivali za to određena mjesta (svetišta) i pritom prelazili veće

udaljenosti. Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za

pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale

središtima vjerskih, trgovačkih, kulturnih i ostalih događanja u pojedinim regijama.

Hodočasnicima su u takvim mjestima pruženi različiti infrastrukturni,

gastronomski, kulturni i ostali sadržaji, dakle, dolazi do povećanih investicija na

pojedinom mjestu.

Lovni turizam je tipičan oblik turizma karakterističan za ruralni prostor na

šumskim, poljoprivrednim i vodnim površinama. Ovom obliku turizma posebno

pogoduju geografski, hidrografski i klimatski uvjeti te biljni pokrivač koji čine

posebne pogodnosti za uzgoj i rast divljači pa se tako stvaraju pretpostavke za

lovni turizam.

Ribolovni turizam je tipičan oblik turizma koji se ostvaruje na ruralnom prostoru,

na njegovim vodenim površinama. Za ribolovce kao sudionike u ribolovnom

turizmu, ribolov je sport, hobi, rekreacija i očuvanje prirode i njene okoline. Postoji

nekoliko načina bavljenja ribolovom: jedan je na mirnim vodama (ribnjaci, jezera),

a drugi je na brzim rijekama. Jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj ribolovnog

turizma je briga za očuvanje kvalitete voda i njihova zaštita od onečišćenja.

Kamping turizam je oblik ruralnog turizma u kojem turisti za smještaj i boravak

odabiru kampiranje. Postoji nekoliko skupina kampova: kampovi namijenjeni

tranzitnom turizmu, a smješteni su u blizini prometnica, kampovi pored kulturnih i

13

povijesnih centara te kampovi na atraktivnim prirodnim lokacijama u ruralnoj

sredini. Ovi kampovi namijenjeni su turistima koji ne preferiraju kampove na moru.

Vinski turizam može se definirati kao posjet vinogradima, vinarijama, vinskim

festivalima i vinskim izložbama pri čemu kušanje vina ili doživljaj atrakcija

vinogradarske regije predstavljaju primarne motivirajuće čimbenike za posjetitelje.

Vinski turizam je koncept i proizvod koji još uvijek prolazi značajne razvojne

promjene. Ovaj termin obuhvaća dvije industrije, a obje imaju značajan utjecaj na

regionalne ekonomije, okruženje i stil života te se isprepleću.

Gastronomski turizam temelji se na gastronomskoj ponudi koja je na ruralnom

prostoru vrlo zanimljiva. Za gastronomski turizam je važno da ima raznovrsnu i

nenametljivu ponudu hrane. Ta ponuda hrane mora se temeljiti na nacionalnim,

regionalnim i tradicionalnim jelima.

Tematski turizam je postao jedan od najvažnijih katalizatora razvitka. Uglavnom

se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuđenje te obrazovanje („Entertainment,

Excitement, Education“) te uključuje turističku ponudu i sadržaje koji kombiniraju

ta tri elementa. Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne baštine te prirodnih

ljepota može na nebrojene načine kombinirati te privući turiste jedinstvenim

doživljajima.

Avanturistički turizam čini mali udio, ali s tendencijom rasta. Budući da je danas

turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment po riječima Svjetske

turističke organizacije želi danas istraživati visine planina, svemir, Antarktik i

dubine mora. Primjer atraktivnosti te vrste turizma je više od 2 milijuna putnika koji

su sudjelovali u vožnji podmornicama. Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj

vrlo raznolike ponude avanturističkog turizma, kao što su rafting, canuing,

cayaking, paragliding, let balonima, slobodno penjanje, off-road ture te mnogi

drugi.

Kružna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi način putovanja mogućnost da

se u kratkom vremenu puno vidi. To objašnjava i velike stope porasta kod kružnih

putovanja i izglede za proširenjem tog segmenta.

Nautički turizam, zahvaljujući dugoj obali i bogatstvu otoka također ima veliki

potencijal za razvoj. Ovaj oblik turizma je najatraktivniji i najperspektivniji oblik

turističke ponude u Hrvatskoj. Svake godine bilježi stalan porast. Zadovoljavanje

potreba ovog segmenta potražnje ima potencijal postati značajan doprinos

ukupnom turističkom prometu Hrvatske. Jedan od do danas neiskorištenih

potencijala je iskorištavanja riječnih putova u ponudu kružnih putovanja.

Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, također

može pronaći svoje mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Morski zrak,

talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutrašnjosti trebaju

odgovarajuću infrastrukturu da bi se pozicionirali na tržištu kao kvalitetna

14

turistička ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogućnost

poslovanja tokom cijele godine.

Poslovna putovanja te kongresni turizam sve više dobivaju na značaju. Taj je

segment izrazito unosan i odvija se uglavnom izvan glavne ljetne turističke

sezone, što je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u

Hrvatskoj. Usko povezan sa kongresnim, ali specifičan po svojoj dinamici i image-

u koji stvara, u Hrvatskoj se razvija i znanstveni turizam. Podupiranje institucija u

organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata, utjecalo

bi na razvoj Hrvatske kao regionalnog akademskog i znanstvenog centra, koji će

privlačiti sve više stranih stručnjaka, znanstvenika, profesora i istraživača.

2.2. Strateški ciljevi za razvoj turizma u RH

Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela

Konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala

Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja

atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja

turizma

Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te

dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala

Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu

Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi

turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i

terminalima

Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije

Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i

komplementarnih i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima

Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište

Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga

2.3. Destinacijski menadžment u RH

Kroz Strategiju razvoja turizma RH do 2020 godine naglašena je važnost, ali i

potreba destinacijskog menadžmenta ukoliko se teži daljnjem rastu turističkog

prometa Republike Hrvatske, što dovodi do svojevrsne prenamjene postojećih

turističkih zajednica u destinacijske menadžment organizacije (DMO).

Drugim riječima, današnje turističke zajednice, kroz navedeni proces racionalizacije

sustava i teritorijalnog okrupnjavanja, prerastaju u prave destinacijske menadžment

organizacije (DMO). To podrazumijeva njihovo primjereno kadrovsko ekipiranje i

15

dodatnu edukaciju za poslove upravljanja destinacijskim razvojem, što se osobito

odnosi na zadaće jačanja konkurentnosti destinacije te sposobnost koordinacije i

usklađivanja često suprotstavljenih interesa dionika u destinaciji.

U upravljanje destinacijom, osim turističkih profesionalac, poželjno je na različite

načine pojačano uključiti predstavnike lokalnog stanovništva kako bi se osigurao

destinacijski razvoj i po ‘mjeri lokalne zajednice’. U tom smislu pozitivna europska

iskustva upućuju na mogućnost formiranja tzv. lokalnih akcijskih grupa (LAG).

Prihode turističkih zajednica kao DMO-a i dalje čine sredstva boravišne pristojbe,

turističkih članarina i donacija te sredstva EU fondova za sufinanciranje projekata.

Mogući dodatni izvor prihoda su i autonomno generirani prihodi od pružanja

komercijalnih usluga, pod uvjetom da je takva komercijalna djelatnost u funkciji

temeljne djelatnosti i da ona ne narušava tržišnu utakmicu. Prikupljena sredstva od

boravišne pristojbe i turističkih članarina usmjeravaju se u većoj mjeri nego danas u

podizanje konkurentnosti područja na kojem su generirana. Razlog za to proizlazi iz

potrebe da se lokalne turističke zajednice pojačano bave razvojem/unapređenjem

sustava destinacijskih turističkih doživljaja kroz povezivanje različitih razvojnih

dionika (privatnog i javnog sektora). Istodobno, funkcija promidžbe će se, u najvećem

dijelu, odvijati na županijskoj i nacionalnoj razini.

Provedbom racionalizacije postojećeg sustava TZ-a osigurat će se ne samo

efikasnije korištenje raspoloživih materijalnih i ljudskih potencijala, nego i jačanje

regionalne/lokalne turističke prepoznatljivosti. Time se, uz jačanje pregovaračke

sposobnosti regionalnih DMO-a, osigurava i potpunija zastupljenost specifičnih

lokalnih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative te bolje

povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda.1

Destinacijski menadžment je kontinuirani proces u kojem turistička industrija,

vlada/uprava i ostali zainteresirani subjekti usmjeravaju razvoj destinacije s ciljem

ostvarivanja zajedničke željene vizije budućnosti pojedine destinacije. Destinacijski

menadžment je rezultat uključivanja različitih sektora, grupa dionika i partnera –

poput državnih agencija, lokalnih zajednica, poslovnih klubova i udruženja – koji

zajedničkim radom, svaki iz svoje perspektive, realiziraju zajedničke ciljeve pojedine

destinacije. Sveobuhvatni destinacijski menadžment podrazumijeva profesionalno

planiranje, implementaciju, redovno revidiranje i ocjenjivanje provedenih aktivnosti.

Prilikom upravljanje destinacijom, važno je uvažavati i upravljati jedinstvenim

prirodnim resursima, kulturnim atributima i interesima zajednice svake pojedine

destinacije. Turizam mora omogućiti ostvarivanje pozitivnih efekata danas, ali i

stvoriti perspektivno nasljeđe budućim generacijama (princip održivog razvoja).

Efektivnost (raditi prave stvari) i efikasnost (raditi na pravi način) procesa planiranja,

razvoja i marketinga određene destinacije zasniva se na istraživanjima i percipiranju

potreba turista. Proces destinacijskog menadžmenta uvažava faktore sa strane

1 Strategija razvoja Turizma RH do 2020.

16

potražnje (posjetitelj/turist) i ponude (tvrtke i drugi subjekti uključeni u isporuku

turističkog proizvoda).

Danas svaka ozbiljna turistička destinacija, bila to zemlja, regija, grad ili manje

mjesto, mora:

- razmišljati kako osigurati dugoročno održiv razvoj;

- znati što je njen pravi turistički atrakcijski potencijal i inventar;

- imati viziju i ciljeve kojima stremi;

- biti u stanju kontrolirati i revidirati zadovoljstvo posjetitelja i lokalnih

stanovnika;

- koristiti koncept klasteriranja koji je povezan s iskustvenim

strukturiranjem destinacija i stvaranjem njenih konkurentskih

prednosti.

Razvoj destinacijskog marketinga i strategija pozicioniranja, izgradnja jake online

prisutnosti na tržištu i razvoj sustava informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja

su uvjeti bez kojih se niti jedna destinacija ne može održati na tržištu. Stoga posao

upravljanja turističkim destinacijama, iako u velikoj mjeri virtualan i nestandardiziran

proces, danas postaje ne samo važnim nego i nužnim poslom i pretpostavkom za

konkurentski i održivi rast turizma. To pokazuju primjeri najuspješnijih turističkih

destinacija svijeta koje su postavile uzorne standarde koje drugi s više ili manje

uspjeha nastoje slijediti. Hrvatska koja iz faze tranzicije ulazi u fazu konkurencije

mora temeljem aktualnih globalnih procesa u destinacijskom menadžmentu konačno

otvoriti i proces promjena sustava turističkih zajednica prema DMO konceptu zbog

strateškog interesa stvaranja veće dodane vrijednosti u turizmu.2

Strategijom razvoja Turizma RH do 2020 godine, tj. kroz razvoj destinacijske

turističke ponude želi se utjecati na smanjivanje zaostatka hrvatske konkurentnosti u

ostalim (novostvorenim) sadržajima destinacijske turističke ponude obogaćivanjem

ponude usluga zabave, kulture, rekreacije (uključujući staze i štetnice) i trgovačkih

sadržaja sukladno veličini, prostornim mogućnostima i željenom tržišnom

pozicioniranju pojedinih turističkih destinacija. Jačanje partnerstva i suradnje različitih

dionika turističke aktivnosti u svakoj od destinacija pretpostavka je ciljno usmjerenog

obogaćivanja postojećih destinacijskih lanaca vrijednosti, a time i uspostave

kvalitetne zabavne, kulturne, shopping i rekreacijske ponude prilagođene potrebama

i/ili očekivanjima turista. Suradnja razvojnih dionika na destinacijskoj razini izravno je

povezana s podizanjem razine znanja i svijesti svih razvojnih aktera o potrebi

međusobnog usklađivanja interesa i sinergijskog djelovanja. Osnovni preduvjet za to

je postojanje destinacijskih dokumenata strateškog razvoja turizma i njihovo

provođenje, ali i racionalno korištenje raspoloživih prostora u vlasništvu lokalne

samouprave. Konačno, primjereni sustav fiskalnih poticaja zainteresiranim

2 Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO)

17

poduzetnicima u nadležnosti lokalne samouprave dodatno će pospješiti cijeli razvojni

proces.

Organizacijska shema novog upravljanja turizmom Hrvatske3

2.4. Turistički promet u Republici Hrvatskoj

Registrirani turistički promet u Hrvatskoj u 2014. godini iznosio je oko 13,01

milijuna posjetitelja (oko 89% je udio stranih gostiju) koji su boraveći u komercijalnom

smještaju ostvarili oko 66,5 milijuna noćenja (oko 91% je udio stranih gostiju).

Posebnu važnost za hrvatsko gospodarstvo imaju prihodi od inozemnog turizma, a u

prilog tomu stoji podatak da je u prvih devet mjeseci 2014. godine ostvaren prihod od

inozemnog turizma od 6,77 milijardi eura, što je za 2,5% više nego u istom razdoblju

godine prije.

Prosječni dnevni izdaci u destinaciji provođenja ljetnog odmora u 2014. godini iznosili

su 66,36 eura. Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 57,89 eura

(87%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja 36,22 eura (55%),

3 Strategija razvoja turizma RH do 2020.

18

uslugu hrane i pića izvan objekta 12,18 eura (18%) te uslugu kupnje 9,49 eura

(14%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 8,48 eura (13%). Prosječni dnevni

izdaci gostiju u 2014. godini za 14% su povećani u odnosu na 2010. godinu. To

povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13%, povećanje

izdataka za usluge kupnje od 20% te povećanje izdataka za sve ostale usluge 19%.

Udio izdataka za izvansmještajne usluge povećan je za 3 postotna boda u 2014.

godini u odnosu na 2010. godinu.

3. TURIZAM U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

3.1. Osnovne značajke Virovitičko-podravske županije

Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske

na prostoru dodira Središnje i Istočne Hrvatske.

Slika 3: Smještaj Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj

Izvor:PPVPŽ

19

Prema prirodno-geografskim obilježjima zapadni dio županije nalazi se na prostoru

bilogorske, a istočni dio na prostoru slavonske Podravine, s tim da u prometnom

smislu kroz nju prolazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje Središnju i

Istočnu Hrvatsku. Prostor županije karakterizira izdužen oblik u pravcu istok-zapad i

jasna reljefna podjela na sjeverni prostor podravske nizine i južni brdsko-planinski

prostor koji obuhvaća sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije. Sa sjeverne

strane županija graniči s Republikom Mađarskom, sa zapadne strane s

Koprivničko-križevačkom županijom, s južne strane sa županijama

Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom te s istočne strane s Osječko-

baranjskom županijom.

Jedna je od manjih županija površinom od 2.022,03 km2. Broj stanovnika na tom

prostoru prema Popisu iz 2011. godine iznosi 84.836, a gustoća naseljenosti je 41,92

st/km2 te je time Virovitičko-podravska županija jedna od rjeđe naseljenih županija u

Republici Hrvatskoj.

Ona ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna

prometna koridora: transverzalni (primarnog značenja), jer je najkraća i prometno

najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni

(sekundarnog značenja), koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku

sa zapadnim i istočnim susjedima.

Slika 4: Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju

Izvor: PPVPŽ

20

Središnjim dijelom županije prolazi podravski prometni koridor koji povezuje

središnju i istočnu Hrvatsku. Ovaj je koridor prometno opterećen tako da kroz

Viroviticu dnevno prođe više od 10.000 vozila, budući je cestovno povezana i sa

susjedom Mađarskom. U županiji ima ukupno 918 km cesta, od toga je pod

državnom upravom 160 km, županijskih cesta ima 385 km, a lokalne ceste su duljine

373 km. Ovaj podatak govori da je gustoća cestovne mreže značajna budući da na

1000 km2 površine dolazi 454 km cesta, odnosno 8,8 km na 1000 stanovnika.

Županijom prolaze dvije trase željezničkih pruga, pravac istok- zapad koji

podrazumijeva relaciju Osijek - Zagreb u duljini 82 km i sjever-jug, s relacijom Pčelić-

Banova Jaruga duljine 10 km. One povezuju sva važnija županijska mjesta i

pridonijele su njihovom razvitku.

Riječni promet odvija se graničnom rijekom Dravom koji je stoga u međudržavnom

režimu. Plovidba se odvija do Barcsa (157 km) i ima dva pristaništa, Terezino Polje i

Kapinci.

Zračni promet ima osnovne uvjete, jer trenutno postoje tri uzletno-slijetne staze

moguće za prihvat malih putničkih i sportskih aviona te više poljoprivrednih uzletišta

koje je moguće rekonstruirati u sportske zračne luke s mogućnošću prihvata manjih

putničkih zrakoplova. Aero klub Virovitica koristi stazu u Koriji za razne sportsko

rekreacijske sadržaje, osobito „paragliding“, dok je zmajarstvo razvijeno u Pitomači.

Za položaj Virovitičko-podravske županije može se reći da slijedi geoprometne,

položajne, prirodne i druge vrijednosti Hrvatske kao poveznice Zapadne i Srednje

Europe s Jadranom i Mediteranom te sa Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom.

Na te okolnosti upućuje sljedeća karta.

Slika 5: Glavni integralni pravci za Hrvatsku

Izvor:PPVPŽ

Virovitičko-podravska županija predstavlja 3,57% površine Hrvatske i 13. je županija

po veličini te ima 2,10% njenog stanovništva, po čemu je na 19. mjestu, ispred

Požeško-slavonske i Ličko-senjske županije s obzirom na to ona spada među

21

najmanje županije. No, po mnogim drugim resursima i pokazateljima ima bolju

poziciju u odnosu na svoju veličinu.

Tablica 1: Virovitičko-podravska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku

Podaci Hrvatska Županija Udio županije

Površina km2 56.542 2.021 3,57

Stanovništvo 4.437.460 93.389 2,11

Dužina granica km 2.030 98.38 4,80

Obradive površine ha 1.600.622 101.317 6,33

Šumske površine 2.021.129 62.435 3,09

Broj naselja 6.812 190 2,79

Broj gradova 123 3 2,44

Broj općina 420 13 3,07

Udaljenost istok-zapad 464 73,60

Udaljenost sjever-jug 458 58,40 Izvor:Ured Državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, županija u brojkama 2011. godine

Županija ima oko 5% hrvatske granice i to na sjeveru s Mađarskom, a udaljenosti

točaka sjever-jug i istok-zapad su 58 km, odnosno 74 km. Virovitičko-podravska

županija graniči na sjeveru s Republikom Mađarskom, na zapadu s Koprivničko-

križevačkom županijom, na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom

županijom i na istoku s Osječko-baranjskom županijom.

Slika 6: Prostorni obuhvat Virovitičko – podravske županije

Izvor:PPVPŽ

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 48,97%. Ukupne

obradive površine sudjeluju s 57,15% u ukupnom prostoru. Drugi po veličini

kompleks je šumsko zemljište koje zauzima 32,42% ukupne površine županije. Od

značajnijih stavki u strukturi zemljišta još je kategorija neplodnog tla, u koju spadaju i

sve izgrađene površine (naselja i infrastruktura), a koja zauzima 6,85% i kategorija

22

livada koja zauzima oko 6% ukupne površine županije. Ukupna površina

građevinskih područja svih naselja iznosi 121,12 km2 (6,% površine županije), od

čega na površinu građevinskih područja gradova otpada 45,38 km2 ili 37,46% od

ukupne površine građevinskih područja.

Na području Virovitičko-podravske županije vodne površine zauzimaju 3.767 ha

odnosno 1,9% ukupne površine županije. Veći vodotoci su Drava, Karašica, Vučica,

Vojlovica, Voćinka, Voćinska Drava i Slatinska Čađavica, Županijski kanal, Brežnica,

Ođenica, Lendava i Sladojevačka Čađavica. Dužina njihovih tokova je oko 350 km,

od toga Drave 72,5 km. U strukturi vodnih površina najmanji udio odnosi se na jezera

koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udjel jezera u ukupnim vodnim površinama iznosi

0,3%.

Virovitičko-podravska županija smještena je između sjevernih obronaka Bilogore,

Papuka i Krndije na južnom, te rijeke Drave na sjevernom dijelu Županije uz granicu

s Mađarskom. Stoga njeno područje čine dvije reljefno različite cjeline: ravničarski

dio (dravska podolina) i brdski dio (Bilogora i Papuk). Ravničarski dio je na sjeveru

Županije i predstavlja ga nizina uz rijeku Dravu, dok južni dio čine sjeveroistočni

obronci lanca Bilogore, Papuka i Krndije, presijecani poprečnim udolinama

vodotokova.

Tako je u Županiji pretežit nizinski i brežuljkasti reljef, a u manjoj mjeri gorski reljef

kojeg čine brda i gore Papuka visoke i do 850 m. Ova slika je obogaćena nizom

promjena koje čine blage kosine i promjene visina na južnom dijelu, kao i promjene

širine same ravnice. Prostor Županije čine i dijelovi izoliranih dolina uz Čađavicu,

Voćinsku rijeku i Ćeralinicu te slivovi prema Dravi: Josine rijeke, Lendave, Ođenice,

Dabrovice, Brežnice, Čađavičke, Vodeničke i Voćinske rijeke, Vučice i brojnih manjih

potoka.

Rijeka Drava je regulirana i plovna od Terezinog Polja gdje je premoštena za promet

sa Mađarskom. U tom prostoru izgrađeni su i kanali (Županijski), a ima i dva veća

ribnjaka (Grudnjak i u blizini Virovitica). Prostor Virovitičko-podravske županije

pripada geografskom području Podravine, koje je jednim dijelom prostor Središnje

Hrvatske, a drugim dijelom Istočne Hrvatske. Budući da je taj prostor na prijelazu

prema Istočno hrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine pokazuju prijelazni karakter

prema svježijoj i hladnijoj klimi Središnje Hrvatske pa su klimatske osobine ovog

prostora svježa klima kontinentalnog tipa.

Prosječne godišnje temperature zraka kreću se od sjeverozapada prema jugoistoku

od 10°C do 10,7°C, s tim da su prosječne temperature ljeti oko 20°C, a zimi je prosjek

oko -0,3°C. Godišnja količina padalina varira od 552-1114 mm ili prosječno 815 mm

godišnje, a mjesečno od 45 (u veljači) do 90 mm (u lipnju), s tim da su dva

maksimuma u lipnju i studenome, a minimumi su u kasno ljeto, početak jeseni i

tijekom zime. Područje Virovitičko-podravske županije relativno je bogato vlagom

tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad

23

70%. Najučestaliji vjetrovi su iz jugo i sjeverozapadnog smjera, a zimi jugoistočnog

smjera, dok su tijekom proljeća i jeseni vjetrovi iz jugozapadnog pravca.

Poljoprivredno zemljište u županiji je fragmentirano u veliki broj zemljišnih čestica-

parcela. Prema popisu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 2003. godine njih

19.062 raspolaže sa 65.441 ha koje se sastoje od 64.137 parcela. To znači da je

prosječna površina jedne parcele nešto veća od jednog hektara.

Uz zemljište šume su u Virovitičko-podravskoj županiji najznačajnije prirodno

bogatstvo. Pod šumama je oko 32% površine Županije (oko 68.000 ha), a to znači

da u Hrvatskoj ona sudjeluje s 3% površina pod šumama. Značaj šuma je što su

osnovica za razvoj drvne industrije i izvor toplinske energije za brojna, posebno

poljoprivredna, domaćinstva. No, šume su važan čimbenik i regulator hidroloških

uvjeta i prepreka eroziji tla u brdskim predjelima, ali, što je bitno za daljnji razvoj

Županije, one su i temelj razvitka turističke i lovne djelatnosti te su značajne za

zdravlje ljudi. Osobine reljefa odredile su i vrste šuma. U brdskim predjelima najveća

je zastupljenost bukve, hrasta kitnjaka i jele, dok je u nizinskim predjelima najveća

zastupljenost hrasta. Šume, kao osobito značajno nacionalno bogatstvo,

predstavljaju obnovljivo dobro od općeg interesa koje zahtijeva posebne uvjete

očuvanja, zaštite i razvoja.

3.2. Turizam Virovitičko-podravske županije

Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička

infrastruktura i aktivnosti su na niskoj razini jer je u 2010. godini u županiji bilo samo

237 sobe, apartmana i kampova, s ukupno 599 kreveta. Stoga su mali smještajni

kapaciteti i nedovoljna turistička ponuda vjerojatno glavni razlozi za relativno malim

brojem turističkih dolazaka i noćenja. U 2010. godini ukupan broj dolazaka i noćenja

u županiji bio je 12.991, odnosno 34.323. Ovi rezultati predstavljaju samo 0,12%

ukupnih turističkih dolazaka i 0,06% ukupnih turističkih noćenja na državnoj razini. U

županiji je najveći broj turističkih dolazaka i noćenja u gradu Orahovici, s udjelom od

34,6% od ukupnog broja turističkih dolazaka županije i 50,5% od ukupnih turističkih

noćenja u županiji. Drugo po veličini turističko mjesto u županiji je grad Virovitica s

17,5% ukupnih turističkih dolazaka županije i 17,1% od ukupnih turističkih noćenja u

županiji. Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičko-podravska

županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i

rekreativnim objektima.

