TURIZAM - opširna skripta po knjizi

7/22/2019 TURIZAM - opirna skripta po knjizi

1/137

1. TURIZAM TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ

1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM

Rijei turist i turizam dolaze od engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo zakruno putovanje.

Kriteriji za definiranje pojmova turist/turizam:

Prostorna komponenta Da bi osoba mogla postati turistom, mora krenuti na put. Svakaosoba koja poduzima putovanje od toke A do toke B je putnik. No, svaki putnik ipak nije turist,dok je svaki turist putnik! Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji (UNWTO) putovanje se morazbiti izvan uobiajene sredine odreene osobe.Vanhove smatra da uobiajenu sredinu jedneosobe ini izravna udaljenost od mjesta rada ili obrazovanja te ostalih mjesta koja se uestaloposjeuju.

Obiljeja putovanjaOsoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu, dobrovoljno, uokviru svog slobodnog vremena, te ne obavlja nikakvu lukrativnu djelatnost (ne privreuje);

putovanje je uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog boravka (domicil).

Vremenska komponenta Osoba mora privremeno izbivati iz uobiajene sredine dulje od24h, a maksimalno jednu godinu. Onaj tko boravi manje od 24h se naziva izletnik ili

jednodnevni posjetitelj.

Svrha putovanja Turisti prema definiciji UNWTO-a su: osobe motivirane odmorom,rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom, posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom

putu, studiju, hodoau, a nisu: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim

putovanjima, putnici koji svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu,migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog

kora i konzularni predstavnici.

Koristei se navedenim determinantama, UNWTO definira turista kao posjetitelja. To je osoba kojaputuje izvan svoje sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana zaobavljanje neke lukrativne djelatnosti u mjestu koje posjeuje.

Klasifikacija putnika prema UNWTO-u:

1. Posjetitelji koji borave najmanje jednu no u zemlji koju posjeuju2. Strane zrane ili brodske posade koje uzimaju smjetaj u zemlji koju posjeuju3. Posjetitelji koji ne noe u posjeenoj zemlji iako postoji mogunost posjeta tijekom dana ili vie

dana i koji se vraaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali

4. Uobiajeno ukljueni u izletnike5. Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana6. Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjeuju i koji ostaju samo jedan dan7. Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dunost i obratno (kuna posluga,

uzdravana pratnja)

8. Putnici koji ne naputaju tranzitno podruje zranih i brodskih luka


2/137

Jedna od najstarijih definicija turizma (Hunzinger i Krapf): Turizam je skup odnosa i pojava kojeproizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno

prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

U ovoj su definiciji naglaene 2 osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potronjasredstava steenih izvan mjesta turistikog boravka.

Turistiko odredite ili turistika destinacija je prostor privremenog boravka turista.Komponente turizma:

Dinamina odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turistike aktivnosti uopedolo

Statina odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista iispunjenje oekivanog turistikog doivljaja

Goelder i sur. Turizam definiraju kao skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davateljausluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugihposjetitelja (izletnika).

U ovoj se definiciji naglasak stavlja na 4 temeljna subjekta koja u turizmu dolaze u doticaj:

Privremeni posjetiteljiosobe s razliitim oekivanjima u ispunjenju svojih turistikih potreba Poduzetnici i ostali pruatelji usluga oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i

usluge za zadovoljenje svojih potreba i elja

Javni sektor zemlje domaina ostvaruju javne prihode Lokalna zajednica kao domain turistima odrava sve pozitivne i negativne strane

kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma

Danas je veinom prihvaena UNWTO-ova definicija turizma koja se ubraja u definicije s pozicijeturistike potranje: Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvannjihove uobiajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugihrazloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju.

Iz takve definicije proizlazi 5 temeljnih obiljeja turizma:

Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba kree, ivi i

radi

Turizam se zasniva na dvosmjernom putovanju koje ima definiran vremenski interval Svrha turistikog putovanja nikadse ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili zapoljavanje U turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju

DZS definicija: Turistje svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanje jednuno u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja,studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.


3/137

1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA

Industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turistike potrebe. Turistika potreba je skuppojedinanih potreba koje skupno zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjerida se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizikekondicije.

2 skupine potreba:

Primarne ili egzistencijalne potreba za hranom, vodom, stanovanjem, odjeom, obuom,ogrjevom i sl.

Sekundarne turistike potrebe su u domeni sekundarnih potreba vieg reda jer do njihovogzadovoljenja ovjek dolazi tek kad zadovolji svoje primarne potrebe te odlui da iz hijerarhijeniza sekundarnih potreba moe podmiriti i turistike. Zadovoljenje turistikih potreba ima dalekovei stupanj elastinosti od zadovoljenja primarnih potreba.

Potrebni resursi za turistiko putovanje:

Slobodno vrijemeono se moe (ali i ne mora) upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacijeizvan mjesta stalnog boravka i/ili rada

Slobodna sredstvaona se mogu (ali i ne moraju) potroiti na putovanje i boravak u turistikojdestinaciji

Prva revolucija turistikih putovanja vee se uz pojavu parne lokomotive i eljeznice. Prvaeljeznika pruga izgraena je 1825.g. u Engleskoj ime su stvoreni preduvjeti za masovni prijevozputnika na velike udaljenosti po cijenama znatno niim u usporedbi s dotada koritenim prijevoznimsredstvima.

Subjektivni, iracionalni imbenici koji djeluju na turistika kretanja i potronju: moda i promocija,drutveni presti (moe biti i svrha putovanja), ljubav, vjera.


4/137

1.4. MOTIVI TURISTI KIH PUTOVANJA

Glavni motivi koji pokreu ljude na turistika putovanja: bijeg od rutine svakodnevice, odnosnoodmor, rekreacija izvan uobiajene sredine,ouvanje zdravlja i elja za novim doivljajima.

Na konanu odluku utjee splet motiva koji manjim ili veim intenzitetom djeluju na ponaanjeturista, odnosno na nain zadovoljavanja njihovih turistikih potreba. Tako danas, uz navedeneglavne motive, meu ee spominjane motive moemo ubrojiti kulturu, sport, zabavu i ekolokemotive.

1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA

Vrste turizma prema UNWTO-u:

Domai ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) urazliite destinacije unutar granica vlastite zemlje. Npr. putovanja dravljana Hrvatske uturistika odredita unutar Hrvatske.

Receptivni ili ulazniukljuuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji. Npr. turistiiz Austrije u Hrvatskoj.

Emitivni ili izlazni ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje. Npr. turistikaputovanja hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama.

Interni (unutranji)to je kombinacija, ukupnost domaeg i receptivnog turizma. Npr. prati seturistiki promet svih hrvatskih i stranih dravljana na podruju Hrvatske.

Nacionalniukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu. Npr. putovanja graana Hrvatske u turistika odredita unutar vlastite zemlje i svaturistika putovanja u turistike destinacije izvan zemlje.

Meunarodniukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma. Na primjeruHrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim turizmom razumijevaju sva putovanjainozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo.

Intraregionalni podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreeneregije u drugu zemlju te iste regije. Npr. turistika putovanja stanovnika jedne europske zemlje udrugu europsku zemljuturistika putovanja Europljana unutar Europe.

Interregionalnipodrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije udrugu zemlju, ali izvan te regije. Npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe.

Kriteriji podjele turizma:

Duljina trajanja turistikog boravka izletniki, vikend-turizam, boravini turizam ili kratka iduga turistika putovanja

Prostor na kojem se turizam dogaa urbani i ruralni turizam Dobna struktura turistadjeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi Godinje doba ljetni i zimski Intenzitet koritenja privatnih kapaciteta predsezonski, sezonski, posezonski,

izvansezonski


5/137

U teoriji i praksi je esta podjela turizma na masovni i alternativni. Danas pojam masovni turizampoprima negativne konotacije. Vukoniargumentira protiv toga miljenja: masovnom turizmu se nemogu pripisati samo negativna obiljeja jer on ima i svojih pozitivnih osobina i posljedica i to je jovanije - suvremeni se turizam manifestira i u drugim oblicima kod koji su jednako zabiljee ninegativni uinci, a koji ne nose proskribirano masovno obiljeje.

Kao protutea masovno turizmu najprije se pojavljuje pojam alternativni koji se kasnije mijenjaterminom odrivi.

Specifini oblici turizmasu posebna skupina turistikih kretanja koja su uvjetovana odreenim,dominantnim turistikim motivom koji turistikog potroaa pokree na putovanje u destinaciju ija

je turistika ponuda sadrajima prilagoena ostvarenju doivljaja vezanih uz dominantan interestog potroaa.

2 skupine specifinih oblika turizma:

Zasnovani na prirodnim resursima: zdravstveni, sportski, nautiki, ekoturizam, seoski (agroturizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski i dr.

Zasnovani na drutvenim resursima: kongresni, kulturni, gastronomski, enofilski, turizamdogaanja, vjerski, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i dr.

1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

Miljenja autora se pri odreivanju postanka turizma uvelike razilaze. Jedni autori su sklonijipostanak turizma vezati uz antiko doba, dok drugi tu pojavu veu s industrijskom civilizacijom.Trea skupina autora nudi kompromisno rjeenje i razvoj turizma dijeli na epohu turizmaprivilegiranih klasa i epohu suvremenog turizma, odnosno govori se o pojavama u prolostianalognim turizmu i suvremenom turizmu.

Veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra Grand Tour koje su u razdobljuod 1547. 1830.g. uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, atrajala su od dvije do osam godina.

Ipak, svi potrebni uvjeti za razvoj turizma su se stekli tek polovicom 19.st. jer je upravo to razdobljeu kojem su kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki,receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iridrutveni slojevi.


6/137

Faze razvoja turizma prema Freyeru:

Freyer zastupa tezu da treba strogo razlikovati pojavu putovanja od pojave turizma te da se oturistikim putovanjima ne moe govoriti prije prve polovice 19.st. Stoga je on cijelo razdobljepojave i razvoja putovanja do 1850.g. svrstao u predfazu razvoja turizma, a pojavu i razvoj turizma

podijelio na 3 faze na sljedei nain:

Faze razvoja turizma prema UNWTO-u:

Za razliku od Freyera, predturistiku fazu dijel i u 4 epohe, a fazu od 1850.g. vidi kao cjelovitu fazumodernog, masovnog turizma.

Rano doba Prve civilizacije, Grka, Rim, Azija

Srednje doba Od 5. do 14.st., hodoaa, istraivakaputovanja

Doba renesanse Od 14. do 17.st., edukativna putovanja, Grand

Tour

Industrijska revolucija Od 1750. do 1850.g., razvoj gradova, parni

stroj

Moderni turizam Razvoj prometa, osobna potronja, masovniturizam

Zasluga za prvo organizirano turistiko putovanje s unaprijed odreenim programom pripadaThomasu Cooku, koji je 1841.g. organizirao izlet vlakom za 570 osoba iz Leicestera u

Loughborough. Povod organizaciji izleta bio je godinji kongres antialkoholiarskog drutva.


7/137

1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U RH

Faze razvoja turizma u RH Pirjevec, Kesar:

Razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850. - 1914.) Razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. 1939.) Razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990. Razdoblje novije hrvatske povijesti do danasFaze razvoja turizma u RHVukoni:

Prva faza

Razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu Stari Rimljani su se koristili ljekovitim svojstvima mineralnih vrela, npr. Varadinskih i Krapinskih

toplica. Zakljuak je da se turizam na prostoru dananje Hrvatske poeo najprije razvijati ukontinentalnom dijelu.

Druga faza

Kraj 19.st., odnosno faza znatielje Obiljeja: (prva) iskazana znatielja, prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu, razvoj

jedriliarstva i parobrodarstva, zaetak prvih turistikih mjesta, stvaranje prvih veih prostornihobalnih cjelina (rivijere Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka), dolazak stranogkapitala i izgradnja eljeznike mree, itd.

Trea faza

Razdoblje od poetka 20.st. do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja Unato turbulentnim drutveno politikim zbivanjima, afirmiraju se zdravstveno turistiki centri

na Jadranu, nastavlja se razvoj drutvene turistike organizacije, a neka mjesta definiraju svojuviziju razvoja na razvoju turizma (Brijuni, Opatija, Crikvenica, Mali Loinj).

etvrta faza

Razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignua Obiljeja: rast turistikog prometa, otvaranje mnogih smjetajnih kapaciteta, unapreenje pravne

regulative, inozemni turistiki promet nadmauje domai. Kljuna promjena: konverzija zimske klimatske u ljetnu kupalinu sezonu

Peta faza

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turistikog razvoja Peta faza se dijeli na dvije etape. U prvoj etapi razvoja (do 1965.g.), mijenjaju se naini upravljanja

gospodarstvom, potie se industrijalizacija zemlje pa turizam nije u prvom planu. U tom razdoblju,domai turisti dobivaju brojne povlastice. Nakon to su te povlastice ukinute, inozemni turistikipromet preuzima primat u ukupnom turistikom prometu.

Nakon 1965.g. Hrvatska ulazi u drugu etapu intenzivnog razvoja koju Vukoni oznaava zlatnimdobom hrvatskog turizma i koje traje do 1975.g. Tada turizam dobiva status stratekog pravcarazvoja iako je taj status zapravo samo deklarativnog karaktera.

Kulminaciju razvoja hrvatski turizam je dosegnuo u razdoblju od 1986.g. do 1988.


8/137

esta faza

Razdoblje od 1991.g. do poetka 21.st., odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota uHrvatskoj

Obiljeja: privatizacija, restrukturiranje turistikog sustava, brojne privatizacijske afere koje suusporile Hrvatsku u hvatanju koraka s konkurencijom.

Osnovni problem i dalje ostaje nedefinirana vizija njegovog budueg razvoja koja bi omoguilakreiranje potrebne strategije razvoja turizma.


9/137


10/137

DVA POLA TURISTIKOG TRITA :

EMITIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem se nalazi vea koncentracija turistike potranje RECEPTIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem je koncentrirana turistika ponuda

nuno je da ta dva trina pola stupe u meusobni kontakt, dameusobno komuniciranju

tu komunikaciju uvelike olakavaju -TURISTIKI POSREDNICI = koji nastoje na najbolji nain koordinirati i

realizirati podjednako interese turistike ponude i turistike potranje

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI TURISTIKOG TRITA:

turistika ponuda turistika potranja turistiki posrednici

4 APEKTA ANALIZE TURISTIKOG TRITA:

1. PREDMET RAZMJENE:Turizam preteno obuhvaa uslune djelatnosti (od usluga prijevoza, smjetaja, prehrane, zabave

do suvenira), pa je turistiko trite stoga dominantno trite usluga.

2. NAIN POVEZIVANJA TURISTIKE PONUDE I POTRANJE:Nain na koji turistika ponuda i potranja stupaju u meusobnu vezu:

IZRAVNO (bez koritenja posrednika)= trite na kojem se turistika putovanja poduzimaju samostalno, bez pomoi posrednika

= turisti zadravaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim

sredstvom, kada putuju i to u destinaciji poduzimaju

NEIZRAVNO (uz koritenje posrednika)= ukljuivanje specijaliziranih poslovnih subjekata (turistikih agencija i turoperatora) u

organiziranje turistikih putovanja i sadrajnog boravka turista u turistikim odreditima

KOMBINIRANO (koristei samo dijelom usluge turistikih posrednika)

3. PROSTOR:= geografski odreena trita koja se mogu promatrati od lokalnog do meunarodnog trita u

granicama velikih svjetskih geografskih regija sa slinim prirodnim obiljejima

4. MJESTO := mjesto na kojem se susreu turistika ponuda i turistika potranja = TURISTIKA DESTINACIJA

(turistika destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turistikom tritu)


11/137

Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA POTRANJA (definicija za potrebe turistike statistike) = ukupan broj osoba koje sudjeluju u

turistikim kretanjima ili se eli ukljuiti u turistika kretanja da bi se koristile razliitim turistikim

uslugama u mjestima izvan svoje uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade

TURISTIKA POTRANJA(s ekonomskog aspekta) = koliina robe i usluga koja se pod odreenim uvjetima i

uz odreenu cijenu moe plasirati na turistikom tritu, tj. za koju postoji realan i objektivan interes moguih

turistikih korisnika

KLJUNE INJENICE KOJE SE VEU UZ TURISTIKU POTRANJU:

na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena

potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi toeljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti

turistika potranja odreuje odnose na turistikom tritu

PRVA TVRDNJA: na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena

IMBENICI KOJI UTJEU NA TURISTIKU POTRANJU(Freyerova shema imbenika):

individualni , drutveni , ekoloki , ekonomski , dravni , utjecaji ponude

DRUGA TVRDNJA: potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe

koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti

APSOLUTNI NEPOTROAI ILI APSTINENTI OD TURISTIKIH PUTOVANJA= ne pokazuju nikakav interes za

ukljuivanje u turistike tokove

PODJELA TURISTIKE POTRANJE:

1. Idealna potranjasvi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistikakretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u turistika kretanja.

2. Potencijalna potranja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svojeturistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u

turistika kretanja.

3. Realna potranja svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnogvremena potroe za zadovoljenje turistikih potreba.

4. Efektivna potranja onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike ponude(receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu, odreenog pruatelja usluge u

turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge.


12/137


13/137

DINAMINOST TURISTIKE POTRANJE: temeljni je uvjet funkcioniranja turistikog trita, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma na dinaminost potranje posebno utjee tehniki i tehnoloki napredak i to posebno u

domeni prijevoznih sredstava, ime se stvaraju uvjeti za jo veu pokretljivost turistike

potranje, to je uzrono-posljedino povezano s poveanjem turistikog prometa

SEZONSKI KARAKTER (SEZONALNOST) POTRANJE: ogranieno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistika putovanja i boravke, akoje se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora, dane vikenda i blagdana vremenska ogranienost turistike potranje jedan je od glavnih uzroka sezonskom karakteru

u turizmu

turistiku potranju karakterizira naglaena sezonska koncentracija - znai da je potranja zauslugama u turizmu vremenski neravnomjerno rasporeena

SEZONSKI KARAKTER TURIZMA - problem koncentriranog kretanja turista i odvijanjaturistikog prometa u tono utvrenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinudogaaju na priblino isti nain i u priblino istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o

ljetnoj i zimskoj sezoni

sezonska koncentracija turistike potranje razlikuje se od destinacije do destinacije - nekedestinacije imaju vrnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim

destinacijama vrna sezona traje i nekoliko mjeseci

odraava se na iskoritenost kapaciteta turistike ponude, ali i na zaposlenost

SEZONSKA KONCENTRACIJA TURISTIKE POTRANJE IMA NIZE NEGATIVNIH EKONOMSKIH I

EKOLOKIH POSLJEDICA ZA TURISTIKE DESTINACIJE:

utjee na stopu iskoritenosti smjetajnih kapaciteta opa turistika infrastruktura (umjetne atrakcije, objekti na plai, parkiralita, ceste,

marine, ) ostvaruje prenizak stupanj iskoritenosti izvan sezone

javni sektor se suoava s visokim operativnim trokovima poslovanja (policija,vatrogasna sluba, kapaciteti bolnice.) Ovi trokovi ostavljaju posljedice naposlovanje tijekom cijele godine

u mnogim turistikim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti Radno vrijeme je esto produeno

turistiki potroai se suoavaju s visokim cijenama, prevelikom koncentracijomturistikog prometa, prometnim guvama i esto loom uslugom, to se sve negativno

odraava na njihovo zadovoljstvo

koncentracija potranje u kratkom vremenskom razdoblju najee izaziva ekolokeposljedice

Kako bi se smanjile negativne posljedice, mnoge turistiki receptivne zemlje pokuavaju razliitim mjeramautjecati na produenje turistike sezone


14/137

u HRV je koncentracija turistike potranje posebno izraena tijekom srpnja i kolovoza, kada se ostvari

oko 60% svih noenja na godinjoj razini

to rezultira niskom prosjenom godinjom stopom iskoritenosti smjetajnih kapaciteta

iskoritenost naih ukupnih smjetajnih kapaciteta je vie nego zabrinjavajua - iznosi samo 17%, tj. 63 dana

Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA PONUDA = dio trita koji se pojavljuje kao ponua proizvoda i usluga, odnosno kao ona

koliina proizvoda i usluga koja se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih potreba

Turistiku ponudu - karakterizira koliina robe i usluga koje e se staviti na prodaju po odreenim cijenama

Turistiku potranju - karakterizira koliina roba i usluga koja se kupuje po odreenim cijenama

Ponuda i potranja susreu se na receptivnom trituna kojem se konzumira turistiki proizvod .

Turistika potranja determinira odnose na turistikom tritu, jer ponuda proizvoda na tritu ovisi o

potranji.

U turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle

plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noenje)

Turistika ponuda = funkcija prirodnih i drutveno ekonomskih obiljeja odreenog podruja

(Upravo o kvaliteti atrakcija, kvaliteti pruenih usluga i raznovrsnosti turistike ponude ovisi kojim

intenzitetom e odreena destinacija privlaiti turistiku potranju.)

Na potranju u turizmu daleko vie utjeu imbenici na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvogutjecaja

Postoji mnogo istih ili slinih imbenika utjecaja koji podjednako djeluju na turistiku ponudu i na turistiku

potranju.