Grad Virovitica posjeduje značajan turistički potencijal poglavito zbog Dvorca

Pejačević i Gradskog Parka, Virovitičkih Jezera, skijališta u Rezovcu, kazališta u

Virovitici itd. Grad Orahovica je pak posebna radi srednjovjekovnog grada Ružice,

umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije. Ostali značajni turistički

lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom Jankovac i

arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču zbog

24

bogate kulturne tradicije, područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih

područja. Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg

može biti obilje ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih kućanstava

koja se ne koriste, a mogu se namijeniti turističkoj ponudi.

Virovitičko-podravsku županiju karakterizira prije svega rijeka Drava koja čini

prirodnu granicu uz Mađarsku, prostrana ravnica te brdsko planinski predjeli osobito

Papuka. Oni čine sami po sebi različite ekosustave. Ova prva slika županije

popunjava se nizom različitih detalja. Veći dio promocije turizma županije rade TZ

VPŽ u suradnji s četiri lokalne TZ u Virovitici, Slatini, Orahovici i Pitomači. One

su aktivni sudionici svih turističkih događanja u cijeloj županiji.

Prirodne resurse za razvoj turizma čine prije svega zaštićene prirodne vrijednosti,

kao i one planirane za zaštitu temeljem prostornih planova, budući da su ti prostori

već prepoznati kao posebno vrijedni, odnosno čine okosnicu sadržaja koje je moguće

ponuditi.

Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavređuju posebnu zaštitu radi očuvanja

biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog,

kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa.

Slika 7: Karta Virovitičko-podravske županije

Izvor: VPŽ

25

3.2.1. Povijest i povijesno-kulturni sadržaji

Područje današnje Virovitičko-podravske županije uklopljeno je u povijesni prostor

Slavonije, a šire istočne Hrvatske, prostora između rijeka Drave i Save, koje obiluje

pravim bogatstvom povijesnih spomenika kao dokaza gotovo sedam tisuća godina

nastanjivanja ovog prostora od neolitika do brončanih i željeznih pretpovijesnih doba.

Virovitičko-podravska županija nastavlja se na tradicije stare Virovitičke županije iz

doba 13. stoljeća kada Arpadovići osnivaju kraljevske županije kao administrativna

područja s kraljevskim posjedom i utvrđenim gradom. Tako se 1234. Godine

susrećemo s Viroviticom kojoj herceg Koloman, sin Andrije II. i brat kralja Bele IV.,

dodijeli status slobodnog kraljevskog grada. S imenom Virovitičke županije susreće

se u ispravi iz 1269. godine u kojoj se po prvi put spominje župan virovitički, te 1275.

u jednoj listini kraljice Elizabete kao Comitatus de Wereuche.

Slika 8: Virovitička županija

Izvor: Wikipedija

Burna povijest Slavonije uzrokom je što danas ovaj prostor predstavlja pravo

bogatstvo povijesne i kulturne baštine od neolitika do razdoblja baroka, klasicizma i

drugih stilskih obilježja graditeljstva i umjetnosti. Najstarije kulture Slavonije su ispod

zemlje, kao što je poznata vučedolska kultura i njen simbol Vučedolska golubica,

potom nalazišta iz 1. stoljeća i rimska kultura te niz arheoloških nalaza iz

starokršćanskog razdoblja sve od 4. pa do 7. stoljeća kada se na ovim prostorima

naseljavaju i zadržavaju Hrvati. Od 9. do 13. stoljeća ojačao je u Hrvatskoj feudalni

sustav s poznatim sjedištima župa i županija, te iz tog razdoblja nalazimo primjere

predromaničkih kulturnih objekata, potom doba romanike (12. st.), gotike (13. do 16.

st.) s uznapredovanim gospodarstvom i urbanizacijom kada se grade sjajni dvorci,

26

fortifikacije i palače. Posebno je vrijedno istaknuti iz tog razdoblja gotičku crkvu

Blažene Djevice Marije u Voćinu, izgradnju pavlinskog samostana i crkve u Špišić

Bukovici, franjevačke crkve u Virovitici i velebne utvrde Ružice grada u blizini

Orahovice.

Oslobađanje od otomanske vlasti u 17. st. daje zamah cjelokupnom razvoju istočne

Hrvatske kada je graditeljstvo vrlo izraženo u baroknom stilu. Tako su u drugoj

polovici 18. stoljeća nastali dvorci u Voćinu i Špišić Bukovici, potom u Cabuni,

Suhopolju i dr.

O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas svjedoče Franjevački samostan i

crkva sv. Roka čija se raskošna unutrašnjost ubraja među najljepše primjere

barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj i svakako, palača Pejačević –

impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture. Grofovska obitelj Pejačević 1804.

godine podiže dvorac s barokno–klasicističkim obilježjima koji okružen skladnim

parkom dominira središtem grada. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve

hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s

vrlo elegantnim historicističkim obilježjima.

Franjevački samostan s crkvom sv. Roka najstariji je i najvredniji spomenik Virovitice

podignut u razdoblju od 1726. do 1751. godine na mjestu starog franjevačkog

samostana koji je bio drvene grane (samostan i crkva su prve zidane zgrade u

Virovitici), s vrlo vrijednom književnom građom, velikom zbirkom slika i kipova iz 18.-

19. st. te brojnim predmetima stare franjevačke ljekarne.

Nadalje je potrebno spomenuti gotičku crkvu sv. Petra u Čađavici koja je najstarija

crkva na ovom dijelu Slavonije te dragocjen spomenik kulture. U Suhopolju dolazi do

izražaja crkva sv. Terezije Avilske koju je početkom 19. st. podigla obitelj Janković,

klasicističke kulture. U selu Crkvari, inače vrlo pogodnim za seoski turizam, nalazi se

jedinstvena crkva sv. Lovre iz 13. stoljeća.

Mogućnost za razvoj vjerskog turizma u županiji postoji osobito na području općina

Voćin i Gradina. Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu do temelja je

razorena u Domovinskom ratu, ostao je tek dio jednog zida. Crkva je trenutno u fazi

obnove do izvornog oblika kakva je i bila građena u kasnogotičkom razdoblju iz 15.

stoljeća. U njoj je 1884. godine smješten kip Gospe Lurdske, dok je sliku Gospe

krunio Sveti Otac – Ivan Pavao II. prilikom svog posjeta Hrvatskoj. U Voćinu se

održava najveće dječje hodočašće te velika hodočašća tijekom blagdana Uzašašća i

Imena Marijina.

U Gradini se razvija vjerski turizam temeljem ukazanja Gospe Gradinske u podnožju

Osnovne škole Gradina, dana 13. lipnja 1997. godine. Na prostoru ispred mjesta

ukazanja 17. lipnja 1997. godine postavljen je križ i od tada to postaje mjesto za

molitvu i krunicu, pjevaju se marijanske pjesme, pale svijeće i polaže cvijeće. Ispred

prostora križa sagrađeno je mjesto za molitvu (sjenica). U kasnijim godinama od

mjesta ukazanja do crkve sv. Ilije proroka u Gradini postavljen je križni put s

27

postajama. Svake godine u općinu Gradina slijeva se rijeka vjernika koji dolaze na

ovo mjesto ukazanja dati zavjete Majci Božjoj. Od stilske arhitekture treba spomenuti

i župni dvor u Gradini koji je podignut 1783. godine.

Slika 9: Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu

Izvor: Općina Voćin

U županiji su poznati dvorci Pejačević u Virovitici te Janković u Suhopolju i Slatini.

Dvorac u gradu Virovitici sadržajnog je tipa - muzej i restoran. Zaštićeni je spomenik

1. kategorije.

Dvorac grofa Jankovića u Suhopolju izgrađen je u 18. stoljeću i smješten je u perivoju

parka na ukupnoj površini od 74.430 m2.

Slika 10: Dvorac grofa Jankovića

Izvor: Općina Suhopolje

Rodna kuća Petra Preradovića nalazi se u Grabrovnici i podignuta je u 18. stoljeću.

Kuća sama po sebi kao stara građevina posebnog stila za ovaj kraj predstavlja veliku

28

povijesnu vrijednost, ali ona je istovremeno i više od toga – svojevrstan spomenik

kulture jer se u njoj 19. ožujka 1818. godine rodio jedan od najvećih hrvatskih

pjesnika – Petar Preradović. Kuća traži temeljitu autohtonu obnovu. U njoj se nalazi

stalna muzejska izložba o životu i djelu pjesnika.

Slika 11: Rodna kuća Petra Preradovića, Grabrovnica

Izvor: Općina Pitomača

Objekt Zvjezdarnice se nalazi u Pitomači, izgrađen je 1989. godine, a njime upravlja

Astronomsko društvu Pitomača - osnovano 1981. godine. Društvo je od samog

osnutka razvilo veliku aktivnost u propagandi astronomije, astronautike i srodnih

znanosti. Preko modema i telefonske linije Astronomsko društvo ima mogućnost

povezivanja sa svim većim zvjezdarnicama i znanstvenim ustanovama u svijetu, što

omogućuje izmjenjivanje znanstvenih informacija.

Slika 12: Zvjezdarnica, Pitomača

Izvor: foto Begović, Pitomača

U gradu Virovitici djeluje Gradsko kazalište Virovitica, dok u Slatini postoji lutkarsko

kazalište Slamalka.

29

3.2.1.1. Muzeji Virovitičko-podravske županije

Na području Virovitičko-podravske županije djeluju sljedeći muzeji:

Gradski muzej Virovitica osnovan je 1953. godine, s četiri stalne zbirke

(arheološka, etnografska, povijesna i likovna), a organizira i povremene izložbe.

Muzej je smješten u barokno-klasicističkom dvorcu Pejačević u Virovitici.

Zavičajni muzej Slatina osnovan je 2006. godine iako ima povijest dugu 22 godine

kada je djelovao u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Slatina. Muzej ima značajnu

kulturnu i povijesnu zbirku sa šireg područja grada Slatine (Sopje, Čađavica, Voćin,

Mikleuš i Nova Bukovica). Preseljenjem u zgradu Starog kotara koja se obnavlja u

izvornom obliku, muzej će dobiti prostor za stalni postav i postat će mjesto na kojem

će se Slatinčani i njihovi gosti moći upoznati s tisućugodišnjom poviješću i bogatom

prirodnom i kulturnom baštinom slatinskog kraja. Muzej je čuvar slatinske kulture,

posebno njenih materijalnih vrijednosti, među kojima se ističe rukotvorstvo koje po

svojim posebnostima predstavlja prepoznatljivi znak tradicije slatinskog kraja.

Slika 13: Zavičajni muzej Slatina

Izvor: Grad Slatina

Zavičajni muzej Orahovica ima zbirke povijesnih, arheoloških, umjetničkih i

etnografskih predmeta iz bliže i dalje povijesti Orahovice. Nesređena zbirka nalaza s

Ružice grada pod nadzorom je Uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine u

Osijeku.

3.2.2. Zaštićene prirodne vrijednosti

Na području Virovitičko-podravske županije prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićene

su sljedeće prirodne vrijednosti i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti

RH:

30

a) U kategoriji “posebni rezervat“

- Sekulinačke planine (reg.br.405) - šumska vegetacija, 11 ha

b) U kategoriji “park prirode“

- Papuk - Zakon o proglašenju parka prirode “Papuk”(NN 45/99), (reg.br.886),

336km2

c) U kategoriji “spomenik prirode - geološki“:

- Rupnica - prizmatsko lučenje (reg.br.60), - 0,50 ha

- Dva stara hrasta kitnjaka na predjelu Djedovica (reg.br.934)

d) U kategoriji „značajni krajobraz“:

- Jelkuš (reg.br. 918), 250 ha

- Križnica (reg.br. 919), 846 ha

- močvarno stanište Vir (reg.br. 920), 1,0603 ha

- Širinski otok (reg.br.921), 186 ha

e) U kategoriji “park šuma”

- Jankovac (reg.br.61), 640 ha

f) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“- park

- Park u Virovitici (reg.br.403), 4,79 ha

- Park u Suhopolju (reg.br.29), 8,1027 ha

- Park u Slatini (reg.br.570), 2,5 ha

- Park u Voćinu (reg.br.229), 6 ha

g) pojas uz rijeku Dravu (sastavni dio Nacionalne ekološke mreže RH), proglašen

zaštićenim Uredbom vlade RH (N.N. 109/07).

Posebni rezervat Sekulinačke planine šumska su vegetacija koju čine prašume

bukve i jele, a zaštićene su kao poseban šumski rezervat 1966. godine. Smatra se da

su stare oko 150 godina i predstavljaju poseban izvor interesa istinskih zaljubljenika

prirode. Takve su šumske oaze prašumskog tipa vrlo rijetke i na Papuku.

Slika 14: Posebni rezervat Sekulinačke planine

Izvor: TZVPŽ

Park prirode Papuk je zaštićeno područje površine od 336 km2. Sabor Republike

Hrvatske 1999. godine proglasio ga je zaštićenim, a iste je godine Uredbom Vlade

31

Republike Hrvatske osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem.

Proglašen je zaštićenim zbog iznimno vrijedne biološke, geološke i kulturno

povijesne baštine sažete na relativno malom prostoru u ovom dijelu kontinentalne

Hrvatske. Park prirode Papuk, posebice područje park šume i neki drugi dijelovi

parka prirode, biološki su iznimni zbog sačuvanih dijelova šuma koje imaju prašumski

karakter. To je posebno vidljivo na zanimljivoj populaciji šumskih ptica zbog kojih je

Papuk posebno vrijedno područje za ptice Europe. Ekosustav papučkih potoka

obiluje zanimljivim populacijama potočne pastrve, paklare, riječnog raka, a

zanimljivosti podzemnog svijeta krškog područja s populacijama šišmiša te drugih

vrsta podzemne faune nadilazi ovaj prostor. Spomenik prirode Rupnica je

geomorfološki spomenik, jedinstven u Hrvatskoj i Europi te među malobrojnijima u

svijetu. Proglašen je zaštićenim još 1948. godine i prvi je geološki spomenik prirode u

Hrvatskoj. Nalazi se u blizini Voćina, u dolini potoka Djedovice. Karakterizira ga

stubasto, prizmatsko lučenje vulkanskih stijena, većim dijelom uspravnih,

četverostranih. Ovaj fenomen prekrasno je djelo prirode vulkanskog porijekla nastalo

naglim hlađenjem lave.

Slika 15: Spomenik prirode Rupnica

Izvor: TZVPŽ

Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka proglašen je 2004. godine. Radi se o

dva autohtona hrasta stara oko 500 godina, iznimne ljepote i ekološke, znanstvene,

estetske i odgojno-obrazovne vrijednosti. Nalaze se na području Djedovice, općina

Voćin. Mlađi hrast ima procijenjenu starost 420 godina, a stariji oko 500 godina.

Znanstvena im je vrijednost za proučavanje šumskog ekosustava jer su izvor

kvalitetnog genofonda sa starošću koja se rijetko susreće. Poučne staze jedan su od

načina prezentacije prirodne i kulturne baštine, ali i način podizanja svijesti

posjetitelja o potrebi zaštite prirode.

32

Slika 86: Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka

Izvor: Park prirode Papuk

Značajni krajobrazi Križnica, Jelkuš i Širinski otok na rijeci Dravi: ovi lokaliteti su

zaštićeni zbog izuzetne estetske i biološke vrijednosti. To su kultivirani krajolici unutar

kojih se nalazi naselje Križnica sa 123 stanovnika u 39 domaćinstava omeđeni

hrvatsko-mađarskom granicom. Drava ovdje čini meandre koji se na malom prostoru

pojavljuju u velikim zavojima kakvih nema na cijelom njenom riječnom toku. Prostor

je relativno izoliran budući da nema kopnenu vezu s Hrvatskom. Prilazi mu se

žičanom skelom te visećim pješačkim mostom. Prostor je izuzetno pogodan za

turizam ribolovnog i lovnog tipa, miran odmor te uživanje u prirodi. Ovdje je u početku

razvoja rafting na Dravi. Osobito je važno očuvanje ovih prirodnih krajobraza, riječnih

meandara, nedirnutih obala rijeke Drave kao prirodnih staništa za mnoge vrste ptica i

riba.

Slika 97: Križnica

Izvor: Općina Pitomaća

33

Park šuma Jankovac posebno je zaštićeno područje od 1955. godine. Svrha mu je

zaštita vrela i slap potoka Jankovac koji se kao prirodna rijetkost i ljepota nalazi na

prostranoj vapnenačkoj krednoj ploči. Stara šuma bukve skriva dvije špilje. Poznato

slavonsko izletište ime je dobilo po grofu Josipu Jankoviću, vlasniku mnogobrojnih

posjeda. Ovdje je prvo sagradio lovački dvorac, potom uredio dva protočna jezera

kako za uzgoj pastrva, tako i za vodoopskrbu vodopada u najnepovoljnijim

hidrološkim razdobljima. Da je grof u potpunosti uspio u svojoj namjeri svjedoči

tridesetmetarski vodopad koji se ruši u kanjon Kovačica. Taj je slap simbol Jankovca.

Slika 18: Park šuma Jankovac

Izvor: TZVPŽ

Spomenici parkovne arhitekture nalaze se u Virovitici, Slatini, Suhopolju i Voćinu

kao parkovi u središtima naselja. Parkovi su oblikovani u 18. ili početkom 19. stoljeća

s baroknim elementima. Značajna je i skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi te

pojedinačno stablo - mamutovac u Slatini, Sequoia Gigantea Decs. iz porodice

Taxodiaceae iz 1807. godine, najveći predstavnik Conifera. To je biljna vrsta koja je u

doba tercijara bila rasprostranjena u Europi, a stablo u Slatini je lijep i zdrav

predstavnik svoje vrste, visok 63 m prsnog opsega 5,90 m. Slika 19: Gradski park Virovitica

Izvor: www.Virovitica.info

34

3.2.3. Ostale prirodne vrijednosti i turizam

Prostornim planovima predviđeni za zaštitu su:

a) U kategoriji “posebni rezervat”

- Mrtvi dol (šumska vegetacija)

- Smudska brda (botanički)

b) U kategoriji “spomenik prirode“

- Rustine (geomorfološki)

c) U kategoriji “značajni krajobraz“

- potočna dolina Rakitovac

- dolina potoka Ćeralinica i nastavno Vojlovica rijeke,

- područje oko Ružice grada

- područje oko Manastira sv. Nikolaja

- zaštićeni pojas grada Virovitice na obroncima Bilogore

- šuma Jasenaš

- Rezovačke Krčevine

- vidikovac Macute

- potočna dolina rijeke Čađavice

- ribnjak Grudnjak, općina Zdenci

d) U kategoriji “park šuma”

- šuma Plandište kod naselja Kozice

- stara hrastova šumica Turski grad kod naselja Medinci

- šumsko područje Djedovica

- Arboretum Lisičine

e) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - park

- park u Orahovici

- park u Višnjici

- šuma Albus

- lokalitet Merkur kod Orahovice

- park u Zdencima

f) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - skupina stabala

- skupina stabala u Špišić Bukovici

- drvored između Suhopolja i Cabune

- skupina borova uz raskrižje ceste duričić – Drenovac(ornitološki) na jezeru

Grudnjak.

Na području općine Voćin nalazi se Arboretum Lisičine koji je bogat autohtonim i

alohtonim vrstama drveća i grmlja, ukupne površine 37 ha. Arboretum je u vlasništvu

Hrvatskih šuma, Uprava Našice i bio je jedan od rijetkih u Hrvatskoj. Na žalost,

tijekom i nakon ratnih razaranja arboretum je znatno oštećen, tako da se za sada

35

planira zaštita u kategoriji park šuma, dok se ne obnovi biljni fond. Sada broji samo

oko 500 kultivara (autohtonih i alohtonih). Prije rata, točnije 1990-tih bio je mnogo

bogatiji vrstama i kultivarima, bilo je oko 2000 različitih kultivara u arboretumu.

Slika 20: Arboretum Lisičine

Izvor: www.Virovitica.net

Na području županije nalaze se brojni ribnjaci koji, pored komercijalne uloge za

uzgoje slatkovodnih riba, imaju mogućnosti za razvoj ribolova i lovnog turizma.

Ribnjak u mjestu Grudnjak na predjelu Zdenaca osnovao je poznati veleposjednik

Gutman, a ujedno je i državno lovište. Ribnjak je površine 1.020 ha. Na području

grada Virovitice smješteni su Virovitička jezera, niz od devet ribnjaka, s poučnom i

planinarskom stazom. Ova područja obiluju mnogobrojnim ptičjim vrstama te su

pogodna za tematsko promatranje ptica. Virovitička jezera bogata su autohtonim

biljnim vrstama (hrast kitnjak, srebrnasta lipa, prašumska stabla bukve...) kao i

rijetkim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama (mekana veprina, crna roda,

vidra...) te arheološkim nalazima iz 4. stoljeća.

36

Slika 21: Ribnjak Grudnjak

Izvor: VPŽ

Na području županije postoji 21 zajedničko županijsko i 13 državnih lovišta koja su

bogata s divljači (jelen, srneća divljač, divlja svinja, fazan, prepelica). Vidljivi su i

rijetki primjerci poput divlje mačke i čaglja na području Orahovice, kune bjelice i

zlatice, jazavca i sl. Lovišta predstavljaju dobar resurs za razvoj turizma županije.

Sva se lovišta nalaze u okruženju izuzetnih prirodnih ljepota, gotovo netaknutih

šuma, čistih rijeka, jezera i ribnjaka, a sa svojim fondom divljači svrstavaju se među

najbogatija u Hrvatskoj. Nizinska lovišta prate tok rijeke Drave, dok su brdska

lovišta smještena na obroncima Papuka. Lovišta su zanimljiva i za turističku šetnju

i branje šumskih plodina i to jagoda, malina, borovnica, lješnjaka i raznih vrsta

ljekovitih trava. Krovna lovna organizacija koja objedinjuje sve lovačke udruge i u

kojoj je moguće dobiti sve informacije u svezi uvjeta lova na našem području je

Lovački savez Virovitičko-podravske županije.

Slika 22: Divljač na lovištima

Izvor: VPŽ

37

Osim zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma značajni

su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i voćnjaka te bogatstvo šuma s

obiljem životinjskog fonda. Iako još ne postoje vinske ceste na području županije,

poznate su vinarije Orahovica i Slatina koje sa svojim rafiniranim vinima i uređenim

vinogradima pružaju odlične uvjete za razvoj vinskog turizma.

Slika 23: Vinogorje Orahovica

Izvor: Grad Orahovica

Grad Orahovica je 2005. godine zabilježio 100-godišnjicu bavljenja organiziranim

turizmom, čiju okosnicu čine akumulacijsko jezero u Duzluku te Ružica grad iznad

jezera. Unazad nekoliko godina, ovaj se prostor nastoji izgraditi kao sportsko-

rekreacijski centar. Gradska uprava pokrenula je izradu Studije sveukupnog projekta

razvoja budućeg Sportsko rekreacijskog centra „Jezero-Ružica grad“ kojom su

definirani budući sportsko rekreacijski sadržaji Aqua centar, dvije skijaške staze,

dodatni sportski tereni, cabrio dvorana, vidikovac, prostor kamenoloma za ekstremne

sportove i dr. Osnovu kompleksa čini akumulacijsko jezero izgrađeno 1962. godine u

Duzluku, Orahovica.

Slika 24: Jezero u Duzluku, Orahovica

Izvor: Grad Orahovica

Ružica grad je simbol grada Orahovice. Brojne su legende o nastanku ovog grada.

Pripada među najveće srednjovjekovne gradove-utvrde u Hrvatskoj. Utvrda se

38

spominje kao kraljevski posjed od 1357. godine, a kasnije je bila u vlasništvu raznih

velikaša. Pored Ružice grada nalazi se Plemićka kurija predviđena za smještaj sitnog

plemstva. Grad se nalazi na strateškom položaju s kojeg se može kontrolirati veliki

dio slavonske Podravine, a neposredno uz isti prolazi komunikacija iz Podravine u

Požešku kotlinu (cesta Kutjevo-Orahovica). Slika 25: Ružica grad

Izvor: TZVPŽ

Grofova poučna staza nalazi se u gorskoj dolini Park šume Jankovac. Sadrži 16

poučnih ploča, za javnost je otvorena 2006. godine, a iste godine osvaja zlatni

„Zeleni cvijet“ Hrvatske turističke zajednice kao najbolji oblik turističke ponude

kontinentalne Hrvatske. Stazu su osmislili djelatnici JU PP Papuk. U Parku prirode

nalaze se i vrijedna arheološka nalazišta iz starijeg željeznog doba, konkretno 14

grobnih humaka halštatske kulture. Također, unutar granica Parka postoje nekoliko

srednjovjekovnih građevina Kamen grad, Velički grad, Klak u blizini Slatinskog

Drenovca te ostaci Starog grada na području Orahovice, iza najpoznatije građevine

Ružica grad.

Slika 26: Grofova poučna staza

Izvor. Grad Slatina

39

Jezero Javorica u gradu Slatini nije još definirano kao turistička atrakcija zbog

nedovršenosti, ali planom razvoja ovog centra obogatit će se turistička ponuda

slatinskog kraja, ali i županije. Izgrađeno akumulacijsko jezero nije još dobilo

uporabnu dozvolu u turističke svrhe, a potrebno je daljnje uređenje područja oko

jezera.

Slika 27: Jezero Javorica

Izvor: Grad Slatina

Na području općine Pitomača realizirana je Bilogorska biciklistička staza s

postavljenom signalizacijom. Dužina staze je 14 km. Prilaz stazi i povratak do

Pitomače čine još dodatnih 20-tak kilometara. Na pitomačkom području, u dužini

od10 km nalazi se i dio biciklističke staze Drava route (Legrad-Križnica) koja sada

završava kod križničkog mosta, a postoje ideje o njenom nastavku. Jahanje je

omogućeno u Parku prirode Papuk i na području općine Pitomača gdje se ove

godine drugi put održava državno natjecanje pod nazivom „Utakmica u daljinskom

jahanju“ te u lovištima.

Slika 28: Bilogorska biciklistička staza

Izvor: Općina Pitomača

40

Na području općine Sopje, u zelenom miru perivoja stoljetnih stabala imanja

Višnjica, nalazi se jedina ergela arapskih konja u Hrvatskoj. Gospodarske zgrade i

objekti sagrađeni su krajem 19. stoljeća. Imanje se revitalizira u skladu s ruralnim i

ekološkim načelima. Na imanju postoji i hotel kapaciteta 36 ležaja u dvokrevetnim

sobama, dvije konferencijske dvorane te restoran koji svojim gostima nudi autentičnu

slavonsku gastronomsku ponudu. Daljnju zanimljivost ovoj turističkoj lokaciji daje

proizvodnja batata, tropske kulture iz južne Amerike, izuzetne nutritivne vrijednosti te

farma za zatvoreni uzgoj jelena lopatara i muflona.

Slika 29: Ergela Višnjica

Izvor: Višnjica

U Otrovancu se nalazi obiteljsko imanje Zlatni klas, značajno središte seoskog

turizma na području županije, na kojemu se održava manifestacija „U posjeti starim

vremenima“. Zlatni klas je prostrano seosko obiteljsko imanje koje se proteže na 3 ha

površine (dvorište, štala s konjima, virjan (ambar), voćnjak, jezerce, kućica iz bajke). Slika 30: Imanje Zlatni klas

Izvor: Zlatni klas Otrovanec

U općini Špišić Bukovica nalazi se hotel Mozart s četiri zvjezdice. Udaljen samo

nekoliko kilometara od Virovitice i smješten na obroncima Bilogore, okružen šumom,

idealno je mjesto za lovce i ostale zahtjevne posjetitelje. Na raspolaganju su

41

osvijetljeni teniski teren i ribnjak za rekreativni ribolov, jahanje ili vožnja fijakerom po

bilogorskim puteljcima te paintball.

Slika 31: Hotel „Mozart“

Izvor: http://www.hotelmozart.hr

Pored tradicionalnih lokalnih prigodnih manifestacija koji se održavaju diljem

županije, potrebno je izdvojiti kulturno-zabavnu i turističku priredbu „Orahovačko

proljeće“ kojom se označava početak turističke sezone u Orahovici, zatim festival

Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomači i Dani Milka Kelemena u Slatini. U

Orahovici se održava i lokalna manifestacija Crkvaračko sijelo.

Mogućnost za veći broj turističkih dolazaka su i dva sajma Viroexpo u Virovitici,

međunarodni sajam obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede, koji se održava od

1996. godine te Slavinu Orahovici, međunarodni sajam vinarstva, voćarstva i

vinogradarstva koji ima tradiciju od 1994. godine. Pored ova dva sajma, već

tradicionalno se održavaju izložbe meda i voća i povrća, kao zahvalnost na jesenjem

obilju plodova.

Virovitičko kazalište unazad nekoliko godina priprema Virkas- jedinstvene kazališne

susrete brojnih gostujućih kazališnih skupina iz cijele Hrvatske.

U Slatini postoji nekoliko lokalnih manifestacija poput Slatinskog ljeta zabavnog

sadržaja, Slatinskih jesenima kojima se okupljaju proizvođači jesenskih plodova uz

tradicionalne i prigodne programe, Smotra folklora i dr.

Za Viroviticu je vezana višednevna manifestacija uz obilježavanje sv. Roka, zaštitnika

grada i župe. Brojna kulturno-športska događanja svake godine privuku mnogobrojne

posjetitelje u grad i županiju, pa je tako nastala i „milenijska fotografija“ Šime

Strikomana povodom 770. obljetnice prvog pisanog spomena Virovitice s više od

tisuću Virovitičana koji su se okupili na mostu ispred dvorca Pejačević.

42

Većina općina tradicionalno održavaju lokalne manifestacije povodom crkvenih

blagdana (npr. božićne svečanosti) kao i povodom zaštitnih svetaca mjesta – „kirvaji“

(Sv. Vinko, Sv. Martin i dr.).

Obilježavanje Dravskog proljeća (Vazmeno kolo), manifestacije koja se svake godine

održava na Mladi Uskrs ili Bijelu nedjelju i subotu koja joj prethodi, održava se tako

što se u dva dana brojne folklorne skupine sastaju u Sopju i Starinu (Mađarska). Prvi

dan u jednom, a drugi u drugom mjestu preko Drave.

Slika 10: Orahovačko proljeće

Izvor: VPŽ

4. TURIZAM U GRADU VIROVITICI

Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman već davne 1234. godine stanovnicima

„velikog grada Virovitice“ („magna villa Wereucha“), daje niz povlastica, a kralj Bela

IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje „Zlatnu bulu“, dokument kojim Zagreb stječe

status slobodnog kraljevskog grada.

Slika 11: Izgled Virovitice u 17. stoljeću

Izvor: www.wikipedia.org

43

Odlaskom Turaka pred kraj 17. stoljeća, u Virovitici započinje novo doba procvata i

razvoja u svim područjima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas

svjedoče Franjevački samostan i crkva sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja

među najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Najstariji se drvored nalazi ispred crkve sv. Roka čije su platane podignute u isto

vrijeme kada i platane na Zrinjevcu u Zagrebu, odnosno oko 1897. godine.

Grofovska obitelj Pejačević početkom 19. stoljeća podiže dvorac s barokno-

klasicističkim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada.

Zgrada Prve hrvatske štedionice predstavlja još jedan izuzetan spomenik iz 19.

stoljeća – u cijelosti je izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s

elegantnim historicističkim obilježjima.

Virovitica je danas grad s 21.291 stanovnika i središte je Virovitičko-podravske

županije. Svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji

se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih,

ugostiteljskih i sličnih zbivanja. U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u

ambijentu vinorodnih brjegova s čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane

slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno očuvanom ambijentu popularnog

izletišta na Virovitičkim ribnjacima. Cijeli prostor od šumovitih obronaka Bilogore, pa

sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Mađarskom, nudi izvrsne

mogućnosti lovcima, jer obiluje različitim vrstama visoke i niske divljači.

Virovitica kao centralno gradsko naselje i sjedište Virovitičko-podravske županije

pripada skupini većih gradova kao važnije nacionalno središte. Povoljnost

geoprometnog položaja omogućila je ovom naselju da se razvije u kulturno i

prosvjetno središte i sjedište upravnih, zdravstvenih i drugih sadržaja društvene

infrastrukture te u gospodarsko središte šire regije.

4.1. Osnovne značajke grada Virovitice

4.1.1. Položaj i klima

Grad Virovitica nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske u blizini hrvatsko-

mađarske granice i gospodarsko i kulturno je središte Virovitičko-podravske županije.

Obuhvaća područje od oko 178 tisuća km2 te administrativno uključuje 10 naselja

(Čemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezovačke

Krčevine, Sveti Đurađ i Virovitica). Riječ je o nizinskom i ravničarskom području koji

pripada zapadnom dijelu Slavonije. S jedne strane okružen je Bilogorom, a s druge

široko otvoren prema dolini Drave. Grad Virovitica je sjedište Virovitičko podravske

44

županije, najzapadnije od pet županija istočne Hrvatske, koja osim Virovitice

obuhvaća Gradove Slatinu i Orahovicu te općine Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač,

Gradina, Suhopolje, Voćin, Sopje, Čađavica, Nova Bukovica, Mikleuš, Zdenci, Crnac

i Čačinci.

Slika 12: Položaj Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice u Republici Hrvatskoj

Izvor: www.zpuvpz.hr

Grad Virovitica ima 21.291 stanovnika što čini ¼ stanovništva županije. U strukturi

stanovništva 52% od ukupnog broja čine žene. Do 1993. godine i uvođenja novog

teritorijalnog ustrojstva RH Virovitica je bila sjedište općine koja je obuhvaćala i šire

područje. U sastavu općine Virovitica bile su i današnje općine Suhopolje, Lukač,

Gradina i Špišić Bukovica. Važne političke promjene u posljednjih desetak godina

dovele su do novog administrativno-teritorijalnog ustroja i omogućile nov način

gospodarenja prostorom što u planskom pogledu daje nove mogućnosti i postavlja

nove zahtjeve.

45

Slika 13: Teritorijalni ustroj Grada Virovitice

Izvor: PUR grada Virovitice

Gradski prostor se sastoji od dvije prostorno-funkcionalne cjeline: Podravske

ravnice u sjevernom dijelu i blago uzdignute Bilogore u južnom dijelu. Prema

političko-teritorijalnom ustroju Grad Virovitica danas predstavlja središte Virovitičko-

podravske županije koja obuhvaća još 2 Grada (Slatinu i Orahovicu) i 13 općina.

Prema podjeli u sustavu središnjih naselja Virovitica pripada u regionalno (srednje

razvojno) središte. Područje Grada Virovitice svojim sjevernim dijelom graniči sa

općinama Lukač i Gradina. Na istočnoj strani Grada pruža se granica sa Općinom

Suhopolje, a na zapadnom dijelu sa Općinom Špišić Bukovica. Južna granica grada

Virovitice ujedno je i granica sa susjednom Bjelovarsko-bilogorskom županijom,

odnosno gradom Grubišno Polje. Gradski prostor sastoji se od dvije reljefne cjeline:

bilogorskog dijela na jugu sa izraženim reljefom stepenastog karaktera gdje

nadmorske visine dosežu i do 250 m te ravničarskog dijela na sjeveru, koji nije viši od

115 m nad morem i predstavlja tipičan ravničarski kraj.

Okruženje grada Virovitice karakteriziraju dva tipa pejzaža: niski šumoviti obronci

Bilogore te dravsko nizinsko područje sa kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem.

Obronci Bilogore obrasli šumama graba, jasena i bukve okružuju gradsko područje

sa južne strane. U nižim predjelima šume zamjenjuju kultivirane površine voćnjaka i

vinograda. Ovi niži obronci, koji se spuštaju gotovo do samog gradskog središta

najveća su vrijednost krajolika u gradu.

Klimatske osobine ovog područja mogu se okarakterizirati kao svježa klima

kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja temperatura na području grada iznosi 10ºC.

Za klimu ovog područja je karakteristično da nema suhog razdoblja tijekom godine i

46

oborine su raspoređene na cijelu godinu. Ukupna godišnja količina oborina iznosi

808 mm, a u godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, primarni u lipnju

i sekundarni u studenom. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak jeseni i u

toku zime.

4.1.2. Promet i dostupnost

Virovitica je smještena na podravskom prometnom koridoru koji je, uz savski

prometni koridor najvažniji prometni pravac kontinentalnog djela Hrvatske. Podravski

i savski prometni koridor transverzalno su povezani sa tri pravca: Zagreb – Varaždin,

Kutina – Virovitica i Vrpolje – Osijek. Prema tome je Virovitica značajno prometno

čvorište kontinentalne Hrvatske. Grad Viroviticu obilježava dobra prometna

povezanost. Mrežu cesta na području grada Virovitice čine dvije državne te više

županijskih i lokalnih cesta. Državne ceste omogućuju povezanost grada sa ostalim

prostorima Hrvatske te sa susjednim zemljama i Europom. Županijske ceste

povezuju gradove, općine i veća naselja na području grada. Najvažniji prometni

pravci na području grada su državna cesta D-2 Varaždin – Osijek i državna cesta D-5

Okučani – Virovitica – Terezino Polje – Barcs.

Tablica 2: Pregled cesta (državnih, lokalnih i županijskih) na području Virovitičko-podravske

županije:

Red. Broj Opis ceste Duljina (km) Struktura u %

1 Državne ceste (kroz VPŽ) 184,79 20,15

2 Županijske ceste 357,54 39,00

3 Lokalne ceste 374,55 40,85

Ukupno VPŽ 916,88 100,00

4 Obilaznica grada Virovitice 9,06

Izvor: HGK – ŽK Virovitica

47

Slika 36: Najvažniji pravci koji prolaze kroz grad Viroviticu

Izvor: Prostorni plan uređenja grada Virovitice

Do sada nije bilo potrebe za uvođenjem gradskog prijevoza osim međugradskih linija

sa susjednim gradovima i općinama.

Pruga najvišeg reda na ovom području je dionica tzv. „Podravske magistrale“ koja

pripada skupini glavnih pruga 1. reda. Ovim područjem prolazi i dionica pruge 2. reda

Pčelić – Banova Jaruga - Pivnice. Za teretni promet na ovom području značajni su i

industrijski kolosijeci. Pruga prolazi kroz grad te uzrokuje povremene zastoje u

prometu. Željeznički promet se odvija na 99 km pruga, od čega je na Županiji

(Pitomača-Zdenci) 85 km dionice pruge Koprivnica-Osijek, te 14 km pruge (Pčelić-

Pivnica) prema Daruvaru.

Na području Grada Virovitice nema aktivnog zračnog prometa u službi prijevoza

putnika i robe, no međutim prisutne su sportsko-rekreativne aeronautičke aktivnosti u

organizaciji lokalnog aerokluba. One se odvijaju na jednom od ukupno osam terena

koji su do nedavno služili poljoprivrednoj avijaciji u obavljanju radova za potrebe

poljoprivredne proizvodnje, a nalazi se u prigradskom naselju Korija. U cilju daljnjeg

proširenja zračnih aktivnosti na području Grada, prostornim planom je na području

prigradskog naselja Korija, predviđena površina namijenjena izgradnji aerodroma za

male avione.

48

4.1.3. Stanovništvo

Tablica 3: Dobna struktura stanovništva Grada Virovitice prema popisu stanovništva 2011.

godine

Naselje Ukupan broj stanovnika

0-19 godina

20-59 godina

60 i više godina

Nepoznato Udio stanovnika u

ukupnom broju (%)

Čemernica 653 149 385 119 0 3,07%

Golo Brdo 364 103 207 54 0 1,71%

Jasenaš 77 7 31 39 0 0,36%

Korija 767 176 439 152 0 3,60%

Milanovac 1711 404 1002 305 0 8,04%

Podgorje 833 204 471 158 0 3,91%

Rezovac 1303 303 796 204 0 6,12%

Rezovačke Krčevine

331 76 193 62 0 1,55%

Sveti Đurađ 564 140 313 111 0 2,65%

Virovitica 14688 3037 8299 3352 0 68,99%

UKUPNO 21.291 4599 12136 4556 0 100,00%

Izvor: DZS

Iz Tablice 3 vidljivo je kako je dobna struktura u pravilu podjednaka u svim

virovitičkim naseljima. Zajednička je značajka dobne strukture stanovnika grada i

prigradskih naselja ta da je uglavnom najveći broj stanovnika u dobnoj skupini 20 –

59 godina starosti (57 %). Iznimka je naselje Jasenaš koje ima najviše stanovništva

koje pripada dobnoj skupini od 60 godina i više (60 stanovnika).

Grafikon 1: Udjeli stanovnika naselja u ukupnom broju stanovnika Virovitice u 2011. godini

6,12%

3,91%

3,07%

8,04%

68,99%

1,55%

2,65%

0,36%3,60%

1,71%

Čemernica

Golo Brdo

Jasenaš

Korija

Milanovac

Podgorje

Rezovac

Rezovačke Krčevine

Sveti Đurađ

Virovitica

Izvor: DZS

49

Iz Grafikona 1 je vidljivo kako najviše stanovnika Virovitice živi u gradu (68,99%),

slijede prigradska naselja Milanovac (8,04%) i Rezovac (6,12%). Najmanje

stanovnika nalazi se u prigradskom naselju Jasenaš (0,36%).

Tablica 4: Udio broja stanovnika Grada Virovitice u ukupnom broju stanovnika Virovitičko-

podravske županiji i Republike Hrvatske za 2011. godinu

Grad Virovitica

Virovitičko-podravska županija

Republika Hrvatska

Udio Virovitice u

VPŽ

Udio Virovitice u

RH

Broj stanovnika

21.291 84.836 4.284.889 25,1% 0,5%

Izvor: DZS

Stanovnici glavnog grada Virovitičko-podravske županije, grada Virovitice, u

ukupnom broju stanovnika županije sudjeluju sa 25,10%. Ukoliko promatramo

stanovnike grada Virovitice na razini ukupne populacije Republike Hrvatske,

Virovitičani čine samo 0,5% stanovništva, kao što je vidljivo iz Tablice 4.

Grafikon 2: Broj stanovnika Virovitičko-podravske županije

Izvor: DZS Od ukupnog broja stanovnika u Virovitičko – podravskoj županiji, najviše stanovnika

broji Virovitica sa 21.291, tj. 25% ukupnog broja stanovnika te Slatina sa 13.686

stanovnika, koje iznosi oko 16% ukupnog broja stanovnika Županije. Ostatak

stanovnika Županije živi u Orahovici (6%) i ostalim općinama.

50

Najnoviji popis stanovništva iz 2011. godine bilježi 84.836 stanovnika u Virovitičko –

podravskoj županiji, broj stanovnika se u odnosu na popis iz 2001. godine smanjio za

9,16%.

Tablica 5: Radno sposobno stanovništvo Grada Virovitice u ukupnom broju stanovništva

Virovitičko-podravske županije u 2011. godini.

Spol Ukupno 0-19 godina Radno sposobno

stanovništvo

65 i više godina

75 i više godina

Virovitičko – podravska županija

sv. 84.836 18.933 56.797 19.565 6.597

m 41.017 9.675 28.827 7.612 2.037

ž 43.819 9.258 27.970 11.953 4.550

Virovitica sv. 21.291 4.599 14.700 4.556 1.399

m 10.223 2.341 7.344 1.775 442

ž 11.068 2.258 7.356 2.781 957

Izvor: DZS

Na temelju popisa stanovništva iz 2011. god. u ukupnom broju stanovnika Virovitičko

podravske županije, 56.797 osoba je radno sposobno. Od toga je 50,75%

muškaraca, a 49,25% žena. Udio virovitičkog radno sposobnog stanovništva u

županijskom je 25,88 (14.700 osoba), od kojih je 12,93% muškaraca i 12,95% žena. I

u Virovitici i u Virovitičko-podravskoj županiji u ukupnom broju radno sposobnog

stanovništva žene sudjeluju sa manjim postotkom.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Tablici 6. prikazana su sva naselja koja

pripadaju gradu Virovitici, broj stanovnika te broj kućanstava. Najveća naselja, nakon

Virovitice, su Milanovac sa 1.711 stanovnika, čije je stanovništvo ostvarilo udio od

8,04% u ukupnom broju stanovnika grada Virovitice i njezinih naselja, te Rezovac s

udjelom od 6,12%. Ostala naselja imaju nešto manje stanovnika, njihov broj se kreće

od 77 stanovnika u Jasenašu do 833 stanovnika u Podgorju.

Tablica 6: Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Gradu Virovitici i prigradskim naseljima

NASELJE UKUPAN BROJ STANOVNIKA

UKUPAN BROJ KUĆANSTAVA

Čemernica 653 212

Golo Brdo 364 120

Jasenaš 77 38

Korija 767 260

Milanovac 1.711 596

Podgorje 833 297

51

Rezovac 1303 427

Rezovačke Krčevine 331 115

Sveti Đurađ 564 212

Virovitica 14.688 5.432

UKUPNO 21.291 7.752

Izvor: DZS Izvor: DZS

U Grafikonu 3 možemo vidjeti stanovništvo staro 15 i više godina (prema popisu

2001. godine) prema školskoj spremi. Iz grafikona je vidljivo da je u 2001. godini bilo

2,26% bez školske spreme, 2,45% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 5,76%

sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 31,95% sa završenom osnovnom školom,

47,81% sa srednjom školom te 9,75% sa višim i visokim obrazovanjem. U pogledu

obrazovne strukture stanovništva grada Virovitice, ostvaren je određeni pozitivni

pomak u odnosu na stanje zabilježeno popisom stanovništva 1991. godine, ali ipak

postoji prostor za napredovanje, odnosno važno je poticati stanovništvo na

cjeloživotno obrazovanje.

Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 godina i više u Gradu Virovitici prema razini završene

škole

52

Tablica 7: Obrazovne institucije u Gradu Virovitici

Naziv Adresa Vrsta obrazovno-odgojne ustanove

Predškolske institucije:

Dječji vrtić Cvrčak Trg Ante Starčevića 3 /Pejačevićeva ulica

Dječji vrtić

Dječja kuća Leptir Podgorje Dječji vrtić

Osnovne škole:

OŠ. Ivana Brlić Mažuranić Tina Ujevića 18 Osnovna škola

OŠ. Vladimir Nazor Tomasa Masaryka 25 Osnovna škola

Centar za odgoj , obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica

Ljudevita Gaja 42 Osnovna škola za djecu sa posebnim potrebama

Glazbena škola Jan Vlašimsky

Antuna Mihanovića 21 Osnovna i srednja glazbena škola

Srednje škole:

Gimnazija Petra Preradovića Trg Bana Josipa Jelačića Gimnazija

Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti

Trg Ljudevita Patačića 3 Gimnazija

Industrijsko-obrtnička škola Zbora narodne garde 29 Industrijsko-obrtnička škola

Strukovna škola Vukovarska cesta 1 Strukovna škola

Glazbena škola Jan Vlašimsky

Antuna Mihanovića 21 Osnovna i srednja glazbena škola

Tehnička škola Zbora narodne garde 29 Tehnička škola

Više i visoke škole:

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici

Matije Gupca 76 Studij za menadžment

Stručni studij drvne tehnologije

Matije Gupca 76 Dislocirani studij Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ostalo obrazovanje:

Pučko otvoreno učilište Aspekt

Matije Gupca 42 Javna ustanova

Otvoreno učilište Algebra Matije Gupca 78 Javna ustanova

Pučko otvoreno učilište Omega

Matije Gupca 168 Javna ustanova

Poslovno učilište Eduka Plus Stjepana Radića 19/1 Javna ustanova

Izvor: PUR

Iz Tablice 7 je vidljivo da je obrazovanje u gradu organizirano u 3 osnovne škole.

Srednjoškolsko obrazovanje se provodi u 5 srednjoškolskih ustanova: Gimnazija

Petra Preradovića, Industrijsko – obrtnička škola, Katolička klasična gimnazija s

pravom javnosti, Strukovna škola i Tehnička škola. Što se tiče umjetničkih škola, u

gradu Virovitici se pruža i glazbeno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u

Glazbenoj školi Jan Vlašimsky. Visokoškolsko obrazovanje u gradu je organizirano u

Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici te od školske godine 2013./2014.

na Stručnom studiju drvne tehnologije kao dislociranom studiju Šumarskog fakulteta

53

Sveučilišta u Zagrebu. Grad Virovitica ima jedan dječji vrtić koji radi na dvije lokacije.

4.1.4. Gospodarstvo

Grad Virovitica jedno je od najznačajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela

Hrvatske. Unatoč velikim problemima koji su se pojavili u tranzicijskom razdoblju, kao

i posljedicama Domovinskog rata, virovitičko gospodarstvo pokazalo se vitalnim i

sposobnim za uspješno sudjelovanje u suvremenim gospodarskim tijekovima kao i

početku dugo očekivanog razvoja i ekspanzije. Dosadašnji razvoj gospodarskih

djelatnosti na području grada bio je usmjeren na prostor središnjeg naselja,

Virovitice, koja je ostvarila vrlo širok raspon industrijskih pogona koji uključuje

drvoprerađivačku, prehrambenu, duhansku, metaloprerađivačku i tekstilnu industriju

te proizvodnju građevnog materijala. Dosadašnji razvoj gospodarstva Virovitice

oslanjao se i u buduće će se oslanjati prvenstveno na prirodne karakteristike prostora

i vrlo povoljan prometno - geografski položaj koji pridonosi boljitku gospodarstva.

Ukupan broj zaposlenih na području županije u 2011. godini je iznosio 18.185 osoba,

zaposlenih kod poslovnih subjekata te u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija,

dok na području grada Virovitice broj zaposlenih kod pravnih osoba iznosi oko

10.400 (DZS). Ukupan broj nezaposlenih osoba u svibnju 2013. god. na području

Virovitičko-podravske županije iznosi 9.920, dok na području grada Virovitice iznosi

2.100 osoba.