IMBENICI TURISTIKE PONUDE: gospodarski utjecaji , drutvene norme , sustavi vrijednosti ,

politiko okruenje i kultura


15/137

KOMPONENTE TURISTIKE PONUDE:

1. ATRAKCIJE - (prirodne i drutvene) su temelj privlaenja turista u destinaciju2. UGOSTITELJSTVO - smjetaj, prehrana i druge pratee usluge ine ugostiteljski kapaciteti koji

zadovoljavaju njihove potrebe za smjetajem, prehranom i piem, zabavom u destinaciji

3. PRIJEVOZ - (zrani, eljezniki, brodski, autobusni, rent-a-car) ine destinaciju dostupnom turistima4. TURISTIKO POSREDNITVO (turistike agencije, turoperatori) - olakavaju organizaciju putovanja i

omoguavaju da turistika putovanja budu dostupna irim drutvenim slojevima

5. ORGANIZACIJE TURIZMA - s aspekta receptivnog turistikog trita razne udruge u turizmupreuzimaju na sebe ulogu upravljanja sustavom razliitih subjekata ponude

6. TRGOVINA - (usluge trgovine na malo) omoguava da se u punom smislu rijei zadovolji aktdemonstrativne potronje turista u destinaciji

TURISTIKA PONUDA =ukljuuje sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji nadirektan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem poveanju

turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih i inozemnih turista

TURISTIKI PROIZVOD:

sve ono to turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe ukupnost prepoznatljive ponude proizvoda i usluga jedne destinacije, ali to je istodobno parcijalan

proizvod jednog proizvoaa, odnosno nositelja turistike ponude

skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj ponudi turistiki proizvod NIJE HOMOGEN, ve su sastavni elementi svakog turistikog proizvoda ujedno i

mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u destinaciji i ukupni ambijent u kojem se

usluga/proizvod konzumira, gostoljubivost lokalnog stanovnitva i sl.

OBILJEJA (KARAKTERISTIKE) TURISTIKE PONUDE:

HETEROGENOST TURISTIKE PONUDE: uvjetovana je heterogenou turistike potranje i jedan je od kljunihuvjeta privlaenja

heterogene turistike potranje u razliite turistike destinacije

stupanj heterogenosti turistike ponude neke destinacije po pravilu je proporcionalnastupnju razvijenosti gospodarstva i drutva u cjelini u ijem okruenju se nalazi promatrana

turistika destinacija


16/137

NEELASTINOST TURISTIKE PONUDE: ogleda se u nemogunosti kapaciteta veeg dijela turistike ponude da moe reagirati na

promjene u drugim pojavama na turistikom tritu - razlog tome je postojanje fiksnih

kapaciteta ponude

na primjer, ako doe do smanjenja zanimanja za odreenu turistiku destinaciju, turistikaponuda se ne moe proporcionalno smanjiti

STATINOST TURISTIKE PONUDE: ogleda se u nemogunosti njenog prostornog premjetanja, ali i u injenici daturistiki

potroai ne mogu konzumirati turistiki proizvod izvan trita ponude - to znai da turisti

uvijek moraju doputovati u turistiku destinaciju da bi konzumirali proizvod kojim

zadovoljavaju svoje turistike potrebe

zbog svoje nepokretljivosti ne moe izravno zaintrigirati potencijalnu potranju da postanunjezini realni potroai

moraju se izdvajati znatna sredstva za razliite oblike komunikacije s tritem potranje kakobi tu potranju potakla na kretanje u smjeru njihove turistike destinacije i na koritenje

upravo njihovih proizvoda i usluga

SEZONSKI KARAKTER TURISTIKE PONUDE: razumljivo je da e se sezonski karakter poslovanja turistike potranje odraziti i na sezonski

karakter poslovanja subjekata turistike ponude

cilj je svih sudionika turistike ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosnoproduljiti turistiku sezonu kako bi se postigli to bolji ekonomski uinci

DIVERZIFICIRANOST TURISTIKE PONUDE: turistika ponuda je prostorno vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost

pojedinih kapaciteta

kako turistiku ponudu ini vrlo sloen sustav razliitih subjekata, ona moe optimalnofunkcionirati jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju funkciju i ako veze

meu njima nisu naruene


17/137

2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIKOM TRITU

Prema vrstama obiljeja koja se prate treba razlikovati:

KVANTITATIVNE TRENDOVE - izraavanju se brojanim pokazateljima KVALITATIVNE TRENDOVE - izraavaju se opisno

Analiza trendova - pomae emitivnim i receptivnim turistikim zemljama da kritiki analiziraju vlastiti

poloaj na turistikom tritu, da spoznaju koje se promjene na tritu dogaaju kako bi se mogle to bre

prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom

Promjene na turistikom tritu dogaaju se svakodnevno, ali je trendove razvoja mogue identificirati tek

nakon proteka odreenog vremena.

Promjene koje se dogaaju na turistikom tritu moemo promatrati sa gleditafaktora koji utjeu na

ponaanje turistike potranje (ekonomski, politiki, tehnoloki)

Odluke o putovanjima koje turist donosi ne mogu se objasniti samo vanjskim utjecajima, jer na ponaanje

turistike potranje bitno utjee dinamika ponaanja uvjetovana unutranjim imbenicima svake pojedine

osobe.

Nemogue bi bilo nabrojiti sve trendove, jer se oni prije svega esto ne mogu generalizirati za svjetsko trite,

ve se moraju promatrati unutar svakog pojedinog trita.

Izdvojit emo neke trendove koji su se pokazali kao prepoznatljivi na veini trita:

TREND RASTA TURISTIKE POTRANJE I TURISTIKE PONUDE:

jedan od najuoljivijih trendova u dosadanjem razvoju turizma je trend rasta turistike potranjekoji je uzrono- posljedino povezan s trendom rasta turistike ponude

od 1990.-2008. god. broj meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu se udvostruio s porastom meunarodnih turistikih dolazaka rasli su i prihodi od meunarodnog turizma, koji su u

razdoblju od 1970.-2008. god porasli nominalno vie od 50 puta

zahvaljujui takvoj dinamici rasta, znatno se proirila turistika ponuda meunarodni turistiki promet u svijetu nije ravnomjerno rasporeen - do 2000. god. bio je

dominantno koncentriran u samo dvjema turistikim regijama: Europi i Americi (s odjelom 76,4%)

na podruju regije Azije i Pacifika u posljednjoj dekadi 20. st., stvorene su pretpostavke za bri razvojmeunarodnog turizma i na tom podruju - to je dovelo do nagle ekspanzije u razvoju turizma

posebno na podruje istone i jugoistone Azije

Europa - vodea receptivna turistika regija svijeta regija Azije i Pacifika - drugorangirana turistika regija u svijetu Amerika - treerangirana turistika regija u svijetu


18/137

1990- ih godina postao je posebno uoljiv trend ravnomjernije geografske distribucije meunarodnogturistikog prometa - kada su u skupinu 15 vodeih receptivnih zemalja svijeta prvi puta ule Kina i

Malezija s kojima zapoinje trend nagle ekspanzije turistikog prometa u zemljama koje do tada nisu

biljeile znatniji meunarodni turistiki promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija)

(u razdoblju od 1950. - 2008. udio receptivnih turistikih zemalja u turistikim dolascima povean je

sa 3% na 39%)

s pojavom novih turistikih destinacija na svjetskom tritu, istodobno poslovno okruenje naglobalnom turistikom tritu postaje iz dana u dan sve nesigurnije, a konkurencija sve izraenija

u svom dosadanjem razvoju, turizam je potvrdio da se razvija bre i bolje od veine drugihgospodarskih aktivnosti

unato brojnim krizama koje su u dosadanjem razvoju zahvatile turizam, on je ostao vrlo ilav i estose bre oporavlja od mnogih drugih gospodarskih aktivnosti

turizam je na globalno razini postao otporan na brojna razliita krizna stanja - pa u sluaju nastupanjakrize u nekoj destinaciji u svijetu dolazi samo do prostornog premjetaja turistike potranje prema

destinacijama koje nisu zahvaene krizom , odnosno koje potroai percipiraju sigurnima

do stvarne stagnacije u turistikim kretanjima ne dolazi zbog kriza koje nastupaju na receptivnimturistikim tritima, ve zbog ekonomskih kriza koje pogaaju glavne emitivne turistike zemlje

svijeta

kada su stope rasta svj. gospodarstva iznad 4%, stope rasta turistikog prometa ak premauju 4% kada stopa ekonomskog rasta u svijetu padne ispod 2%, tada za turizam nastupaju problemi i stope

rasta turistikog prometa postaju nie od stopa rasta BDP-a

veina turistikih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svihmeunarodnih turistikih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu

polako raste

daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turistikim destinacijama trend rasta turistikog prometa znatno je vei za receptivne destinacije na podruju jugoistone

Azije i Pacifika, nego to je to za destinacije u Europi i Americi

u 10 najvei turistiki emitivnih zemalja svijeta po ostvarenoj turistikoj potronji ulaze:NJEM , SAD , VB , FRA , KINA , ITALIJA , JAPAN , KANADA , RUSKA FEDERACIJA i NIZOZEMSKA

najvee stope rasta inozemne turistike potronje biljei - KINA moemo zakljuiti da turistika potranja s novih trita ostvaruje u apsolutnim i relativnim

pokazateljima visoke stope rasta naime radi se o zemljama sa velikim brojem populacije i

drugaijim ivotnim navikama, koje ostvaruju i relativno velik broj turistikih putovanja stoga se

moe oekivati da e turisti iz tih zemalja unositi u turistika kretnja sve vee promjene u kulturnoj

dimenziji potranje


19/137

TREND RASTUE GLOBALIZACIJE TURISTIKE POTRANJE:

zahvaljujui rastuoj disperziji turistikih putovanja iz sfere intraregionalnih prema interregionalnimputovanjima, turistika potranja poprimila je globalne razmjere i globalizacija turistike potranje

prisutna je ve vie od dva desetljea

intraregionalna turistika putovnja - 80% uk. meunarodnih turistikih putovanja

interregionalna turistika putovanja - do 2020 god. e dosegnuti 25% ukupnih meunarodnihturistikih putovanja

globalizaciju turistike potranje nemogue je promatrati izvan okvira tehnolokog napretka i toposebno razvoja zranog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji

turizamje informacijsko intenzivan sustav koji ovisi o prijenosu informacija s trita ponude natrite potranje i obrnuto