U gradu Virovitici je najrazvijenija prerađivačka industrija u kojoj dominiraju Viro

tvornica šećera d.d., registrirana za preradu šećerne repe i proizvodnju konzumnog

šećera, Hrvatski duhani d.o.o., registrirani za proizvodnju fermentiranog duhana te

Tvin d.d. čija je djelatnost prerada drveta i izrada ostalog namještaja Od ostalih

gospodarskih grana u gradu se ističe trgovačka djelatnost.

Grad ulaže u gospodarsku orijentaciju prema informatici, novim tehnologijama u

proizvodnji. Osnovani su Poduzetnički inkubator kojem je cilj inkubirati nova

poduzeća u proizvodnji i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici.

4.1.5. Zaštita okoliša i prostora

Osnovne karakteristike okoliša i postojeće ekološke vrijednosti i stabilnosti područja

grada Virovitice očituju se u prvom redu u dobro očuvanom prirodnom okruženju te

se stoga razvoj prostora grada treba temeljiti na ovoj karakteristici. Najveći se pritisci

očituju na području zaštite vodnih resursa, posebice kvalitete podzemne pitke vode

54

te u odnosu na rješavanje sustava gospodarenja otpadom i provedbu regionalne

deponije.

Glavni ciljevi zaštite okoliša su sljedeći:

učinkovito očuvanje i postizanje ujednačenije razine kakvoće života,

razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno

optimizirali učinci njegovog korištenja,

usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim svjetskim ekološkim

kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno) i

sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave očekuje se da će sve više jačati

svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja te se može i sa te

razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti

prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.

4.2. Turistička ponuda grada Virovitice

Grad Virovitica kao gospodarsko, ali i kulturno središte Virovitičko-podravske

županije svojim dugogodišnjim radom i uspjesima u mogućnosti je ponuditi

mnogobrojne i raznolike kulturne, povijesne, kazališne, izložbene, književne,

koncertne i sportske sadržaje koji imaju dugu tradiciju i svojim ritmom odvijanja

Viroviticu čine živom i atraktivnom. Pod navedenim se podrazumijeva bogata lepeza

raznolikog izbora među kojima je niz dnevnih, tjednih, mjesečnih događanja na

području grada Virovitice. Kroz dva velika mozaična manifestacijska ciklusa –

„Rokovo“ i „Prosinac u gradu“ objedinjuju se tradicijski običaji i suvremenost.

Sustavno se, sukladno povećanoj potražnji, otvaraju novi ugostiteljski i smještajni

objekti, koji su kategorizirani u rasponu od dvije do četiri zvjezdice. Prostorno –

urbanističkim planovima koji se posljednjih godina sustavno izrađuju za područja svih

gradova i općina, jasno se utvrđuju prostorna područja planske turističke izgradnje i

razvoja, naročito na do sada nedovoljno iskorištenim oblicima ruralnog i seoskog

turizma.

4.2.1. Prirodni resursi

Grad Virovitica okružen je bogatim prirodnim resursima kojima se unapređuje turizam

samoga grada, ali i njegove okolice. Prirodni resursi koje posjeduje grad obuhvaćaju

predivne brjegove i šume, prostranstva ravnica pogodnih za uzgajanje brojnih

poljoprivrednih kultura (od koji se ponajviše uzgaja pšenica, kukuruz, ječam, duhan

itd.), prirodne ribnjake i ostala bogatstva koja se koriste u svrhu kvalitetnijeg i

ugodnijeg života na području grada, ali i šire okolice.

U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s

čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice. Na

55

udaljenosti od samo 7 kilometara od centra Virovitice nalazi se veliki turistički potencijal

grada, Virovitička jezera.

Slika 14: Virovitička jezera

Izvor: TZ Grada Virovitice

U savršeno očuvanom prirodnom ambijentu Virovitičkih jezera - popularnom izletištu,

idealni su uvjeti za rekreaciju i sportski ribolov, a čine ih 9 ribnjaka površine 86,14 ha i

time predstavljaju najbogatije i najveće ribolovne vode na virovitičkom području.

Slika 15: Virovitički ribnjaci

Izvor: virovitica.info

Na udaljenosti 15 km od Virovitice nalazi se rijeka Drava, jedna od najbogatijih

ribolovnih voda u Hrvatskoj, nazivaju je „zelenim srcem Europe“. Pored Drave,

postoji više bara, jama, bajera ili ostataka starog toka rijeke Drave koji također

predstavljaju vrlo kvalitetna ribolovna područja. Sportsko-ribolovne udruge koje

djeluju na području grada su 'Ođenica', 'Brana' i 'Tvin'.

Na Virovitičkim ribnjacima je smještena Poučna staza srcolikog oblika i dugačka 4

kilometra koju je moguće proći uz laganu šetnju i povremena zaustavljanja za dva

sata. Duž cijele staze postavljeno je deset informacijskih ploča na kojima se nalaze

podaci o šumskim predjelima te prirodnim i kulturnim značajkama pored kojih se

56

prolazi. Staza je namijenjena svim uzrastima s namjerom da se prirodno bogatstvo

ovoga kraja približi svakom dobronamjernom posjetitelju.

Izvor: virovitica.info

Virovitička Bilogora obiluje prirodnim bogatstvima, ljepotom prirode, ekološko

očuvanim područjima i raznovrsnošću flore i faune. Pravi ljubitelji prirode i lova ovdje

mogu pronaći iznimnu ponudu lovačkih sadržaja za nezaboravne trenutke i odmor.

Lovišta ovoga podneblja specifična su zbog nekoliko detalja. Naime, upravo ovdje se

mogu pronaći i tipično nizinska i brdska lovišta i lovišta gdje se spajaju oba ova

segmenta. To nudi velike mogućnosti svim zaljubljenicima u lov. Osim toga, velike

lovne površine su područja netaknutih šuma, prirodnih ljepota, čistih ribnjaka, potoka

i rijeka, a sa svojim fondom divljači spadamo među bogatija lovišta u Republici

Hrvatskoj.

Slika 17: Divljač na lovištima

Izvor: www.glas-slavonije.hr

Slika 16: Poučna staza na Virovitičkim ribnjacima

57

Lovište Virovitica ustanovljeno je u administrativnim granicama grada Virovitice

izuzev dijela površine na kojem su ustanovljena državna lovišta. Površina je

nepravilnog četverokutnog oblika, s dužom stranom uz samo sjeverno pribrežje

Bilogore i sjevernom granicom u ravničarskom dijelu, koji je u ekološkom smislu

tipičan za slavonsku Podravinu. Kroz lovište prolaze vrlo frekventne prometnice:

– ceste i željeznička pruga Koprivnica

– Osijek i cesta Virovitica –Barč (Mađarska).

Površina lovišta je 6.928 ha, to je područje koje obiluje većim šumskim oazama sa

skrovitim proplancima okruženim šumarcima i šikarama, prostranim površinama

isprepletenim malim livadama i oranicama te brojnim vodotocima stanište je brojni

vrsta divljači.

Slika 18: Površina lovišta grada Virovitice

Izvor: www.mps.hr

Vinogradi Virovitičkog vinogorja prostiru se na području okolnih naselja grada

Virovitice od Špišić Bukovice, Golog Brda i Podgorja te Milanovca do Rezovca. Sve

su to moderni nasadi vinove loze, gdje kao nosilac sortimenta nalazimo graševinu i

bijeli pinot sa zaštićenim geografskim porijeklom. Osim ovih sorti ovdje se proizvode

cijenjena medovina i voćna vina. U Virovitici je već davne 1864. godine uspješno

organizirana prva značajnija izložba vina, istovremeno kada se i u Zagrebu održavala

Prva hrvatska izložba vina. Danas se te izložbe održavaju u sklopu sajma

„VIROEXPO“.

58

Izvor: www.virovitickividici.com

Nedaleko od grada Virovitice, na obroncima Bilogore, nalazi se skijalište Rezovačke

Krčevine uređeno je 1985. godine i tada je bilo jedino osvijetljeno skijalište u

Hrvatskoj. Ima dvije staze, južnu koja je dugačka oko 400 metara te sjevernu koja je

stotinjak metara kraća. U zimsko vrijeme, kada ima dovoljno snijega, skijalište je

okupljalište mnogobrojnih virovitičkih i okolnih rekreativaca.

Slika 20: Skijalište Rezovačke Krčevine

Izvor:virovitica.info

Jedan od primjeraka atraktivnih elemenata turističke ponude grada Virovitice je

Cvjetni trg u samom središtu grada koji unazad zadnje tri godine osvaja nagrade,

poput nagrade „Zeleni cvijet“ sa zlatnom naznakom Hrvatske turističke zajednice za

Slika 19: Vinogradi Virovitičkog vinogorja

59

najuređenijih grad kontinentalne Hrvatske u kategoriji gradova od 10.000 do 30.000

stanovnika.

Izvor: virovitica.info

Od Virovitice se brzo i jednostavno dolazi i do drugih atraktivnih lokaliteta na širem

području Virovitičko-podravske županije, kao što su Park prirode „Papuk“, arboretum

u Lisičinama ili rijeka Drava. Sa svim svojim prednostima i uz dobru cestovnu i

željezničku povezanost, Virovitica predstavlja vrlo atraktivno i lako dostupno turističko

odredište.

4.2.2. Kulturne i povijesne znamenitosti i sadržaji

Grad Virovitica raspolaže s nekoliko značajnih lokaliteta povijesne vrijednosti koji

potiču iz srednjovjekovnog vremena te kasnije perioda 18. i 19. stoljeća koji su

sačuvani do današnjeg dana. Ti lokaliteti mogu se podijeliti na arheološka nalazišta,

građevine i vjerski objekti i lokacije groblja.

Tablica 8: Pregled objekata kulturne baštine i povijesnih lokaliteta

Red.

br.

Naziv lokaliteta Opis Kategorija

turističke

važnosti

1

Dvorac

Pejačević

U sadašnjem obliku nastaje u periodu od 1800. do 1804.

godine, kada grof Antun Pejačević ruši srednjovjekovnu

utvrdu, te prema nacrtima Bečkog arhitekta Rotha daje podići

dvorac

regionalna

Slika 21: Cvjetni trg Virovitica

60

2

Palača

Pejačević

Sagrađena je krajem 18. stoljeća. Impozantan je primjerak

barokne svjetovne arhitekture i registrirani spomenik prve

kategorije, te predstavlja jedan od najstarijih virovitičkih

kulturnih dobara na području graditeljstva. Sanacija završena

2014. godine, vraćen prvotni izgled.

lokalna

3

Crkva svetog

Roka

Iako je prva samostanska crkva sagrađena prije Turaka,

sadašnja crkva svetog Roka završena je i predana na

uporabu 1752. godine, Temeljni kamen je položen na dan 12.

travnja 1746. godine

regionalna

4

Kapelica Sv.

Trojstva –

Milanovac

U sadašnjem obliku izgrađena je krajem 19. stoljeća (prije

toga je bila drvena), no više puta je stradavala i bila ponovno

obnavljana. Zadnja obnova bilja je u vremenu između Prvog i

Drugog svjetskog rata.

lokalna

5 Zgrada Fine Sagrađena 1892. godine u historicističkom stilu, za potrebe

Prve hrvatske štedione. Na pročelju je lik boga Merkura

posvećen trgovcima, a na polukružnom ulazu postoji

sačuvana originalna kovana ograda, kao i stubište.

lokalna

6 Zgrada

Gimnazije

Petra

Preradovića

Sagrađena 1914. godine u secesijskom stilu, prema nacrtu i

izvedbi osječkog arhitekta i graditelja Axmana i Domeca.

lokalna

7

Gradski park

Nastao neposredno nakon izgradnje Dvorca Pejačević,

početkom 19. stoljeća. Osim domaćih ima i alohtonih vrsta

drveća (Ginko biloba, Platana ossidentalis, Crni orah –

Juglanac nigra, Thuja occsidentalis, sophora japonica –

japanska sapora, Taxodium)

regionalna

8

Židovsko groblje

Postoji od sredine 19. stoljeća, kada je M. Terezija doseljavala

Židove na ovaj prostor.

lokalna

9

Njemačko

groblje –

Antunovac

Nastao u vrijeme kada je vlasnik postao njemački knez

Schaumberg – Lippe, sredinom 19. stoljeća. Napušteno

poslije 1950. godine.

lokalna

10

Schubertova

kuća

Sagrađena krajem 19. stoljeća, u kojoj je rođena Edita

Schubert, poznata akademska slikarica avangardnog

usmjerenja. Sanacija završena 2011. godine i vraćen prvotni

izgled.

lokalna

11

Uglovnica

„Staroga hotela“

Prvi smještajni objekt u Virovitici, sagrađen oko 1860. godine,

od strane kneza Schaumberg – Lippe pod nazivom „Gasthaus

zur Lippische Rose“ Naziv označava porijeklo vlasnika.

lokalna

Izvor: TZVPŽ

61

Slika 22: Dvorac Pejačević 1804. godine

Izvor: www.virovitica.net

Slika 23: Dvorac Pejačević

Izvor: http://www.virovitica.net/dvorci-crkve-i-kurije-vpz-~-dvorac-pejacevic/20750/

62

Slika 24: Dvorac Pejačević danas

Izvor:http://www.panoramio.com/photo/3727015

Slika 25: Dvorac Pejačević danas

Izvor: http://www.tz-virovitica.hr/povijesne-atrakcije/

63

Slika 26: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti

Izvor: URBOS d.o.o., Osijek

Slika 27: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti

Izvor: URBOS d.o.o., Osijek

64

Slika 28: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti

Izvor: URBOS d.o.o., Osijek

Slika 29: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti

Izvor: URBOS d.o.o., Osijek

65

Tablica 9: Pregled kulturnih institucija

Red.

br. Naziv institucije Područje djelovanja Turistički potencijal

1 Gradski muzej Virovitica Osnovan 1953. godine. U sadašnjoj

stalnoj postavi ima četiri zbirke:

arheološka zbirka, etnografska zbirka,

kulturno povijesna zbirka i likovna

zbirka, sa posebnim dodatkom

likovne zbirke Branislava Glumca.

Jedan od ključnih

objekata za razvoj

turizma

2 Gradska knjižnica i

čitaonica Virovitica

Osnovana još u drugoj polovici 19.

stoljeća. Sadašnja Gradska knjižnica

je slijednik, nekadašnje narodne

knjižnice i čitaonice pod nazivom

„Biblioteke“ od 1841., i „Veroeczer

Casino“ od 1861. godine.

Važna zbog niza

kulturnih zbivanja koja

se odvijaju u sadašnjim

prostorima

3 Gradsko kazalište Virovitica Osnovano u sadašnjem obliku 1945.

godine, u objektu Hrvatskog doma,

sagrađenom 30-ih godina 20. stoljeća

gdje je nekad djelovalo Hrvatsko

društvo "Sokol„. No prva kazališna

predstava održana je još 1900.

godine u izvedbi društva „Sloga“.

Ključni nositelj

kazališne i scenske

umjetnosti u gradu

Virovitici, prihvatljivo za

turističku ponudu.

4 Hrvatsko pjevačko društvo

Rodoljub Virovitica

Kulturno umjetničko društvo

osnovano 1880. godine. Jedno od

temeljnih nositelja zbornog pjevanja i

tamburaške glazbe u Virovitici.

Najstarije kulturno

društvo zbornog

pjevanja u Virovitici

5 Gradska glazba Virovitica Osnovana 1883. godine kada je

osnovano društvo za promicanje

glazbe. 1886. godine društvo

preuzima poznati virovitički glazbenik

češkog porijekla Jan Vlašimsky.

Najstarije društvo

puhačke glazbe

66

Red.

br. Naziv institucije Područje djelovanja Turistički potencijal

6 KUD Virovitica Osnovano 1988. godine, Društvo

njeguje koreografirane pjesme,

plesove i običaje hrvatskih krajeva

Najznačajnije društvo

njegovanja folklornih

običaja, važno za

prezentaciju običaja

kraja

7 Češka beseda Virovitica Udruga "Češka beseda" u Virovitici

osnovana 2002 godine. Okuplja velik

broj članova građana češkog

porijekla, kao i drugih simpatizera

češke kulture.

Najznačajnije

organizirano društvo

promicanja češke

kulture i multietičnosti,

važno za turističku

prezentaciju

Izvor: TZ grada Virovitice

Manifestacije u gradu Virovitici moguće je podijeliti na kulturne, zabavne, sportske i

ostale manifestacije koje imaju dugogodišnju tradiciju održavanja pri čemu se za

neke može naglasiti kako imaju regionalni ili međunarodni karakter.

Kulturne manifestacije grada Virovitice odnose se na Virovitičke kazališne susrete -

Virkas, Virovitičko kazališno ljeto, Proljetne zvuke Jana Vlašymskog, Prosinac u

gradu, Noć muzeja i Europska noć kazališta.

Virovitički kazališni susreti – Virkas je dvotjedni kazališni program izrastao na

stoljetnoj tradiciji održavanja kazališnih predstava i na 60-godišnjem kontinuiranom

uspješnom djelovanju Kazališta Virovitica. Virovitičko kazališno ljeto je ciklus

kazališnih predstava koje se u pravilu održavaju na otvorenoj ljetnoj pozornici u

stoljetnom gradskom parku dok je ulaz za sve posjetitelje besplatan.

Slika 30: Virovitički kazališni susreti - Virkas

Izvor: www.kazalistevirovitica.hr

Ciklus se sastoji od tri predstave iz produkcije Kazališta Virovitica, dok preostale

organizator izabere među uspješnicama istaknutih hrvatskih kazališta ili kazališnih

skupina domicilnih ili stranih kazališta. Manifestacija se kontinuirano održava svake

godine počevši od 2004. godine. Ukupna posjećenost manifestacije Kazališno ljeto u

67

Virovitici u zadnjih nekoliko godina bilježi broj posjetitelja preko 10.000, na taj način

se sa ciklusom kazališnih predstava nastoji obogatiti kulturno-turistička ponuda

grada.

Proljetni zvuci Jana Vlašymskog je manifestacija izrasla na 120 – godišnjoj tradiciji

glazbenog obrazovanja u Virovitici. Posvećena je klasičnoj glazbi, a uspostavljena je

u čast virovitičkog skladatelja i glazbenog pedagoga Jana Vlašymskog. Proljetni

zvuci održavaju se svake godine u trajanju od po dva tjedna u sklopu kojeg sudjeluju

učenici Glazbene škole Jana Vlašymskog, amaterske kulturno umjetničke grupe

češke nacionalne manjine iz nekoliko gradova, kao i kulturno umjetničke grupe iz

drugih gradova Hrvatske, te domaći izvođači ali i profesionalni izvođači iz Hrvatske ali

i inozemstva.

Slika 31: Glazbena škola Jan Vlašymski

Izvor: www.icv.hr

Prosinac u gradu je manifestacija posvećena prosinačkim običajima i tradiciji.

Program obuhvaća niz koncertnih, izložbenih, promocijskih, kazališnih i sportskih

sadržaja, koji u svojoj ukupnosti oblikuju ugodno i dinamično blagdansko ozračje.

Pojedini programski segmenti odvijaju se u različitim gradskim prostorima ali i na

otvorenom, ispunjavajući tijekom čitavoga mjeseca cijeli grad prigodnim edukativnim i

zanimljivim sadržajima, prilagođenim različitim dobnim skupinama i grupama

posjetitelja time doprinoseći promoviranju kulturne i turističke ponude grada

Virovitice.

68

Slika 32: Program manifestacije "Prosinac u gradu"

Izvor: www.icv.hr

Europska noć kazališta jednodnevna je manifestacija posvećena scenskim i

izvedbenim umjetnostima. Održava se istovremeno u velikom broju hrvatskih

gradova svake godine treće subote u mjesecu studenom. Kazalište toga dana

postaje glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika

i kazališnih djelatnika tako i publike. Virovitičko kazalište sudjeluje na toj manifestaciji

od 2009. godine i svake godine ima sve više zainteresiranih gledatelja za besplatno

prikazivanje predstava. Noć kazališta se održava treći vikend u mjesecu studenome.

Slika 33: Europska noć kazališta

Izvor: www.icv.hr

Noć muzeja je regionalna akcija započeta 2005. godine kao gradski projekt sa šest

zagrebačkih muzeja, dok 2006. godine postaje nacionalni kulturni događaj, iniciran

od strane Sekcije kulturnog turizma, Hrvatskog muzejskog društva, a u suradnji sa

Zajednicom kulturnog turizma Hrvatske gospodarske Komore i svim zainteresiranim

muzejima. Akcija podrazumijeva novi otvoreniji pristup muzejskoj i turističkoj publici

te uključuje posjet izložbenom dijelu muzeja, popratnu seriju događanja (umjetničkih,

modnih, književnih, glazbenih i ostalih) u muzejima. Gradski muzej Virovitica

sudjeluje u manifestaciji „Noć muzeja „ od 2007. godine i svake godine bilježi sve

69

veći broj posjetitelja. Osim prigodne izložbe Muzej uvijek nudi i interaktivne događaje

kao što su koncerti, radionice, igraonice i slično.

Izvor: www.google.hr

Zabavne manifestacije koje se tradicionalno održavaju u gradu Virovitici

podrazumijevaju manifestacije poput Rokovo, Virovitički dječji karneval i Volim

Hrvatsku – Volim Viroviticu, Više cvijeća, manje smeća.

Rokovo (Dan grada) je vjerski, društveno-politički, kulturni, zabavni, ugostiteljsko-

gastronomski te sportski događaj. U Virovitici se tradicionalno održava od 1993.

godine, dok je Virovitica 1994. godine proslavila 760. obljetnicu prvog spomena kada

je Rokovo i postalo službeno Dan Grada. Tradicionalna višednevna mozaik

manifestacija povodom obilježavanja blagdana Sv. Roka i Dana grada Virovitice

obuhvaća brojna događanja zabavnog i kulturnog karaktera koja unose živost u

gradsku atmosferu tijekom kolovoza i obogaćuju ponudu grada Virovitice. Rokovo je

tradicionalna višednevna (od prije tri godine traje tijekom cijele prve polovine

kolovoza) manifestacija regionalnog karaktera koja se već osamnaest godina za

redom održava u Virovitici, a u zajedničkoj organizaciji Grada Virovitice i Turističke

zajednice grada Virovitice, a obuhvaća mozaik glazbenih, scenskih, plesnih,

povijesnih, likovnih, ekoloških, sportskih, gastro-enoloških, rekreacijskih i zabavnih

elemenata.

Virovitički dječji karneval manifestacija je koja je proizašla iz duge i bogate

karnevalske tradicije sa ovog područja, a redovito se održava od 1997. godine.

Program obuhvaća različite tematske nastupe karnevalskih skupina preko niza igara

kao i izbora najuspješnije maske. Volim Hrvatsku – Volim Viroviticu, više cvijeća,

manje smeća održava se svake godine u okviru nacionalnog ekološko – edukativnog

projekta Hrvatske turističke zajednice. U programu sudjeluju već tradicionalno djeca

iz dječjeg vrtića, osnovnih škola te djeca iz Centra za odgoj, obrazovanje i

rehabilitaciju.

Sportske manifestacije u gradu Virovitici održavaju se tijekom cijele godine te

obuhvaćaju manifestacije poput Međunarodne ulične trke Virovitica 1, 2, 3, 4,

...doživjeti stotu, Mikeške biciklijade, Polu maraton Virovitica- Barcs, Igre na vodi.

Međunarodna ulična trka Virovitica 1, 2, 3, 4, ... doživjeti stotu manifestacija je

međunarodnog karaktera koja okuplja oko 1000 sudionika odnosno natjecatelja u

sedam različitih kategorija podijeljenih po dobnim uzrastima. Sudjeluju djeca

Slika 34: Noć muzeja

70

predškolskog uzrasta, do uzrasta osnovnih i srednjih škola, pa sve do kategorije

seniora i veterana. Manifestaciji se sada već tradicionalno pridružuju natjecatelji iz

nekoliko okolnih županija Koprivničko-križevačke, Slavonsko-brodske, Zagrebačke

županije i drugih, te natjecatelji iz susjedne i prijateljske Republike Mađarske.

Mikeška biciklijada je sportsko-rekreativno-natjecateljska manifestacija sa tradicijom

uspješnog održavanja starom gotovo dva desetljeća. Manifestaciju je osmislio i

organizirao Mijo Pavelko – Mikeš kao vjerni promicatelj ‘mikeštva’ (virovitičkog duha,

tradicije i običaja). Manifestacija obuhvaća jednodnevni program se sastoji od

okupljanja biciklista sudionika na središnjem gradskom trgu koji zajedničkom

vožnjom uživaju u krajobrazu virovitičkog podneblja vožnjom do 7,5 km udaljenog

izletišta na Virovitičkim ribnjacima. Mikeška biciklijada obuhvaća natjecateljski dio

programa kao što je potezanje konopa, tačkodrom, vožnja spretnosti, bacipanjanje i

skočivrećkanje. Pobjednici se dodjeljuju nagrade, a svim sudionici omogućuje se

uživanje u dobroj hrani i tamburaškoj glazbi. Polu maraton Virovitica- Barcs održava

se tradicionalno dugi niz godina, pri čemu se start utrke mijenja između gradova

Virovitice i grada Barcsa. Pri tome jedan grad organizator je start utrke dok je drugi

organizator dočeka natjecatelja. Ova sportska manifestacija ima međunarodni

karakter budući da natjecatelji dolaze iz Republike Mađarske, Srbije, Slovenije i

Etiopije, dok od regionalnih županija sudjeluju natjecatelji iz Koprivničko-križevačke,

Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. Igre na vodi su sportsko –

rekreacijsko – zabavna manifestacija koja se svake godine u mjesecu srpnju održava

na Gradskom bazenu u Virovitici. Manifestacija je organizirana pod pokroviteljstvom

Grada Virovitice, u suradnji sa Sportskom i Turističkom zajednicom Grada.