Internet - omoguava potencijalnim turistima da brzo dou do informacija, da usporeujuinformacije iz razliitih izvora, da izvre rezervaciju i/ili da kupe turistiko putovanje on-line, da sami

kombiniraju i sastavljaju svoj optimalni turistiki proizvod

UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTIKA KRETANJA:

ubrzan trend rasta populacije koja stari te trend smanjena broja djece u obiteljima - jedan odvanijih trendova s kojim se susreu gotovo sve razvijene zemlje svijeta

ljudi ne mijenjaju navike na odmoru samo zato to su navrili 60 ili 65 godina, ve zadravaju navikevezane uz turistika putovanja koje su stekli otprije

oekuje se da e se samo uNJEMAKOJ od 2003. - 2018. - broj turista u dobi izmeu 70 i 80 godinapoveati za vie od 50%i da e njih vie od 2/3 putovati na odmor u inozemstvo

slino se predvia i za veinu drugih europskih zemalja

NJEMAKA - vodee emitivno turistiko trite svijeta Istraivanja upuuju na zakljuak da e - emitivni turistiki potencijal na tradicionalnim emitivnim

tritima i sljedeih 40 godina biti populacija +45, te da e turistika potranja starijih dobnih

skupina rasti,dok e istodobno potranja mlaih dobnih skupina biti u opadanju

STARIJE DOBNE SKUPINE - izuzetno HETEROGENA skupina turistikih potroaa:

AKTIVNI SENIORI = zdravi su i esto putuju iz preventivno-zdravstvenih razloga

KONZERVATIVNA SREDNJA I DOBROSTOJEA KLASA STARIJIH OSOBA DO 75 GODINA= zdravi su i nastavljaju sa turistikim putovanjima u istom ritmu kao i u mlaim godinama, ali imaju i

tradicionalno turistiko ponaanje


20/137

ovakav e demografski trend imati znatne posljedice na strategije menadmenta i marketinga, sobzirom na to da je profil tih turista bitno drugaiji od onoga mlaih dobnih skupina

NAJVANIJA OBILJEJA TOG TRINOG SEGMENTA:

ee putuje nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka dulje ostaje na odmoru kombinira dvije ili vie destinacija na jednom putovanju ele sudjelovati u razliitim aktivnostima troe vie na putovanju jo uvije na tritu potranje su trend setterimlaeg narataja, ali ih tek s malim odmakom slijede

stariji narataji

promjene u demografskoj strukturi stanovnitva e znatno utjecati na vrstu turistikih kretanja uiduim desetljeima

Istraivanja upozoravaju na: trend rasta turistike potranje za prvorazrednim hotelima

neto slabijim intenzitetom rasti e i potranja za srednjom kategorijom hotela

stagnacijapotranje predvia se za jeftini hotelski smjetaji smjetaj u turistikim kampovima

NAJTRAENIJI TURISTIKI PROIZVOD - i dalje e se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plaama

iako trend provoenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera jo uvijekdominira na tritu, ipak su uoljive neke znaajne promjene u nainu provoenja odmora pa se sve

vie trai mogunost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru skojima se povezuju doivljaji za

pamenje

kako starija populacija tei veoj sigurnosti u organizaciji putovanja na odmor - rasti e zanimanjeturistike potranje za paket-aranmanima

predvia se i porast rezervacija i/ili prodaje pojedinanih usluga putem interneta

PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I IVOTNOG STILA

promjene sustava vrijednosti bitno utjeu na promjene u karakteru i strukturi turistike potranje ivotni stil je postala tenja za doivljajima - motivi koji pokreu ljude na putovanja su se modificirali sve vie ljudi postaje ekoloki svjesno i tei da ekoloku ravnoteu osjeti i u njoj uiva barem na

odmoru

povean je osjeaj za kvalitetu ivota, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu poveana je osjetljivost turistikih potroaa na cijene i kontinuirani zahtjevi za viom kvalitetom

usluge

turisti trae individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora, te tee ostvarenju jedinstvenogadoivljaja na odmoru


21/137

turistika potranja trai odmak od pasivnog provoenja odmora prema novim vrijednostima trend niske lojalnost prema odreenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki

proizvoda destinacije odnosno turistikog posrednika

od 1980.-ih godina na tritu prisutan trend sve vee polarizacije turistike potranje na dvijeosnovne kategorije:

o na jednoj su strani potroai koji trae visoku kvalitetu uslugao na drugoj su strani oni kojima je najvanija to nia cijena turistikih usluga

turistiki potroai postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu specifinimoblicima turizma u potrazi za novim doivljajima

TRENDOVI NA TRITU PONUDE:

Kako turistiko trite karakterizira vea ponuda od potranje, uvjete na tritu uglavnom diktiraturistika potranja no promjeneu turistikoj ponudi mogu imati znatan utjecaj na kretanje

turistike potranje (sekundarna elastinost potranje)

globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opi trend koji obiljeava razvoj turizma u posljednjih20-ak godina i koji utjee na sve destinacije u svijetu, a utjee i na pojavu ostalih trendova koji danas

dominiraju na turistikom tritu ponude:

KONKURENTSKA BORBA = poveanje broja turistikih destinacija na turistikom triturezultira estokom konkurentskom borbom turistikih destinacija za turistike potroae

SUPSITUTIVNOST DESTINACIJE =mogunost supstitucije jedne destinacije drugomje vrlovisoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih usluga

BRANDING = standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brandiranje LAST MINUTE BOOKING = sve vea prisutnost rezervacija u zadnji as , to ima velike

posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu

JAANJE PROCESA HORIZONTALNIH I VERTIKALNIH INTEGRACIJA =najuoljiviji inajdominantniji trend na turistikom tritu od sredine 1990-ih godina

u procesu integracija veliki sustavi progutali su veliki broj srednjih i malih poslovnih subjekata, apreostali mali i srednji poduzetnici najee posluju pod nepovoljnim uvjetima na tritu jer uvjete

diktiraju veliki poslovni subjekti

moni turistiki koncerni- u mogunosti su pruati klijentima kompleksnu turistiku uslugu iz samojednog izvora (U Europi - TUI i THOMAS COOK)

takva situacija nije dovela do smanjenja konkurencije, a ponuda turistikih aranmana jeproirena, cijene se istodobno sniavaju to pogoduje turistima potroaima


22/137

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA

3.1.UVOD

Turizam je odraz ope razvijenosti drutva i nedvojbeni imbenik cjelokupnog drutvenog i gospodarskog

razvoja.

Uobiajena je podjela suvremenog ustroja turizma na: dravnu, drutvenu, gospodarsku, strukovnu imeunarodnu razinu.

Ustroj organizacije turizma u RH je analiziran za pojedina razdoblja,posebno prije i vrlo detaljno nakonstjecanja samostalnosti.

Za turizam su, osim nacionalnih,vrlo vani meunarodni integrracijski procesi. Zbog interdiscipliniranog karaktera turizma, rije je o irokom spektru meunarodnih i nacionalnih

organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom te svojim djelovanjem uvelike odreuju

smjerove i trendove razvoja turizma kod nas i u svijetu.

3.2.RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU

Pojam organizacijedolazi od gre rijei organon,to znai orue,sredstvo. Sam pojam organizacijeobuhvaa neku cjelinu veeg broja ljudi ili njihovih skupina koja slui

ostvarivanju odreenih ciljeva ili interesa.

Osnovica na kojoj poiva aktualna org.struktura turizma u veini zemalja poela se razvijati spontanoneovisno od dravne politike.

Od druge polovice 19.st odnos drave prema turizmu bio je potpuno liberalan (zahvaljujui tehnikomenapretku,razvoju proizvodnje putovanjima,ulaganjima),to bi znailo da se turizam razvijao samostalno uskladu s trinim zakonitostima,a drava nije ni poticala ni sputavala njegov razvoj- pojava prvih

organizacijskih oblika u turizmu neprofitnog i nevladinog karaktera(koji su pridonijeli omasovljenju

putovanja).

Ukljuivanje drave u turizam poinje onog trenutka kada se poinju uoavati ire drutvene,aposebno ekonomske koristi od turizma za lokalnu zajednicu a i ire,a i drugi pozivni neekonomski uinci

na demografska,socijalna,politika ,kulturna i njima slina kretanja.

Glavna uloga dravetada, a i danas: stvarati okruenje kojim potie razvoj turizma. Razvoj prvih organizacija u turizmu poeo je odozdo(iz najire baze), tj. od drutvenih organizacija

(a ne obrnuto kao u nekim drugim sektorima)

PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU

Glavno obiljeje: dobrovoljnost lanstva i rada(lanovi se povezuju samoinicijativno na potpunodobrovoljnoj osnovi pa tako i djeluju zalaui se za neke zajednike ciljeve od opeg interesa koji nisu

komercijalnog karaktera,odnosno nije im cilj ostvarenje profita)

Javlja se 1860.-ih godina a ustrojen je radi organiziranja putovanja i ostvarivanja odreenih pogodnostina putovanjima za istovrsne skupine putnika (alpiniste, planinare, kampiste, izviae, toring-klubove,sportae). Npr. Britanski alpinistiki klub, takoer talijanski alpinistiki klub, vicarski, francuski...

Glavna uloga tih drutava bila je informiranje lanova,davanje pravnih savjeta i pruanje uslugaosiguranja,tehnike pomoi na putu,kao i tiskanja karata,vodia i sl.


23/137


24/137

3.3.RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA

Interdisciplinirani karakter turizma odreuje njegovu povezanost s brojnim podrujima,od ugostiteljstvado prometa,trgovine,ugostiteljstva,poljoprivrede,industrije i dr.

USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA:

Drutvena razina -povezuje drutvene subjekte emitivnog i receptivnog karaktera Gospodarska razina - ostvaruje veze poslovnih subjekata Strukovna razina -za iste profesije Dravna razina -administrativna tijela i institucije dravne uprave Meunarodna razina -povezuje istovrsne subjekte iz raznih drava prema

razliitim kriterijima,a najee prema strukama.

U praksi najee na dravnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u koje jeturizam ukljuen kao poseban resor a djeluju i druga tijela dravne uprave(odbori,uredi i sl.)dok

nacionalni turistiki savezi ili nacionalne turistike organizacije te gospodarske komore koje povezuju

drutvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kaopoludravna (paradravna) tijela.

Nositelji turistike politike su dravna i paradravna tijela ili organizacije ovlatene za poslove upravljanjaturizmom, sukladno odgovarajuim propisima.

OBILJEJA SUBJEKATA U TURIZMU

Za nositelje turistike politike(dravna tijela) karakteristina je hijerarhijska (stupnjevita) organizacijskastruktura piramidalnog oblika - ta hijerarhija slijedi okomita naela povezivanja istovrsnih subjekata

unutar zemlje prema teritorijalnome naelu poevi od turistike destinacije kao najnie razine doregije,upanije i naposljetku do nacionalne (dravne) razine.

Vodoravno naelo povezivanja ostvaruje se izmeu raznovrsnih subjekata na istoj (teritorijalnoj) razini -takvo povezivanje ee je u poslovnom sektoru a u suvremenom turizmu poznatije kao javno - privatno

partnerstvo).

Glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije turizma su vrste uzajamne veze navodoravnom i okomitom naelu te tono definirane nadlenosti kao i odgovornost i strunost svih

subjekata u turizmu.

OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU

Drutvene organizacije su bile prve organizacije u turizmu na lokalnoj razini(u turistikim mjestima) uveini europskih zemalja.

Njihovim okomitim povezivanjem u regionalne saveze pa napokon i u nacionalne saveze(NTO) kao ivodoravnim povezivanjem raznih subjekata na istim razinama te postupnim prikljuivanjem raznih tijela

dravne uprave,formira se org. struktura turizma.


25/137

3.4.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABARNIH ZEMALJA

Na uspjenost organizacije turizma utjeu npr. drutveno - ekonomski sustav drave,odnos draveprema turizmu,vanost turizma za zemlju,razina razvijenosti turizma u dravi i razni drugi initelji.

Openito MODEL MAKROORGANIZACIJE TURIZMA OVISI O SLIJEDEIM INITELJIMA :

Drutveno-politiko ureenje i gospodarska

razvijenost drave te uloga turizma ugospodarskom razvoju

Turistiki razvoj u trino orijentiranim zemljama zapadne Europe se bitno

razlikovao,u kojima se org.ustroj nakon 2.sv.rata nastavo razvijati prema

zakonima trine ekonomije,od planskih privreda istonoeuropskim

zemljama u kojima se razvijao turizam socijalnog karaktera

(za iroku radniku klasu).

Bitan imbenik je i dostignuta razina gospodarske razvijenosti.

Odnos dravne vlasti prema turizmu Ima zemalja koje su slabije gospodarski razvijene,a turizam je prepoznat kao

uporite gospodarskog razvoja(Tajland),dok se u nekima koje su razvijenije

prednost pridaje neemu drugom(npr. informatika industrija u Irskoj)

Razina turistike razvijenosti Takoer odreuje organizacijski ustroj turizma (nije svejedno je li rije o

Austriji ili Albaniji koja se tek poinje afirmirati kao turistika zemlja,

dok Austrija ima dugu turistiku tradiciju)

Vanjski(egzogeni) initelji Razni nepredvidivi dogaaji (oruani sukob na vlastitom teritoriju ili

u susjedstvu, prirodne katastrofe, tehnoloki napredak i sl.)

NACIONALNE TURISTIKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA

Zaduene su za promociju turizma, a ponegdje imaj i ire ovlasti (npr.u Grkoj). Promociju ostvaruju djelomino i preko svojih predstavnitva u drugim zemljama- npr. Hrvatska

turistika zajednica 2008.godine otvorila je novo predstavnitvo i u Tokiju radi privlaenja japanskih

gostiju u Hrvatsku,zbog zapaenih prednosti tog sve vanijeg emitivnog trita.

Organizacija turizma je uglavnom bolje razvijena u zemljama u kojima se oblikuje godinama te se najvierazlikuje prema ustroju dravne vlasti u zemljama,od izrazito centraliziranog (Italija) do decentraliziranog

modela(vicarska).

U Europi djeluju najstarije nacionalne turistike organizacije(poznatije prema kraticama): Austrijski- ANTO Britanski- Visit Britain Grki- GNTO Njemaki- DZT panjolski- Turespana Talijanski- ENIT

RESORNA TIJELA NADLENA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

Drave su esto mijenjale resorna tijela ovlatena za turizam i njihove nazive pa se tu organizacijskiustroj turizma bitno razlikuje od zemlje do zemlje.

Vrlo je esto turizam uklopljen u neki drugi resor (trgovinu, industriju, gospodarstvo), a rijetko djelujeposebno ministarstvo turizma (kod nas od 2008.)

Velika heterogenost resora s kojim je turizam povezan upuuje na njegov interdisciplinarni karakter.


26/137

3.5.USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U RH I NJEZIN POVIJESNI RAZVOJ

Organizacijska struktura hrvatskog turizma promatra se zasebno za ono razdoblje koje je prethodilo1991.godini a posebno detaljno otkada je RH postala samostalna.

Naslijeen organizacijski sustav turizma iz prethodnog razdoblja te politiko-gospodarske i drugedrutvene promjene(posljedice Domovinskog rata, privatizacijski proces i sl.),a i sam odnos demokratske

vlasti prema turizmu u zemlji,utjecali su u velikoj mjeri na ustroj turizma u RH.

RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA

Slijedei trendove razvoja turizma iz okruenja u drugoj polovici 19.st,u doba mnogonacionalneAustro-Ugarske Monarhije,kod nas su se poeli ustrojavati prvi organizacijski oblici u tadanjem

turizmu prema uzoru na druge zemlje.

Strana klijentela koja je uoila prednosti hrvatskog podneblja(za zdravlje,oporavak,lijeenje) je bila izviih drutvenih slojeva,uglavnom iz aristokratskih krugova,a poslije i iz krugova imunijeg

graanstva(industrijalci,obrtnici,umjetnici,kimatolozi,lijenici,biolozi,glazbenici itd.)

Za njihov smjetaj poinju se i kod nas graditi kvalitetniji i bolje opremljeni smjetajni objekti u skladus trendovima u hotelijerstvu u svijetu-u Opatiji sagraena vila Angelina 1844.,u Hvaru manji hotel

obitelji Dubokovi,Kvarner u Opatiji 1884,nakon ega niu hoteli i u Velom i Malom

Loinju,Dubrovniku,Zadru,Crikvenici,Zagrebu,Rabu i dr.

Takoer se u tom vremenu osnivaju i razliita turistika drutva(za poljepavanje) poput Higijenikogdrutva u Hvaru(1868.).

RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOGA RATA

Nakon 1.sv.rata org. ustroj kod nas poeo se izgraivati prema talijanskom uzoru. Dravna intervencija zapoinje kada se pri Ministarstvu trgovine i industrije osniva Odbor za promet

stranaca(1921.) i neto poslije Glavna uprava za turizam(1930.) kao i Vrhovni turistiki savjet.

Na razini banovina djelovali su banovinski turistiki savjeti,a na niim teritorijalnim jedinicama mjesnituristiki odbori.

RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Najvei zamah razvoja turizma poinje osnivanjem Turistikog saveza Hrvatske 1953. I niihorganizacijskih jedinica.

Sedamdesetih godina 20.st u Hrvatskoj je djelovalo blizu etiri stotine turistikih drutava (396 u1976.) koja su imala razgranatu mreu turistikih biroa i informativnih centara.

U to vrijeme turistika mjesta se nisu vrednovala prema uspjenosti u turizmu,to je danas kriterij zautemeljenje i financiranje drutvenog sustava u tim mjestima,nego su bila razvrstavana prema

statistikom kriteriju u primorska,planinska i druge vrste jer nije postojala odgovarajua zakonska

regulativa.

Na vrhu tog sustava za cijelu dravu(SFRJ) tada je djelovao Turistiki savez Jugoslavije,TSJ(sasjeditem u Beogradu)-glavno tijelo za promociju turizma cijele zemlje te je u tu svrhu upravljao snekoliko predstavnitva u inozemstvu.

U tom se razdoblju turizam razvijao dinamino vie zahvaljujui pozivnim kretanjima na emitivnimturistikim tritima negoli odnosom drave prema njemu.


27/137

ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ RH

Proglaenjem samostalnosti 1991.zapoele su velike politike ,demokratske i gospodarske promjeneu zemlji

Turizam se zbog prateih negativnih posljedica(unitenja dijela kapaciteta,njihova nenamjenskogakoritenja za smjetaj prognanika i izbjeglica i ost.)naao u izuzetno tekom poloaju,pa su niz godina

rezultati bili skromni,unato naponu za oporavak turizma.

Tako se i kod nas nakon prilagodbe organizacijske strukture turizma prema ustroju novonastaledrave trine ekonomije moe govoriti o dravnoj, drutvenoj, gospodarskoj i strukovnoj razini u

turizmu,a dolazi i do povezivanja nacionalnih s inozemnim imbenicima,dakle na meunarodnoj

razini.

*SLIKA 3.2. Organizacija turizma u RH , str.94

3.6.ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRAVNOJ RAZINI

Za turizam su posebno vana zakonodavna i izvrna vlast te njihova tijela odnosno institucije na svimrazinama na kojima djeluje prema administrativno-teritorijalnom ustroju drave od nacionalne prekoregionalne do lokale razine.

Zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnaa Hrvatski sabor koji je ovlaten za donoenje zakona idrugih pravnih akata,dakle i za turizam te s njim povezanih aktivnosti,zatim donoenje dravnog

prorauna i ulaganje u turizam i sl.

Poseban odbor za turizam je zaduen za postupak donoenja zakona u turizmu te za utvrivanje ipraenje provoenja turistike politike.

Na niim su razinama za provedbu zakonodavne vlasti zaduene upanijske skuptine , tj. gradska iopinska vijea.

Izvrnu ili upravnu vlast na nacionalnoj razini obnaaju predsjednik i Vlada RH(proraun,gospodarskirazvoj i sl.)sa svojim ministarstvima, kao i neka druga tijela ovlatena za upravne poslove,inspekcijski

nadzor i druge strune poslove od javnog interesa.

Vlada RH izravno i neizravno utjee na turizam tako to : predlae Saboru zakone i druge pravneakte(vezane i za turizam) te ih provodi,donosi i provodi gospodarsku politiku i strategiju razvoja zemlje(i

za turizam),koordinira rad svih ministarstava (pri emu je za turizam od 2008.godine zadueno posebnoMinistarstvo turizma),predlae proraun(ulaganja u turizam).

Posebno tijelo dravne uprave je dravni inspektorat koji nadzire provedbe propisa svih gospodarskihsubjekata i pruatelja usluga(pa tako i u turizmu i u ugostiteljstvu).

Na niim razinama,u upanijama ,djeluju uredi dravne uprave - u tim tijelima podrune (regionalne)samouprave upravni i struni poslovi za turizam obino su povjereni odjelu za gospodarstvo kao to su

registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu i njihovo statistiko praenje.

Tijela lokalne samouprave( uredi i slube u gradovima i opinama) izrauju donose prostorne iurbanistike planove,obavljaju komunalne poslove,potiu razvoj gospodarstva, potiu izgradnju

komunalne ,prometne i druge infrastrukture itd.


28/137


29/137

3.7. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRUTVENOJ RAZINI

SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA

1991.godine sustav turistikih drutava i saveza zamijenjen je sustavom turistikih zajednica (TZ) premauzoru na austrijski model

3 VANA PROPISA U RH U VEZI S TURIZMOM: Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta urazrede, Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, podsezone i vansezone u turistikim

mjestima, Uredbu o utvrivanju visine boravine pristojbe

austrijski nain utvrivanja podruja za koje se osniva TZ postao je ograniavajui imbenik u praksi,izmeu ostalog jer su u Hrvatskoj opine prostorno manje, a i turistiki promet je neravnomjernije

rasporeen

Prva korekcija tih zakona bila je 2004.godine- sustav TZ-a usklaen s promjenama u teritorijalno-administrativnom ustroju drave

tek obveza usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom EU nametnula dovretak poslakorekcija zakona

2008.godine doneseni novi propisi za SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA- uklonjeni neki nedostaciprijanjih zakona, unesene neke novine no nije rijeen glavni problem neekonominosti tog ustava

postojali prijedlozi za hrvatski turizam- ustroj 6 do 7 turistikih klastera prema klimatsko-geografskimobiljejima prostora koji bi inili jedinstvene turistike cjeline

najvanija promjena uvedena novim zakonom je vea odgovornost TZ-a za turistiki razvoj cijeledestinacije kao i snanije i intenzivnije povezivanje s privatnim sektorom

novim bi se zakonima trebala poveati uinkovitost TZ-a, koordiniranost, promocija, poboljatikadrovska struktura zaposlenih te na tim osnovama ostvariti i znatno ekonominije funkcioniranje

cijelog sustava

zakonom o TZ-u odreeno je da suturistike zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi unaprjeenja ipromicanja hrvatskog turizma

cilj osnivanja TZ-aradi podmirenja opega, javnog interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskihinteresa pravnih i fizikih osoba u svim djelatnostima ije su aktivnosti povezane s turizmom tako da

upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane

TZ je mjesto susreta javnog i privatnog interesa u turizmu, odnosno mjesto na kojem se dogovaraju,surauju i ostvaruju zajedniki interesi za ono podruje za koje su osnovane

2 osnovna obiljeja: opa korisnost i nelukrativnost (neprofitnost) u svom radu nisu orijentirane na ostvarivanje dobiti no ti im je novim Zakonom(iz 2008.g.) iznimno

doputeno i ogranieno samo za neke usluge


30/137

USTROJBENI OBLICI TURISTIKIH ZAJEDNICA

Zakon omoguava kompromis izmeu potreba struke i uvaavanja politiko-administrativnog ustrojadrave te predvia obvezne i neobvezne oblike TZ-a

2 ustrojbena oblika:

OBVEZNIza podruje gradova, upanije i cijele zemlje NEOBVEZNI - TZ-i irih podruja i TZ-i turistikih mjesta kraj 2008.g.- tristotinjak TZ-a ( 162 TZ-a opina, 119 TZ-a gradova, 22 TZ-a mjesta, 2 TZ-a podruja, 3 TZ-a

vie podruja i gradova, 20 TZ-a upanija, TZ Grada Zagreba i Hrvatska turistika zajednica)

sve one jedinice lokalne samouprave na ijem podruju se barem jedno naselje moe okarakteriziratikao turistiko mjesto, obvezne su osnovati TZ-u opine ili grada

u Zakonu o lanarinama u TZ-ima odreeni su slubeni uvjetiza kategorizaciju turistikih mjesta 4 KATEGORIJE TURISTIKIH NASELJA : A(najvii stupanj), B, C, D prema kvantitativnim i kvalitativnim

kriterijima

ORGANIZACIJA SUSTAVA- TZ-i mjesta, opina i gradova lanovi TZ-a upanija i podruja, a oni pak HTZ-a hrvatski sustav turistikih zajednica hijerarhijski ustrojen s HTZ-om na vrhu piramide, no nije kruto

centraliziran sa strogom naredbodavnom linijom od vrha prema bazi

CILJEVI I ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA

CILJEVI SVIH turistikih zajednica:

Poticanje razvoja i unapreenje postojeeg turistikog proizvoda Promoviranje turistikog proizvoda Razvijanje svijesti o vanosti turizma i potrebi ouvanja okolia

ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA razliiti ovisno o razini na kojoj djeluju:

LOKALNI TZ-i (mjesni, opinski i gradski)

najbrojniji TZ-i, zauzimaju dno piramide djeluju u turistikim destinacijama, najblie su gostima, ali i nositeljima turistike ponude na razini

destinacije

ZADAA- definiranje i profiliranje turistikog proizvoda turistike destinacije te njegovo predstavljanje natritu

osmiljavaju razliite manifestacije( npr. varadinski pancirfest, Rabska fijera, Rijeki karneval..), tiskajupromotivne materijale, ureuju zelene povrine, brinu za ureenje biciklistikih i pjeakih staza

na toj najnioj razini ostvaruje se u najveoj mjeri sprega izmeu javnog i privatnog sektoraREGIONALNI TZ-i (upanija, podruja i otoka)

djeluju na viim razinama, a lanice su im TZ-i mjesta, opina i gradova do udruivanja dolazi radi mogunosti kvalitetnijeg nastupa na turistikom tritu ZADAE- usmjerene na koordinaciju i marketing


31/137

HRVATSKA TURISTIKA ZAJEDNICA (HTZ)

djeluje na vrhu piramide kao nacionalna turistika organizacijaNAJVANIJE ZADAE HTZ-a:

glavni zadaci:

Objedinjavanje cjelokupne turistike ponude RH Promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavnitva i nastupom na sajmovima Poticanje razvoja turistikog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika nae zemlje o vanosti i ulozi

turizma

ostali zadaci:

Zastupanje RH u meunarodnim turistikim organizacijama te suradnja sa srodnim organizacijama udrugim zemljama

Obavljanje drugih srodnih poslova u skladu sa zakonomCILJEVI HTZ-a:

Stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma Planiranje i provedbe zajednike strategije i koncepcije promocije turizma Predlaganje i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu Podizanje razine kvalitete cjelokupne turistike ponude RH

ZADAA HTZ-akoordinacija, usklaivanje interesa, pruanje potpore svim projektima turistikih zajednica

na svim razinama te obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava uspjeno djelovanje sustava TZ-a i

provedba postojeih planova, programa i njihovih zadataka

NAJVANIJA ZADAA HTZ-a- izrada planova i programa promocije hrvatskog turizma

HTZ godina(od 1997.g.)provodi akciju Volim Hrvatsku, koja ukljuuje niz projekata u sklopu kojih senagrauju likovni i literarni radovi , novano se pomau projekti ureenja mjesta na priobalju (akcija

Plavi cvijet) i na kontinentu (akcija Zeleni cvijet)

FINANCIRANJE SUSTAVA TURISTIKIH ZAJEDNICA

rije je o neprofitnim organizacijama javnog karaktera svaki TZ ima svoj program rada i financijski plan koji kontroliraju Ministarstvo za turizam i HTZ, pri emu

ministar za turizam obnaa funkciju predsjednika HTZ-a

najvei problemi u sustavu HTZ-a- raspolaganje sredstavaTZ-i se financiraju iz zakonom utvrenih prihoda:

Ponajprije iz boravine pristojbe i lanarine Prorauna opine, odnosno grada, upanije i RH Prihoda od doputenog obavljanja gospodarskih djelatnosti Dobrovoljnih priloga i darova Imovine u vlasnitvu i sl.

visina lanarine i boravine pristojbe utvruje se prema razredu turistikog mjesta na podruju na kojemdjeluje TZ, a na temelju posebnih provedbenih propisa


32/137

BORAVINA PRISTOJBA

prikuplja se od turista koji dolaze na podruje u kojem teritorijalno djeluje TZ i tu ostvaruju noenje visina postrojbe obraunava se po ostvarenom noenju ovisno o razdoblju sezone i kategoriji turistikog

mjesta , a iznimno se moe plaati i u paualnom iznosu

visinu boravine pristojbe na prijedlog ministra nadlenog za turizam utvruje Vlada RH odredbom uprvoj polovici tekue g. za sljedeu g.

predstavlja prihod TZ-a TZ-i se njome slue za izvravanje svojih zadaa i poslovanja u skladu s godinjim programom rada

LANARINA TZ

ubire se mjeseno od pravnih i fizikih osoba koje posluju unutar odreenog podruja u kojemteritorijalno djeluje TZ i prema posebnim stopama (ovisno o djelatnosti)

lanstvo je obvezno iznos lanarine utvruje se posebnim provedbenim propisom -Lokalni TZ- i financiraju se iz boravine pristojbe koju plaaju gosti tako to veinu primljenog novca

zadravaju za sebe(65%), a ostalo distribuiraju na vie razine sustava (HTZ-i 25%, upanijskom TZ-u 10%)

oni TZ-ima koji ostvaruju nie prihode (manje od 200 000 kn) iznimno je doputeno koritenje veinesredstava za vlastite potrebe(80%), a petinu sredstava uplauju upanijskoj TZ-i

od boravine pristojbe koju TZ-i zadravaju za sebe manje od treine (30%) ide lokalnoj samoupravipodruja na kojem djeluju

u kontinentalnim upanijama sustav TZ-a se vie financira od lanarina (zbog relativno skromnog brojanoenja), prema slinom kljuu

OSTALE EMITIVNE I RECEPTIVNE DRUTVENE ORGANIZACIJE UKLJUENE U TURIZAM U RH

DRUTVENE ORGANIZACIJE- po karakteru dobrovoljne, neprofitne i od ope koristi, a mogu bitiemitivnoga ili receptivnog karaktera

EMITIVNE ORGANIZACIJE

- povezuju sudionike putovanja prema njihovim zajednikim obiljejima i specifinim interesima

- imaju vanu ulogu oko organizacije putovanja i boravka stranih turista u naoj zemlji te promociji

Hrvatske kao turistike destinacije

Emitivne drutvene organizacije ukljuene u turizam:

Drutva planinara (Hrvatsko planinarsko drutvo utemeljeno 1874.g. u Zagrebu, time Hrvatisvrstani meu prvih devet naroda u Europi s organiziranim planinarskim pokretom)

Alpinistika drutva i savezi Drutva biciklista Izviai savezi Drutva umirovljenika Omladinsko-sportska drutva Auto-moto drutva


33/137

RECEPTIVNE ORGANIZACIJE - povezuju pojedince vrlo esto na teritorijalnom naelu prema njihovim

zajednikim interesima ili hobijima

Reciptivne drutvene organizacije ukljuene u turizam:

Kulturno-umjetnika drutva Drutva prijatelja prirode (npr. udruga Lijepa naa) Drutva prijatelja kulturne batine Lovci i ribii i sl. asocijacije koje povezuju pojedince u zajednikim interesima i hobijima i takvom

svojom aktivnou pridonose obogaivanju turistike ponude destinacije

Npr. udruga Lijepa naa zajedno saZakladom za odgoj i obrazovanje i okolivodi projekt Plava zastava, koja

je svjetski priznata oznaka za ouvanost i kvalitetu usluga na plaama i marinama.