Natjecanje se održava tri tjedna za redom, a sudjeluju natjecatelji iz prigradskih

naselja, kao i iz susjednih gradova okolice Virovitice. Natjecanje je raspoređeno u

deset disciplina: povlačenje plutače, igre na gumenim zračnicama i vodenoj košarici,

prijevoz kašeta, lov šarana rukama, pivska klackalica, potezanje užeta u vodi te

gašenje požara. Cilj ove manifestacije je organiziranje sportskih i zabavnih aktivnosti

na virovitičkom Gradskom bazenu, promocija zdravog i zabavnog života,

obogaćivanje društvenog života Grada u ljetnim mjesecima. Svake godine „Igre na

vodi“ privlače brojne posjetitelja iz cijele županije pa čak i susjedne Republike

Mađarske.

Sajmovi koji se tradicionalno održavaju na području grada Virovitice su Viroexpo,

Agroexpo i kao sajam manjeg obima Izložba malih životinja. VIROEXPO je

međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede koji se redovno održava

od 1994. godine već tradicionalno u siječnju tekuće godine. Održava se na području

od preko 8.000 m2 unutrašnjeg izlagačkog prostora u dva paviljona i na 15.000 m2

vanjskog izlagačkog prostora sa osiguranim parkingom za sve izlagače. Tom prilikom

održavaju se brojna stručna raznovrsna predavanja (na temu poljoprivrednih i

europskih trendova poznatih u svijetu) eminentnih predavača sa područja Hrvatske i

šire. AGROEXPO je sajam agro-proizvoda i opreme u samom centru grada Virovitica

koji je ujedinio Izložbu voća i povrća Virovitičko-podravske županije i sajam paprike,

Županijsko ocjenjivanje i sajam meda i pčelinjih proizvoda te međunarodno

71

ocjenjivanje meda. Izložba malih životinja je manifestacija međunarodnog karaktera

koja se redovno održava od 1977. godine. Na izložbi se predstavljaju male životinje:

golubovi, ptice pjevice, egzotične ptice, kunići, ukrasna i egzotična perad i slično.

4.2.3. Sportsko rekreacijski objekti

Na području grada nalazi se mnogo sportsko rekreacijskih objekata, kao što je:

Dvorana Tehničke škole, Dvorana OŠ IBM, Gradski bazen Virovitica, nogometni

teren VEGEŠKA, Umjetno igralište za nogomet VEGEŠKA, nogometni teren TVIN,

malonogometni teren TVIN, teniski teren TVIN, kuglana TVIN, teniski teren DIDON,

teniski teren Šulentić, Dvorana za streljaštvo VEGEŠKA, Sportska dvorana FANA,

Karting staza Virovitica, Biciklističke staze i nogometni tereni u prigradskim

naseljima.

Tablica 10: Pregled sportsko rekreacijskih objekata

Red. Br.

Naziv objekta Opis Uključenost u turističku ponudu

1. Dvorana Tehničke škole Virovitica

Sve vrste dvoranskih sportskih natjecanja, koriste i rekreativci. Dvorana se koristi i za razna scenska događanja, skupove i manifestacije. Ima tri dvorane od toga dvije pomoćne i jedna glavna dvorana s tribinama od 1.000 sjedećih mjesta.

Dvoranom upravlja Tehnička škola Virovitica

2. Dvorana OŠ IBM Sve vrste dvoranskih sportskih natjecanja, koriste i rekreativci. Dvorana se koristi i za razna scenska događanja, skupove i manifestacije. Ima jednu dvoranu sa 1.500 sjedećih mjesta.

Dvoranom upravlja OŠ IBM u suradnji sa Športskom zajednicom Grada Virovitice

3. Gradski bazen Virovitica

Na gradskom bazenu je jedan mali bazen namijenjen maloj djeci do 5 godina, te olimpijski bazen sa dimenzijama 25 x 50 m i dubine od 150 cm do 300 cm i gledalište kapaciteta cca. 1.000 osoba. Ugostiteljska ponuda. Tokom ljetne sezone koristi za kupanje građanima. Koristi se za razna sportska natjecanja, te i za manifestacije kao što u igre na vodi. Zanimljivo je to da oko bazena postoje i reflektori.

Bazenom upravlja gradska tvrtka FLORA VTC d.o.o. Cjelodnevno kupanje za djecu 5,00 kn za odrasle 10,00 kn.

4. Nogometni teren VEGEŠKA

Nogometni teren sa navodnjavanom travom. Koristi NK Virovitica sa raznim sekcijama za treninge, te se koristi za natjecanja u ligama. Za rekreativce je zabranjeno. Ugostiteljska ponuda.

Terenom upravlja NK Virovitica

5. Umjetno igralište za nogomet VEGEŠKA

Nogometni teren sa umjetnom travom, po potrebi može biti i tri mala igrališta. Koristi NK Virovitica sa raznim sekcijama za treninge, ali i koriste rekreativci.

Terenom upravlja NK Virovitica

72

6. Nogometni teren TVIN

Koristi MNK NO LIMIT sa raznim sekcijama za treninge, te se koristi za natjecanja u ligama. Za rekreativce je zabranjeno. Ugostiteljska ponuda.

Terenom upravlja TVIN d.d.

7. Malonogometni teren TVIN

Teren se nalazi na otvorenom sa 500 sjedećih mjesta. Koriste ga uglavnom rekreativci, međutim koristi se u ljetnim mjesecima i za malonogometna ligaška natjecanja. Isto tako koristi se za razne manifestacije kao što je Zbogom školo.

Terenom upravlja TVIN d.d., rezervacije telefonom i osobno

8. Teniski tereni TVIN

Na ovom objektu se nalaze 3 terena. Koriste uglavnom rekreativci ali i škole tenisa. Isto tako koristi se i za razna teniska natjecanja

Objektom upravlja TVIN d.d., rezervacije telefonom i osobno

9. Kuglana TVIN Objekt se sastoji od 4 novouređene staze. Koriste rekreativci ali uglavnom služi za klupske treninge i ligaška natjecanja. Ugostiteljska ponuda

Objektom upravlja Tvin d.d., rezervacije telefonom i osobno

10. Teniski teren DIDON

Objekt se sastoji od 5 teniskih terena. Koriste rekreativci ali i škole tenisa. Mogućnost igranja i vrijeme hladnih dana zbog balona na igralištu. Ugostiteljska ponuda.

Objektom upravlja Teniski klub DIDON, rezervacija telefonom, email-om i osobno

11. Teniski teren Šulentić

Objekt se sastoji od 2 teniska terena. Koriste rekreativci i gosti Hotela Šulentić

Objektom upravlja Hotel Šulentić, rezervacije telefonom, email-om i osobno

12. Dvorana za strelaštvo VEGEŠKA

Objekt se sastoji od 4 staze za pucanje s pokretnim metama a koje se dijelom nalaze na otvorenom prostoru. Objekt je grijan tako da se može koristiti tijekom cijele godine. Koriste ga rekreativci, ali i klub. Služi i za klupska natjecanja.

Objektom upravlja STŠK Virovitica, rezervacije telefonom, email-om i osobno

13. Sportska dvorana FANA

Dvorana za bodybuilding. Uglavnom se koristi za rekreativce, ali i za klupske treninge.

Objektom upravlja BBK FANA, rezervacija telefonom, email-om i osobno, loša uređenost

14. Kartig staza Virovitica

Licencirana karting staza. Koristi se za razna natjecanja kao što su: Nacionalno otvoreno prvenstvo Republike Hrvatske i Državno prvenstvo u kartingu. Staza je dugačka 829 m. Koristi se uglavnom za klupske treninge, ali mogu koristiti i rekreativci. Ugostiteljska ponuda

Stazom upravlja AMKK COBRA, rezervacije telefonom, emailom

15. Biciklističke staze Virovitički đir, dužine 32 km, cijelom dužinom vozi se po asfaltu

Turistička zajednica grada Virovitice i Turistička zajednica VPŽ nudi biciklizam, info: www.tz.virovitica.hr i www.tzvpz.hr www.drava4enjoy.com/hr/rute/viroviticki-dir/17 Dostupan turistički vodič grada

16. Nogometni tereni u prigradskim naseljima

Tereni se nalaze u Milanovcu, Sv. Đurđu, Podgorju i Rezovcu. Tereni se koriste za rekreaciju ali i za klupske treninge i klupska natjecanja.

Terenima upravljaju NK iz prigradskih naselja

Izvor: VPŽ

73

4.2.4. Komercijalni smještajni kapaciteti, gastronomija i ostalo

Komercijalni smještajni kapaciteti na području grada Virovitice raspoređeni su u 9 objekata: 1 hotel 3*, jedan motel 3* i 7 privatnih smještajnih objekata (sobe) 2* i 3*.

Tablica 11: Pregled smještajnih kapaciteta na području grada Virovitice

Naziv Kapacitet Sadržaji Opaske

Hotel Šulentić 32 ležaja Tip: Restoran, caffe bar, trgovina Skupovi/banketi:2 dvorane; 10-100+50 mjesta na terasi Parkiralište: Uz hotel

-lokacija sa pogledom na cijeli grad -2 kata -Klima, Internet -booking.com -teniski tereni -kušaonica vina s motivima podravskog podneblja – Djedov podrum

Motel Slavonska kuća

17 ležaja Tip: Restoran, caffe bar, trgovina Skupovi/banketi:1 dvorana; 4-60 osoba Parkiralište: Uz motel

-lokacija na izlasku iz grada u ravničarskom dijelu -klima, Internet - 2 kata -parkiralište uz sami objekt

Sobe KTC 8 ležaja Tip: Restoran, trgovina Skupovi/banketi:2 dvorane; 10-300 osoba

-lokacija u blizini centra -2 kata - klima, Internet -parkiralište uz sami objekt

Sobe –Vebel 14 ležajeva Tip: Trgovina -lokacija u samom centru grada -klima, -parkiralište uz objekt

Sobe Smiljanec 10 ležajeva Tip: Kuhinja -lokacija na izlasku iz grada, miran dio -klima, -parkiralište uz objekt

Sobe – Mario Pavelić

5 ležajeva - -lokacija u blizini centra -parkiralište uz objekt

Sobe – Villa Magnolia

16 ležajeva Tip: Kuhinja -lokacija pred Bilogorom -Klima, Internet -parkiralište uz objekt

Sobe – Zorka Vuković

4 ležaja - - lokacija na izlasku iz grada -parkiralište uz objekt

Sobe – Jasna Frank

7 ležaja - .lokacija u samom centru grada -parkiralište uz objekt

Izvor: VPŽ

Gastronomija ovog područja određena je slavonskom i podravskom kuhinjom u

kojima se često susreću, povijesno i zemljopisno uvjetovani, utjecaji mađarske i

njemačke kuhinje, što sve zajedno predstavlja izvanredno gastronomsko bogatstvo.

Kada se kaže da je Virovitičko – podravska županija najslađa županija, tada se

prvenstveno misli na šećer i med. Stoga se u Virovitici mogu pronaći razni proizvodi

74

od meda. To su primjerice vino od meda, rakija od meda ili pak ocat od meda. Može

se pronaći i izrazito ljekoviti peludni med ili med s orasima. Osim toga, nude se i

borovnice u likeru s medom, vilijamovka u medu kao i lješnjaci u medu. Od slastica,

tu su virovitičke štrudle s čokoladnim mrvicama i vrhnjem te štrudle od šećerne repe.

Uz restorane u smještajnim objektima, ugostiteljska ponuda Virovitice obuhvaća i 14-

tak samostalnih restorana različitih profila. Moguće ih je grupirati u nekoliko skupina:

(1) restorani s dominantnom ponudom pizza i sitnih jela; (2) restorani tipa

zalogajnice ili brze prehrane; (3) veliki restorani usmjereni na vjenčanja i proslave; (4)

restorani klasičnog tipa. Restorani su dobrim dijelom smješteni u središtu grada,

uključujući i u povijesnoj jezgri te su relativno lako dostupni posjetiteljima koji

Viroviticu obilaze pješice. Polazeći od važnosti koju ugostiteljska ponuda ima za

posjetitelje, može se ustvrditi da Virovitici još uvijek nedostaje raznolikosti u

ugostiteljstvu, posebice ugodni i ambijentalni manji restorani, kao i eventualno jedan

'marker' restoran koji se 'mora posjetiti' za vrijeme boravka u Viroviticu odnosno čak

biti i motivom dolaska u Grad.

U Virovitici se također njeguje tradicija kavana, slastičarni i caffea. Objekti su vrlo

često smješteni na atraktivnim lokacijama u centru grada. U Virovitici se nalazi 20-tak

kafića u samom centru i bližoj okolici centra te jedan Disco-club.

S obzirom na slabije razvijeni turizam, na području Grada Virovitice djeluje jedna

turistička agencija Adria-Star, koja ne organizira incoming programe za Viroviticu.

Stoga Turistička zajednica grada Virovitice organizira programe za manifestaciju

ROKOVO sa pretežito dvodnevnim turama.

4.3. Turistička potražnja grada Virovitice

Viroviticu posjećuju strani i domaći turisti, a uglavnom je veći broj domaćih turista. U

Virovitici u razdoblju od 2010. do 2012. godine ukupan broj turista se smanjuje,

poglavito zbog značajnog utjecaja gospodarske krize. Prve analize rezultata

ostvarenih u turizmu 2013. godine pokazuju povećanje u dolascima turista tako da se

u idućim godinama očekuje uzlazni trend. Uz navedeno, kontinuirani su napori

Turističke zajednice grada Virovitice i Grada Virovitice u povećanju ponude turističkih

sadržaja (zabavnih, kulturno-umjetničkih sportskih) u gradu nastojeći tako privući što

veći broj turista.

75

Tablica 12: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2011. do

2014. godine

2012 2013 2014

dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci Noćenja

domaći 1.569 3.438 1.917 4.192 2.048 4.979

strani 471 929 610 1.032 591 850

Ukupno 2.040 4.367 2.527 5.224 2.639 5.829

Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice

Domaći turisti u ukupnim dolascima u 2014. godini sudjeluju sa 77,61%, dok udio

stranih turista iznosi 22,39%. U ukupnom broju noćenja ostvarenom u 2014. godini

domaći turisti sudjeluju sa 85,41%, dok je udio stranih turista 14,58%.

S obzirom na strukturu turista koji posjećuju grad Viroviticu, udjeli domaćih i stranih

posjetitelja su podjednaki kroz sve tri godine, oko 80% turista su domaći, a oko 20%

strani.

Struktura turista koji koriste usluge smještaja je podjednaka u omjeru 80:20 u korist

domaćih turista. Promatranjem kretanja ukupnog broja turista kroz posljednje tri

godine, moguće je uočiti povećanje broja noćenja u 2013. u odnosu na 2012., da bi

se u 2014. godini taj broj ponovno povećao za oko 10%.

Podaci iz 2014. godine pokazuju povećanje u broju dolazaka i u broju noćenja tako

da možemo zaključiti da se turisti vraćaju u Viroviticu i da će se trend porasta broja

turista i ostvarenih noćenja nastaviti i u narednim godinama. Značajan je ovdje

doprinos grada Virovitice i Turističke zajednice grada koji velike napore ulažu u

obogaćivanje turističke ponude grada u svim aspektima. Najviše turista u naš grad

dolazi u vrijeme održavanja tradicionalnih manifestacija u gradu: Virovitički kazališni

susreti - Virkas, Virovitičko kazališno ljeto, Rokovo, Prosinac u gradu, te

međunarodni sajam Viroexpo i regionalni sajam Agroexpo.

Tablica 13: Pregled dolazaka i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta od 2012. do

2014. godine

R.br. Zemlja 2012. 2013. 2014.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

1. Austrija 13 21 29 38 24 43

2. Belgija 2 2 2 2 0 0

76

3. BiH 71 88 60 116 31 52

4. Bugarska 1 4 1 1 2 3

5. Crna Gora 0 0 6 6 8 12

6. Češka 35 66 21 45 22 40

7. Danska 1 1 0 0 0 0

8. Estonija 1 2 0 0 0 0

9. Francuska 3 6 16 41 9 17

10. Grčka 1 3 3 6 3 4

11. Irska 0 0 1 4 1 1

12. Italija 30 61 40 73 38 68

13. Mađarska 23 50 30 38 53 95

14. Makedonija 6 10 17 36 6 10

15. Nizozemska 3 4 0 0 6 11

16. Norveška 5 10 0 0 2 6

17. Njemačka 61 174 83 180 72 157

18. Poljska 22 84 11 14 9 10

19. Portugal 0 0 4 8 0 0

20. Rumunjska 0 0 3 6 13 14

21. Slovačka 8 27 10 12 8 8

22. Slovenija 72 95 120 176 139 51

23. Srbija 65 118 105 140 82 116

24. Španjolska 0 0 2 4 2 2

25. Švedska 9 10 0 0 5 5

26. Švicarska 5 9 8 8 9 10

27. Turska 2 2 8 11 0 0

28. Ujedinjena Kraljevina

7 11 0 0 2 6

29. Ukrajina 3 9 0 0 7 7

30. Ostale europske zemlje

0 0 11 29 4 6

77

31. Kanada 1 1 11 23 6 13

32. SAD 3 6 1 3 0 0

33. Izrael 0 0 1 1 0 0

34. Australija 1 3 5 10 1 1

35. Ostale izvaneuropske zemlje

7 15 1 1 3 3

Ukupno 461 892 610 1032 567 771

Izvor:TZ Grada Virovitice

Iz Tablice 13 vidljivo je kretanje broja stranih turista od 2012. g. do 2014. g. te

ostvaren broj noćenja. Najveći broj dolazaka i noćenja stranih turista ostvaruju turisti

iz bivše Jugoslavije, a s kojima republika Hrvatska graniči, dok turisti iz Njemačke

drže prvo mjesto po broju dolazaka i noćenja. Razlog tomu je i što je puno iseljenika

iz Virovitice i njene okolice odselio baš u Njemačku. U Tablici se vidi da broj dolazaka

i noćenja stranih turista smanjuje u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu. Isto tako

se vidi da strani turisti dođu uglavnom na jednodnevna putovanja. Razlog tomu je

slabo prezentirana ponuda prema turistima.

Tablica 14: Pregled dolazaka i noćenja turista u gradu Virovitici prema broju kreveta 2012.-

2014.

R.br. Pokazatelji 2012 2013 2014

1. Broj dolazaka 2.040 2.527 2.639

2. Broj noćenja 4.367 5.224 5.829

3. Broj kreveta 92 113 101

4. Prosjek noćenja po krevetu 47 46 58

Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice

Iz Tablice 14 vidljivo je kretanje broja turista od 2012. g. do 2014. g. te ostvaren broj

noćenja s obzirom na raspoloživi broj kreveta u postojećim smještajnim kapacitetima

na području grada. Smanjenje broja noćenja u gradu, posljedica je svakako recesije

koja je najizraženije djelovanje imala 2012. godine.

U 2014. godini broj posjeta se znatno povećava, ali i broj noćenja se povećava

proporcionalno broju dolazaka.

78

Tablica 15: Pregled noćenja turista u gradu Virovitici s obzirom na vrstu smještaja 2012. do

2014. godine

R.br. Broj noćenja 2012 2013 2014

1. Hoteli i moteli 1.604 2.454 3.134

2. Privatni smještaj 2.763 2.770 3.284

3. Ukupno: 4.367 5.224 6.418

Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice

Prema podacima o strukturi ostvarenih noćenja s obzirom na vrstu smještaja, podjednak je

odnos broja turista koji koriste privatni smještaj i smještaj u hotelima u 2014. godini. U 2012.

godini prevladava korištenje privatnog smještaja, no manji broj turista u hotelima posljedica

je smanjenja broja turista koji nemaju mogućnost privatnog smještaja u gradu Virovitici, a

istima je još uvijek smanjena kupovna moć te samim tim i smanjena mogućnost financiranja

višednevnih izleta i noćenja u hotelima. U 2013. godini povećao se broj noćenja u hotelima i

privatnom smještaju u odnosu na 2012. godinu.

Pokazatelji u 2014. godini pokazuju pozitivne promjene i u tim brojkama, tako da se

smanjenjem djelovanja negativnih kretanja u gospodarstvu, ponovno povećava broj

aranžmana u hotelskom smještaju.

Tablica 16: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2012. do

2014. po danu.

R.br. Pokazatelji 2012 2013 2014

1. Broj turista 2.040 2.527 2.639

2. Broj noćenja 4.367 5.224 5.829

3. Prosjek noćenja po danu 12 14 16

4. Prosjek posjeta po danu 6 7 8

Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice

S obzirom na kretanje prosječnog broja ostvarenih noćenja i posjeta turista gradu

Virovitici u posljednje tri godine, moguće je uočiti stalan prosječan broj posjeta kroz

sve tri godine, dok je prosječan broj noćenja smanjen u 2012. godini s obzirom na

negativne posljedice gospodarskih kretanja. Ipak, zahvaljujući laganom oporavku

gospodarstva uz istovremene napore vodstva grada Virovitice i Turističke zajednice

grada, rezultati ostvarenja u turizmu u 2014. godini pokazuju pozitivne promjene i

porast kako broja posjeta, tako i broja noćenja u gradu Virovitici.

79

4.4. Obilježja marketinga i management destinacije

4.4.1. Vizualni identitet

TZ Grada Virovitice i Grad Virovitica raspolažu logotipovima koji se najčešće koriste

u svim promocijskim aktivnostima TZ Grada. Grad i TZ raspolažu isto tako i sa

bojama koje određuju vizualni identitet, a to su boje narančasta, roza, zelena i siva.

Te boje se nalaze i na logotipovima Grada i TZ.

Slika 35: Logotip Grada Virovitice

Izvor:Grad virovitica

Izvor:TZ grada Virovitice

4.4.2. Promocija grada Virovitice

TZ Grada Virovitice raspolaže s nekoliko tiskanih promotivnih materijala posvećenih

samoj Virovitici kao i njegovoj okolici. Hvale vrijedna je raspoloživost promocijskog

materijala fotomonografije „Virovitica – tradicija i suvremenost“. Materijali

predstavljaju fotografski projekt, jer prikazuju prirodne ljepote grada Virovitice, njene

ljude i običaje. Fotomonografija je tiskana na hrvatski i dva strana jezika i to na

engleski i njemački.

Za promocijski materijal „Vodič kroz Viroviticu“ tekst i crteže su izradili učenici

povijesne i likovne sekcije Osnovne škole Vladimira Nazora u Virovitici. Na prvoj

stranici je dobrodošlica svima koji dolaze u grad Mikeša, toplih ljudi, u grad zelenila i

cvjetnih trgova. Vodič je pripremalo 65 učenika s nastavnicima i to godinu dana,

pokazujući da vole svoj grad i da žele pokazati ono najljepše u njemu. U vodiču su

tekstovi, fotografije i crteži znamenitih virovitičkih građevina, ulica, trgova, spomenika,

Slika 36: Logotip Turističke zajednice grada Virovitice

80

kulturnih, prosvjetnih, sportskih i drugih ustanova. Publikacija je pravi turistički vodič

sa sažecima na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Materijal pretežito informativnog karaktera je Gradski vodič koji izlazi jednom

mjesečno u 2.000 primjeraka. U njemu su uglavnom zanemarene prema posjetitelju

orijentirane praktične informacije koje bi potakle, odnosno olakšale organizaciju

posjeta ili kupnje. Naime, ulaže se trud u prikaz destinacije, ture ili atrakcije, ali

izostaju informacije koje bi uistinu potakle želju za posjetom („što ću tamo raditi i

doživjeti“, „što treba vidjeti“ i sl.) te olakšale organizaciju te posjete („kada radi“, „kako

doći“ i sl.).

Vrlo je i atraktivan i materijal Knjiga recepti: Žetveni ručak Podravine i Slavonije. U toj

knjizi se prezentiraju recepti iz Virovitice i njene okolice koji su koristili naši stari za

žetveni ručak.

Internet stranica TZ Grada Virovitice nalazi se na adresi www.tz-virovitica.hr i

dostupna je u dvije jezične varijante (Hrvatski i Engleski). Stranica je prisutna na

društvenoj mreži Facebook.

Dizajn stranice, baziran, primjerice, na velikim fotografijama, bojama grada kao

poveznicom s tradicijom i suvremenošću Grada, istaknutim naslovima te kraćim i

strukturiranim tekstovima dobro je riješen. Stranice su sadržajno bogate, uključujući

velik broj linkova na ponuđače različitih usluga, zasebne „pod-stranice“ za važnu

gradsku manifestaciju („ROKOVO“) te također uključujući info materijale. Zanimljiva

je pod-stranica „Virtualna šetnja Viroviticom“, gdje sa svoga računala odnosno iz

svoje stolice možete pregledati Viroviticu i njene povijesne i kulturne atrakcije.