3.8. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA GOSPODARSKOJ I STRUKOVNOJ RAZINI

GOSPODARSKE KOMORE

Osnovni nositelji gospodarske aktivnosti u turizmu Hrvatske su trgovaka drutva i obrtnici, koji semoraju udruivati u komore ovisno o pravno-ustrojbenom obliku:

Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) Hrvatsku obrtniku komoru (HOK)

Komorski sustav RH zasniva se na europskoj tradiciji organiziranja gospodarskih komora kojekarakterizira obvezatno lanstvo i obavljanje nekih javnih ovlasti

HGK je nevladina, struno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u RH registrirane zaobavljanje gospodarskih djelatnosti, a HOK je takva asocijacija za obrtnike.

lanstvo u obje komorske organizacije je obvezatno, ali daljnje strukovno povezivanje je dobrovoljno ustrojene su prema teritorijalnom i strukovnome naelu- osim na nacionalnoj razni, djeluju i podrune

komore na niim razinama

unutar komora strukovno se povezuju i neke profesije, pa tako djeluje poseban Sektor za turizam priHGK te Ceh ugostitelja i turistikih djelatnika u HOK-u

sektorska struktura turizma u HGK je sloenija jer osim Sektora za turizam, u njegovu sklopu djelujuposebni odsjeci

ZADAE OBIJU KOMORSKIH ORGANIZACIJA:

zastupanje interesa svih nositelja gospodarske aktivnosti u zemlji, promicanje hrvatskoga gospodarstvau zemlji i inozemstvu te poduzimanje raznih aktivnosti za unapreenje rada i poslovanja gospodarskih

subjekata

predlaganje i pokretanje inicijativa za donoenje zakona te drugih propisa i mjera koje se odnose nauvjete privreivanja te jaanja poduzetnitva u turizmu i obrtnitva unutar ukupnoga hrvatskog

gospodarstva

razmatranje prijedloga zakona koji se odnose na turizam, kao i drugih propisa kojima se ureuju uvjetiposlovanja i privreivanja u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj i gospodarskih mjera koje se odnose na

poduzetnitvo i obrtnitvo

povezuju lanice na razini interesa struke


34/137

STRUKOVNE UDRUGE U TURIZMU

Njima se povezuju najizrazitiji predstavnici istih struka zbog rjeavanja nekih zajednikih pitanja te tako isame potiu razvoj turizma

Rije je o udrugama u kojima se mahom udruuju razni predstavnici turistike ponude koji nude slineturistike usluge

To su sljedee organizacije:

1. UDRUGA POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE(UPUHH) okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i obrazovne ustanove u kojima se koluju njihovi budui kadrovi pravni je slijednik HUH-a (Hrvatske udruge hotelijera i restoratera)

2. KAMPING UDRUENJE HRVATSKE(KUH) povezuje sve kampove u zemlji koji pruaju usluge kampiranja

3. UDRUGA HRVATSKIH PUTNIKIH AGENCIJA(UHPA) titi interese turistikih agencija, ali i korisnike njihovih usluga

4. ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB(ACI) okuplja marine

5. NACIONALNA UDRUGA MALIH OBITELJSKIH HOTELA(OMH) okuplja manje hotele do pedesetak soba i petnaestak zaposlenih

6. RURALIS povezuje seoska gospodarstva koja pruaju razne usluge u agroturizmu Istre

3.9. OSNOVNA PODJELA I RAZVOJ MEUNARODNIH ORGANIZACIJA UKLJUENIH U TURIZAM

MEUNARODNI INTEGRACIJSKI PROCESI

rije je o irokom spektru meunarodnih organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom do ire pojave takvih organizacija dolazi tek nakon Drugog svjetskog rata prve vanije meunarodne organizacije koje su se pojavile na pragu 20.stoljea bile su politikog i

socijalnog, a ne ekonomskog karaktera

meunarodne organizacije ekonomskog karaktera pojavljuju se od polovice 20.stoljea, a tada se tajproces intenzivira i u turizmu

PRVE MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Liga naroda i Meunarodna organizacija rada (utemeljene 1919.godine) Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost(1927.godina)


35/137

MEUNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU

poinju se javljati izmeu 60-ih i 70-ih godina 19.stoljea, a krajem tog stoljea utemeljena je prva strukovnaturistika organizacija meunarodnog karaktera(1898. Meunarodni turistiki savez, AIT)

poetkom 20.stoljea u turizmu dolazi do povezivanja u regionalne i nacionalne saveze, a tek nakon toga dopovezivanja i na meunarodnoj razini

dinamika tog povezivanja- sporadino se povezuju izmeu dva svjetska rata, masovno nakon Drugogsvjetskog rata i intenzivno od 1980-ih godina

1919.godine - Ameriko nacionalno udruenje restorana(NRA)- Ameriko udruenje hotela i drugih vrsta smjetaja (AH&LA)

te dvije organizacije i danas aktivne u turizmu SAD-a

VANOST MEUNARODNIH INTEGRACIJSKIH PROCESA ZA TURIZAM

porastom turizma u svijetu, jaa vanost i uloga integracijskih procesa na meunarodnoj razini premaraznim kriterijima i na svim razinama

takve organizacije predlagale i donosile mnotvo raznovrsnihmeunarodnih akata u sluaju kolizije tih propisa s nacionalnim zakonodavstvom se primjenjuju odgovarajui meunarodni

propisi

u poetku su ti meunarodni akti uglavnom bili usmjereni na osiguranje olakica na putovanjima, a danassu najvie usmjereni na zatitu turista kao potroaa te zatitu i ouvanje prirodne i kulturne batine

Meunarodne organizacije imaju i neka zajednika obiljeja na osnovi kojih se definiraju kao zajednicevie meunarodnih subjekata koje su osnovane meunarodnim ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita

tijela i slue postizanju nekih zajednikih interesa ili ciljeva

Razliitost meunarodnih organizacija- ogleda se u njihovoj veliini(broju lanova), snazi utjecaja(u nekompodruju ili regiji), vanosti(u svijetu ili regionalno), opsegu tema kojima se bave i sl.

Osnovna podjela meunarodnih organizacija povezanih s turizmom

1. OPEG KARAKTERA2. SPECIJALIZIRANE (usmjerene na turizam kao ue podruje djelovanja)

Organizacije mogu djelovati:

1. UNIVERZALNO(u cijelom svijetu)2. REGIONALNO(na nekom uem podruju)

sve one multilateralnog su karaktera, to znai da povezuju vie od dva meunarodna subjekta iscrpan pregled i sistematizaciju meunarodnih organizacija povezanih s turizmom dali su autori

Hitrec i Hendija


36/137

3.10. MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S TURIZMOM

To su organizacije koje su primarno osnovane zbog nekih drugih ciljeva, a tek postupno su podrujeinteresa usmjerile i na turizam (primjerice UN)

Prema podruju na kojem djeluju dijelimo ih na: UNIVERZALNE i REGIONALNE zajedniko im je da se izmeu ostalog bave nekim aspektima turizma

SVJETSKE(UNIVERZALNE)MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM

osim UN-a potrebno je izdvojiti i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD)REGIONALNE MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM

Europa- osim EU valja izdvojiti Vijee Europe, Srednjoeuropsku inicijativu, Radnu zajednicu Alpe-Jadran,Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju(OESS), jadransko-jonsku inicijativu

druge regije- u arapskim dravama slinu ulogu ima Arapska liga, a u Srednjoj Americi utjecajem turizmana okoli bavi se Zajednica karipskih zemalja(CARICOM)

Svjetske (univerzalne) meunarodne organizacije opeg karaktera povezane s turizmom

UN - bavi se raznim aspektima turizma:

Brine za zatitu okolia i potie odrivi razvoj turizma

Sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistikih pokazatelja u turizmu Potie razvoj slabije razvijenih podruja putem turizma Inicira meunarodne konferencije posveene turizmu i sl.

SPECIJALIZIRANE AGENCIJE UN-a

-takoer se bave turizmom, svaka u svom podruju Svjetska zdravstvena organizacija WHO- propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na

meunarodnom putovanjima

Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, UNESCO- zasluna je za Popis svjetske batinekojem je cilj utvrivanje, zatita i prezentacija svjetskog prirodnog i kulturnog blaga

preostalih 17 specijaliziranih organizacija UN-a se takoer bave turizmom, svaka na svoj nain od njih je najmlaa i za turizam najvanija Svjetska turistika organizacija, koja je status specijalizirane

organizacije UN-a stekla 2003.godine (godinama se rabio akronim WTO, kao i za Svjetsku trgovinsku

organizaciju to je uzrokovalo brojne nesporazume, nakon stjecanja statusa specijalizirane agencije UN-a

poinje se koristiti kraticom UNWTO)

PROGRAMI UN-a

neki programi UN-a se takoer bave turizmom, pa je tako u okviru Programa za zatitu okolia, UNEPpotaknuto nekoliko projekata kojima se titi priroda kao osnovica razvoja turizma (npr. Zeleni globus,

Plava zastava i sl.)


37/137


38/137


39/137

Regionalne meunarodne turistike organizacije

EUROPSKA TURISTIKA KOMISIJA, ETC

od 1948.g.djeluje kao nacionalni turistiki ured cijele Europe jer je utemeljena sa svrhom objedinjenepromocije turistike ponude Europe na prekomorskom tritu, a oslanjajui se pritom na promocijske

kampanje svojih lanica

AZIJSKO-PACIFIKO TURISTIKO UDRUENJE, PATA

regionalna je turistika organizacija za jugoistonu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih turistikihorganizacija u svijetu

utemeljena 1951.g. PATA odigrala kljunu ulogu u razvoju i stabiliziranju turizma u toj regiji

Meunarodne strukovne turistike organizacije

ONE POVEZUJU SLJEDEE ORGANIZACIJE:

1. Organizacije ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehraneMeunarodna udruenja :

hotelijera (Meunarodna udruga hotela i restorana, IH&RA, ana amerikom kontinentu djeluje AH&LA i u Europi HOTREC)

kampova i zabavnih parkova (EFCO&HPA) omladinskih hostela u svijetu i Europi(IYHF i EUFED) modernih restorana(EMRA)

2. Organizacije ije lanice pruaju posrednike usluge prijevoza u turizmu Udruenja turistikih agencija i turoperatora(Svjetski savez udruenja turistikih agencija,UFTAA, u

Europi ECTAA i ASTA u SAD-u, Svjetsko udruenje turistikih agencija,WATA, Meunarodni savez

turoperatora,IFTO i Europski savez turoperatora,ETOA

Organizacije koje pruaju posrednike usluge u turizmu i prijevozu(Meunarodno udruenjeorganizatora krstarenja,CLIA, Meunarodni turistiki savez,AIT, Meunarodni savez autobuseva,

RDA, Meunarodni savez biciklista, ECF, Meunarodno udruenje zranog prijevoza, IATAy

3. Organizacije koje se bave zatitom i prezentacijom resursa (prirodnih i drutvenih)Okupljaju razne segmente turizma:

Europske gradove(Turizam europskih gradova, ECT, europske kongresne gradove, EFCT, europskekarnevalske gradove, FECC)

U ovu skupinu ulazi i:

Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline(ICOMOS), Meunarodno udruenje zabavnihparkova(IAAPA)..