Internet stranica TZ Grada Virovitice dobro je pozicionirane na danas dominantnom

pretraživaču Google kada se koriste ključne riječi „turizam“ i „Virovitica“ u kojem se

slučaju stranice TZ-a pojavljuju kao prvi rezultat pretrage. Izdvajanja za Internet

stranice kao i ukupna izdvajanja za aktivnosti na internetu uključujući i razne

promocijske aktivnosti kao što je oglašivanje i sl., a koja su se u 2014. godini kretala

su se na razini od oko 11,56% ukupnog proračuna TZ Grada namijenjenog turističkoj

promociji.

U promociji Virovitice na međunarodnom turističkom tržištu, TZ Grada Virovitice

oslanja se, sukladno načinu rada sustava turističkih zajednica u Hrvatskoj, na

promocijske aktivnosti Hrvatske turističke zajednice i TZ Virovitičko – podravske

županije. Tijekom 2013. godine to je uključivalo plasiranje promocijskih materijala na

tri turistička sajma (Njemačka, Češka i Francuska) te prijem inozemnih novinara iz

Španjolske (Lonely Planet i Los Viajes) i iz Nizozemske (novo izdanje turističkog

vodiča po kontinentalnoj Hrvatskoj za nizozemsko tržište).

Samostalno vođene promocijske aktivnosti u 2014. Godine uključivale su

komuniciranje s lokalnim i nacionalnim medijima preko priopćenja, press konferencija

81

i reportaža u stručnim časopisima, a vezanih prije svega za ROKOVO, projekt

„Virovitičke kučice“ i kulturni turizam.

TZ Grada Virovitice vrlo je aktivna u promociji na internetskim društvenim mrežama,

a što uključuje vođenje Facebook profila odnosno oglašavanje, vođenje zajednice.

4.4.3. Destinacijski management grada Virovitice

Razvoj modela upravljanja turizmom je dosegao razinu destinacijskog menadžmenta

koji se može definirati kao kontinuirani proces u kojem turistička industrija, uprava i

ostali zainteresirani subjekti usmjeravaju razvoj destinacije s ciljem ostvarivanja

zajedničke željene vizije budućnosti pojedine destinacije.

Turistička zajednica Hrvatske je zajedno s reorganizacijom lokalnih turističkih

zajednica isplanirala podjelu Hrvatske u 10 turističkih regija koje imaju zajednička

geografska, socijalna, kulturno-povijesna i turistička obilježja. Grad Virovitica bi bio

prvi veći grad u regiji Slavonija za sve putnike, prolaznike i turiste iz smjera zapad, te

uz kvalitetna ulaganja u turističku infrastrukturu i turističke proizvode pruža se

mogućnost profiliranja destinacije Grada kao turističkog središta zapadne Slavonije.

Buduće rješenje hrvatskog turizma

Potiče se udruživanje na načelima prostorno-funkcionalne i proizvodne

cjelovitosti (primjerice otoci, rivijere, regije), pri čemu pripadnost istim

županijama ne mora predstavljati nužan uvjet;

Udruživanje se u pravilu zasniva na kriteriju financijske samodostatnosti; ·

Današnje turističke zajednice, kroz navedeni proces racionalizacije sustava i

teritorijalnog okrupnjavanja, prerastaju u prave destinacijske menadžment

organizacije (DMO);

Lokalne turističke zajednice/DMO pojačano se bave razvojem/unapređenjem

sustava destinacijskih turističkih doživljaja kroz povezivanje različitih razvojnih

dionika (privatnog i javnog sektora), dok će se funkcija promidžbe, u najvećem

dijelu, odvijati na županijskoj i nacionalnoj razini; ·

Na opisani se način osigurava i potpunija zastupljenost specifičnih

lokalnih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative te bolje

povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda

82

Zadaci koji će biti delegirani na razinu Turističke zajednice Grada Virovitice, te nad

kojima će TZGV imati punu odgovornost su:

Koordinacija dionika - obuhvaća vođenje popisa ključnih dionika,

komunikaciju, koordiniranje redovnih i izvanrednih sastanaka, bilježenje i

usklađivanje interesa pojedinih dionika

Upravljanje turističkom infrastrukturom - odnosi se prvenstveno na objekte

turističke infrastrukture koji su u javnom vlasništvu ili jurisdikciji kao npr. plaže,

spomenici kulture, interpretacijski centri, muzeji, eventualno kongresni centri,

itd. Potrebno je razumjeti da ovdje upravljanje podrazumijeva prvenstveno

upravljanje imovinom, ali ne nužno i operativno upravljanje, ukoliko tržišna

situacija nalaže da postoje bolja rješenja

Promocija destinacije, branding i imidž - uključuje sve aktivnosti marketinga

poput nastupa na sajmovima, oglašavanja, studijskih putovanja, publiciranja

brošura i ostalih imidž publikacija, web marketing, kooperativne programe,

izravnu e-poštu, izravnu prodaju, promociju događanja i festivala.

Upravljanje i informiranje posjetitelja - jedan od operativno najvažnijih

zadataka nižih jedinica u sustavu s vrlo visokim utjecajem na zadovoljstvo

posjetitelja. Osim pružanja informacija, unutar ovog zadatka je potrebno

skupljati podatke od svih uključenih dionika o kratkoročnim i dugoročnim

priljevima turista kako bi se anticipirali brojevi dolazaka, kontaktirali i

usklađivali lokalni transportni sustavi, pratili meteorološki uvjeti i svi ostali

aspekti koji potencijalno mogu izazvati krizne situacije.

Razvoj proizvoda - najvažniji i najsloženiji interni zadatak turističkog

upravljanja koji se pojednostavljeno svodi na provedbu razvojnih opredjeljenja

iz strateških dokumenata u djelo. Ovaj zadatak je i nastavak prostornog

planiranja jer se planiraju i za eventualne natječaje pripremaju ključni projekti

sukladno prostorno-planskim opredjeljenjima. Ovaj zadatak podrazumijevaju

pripremu i organizaciju provedbe ključnih programa konkurentnosti.

Razvoj i upravljanje događajima - komponenta razvoja proizvoda koja se zbog

specifičnog procesa i pojačanog interesa dionika može organizacijski izdvojiti.

Događanja omogućavaju nalaženje različitih sponzora i relativno brži razvoj od

drugih proizvoda, ali su vrlo osjetljivi s aspekta objektiviziranja tržišnog

potencijala, programskog koncipiranja, upravljanja zadovoljstvom posjetitelja i

ukratko održivosti.

Neke od navedenih aktivnosti TZGV već provodi, no kako bi kvalitetno odgovorila na

nove izazove koje donosi destinacijski menadžment kao temelj turističkog razvoja

regija RH, uz suradnju s relevantnim dionicima izradit će se Akcijski plan turističkog

razvoja Grada Virovitice, čija će realizacija jednim dijelom stvoriti prepoznate i

83

turistički zanimljive atraktivnosti, te osnažiti TZGV za zadatke nad kojima će imati

punu odgovornost.

4.5. Analiza tržišta i konkurentnosti

4.5.1. Pregled trendova i stanja na svjetskom turističkom tržištu

Svjetski turizam niti tijekom 2013. godine nije bio pošteđen turbulentnih zbivanja i

nepredviđenih okolnosti, koje su u većoj ili manjoj mjeri pogodile pojedine receptivne

destinacije, a samim tim i brojne poslovne subjekte turističkog sektora. Za hrvatski je

turizam 2013. godina bila posebna i zbog ulaska Hrvatske u članstvo EU, što je dalo

novu razinu vizibilnosti na tržištu kod određenih tržišnih segmenata kojima Hrvatska

kao destinacija nije još prepoznatljiva. Ulaskom Hrvatske u EU dobiva se dodatni

legitimitet, potvrda razine opće sigurnosti na tržištima te jamstvo da će se kroz

strukturalnu sigurnost koju jamči EU, još više dobiti na značaju i stabilnosti. Ujedno, u

2013. godini je sektor počeo poslovati sa sniženom stopom PDV, što ga trenutačno

činio konkurentnijim na tržištima te u 2014. Godini povećanje međustope PDV-a za

turizam na 13 posto nikako nije bio dobar potez, posebice što nije prošla ni godina

dana otkako je uvedena stopa od 10 posto. Na kontinuitet pozitivnih rezultata

nadograđuje se i donošenje i usvajanje Strategije razvoja hrvatskog turizma koja

predstavlja prekretnicu u promišljanju razvoja turizma, obzirom ista definira novu

viziju i nove strateške pravce djelovanja na održivom razvoju turizma te joj je glavni

cilj u budućnosti dovesti do povećanja atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog

turizma. Istovremeno turistički se sektor suočio i s izazovima na koje se i nije

najoptimalnije odreagiralo. Tu se prije svega misli na uvođenje viza za pojedina

tržišta što je dovelo do poremećaja koji su bili iznad očekivanja, povratak Grčke,

Egipta i Tunisa u zonu interesa emitivnih tržišta, elementarne nepogode u pojedinim

europskim zemljama, a iznad svega loše vremenske prilike u predsezoni.

Na globalnoj razini turistički sektor bilježi nastavak oporavka, a za 2015. godinu u

cijelosti se prognozira daljnji rast volumena od dva do četiri posto. No kako i prijašnje

godine tako i 2015. godini, ključni pokretač rasta bit će Južna Amerika i Azija, točnije

tržišta zemalja BRIK-a, (Brazil, Rusija, Indija, Kina) gdje se i dalje stvara srednja

klasa željna putovanja, bez obzira na utege krize i neizvjesnost. Dvije najveće

turističke regije Europa i Sjeverna Amerika bilježe organski rast pod utjecajem

globalnih turbulencija i neizvjesnosti na financijskim i ekonomskim tržištima. U prvoj

polovini 2014. godine gospodarski je oporavak i nadalje bio slab i neujednačen među

različitim dijelovima svijeta. Pritom zemlje s tržištima u nastajanju i zemlje u razvoju

ostvaruju snažniji rast, izuzev zemalja Istočne i Srednje Europe koje su pod

negativnim utjecajem nestabilnosti u eurozoni. Da bi atraktivna ponuda pojedine

destinacije i bilo kojeg oblika turističke ponude mogla postati privlačna većem broju

84

potencijalnih turista, stručnjaci UNWTO-a najveću važnost poklanjaju novim

informatičkim i mobilnim tehnologijama.

Očekivanja i ciljevi tekuće sezone zasnovani su na objektivnim procjenama, ali i

složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog čega je još tijekom njezine pripreme i

samo ponavljanje rezultata prethodne sezone definirano kao uspjeh. Dosadašnji

rezultati turističkog prometa pozitivni su na velikom broju europskih i svjetskih

emitivnih tržišta. Iako se očekivalo da će nastavak globalne gospodarske krize

utjecati na turistička kretanja u svijetu, smatralo se da bi Hrvatska u konačnici mogla

ponoviti fizičke pokazatelje turističkog prometa iz 2012. godine, koji su je uvrstili na

sam vrh mediteranskih zemalja, te ostvariti povećanje prihoda od dva do tri posto, a

što bi za 2013. godinu koja se pokazala izrazito izazovnom, bio značajan uspjeh,

međutim rast turističkog prometa bio je veći od pet posto što dokazuje da je Hrvatska

na samom vrhu mediteranskih zemalja. U turbulentnom globalnom okružju,

komparativne prednosti Hrvatske i njenih destinacijskih područja, poput blizine

velikom broju relevantnih emitivnih tržišta te posebice sigurnost, snažno dolaze do

izražaja i argument su za odabir Hrvatske kao odmorišne destinacije.

Turizam se suočava sa izazovom iznalaženja racionalnijih i efikasnijih poslovnih i

marketinških modela kao odgovorom na redukciju volumena i platežne sposobnosti

klijentele, ali i njenu sve veću zahtjevnost u pogledu dostupnosti i kvalitete turističkog

proizvoda, iako za razliku od nekih drugih gospodarskih djelatnosti pokazuje relativno

snažnu rezistentnost na krizu. U nesmiljenom konkurentskom okruženju, Hrvatska se

zajedno sa svim turističkim regijama susreće s velikim izazovom određenja svoje

turističke budućnosti, u čemu će podjednako značajnu ulogu odigrati strateške

odluke privatnog i javnog sektora. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim

tržištima, ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio

prema hrvatskim odredištima, potrebno je intenzivnim promotivnim aktivnostima na

turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je Hrvatska zajedno sa svim svojim

turističkim regijama upravo destinacija koja pruža najpovoljnije cjenovne uvjete i

kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe potencijalnih turista.

Turizam je tijekom posljednjih godina doživio velike promjene, koje su u potpunosti

izmijenile ustaljene i izgrađene odnose unutar industrije, kanale komunikacije i

prodaje te kompletne poslovne modele. Različita krizna događanja na svjetskoj i

europskoj razini dovela su do preusmjeravanja turističkih tijekova te istovremenog

zaoštravanja konkurentske utakmice između turističkih destinacija koje, osim

cjenovnom politikom, nastoje zadržati/povećati svoje tržišne udjele značajnim

ulaganjem u marketing, inovacijama i diferencijacijom u odnosu na konkurente. Pred

Hrvatsku se postavlja izazov prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani

turističke ponude i potražnje, kao i izazov primjene marketinškog modela kojima će

se brand Hrvatske i njenih ključnih turističkih proizvoda (i turističkih regija/clustera) te

ponuda vrijednosti na komunikacijskoj razini pozicionirati i pozitivno diferencirati u

odnosu na konkurenciju.

85

Izvor:Strategija razvoja hrvatskog turizma, 2013.

Globalna kretanja na turističkom tržištu i konkurentnost pojedinih turističkih destinacija snažno su korelirani sa sljedećih nekoliko megatrendova:

Političko okruženje: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje će biti jedno

od ključnih obilježja svjetske političke scene što će se negativno odražavati na

veličinu i prostornu distribuciju turističkog prometa.

Gospodarsko okruženje: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze

gospodarskih kretanja u sljedećem desetljeću ukazuju na sve veći gospodarski

potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turističkim

putovanjima.

Društveno okruženje: Gospodarski razvoj, rastuća razina obrazovanja i

općenito rast blagostanja pridonose tranziciji prema novim društvenim vrijednostima

ekonomije doživljaja. „Novi turist“ kupac je životnih iskustava, doživljaja i priča, fizički

i intelektualno je aktivan, želi biti sudionikom težeći putovanjima koja će pridonijeti

njegovu osobnom razvoju.

Pravno okruženje: Usprkos značajnim procesima deregulacije, turističko

privređivanje obilježit će također sve veća regulacija i sve izraženija konvergencija u

zakonodavstvu i u uobičajenoj poslovnoj praksi. To je osobito izraženo u zaštiti

potrošača, radnom zakonodavstvu, usklađivanju fiskalne politike te u uvođenju

standarda i certifikata kojima se reguliraju kvaliteta, praćenje poslovanja i procedure

rada.

GLOBALIZACIJA, koja je zrakoplovima povezala sve zemlje svijeta,

ostvarila niz novih destinacija i niz novih tržišta;

KULTUROLŠKE I SOCIJALNE PROMIJENE, vezane za radne navike i

slobodno vrijeme, nove potrebe i očekivanja koje se promiču iz sfere

usluge u sferu doživljaja;

INTERNET, koji je promijenio način komunikacije, bookinga te donio

apsolutnu izloženost i vidljivost na globalnoj razini svih dobrih i loših

strana i destinacije i smještajne ponude

Grafikon 4: Glavni pokretači promjena

86

Okoliš: Problematika okoliša i okolišna odgovornost među najaktualnijim su

izazovima budućnosti. Kao djelatnost koja istovremeno počiva na kvaliteti okoliša i

koja na njega intenzivno djeluje, turizam će se bitno intenzivnije priklanjati primjeni

okolišno odgovornih, „zelenih“ koncepata na razini pojedinih pružatelja usluga i cijelih

destinacija.

Tehnologija: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog

razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj penetraciji tržišta

i rastućem broju korisnika diljem svijeta.

Obzirom na još uvijek prisutnu globalnu ekonomsku krizu koja bitno utječe na turizam

zbog smanjenog diskrecijskog dohotka sa jedne strane i smanjenog financiranja i

razvoja unutar sektora sa druge strane, vrlo je važno što točnije procijeniti efekte

krize i trendove vezane uz turizam. Usprkos kontinuitetu nesigurnih prilika u

pojedinim dijelovima svijeta, općenito se predviđa da će svjetska gospodarska i

društvena klima potaknuti rast turizma u sljedećih dvadeset godina. Promjenjivi

gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponašanje potrošača i nove tehnologije uzrokovat će

nastanak novih tržišta. Promijenit će se sustav turističke populacije, u kojoj će

vjerojatno porasti udio starijih osoba. Veći naglasak stavljat će se na

individualne/neovisne godišnje odmore te na obrazovni odmor i aktivnu rekreaciju. S

jedne strane, rastuća svijest o potrebi brige za okoliš utjecat će na politiku planiranja i

turističku potražnju. S druge strane, priroda, koja predstavlja glavni turistički resurs,

sve više će nestajati i biti sve osjetljivija.

Globalni recesijski trendovi, uz meteorološke i druge uvjete, bez obzira na kvalitetu

hrvatske turističke ponude i promociju, mogu dovesti i do promjene u trendovima.

Unatoč iznimnom potencijalu te raznovrsnoj ponudi hrvatskog turizma, nužna je

prilagodba novim tehnologijama i snažnije korištenje društvenih mreža, mobilnih

aplikacija i ostalih digitalnih kanala. Prosječni inozemni gost današnjice koristi sve

informacije dostupne putem turističkih on line portala kako bi odlučio o konačnoj

destinaciji, a takvi trendovi u potražnji traže nova tehnološka dostignuća.

87

4.5.2. Analiza konkurentnosti

Grad Virovitica ima slične karakteristike s mnogim manjim povijesnim gradovima u

regiji. Iako su neki od njih znatno turistički razvijeniji, riječ je o potencijalno

komplementarnim i konkurentskim destinacijama. U tablicama su navedene osnovne

turističke karakteristike i tržišna prezentacija.

_________________________________________________________________

Slika 37: Grad Bjelovar

BJELOVAR ___________________________________________________________________

Tablica 17: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Bjelovara

Broj stanovnika 40.276

Broj noćenja (2013.) 6.775

Glavne atrakcije

- Povijesna jezgra 18 st. - Kasnobarokna župna crkva sv. Terezije - Gradski muzej Bjelovar - Spomen područje Barutana (Domovinski rat) - Bjelovarski ribnjak - Bjelovarski bazeni - Pitomi i šumoviti obronci Bilogore –Lovište - Vinogradarsko područje u okolici

Smještaj

- 1 hotel, 3 zvjezdice - 1 prenoćište - 1 planinarski dom - 1 lovački dom - 3 seoske kuće - 12 privatnih smještaja

Ugostiteljstvo - Oko 15-tak restorana s domaćom kuhinjom - Više pizzeria i oko 100-tinjak kafića

Kongresni kapaciteti - dvije dvorana u sklopu hotela, ukupno do 600 osoba

Događanja

- Manifestacije: međunarodni tjedan udaraljkaša, Pčelarski sajam, Proljetni Bjelovarski sajam, BOK fest (Bjelovarski odjeci kazališta), Lovrakovi dani kulture, Terezijana (turistička, kulturna, i zabavna manifestacija grada Bjelovara), Proljeće u Velikom Trojstvu, Bjelovarski jesenski sajam, DOKU art (međunarodna revija profesionalnih dokumentarnih filmova), Božićni gala koncert, Bjelovarska nedjelja uz caricu (sjećanje na dane

88

vladanja Marije Terezije)

Turistički proizvodi

- Kongresni/poslovni turizam - Eko-etno sela, obiteljski odmor - Gastronomija - Lov i ribolov

Internet stranice

- Nedovoljno informacija - On-line booking, newsletter i verzija za pametne telefone

su nedostupni - Društvene mreže se ne koriste

Diferencijacija

- Jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj - Grad pitomog krajolika

Izvori: (1) www.turizam-bilogorabjelovar.com.hr, (2) www.tzbbz.hr,(3)http://www.lovac.info/lovni-turizam-bjelovarsko-

bilogorska-zupanija.html, (4)http://www.gastronaut.hr/restupit.asp?mjesto=43000,

___________________________________________________________________

Slika 38: Grad Đurđevac

ĐURĐEVAC ___________________________________________________________________

Tablica 18: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Đurđevca

Broj stanovnika - 8.862

Broj noćenja (2013.) - 16.063

Glavne atrakcije

- Stari grad 15 stoljeće, najstarija i najpoznatija nizinska utvrda između Save i Drave

- 4 galerije, najznačajnija galerija donacija Ivana Lackovića Croate s više od 1000 slika iz dvadesetak zemalja

- Crkva sv. Jurja, starohrvatska bazilika - Geomorfološki botanički fenomen Đurđevački Pijesci

(Hrvatska Sahara) - Park – šuma „Borik“ - Drava - jezera - Vinogradarsko područje - Unutarnji bazni

Smještaj - 1 hotel, 4 zvjezdice, 200 kreveta, - 1 lovački dom

Ugostiteljstvo - 4 restorana sa autohtonim jelima - 2 pizzerie i više kafića

Kongresni kapaciteti - Tri dvorane u sklopu hotela, do 390 osoba

- Manifestacije: Zlatna jesen, Medveni den, Dani voća,

89

Događanja Dječji glazbeni festival „Kukurijek“, Kazališno ljeto, Picokijada, Dani Ivana viteza Trnskog (književna manifestacija), Noć muzeja

Turistički proizvodi

- Wellness - Gastronomija - Kongresni/poslovni turizam - Lov i ribolov

Internet stranice

- Dizajn nije dojmljiv - Lako se izgubiti - Teško se pronalazi o turizmu Đurđevca - On-line booking, newsletter i verzija za pametne telefone

su nedostupni - Društvene mreže se ne koriste - Ne postoji stranica Turističke zajednice

Diferencijacija - Povijesni grad - Prirodni fenomeni

Izvori: (1) www.djurdjevac.hr, (2) http://www.idemvan.hr/mjesto/durdevac-stari-grad/2447/, (3) http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/posebni-rezervati/djurdjevacki-pijesci, (4) www.hotel-picok.hr, (5) http://www.gastronaut.hr/restupit.asp?mjesto=48350,

___________________________________________________________________

Slika 39: Grad Ptuj

PTUJ ___________________________________________________________________

Tablica 19: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Ptuj

Broj stanovnika 24.000

Broj noćenja 2013. 147.820

Glavne atrakcije - Povijesna jezgra, Ptujski dvorac - „Ptujsko more“ (slano jezero) - Terme Ptuj - Drava - Vinogradska područja u okolici

Smještaj - 3 hotela, raspon 3 do 4 zvjezdice; Terme Ptuj - Kamp - Sobe, seoska gospodarstva

Ugostiteljstvo - Oko 10-tak restorana s domaćom kuhinjom - Više pizzeria i kafića

Kongresni kapaciteti - Više dvorana u sklopu hotela

Događanja - Ptujsko kurentovanje - najveći karneval u Sloveniji - Dobrote slovenskih farmi - Manifestacije vezane uz berbu grožđa - Ljetni festival

Turistički proizvod - Wellness, sport (biciklizam, golf), gastronomija

90

- Kongresni/poslovni turizam - Preporuke za obiteljski odmor; Romantičan odmor

Internet stranice - Dizajn nije dojmljiv - Navigacija loše riješena, lako je izgubiti se i/ili „zaglaviti“ - Sadržaj je vrlo štur, mjestimično različiti izbornici s istim

sadržajem, pojedini izbornici su bez sadržaja - Nema odvajanja sadržaja za turiste, medije, B2B - On-line booking, newsletter, verzija za pametne telefone

nedostupni - Društvene mreže se koriste

Diferencijacija - Riznica tisućljeća – najstariji neprekidno naseljen grad u Sloveniji

- Povijesni grad Izvori: (1) www.visitptuj.eu; (2) Statistical Office of the Republic of Slovenia (www.pxweb.stat.si)

___________________________________________________________________

Slika 40: Grad Barcs

BARCS ___________________________________________________________________

Tablica 20: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Barcsa

Broj stanovnika 12.300

Broj noćenja (2013) 6.724

Glavne atrakcije

- Stari grad - Palača Kremsier - Kasnobarokna Rimokatolička crkva - Muzej Drava - Stari brod na Dravi (1614.) - Nacionalni park Dunav –Drava - Drava - Luka na Dravi - Toplice Barcs, unutarnji i vanjski bazeni

Smještaj - 7 apartmanskih kuća sa više soba - 1 lovački dom - 1 motel - Učenički dom - Privatni smještaj, sobe

Ugostiteljstvo - 10-tak restorana domaće kuhinje - Više pizzeria i kafića

Kongresni kapaciteti - 1 dvorana u sklopu Toplica Barcs

Događanja - Manifestacije: Proljetni festival, Drava festival, Međunarodni kamp za umjetnike, kao i programi koji su povezani za nacionalne praznike

91

Turistički proizvod

- Wellness, sport (biciklizam, veslanje, plivanje) - Lov i ribolov - Obiteljski odmor

Internet stranice - Nema Internet stranica posvećenih samo turizmu; Turističke informacije dostupne na stranicama Grada i stranicama Toplica Barcs

- Turističke informacije su šture, sadržaj nekih izbornika nije dostupan

- On-line booking, newsletter, verzija za pametne telefone nedostupni

- Društvene mreže se ne koriste

Diferencijacija - Trgovački grad - Teži postati regionalni centar za turizam

Izvori: (1) http://www.toplice.hu/index.php/hr/, (2) http://www.vibayouth.com.hr/hr/grad-barcs/20/, (3) http://www.barcs.hu/,

Svi uspoređivani gradovi ponajprije se opisuju kao „povijesni“ i „kulturni“. U cilju

daljnje diferencijacije, taj se osnovni identitet osnažuje priklanjanjem grupacijama kao

„Povijesni grad“ (Đurđevac, Ptuj), kao „Trgovački grad“ (Barcs) te kao „jedan od

najmlađih gradova“ (Bjelovar). Virovitica se svojim sadašnjim pozicioniranjem kao

„povijesni grad“ očigledno ne izdvaja iz okruženja.

Kada je, pak, riječ o komunikaciji analiziranih gradova s turističkim tržištem putem

internet stranica, evidentan je njihov loš dizajn, mala količina raspoloživih informacija,

uglavnom loša organizacija sadržaja te nekorištenje društvenih mreža. S druge

strane, također je evidentan, nedostatak on-line bookinga, odvajanje sadržaja za

različite ciljne publike kao što su posjetitelji, mediji i poslovni partneri te sadržaj koji bi

općenito bio bolje prilagođen potrebama ciljnih skupina i njihovom brzom snalaženju

u ponuđenim informacijama. Internet komunikacija Virovitice je bolje organizirana od

svih analiziranih gradova.

4.5.3. SWOT analiza

SWOT analiza, izvedena iz prethodne analize okruženja, omogućava detaljan uvid u

interne 'snage' i 'slabosti' odnosno eksterne 'prilike' i 'prijetnje' koje će usmjeravati

budući razvoj grada Virovitice kao turističke destinacije. U cilju što jasnijeg

sagledavanja potencijalno relevantnih činitelja i/ili ograničenja budućeg turističkog

razvoja grada Virovitice, ova SWOT analiza je organizirana u pet međuovisnih

područja.

U nastavku se iznose snage i slabosti, prilike i ograničenja grada Virovitice kao

turističke destinacije:

92

Tablica 21: SWOT analiza

Snage Slabosti

Gospodarstvo, infrastruktura i okoliš

- Tranzitni pravci - Riješeni imovinsko-pravni

odnosi - Dobra infrastrukturna

opremljenost - Spoj ravničarskog i brdskog

kraja - Obilje šuma - Blizina rijeke Drave - Aktivne razvojne agencije

- Ne postojanje brze ceste ili auto ceste

- Iseljavanje mladih i dominacija starijeg stanovništva

- Smanjenje broja velikih tvrtki - Zatvaranje lokala u strogom

centru

Turističke atrakcije

- Izuzetna kulturno-spomenička vrijednost

- Vrlo bogat program manifestacija i događaja

- Uređena i očuvana lovišta - Virovitička jezera

- Neuređenost i nedovoljna turistička valorizacija dvorca i gradskog parka

- Nedovoljna iskorištenostturističkog potencijala okolice Grada

- Nepostojanje jedinstvenog „branda“ prepoznatljivosti Grada

Turistička infrastruktura

- Ugostiteljski objekti u primarnom centru i oko centra

-

- Nedostatak smještajnih kapaciteta

- Dominacija smještajne ponude iz vrste 'Sobe'

- Ograničena kongresna ponuda

- Nedostatak kamping ponude

- Mali broj restorana sa autohtonom kuhinjom

- Samo jedna turistička agencija

Ljudski potencijali

- Gostoljubivost - Tradicija obrtništva i malog

poduzetništva - Aktivna turistička zajednica

grada - Jake kulturne i obrazovne

institucije - Organizacije civilnog društva

- Nedovoljno razumijevanje suvremenih trendova u turizmu

- Neusklađenost obrazovnih programa i potražnje na tržištu

Prilike Prijetnje

Gospodarstvo, infrastruktura i okoliš

- Jačanje gospodarske snage i kupovne moći u regiji

- Strateški i razvojni trendovi koji valoriziraju inovativnost, kreativnost, okolišnu osjetljivost i održivost

- Novi izvori EU financiranja

- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska

klima u Hrvatskoj - Odustajanje od izgradnje

brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Koprivnica-Virovitica

Turističke atrakcije

- Iznad prosječan rast interesa za gradskim destinacijama

- Segmentacija tržišta - Unapređenje imidža i rastuća

atraktivnost Hrvatske

- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska

klima u Hrvatskoj - Brži razvoj konkurentske

ponude u okruženju

93

Temeljem postavljene SWOT analize izvode se zaključci o kritičnim faktorima razvoja

grada Virovitice kao turističke destinacije. Uzimajući u obzir identificirane 'snage' i

'slabosti' Grada kroz prizmu kretanja u okruženju, uključujući obilježja sličnih

destinacija u regiji i tržišne trendove, moguće je identificirati 'strateške prednosti' na

kojima valja temeljiti izgradnju buduće pozicije Virovitice na turističkom tržištu,

odnosno 'strateške nedostatke' koje u cilju buduće konkurentnosti Grada kao

turističke destinacije valja minimizirati ili eliminirati.

4.6. Postizanje ciljeva

Nova Strategija razvoja turizma grada Virovitice za razdoblje od 2015.-2020. godine

treba biti ambiciozna, međutim važno je imati na umu da sve aktivnosti i projekti koji

sa planiraju realizirati moraju osigurati zaštitu osnovnih vrijednosti i kvaliteta koje čine

grad Viroviticu posebnim i jedinstvenim.

Dobro razvijeni turizam može uvelike doprinijeti ekonomskom razvoju grada Virovitice

kao turističke destinacije ali turizam je nešto mnogo veće i vrjednije od samog

ekonomskog razvoja. Tu se prvenstveno misli na ponudu i kvalitete koje će činiti

Viroviticu različitom od svojih konkurentskih destinacija odnosno grad koji će biti

inspiriran samim posjetiteljima.

Namjera je također da svi stanovnici grada Virovitice budu uključeni, svatko na svoj

način, u kreiranje ove uspješne priče te da imaju koristi od samoga razvoja.

Ključni koraci u tome su:

Povećati broj posjetitelja za 50 % do 2025. godine

Povećati prihode od turizma za 50 % do 2025. godine

Ubrzati i povećati kupovnu moć posjetitelja

Usmjeriti se na specifične segmente tržišta

- Novi raspoloživi izvori financiranja vezani uz fondove EU

Turistička infrastruktura

- Iznad prosječan rast interesa za gradskim destinacijama

- Segmentacija tržišta - Novi raspoloživi izvori

financiranja vezani uz fondove EU

- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska

klima u Hrvatskoj - Brži razvoj konkurentske

ponude u okruženju

Ljudski potencijali - Rastuća ponuda obrazovnih programa u turizmu

- Rastuće mogućnosti financiranja specijalističkih programa

- Fleksibilnost radne snage u EU

- Nedovoljna usmjerenost na suvremene obrazovne potrebe u turizmu na razini nacionalnih institucija

- Negativan imidž i pad interesa za poslove u turizmu i ugostiteljstvu

94

Pružati podršku razvoju poslovanja domaćih tvrtki

U svim aktivnostima biti inspirirani posjetiteljima i njihovim potrebama i željama

Turizam je izuzetno konkurentna grana a turisti imaju mnogo izbora i mogu birati gdje

će potrošiti svoje vrijeme i novce. Smjernice ove Strategije jesu izazovne, ali mogu

biti postignute ako se na svim razinama zajednički bude radilo na prioritetnim

područjima ovdje definiranim.

Ključni dio ove Strategije je namjera da se prihodi od turista povećavaju više nego

sam broj turista svake godine. Ovo se može postići na način da se kroz aktivnosti i

ponudu posjetiteljima na neki način „olakša“ da potroše novce; da se poveća

kvaliteta na svim razinama te da se proširi ponuda turističkih proizvoda.

Trenutno, grad Virovitica ima manje dnevnih prihoda od turista nego ostale

konkurentske destinacije.

U početnoj fazi Strategije, važno je da dostignemo konkurenciju odnosno da se

izjednačimo.

U srednjoročnoj fazi važno je da se realiziraju ključni projekti uz pomoć lokalne,

regionalne i državne razine.

Dugoročno, važna je prepoznatljivost kvalitete ponude grada Virovitice iz koje

proizlaze zadovoljni posjetitelji koji se vraćaju.

4.6.1. Akcijski plan

Prioriteti akcijskog plana identificirani su kroz četiri teme:

STANOVNIŠTVO – odnosno način na koji će biti uključeni ljudi na svim razinama

kako bi se razvio što bolji doživljaj i iskustvo grada Virovitice koje će za posjetitelje

biti jedinstveno te iza kojeg stoji profesionalnost kompletne turističke industrije ovoga

područja.

Tablica 22: Stanovništvo

STANOVNIŠTVO

Inspirirati lokalno stanovništvo za personaliziranu dobrodošlicu posjetiteljima

Maksimalno koristiti talentirane ljude koji su na raspolaganju i dovoditi nove

Ulagati u obrazovanje i uskladiti sustav obrazovnih programa sa stvarnim

potrebama

Stvoriti prostor koji potiče poduzetnike i njihove razvojne programe u turizmu

95

PROIZVODI I PODRUČJA - odnosno kako će se ulagati u razvoji proizvoda i

lokacija da ih se učini boljima za samo stanovništvo te spremnima za sve buduće

posjetitelje.

Tablica 23: Proizvodi i područja

PROIZVODI I PODRUČJA

Pripremiti dokumentaciju i realizirati ključnih 5 projekata

Definirati, razviti u upravljati sa ključnim turističkim lokacijama

Olakšati posjetiteljima dolazak i obilazak turističkih lokacija

Stvoriti što više mogućnosti za posjetitelje da povećaju potrošnju

Ulagati u infrastrukturu kako bi se doprinijelo razvojnim mogućnostima

Razviti set cjelogodišnjih aktivnosti kako bi se produžila sezona

Istražiti potencijal hrane, pića i lokalnih proizvoda

Osigurati konkurentnost kroz uvažavanje povratnih informacija i poboljšanje

kvalitete

Uspostaviti dostatne smještajne kapacitete

Poticati brigu o okolišu kroz sve aktivnosti

Na svim važnim lokacijama ukomponirati „brand“ Grada

Usredotočiti se na buduće posjetitelje pri planiranju razvoja

PROMOCIJA – odnosno aktivnosti na kojima će se raditi sa svim relevantnim

partnerima i dionicima kako bi se dovelo nove posjetitelje ali kako bi se i oni stari

vratili i uvjerili se kako se destinacija razvija i napreduje.

96

Tablica 24: Promocija

PROMOCIJA

Koristiti manifestacije i događanja za proširenje sezone

Istražiti potencijale svih medija kako bi se došlo do budućih posjetitelja

Dobro poznavati profil posjetitelja i usklađivati ponudu sa njihovim željama

Implementirati akcijski plan razvoja turizma

Utjecati na potrošnju posjetitelja kroz ciljani marketing

PARTNERSTVO – važno je jasno postaviti uloge i zaduženja svih relevantnih

partnera (lokalne vlasti, Turističkog ureda, Agencija) kako bi se kvalitetno pratio

napredak implementacije Strategije.

Tablica 25: Partnerstvo

PARTNERSTVO

Postići suradnju sa vlastima na svim razinama

Definirati praćenje implementacije Strategije i izvještavanje

Definirati ključnu ulogu lokalnih vlasti u kreiranju lokaliteta za stanovništvo i

posjetitelje

Razvijati suradnju javnog i privatnog sektora

Uspostaviti partnerstva sa relevantnim dionicima na svim razinama radi

kvalitetnog razvoja

4.6.2. Komunikacijski alati i ciljne skupine

Alati kojima se komunicira u Strategiji razvoja turizma grada Virovitice usmjereni su

na različite ciljne skupine koje su definirane kao skup relevantnih dionika sa lokalne,

regionalne, nacionalne i internacionalne razine koje imaju aktivnu ulogu u provođenju

aktivnosti i projekata Strategije. Od iznimne je važnosti upoznati javnost sa ciljevima i

97

prioritetima Strategije te stvaranju novih vrijednosti koje će proizaći provođenjem

aktivnosti i realizacijom projekata.

Budući da mediji imaju najznačajniju ulogu u prenošenju informacija, jako je važno

uspostaviti i održavati kvalitetnu suradnju sa medijima i koristiti njihove

komunikacijske kanale za protok važnih informacija. Tu se posebno misli na

konferencije, izjave za medije, novinske članke, brošure, letke, vodiče, info-pultove,

Internet stranice, publikacije.

Osim institucija i dionika izravno uključenih u provedbu Strategije, od velike je

važnosti o svemu informirati i širu javnost što uključuje:

Privatni i javni sektor

Poduzetnici

Obrtnici

Organizacije civilnog društva

Djelatnici u turizmu

Obrazovne institucije

Mediji općenito

Važno je konstanto raditi na protoku točnih i relevantnih informacija kako bi se

doprinijelo informiranosti na svim razinama te samim time promociji implementacije

Strategije.

4.6.3. Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice

Strategija razvoja turizma grada Virovitice temelji se na činjenici kako na razvojni

potencijal turističke destinacije utječe više čimbenika, a ponajprije resursi, upravljanje

i ostali ljudski potencijali te politika lokalne zajednice. Tržišna istraživanja pokazuju

kako turisti za vrijeme boravka u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj

kvalitete, raznoliku ponudu i kvalitetnu uslugu. Osim toga, turizam obilježavaju stalne

promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Novi trendovi

u turizmu odnose se na selektivne oblike, individualni pristup te što kreativniju

ponudu.

98

Ekonomski ciljevi turizma (Vukonić, B., Keča, K., 2001):

Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne

cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego

njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja.

Utjecaj na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska

funkcija turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni

i drugi pozitivni učinci turizma na bilancu plaćanja, poput obračunskog tečaja,

troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.

Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava

lokalno stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit će se

potreba za radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator

novih radnih mjesta, već on omogućuje lokalnom stanovništvu podizanje razine

svojih prihoda, kao i kvalitete života.

Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su

manje razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji

omogućuju razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine

obiluju resursom koji omogućuje i u pravilu na dugi rok osigurava mogućnost razvoja

turizma. Funkcija turizma je postići veću usklađenost regionalnog razvoja.

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju

određenim gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom.

Socijalna i kulturna funkcija

Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma.

Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok

kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj što ga receptivne turističke zemlje imaju na

kulturnom planu prema inozemnim, ali i domaćim posjetiteljima, kao i značajan

utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim područjima (Vukonić,

B., Keča, K., 2001).

Zaštita okoliša

Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja

čovječanstva, a za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori

razvoja samog turizma. Konflikti u okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na

različite načine i gotovo svuda gdje se turizam razvija. Problem se pojavljuje u svim

99

područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogućnosti i uvjeti za razvoj koje pruža

prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj.

Virovitica se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja

koje privlače turiste i prepoznatljivost jedinstvenog „branda“ povezanog sa turizmom.

Iz tog razloga potrebno je grad Viroviticu učiniti destinacijom ugodnom za

boravak turista.

Trenutnu situaciju obilježava nedostatna turistička ponuda općenito, nedovoljni

smještajni kapaciteti i neiskorišteni resursi. Kako bi se razvio turizam u Virovitici

potrebno je uspostaviti sustav upravljanja destinacijom, stvoriti jedinstveni imidža i

prepoznatljivosti Virovitice kao turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja

turizma grada Virovitice potrebno je uzeti u obzir da ga obilježava kako urbani, tako i

ruralni prostor te je potrebno ulagati u one lokacije koje će na najbolji način

odražavati karakteristike grada, a istodobno će biti privlačne potencijalnim

posjetiteljima.

Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Virovitice nužno je

primjenjivati posebne razvojne i druge mjere i programe podrške. Tu se najviše misli

na korištenje fondova EU i svih ostalih programa na nacionalnoj i internacionalnoj

razini.

Akcijski plan razvoja turizma grada Virovitice usklađen je s vizijom i strateškim

ciljevima razvoja turizma Hrvatske.

Glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je povećanje njegove

atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih

destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti.

Grad Virovitica će uz suradnju s dionicima uložiti svoje napore u brandiranje,

inovativan i diferenciran turizam koji će privući posjetitelje i pružiti dodanu vrijednost

potencijalnim posjetiteljima.

Tablica 26: Ciljevi, prioriteti i mjere

Cilj 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu

Prioritet 1: Razviti prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitici

Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u gradu Virovitici

Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno raspoloživih smještajnih ponuda

Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu ugostiteljske ponude

Mjera 1.1.4. Razviti turistički proizvod - grad temeljen na povijesnoj i

kulturnoj baštini

100

Prioritet 2: Diversifikacija turističkih proizvoda i atrakcija

Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih proizvoda

Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih tematiziranih turističkih doživljaja

Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički lanac grada

Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu

Prioritet 3: Poticati socijalno okruženje za turistički razvoj grada

Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne populacije o pozitivnim

učincima turizma

Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za osposobljavanje poduzetnika

zainteresiranih za investiranje u turistički sektor

Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada

Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za razvoj eko-turističkih

proizvoda

Mjera 2.3.5. Provedba aktivnosti usmjerenih ka aktivnom starenju,

zdravom životu i povećanju socijalne uključenosti

Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto

Prioritet 4: Provoditi suvremene marketinške i promocijske modele za turizam

grada

Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada

Mjera 3.4.2 Promocija grada

Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-ribolovnih turističkih sadržaja

Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih kulturnih sadržaja grada Virovitice

Usporedba ciljeva Strategije razvoja turizma grada Virovitice sa Strateškim ciljevima

razvoja turizma RH do 2020.

Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice:

Cilj 1: Uspostavljanje turističke infrastrukture

Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu

Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto

101

Strateški ciljevi razvoja turizma RH do 2020:

Cilj 1: Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

Cilj 2: Novo zapošljavanje

Cilj 3: Investicije

Cilj 4: Povećanje turističke potrošnje

Strateški prioriteti, ciljevi i mjere razvoja turizma grada Virovitice su u potpunosti

usklađeni sa Strateškim ciljevima Razvoja turizma Hrvatske, cjelokupno podupiru

gospodarski i turistički razvoj mikroregije, pa i Hrvatske, te su u skladu sa sva četiri

strateška cilja razvoja turizma Hrvatske.

Postizanje Cilja 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu u gradu Virovitici direktno

doprinosi ostvarenju svih strateških ciljeva razvoja turizma RH do 2020.

Povećanjem kvalitete ukupno raspoloživih smještajnih ponuda, poboljšanjem

turističkih potencijala grada, razvijanjem grada kao turističkog proizvoda doprinosi se

realizaciji svih strateških ciljeva razvoja turizma RH do 2020. Realizacijom projekta

obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka iskoristit će se značajan turistički

potencijal Dvorca, te ga postaviti na prvo mjesto za turističke aktivnosti u županiji i

regiji. Kroz investicije povećati će se broj kvalitetnih smještajnih jedinica na području

grada i uže okolice, što će dovesti do novih zapošljavanja, a kroz razvijanje turističkih

potencijala grada i uz kombinaciju s preostalim mjerama razvoja turizma grada

Virovitice znatno će se povećati broj posjetitelja (za 50% do 2025.), te samim time

povećat će se i turistička potrošnja zbog novih turističkih sadržaja.

Postizanje Cilja 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu indirektno doprinosi

ostvarenju 3 cilja Strategije razvoja turizma RH do 2020.(Cilj 2. Novo zapošljavanje,

Cilj 3. Investicije, Cilj 4. Povećanje turističke potrošnje)

Educiranjem dionika za razvoj eko-turističkih proizvoda, stvaranjem preduvjeta za

osposobljavanje zainteresiranih poduzetnika za ulaganje u turistički sektor,

definiranjem kulturne politike Grada postavljaju se osnove za nove mogućnosti u

turizmu grada. Rezultat su osposobljeni dionici za aktivno sudjelovanje u turističkoj

industriji što će dovesti do novih zapošljavanja, investicija i na samom kraju

povećanju turističke potrošnje.

102

Postizanje Cilja 3. Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto direktno

doprinosi Cilju 4. Povećanje turističke potrošnje Strategije razvoja turizma RH do

2020.

Usporedno s realizacijom turističkih projekata na području grada, Grad će podupirati i

promovirati iste. Uz brandiranje grada na temu „drvo“, povezivanjem s relevantnim

gospodarskim, kulturnim i neprofitnim ustanovama, promoviranje trenutnih i budućih

kulturnih događanja te promoviranjem bogate bioraznolikosti privući će se veći broj

posjetitelja što će znatno povećati turističku potrošnju na području grada.

Akcijski dio se može podijeliti u 3 ključne aktivnosti koje za cilj imaju povećati broj

smještajnih kapaciteta, stvoriti prepoznatljivi brand dostojan središta županije i privući

veći broj posjetitelja

1. Rekonstruirati infrastrukturu i povećati broj smještajnih kapaciteta putem potpora i

podrške poduzetnicima zainteresiranim za ovakav tip ulaganja

2. Unaprijediti postojeće događaje, kreirati nove, i pružiti podršku i potporu kod

kreiranja novih turističkih događaja

3. Razviti turistički proizvod – grad temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini

Kroz navedenu aktivnost grad će se etablirati kao relevantno gospodarsko, kulturno,

turističko i povijesno središte u regiji.

Najprepoznatljiva građevina je Dvorac Pejačević, koji se nalazi u samom središtu

grada na uzvišenom području s parkom koji ga okružuje. Dvorac je uvjerljivo

najprepoznatljiva građevina na području županije, predstavlja vrijednu kulturno

arhtitektonsku baštinu, te ogromni turistički potencijal, s obzirom na lokaciju, sadržaj i

relevantnost.

Obnova Dvorca Pejačević i parka koji ga okružuje je prioritetni turistički projekt Grada

Virovitice.

Realizacija istog je prioritetni dio Akcijskog plana Strategije turizma grada Virovitice.

Sadržana je u Cilj 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu, Prioritet 1: Razviti

prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitice, Mjera 1.1.4. Razviti turistički

proizvod – grad temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini.

Dvorac Pejačević je najprepoznatljiviji simbol grada te predstavlja ogromni turistički

potencijal. Obnova i uređenje navedenog je a priori turistički projekt Grada. U

neposrednom okruženju Dvorca nalaze se brojna arheološka nalazišta koja datiraju

iz pretpovijesnog doba, sam Dvorac kao građevina predstavlja veliki turistički

potencijal s obzirom na kulturnu, arhitektonsku i povijesnu vrijednost.