Europsko udruenje za obrazovanje o turizmu i rekreaciji(ATLAS), Meunarodno pa i europskoudruenje ljeilita (ISPA i ESPA)

Europsko vijee za sela i male gradove( ECOVAST)


40/137


41/137

4. RESURSI I ATRAKCIJE

4.1. POJMOVNO ODREENJE RESURSA U EKONOMIJI I TURIZMU

U EKONOMIJI:

Resursi su materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti

imbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnoga BDP-a ubrajaju se u temeljne imbenike proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetnitvo)

U apsolutnom smislu, koliinski i prostorno resursi su ogranieni, a neki i vrlo rijetki

U relativnom smislusu ogranieni zato to se konstantno troe pa s obzirom na ljudske potrebe ne postoji

nijedan resurs u beskonano velikim koliinama

Prema postanku, resursi se svrstavaju u dvije velike skupine: prirodne idrutvene (antropogene) resurse.

Prirodni resursi

ine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na

proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog ivota jedne zemlje. Tu dakle,

podrazumijevamo ona dobra koja nalazimo u svom okruenju- zemlja, rud

blago, vode, flora i fauna i dr.

Prirodne resurse dijelimo i na obnovljive (oni koji se regeneriraju, npr. vod

neobnovljive(oni koji se nepovratno troe, npr. rudna bogatstva)

Drutveni resursi

(socioekonomski)

ine ih ovjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnitva, znanstvena, kul

etnosocijalna batina, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj

urbanizacije i industrijalizacije i dr.

U ekonomskoj teoriji proizvodnim se resursima smatraju: zemlja, kapital i rad

U TURIZMU:

Turistiki resursi su sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu

moraju imati visok stupanj privlanosti kako bi svojim karakteristikama privukli odreeni segmentturistike potranje

Svaki turistiki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turistika atrakcija turistiki resurs!(jer nemaju svi prirodni i drutveni resursi sposobnost privui turiste ili posjetitelje)


42/137

4.2. PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTIKOG RAZVOJA

Postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju elemenata, koju turistikateorija dijeli u dvije skupine: primarnu i sekundarnu turistiku ponudu.

Pod pojmom primarne turistike ponudetreba razumijevati odreeni prostor sa svim svojimpotencijalima i sadrajima.

U turizmu, pod pojmom prostora podrazumijevamo:

fiziki okvir prostora (klima, reljefni oblici, vode, vrste tala, biljni i ivotinjski svijet itd.) prostor koji ukljuuje ovjeka i sve tragove njegove aktivnosti, objekte i druge materijalne i

duhovne vrijednosti, kao i rezultate intelektualnog stvaralatva

NAJVANIJA OBILJEJA PROSTORA NA KOJEM SE RAZVIJA TURIZAM:

Budui da se razvoj turizma temelji na masovnosti turistikih kretanja u okviru kojih se istimintenzitetom iskoritavaju prirodni i drutveni resursi, izgradnjom prometne infrastrukture i turistiki

receptivnih kapaciteta, dodatno se naruava pa i devastira odreeni prostor

U tom se sluaju, nerijetko u nekim zemljama u turistikoj ponudi pribjegava tzv. umjetnim tvorevinama,odnosno supstitutima (npr. Disneyland u Kaliforniji, etnosela i slini sadraji ili objekti)

Privlanost Prirodni i drutveni resursi, da bi bili turistiki resursi, moraju posjedovati odreena

svojstva koja utjeu na privlaenje privremenih posjetitelja.

etiri su osnovna svojstva turistikih resursa, a to su:

1.mogunost bavljenja razliitim sportsko-rekreativnim i drugim aktivnostima

2.odreeni stupanj rijetkosti

3.odreeni stupanj znamenitosti(vanosti)

4.visoka estetska vrijednost resursa

Turistiki potencijal

prostora

Na osnovi ovih obiljeja i svojstava moe se tono utvrditi turistiki potencijal

odreenog resursa (ponajprije prostora), nain turistike valorizacije prostora,

mogu se odrediti optimalni pravci koritenja prostoraTuristiko-trina

vrijednost

Obiljeja i svojstva resursa na odreenom prostoru daju tom prostoru

turistiko-trinu vrijednost, koja nije uvijek konstantna


43/137

4.3. ULOGA TURISTIKIH RESURSA U RAZVOJU TURIZMA

Pod pojmom turistikih resursarazumijevamo ona prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistikiiskoristiti(valorizirati), tj. one pojave, objekte, dogaaje i sl. koje privremeni posjetitelji(turisti i izletnici)

posjeuju tijekom svog putovanja zbog visokog stupnja privlanosti.

Turistiki resursi su dio odreenog geografskog podruja, odn. dio su neke zemlje ili regije,a bogatstvoturistikim resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u gospodarskom razvoju. Cjelokupna turistika ponuda se mora temeljiti na izvornim obiljejima i svojstvima resursa (prostora)

zbog postizanja to boljih ekonomskih i neekonomskih uinaka.

Valorizacija resursa u turizmu ili,drugim rijeima,ocjena turistike vrijednosti nekog resursa ili prostora ucjelini,jedno je od najkompleksnijih pitanja turistike teorije i prakse-turistiku pa onda i ekonomsku

vrijednost resursa nije dovoljno odrediti samo na osnovi njegovih etiriju svojstava

atraktivnosti(rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo)

Ostali elementi za ocjenu turistike vrijednosti resursa(prostora) su : povoljnost geografskogpoloaja,udaljenost i prometna povezanost s turistiki emitivnim tritima,veliina izvora potranje

(visokourbanizirana i velika podruja), poloaj resursa u odnosu na glavne turistike tokove (glavni

prometni pravci) te poloaj prema konkurentskim i komplementarnim turistikim prostorima

Nedostatak kvalitetnih prirodnih i drutvenih resursa pogodnih za turistiko koritenje moe se manje ilivie uspjeno nadomjestiti umjetno stvorenim (artificijenim) sadrajima i objektima (sportski objekti i

kongresni centri) npr. zemlje koje na visokom stupnju svog gospodarskog,tehnolokog i drutvenog

razvoja esto se javljaju kao domaini velikih sportskih,kulturnih,gospodarskih,vjerskih i drugihmanifestacija

Sekundarnu ili izvedenu ponudu ine hoteli, welnessi, moteli, trgovine, sportsko-rekreacijski sadraji,restorani, barovi i sl., i ona je sekundarna po nastanku ali ne mora biti i po kvantiteti i kvaliteti

Kako bi se na optimalan nain valorizirao prostor i pripadajui resursi,primara i sekundarna turistikaponuda moraju biti usklaene po kvaliteti-ako je sekundarna turistika ponuda kvalitetnija od primarne

ne mogu se postii cijene usluga koje bi kvalitetna sekundarna ponuda inae zasluivala. No nema ni

optimalne valorizacije resursa (prostora) ako je sekundarna ponuda nie razine(kvalitete) od primarne

Cjelokupna ponuda u turizmu i mora biti izvedena iz obiljeja i svojstava prirodnih ili drutvenih resursa,odnosno turistike vrijednosti prostora (resursa u prostoru), ime se stvara skladan odnos izmeu trita

turistike potranje i sekundarne turistike ponude.

PODJELA RESURSA PREMA GENSKOM PODRIJETLU :

PRIRODNI (biotropni) RESURSI DRUTVENI (antropogeni, atropini ) RESURSI

Klimatski,geomorfoloki,hidrografski,

biogeografski i pejsani

Kulturno-povijesni,etnosocijalni,umjetniki,

manifestacijski i ambijentalni

Pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati naprivlaenje turista dok se veina ostalih pojavljuje u kombinaciji s drugim resursima koji poveavaju

intenzitet atraktivnosti(komplementarni).


44/137

KOMPLEMENTARNI TURISTIKI RESURSI :

Prirodni turistiki resursi

klimatski Razliiti tipovi klima, insolacija,relativna vlanost i

temperatura zraka, vjetrovi, koliina i vrste oborina

geomorfoloki Planine,planinski lanci,vulkani,klisure,kanjoni,peine,pilje,

polja u kru,krki oblici

hidrografski Oceani,mora,jezera,rijeke,podzemne vode,termalne vode,

gejziribiogeografski Flora i fauna

pejsani Planinski pejsai,nizinski ili pjesai relativno niskog reljefa,

primorski pejsai

Drutveni turistiki resursi

kulturno-povijesni Sauvani ostatci prolih civilizacija i njihova tehnoloka

dostignua,spomenici,urbanistike cjeline,

umjetnika ostvarenja

etnosocijalni Materijalna i duhovna kultura jednog naroda,narodne igre,

pjesme, obiaji, narodne nonje, rukotvorine, kulinarske

vjetine,mentalitet

umjetniki Spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja,dostignua u

arhitekturi,likovnoj,glazbenoj i kazalinoj umjetnosti, muzeji,

galerije, gliptoteke, zbirke i knjinice

manifestacijski Ustanove koje organiziraju obrazovne i

obrazovno - rekreacijske aktivnosti ili manifestacije

ambijentalni Manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek

svojim radom i umijeem-zrane i morske luke,

trgovi i drugi urbani prostori,naselja

4.4. PRIRODNI RESURSI KAO TURISTIKE ATRAKCIJE

KLIMATSKI TURISTIKI RESURSI

VRIJEME =prosjeno stanje atmosferskih prilika na nekom podruju KLIMA =prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podruju povoljna klima je jedan od najvanijih imbenika turistike privlanosti nekog mjesta, regije ili vee

prostorne jedinice

klima je komplementaran turistiki resurs, ali moe i samostalno djelovati na privlaenje turista sobzirom na njezina rekreativna svojstva

u turizmu, posebnu vanost imaju klimatska obiljeja podruja, kao to su: insolacija temperatura ,relativna vlanost zraka , oborine , vjetrovi

sezonske varijacije imaju odluujue znaenje u odreivanju privlanosti o odabiru turistike destinacije klima ovisi o nizu imbenika kao to su: kut upada Sunevih zraka, geografska irina, raspored kopna i

mora, morske struje nadmorska visina, biljni pokrov,...

jedni tipovi klime djeluju pozitivnona turistika kretanja, a drugi pak djeluju znatno ograniavajue


45/137

POTICAJNI TIPOVI KLIME NA TURISTIKA KRETANJA:

1. UMJERENO TOPLA KLIMA:a) KLIMA ISTONIH PRIMORJA:

topla ljeta, znatno kiovitija od zapadnih zimi blage temperature , kiovito pogodne za razvoj turizma, pogotovo na podrujima Floride, Urugvaja i Junog

Brazila, jugoistonih primorja Afrike i June Kine

b) KLIMA ZAPADNIH PRIMORJA ILI MEDITERANSKA KLIMA: na prostoru europskog i afrikog Sredozemlja, na obali sredinjeg ilea,

jugozapadne Australije i jugozapadne Afr

Documents

TURIZAM - opširna skripta po knjizi