103

Obnova Dvorca Pejačević predstavlja glavnu aktivnost u “brendiranju” grada, uz

postavljanje i povezivanje simbola „drvo“ s ostalim relevantnim turističkim, kulturnim i

gospodarskim organizacijama. Cilj je eksploatirati najprepoznatljiviju građevinu u

turističko središte regije

Tablica 27. Aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi Razvoja

turizma grada Virovitice

Cilj 1: Uspostavljanje turističke infrastrukture

Prioritet 1: Razviti prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitici

Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u gradu Virovitici

Aktivnosti:

Analiziranje postojećih turističkih događaja, kapaciteta i prilika za razvoj

istih

Dovesti postojeće turističke događaje na „višu razinu“ – poboljšati

kvalitetu ponude, uložiti napore u povećanje broja posjetitelja

Analizirati socio-ekonomsko i geografsko okruženje te uočiti prilike za

kreiranje novih turističkih događanja

Kreiranje novih turističkih događanja sa ciljem poboljšanja turističkog

potencijala i privlačenja posjetitelja

Razmjena informacija javnog i privatnog sektora sa ciljem poboljšanja

turističkog potencijala u gradu

Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno raspoloživih smještajnih ponuda

Aktivnosti:

Prikupiti kompletan set informacija trenutne smještajne ponude

Analizirati broj noćenja i posjetitelja te načine povećanja istih

Razmjena informacija s poduzetnicima o mogućnosti ulaganja u

smještajne kapacitete

Prezentiranje ulaganja u smještajne kapacitete na gospodarskim

sajmovima

Prezentirati mogućnosti sufinanciranja potencijalnim investitorima

Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu ugostiteljske ponude

Aktivnosti:

104

Prikupljanje i kvantifikacija trenutne ugostiteljske ponude

Analiza posjeta i prometa ugostitelja

Razmjena informacija s javnim sektorom, s ciljem informiranja

potencijalnih investitora

Mjera 1.1.4. Razviti turistički proizvod - grad temeljen na povijesnoj i

kulturnoj baštini

Aktivnosti:

Podupirati i promovirati trenutne turističke i kulturne događaje

Realizirati projekt Obnova dvorca Pejačević i Gradskog parka

Sudjelovanje u organizaciji kulturnih događanja

Kreirati cjelokupan plan turističkih događanja

Promocija povijesne i kulturne baštine

Prioritet 2: Diversifikacija turističkih proizvoda i atrakcija

Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih proizvoda

Aktivnosti:

Analiza trenutnih proizvoda

Analiza mogućnosti inovativnih turističkih proizvoda kroz posjete

turistički orijentiranim sajmovima, specijaliziranim turističkim

događanjima u regiji

Razmjena informacija s privatnim sektorom

Potpora privatnom sektoru u realizaciji inovativnih i kreativnih turističkih

proizvoda

Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih tematiziranih turističkih doživljaja

Aktivnosti:

Analiza trenutnih posjetitelja, njihovih motiva, preferenci i mogućnosti

Razgraničavanje turističkih događaja kroz tematizirane turističke

doživljaje

Kreiranje specificiranih, marketing orijentiranih turističkih događaja

Razmjena informacija s privatnim sektorom

Potpora potencijalnim investitorima u realizaciji tematiziranih turističkih

događaja

Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički lanac grada

105

Aktivnosti:

Prikupiti i prezentirati sve relevantne informacije o turističkim kapacitetima i

mogućnostima grada

Kontinuirano raditi na unapređenju turističke ponude

Kontinuirano poticati ulaganja u turizam

Detaljno evidentirati i analizirati turističke događaje u regiji

Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu

Prioritet 3: Poticati socijalno okruženje za turistički razvoj grada

Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne populacije o pozitivnim

učincima turizma

Aktivnosti:

Održavanje edukacija o turizmu za lokalno stanovništvo

Održavanje edukacija o vrstama turizma i o pozitivnim učincima turizma

za lokalno stanovništvo

Održavanje edukacija o načinu uključivanja lokalnog stanovništva u

turističke događaje

Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za osposobljavanje poduzetnika

zainteresiranih za investiranje u turistički sektor

Aktivnosti:

Edukacija o turističkim mogućnostima grada Virovitice za poduzetnike

zainteresirane za investiranje u turistički sektor

Kreiranje knjižice o turističkim događajima i kapacitetima za daljnje

razvijanje namijenjene poduzetnicima

Prisustvovanje gospodarskim i turističkim sajmovima s ciljem

privlačenje poduzetnika zainteresiranih za investiranje u turistički sektor

Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada

Aktivnosti:

Skupiti i analizirati sve relevantne podatke o kulturnim događanjima u

gradu

Aktivna suradnja s dionicima (kazalište, muzej, pjevačko društvo...) s

ciljem unaprjeđenja sadašnjih kulturnih događanja

106

Kreiranje novih kulturnih događanja s ciljem unaprjeđenja turističke i

kulturne ponude grada

Kreiranje tematiziranih kulturnih događanja

Kreiranje godišnjeg plana objedinjenih kulturnih događanja

Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za razvoj eko-turističkih

proizvoda

Aktivnosti:

Prikupiti podatke o trenutnoj ponudi eko-turističkih proizvoda

Educirati trenutne ponuđače eko-turističkih proizvoda o novim

mogućnostima u turizmu te načinu razvoja i unaprjeđenja trenutnih

proizvoda i kreiranju novih

Educirati potencijalne ponuđače eko-turističkih proizvoda o načinu

njihovog izlaska na tržište

Educirati širu javnost o mogućnosti sudjelovanja u eko-turističkoj ponudi

grada i okolice

Mjera 2.3.5. Provedba aktivnosti usmjerenih ka aktivnom starenju,

zdravom životu i povećanju socijalne uključenosti

Aktivnosti:

Održavanje sportskih, društvenih i kulturnih manifestacija sa

sudjelovanjem ljudi starije životne dobi

Edukacije o zdravlju tematski namijenjene za svaku dobnu skupinu

Uključivanje socijalno isključenih građana u sportske, društvene i

kulturne manifestacije (kao aktivni sudionici, volonteri, promatrači)

Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto

Prioritet 4: Provoditi suvremene marketinške i promocijske modele za turizam

grada

Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada

Aktivnosti:

Partnerstvo s relevantnim gospodarskim, kulturnim i turističkim

ustanovama

Analizirati turističke događaje

107

Implementirati ideju „drvo“ u sve značajne događaje u gradu

Usko partnerstvo s muzejom i kazalištem pri implementaciji ideje „drvo“

kao prepoznatljivi simbol grada

Mjera 3.4.2 Promocija grada

Aktivnosti:

Uz „brandiranje“ aktivno raditi i na promociji grada kao centra županije

sa značajnom turističkom ponudom i bogatom bio raznolikosti, s

prepoznatljivim simbolom „drvo“ u regionalnim medijima

Kontinuirane posjete sajmovima s pripremljenim promocijskim

materijalima o gradu koji se razvija, i koji može turistički puno toga

ponuditi potencijalnim posjetiteljima

Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-ribolovnih turističkih sadržaja

Aktivnosti:

Analizirati trenutnu ponudu

Razviti trenutnu ponudu, te kreirati i poticati inovativne lovno-ribolovne

turističke projekte

Promovirati putem oglašavanja u društvenim medijima i personaliziranih

oglasa ciljnim skupinama ovaj vid turizma

Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih kulturnih sadržaja grada Virovitice

Aktivnosti:

Analizirati trenutnu ponudu kulturnih sadržaja

Unaprijediti trenutno ponudu

Promovirati putem oglašavanja u društvenih medijima i personaliziranih

oglasa ciljnim skupinama ovaj vid turizma

Od iznimnog interesa za Grad Viroviticu je razvoj turističkih događanja, povećanje

broja posjetitelja i broja noćenja. U gradu se odvijaju turistička događanja, no

trenutna ne ispunjavanju mogućnosti koje grad i uže područje posjeduje.

Ključne aktivnosti su razvoj trenutnih turističkih događanja, razvoj turističke

infrastrukture, kreiranje inovativnih specijaliziranih turističkih događanja, te uz

108

suradnju s privatnim sektorom povećanje kvalitete ukupno raspoložene smještajne

ponude.

Kroz implementaciju Strategije turizma grada Virovitice izvršavaju se sljedeći

strateški planovi hrvatskog turizma:

PPS plan – plan povećanja turističkog prometa u razdoblje pred i posezone

PCE+ plan – plan povećanja prosječne dnevne potrošnje turista

Plan podrške industriji

Doprinos provođenja mjera Strategije turizma grada Virovitice u eliminaciji

razvojnih ograničenja turizma na razini Republike Hrvatske

U osnovi hrvatski turizam još uvijek obilježava:

nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;

pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;

rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima;

nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom

aktivnošću;

nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem;

statičan sustav nacionalnog marketinga;

premalen broj globalno brendiranih destinacija;

neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura;

naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.

(Izvor: Strategija turizma RH 2020)

Strategija turizma grada Virovitice će na lokalnoj razini pružiti institucionalni

okvir i podršku za uklanjanje navedenih razvojnih ograničenja.

Kroz svoje akcijske mjere Grad direktno doprinosi eliminaciji razvojnih

ograničenja.

Mjere Strategije razvoja turizma Virovitice Razvojna ograničenja turizma RH

Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u

gradu Virovitici

Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu

Nedovoljna diferenciranost proizvoda i

usluga

109

ugostiteljske ponude

Mjera 1.1.4 Razviti turistički proizvod - grad

temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini

Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih

proizvoda

Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih

tematiziranih turističkih doživljaja

Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada

Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za

razvoj eko-turističkih proizvoda

Pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih

sadržaja boravka gostiju

Neadekvatna destinacijska turistička

infrastruktura

Rast temeljen ponajviše na ekspanziji

obiteljskog smještaja u kućanstvima

Nedostatak kvalitetne hotelske ponude

praćen nedovoljnom investicijskom

aktivnošću

Statičan sustav nacionalnog marketinga

Premalen broj globalno brendiranih

destinacija

Naslijeđena orijentacija lokalnog

stanovništva prema sezonskom poslovanju

Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno

raspoloživih smještajnih ponuda

Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički

lanac grada

Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za

osposobljavanje poduzetnika zainteresiranih

za investiranje u turistički sektor

Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne

populacije o pozitivnim učincima turizma

Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada

Mjera 3.4.2 Promocija grada

Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-

ribolovnih turističkih sadržaja

Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih

kulturnih sadržaja grada Virovitice

110

4.7. RH programi za financiranje turističkih projekata

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini raspisuje natječaje i daje

potpore za razvoj hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih,

športskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje

prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini kroz programe Potpore

manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama; Potpore za turističke

inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; Potpore za rad turističkih

zajednica na turistički nerazvijenim područjima.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja:

Veliki projekti u turizmu s ciljem povećanja kapaciteta smještaja, povećanja

kategorizacije smještajnih kapaciteta, podizanja razine usluge, poticanja

raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone s ciljem programa

kreditiranja pripreme turističke sezone tekuće godine radi kvalitetnog pružanja usluga

turistima.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak

natječaja s ciljem razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu,

razvoja turističke infrastrukture, poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program

Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za prijavu na EU natječaje, plasmana

certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za osobe smanjene

pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose

sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.

Tablica 27: Pokazatelji uspješnosti razvoja turizma

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI RAZVOJA TURIZMA

Ključni pokazatelji

Učinak i utjecaji turizma 1. Neposredni udio turizma u Bruto domaćem proizvodu Vodeći međunarodni pokazatelj doprinosa turizma u BDP-u

2. Turistički prihod određenog područja po posjetitelju Pokazatelj ekonomske aktivnosti posjetitelja

3. Broj noćenja u svim vrstama smještaja Mjerenje kretanja turista u svim vrstama smještaja

4. Turističke usluge u izvozu Mjera koja pokazuje doprinos turizma u izvozu

Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu

5. Produktivnost rada u turističkom sektoru Mjera pokazuje produktivni potencijal turističke ekonomije

6. Uravnoteženost kupovne moći Pokazatelj kompetitivnosti cijena turističkih usluga

7. Uvjet posjedovanja vize za posjet zemlji Pokazatelj zahtjeva koji su potrebni za dobivanje vize i načine izdavanje vize

Atraktivnost destinacije 8. Prirodni resursi i bioraznolikost Pokazatelj prirodnih resursa u državi

111

9. Kulturna i kreativna bogatstva Pokazatelj kulturnih i kreativnih atrakcija, aktivnosti i događaja

10. Zadovoljstvo posjetitelja Pokazatelj atraktivnosti i vrijednosti iz perspektive potražnje, zasnovano na sadašnjoj i budućoj kompetitivnosti

Politički okvir i ekonomske prilike

11. Akcijski plan nacionalnog turizma Mjera pokazuje utjecaj i efektivnost u jačanju kompetitivnosti turizma

Dodatni pokazatelji

Učinak i utjecaji turizma Tržišna diversifikacija i rastuća tržišta Pokazatelj širokih aspekata učinka i utjecaja u više obuhvaćenih tržišta. Države sa širokim izborom početnih tržišta i orijentacijom k rastućim tržištima su bolje pozicionirane od onih s uskom tržišnom ovisnošću

Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu

Zaposlenost u turizmu po dobi, stručnim kvalifikacijama i vrsti ugovora Pokazatelj koji procjenjuje sposobnost privlačenja, zadržavanja i razvoja ljudskih potencijala u turizmu kako bi se povećala konkurentnost

Indeks potrošačkih cijena za turizam Komplementarna mjera za druge pokazatelje (PPP)

Zračna povezanost i sposobnost kombiniranja različitih vrsta prijevoza Pokazatelj kompetitivnosti koji se očituje u broju zračnih linija, udaljenosti od glavnih tržišta i broju putnika

Atraktivnost destinacije OECD-ov indeks “Bolji život” Koristi se verzija indeksa koja je fokusirana na turizam

Pokazatelji razvoja u budućnosti

Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu

Sredstva iz državnog proračuna namijenjena turizmu Pokazatelj nacionalnog turističkog troška po stanovniku

Stopa gašenja tvrtki Mjera poduzetničke aktivnost i gubljenja klijenata

Politički okvir i ekonomske prilike

E-turizam i druge inovativne usluge Indeks inovacija i korištenja društvenih medija u turističkoj industriji

Struktura dobavljačkih kanala Indeks sadašnjih i potencijalnih slojeva industrije, klastera i kompetitivnosti

EU Fondovi i Programi za financiranje projekata u turizmu

Europski socijalni fond,

Europski fond za regionalni razvoj,

Program ruralnog razvoja,

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj,

Program LIFE,

Kohezijski fond,

Obzor 2020,

Kreativna Europa,

Cosme,

Erasmus+,

EaSi program

Utvrđena definicija turističkih proizvoda u 2020. godini upućuje na stratešku

usmjerenost grada prema sljedećim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu

atraktivnosti i srednju i veliku razinu konkurentnosti:

112

1. Lovni i ribolovni turizam

2. Eko-turizam

3. Kulturni turizam

4. Sportsko-rekreacijski turizam.

4.8. Prioritetni turistički projekti grada Virovitice

Izvor:Idejno rješenje (Arhitekt:Kruno Kovač)

Slika 42: Obnova Dvorca Pejačević i Gradskog parka

Izradio: URBOS d.o.o., Osijek

Slika 41: Bee park Virovitica

113

Tablica 28: Projekti na području grada Virovitice

NAZIV PROJEKTA

UKUPNA

VRIJEDNOST

(kn)

STATUS

PROJEKTA

VRSTA

TURIZMA

CILJ

Obnova Dvorca Pejačević

revitalizacija gradskog parka

70.000.000,00 spreman za

provedbu

Kulturni C1P1M1.1.4

BEE PARK VIROVITICA

45.000.000,00 Idejno rješenje Eko turizam C1P1M1.1.1

Izgradnja multimedijalnog

centra

15.000.000,00 Idejno rješenje Kulturni C1P1M1.1.1

Uređenje Virovitičkih jezera

10.000.000,00 Idejni projekt Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.2

Iskorištenje geotermalnog

potencijala

5.000.000,00 Pred-studija u

izradi

Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.2

Uređenje Skijaških staza

2.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.2

Izgradnja mostova 10.000.000,00 Projektna ideja Kulturni C1P2M1.2.2

Uređenje šetnice u centru grada

50.000,000,00 Riješena

prostorno-

planska

dokumentacija

Kulturni C1P1M1.1.4

Uređenje Franjevačkog parka

340.000,00 Spremno za

provedbu

Kulturni C1P2M1.2.2

Izgradnja Eko-etno sela u Turističkoj

zoni Bilogora

150.000.000,00 Projektna ideja Eko-turiza C1P2M1.2.2

Izgradnja zračne luke Korija

15.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.1

Izgradnja golf terena 30.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.1

Izgradnja gospodarsko-

turističke željezničke pruge Virovitica-

Barcs

200.000.000,00 Projektna ideja Turistička

infrastruktura

C1P1M1.1.1

Vinske ceste Virovitički vidici

1.000.000,00 Ceste ucrtane,

riješena

prostorno-

planska

Eko turizam C1P2M1.2.2

114

dokumentacija

Sportsko-turistički centar sa pratećim

sadržajima u TZ Bilogora

2.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.1

Izgradnja auto-moto kampa u TZ Bilogora

1.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.1

IZGRADNJA I UREĐENJE DONJEG

TOKA RIJEKE OĐENICE OD

VIROVITICE DO RIJEKE DRAVE

100.000.000,00

kn

Projektna ideja Sportsko-

rekreacijski i

obrana od

poplava

C1P2M1.2.1

IZGRADNJA I UREĐENJE

GORNJEG TOKA RIJEKE OĐENICE

50.000.000,00 kn Izrađena

građevinska

studija

Sportsko-

rekreacijski i

obrana od

poplava

C1P2M1.2.1

Izgradnja biciklističkih staza na širem području

grada

2.000.000,00 Izrada idejnog

rješenja

Sportsko-

rekreacijski

C1P2M1.2.1

5. ZAKLJUČAK

Strategijom turizma grada Virovitice određen je dugoročni pravac djelovanja

Turističke zajednice grada i svih relevantnih institucija i dionika u cilju razvoja

turističke destinacije. Smješten na samoj granici između Slavonije i Podravine, grad

Virovitica nudi savršen spoj dvije regije čija se iznimna kulturna, povijesna i prirodna

baština u našem kraju stapaju u bogat reljef turističke ponude koji će zadovoljiti

različite ukuse posjetitelja i turista.

U definiranju strateških ciljeva razvoja bazirali smo se na tri osnovna elementa:

kulturu, povijest i netaknutu prirodu. Navedeni elementi turističke ponude

predstavljaju nepresušan izvor sadržaja za razvoj turističkih proizvoda za turiste svih

uzrasta i preferencija. Kao što je u gospodarstvu sve veći naglasak na društveno-

odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša, tako je u turizmu sve veći naglasak na

prirodnim ljepotama i netaknutom krajoliku. Grad Virovitica u tom smislu zaista ima

što ponuditi: rubni dijelovi grada smješteni na obroncima Bilogore daju nam

mogućnost razvoja eko-turizma kroz vinske ceste, kušaonice, planinarske i

115

biciklističke staze i šetališta; Virovitička jezera omogućuju razvoj sportsko-

rekreacijskog turizma kroz ribolov, lov, planinarske staze i šetnice, zabavu na vodi, a

sve u netaknutoj prirodi.

Uz navedeno, bogata kulturno-povijesna baština Grada predstavlja tradicionalne

turističke sadržaje koji su uvijek privlačili mnogobrojne posjetitelje, a dodatnim

razvojem kulturno-povijesnih manifestacija povećat će se ponuda i kvaliteta

cjelokupne turističke ponude, što će afirmirati turizam grada Virovitice kao jednu od

strateških grana u ostvarenju ukupnog rasta i održivog razvoja.

116

Popis slika

Slika 1: Grand tour - Veliko putovanje ................................................................................... 4

Slika 2: Grand tour - Veliko putovanje ................................................................................... 4

Slika 3: Smještaj Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj ................................18

Slika 4: Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju .........................................19

Slika 5: Glavni integralni pravci za Hrvatsku .........................................................................20

Slika 6: Prostorni obuhvat Virovitičko – podravske županije .................................................21

Slika 7: Karta Virovitičko-podravske županije .......................................................................24

Slika 86: Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka ...........................................................32

Slika 97: Križnica ..................................................................................................................32

Slika 10: Orahovačko proljeće ..............................................................................................42

Slika 11: Izgled Virovitice u 17. stoljeću ................................................................................42

Slika 12: Položaj Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice u Republici Hrvatskoj ....44

Slika 13: Teritorijalni ustroj Grada Virovitice .........................................................................45

Slika 14: Virovitička jezera ...................................................................................................55

Slika 15: Virovitički ribnjaci ...................................................................................................55

Slika 16: Poučna staza na Virovitičkim ribnjacima ................................................................56

Slika 17: Divljač na lovištima ................................................................................................56

Slika 18: Površina lovišta grada Virovitice ............................................................................57

Slika 19: Vinogradi Virovitičkog vinogorja .............................................................................58

Slika 20: Skijalište Rezovačke Krčevine ...............................................................................58

Slika 21: Cvjetni trg Virovitica ...............................................................................................59

Slika 22: Dvorac Pejačević 1804. godine ..............................................................................61

Slika 23: Dvorac Pejačević ...................................................................................................61

Slika 24: Dvorac Pejačević danas.........................................................................................62

Slika 25: Dvorac Pejačević danas.........................................................................................62

Slika 26: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................63

Slika 27: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................63

117

Slika 28: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................64

Slika 29: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................64

Slika 30: Virovitički kazališni susreti - Virkas .........................................................................66

Slika 31: Glazbena škola Jan Vlašymski...............................................................................67

Slika 32: Program manifestacije "Prosinac u gradu" .............................................................68

Slika 33: Europska noć kazališta ..........................................................................................68

Slika 34: Noć muzeja ............................................................................................................69

Slika 35: Logotip Grada Virovitice .........................................................................................79

Slika 36: Logotip Turističke zajednice grada Virovitice..........................................................79

Slika 37: Grad Bjelovar .........................................................................................................87

Slika 38: Grad Đurđevac ......................................................................................................88

Slika 39: Grad Ptuj ...............................................................................................................89

Slika 40: Grad Barcs ............................................................................................................90

Slika 41: Bee park Virovitica ............................................................................................... 112

Popis tablica

Tablica 1: Virovitičko-podravska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku .........................21

Tablica 2: Pregled cesta (državnih, lokalnih i županijskih) na području Virovitičko-podravske

županije: ...............................................................................................................................46

Tablica 3: Dobna struktura stanovništva Grada Virovitice prema popisu stanovništva 2011.

godine ..................................................................................................................................48

Tablica 4: Udio broja stanovnika Grada Virovitice u ukupnom broju stanovnika Virovitičko-

podravske županiji i Republike Hrvatske za 2011. godinu ....................................................49

Tablica 5: Radno sposobno stanovništvo Grada Virovitice u ukupnom broju stanovništva

Virovitičko-podravske županije u 2011. godini. .....................................................................50

Tablica 6: Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Gradu Virovitici i prigradskim naseljima ..50

Tablica 7: Obrazovne institucije u Gradu Virovitici ................................................................52

Tablica 8: Pregled objekata kulturne baštine i povijesnih lokaliteta .......................................59

Tablica 9: Pregled kulturnih institucija ...................................................................................65

Tablica 10: Pregled sportsko rekreacijskih objekata .............................................................71

Tablica 11: Pregled smještajnih kapaciteta na području grada Virovitice ..............................73

118

Tablica 12: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2011.

do 2014. godine....................................................................................................................75

Tablica 13: Pregled dolazaka i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta od 2012. do

2014. godine ........................................................................................................................75

Tablica 14: Pregled dolazaka i noćenja turista u gradu Virovitici prema broju kreveta 2012.-

2014. ....................................................................................................................................77

Tablica 15: Pregled noćenja turista u gradu Virovitici s obzirom na vrstu smještaja 2012. do

2014. godine ........................................................................................................................78

Tablica 16: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2012.

do 2014. po danu. ................................................................................................................78

Tablica 17: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Bjelovara .............87

Tablica 18: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Đurđevca .............88

Tablica 19: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Ptuj ......................89

Tablica 20: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Barcsa .................90

Tablica 21: SWOT analiza ....................................................................................................92

Tablica 22: Stanovništvo ......................................................................................................94

Tablica 23: Proizvodi i područja ............................................................................................95

Tablica 24: Promocija ...........................................................................................................96

Tablica 25: Partnerstvo .........................................................................................................96

Tablica 26: Ciljevi, prioriteti i mjere .......................................................................................99

Tablica 27: Pokazatelji uspješnosti razvoja turizma ............................................................ 110

Tablica 28: Projekti na području grada Virovitice ................................................................ 113

Popis grafikona

Grafikon 1: Udjeli stanovnika naselja u ukupnom broju stanovnika Virovitice u 2011. godini 48

Grafikon 2: Broj stanovnika Virovitičko-podravske županije ..................................................49

Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 godina i više u Gradu Virovitici prema razini završene

škole .....................................................................................................................................51

Grafikon 4: Glavni pokretači promjena ..................................................................................85

119

Popis literature:

Turizam u Hrvatskoj

http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/23805.pdf

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/23548.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj

http://www.mint.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.iztzg.hr/

http://www2.unwto.org/en. (lipanj 2012.)

http://www.eurogites.org/. (lipanj 2012.)

http://www.eceat.org/. (lipanj 2012.)

http://www2.unwto.org/en. (lipanj 2012.)

http://europa.eu/about-eu/countries/index_en.htm. (lipanj 2012.)

http://en.wikipedia.org/wiki/Artur_Hazelius. (lipanj 2012.)

http://www.mdc.hr/kumrovec/hr/index.html. (lipanj 2012.)

KNJIGE:

1. Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim

iskustvima Damir Demonja i Pavlo Ružić, Zagreb, 2010.

2. Strateški menadžment u Turizmu; Luiz Moutinho; Zagreb 2005.

3. Marketing u turizmu; prof. dr. Josip Senečić i Prof. dr. Boris Vukonić; Zagreb 1997.

4. How to Market Tourist Attractions, Festivals ans Special Events; Bill Richards;

London 1995.

5. Marketing; Prof. dr.sc. Marcel Meler; Osijek 1999.

6. Promocija u turizmu; Prof. dr. Josip Senečić; Zagreb 1998.

7. Upravljanje Marketingom, deveto izdanje; Philip Kotler; Zagreb 2001.

8. Marketin u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, četvrto izdanje; Philip Kotler, John T.

Bowen i James C. Makens ; Zagreb 2011.

9. Marketing u turističkom ugostiteljstvu; prof. dr.sc. Drago Ružić; Osijek 2007.

10. e – Marketing, II-izmijenjno i prošireno izdanje; Prof. dr. Drago Ružić, Antun Biloš

univ. spec. oec. i mr. sc. Davorin Turkalj; Osijek 2009.

STRATEGIJE:

1. Strategija razvoja turizma RH do 2020.

2. Program ukupnog razvoja Grada Virovitice 2014-2020

3. Master plan turizma Virovitičko-podravske županije 2009-2019.

120

Izdavač:

Turistička zajednica Grada Virovitice

Za izdavača:

Ivica Kirin, predsjednik Turističke zajednice grada Virovitice

Pripremili:

Matija Mustač, univ.spec.oec.

Tihana Harmund, dipl.oec.

Sven Jesenković, dipl.oec.

Tomislav Rudec, mag.oec.

Antonio Dražić, mag.oec.